1-07-Divrej Tora-Vajece-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 7

Zagreb, šabat 17. studenog 2018. - 9. kisleva 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

B’’H

Paraša Vajece

Šabat Vajece Jeruzalem 15:59

17:17

Zagreb

16:06

17:05

Rijeka

16:13

17:13

Split

16:10

17:10

Dubrovnik 16:06

17:05

Vinkovci 15:56

16:55

Sarajevo 16:01

17:01

Doboj

16:00

17:00

B. Luka

16:04

17:03

Beograd 15:51

16:55

Novi Sad 15:52

16:52

Subotica 15:50

16:56

Zrenjanin 15:50

16:54

Niš

15:49

16:52

Beč

15:57

16:56

Frankfurt 16:21

17:20

Edison, NJ 16:20

17:29

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 20.11.2018.

Alot Hašahar

5:29

Najranije Talit

6:04

Nec Hahama

7:02

Najkasnije Š’ma

9:22

Zman Tefila

10:08

Hacot

11:41

Minha Ketana

14:24

Plag Haminha

15:22

Šekia

16:20

Cet Ha-kohavim

17:02



Broj 7

(Berešit 28,10-32,3) Jaakov napušta svoj rodni grad Be'er Ševu i putuje u Haran. Na putu, on susretne "mjesto" i prespava tamo, usnivši ljestve koje povezuju nebo i zemlju, i anđele koji se penju i silaze njima; B-g se pojavljuje i obećaje mu da će zemlju na kojoj leži On dati njegovim potomcima.

Ujutro, Jakov podiže kamen na koji je bio položio glavu te noći kao žrtvenik i spomenik, zavjetujući se da će tamo biti napravljen B-žji dom. .

U Haranu Jaakov boravi kod svog ujaka Lavana i radi za njega čuvajući Lavanove ovce. Lavan mu pristane dati za ženu svoju mlađu kćer Rahel koju Jaakov voli – u zamjenu za sedam godina rada.

No, u svadbenoj noći, Lavan mu daje svoju stariju kćer, Leu, umjesto Rahel.

Jaakov prijevaru otkriva tek ujutro. Jaakov se ženi također i s Rahel, tjedan dana kasnije, nakon što pristane raditi za Lavana još sedam godina. .

Lea rađa šest sinova Rubena, Šimona,

Levija, Jehudu, Jisakara i Zvuluna te kćer Dinu, dok Rahel ostaje neplodna. Rahel daje Jaakovu svoju služavku Bilhu za ženu da rodi djecu umjesto nje, pa su tako rođena još dva sina, Dan i Naftali. Lea učini isto sa svojom služavkom, Zilpom, koja rađa Gada i Ašera. Na kraju, Raheline su molitve uslišane i ona rađa Josefa. .

Jaakov je sada u Haranu već četrnaest godina i želi se vratiti kući, no Lavan ga nagovori da ostane, nudeći mu ovce u zamjenu za njegov rad. Jaakov postaje imućan, unatoč Lavanovim stalnim pokušajima da ga prevari. Nakon šest godina, Jaakov potajno napušta Haran, bojeći se da bi ga Lavan spriječio da ode s obitelji i imovinom za koju je radio. Lavan kreće u potjeru za Jaakovom, ali ga B-g u snu upozorava da mu ne naškodi. Lavan i Jaakov sklope ugovor na gori Gal-Ed, i oni ga potvrde gomilom kamenja, te Jaakov nastavlja put u Svetu Zemlju, gdje ga susretnu anđeli. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ר״י״ ״ת״ע״ר״ד״ ״מ״כ״י״ן״״״ע״ע״ע״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim

akovljevom snu prvo opisane kao

(28,10-22)

ljestve čije su noţice zabodene u ze-

Jaakov napušta Be’er Ševu i odlazi u Haran.

mlju (što predstavlja svjetovnosti i/ili najosnovniju pristojnost) a potom njihova glava seţe do nebesa (što

Postoje različita tumačenja u “M’for-

predstavlja duhovne teţnje). To je u

šim” u vezi riječi koje se koriste u

skladu s poslovicom iz Pirkei Avot –

ovom pasuku. Kao na primjer, zašto

Dereh erec kodma laTora, svjetovnost

com, post također daju zbroj 136, i

Tora navodi Jaakovljev odlazak. Raši

prethodi Tori.

moţda nam na taj način kaţu da moli-

tumači da ugledna osoba ne samo da utječe na svoje okruţenje, već se i njeno odsustvo s nekog mjesta osjeća, u negativnom smislu. Stoga nam Tora ne kaţe samo da je Jaakov otišao u Haran; ona nam također kaţe da je napustio Be’er Ševu, i njegovo se odsustvo osjetilo – čak iako je Jichak ostao tamo.

Drugo tumačenje – Napuštajući Be’er Ševu, Jaakov je ispunio ţelju svoje majke, Rivke, koja se plašila da bi Eisav ubio Jaakova ukoliko bi on ostao tamo. Odlazeći u Haran, Jaakov

Ovo predstavlja “promjenu straţe”.

Anđeli koji su Jaakova pratili u Erec Jisraelu nisu isti oni koji su ga pratili

tva i prošnje B-gu mogu biti djelotvorne, rezultirajući blagoslovom bogatstva umjesto siromaštva.

drugi, a ne oni od tjedna. Naš tjedni

U snu se B-g Jaakovu pojavljuje s ■ vrha ljestava i ponavlja mu obećanja

pandan Jaakovljevom snu je pjesma

data Avrahamu i Jichaku. Ova često

koju pjevamo u petak uvečer, Šalom

ponavljana obećanja dosljedno obu-

alehem, koja govori o smjeni anđela.

hvaćaju posjedovanje zemlje i "bez-

van Izraela, kao što su i šabatni anđeli

Komentari ističu da je B-g “bdio” nad Jaakovom zato što je postojala praznina između uspinjanja anđela i silaska novih – olim v’jordim bo.

Zanimljivo je da u petak uvečer pje-

brojno" potomstvo. Ovo proročanstvo obuhvaća također i B-ţje obećanje o zaštiti Jaakova na njegovom putu. Jaakov se budi iz sna i shvaća svetost tog mjesta. Kada se Jaakov ujutro probudi, on uzima kamen (o

je ispunio ţelje svog oca, Jic-haka, koji

vamo Šalom

alehem, pozdravljajući

kojem se prethodno govori u mno-

ga je otposlao tamo da nađe prikla-

anđele šabata, a tek potom se pozdra-

ţini) koji mu je bio pod glavom, i

dnu suprugu. Redak nam govori o

vljamo s tjednim anđelima uz ceithem

podiţe ga kao spomenik koji potom

Jaakovljevom odlasku iz Be’er Ševe i

l'šalom, tako da bi došlo do prekla-

pomazuje. On naziva to mjesto Beit

njegovom putovanju u Haran, kako bi

panja, umjesto praznine.

El. Jaakov se zaklinje na vjernost B-gu.

nam pokazao da je bilo bitno ispuniti

Čovjek treba shvatiti da bogatstvo

Šulhan Aruh, na temelju Midraša,

nije neprolazno; ono se moţe izgubiti

kaţe da osoba moţe dati zavjet ili dati

On nailazi na “Mjesto” (u samom

jednako tako lako kako ga se i steklo.

dobrovoljni prilog kako bi pojačala i

tekstu ono nije identificirano, ali se

Zato, ako je čovjek blagoslovljen bo-

poboljšala vršenje micvot i davanja

tradicionalno smatra da je to bilo Har

gatstvom, on ga treba koristiti mudro,

cedaka u teška vremena. Primjer za to

Moria, mjesto akeida, i lokacija budu-

konstruktivno, na dobrotvoran način.

je Jaakovljev zavjet na ovoj "najniţoj

ćeg Beit HaMikdaša) i ostaje tamo

Tu ideju simboliziraju ljestve, i usponi

točki" njegovog ţivota.

preko noći. On sanja ljestve podnoţje

i spuštanja koja se na njima događaju

kojih je učvršćeno na zemlji, a vrh

– sulam, s anđelima olim v’jordimbo.

kojih seţe do nebesa.

Sulam (ljestve) imaju numeričku vri-

ţelje oba roditelja.

Anđeli se penju i spuštaju tim ljestvama.

S’fat Emet ističe da su ljestve u JaStrana 2

jednost 60+6+30+40=136. Mamon (novac) također iznosi 40+40+6+50=136.

A tako i oni (siromaštvo) 70+6+50+ 10=136. Nadalje… kol, glas (molitve) i

Rambam kaţe da B-g uvijek čuje molitve zajednice. (Slična garancija ne postoji za pojedinca.) Molitva zajednice je snaţnija od osobne molitve.

Ovu ideju simbolično nalazimo u riječima jednog retka ove sedre. “VajiDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

kac Jaakov miš’nato vajomer (a Ja-

samcat ga ukloni s otvora zdenca ka-

akov se prenu iz svog sna)…” Zavr-

ko bi napojio ovce svog ujaka. Jaakov

šna slova ovih četiriju riječi čine riječ

poljubi Rahel i gorko zaplače. (On

cibur (zajednica). Redak se nastavlja:

plače jer Ru'ah HaKodešom vidi da

“te reče, doista je B-g na ovom mje-

njihova sudbina nije da budu poko-

stu…” Kada postoji cibur, B-g je ta-

pani zajedno.)

mo… i sluša.

Jaakov kaţe Rahel tko je on – u ka-

“I vratit ću se domu svog oca i Ha-

kvoj su vezi – a ona otrči da kaţe

Šem će mi biti B-g.” Ramban objašnja-

svom ocu. Kada Lavan čuje, on istrči

va vezu između Jaakovljevog povrat-

da pozdravi Jaakova i da ga uvede u

ka kući i njegova “stjecanja B-ga”. Ge-

kuću da mu ispriča “cijelu priču”. La-

mara u Ketuvot navodi da onaj koji

van “ponudi” Jaakovu posao i kaţe

ţivi u Erec Jisraelu je poput onoga koji

mu “da si sam odredi plaću”. Lavan

ima B-ga, a onaj koji ţivi van Izraela je

ima dvije kćeri – Leu, koja je starija, i

poput onoga koji je bez B-ga. Jaakov-

Rahel, koja je mlađa. Lea je imala “sla-

ljev povratak iz Lavanove kuće natrag

be” (osjetljive) oči, a Rahel je bila vrlo

u kuću njegova oca bio je koliko fizi-

lijepa.

čka toliko i duhovna alija – kao što je alija danas za mnoge ljude.

Levi – druga alija alija – 17 p’sukim (29,1-17)

brak.

Lavan okupi sve mještane na svečanosti i zamijeni Rahel Leom.

Izvori ukazuju na to da je Rahel bila ta koja je omogućila zamjenu, motivirana ljubavlju i suosjećanjem prema svojoj sestri. Rahel je odala svoje skrovite “znakove” Lei kako bi je spasila od vjerojatnog braka s Esavom, Jichakovim biološki najstarijim sinom. Rahelina sućut bila je od velike pomoći, mnogo godina kasnije, njenim potomcima, kada je posredovala pred B-gom nakon uništenja Hrama. Tradicija nam kaţe da je B-g ublaţio kaznu obećanjem o povratku iz egzila tek nakon što Ga je Rahel za to preklinja-

Š’liši – treća alija – 31 p’sukim (29,18-

la. Avot i Moše nisu imali takvog us-

30,13)

pjeha u svom preklinjanju B-ga za

Jaakov zavoli Rahel i ponudi da radi

narod.

sedam godina u zamjenu za njezinu

Kada se Jaakov konfrontira s Lava-

Uvjeren u B-ţju zaštitu nakon što je

ruku. Lavan se sloţi i vrijeme u Jaa-

nom zbog prijevare, Lavan kaţe da je

napustio Zemlju (u to je Jaakov imao

kovljevim očima proleti zbog njego-

neprilično udati mlađu prije starije.

razloga da bude nesiguran), on ubrza-

vog velikog oduševljenja. Na kraju se-

va korak. Jaakov spazi zdenac u polju,

dam godina Jaakov zatraţi da stupe u

oko kojega su se okupila tri stada ova-

Jaakov pristane raditi još sedam godina za Rahel. Zilpa i Bilha su sluţav-

ca. Zdenac je pokriven velikim kamenom. Pastiri su imali običaj da se okupe kod zdenca u isto doba dan tako da imaju dovoljno neophodnog ljudstva da uklone kamen, a potom ga i vrate nakon što su napojili ovce. Jaakov upita pastire tko su i zbog čega se okupljaju tako rano poslijepodne da napoje ovce. Kada mu kaţu da rade za Lavana, Jaakov upita za njegovo zdravlje. Pastiri mu pokaţu na Rahel, Lavanovu kćer. Oni objasne Jaakovu da moraju međusobno surađivati kako bi fizički uklonili kamen.

Upravo tada Jaakov spazi Rahel, svoju sestričnu, te priđe kamenu i sam

Godina 12 3 Broj 7 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ke Lee i Rahel. Jaakov je iskazivao

Ona rodi i da svome sinu ime Josef,

postane vrlo bogat. Pojedinosti o pje-

svoju, očito, veću ljubav prema Rahel.

moleći se pritom da bi imala još je-

gavim, prugastim, šarenim ţivotinja-

Kao posljedica toga, B-g je Leu uči-

dnog sina (kako barem ne bi imala

ma, i tome kako su rađale mlado,

nio plodnom, a Rahel neplodnom.

manje sinova od sluškinja).

poprilično je neshvatljiva.

Dalje nam Tora brzo nabraja rođenja

Kada se rodi Josef, Jaakov zatraţi od

Konačni je rezultat da Lavan (pono-

Reuvena, Šimona, Levija, i Jehude.

Lavana da ode. On zatraţi svoje ţene,

vo) pokuša prevariti Jaakova, no u to-

Lea nadjeva imena svim sinovima

djecu i naknadu za sav posao koji je

me nema uspjeha. Lavanovi sinovi

(Leviju je ime dao Jaakov ili moţda

učinio za Lavana. Lavan prizna da je

imaju osjećaj da je Jaakov prevario nji-

anđeo) tako da ime odraţava njenu

bio blagoskoven zbog Jaakova.

hova oca. B-g kaţe Jaakovu da se vrati

zahvalnost B-gu i njene osjećaje u tim neuobičajenim okolnostima njenog ţivota Rahel, ljubomorna na Leu, poţali se Jaakovu kako ona nema djece. Jaakov se razljuti na nju, govoreći da je to B-ţje djelovanje, a ne njegovo.

Hamiši – peta alija – 32 p’sukim (30,28-31,16)

u svoje rodno mjesto. Jaakov poziva svoje ţene i objašnjava im situaciju.

Kaţe im da ga je anđeo uputio što da

Dogovore se kako će Jaakov dobiti

čini sa ţivotinjama. Rahel i Lea se os-

svoju plaću. Lavan više puta pokuša-

jećaju tuđinkama u domu svog oca i

va na najmanju mjeru svesti plodnost

spremne su učiniti kako B-g zapovi■ jeda.

koza i ovaca koje će pripasti Jaakovu.

B-g ima drugačije planove, te Jaakov

Rahel daje Jaakovu Bilhu kako bi imala djece koju će podići kao svoju.

Rađaju se Dan i Naftali. Lea, shvaća da je prestala rađati, pa daje Jaakovu Zilpu. Gad i Ašer plod su toga.

Zapazite da se Tora koristi brzim stilom pričanja kako bi nam rekla o izgradnji Jaakovljeve obitelji. Nakon Avrahama i Jichaka koji su tako teško dobili djecu, Jaakov je postao otac desetorice sinova u 16 p’sukim!

R’vi’i – četvrta alija – 14 p’sukim (30,14-27) Rahel preklinje Reuvena da joj da posebno ljekovito bilje (za plodnost) koje je on nabrao za svoju majku, Leu. Kad se Lea pobuni zbog toga, Rahel joj obeća da Jaakov moţe spavati s njom te noći u zamjenu za ljekovito bilje. Kada se Jaakov vrati s polja, Lea mu iziđe u susret. B-g usliši Leinu očajničku molitvu, i ona rodi Jisahara a potom i Zevuluna. Onda Lea rodi djevojčicu, Dinu. Konačno, B-g se “sjeti” Rahel pa i ona ostane trudna.

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šiši – šesta alija – 26 p’sukim (31,17-

* Neki predlažu da se haftara završi s Joel

Osim jednog malog detalja al ha’sova.

42)

2,26-27, kako bi haftaru završili u poziti-

I to ga čini grešnikom.

Jaakov se priprema za odlazak. U međuvremenu, dok joj je otac odsu-

vnijem tonu od onoga kojim Hošea završava. (to bi bilo 30 p’sukim)

To je poruka Gemare njezinim izborom za ovaj pasuk. Osoba koja inače ne

tan, Rahel uzima njegove terafim. Ka-

Završni dio knjige (knjiţice) Hošea

drţi micvot zna da ne čini dobro, ali je

da Lavan shvati da je Jaakov otišao,

započinje spominjajem Jaakovljevog

nije briga. Ona sebe uvjeri da Tora nije

putovanja u Aram da si pronađe (i ra-

za nju. Nazovimo je “prostim pošei’a”.

di za nju) ţenu (ţene) – eto veze sa

Njega Gemara naziva “suptilnim gre-

sedrom. Prorok naglašava Izraelskom

šnikom”. Čini se tako nevaţno. Pose-

narodu njihove skromne korijene po-

bno kad se usporedi s drugima. No

kušavajući vratiti stvari u pravu pers-

pravilan način na koji se jede korban

pektivu i obnoviti njihovu vjeru i os-

Pesah traţi ozbiljan trud tijekom čita-

lanjanje na B-ga. Ova haftara sadrţi

vog obroka koji prethodi korban Pesa-

šuva Jisrael… iz haftare za Šabat

hu. Ono zahtijeva posvećenost koju

šuva.

mnogi “religiozni” ljudi nisu spremni

on krene u potjeru. B-g se pojavljuje Lavanu u snu i upozorava ga da ne naudi Jaakovu na nikakav način. Kada Lavan dostigne Jaakova, sukobi se s njime zbog nenajavljenog odlaska i terafim koji su nestali. Jaakovljev odgovor je ljubazan, izraţava svoj bijes zbog Lavanovih pokušaja da ga prevari. Što se terafim tiče, Jaakov dopušta Lavanu da ih traţi i odvaţno izjavljuje da onaj koji ih je uzeo neće ţivjeti. Lavan ne uspije pronaći terafim zato što ga Rahel uvjeri da ne pretraţuje nju, niti njene stvari. Da me B-g nije štitio, ti bi me ostavio bez ičega.

Posljednji pasuk u Hošei veli: Tkogod je mudar, neka razumije ovo… Putevi B-ţji su ravni, i pravedni će ići njima,

dati. To znači postaviti granice jedenju čak i u vrijeme blagdanskog obroka.

a zli će posrnuti. Gemara primjenjuje

To je tek jedan primjer te vrste gri-

ovaj kontrast na dvojicu ljudi koji su

jeha. Uzmite naprimjer razgovaranje

jeli korban Pesah, jedan je jeo al ha’so-

u šulu za vrijeme molitve Ljudi koji

va, dok se najede ali ne i prejede, a

Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim

tako rade obično razviju stav – hej, pa

drugi jede ţrtvu Pesah, no sit je od

ja se barem molim. Došao sam u šul.

(31,43-32,3)

obroka na Sederu. Zapanjujuće je da

Zato to ne moţe biti loše. Prepuštam

Gemara koristi dva čovjeka, od kojih

vašoj mašti što još to moţe obuhvaća-

su obojica ispunili micvot, da bi ilus-

ti. Neka to bude hrana za vaše misli.

trirala ovaj pasuk. Pošei’a (ravnodušni)

A posebno je prikladno u svjetlu či-

u ovom primjeru drţi micvu. On ku-

njenice da haftara govori o t'šuva. ■ .

puje janje, dovodi ga kao korban Pesah,

.

Lavan odgovara da su ove ţene njegove kćeri, da su ova djeca njegova djeca, i da je stoka također njegova.

Jaakov i Lavan sklope sporazum i od kamenja načine humak, kao znak njihovog sporazuma. Jaakov prinese

Prevela Anja Grabar

peče ga na primjeren način – čini sve.

B-gu ţrtvu i zakune se na savez. Ujutro Lavan izljubi svoju djecu i unuke, blagoslovi ih i vrati se kući. Jaakov nastavi svoj put i susretne se s anđelima (Erec Jisraela – sedra je ovime zaokruţena) na svom putu.

Jaakov nazove to mjesto Mahanajim.

Posljednja 3 p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir.

Haftara – 28* p’sukim – Hošea 12,1314,10 * S’faradim čitaju odjeljak u Hošei koji prethodi Aškenaskom čitanju, 11,7-12,12 (17 p’sukim).

Godina 12 5 Broj 7 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari. Šest spomena—nastavak

svog brata i Vječni ju je kaznio.

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

6. Šabes

5. Mirjamina kazna

Sjećajte se šabesa (šabata) kako bi ga posvetili. (Izlazak

Sjeti se što je Vječni, B-g tvoj, učinio Mirijam na putu kad

20,8)

si izašao iz Egipta. (Ponovljeni zakon 24,9)

Zapovijed da se sjećamo šabesa razlog je našeg kazivanja

Mirjam je bila silna i sveta ţena koja je spasila Mošea dok

Kiduša na Šabes. Također bismo se trebali sjećati šabesa

je bio dojenče, te povela ţidovske ţene u pjesmama hvale Vječnom na Crvenom moru. Voljela je svog brata Mošea i govorila protiv njega ono što je smatrala

tijekom čitavog tjedna, tako što ćemo kupovati lijepe stvari, kao na primjer, posebnu hranu, te pripremajući sve, u čast šabesa. ■

konstruktivnom svrhom. Ipak, nije s naklonošću sudila

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 144. Negativna je zapovijed ne oblikovati nikakav lik ljudskog bića, čak niti za ukras (kao umjetnost)

jer Pismo kaţe, Nećeš načiniti uz Mene bogova od srebra, itd. (Š'mot 20,20). Konkretno, likovi koji se uzdiţu od plohe [isklesani] zabranjeni su, i ako je netko to načinio ima ga se izbičevati. Ali ako je utisnut [kao reljef], ili je to portret bojama, dopušteno je. Ako se na prstenu nalazi pečat s uzdignutim likom ljudskog bića, zabranjeno ga je nositi, no dozvoljeno ga je koristiti kao pečat. Ako li je lik utisnut [reljefno], dopušteno ga je nositi, no zabranjeno ga je koristiti kao pečat, jer njegovim utiskivanjem [u pečatni vosak] proizvest će se uzdignuti lik.

odaje (Raši objašnjava da to znači da ima dvadeset lakata u širinu i četrdeset u visinu); dvorište koje odgovara Hramskom predvorju; stol u obliku stola koji je bio u Svetinji; ili metalnu svjetiljku sa sedam krakova u obliku menore u Svetinji. No, ako ima manje ili više od sedam krakova, ili ako svjetiljka nije napravljena od metala, makar i sedmerokraka, dopušteno je.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu.

145. Negativna je zapovijed ne načiniti ulje koje je poput ulja pomazanja

jer Pismo kaţe, i nećeš načiniti ništa poput ovoga, po njegovom

Zabranjeno je nacrtati nešto nalik suncu ili mjesecu, i tome slično, budući da Pismo kaţe, Nećeš načiniti uz Mene – sliku Mojih slugu koji sluţe Predamnom u Nebeskom svijetu – i to je zabranjeno čak i na ravnoj površini, na kojoj se ono neće isticati. Međutim, dopušteno je načiniti sliku drugih ţivih bića i slike drveća i cvijeća, pa čak i ako se uzdiţu od plohe [poput skulptura].

sastavu (Š'mot 30,32), što znači da ne smijemo priređivati ništa što se priprema poput ulja pomazanja o kojem je pisano [u Pismu] i jednakih je teţina [količina].

Ako je to netko učinio namjerno, on bi zasluţio karet [bogomdani prestanka postojanja]; a ako je to učinio nehotice, od njega bi se zahtijevala hatat (ţrtva za grijeh). Međutim, on je kriv jedino ukoliko je imao namjeru da bude njime pomazan; ali ako je to u svrhu učenja, on je slobodan od kazne.

Zabranjeno je napraviti kuću prema nacrtu zgrade Svetinje; terasu/verandu koja odgovara ulamu, ulazu u svete

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Religioznost praotaca i pramajki Da li je moguće da nisu svi naši preci bili potpuno monoteistički vjernici, i da je za neke vjerovanje u jednoga B-ga bilo tek rezultat procesa njihovog religijskog putovanja? Rahel je ukrala terafim, i to navodi čitatelja da se zapita zašto bi Rahel ukrala figurice svoga oca.

 Je li ona to učinila za svoju osobnu upotrebu, možda zbog nekog naslijeđenog idolatrijskog uvjerenja od svog oca? Ili ih je ukrala kako bi spriječila Lavana od takvog služenja idolima?

Ako je potonje, da li ti ciljevi opravdavaju sredstva? Usporedite Rašija i Ibn Ezru.

 Raspravite o te dvije mogućnosti za vašim šabatnim stolom.

Postoje li drugi incidenti u životima Praotaca koji bi mogli čovjeka navesti da se zapita o njihovoj razini religioznosti?

Poruke za sadašnjost ili budućnost?

Komentatori raspravljaju da li je Jaakovljev san u sebi nosio poruku za njega u sadašnjosti (Bemidbar Raba) ili za Izraelski narod u budućnosti (Tanhuma). Slično neslaganje se može naći u pogledu značaja Jaakovljeve borbe s čovjekom / anđelom.

Mislite li da je moguće da su događaji koji su se događali u ţivotima Praotaca mogli imati značenje samo za buduće generacije ili da bi sve što je u Tori trebalo također imati neko značenje i u svoje vrijeme? Kakva bi bila svrha podijeliti s Jaakovom predodžbu o događajima koji su se prvi put dogodili tisućama godina nakon njegove smrti?

dam rodila Lea, kako je to moguće?

uživali u pozitivnom odnosu.





Da li je bilo neminovno da Jaakov i David imaju problema sa svojom svojtom? Je li napetost postojala od početka? Ako ne, što se to promijenilo da je izazvalo sukob? Kako su Moše i Jitro uspjeli izbjeći te zamke?

Stereotip je da se svojta ne slaţe dobro. Što je to u prirodi tog odnosa da tako često stvara napetost? Mislite li da je bilo koji od standardnih izvora nesuglasica igrao ulogu u epizodama u Tanahu?



Ostale priče izvan naše paraše također navode na pitanja u vezi dobi:



Koliko je godina bilo Avrahamu kada je oženio Keturu? Je li se doista oženio u dobi od (najmanje) 140 godina, kako izgleda da to sugeriraju stihovi?



Koliko je godina bilo Kajinu i Hevelu u vrijeme ubojstva Hevela? Koliko su godina imali Jaakov i Esav u trenutku prodaje prvorođenačkog prava, ili koliko je godina bilo Rivki na dan njezinog vjenčanja? Je li Jichak bio odrasla osoba ili dijete u trenutku Akeda? Njihova starost kod svih ovih događaja je nepoznata, ali različite mogućnosti mogu uvelike utjecati na svaku priču. Pogledajte kako su različiti umjetnici prkazivali likove Kajina i Hevela u svojim umjetničkim djelima, Rivku kod studenca i prodaju prava. Nakon toga, usporedite to s mišljenjima tradicionalnih komentatora. ■

Koliko godina su imali?

Mi često ignoriramo starost osoba u Tanahu, stvarajući pretpostavke na temelju cjelokupne pripovijesti umjesto na iznesenim činjenicama. Međutim, kada se pažljivo pogleda neke od dobi ili to što nisu iznesene, to se pokazuju dosta iznenađujućim. Postavite izazov prisutnima za vašim šabatnim stolom da razmišljaju o sljedećem:



Kolika je bila razlika u godinama Jaakovovljevih sinova? Iako bi se moglo pomisliti da je Josef mnogo mlađi od svoje starije braće, jednostavnim čitanjem stihova kazuje nam da su se Jaakovu njegoviho prvih 12-oro djece rodili u samo 6 godina! S obzirom da ih je se-

Koliko je godina bilo Šimonu i Leviju kada su masakrirali stanovništvo Šhema? Čini se da su stihovi sugeriraju da im je bilo najviše 12 i 13 godina! Je li to mišljenje održivo?

■

Rođaci ili izopćenici u Tanahu U Tanahu ima nekoliko priča koje detaljno opisuju odnos muškarca i njegovog tasta. To uključuje priče o Jaakovu i Lavanu, Mošeu i Jitrou, te Davidu i Šaulu. Usporedba tih pripovijesti pokazuje da dok svi oni dijele neke značajke, jedino su Moše i Jitro Godina 12 7 Broj 7 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Hum, zevel i Zevulun

voljno razvijen.

Psihološkom razlogu takve nerazvijenosti među svim antičkim naro-

Hum Nakon što sam već neko vrijeme pisao o bojama u Ţidovskoj sam Enciklopediji (Jewish Encyclopedia) pronašao ovaj vrlo zanimljiv članak pod naslovom "Boja". Bavi se mnogim stvarima o kojima sam ja već pisao, s nekim, za mene, novim shvaćanjima u vezi identiteta i etimologije naziva za boje u biblijskom i

rabinskom

hebrejskom.

Jedno

pose-bno zanimljivo pitanje koje postav-lja

je

zbog

čega

na

hebrejskom po-stoji tako mali broj riječi za boje. Autor piše: Mali broj naziva za boje u Bibliji i drugoj drevnoj literaturi različiti su znanstvenici različito tumačili. Sve što se sa sigurnošću o tome moţe

"hum" (doslovce, "vruće," potom "tamno," "smeđe") se koristi za ovčju vunu (Post. xxx. 32 i pasim).

dima (usporedite Wundt, "Völker-

Ovdje navedeni tekst je priča kada

psychologie: Die Sprache," ii. 513,

Jaakov traţi od Lavana ovce boje

514) pridodano je, u slučaju Izrae-

hum.

laca, vjerska zabrana idolopoklonstva u povijesnom razdoblju u kojem su slikanje, poput drugih umjetničkih formi, bile uvelike, ako ne i potpuno, u sluţbi idolopoklon-stva.

Vez u bojama, kao i obojani predmeti poznati su u Izraelu još od naj-

Klein daje isto takvu etimologiju: Vjerojatno od ‫=) חעם‬biti topao), koji je srodan s ‫חמם‬, stoga dosl. značenje 'bojom podsjeća na nešto spaljeno'.

■

Međutim, postoji i rasprava među

ranijih vremena, no bojenje je, po

komentatorima u

svemu sudeći, bilo vrlo jednos-

huma o kojem se govori u Berešit 30.

tavno.

Raši kaţe da hum znači ros, što je

Ovo je u značajnoj suprotnosti s idejama spomenutim u mojem tekstu o bojama, iz kojeg se da zaključiti da mali broj riječi za boje ukazuje na slab napredak društva.

reći u vezi drevnih naroda je da je

U odlomku "Nijanse tamnoga",

njihov rječnik u vezi boja bio nedo-

članak daje sljedeće objašnjenje za hum ‫חעם‬:

vezi identiteta

slično crvenom. Rav Saadia Gaon, Ibn Ezra i Radak (navodeći arapski) hum poistovjećuju sa šahor, crnom.

Ramban se slaţe s Rašijem, i kaţe da je Jaakov traţio crne ovce, a Lavan se nije sloţio jer je to prilično uobičajena boja kod ovaca. (Kaddari navodi kako Ludwig Koehler kaţe da hum moţda uopće ne predstavlja boju, već znači "u vrućini" - ‫מיעחם‬ mejuham.)

Pa, kako razrješavamo neslaganje među Rišonim? Riješimo se razlika.

Even-Shoshan u svojem Concordanceu, prevodu hum kao "crvenkastocrno" a Kaddari predlaţe "crveno i crno?".

Zevel i Zevulun Dok sam gledao ovotjednu paršu, počeo sam se pitati: ima li kakve ve-

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Hum, zevel i Zevulun

ze između imena Zevulun ‫ זבעלען״‬i

či "podići, podizati". No znanstveni-

‫ סבל״‬ima isto značenje. Zapravo, čak

zevel -‫ זבל״‬smeća?

ci poput Drivera odbacili su pove-

i Klein prevodi ‫ סבל״‬kao "nositi to-

zanost između ‫ זבל״‬i zabalu. Held,

var, nositi breme", i povezuje to s

međutim, ističe da je to bilo prije

akadskim zabalu.

Zevulun svoje ime dobiva u Berešit 30,20 -

-‫ֹלדים״אֹ ִתי״זֵבֶ ״טעֹב‬ ִ ֱ‫״זְ בָ ַ נִ י״א‬,‫עַ תֹאמֶ ר״לֵָאד‬ ‫״ש ָשד״‬ ִ ‫ ָי ַל ְ ִתי ״ל ֹע‬-‫ ״כִ י‬,‫ישי‬ ִ ‫״א‬ ִ ‫דַ פַ עַ ם ״יִ זְ ְבלֵנִ י‬.‫״זְ ֺבלּון‬,ֹ‫ ְשמע‬-‫בָ נִ ים;״עַ ִת ְק ָרא״אֶ ת‬ Lea reče, "B-g mi dade probrani dar; ovaj puta moj muţ jizbleni, jer sam mu rodila šestoricu sinova" Stoga ga nazva Zevulun.

Koje značenje ima ‫ יזבלני‬jizbleni?

Svi tradicionalni komentari koje sam uspio naći - Onkelos, Rav Saadia Gaon, Rashi, Ibn Ezra i drugi – svi kaţu da korijen ‫ זבל״‬znači "boraviti", pa stoga redak znači "moj će muţ prebivati samnom". Klein također daje istu etimologiju.

No ovaj članak prof. Moshea Helda dao mi je novo razumijevanje.

On piše da akadska riječ zabalu zna-

otkrića ugaritskog, jezika vrlo bliskog hebrejskom. Na ugaritskom, zbl ima značenje "podići", a naziv za "princa" je zbl – što se podudara s hebrejskim nasi ‫נשיא״‬, čiji korijen –‫ נשא״‬također ima značenje "podići". Dakle, Held redak prevodi kao "moj će me muţ uzvisiti/uzdići me" - a i JPS i Daat Mikra se drţe toga.

Odakle se onda pojavilo tumačenje za ‫ זבל‬kao "boraviti"? Kaddari piše da je to iz veze između zvul i riječi bajit (kuća) u frazi - ‫בית״זבעל‬ beit zvul, koju nalazimo u Malahim I 8,13. No sad se ovo moţe bolje prevesti kao "veličanstvena kuća".

Jednako kao što engleska riječ "suffer" (patiti) moţe značiti "podnositi" i "osjećati bol", tako i hebrejski korijen ‫ סבל״‬ima oba značenja.

Od njega dobivamo savlanut ‫סבלנעת״‬ – strpljenje i sovlanut -‫ סעבלנעת״‬trpeljivost, kao i sevel -‫ סבל״‬patnju, bol.

Ima jedna zgodna hasidska draša na Šmot 6,6 - ‫״מ ַת ַחת״‬ ִ ‫אתי ״אֶ ְתכֶם‬ ִ ֵ‫עְ דעֹצ‬

‫ֹלת״מ ְצ ַר ִים‬ ִ ‫ִס ְב‬ Umjesto da to prevede kao "Oslobodit ću vas egipatske muke (sivlot)" on kaţe B-g će ih osloboditi od njihove "snošljivosti prema Egiptu". Ţidovi su počeli usvajati i tolerirati svoje robovanje u Egiptu – njima je

Identifikacija ‫ זבל״‬s "podizanjem"

bilo potrebno da više ne "podnose"

ima još više smisla kada shvatimo,

ovo stanje kako bi uistinu završili

kao što naglašava Held, da korijen

svoju patnju.

A što je sa zevel - nečisti, gnojem?

On se ne pojavljuje u Tanahu (mada ga Tur-Sinai pokušava povezati sa Tehilim 49,15) a počinje se pojavljivati u rabinskom hebrejskom. Jastrow ga povezuje s asirskim (akadskim) zabalu, koji znači "gomilati", i kaţe da to stoga znači "lišće kompostirano za gnoj".

Tako, mada ime Zevulun ima pozitivno značenje, a zevel je nešto manje ugodno (kao i sevel), i jedan i drugi imaju zajedničko porijeklo "podići". ■

Godina 12 9 Broj 7 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kada je 'ja' u tišini Ovotjedna parša daje nam snaţnu

nim Jafot) dao fantastičan odgovor.

bio je volju za ţivotom - a ako u lo-

viziju molitve: Jakov, sam i daleko od

On pita, kako mi znamo da je 'B-g na

goru smrti izgubite volju za ţivotom,

svog doma, leţi u noći, na kamenu

ovom mjestu'? Anohi lo jadati - tako što

mrtvi ste. Te noći on je svoje srce izli-

umjesto jastuka, i sanja ljestve po koji-

ne poznajemo 'ja'. Mi upoznajemo B-

jevao u molitvi. Drugog jutra, bio je

ma anđeli uzlaze i silaze. To je prvi

ga kada zaboravimo na sebe. Mi

premješten da radi u kuhinji. Tamo je,

susret s 'kućom B-ţjom' koja će jednog

osjećamo "Ti" boţanske prisutnosti

dok čuvari nisu gledali, bio u moguć-

dana postati sinagoga; prvi san 'nebe-

kada se maknemo iz 'ja' naše egocen-

nosti ukrasti neke kore krumpira. Te

skih vrata' koja će omogućiti pristup

tričnosti. Tek kad prestanemo razmi-

su ga kore odrţale na ţivotu. Ovu

B-gu, dajući nam do znanja da je 'B-g

šljati o sebi postajemo istinski otvore-

sam priču čuo od njegovog sina.

uistinu na tom mjestu.'

ni za svijet i za Stvoritelja. U tome leţi

Međutim, ima jedan detalj u tekstu koji se izgubio u prijevodu, no hasidski majstori podsjetili su nas na njega.

Hebrejski glagoli u svojim sklonidbama nose sa sobom i indikaciju svog subjekta. Tako riječ jadati znači "ja sam znao," a lo jadati, "ja nisam znao".

Međutim, kada se Jakov budi iz svog sna, on kaţe, "Doista je B-g na ovom

odgovor na neka od velikih pitanja o molitvi: Kakvu razliku čini molitva?

Da li ona uistinu mijenja B-ga? B-g se

Molitva znači izići iz zatvora svog ega

zasigurno ne mijenja. Osim toga, nije

i vidjeti svijet,

li molitva u suprotnosti s temeljnim

uključujući i nas same,

principom vjere, da smo mi pozvani činiti B-ţju volju, a ne od Njega traţiti da čini našu? Što se zapravo događa kada molimo?

■

izvana.

Vjerojatno svatko od nas ima neku sličnu priču. U vremenima kriza mi

mjestu ve'anohi lo jadati." Anohi znači

Molitva ima dvije dimenzije - jednu

vapimo iz dubine naših duša, i nešto

'ja', koje je u toj rečenici suvišno. Kada

misterioznu i drugu koja to nije. Po-

se dogodi. Ponekad to shvatimo tek

bismo ju doslovno preveli, morali bi-

stoji previše slučajeva odgovorenih

kasnije, kada gledamo unazad. Moli-

smo reći, "A ja, nisam znao ja." Čemu

molitvi da bismo mogli poreći činjeni-

tva čini razliku u svijetu - ali način na

ovo dvostruko 'ja'?

cu da molitva mijenja našu sudbinu.

koji to čini je misteriozan.

Na to je rabi Pinhas Horowitz (Pa-

Strana 10

Ona to čini. Jednom sam čuo ovu priču. Čovjek u nacističkom logoru izgu-

Međutim, postoji i druga dimenzija

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Kada

je 'ja' u tišini

koje nije misteriozna. Osim što moli-

proteţe kroz 40 stoljeća, sastavljena

moţemo ispuniti. Iz toga izlazimo

tva mijenja svijet, ona mijenja i nas.

od tragedija i trijumfa koji su zadesili

ojačani, promijenjeni.

Hebrejski glagol lehitpalel (moliti) je

ţidovski narod. Oni predstavljaju tri

povratni glagol, koji upućuje na akciju

dimenzije našeg

usmjerenu prema sebi. Doslovno, on

stvaranje (B-g u prirodi), otkrivenje

znači 'prosuditi sebe'. To znači, izaći

(B-g u svetim riječima) i otkupljenje

iz zatvora svog ega i vidjeti svijet,

(B-g u povijesti).

uključujući i nas same, izvana. Molitva je mjesto na kojem naše neumorno 'ja' ostaje na trenutak u tišini i gdje po-

znanja o B-gu:

Ponekad su nam potrebne velike

Ponekad su nužne velike krize da bismo shvatili koliko smo se fokusirali samo na sebe

krize kako bismo shvatili koliko smo bili usmjereni samo na sebe. Jedino

Više no što molitva mijenja B-ga,

pitanje dovoljno snaţno da naše po-

ona mijenja nas. Ona nam daje da vi-

stojanje ispuni smislom nije 'Što ja

dimo, osjećamo i znamo da je 'B-g na

trebam od ţivota?' nego 'Što ţivot

ovome mjestu.' Kako postiţemo tu

Kada bismo samo mogli prestati

treba od mene?' To je pitanje koje ču-

svijest? Mičući se od svog prvog lica,

postavljati pitanje 'Kako to utječe na

jemo kada istinski molimo. Više od

tako da na trenutak, poput Jakova,

mene?' vidjeli bismo da smo okruţeni

čina govora, molitva je čin slušanja -

moţemo reći, 'Ja ne znam ja.' Kada je

čudima. Postoji gotovo beskonačna

onoga što B-g ţeli od nas, ovdje, sada.

'ja' u tišini, mi susrećemo B-ţje 'Ti'.

sloţenost i ljepota prirodnog svijeta.

Ono što otkrivamo - ako smo sposo-

Postoji boţanska riječ, naše najveće

bni stvoriti tu tišinu duše - jest da

nasljedstvo kao Ţidova, knjiţnica knji-

nismo sami. Ovdje smo jer netko,

ga koju zovemo Biblija. I tamo je iz-

Jedan, ţeli da budemo tu, i jer je On

nesena nenadmašna drama, koja se

postavio zadatak za nas koji samo mi

stajemo svjesni da mi nismo centar svemira. Postoji stvarnost izvana. To je trenutak transformacije.

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Iz

Prevela Anja Grabar

dubina

Jakov je bio čovjek čiji su se najdublji duhovni susreti događali kad je bio na putu, sam i uplašen, u gluho doba noći, bjeţeći od jedne opasnosti u drugu. U ovotjednoj parši vidimo ga kako bjeţi od Esava i upoznat će Labana, čovjeka koji će mu nanijeti veliku ţalost. U parši od sljedećeg tjedna vidimo ga kako bjeţi u suprotnom pravcu, od Labana prema Esavu, u susret koji ga je ispunjavao strepnjom: on je bio "vrlo uplašen i uznemiren". Jakov je bio najistaknutiji samotni čovjek vjere.

Ipak, upravo je u tim trenucima krajnjeg straha imao duhovna iskustva koja nemaju paralela u ţivotima Abrahama ili Izaka, pa čak ni Mojsija.

U ovotjednoj parši on ima viziju ljestava koja se proteţe od zemlje do neba, s anđelima koji se njima uspinju i silaze, na kraju koje je izjavio: "B-g je Godina 12 11 Broj 7 Strana

Šabat šalom. ■

doista na ovom mjestu, a ja to nisam znao ... Kako li je strašno ovo mjesto!

To nije ništa drugo do B-ţji dom, i ovo su, vrata neba!" (Postanak 28,16-17).

Ponekad baš onda kad se osjećamo najviše sami otkrijemo da nismo sami.

To je dar Jakova / Izraela, čovjeka koji je pronašao B-ga u srcu tame.

Moţda nitko nije dirljivije govorio o ovom stanju od kralja Davida u njegovim najuznemirenijim psalamima. U Psalmu 69. on govori kao da se utapa: "Spasi me, o B-ţe, jer su mi vode došle do grla. Tonem u blatnjave dubine, u kojima nema uporišta". (Ps 69,2-3) To je baština Jakova koji je otkrio da B-ga moţete pronaći, ne samo kada mirno pasete svoje ovce, ili se pridruţite ostalima u molitvi u Hramu ili u sinagogi, već i kada se nalazite u opa-

snosti, daleko od kuće, kada je pred vama pogibelj, a odostraga se nad vas nadvija strah.

Veliki glazbenici su u stanju uzeti bol i pretvoriti je u ljepotu. Duhovno iskustvo se ponešto razlikuje od estetskog. Ono što je u duhovnosti vaţno je istina, ne ljepota: egzistencijalna istina kao kada gotovo beskonačno mali ja susretne Beskrajnog-Drugog i ja nađem svoje mjesto u ukupnosti stvari, te mnome prostruji snaga koja nije moja vlastita i podigne me do sigurnosti, iznad neobuzdanih voda uznemirene duše.

To je Jakovljev dar, i to je njegova ideja koja mijenja ţivot: da iz dubina moţemo doseći visine. Najdublje krize naših ţivota■mogu postati trenuci u kojima nailazimo na najdublje istine i stječemo naše najveće snage. ■ Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Vjeran sebi Jaakov je bio prisiljen pobjeći od kuće i obitelji zbog prijetnje koju je izrekao njegov brat Esav. Majka mu je prenijela da je njegov brat, u trenutku zavisti, frustracije i ljutnje, zaprijetio da će ga ubiti. Jaakov nije fizički slab, nije on bljedunjavi student ješive iz karikature knjiţevnosti Haskale devetnaestog stoljeća. Naprotiv, u ovo-

bilo koje vrste nasilja koja bi došla od

je Jaakov ostao vjeran sebi, svom unu-

njegovog brata, ukoliko to ţeli.

tarnjem biću i sebi kao fizičkoj osobi.

Jaakov će se dokazati kao hrabar ratnik ne samo duhovno već i u fizičkom svijetu. Ako je tako, zašto bi on onda bio prisiljen pobjeći umjesto da čvrsto stane i opravdano se obrani od Esavove agresije?

je u stanju samostalno ukloniti veliki kamen koji pokriva zdenac, posao za koji inače treba mnogo običnih ljudi da ga koordinirano učine.

Kasnije ćemo u biblijskoj priči o njegovu ţivotu vidjeti da se on moţe bo-

Biti vjeran svom unutarnjem ja, ne željeti biti ono što nismo, ne oponašati druge - najveća je pouka koju možemo naučiti iz života našeg oca Jaakova

što onda Jaakov bjeţi iz svog doma i mjesta na koje polaţe pravo, i kreće na dugo izgnaničko putovanje? Zašto jednostavno ne ostane i bori se s Esavom?

Kasnije, po njegovom povratka u zemlju Izrael, očito je da je on spreman zaratiti sa svojim bratom kako bi zaštitio sebe i svoju obitelj. Dakle, zašto se plašio izravno suočiti s Esavom kada mu je zaprijetio? On je svakako fizički sposoban fizički se obraniti od

Strana 12

poput njegova brata Esava, silovit čovjek i nasilan.

Njegovo unutarnje ja htjelo je biti potpuna i smirena osoba, učenjak i ga je ţivot prisilio da se koristi Esavovom taktikom, da bude čovjek nasrtljive siline, njegov unutarnji ja uvijek je ostao vjeran njegovoj mirnoj, skladnoj i savršenoj prirodi. Biti vjeran ■ ono svom unutarnjem ja, ne ţeljeti biti što nismo, ne oponašati ponašanje drugih – bile to slavne osobe, politički vođe, sportski junaci ili tek promjene

riti s anđelom i prevladati ga, te druge podvige njegove fizičke snage. Pa, za-

što nije. Nikad nije poţelio da bude

onaj koji boravi u šatorima. Čak i kad

tjednom čitanju Tore nalazimo opis Jaakovljeve izuzetne fizičke snage. On

Jaakov nikada nije poţelio biti nešto

Jaakovu izraelski proroci pripisuju osobinu istinitosti. To je zbunjivalo mnoge kroz stoljeća, jer u biblijskoj priči o njegovom ţivotu vidimo da je Jaakov mnogo puta bio prisiljen pri-

pravila ponašanja dezorijentiranog društva - najveća je pouka koju moţemo naučiti iz ţivota našeg oca Jaakova. I to je najveća apsolutna istina koju se moţe postići u ţivotu.

bjeći razumljivo neophodnoj taktici,

Dakle, naš otac Jaakov kreće na dug,

ali koja nije dosezala do letvice apso-

trnovit put, na svoju ţivotnu priču.

lutne istine.

Kad pred faraonom, kada je sišao ţi-

Zbog te očite kontradikcije između teorije i realnosti, mnogo je različitih interpretacija izneseno o tome na koji način ocijeniti Jakovljevu istinitost.

Ona koja se meni najviše sviđa jest da

vjeti u Egipat, pripovijeda priču svog ţivota, on je u ocjeni svog ţivota brutalno iskren: "Mojih je godina u poređenju s mojim precima malo, i nisu to bile dobre godine."

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Vjeran sebi Esava otkriva nam se na početku njihovih ţivotnih priča. Esav je čovjek polja, vani u svijetu, pozdravljen i srdačan. Privatnog Esava, dijete pod zaštitom svog oca, koji ţudi za duhovnim blagoslovima kontinuiteta generacija, zasjenio je javni Esav koji je fizički silan, agresivan i impulzivan, hedonist i predan nasilju i okrutnosti prema drugima. Sve ovo obuhvaćeno je pojmom “ biti čovjek polja“, onaj koji je pod utjecajem i koji odmah reagira na svaki vjetar koji zapuše.

Uvjerenje da ga Nebo nikada neće napustiti, postalo je karakteristika Jaakovljevog života i djelovanja Jaakov je također fizički snaţan i čak se u stanju uspješno boriti s anđelima i ljudima. Financijski biva uspješan tamo gdje su izgledi za to izuzetno mali i, u biti, je čovjek šatora, učionica i traganja za znanjem, te zahvalnosti prema B-gu i drugim ljudskim bićima.

Njegova privatna osoba zasjenjuje njegov javni ţivot, njegova prirođena On od početka pliva u moru nevolja.

tijekom burnih zbivanja u svom ţivo-

Njegov ga je bratić opljačkao, tast ga

tu. Čak i u trenucima svog najvećeg

je zavaravao u svim mogućim aspek-

očaja, tješit će ga Nebesko obećanje

tima njihova odnosa, uvijek je bio aut-

koje mu jamči uspjeh i opstanak.

sajder i stalno stranac u stranoj zemlji.

Njegov je ţivot postao, u rabinskoj misli i povijesnoj stvarnosti, predloţak ţidovskog bivanja u izgnanstvu među narodima i zemljama svijeta.

To uvjerenje, da ga Nebo nikada neće napustiti, postaje karakteristika njegovog ţivota i djelovanja. On je time postavio matricu svim narednim generacijama ţidovskog naroda. U svim

Ipak, Jaakov se upućuje na ovo po

našim poteškoćama mi vjerujemo da

ţivot opasno putovanje s velikim na-

će nas B-g na neki način podići i izba-

dama i sigurnog duha. Kao što je sa-

viti od ugnjetavanja i okrutnosti. I ta-

njao, B-g Izraelov mu je obećao da ga

ko je bilo.

Nebo nikada neće napustiti. Sjećat će se on ovog sna i njegovih obećanja Godina 12 13 Broj 7 Strana

skromnost ublaţava njegove procjene vlastitih ostvarenja.

I u tome također nalazimo ţidovsko iskustvo tijekom stoljeća. Iako smo sasvim u stanju biti ljudi polja, kao što je Izrael poučio svijet prošlih desetljeća, mi smo, u osnovi, još uvijek ljudi šatora koji se bore za pristojnost i duhovnost u vrlo dekadentnom i opasnom svijetu kojim upravljaju Esavi.

Nama je u ţivotu namijenjeno da uspijemo u ovoj borbi.

Šabat šalom ■

Temeljna razlika između Jaakova i Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jedan je Hašem „Nek' ti Hašem da rose nebeske i ze-

Ovaj je svijet spoj materijalizma i

mlje rodne i obilje žita i vina“ (Berešit,

duhovnosti, konkretnog i apstrakt-

27,28)

nog. Zemaljski dijelovi prekrivaju

Kaţe midraš da je u Jichakovom blagoslovu što ga je dao Ja'akovu „rosa“ aluzija na Toru, „rodna zemlja“ na Mišnu, „obilje ţita“ na Talmud, a „vino“ na Agadatu (Hagadu). Tora nam kazuje da je Esav

duhovni izvor, tj. opipljiv dio osobe je njegovo tijelo, a apstraktni element je njegova nešama, duša, koja je stvarna suština pojedinca. Rambam opisuje uglavnom isto u Hilhos Dei'os.

Naši mudraci (Hulin, 7b) upućuju

kriknuo i gorko zaplakao kad je otkrio da je Ja'akov dobio blago-

Nitko dolje na zemlji

slove umjesto njega. Esav je bio

neće ni palac udariti

vješt i lukav lovac, čovjek polja.

ako to već nije

Zašto bi on, kao što je gore objašnjeno, bio zainteresiran za duhovnu manifestaciju blagoslova (braha)?

HaGaon rav Simha Wasserman objašnjava da nije jednostavno to razumjeti, pa kaţe da konotacija blagoslova (braha), kad se doslovno shvati, uključuje najbolje zemaljske blagoslove. Međutim, sve materijalno je tijesno vezano uz duhovne korijene. Zapravo, Esav je ţelio steći materijalne blagoslove, a Ja'akov je tragao za duhovnom srţi brahot.

na pasuk u Devarim (4,35): „Nema nikog osim Njega,“ i citiraju rava Haninu koji je istaknuo da čak ni zli duhovi ne mogu odnijeti prevagu

na Nebesima odlučeno.

nad apsolutnom vjerom. Ta ■emuna

(Talmud)

je toliko potpuna i bezuvjetna da njegovo osobno iskustvo pokazuje

Midraš (Berešit, 1,1) nam kazuje da je Hašem pogledao u Toru i onda stvorio svijet. To znači da su Tora i duhovnost temelj svakog ljudskog bića u ovom svijetu. Odatle slijedi da svijet čini fizička strana, dok njegova duhovna strana ostaje nevidljiva i apstraktna. Svrha Jichakovog blagoslova je bila da se duhovnost poveţe s tjelesnošću.

kako nema razloga za strah od zlih duhova. Talmud dalje nastavlja da „nitko neće dolje na zemlji ni palac udariti ako to već nije na Nebesima odlučeno.“ Učimo da štogod se dogodi na ovom svijetu, nije nepovezan slijed događaja; cjelokupni ţivot svakog pojedinca je neraskidivo povezan s duhovnim svijetom. Sefer Šemot Bikurim obrazlaţe da onaj tko ima beskrajnu vjeru (emuna) u Hašema, nikad se neće bojati ničega što se događa na ovom svijetu. Shodno tome, Sefer Hovos HaLevavos (Ša'ar HaBitahon) nalaţe da je svatko od nas duţan ţivot posvetiti razvijanju bezuvjetne emune i bitahona. Rav Cadok je iznio izvanrednu tvrdnju po kojoj je zamislivo da netko bude cadik u emuna, a da se ne prilagodi putevima Tore.

Rav Haim Voloţiner preporuča dobro poznatu segulu za poništenje okrutne presude, poteškoće ili izazova što ih netko moţe doţivjeti.

Pojedinac treba vjerovati: Hašem je

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ništa nije besplatno

istinski Hašem; nema nikoga osim

jem boravi i iskaţem mu duţno po-

Njega. Nema druge moći u svim

štovanje, moţda će imati milosti, pa

svjetovima. U tom trenutku čovjek

ću tako uspjeti pomoći mojoj kćeri.

se mora posve podčiniti Hašemu u umu, mislima i djelima.

Mladi studenti kolela bili su duboko dirnuti nepokolebljivošću nje-

Sljedeći događaj koji se dogodio u

zine emune i rekli joj da svakako mo-

Kolelu u Hod HaŠaronu, povezan je s

ţe, kad završi seder i oni napuste

rabinom Ezrom Barzelom:

prostorije, učiniti to što ţeli. Kad su

Jednog jutra dok je neki student kolela bio duboko uronjen u učenje Tore, u bet midraš uđe neka ţena s kćerkom. Tamo je nezapaţena stajala nekoliko trenutaka, sve dok njeţno izgovorene riječi njezinoj kćeri nije čuo rav Elijahu Kirschberg, član kolela. Hitro je ustao da je upita što ţeli. Ţena mu je otkrila da je kćeri dijagnosticirana ozbiljna bolest i da

se sljedećeg dana učenici vratili, izvijestio je rabin Kirschberg, jedva su prepoznali svoje učilište. Podovi su blistali, prozori svjetlucali i svaka površina je sjala. Bilo je očito da su ţena i njezina kći utrošile mnogo sati teškog rada da naprave savršen posao.

Štogod se na ovom svijetu dogodi, to nije nepovezan slijed

liječnici ne gaje nadu u izlječenje.

događaja; cjelokupni život

Ali ona ostaje čvrsta i postojana u

svakog pojedinca je neraskidivo

svojoj vjeri (emuna) u Hašema i nje-

povezan s duhovnim svijetom.

govu Jednost. Objasnila je obiteljsku tradiciju, porijeklom još iz kuće njezinog oca u Maroku, koju ţeli primijeniti: traţi dopuštenje da očisti bet midraš – da počisti, pomete i opere podove i prozore, itd. „Ţelim,“ nastavila je „dokazati Hašemu koliko ga mnogo volim i da čekam od njega spas. Ako očistim i izribam njegovo prebivalište, mjesto na ko-

Prevela Dolores Bettini

Tjednima kasnije, jednog dana pri kraju sedera, ţena i kći su se još jednom pojavile u bet midrašu. Za razliku od prvog puta, lica ovih gošća sjala su od radosti i sreće. Ţena ih je izvijestila kako je na posljednjem pregledu liječnički tim ostao u šoku kad nije nađen ni jedan znak bolesti kod djevojke. „Salijetali su me i salijetali

ţeleći

doznati

u

kojoj

bolnici je bila i koji liječnici su je liječili. Toliko su bili uporni, da sam im na kraju rekla istinu.

Otkrila sam im što sam učinila i objasnila sam im svoju duboku vjeru

u

Hašemovu

Jednost.

Djelatnici su bili duboko ganuti, te šalju donaciju kolelu koju ţele da vam ja predam. ■

Godina 12 15 Broj 7 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Život krcat blagoslovima Jakov napušta Kanaan i odlazi u Haran te stiţe tamo 14 godina ka-

mo sa štapom, sada se vraća krcat

prije 25 godina sa, metaforički, ne

blagoslovima.

mnogo više od odjeće na nama. I

.

često razmišljam kako me B-g bla-

snije. Na putu, on ima poznatu viziju ljestava koje se uzdiţu do neba.

mero predivne djece, zeta i snahu

tigao bez ičega -

koje poštujem i duboko volim, te

a otišao s čašom koja se

troje dragocjenih unuka. Imam ne

ujaka Labana.

Jakov ţeli oţeniti Labanovu kćer,

goslovio poput Jakova. Imam os-

Jakov je u Haran s

On stiţe u dom svog (ne)ljubaznog

jedan, nego dva seta mudre i drage

prelijeva blagoslovima

Rahel. On radi sedam godina za nju,

rodbine. Podigao sam četiri uspješne organizacije i pozitivno utjecao

a onda mu Laban pod hupa podme-

na mnoge ţivote. Imam bliske prija-

će Leu. On radi još sedam godina za Rahel. Postaje otac jedanaestorici

Ja gledam na to kao na metaforu

telje koje duboko cijenim i volim. I

sinova i jednoj kćeri. Jakov radi za

na naše ţivote, na moj svakako. U

kada pogledam davare koje sam pi-

Labana još šest godina tijekom kojih

ovaj svijet dolazimo goli - bez ičega.

sao prije 20 godina i usporedim ih s

pomaţe Labanu da postane veoma

I provodimo godine sakupljajući.

današnjima, osjećam da su to bila

bogat čovjek.

Sakupljamo prijatelje, obitelj, mu-

razmišljanja malog dječaka, u uspo-

■

drost, ljubav, imovinu, iskustva. Po-

redbi sa onima zrelog čovjeka (ili,

Napokon, dolazi vrijeme kada on

put Jakova, svatko od nas u ţivotu

nadam se, onog koji sazrijeva).

pakira svoje stvari i započinje dugo

uspijeva pribaviti toliko mnogo tog-

putovanje kući prema Izraelu.

a (čak i ako povremeno, a moţda i stalno, mislimo da to nije dovolj-

U odjeljku koji ćemo čitati sljedeći

no!!)

Poput Jakova, osjećam se duboko zahvalnim.

.

Naravno, postoji mnogo toga na

tjedan, dok se Jakov vraća iz Harana, on zahvaljuje B-gu za sve blago-

Sjećam se kada smo moja supruga

što bih se mogao ţaliti kada bih

slove kojima je obasut. Gleda una-

i ja odlazili iz Izraela u Britaniju

htio. Ali ne ţelim. Zahvalnost mi

zad i kaţe, 'Prešao sam Jordan (u

donosi mnogo više zadovoljstva

Haran) samo sa štapom u ruci'. Ra-

nego ţalopojke, pa zašto bih onda

bini objašnjavaju, moţda metafori-

izabrao potonje?

čki, da ga je u ovotjednom odjeljku sreo Ezavov sin Elifaz, koji mu je ukrao svu imovinu - uključujući njegovu odjeću. Kao takav, on je Izrael napustio samo sa štapom.

A u ovotjednom odjeljku, Jakov sakuplja. Najprije, on ide u školu Šema i Evera te tamo 14 godina provodi sakupljajući mudrost. Stiţe u Haran gdje se ţeni sa dvije ţene i dvije inoče te postaje otac dvanaestero

Jakov je u Haran stigao bez ičega a otišao s čašom koja se prelijeva blagoslovima. Svatko od nas dolazi bez ičega, prelazimo rijeku Jordan, u ovaj svijet, čak i bez odjeće na nama - a odlazimo potpuno krcati. Kakav ţivot! Kakav svijet! Toliko razloga za zahvalnost! Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

djece. I, tokom dvadeset godina teškog rada, postaje najbogatiji čovjek u gradu. Dok je Izrael napustio saStrana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ako ne uspijete od prve, podignite se i pokušajte ponovno Jakov je ukorio pastire koji su besposleno sjedili kod bunara: "Napojite ovce i odvedite ih na pašu." Pastiri su mu objasnili da ne mogu pomaknuti kamenu gromadu koja je pokrivala bunar sve dok ne dođu svi pastiri (Postanak 29,7-8).

Zar Jakov nije mogao vidjeti da na bunaru leţi ogromna gromada?

Zbog čega je korio pastire? Moţda su je pokušali pomaknuti, ali nisu mogli?!

U redu, ali zašto nisu ponovo pokušavali?

Samo zbog toga što u nečemu niste uspjeli, nije razloga da odustanete. Pokušajte ponovo, i ponovo, i ponovo.

Svrha Mislim da je za čovjeka vaţno, kako bi imao osjećaj vlastite vrijednost i osjećaj samopoštovanja, da ima svrhu u ţivotu. Ţivjeti ţivot bez svrhe, kakvog to smisla ima, zar ne?

Priča se da su dvojica skitnica bili uhapšeni zbog skitnje. Sudac je bio zaboravio o čemu se radi pa je prvoga upitao: Što si radio u trenutku kada si bio uhićen? On je odgovorio: Ništa. Onda je upitao drugoga, a što si ti radio kad si uhićen? Ja sam mu pomagao, odgovorio je drugi. Ako pomaţete nekome tko ne radi ništa, ni vi ne radite ništa.

Razmišljam o tome da ako imamo ovakvu vrstu domino efekta gdje svatko pomaţu nekom drugom, ali nitko nema pojma zbog čega to radi, rekao bih da moramo imati osjećaj svrhovitosti i moţda je to moment u kojem nastupa religija. Ta religija Godina 12 17 Broj 7 Strana

kaţe: Ne, nastanak svijeta nije bio čista slučajnost, on je stvoren sa svrhom, a ako ne znate koja je to svrha, istraţujte, traţite svrhu u ţivotu.

Svrhu svijeta i svoju vlastitu svrha u tom svijetu. Jer ako osjećate da nemate svrhe...

Ilustracija koju ja koristim je: koje stvari imaju za nas vrijednost? Kaţem ljudima da odu kući i pogledaju kakve stvari posjeduju. Neke stvari imaju estetsku vrijednost, dekorativne su - nemaju funkciju, ali ukrašavaju prostor. A neke stvari imaju funkciju, njihova vrijednost počiva na njihovoj funkciji. Dobro.

Imate prekrasan djedov sat, ali sat je prestao raditi i ne moţe se popraviti. Drţite ga tamo jer je lijep komad namještaja - dekorativan je i privlačan. Imate otvarač za konzerve koji se pokvario. On nije ukras, i vi ga bacite.

Znači, s jedne strane imamo ukrasno, estetsko, a s druge funkciju. To su jedina dva kriterija za vrijednost.

A što kada sam ja u pitanju? Jesam li za ukras? Pogledam se u zrcalo i shvatim, ne, nisam za ukras. Dakle, onda moja vrijednost mora biti ve-

zana uz funkciju. Pa, koja je moja funkcija? Je li moja funkcija da dođem kući s posla, bacim cipele, obujem papuče, i sjednem ispred televizora sa paketom piva? To nije funkcija koja bi bilo koga učinila ponosnim na ono što je. Zbog toga mislim da kako bismo stekli onaj dobar osjećaj vlastite vrijednosti, i usput budi rečeno, prenijeli ga na svoju djecu, mi moramo imati svrhu.

Počnite tražiti.

Svrhu možete pronaći, ali je morate tražiti.

■

Previše ljudi ne traži.

Sve uzimaju zdravo za gotovo Koja je moja svrha u ţivotu? I unutar obitelji, do čega drţi ova obitelj? Ako traţimo svrhu.

Bio je jedan velik rabin koji je izjavio da je traţenje - nalaţenje.

Traţite. Nije to ćup zlata na kraju duge. Ali, dok traţite vi razvijate svoje osobine, razvijate svoje vještine, razvijate svoju filozofiju ţivota.

Počnite traţiti. Previše ljudi ne traţi.

Sve uzimaju zdravo za gotovo, svijet je takav kakav jest.

Stoga mislim da moramo traţiti svrhu. Mnogi bi ljudi pronašli humanističku svrhu: moja je svrha u ţivotu da pokušam učiniti da drugima ţivot bude bolji. Moja svrha u ţivotu je da pokušam učiniti nešto u vezi okoliša, recimo – kako izbjeći kisele kiše, ili nešto slično. Moja je svrha u ţivotu da poduzmem nešto u vezi gladi u Etiopiji. Svrhu moţete pronaći, ali je morate traţiti. Isuviše često ljudi iz dana u dan samo idu naprijed, bez da uopće razmišljaju o svrsi. ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Židovsko vjenčanje (nastavak iz prošlog broja) Hupa (baldahin, natkriveni prostor u kojem se odrţava vjenčanje) je poput krova. Hodanje oko nje sedam puta predstavlja izgradnju zidova vašeg doma sa svetošću.

Hodajući u krug sedam puta, kala daje hasanu toliko puno snage, da ga zlo neće moći doseći. Hodanjem u krug sedam puta vaš se dom posvećuje tako da ništa što nije sveto ne moţe ući u njega.

Avraham Avinu, naš otac Abraham, nas je naučio kako da razgovaramo međusobno, i s B-gom. Jedino čime se on bavio bilo je pribliţavanje ljude B-gu, pa je morao znati kako komunicirati s njima. Neka biste bili blagoslovljeni da uvijek moţete razgovarati jedno s drugim.

Uvijek biste trebali znati kako da razgovarate sa svojom djecom i neka bi vam vaša djeca uvijek mogla otkrivati svoje tajne. Kome drugome da ih kaţu? Stoga uvijek trebate dijeliti tajne jedno s drugim i sa svojom djecom.

Ako vam ljudi dođu slomljeni, vi biste trebali biti u stanju ponovno stvoriti njihov svijet. Trebali biste

im moći dati novu nešama (dušu).

Jud Kei je hasan. On je zaduţen za

Kada vaša djeca plaču, uzmite ih

sve svete misli u braku. Vav Kei je

pod svoj talis (molitveni šal) i molite

kala. Ona je zaduţena za sve svete

se s njima da im date snagu zau-

postupke. Kada kala pruţi prst da

vijek.

na njega primi prsten, ona oblikuje

Hasane i kala, vi započinjete novi ţivot! Nemoguće je vidjeti hasana i kalu da idu prema hupi a da nisu učinili potpunu tešuvu (pokajanje)!

slovo Vav, a pet prstiju predstavljaju Kei. Jud Kei je toliko sveto jer je Jud tako malen, no kala je ta koji hasana čini velikim!

Vi ste došli na svijet jedino zato da izgradite svoj minijaturni Beis HaMikdaš. Naš savez između B-ga i čitavog Izraela je savez između muţa i ţene koji mi dijelimo s našom djecom.

Kad se vjenčate vi stječete povlasticu na najdublje tajne Tore, tajne braka. Halaha (Ţidovski zakon) je način kako čovjek treba hoditi s B-gom, tako bi vama trebalo biti jasno kako točno B-g ţeli da hodite s Njim - kako da hodite sa svojom ţenom i sa svojom djecom.

Kada muškarac i ţena pristupe jedno drugom, oni oblikuju Riječ B-ţjeg Svetog imena Jud Kei Vav Kei.

Strana 18

Kada vjerujete u B-ga ništa nije nemoguće. Što je previše teško za B-ga? Kad se ljudi vole, oni su na razini nemogućeg, jer tada znaju da sve što je nemoguće moţe biti moguće! B-ţje spajanje dvije osobe je potpuno na razini nemogućeg!

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Židovsko

vjenčanje

Stoga, kala daje hasanu talis koji je

v'jismah“, sve bi trebalo rasti “ke-

gom, prva micva je tako lijepa. Mo-

simbol molitve. Neka bi ste se vi

gan ratov“ poput vrta koji je mamaš

ţda su i sve druge micve isto tako

molili za iskupljenje svijeta. Neka bi

(stvarno) dobro zalijevan.

lijepe!

vrata bila otvorena za sve vaše mo-

„V'jafek racon m'Hašem ha'tov“ (I

“V'al javrih v'al ja'alima, lo ze

on će dobiti od Hašema koji je do-

mize…“ (Vi se zaklinjete jedan dru-

bar). Prije nego što se oţeni čovjek je

gome, da nećete nikada pobjeći je-

pomalo ljut na B-ga. Jer nije fer. Za

dno od drugoga, i da nećete zapos-

Mašijaha. Neka biste vi bili taj par!

mene negdje postoji moja

srodna

taviti jedno drugo). Pobjeći je jedna

duša. Pa gdje je? Zato sve dok ne

stvar, ali zapostavljanje je toliko, to-

Radna isprava

sretnemo srodnu dušu mi smo po-

liko loše. Kada pobjegnete to znači

malo ljuti na B-ga. Kada sretnete

da postojite, ali ja bjeţim od tebe.

svoju srodnu dušu vi kaţete: “O,

Zapostaviti znači da ti ne postojiš u

B-g je tako dobar“. “ V'jafek racon

mojoj knjizi. Gevalt (strašno), to

m'Hašem ha'tov,“ Gospodaru svije-

stvarno boli. Tenaim nije samo iz-

ta, neizmjerno Ti hvala.“ To je pove-

među mladenke i mladoţenje. To je

zano s pravim trenutkom. B-g kaţe:

također između nas i B-ga. Poneka-

“Ja znam gdje je on/a, no još nije

da se čini kao da B-g bjeţi od nas.

došlo pravo vrijeme.“

Ali najtuţnije je kada nas B-g zapos-

litve.

Zbog jedne molitve svijet moţe biti iskupljen. Jedan par moţe doveseti

“Mazal tov!“ Mazal Tov znači da bi sve što od sada na dalje radite trebalo bili u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Zamislite da mi je Rothschild rekao “Spreman sam ti dati dva milijuna dolara“. Odem ja u njegov ured, kad tamo mi kaţu da je on upravo ovog jutra otišao za Hong Kong. Gevalt! (silno…sjajno).

Riţiner je rekao: na samo da se s

Ja nemam mazal (sreće), zar ne? Jer

neba doziva onaj s kime ćete se

mazal znači da sve bude u pravom

vjenčati, nego čak trenutak i mjesto,

trenutku.

a gosti na vjenčanju. Nevjerojatno. ra-

„Maca iša maca tov“ (Čovjek koji

tov“ (Trebalo bi da raste i razvija se

pronađe ţenu, našao je dobro). Za-

poput

vrta).

što ljudi nakon što se vjenčaju po-

Vjenčati se je kao da posadite drvo.

staju malo više frum (religiozni) ne-

Trebate ga cijelo vrijeme zalijevati.

go prije? Jer shvate da je prva micva

Ponekad sretnete ljude

koji su u

(dobro djelo) da se vjenčaju i da

braku, ali brak im je sasušen. “Jale

imaju djecu i pa kaţu jedno dru-

„Jele

jismah dobro

kegan

zalijevanog

tavlja. Neka više nikada ne bude vremena kada će jiden (Ţidovi) misliti, ne daj B-ţe, da nas B-g zapostavi. Šalom i šalva. Šalom znači miran.

Da li znate što znači šalva. Zamislite da svakih pet minuta kaţete “Nadam se da on neće eksplodirati za pet minuta.'' Šalom znači mir, šalva znači spokoj. Ja se ne trebam brinuti.

“K'dereh b'nei Tora“ (kao put učenjaka Tore). Ben Tora znači da nakon što ste se vjenčali vi ne trebate više brinuti o svom braku. Naţalost, u današnjem svijetu nema te sigurnosti. Jednog dana on moţe doći kući i reći: “Kod mene se nešto promjenilo, volim drugu“. Nadajmo se da je kod b'nei Tora predanost, privrţenost puno, puno dublja. Ben Tora je onaj koji je mamaš (istinski) privrţen

jidiškajtu (ţidovstvu)

i

uvijek i zauvijek. ■ Prevela Tamar Buchwald Godina 12 19 Broj 7 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJECE

Paraša (priča) Vajece govori o tajnama uravnoteţenog ţivota i tehnologiji koja je potrebna za stvaranje stvarnih čuda.

Paraša Vajece prirodni je nastavak prošlotjedne paraše Toldot i priče o zavadi između dvojice braće, Ezava i Jakova, sinova Izaka i Rivke. Njihova priča simbolizira neprestanu svađu između svijesti našeg tijela (Esava) i svijesti naše duše (Jakova) i kojoj od njih dajemo provorođenačko pravo, moć da vlada.

sebičnost, bijes, strah i krivnju. On-

Tjedno čitanje počinje riječima "A

da ljestve simboliziraju naše■ misli

da se moramo oduprijeti negativ-

koje nam mogu pomoći da doseg-

Jakov 'iziđe' (vajece ‫ )עיצא‬iz Beer Šebe

nom nagonu i trenutnom prohtjevu,

nemo nebesa. Kada se Jakov probu-

kako bi otišao u Haran". Ove nas riječi

i izići iz svjesnosti svog tijela te na-

dio, piše da je "uzeo kamen što ga bi-

navode da se upitamo zašto Tora

praviti ogroman skok, kvantni skok.

jaše stavio pod glavu" - "kamenje" se

koristi izraz "'iziđe', (vajece ‫"?)עיצא‬

Na taj način, umjesto da stigne u

pretvorilo u jedan kamen. Midraš

Zašto nije jednostavno napisano: "I

tumači da kad je Jakov uzeo kame-

Jakov otide iz Beer-Šebe u Haran"?

Kada koristimo

Raši (veliki francuski komentator iz

naše misli,

od njih imati čast da Jakov na njega

naš um,

poloţi svoju glavu, pa je B-g od njih

11. stoljeća n.e.) objašnjava da se ove riječi upotrebljavaju kako bi se

mi se rješavamo

pokazalo da je Jakovljev odlazak u Beer

Šebu

bio

keficat hadereh

nove, oni su se počeli svađati koji će

odmah napravio jedan kamen. To znači, da kada koristimo naše misli,

Esava

naš um, mi se rješavamo Esava koji

koji je u nama

je u nama, i više nema razdvajanja i

jednom mjestu, a trenutak kasnije

Haran (lingvistički dolazi od haron,

vom unutar nas i time dosiţemo

na drugom.

hebrejski za ljutnju) Jakov stiţe do

nebo, 'mjesto', Svetinju nad Sveti-

"mjesta" (I on stiţe na mjesto ..."), na

njama – mjesto za koje imamo svi-

čenje time da kaţe da pri duhov-

kojem

komentatorima

jest o "jednom", da Stvoritelj i mi

nom radu, kako bismo došli do Ja-

Svetinja nad Svetinjama (kamen te-

jesmo jedno, svijet jedinstva i cjelo-

kovljeve svjesnosti, prvo moramo

meljac na brdu Morija, mjesto vezi-

vitosti.

identificirati Esava koji je u nama -

vanja Izaka i, tisuću godina kasnije

("skraćivanje

puta"

ili

"kvantni

skok"), što znači, da se nalazio na

Zohar objašnjava Rašijevo tuma-

je

prema

mjesto Hrama u Jeruzalemu).

podjela, te se povezujemo s Jako-

To je kvantni skok koji nam nudi paraša Vajece. Način da ispoljimo

Tora nastavlja kazivati da kada je

svoju istinu, unutarnje ja - svoju

Jakov stigao na 'mjesto' uzeo je neke

dušu i dosegnemo duhovno mjesto

kamenove i stavio ih pod glavu.

kojem stremimo. ■

Dok je spavao usnio je san - "... gle, ljestve koje stoje na zemlji, a vrh njihov

Prevela: Tamar Buchwald

dosiže do neba ..." Zohar objašnjava Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Stephen Baars:

Što god će pokrenuti tvoj brod „Čovjek je velik samo onoliko koliko

poljuljana. Počne oluja, moţda ne-

"...samo kroz zemaljska djela mi

su velike ideje koje čine strukturu njego-

ka loša vijest, i vi svaki puta padate.

se penjemo u najviše visine. Razli-

vog bića.“

To je ţivot; što veći i bolje izgra-

Ili da parafraziramo Clinta Eastwooda, što bi vam uljepšalo dan („Make my day…“)? Dobitak na lotu? Novi Ferrari? Moţda lijepa vikendica?

midraš koji

ovaj

svijet

uspoređuje sa zemljom, a svijet koji će do-ći s morem (Kohelet Raba 1,36).

Rabi Noah Weinberg tumači da ako na

Da, i dobro je ispit, ono je izazov.

Sve dobro što dolazi u ţivotu povedobitak na lotu i sve vrste novih

Mesilit Yesharim (Put Ispravnoga)

kre-ćete

kako s dobrim tako i s lošim.

zano je s odgovornošću. Osvojite

Što kaţete na veliku zamisao?

donosi

đen brod, to bolje ćete se moći nositi

dug

put,

bolje

je

pripremiti sve što vam je potrebno.

Počnimo od broda. Prijeći sedam mora na gumenom čamcu moţe biti doţivljaj ţivota, ako preţivite, no ja bih radije izabrao brod Queen Elizabeth 2.

Brod je sredstvo koje čuva sve ostalo sigurnim i pouzdanim. Plutanje na gumenom čamcu mirnim jezerom jedna je stvar, no dovedite slona, pa dodajte oluju i moţda se još okušajte na brzacima i neće vam biti do pjevanja na kiši.

Brod vašega ţivota je materijal od kojeg je sačinjeno vaše biće: vaše ideje. Sve što iskusimo filtrira se kroz naše poimanje ţivota.

izazova pojavit će se pred vama. Nije slučajno da lutrija uništava više ţivota nego što ih poboljšava. Velika većina onih koji je igraju, uplaćuju listić jedva se drţeći za balvan, da ne spominjemo uopće čamac. „B-g je dobar“ moţe biti previše pojednostavljeno poimanje načina kako svijet funkcionira, no ono moţe posluţiti kao objašnjenje zašto vam se ne događa više dobra u ţivotu: Moţda nemate dovoljno velik čamac da ga podnesete.

Sve dok ne shvatite da se samo kroz ideje moţe ispuniti vaš dan, vi ćete biti zarobljeni u istom čamcu u kojem ste se rodili.

U ovoj paraši, Jaakov, moţe se reći, ima najveću viziju i poimanje svih vremena. On je razumio ljestve (Berešit 28,12), postupak kojim dosiţemo nebo, no ukorijenjeni u ovom svijetu.

čiti nivoi duhovnog svijeta – prečke ljestava – mogu međusobno biti povezani jedino dok stoje na zemlji.“ Rav Dessler, Strive for Truth, Treatise on repentance.

Upravo njegova vizija stvorila je ono što mi danas nazivamo judaizmom. I o tome se upravo radi, o procesu po kojem mi ţivimo u ovom svijetu, a ipak se pribliţavamo drugom svijetu i pijemo od njega.

■

Koliko god mi ţeljeli vjerovati drugačije, ništa se u ovom svijetu ne moţe izdići iznad nivoa pukog funkcioniranja. Vi moţda

moţe

te kupiti švicarski sat vrijedan $100,000, no on neće mjeriti vrijeme ništa bolje od mog kineskog ekvivalenta koji je koštao tek $10.

To je najveći vic u svemiru. Zbog čega drugoga ljudi ţele otići tamo gdje još nitko prije njih nije otišao, osim da i to mjesto učine dosadnim?

Ima samo jedno mjesto na kojem još niste bili a vrijedno je vašeg posjeta: Nebo. Jaakov je razumio kakve su nam zamisli i djela potrebni da bi se uspeli okomito gore. Tora i micvot su te prečke na ljestvama.

„U ţivotu ništa nije onakvo ka-

Stoga, ako doista ţelite uljepšati

kvo jest. Ono uvijek ovisi o tome što

svoj dan, dovedite malo više neba

mi očekujemo da ono bude.“

na zemlju. Putujte sa stilom, poduka

Ako je vaše poimanje ţivota vrlo primitivno, poput običnog gumenjaka, tada će, kada nešto veliko do-

počinje odmah.

Ne čekajte. Ovo je krstarenje ţivota. ■

đe u vaš svijet, vaša ravnoteţa biti

Godina 12 21 Broj 7 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Ateist

J edan je rabin pokušavao uvjeriti čovjeka koji je sebe smatrao ateistom da napravi neko dobro djelo. U namjeri da objasni zašto on misli da su takva djela beskorisna, čovjek mu odgovori: "Problem je u tome što ja uopće ne vjerujem u B-ga."

Rabin se slatko nasmije, pa mu odvrati: "U takvoga B-ga, u kojega ti ne vjeruješ, ne vjerujem niti ja." ■

N aučite voljeti svoju obitelj na novi način.

Nemojte ih voljeti samo zato što su oni vaša krv i meso, već zato što su B-ţja djeca. Prije spavanja, poljubite vašu djecu na nov način,

S reća je toliko vaţna, da,

poljupcem koji je ispunjen ţarom vaše B-ţ-

ako je to potrebno, moraš se i

anske duše. Razgovarajte s njima o ljubavi i

prisiliti da budeš sretan.

kako da brinu jedna o drugima. Vidjet ćete

R. Nahman iz Breslova ■

kako se ta nova svijest o ljubavi prenosi na sve ostalo što radite.

Gledano s tehnološkog stanovišta, mi danas ţivimo u vremenu nezapamćenog jedinstva. Pa ipak su naše osobne veze lo-

Z astani na trenutak i poslušaj što luda mrmlja sebi u bradu.

I to je oblik milosrđa.

R. Menahem Mendel iz Kocka ■

šije nego ikada. Prihvatimo neuvjetovanu ljubav i učinimo je pozivom naše generacije. Volimo jedni druge kako bismo stvorili jedinstvo između čovjeka i čovjeka, između čovjeka i B-ga. Pokušajmo tehnološko jedinstvo shvatiti kao priliku da potaknemo ljubav u svima – prvo unutar nas samih, onda u našim obiteljima, zajednicama, narodima i konačno u čitavom svijetu.

Najavimo dan kada neće biti zavisti, niti borbe, kad će prevladati ljubav i jedinstvo.

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

R. Simon Jacobson ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 3b - Klanje (nastavak) Dopušteno je jesti bilo koji dio pravilno zaklane ţivotinje ili ptice izuzev njezine krvi, heleva i ishijadičnog ţivca (vidi poglavlje 2.), i osim kada je zaklana ţivotinja bređa, plod (zametak) je dopušten samo ako nalikuje na ţivotinje s kopitima i nisu sijamski blizanci (13,5-6). Ako dio ploda izađe

■

(makar i na trenutak) prije nego što je majka ţivotinja zaklana, klanje majke ţivotinje nema učinka za taj dio (14,23), ali vrijedi za dijelove koji su ostali unutra, pod uvjetom da glava ili većina tijela još nije izašla (14,1,3-4,6). Ţivi plod mora biti zaklan (rabinski; 13,2.

4.) nakon što izađe iz utrobe (14,6),

ćeg dana (16,1-4.7-10.). U slučaju ne-

(28,21), no klanje je valjano čak i ako

doumice vidi 16,5-6.11.

nema krvi ili krv nije prekrivena (28,1.

čak i ako je majka ţivotinja bila pravil-

Nakon što je ptica ili haja (80,1-2.5-

no zaklana prije nego što je on izašao

6.) pravilno zaklana, dio njezine ţivo-

(vidi 13,4, 14,5).

tonosne krvi treba biti pokriven ispod

Behema i njeno mlado ne smiju se zaklati istog dana, pri čemu se "dan" određuje od večeri do večeri; ukoliko jesu, ona ţivotinja koja je druga po redu zaklana ne smije se jesti do sljede-

i iznad zemljom, koja se definira kao tvar u kojoj biljke mogu rasti ili koju

22.). Poţeljno je da prekrivanje krvi obavlja osoba koja je vršila klanje (28, 8); ona najprije kazuje blagoslov "...

Koji nam je zapovijedio u vezi prekrivanja krvi zemljom" (28,2).

Tora naziva "zemljom" (28,1.3-5.7.9-

Nakon što je behema pravilno zakla-

15.17-20.23-24). Ne smije se vršiti kla-

na, njezinu desnu potkoljenicu, donju

nje ako na raspolaganju nema zemlje

čeljust i jezik, te trbuh treba odvojiti (61,1-6.17-18.) i dati ih (vidi 61,11.14.

32.) muškom ili ţenskom kohanim (61, 8-9), za koje je poţeljno da budu poboţni (61,7) i svakome od njih treba dati čitav dio. Ako to nije učinjeno, treba odvojiti njihovu vrijednost i dati je kohanim poslije (61,10.15.). Kohanim mogu učiniti što god ţele s tim dijelovima (61,12-13) i svatko ih moţe jesti uz njihovo dopuštenje (61,31). Običaj je odvajati te dijelove samo u zemlji Izraelu (61,21.). Ne treba ih odvojiti ukoliko je klanje učinjeno za kohena ili Levita ili za ne-Ţidova (61,22-30.33.). ■

Godina 12 23 Broj 7 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara po fazu. Isprva čovjek treba te-

unutar druge, tako da ih čovjek

ţiti da ispuni propis „Odvrati se

više ne razumije, niti ih prepo-

od zla“ (Psalmi 34,15); ovo je pr-

znaje. No što su dublje skrivene,

vi aspekt rasta. Nakon toga on

to snaţnije djeluju unutar psihe.

Posljednja faza prakticiranja mu-

treba teţiti da ispuni zapovijed

sara jest toliko temeljito preraditi

da „čini dobro“ (isto), što je dru-

problematičnu duševnu osobinu da

ga i viša razina.

ona više ne predstavlja prepreku svjetlu svetosti i onome što povezuje dušu. U Ohr Yisrael, rabin Salanter govori o fazi samosavlađivanja, fazi prakticiranja musara koju smo upravo razmatrali, i uspoređuje je s ovom fazom:

Musar polazi od pretpostavke da su uzroci naših misli, riječi, osjećaja i djela zakopani duboko u unutrašnjosti, izvan dosega svjesnog uma.

Kao što piše Rabi Leffin u Cheshbon

Iz ovoga, dakle, slijedi da su za

Musar polazi od pretpostavke da su uzroci naših misli, riječi, osjećaja i djela zakopani duboko u unutrašnjosti, izvan dosega svjesnog uma

ha'Nefesh na početku 19. stoljeća, desetljećima prije rođenja psiholo-

preobrazbu naših misli, riječi,■ osje-

Prva sluţi da čovjek prevlada

gije (citirano iz knjige Immanuela

ćaja i djela potrebni postupci koji

svoju narav tako da ne počini

Etkesa, Rabbi Isreal Salanter and the

djeluju na dubokoj unutarnoj razini.

zlo. Druga sluţi da promjeni čo-

Mussar movement):

vjekovu narav tako da on čini dobro. Drugi vid je teţi od prvoga, jer je teţe svoju narav preinačiti nego li je prevladati. Zato se čovjek mora izgrađivati fazu

Učitelji musara razvili su mnoge

Jasno je da se jedan značajan

tehnike za preobraţaj duševnih oso-

broj duševnih aktivnosti odvija

bina, što uključuje vizualizacije,

skriveno u tajnim odajama ljud-

kontemplacije i pasionirano pjeva-

skog srca, svakoga dana, jedna

nje. Vizualizacija je ţiva slika koju drţimo u svom umu; kontemplacija je duboka ideja s kojom se borimo; musarsko pjevanje uključuju višestruko ponavljanje fraze uz melodiju, emocije i razumijevanje.

Ove vrste postupaka treba činiti u prilikama kada se povučemo od svijeta. Niti jedna od ovih metoda nije analitička. Svaka od njih, na svoj način, ima za cilj da proizvede "proţivljeno" iskustvo, koje Alter iz Novardoka naziva "osjetilnim učenjem". Vizualizacije, kontemplacije i napjevi, sve to stvara iskustvo koje ostavlja svoj trajni trag na dubokoj unutarnjoj razini, čak dublji i djelotvorniji nego što moţe izvršiti intelektualna ideja. To je način kako one dovode do promjene.

Pjevanje fraze

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Da se vratimo na naš primjer časti i osuđivanja drugih. Postupak preobrazbe uključuje usredotočeno postupanje čiji cilj nije postizanje same duševne osobine "časti", već ono što je ishodište osuđivanja – tj. osobinu koja se nalazi u pozadini toga i koju se napaja sklonošću da se druge omalovaţava. Iako u pitanju moţe biti i nešto drugo, najočigledniji izvor toga bio bi osobni egoizam. Iako oštro ocje-njivanje drugih moţe dje-

njem nove osobe, ili barem nekim

lovati kao osobina bezobzirne oso-

vidom nove osobe.

be, vjerojat-nije je da je to ponašanje onoga ko-me nedostaje samopoštovanja, pa je tako sklon potiskivati druge, kako bi uzdigao sebe.

U mnogim gradovima Litve 19. stoljeća, odrţavale su se kućice čija je jedina namjena bila da omoguće mjesto na kojem će se vršiti ta vrsta

U tom slučaju musar bi propisao

prakse. Ti "musar šteiblahi" nama

postupak koje potiče samopouzda-

sada nisu na raspolaganju, pa je naj-

nje. Za razliku od postupaka u fazi

bolje mjesto na kojem ćemo to činiti

#2 koji se usmjereni na prepozna-

neko mjesto na kojem vas drugi ne-

vanje svete duše u drugoj osobi,

će uznemiravati. Moţete li pronaći

ovdje bi postupak mogao biti razvi-

mirnu prostoriju u svojoj kući? Ili

janje dubokog, intuitivnog osjećaja

sjesti na klupu u svom vrtu? Ili sa-

o svetosti duše koja je u vama. Pre-

motno mjesto na plaţi ili u šumi, ili

ma onome kako je radio Rabi Salan-

u parku? Svako mjesto je dobro

ter, učinili biste to tako da pronađe-

ukoliko vas štiti od prekidanja i

te rečenicu koja prenosi tu misao, i

odvlačenja paţnje.

onda je često ponavljali, kao svakodnevnu praksu. Dobar kandidat za takvu rečenicu je stih iz liturgije koji glasi ovako: "B-ţe, duša koju si mi dao je čista." Na hebrejski: Elokai, nešama šenetata bi, tahora hi.

Senzibilnost vodi do toga da biramo način ponašanja, a ono pak vodi do ţelje za preobrazbom i prakticiranjem preobrazbe. To je put prakse musara. Postajete svjesniji svog unutarnjeg ţivota, pa idete

Pjevanje hitpa'alut (ili kolokvijal-

putem prakse koja uključuje kako

no, his’pie’lus) uključuje ponavljanje

promjenu ponašanja tako i preispiti-

rečenice, no isto tako zahtjeva i da u

vanje samoga sebe, sve dok svaka

taj čin unesete svoje osjećaje i srda-

prepreka, jedna po jedna, ne bude

čnu melodiju. Svaki od tih eleme-

uklonjena. Na taj način se oslobađa

nata – ponavljanje, melodija i osje-

puna i blistava svjetlost duše da bi

ćaji – ne povlači za sobom intelektu-

snaţno zasjala u vašem ţivotu, a

alno učenje, već je to modalitet koji

preko vas i u svijetu. ■

prodire do srca. To rezultira rođeGodina 12 25 Broj 7 Strana

Strana 25

ska

ti ćeg

PRIČA O LJUDSKOJ DOBROTI

Sudbina u BiH: Članovi ovih porodica spašavali su jedni druge u dva rata

ma

o Iz d

Fokus, 5.11.2018.

Hardage su spasile članove porodice Kabiljo tokom holokausta, a oni su im jednakom dobrotom uzvratili 50 godina kasnije Tokom 1941. godine nacisti su okupirali Jugoslaviju. Zauzeli su Sarajevo, opljačkali sinagoge i zapalili svete spise koji su bili stari 400 godina.

Na prostoru Sarajeva tridesetih godina prošlog stoljeća živjelo je 12.000 Jevreja i oko 2.000 u drugim gradovima. Na hiljade njih je ubijeno tokom Drugog svjetskog rata, a pojedini su se ipak spasili, i to zahvaljujući muslimanima, piše izraelski portal Aish.com.

Gestapo je u Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata otvorio ured nedaleko od kuće prodavača namještaja, Mustafe Hardage i njegove žene Zejnebe.

Njih dvoje su tokom večeri mogli čuti jauke zatvorenika koji su bili mučeni.

„Ti si naš brat i tvoja djeca su kao naša djeca. Osjećaj se kao kod kuće. Sve što mi posjedujemo je i tvoje“, rekli su Yosefu.

Jednog dana pripadnici Gestapa pojavili su se na vratima kuće porodice Hardaga kako bi provjerili njihove dokumente.

Yosef Kabiljo, njegova žena i kćerka krili su se u jednom velikom ormaru. Samo ih je čudo spasilo i nisu bili otkriveni.

Hardage su nastavile štititi članove porodice Kabiljo sve dok nisu otišli za Mostar. Taj grad je bio pod kontrolom Italijana i bio je nešto sigurnije mjesto za Jevreje.

Međutim, Yosef Kabiljo je ostao u Sarajevu i nacisti su ga priveli. Zbog velikog snijega, zatvorenici nisu mogli biti transportovani iz Sarajeva u logor Jasenovac, te su čistili sarajevske ulice od snijega.

Yosef je jednog dana primijetio Zejnebu Hardagu kako stoji na uglu ulice. Oči su joj bile pune suza.

I pored brojnih opasnosti, ona mu je donijela hranu, a pomogla je i drugim zatvorenicima.

Nedugo zatim, Yosef je uspio pobjeći i sakrio se u kuću porodice Hardaga. Nacisti su zatim saznali da Hardage pomažu Jevrejima i Zejnebin otac, Ahmed Sadik, strijeljan je jer su nacisti otkrili da je krivotvorio dokumente za Jevreje.

Jevrej Yosef Kabiljo je bio dobar prijatelj i poslovni partner Mustafe Hardage. Njegova kuća je bila uništena tokom nacističkog bombardovanja i Hardage su ga pozvale da zajedno sa svojom porodicom živi u njihovoj kući, i pored velikih rizika kojima su se na taj način izlagali.

Page 26 Strana 26

ljo je ostala u kontaktu sa Zejnebom i njenom kćekom Sarom.

Prošlo je preko 30 godina i u BiH je ponovo izbio rat u kojem su zabilježeni brojni masakri, barbarstvo i genocid.

Zejneba Hardaga, Sara Pećanac i ostali članovi njihove porodice gledali su kako njihovi sugrađani svakodnevno ginu na ulici. Nisu imali hrane i živjeli su od supe koju su pravili od trave iz obližnjeg parka. U trenucima kada su izgubili svaku nadu, stigla je poruka iz Izraela.

Preko jednog izraelskog novinara u Sarajevu, članovi porodice Kabiljo stupili su u kontakt sa Zejnebom i Sarom, te im ponudili pomoć.

Sara Pećanac je bila začuđena, jer nije mnogo znala o herojstvu svojih roditelja.

Porodica Kabiljo je uspjela preživjeti Drugi svjetski rat i kasnije su se preselili na područje Jerusalema. Zatražili su da Hardage i Ahmed Sadik budu priznati kao pravednici i jedno drvo je posađeno u spomen na njihovu hrabrost.

„Moj otac je preminuo, a moja majka nije mnogo pričala o tome. Ipak ona mi je rekla sljedeće: ne možeš kontrolisati koliko ćeš biti bogat, koliko ćeš biti pametan ili koliko ćeš biti uspješan.

Ali možeš kontrolisati koliko ćeš biti dobar“, navela je Sara.

Mustafa Hardaga je preminuo 1960. godine, a porodica Kabi-

Međutim, članovi porodice

Divrej Tora

Kabiljo u početku nisu uspijevali u svojoj nakani da prebace Hardage u Izrael. Suočavali su se sa brojnim barijerama, jer izlazak iz Sarajeva je bio skoro nemoguć. U jednom trenutku oni su bili toliko uporni da su otišli do tadašnjeg izraelskog premijera Yitzhaka Rabina i od njega tražili da se Hardage prebace iz BiH u Izrael. Tako je i bilo.

Početkom 1994. godine Sara Pećanac, njen muž, kćerka i majka Zejneba bili su u grupi od 300 izbjeglica koje su napustile Sarajevo. Kada su ih pitali gdje žele ići, porodica je odmah izabrala Jerusalem. „Zamislite da ste u takvom stanju i da vam je potrebna pomoć i naposljetku je dobijete od porodice koju je vaša porodica spasila prije 50 godina.

Stoga je za mene bilo prirodno da postanem Jevrejka. Za mene je čast pripadati ovom narodu“, rekla je Sara Pećanac koja danas radi u jerusalemskom muzeju u kojem je izložena i priča o njenoj porodici. ■

Godina 12

Broj 7