1-07- Divrej Tora - Vajece 5783

Divrej Tora

Divrej Tora

Paraša Vajece

po stupke!

Razmislimo o društvu u ko jem živimo i o tome gubimo li ponekad iz vida perspektivu o razlici između teškog moralnog zločina i obične nepristojnosti. Jesmo li rezignirani, ili čak i prihvaćamo, što netko vara u poslovanju ili vara svoju ženu? Ali jao tebi ako se ikada proguraš ispred mene u banci, ili još gore ako pušiš na javnom mjestu!

Gledao sam film o nacisti čkoj Njemačkoj, koji je prikazivao vojni logor u kojem su tinejdžeri obučavani da ubijaju Židove golim rukama. No kad su sjeli jesti u blagovaonicu, nacistički časnik strogo im je povikao: "Bez mrvica! Bez mrvica!"

Stoga, sljedeći put kada ne tko učini nešto što smatramo uvredljivim, zapitajmo se: je li ovo teški moralni zločin ili tek loši maniri? I zadržimo to u ispravnoj perspektivi.

(Berešit 28,10 32,3)

Jaakov napušta svoj rodni grad Be'er Ševu i putuje u Haran. Na putu, on su sretne "mjesto" i prespava tamo, usnivši ljestve koje povezuju nebo i zemlju, i an đele koji se penju i silaze njima; B g se pojavljuje i obećaje mu da će zemlju na kojoj leži On dati njegovim potomcima. Ujutro, Jakov podiže kamen na koji je te noći bio položio glavu, kao žrtvenik i spomenik, zavjetujući se da će tamo biti napravljen B žji dom.

U Haranu Jaakov boravi kod svog uja ka Lavana i radi za njega čuvajući Lava nove ovce. Lavan mu pristane dati za že nu svoju mlađu kćer Rahel koju Jaakov voli u zamjenu za sedam godina rada. No, u svadbenoj noći, Lavan mu daje svoju stariju kćer, Leu, umjesto Rahel. Jaakov prijevaru otkriva tek ujutro. Jaa kov se ženi također i s Rahel, tjedan dana kasnije, nakon što pristane raditi za Lavana još sedam godina. . ■

Lea rađa šest sinova Rubena, Šimona, Levija, Jehudu, Jisakara i Zvuluna te kćer Dinu, dok Rahel ostaje neplodna. Rahel daje Jaakovu svoju služavku Bilhu za že nu da rodi djecu umjesto nje, pa su tako rođena još dva sina, Dan i Naftali. Lea učini isto sa svojom služavkom, Zilpom, koja rađa Gada i Ašera. Na kraju, Raheline su molitve uslišane i ona rađa Josefa. Jaakov je sada u Haranu već četrnaest godina i želi se vratiti kući, no Lavan ga nagovori da ostane, nudeći mu ovce u zamjenu za njegov rad. Jaakov postaje imućan, unatoč Lavanovim stalnim po kušajima da ga prevari. Nakon šest godina, Jaakov potajno napušta Haran, bojeći se da bi ga Lavan spriječio da ode s obite lji i imovinom za koju je radio. Lavan kre će u potjeru za Jaakovom, ali ga B g u snu upozorava da mu ne naškodi. Lavan i Ja akov sklope ugovor na gori Gal Ed, i oni ga potvrde gomilom kamenja, te Jaakov nastavlja put u Svetu Zemlju, gdje ga susretnu anđeli.

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Lavan Jakova prevari za se dam godina njegova života i onda se pozove na "bonton" kako bi opravdao svoje

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija

Jaakov napušta Be’er Ševu i odlazi u Haran.

Postoje različita tumačenja u "M’for šim" u vezi riječi koje se koriste u ovom pasuku. Kao na primjer, zašto Tora navodi Jaakovljev odlazak. Raši tumači da ugledna osoba ne samo da utječe na svoje okruženje, već se i nje no odsustvo s nekog mjesta osjeća, u negativnom smislu. Stoga nam Tora ne kaže samo da je Jaakov otišao u Haran; ona nam također kaže da je napustio Be’er Ševu, i njegovo se od sustvo osjetilo čak iako je Jichak os tao tamo.

Drugo tumačenje Napuštajući Be’er Ševu, Jaakov je ispunio želju svoje majke, Rivke, koja se plašila da bi Esav ubio Jaakova ukoliko bi on tamo ostao. Odlazeći u Haran, Jaakov je is punio želje svog oca, Jichaka, koji ga je otposlao tamo da nađe prikladnu suprugu. Redak nam govori o Jaako vljevom odlasku iz Be’er Ševe i njego vom putovanju u Haran, kako bi nam pokazao da je bilo bitno ispuniti želje oba roditelja.

On nailazi na "Mjesto" (u samom te kstu ono nije identificirano, ali se tra dicionalno smatra da je to bilo Har Moria, mjesto akeda, i pozicija budu ćeg Beit HaMikdaša) i ostaje tamo preko noći. On sanja ljestve podnožje kojih je učvršćeno na zemlji, a vrh ko jih seže do nebesa.

Anđeli se penju i spuštaju tim ljes tvama.

S’fat Emet ističe da su ljestve u Ja

akovljevom snu prvo opisane kao ljestve čije su nožice zabodene u ze mlju (što predstavlja svjetovnosti i/ili najosnovniju pristojnost) a potom nji hova glava seže do nebesa (što pred stavlja duhovne težnje). To je u skladu s poslovicom iz Pirkei Avot Dereh erec kodma laTora, svjetovnost prethodi Tori.

Ovo predstavlja "smjenu straže". Anđeli koji su Jaakova pratili u Erec Jisraelu nisu isti oni koji su ga pratili van Izraela, kao što su i šabatni anđeli drugi, a ne oni od tjedna. Naš tjedni pandan Jaakovljevom snu je pjesma koju pjevamo u petak uvečer, Šalom alehem, koja govori o smjeni anđela.

Komentari ističu da je B g "bdio" nad Jaakovom zato što je postojala pra znina između uspinjanja anđela i sila ska novih olim v’jordim bo

Zanimljivo je da u petak uvečer pje vamo Šalom alehem, pozdravljajući an đele šabata i tek nakon toga se po zdravljamo s anđelima (radnog) tje dna uz ceithem l'šalom, tako da bi došlo do preklapanja, a ne praznine.

Čovjek treba shvatiti da bogatstvo nije neprolazno; ono se može izgubiti jednako tako lako kako ga se i steklo. Zato, ako je čovjek blagoslovljen bo gatstvom, on ga treba koristiti mudro, konstruktivno, na dobrotvoran način. Tu ideju simboliziraju ljestve, i usponi i spuštanja koja se na njima događaju sulam, s anđelima olim v’jordim bo Sulam (ljestve) imaju numeričku vri jednost 60+6+30+40=136. Mamon (no vac) također iznosi 40+40+6+50=136. A tako i oni (siromaštvo) 70+6+50+ 10=136. Nadalje… kol, glas (molitve) i

com, post također daju zbroj 136, i možda nam na taj način kažu da moli tva i prošnje B gu mogu biti djelotvor ne, rezultirajući blagoslovom bogat stva umjesto siromaštva.

U snu se B g Jaakovu pojavljuje s vrha ljestava i ponavlja mu obećanja data Avrahamu i Jichaku. Ova često ponavljana obećanja dosljedno obu hvaćaju posjedovanje zemlje i "bez brojno" potomstvo. Ovo proročan stvo obuhvaća također i B žje obeća nje o zaštiti Jaakova na njegovom pu tu. Jaakov se budi iz sna i shvaća sve tost tog mjesta. Kada se Jaakov ujutro probudi, on uzima kamen (o kojem se prethodno govori u množini) koji mu je bio pod glavom, i podiže ga kao spomenik koji potom pomazuje. On naziva to mjesto Beit El. Jaakov se za klinje na vjernost B gu.

Šulhan Aruh, na temelju Midraša, kaže da osoba može dati zavjet ili dati dobrovoljni prilog kako bi pojačala i poboljšala vršenje micvot i davanja cedaka u teška vremena. Primjer za to je Jaakovljev zavjet na ovoj "najnižoj točki" njegovog života.

Rambam kaže da B g uvijek čuje mo litve zajednice. (Slična garancija ne postoji za pojedinca.) Molitva zaje dnice je snažnija od osobne molitve. Ovu ideju simbolično nalazimo u riječima jednog retka ove sedre. "Vaji

Kohen – prva alija – 13 p’sukim (28,10 22)

kac Jaakov miš’nato vajomer (a Ja akov se prenu iz svog sna)…" Zavr šna slova ovih četiriju riječi čine riječ cibur (zajednica). Redak se nastavlja: "te reče, doista je B g na ovom mje stu…" Kada postoji cibur, B g je ta mo… i sluša.

"I vratit ću se domu svog oca i Ha Šem će mi biti B g." Ramban objašnja va vezu između Jaakovljevog povrat ka kući i njegova "stjecanja B ga". Ge mara u Ketuvot navodi da je onaj koji živi u Erec Jisraelu poput čovjeka koji ima B ga, a onaj koji živi van Izraela je poput čovjeka koji je bez B ga. Jaakov ljev povratak iz Lavanove kuće natrag u kuću njegovoga oca bio je koliko fizička toliko i duhovna alija kao što alija danas i jest za mnoge ljude.

Levi druga alija alija 17 p’sukim (29,1-17)

Uvjeren u B žju zaštitu nakon što je napustio Zemlju (za to je Jaakov imao razloga da bude nesiguran), on ubrza va korak. Jaakov spazi zdenac u polju oko kojega su se okupila tri stada ova ca. Zdenac je pokriven velikim kame nom. Pastiri su imali običaj da se oku pe kod zdenca u isto doba dana tako da imaju dovoljno neophodnog ljud stva da odmaknu kamen, a potom ga i vrate nakon što su napojili ovce. Ja akov upita pastire tko su i zbog čega se okupljaju tako rano poslijepodne da napoje ovce. Kada mu kažu da rade za Lavana, Jaakov upita za nje govo zdravlje. Pastiri mu pokažu na Rahel, Lavanovu kćer. Oni objasne Ja akovu da zajedničkim snagama mo raju fizički ukloniti kamen. Upravo ta da Jaakov spazi Rahel, svoju sestri čnu, te priđe kamenu i sam samcat ga ukloni s otvora zdenca kako bi napo

jio ovce svog ujaka. Jaakov poljubi Rahel i gorko zaplače. (On plače jer Ru'ah HaKodešom vidi da njihova sud bina nije da budu pokopani zajedno.)

Jaakov kaže Rahel tko je on u ka kvoj su vezi a ona otrči da kaže svom ocu. Kada Lavan čuje, on istrči da pozdravi Jaakova i da ga uvede u kuću da mu ispriča "cijelu priču". La van "ponudi" Jaakovu posao i kaže mu "da si sam odredi plaću". Lavan ima dvije kćeri Leu, koja je starija, i Rahel, koja je mlađa. Lea je imala "sla be" (osjetljive) oči, a Rahel je bila vrlo lijepa.

Š’liši treća alija 31 p’sukim (29,18 30,13)

Jaakov zavoli Rahel i ponudi se da sedam godina radi u zamjenu za nje zinu ruku. Lavan se složi i vrijeme u Jaakovljevim očima proleti zbog nje govog velikog oduševljenja. Na kraju sedam godina Jaakov zatraži da stupe u brak.

Lavan okupi sve mještane na sveča

nosti i zamijeni Rahel Leom.

Izvori ukazuju na to da je Rahel bila ta koja je omogućila zamjenu, motivi rana ljubavlju i suosjećanjem prema svojoj sestri. Rahel je odala svoje skro vite "znakove" Lei kako bi je spasila od vjerojatnog braka s Esavom, Jicha kovim biološki najstarijim sinom. Mnogo godina kasnije, Rahelina sućut bila je od velike pomoći, njenim po tomcima, kada je posredovala pred B gom nakon uništenja Hrama. Tradi cija nam kaže da je B g ublažio kaznu obećanjem o povratku iz egzila tek nakon što Ga je Rahel za to preklinja la. Avot i Moše nisu imali takvog us pjeha u svom preklinjanju B ga za na rod.

Kada se Jaakov konfrontira s Lava nom zbog prijevare, Lavan kaže da je neprilično udati mlađu prije starije.

Jaakov pristane raditi još sedam go dina za Rahel. Zilpa i Bilha su služav ke Lee i Rahel. Jaakov je iskazivao svoju, očito, veću ljubav prema Rahel.

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Kao posljedica toga, B g je Leu učinio plodnom, a Rahel neplodnom.

Dalje nam Tora brzo nabraja rođenja Reuvena, Šimona, Levija, i Jehude. Lea nadjeva imena svim sinovima (Leviju je ime dao Jaakov ili možda anđeo) tako da ime odražava njenu zahvalnost B gu i njene osjećaje u tim neuobičajenim okolnostima njenog života.

Rahel, ljubomorna na Leu, požali se Jaakovu kako ona nema djece. Jaakov se razljuti na nju, govoreći da je to B žje djelovanje, a ne njegovo.

Rahel daje Jaakovu Bilhu kako bi imala djece koju će podići kao svoju. Rađaju se Dan i Naftali. Lea, shvaća da je prestala rađati, pa daje Jaakovu Zilpu. Gad i Ašer plod su toga.

Zapazite da se Tora koristi brzim sti lom pričanja kako bi nam ispričala o izgradnji Jaakovljeve obitelji. Nakon Avrahama i Jichaka koji su tako teško dobili djecu, Jaakov je postao otac de setorice sinova u 16 p’sukim! R’vi’i četvrta alija 14 p’sukim (30,14-27)

Rahel preklinje Reuvena da joj da posebno ljekovito bilje (za plodnost) koje je on nabrao za svoju majku, Leu. Kad se Lea pobuni zbog toga, Rahel joj obeća da Jaakov može spavati s njom te noći u zamjenu za ljekovito bilje. Kada se Jaakov vrati s polja, Lea mu iziđe u susret. B g usliši Leinu očajničku molitvu, i ona rodi Jisahara a potom i Zevuluna. Onda Lea rodi djevojčicu, Dinu. Konačno, B g se "sjeti" Rahel pa i ona ostane trudna. Ona rodi i da svome sinu ime Josef, moleći se pritom da bi imala još je dnog sina (kako barem ne bi imala

manje sinova od sluškinja).

Kada se rodi Josef, Jaakov zatraži od Lavana da ode. On zatraži svoje žene, djecu i naknadu za sav posao koji je učinio za Lavana. Lavan prizna da je bio blagosloven zbog Jaakova.

Hamiši peta alija 32 p’sukim (30,28 31,16)

Dogovore se kako će Jaakov dobiti svoju plaću. Lavan više puta pokuša va na najmanju mjeru svesti plodnost koza i ovaca koje će pripasti Jaakovu. B g ima drugačije planove, te Jaakov postane vrlo bogat. Pojedinosti o pje gavim, prugastim, šarenim životinja ma, i tome kako su rađale mlado,

poprilično je neshvatljiva.

Konačan je rezultat da Lavan (pono vo) pokuša prevariti Jaakova, no u to me nema uspjeha. Lavanovi sinovi imaju osjećaj da je Jaakov prevario nji hova oca. B g kaže Jaakovu da se vrati u svoje rodno mjesto. Jaakov poziva svoje žene i objašnjava im situaciju. Kaže im da ga je anđeo uputio što da čini sa životinjama. Rahel i Lea se os jećaju tuđinkama u domu svog oca i spremne su učiniti kako B g zapovi jeda.

Šiši šesta alija 26 p’sukim (31,17 42)

Jaakov se priprema za odlazak. U

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

međuvremenu, dok joj je otac odsu tan, Rahel uzima njegove terafim. Ka da Lavan shvati da je Jaakov otišao, on krene u potjeru. B g se pojavljuje Lavanu u snu i upozorava ga da ne naudi Jaakovu ni na kakav način. Ka da Lavan dostigne Jaakova, sukobi se s njime zbog nenajavljenog odlaska i terafim koji su nestali. Jaakovljev od govor je ljubazan, on izražava svoj bi jes zbog Lavanovih pokušaja da ga prevari. Što se terafim tiče, Jaakov do pušta Lavanu da ih traži i odvažno iz javljuje da onaj koji ih je uzeo neće ži vjeti. Lavan ne uspije pronaći terafim zato što ga Rahel uvjeri da ne pretra žuje nju, niti njene stvari. Da me B g nije štitio, ti bi me ostavio bez ičega. Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim (31,43 32,3)

Lavan odgovara da su ove žene nje gove kćeri, da su ova djeca njegova djeca, i da je stoka također njegova. Jaakov i Lavan sklope sporazum i od kamenja načine humak, kao znak nji hovog sporazuma. Jaakov prinese žrtvu B gu i zakune se na savez. Uju tro Lavan izljubi svoju djecu i unuke, blagoslovi ih i vrati se kući. Jaakov nastavi svoj put i susretne se s anđe lima (Erec Jisraela sedra je ovime za okružena) na svom putu.

Jaakov nazove to mjesto Mahanajim. Posljednja 3 p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir.

Haftara 28* p’sukim Hošea 12,13 14,10

* S’faradim čitaju odjeljak u Hošei koji prethodi Aškenaskom čitanju, 11,7 12,12 (17 p’sukim).

* Neki predlažu da se haftara završi s Joel 2,26 27, kako bi haftaru završili u poziti

Alija po Alija

vnijem tonu od onoga kojim Hošea zavr šava. (to bi bilo 30 p’sukim)

Završni dio knjige (knjižice) Hošee započinje spominjajem Jaakovljevog putovanja u Aram da si nađe (i radi za nju) ženu (žene) eto veze sa se drom. Prorok Izraelskom narodu na glašava njihove skromne korijene po kušavajući stvari vratiti u pravu pers pektivu i obnoviti njihovu vjeru i os lonac na B ga. Ova haftara sadrži šu va Jisrael… iz haftare za Šabat šuva.

Posljednji pasuk u Hošei veli: Tkogod je mudar, neka razumije ovo… Putevi B žji su ravni, i pravedni će ići njima, a zli će posrnuti. Gemara primjenjuje ovaj kontrast na dvojicu ljudi koji su jeli korban Pesah, jedan je jeo al ha’so va, dok se najede ali ne i prejede, a drugi jede žrtvu Pesah, no sit je od obroka na Sederu. Zapanjujuće je da Gemara koristi dva čovjeka, od kojih su obojica ispunili micvot, da bi ilus trirala ovaj pasuk Pošei’a (ravnodušni) u ovom primjeru drži micvu. On ku puje janje, dovodi ga kao korban Pesah, peče ga na primjeren način čini sve. Osim jednog malog detalja al ha’sova

I to ga čini grešnikom.

To je poruka Gemare njezinim izbo rom za ovaj pasuk. Osoba koja inače ne drži micvot zna da ne čini dobro, ali je nije briga. Ona sebe uvjeri da Tora nije za nju. Nazovimo je "prostim pošei’a". Njega Gemara naziva "suptilnim gre šnikom". Čini se tako nevažno. Pose bno kad se usporedi s drugima. No pravilan način na koji se jede korban Pesah traži ozbiljan trud tijekom čita vog obroka koji prethodi korban Pesa hu. Ono zahtijeva posvećenost koju mnogi "religiozni" ljudi nisu spremni dati. To znači postaviti granice jede nju čak i u vrijeme blagdanskog ob roka.

To je tek jedan primjer te vrste gri jeha. Uzmite naprimjer razgovaranje u šulu za vrijeme molitve Ljudi koji tako rade obično razviju stav hej, pa ja se barem molim. Došao sam u šul Zato to ne može biti loše. Prepuštam vašoj mašti što još to može obuhvaća ti. Neka to bude hrana za vaše misli. A posebno je prikladno u svjetlu či njenice da haftara govori o t'šuva

■

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Tarjag - 613 zapovijedi

U parši Vajece ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari.

Šest spomena—nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

5. Mirjamina kazna

Sjeti se što je Vječni, B g tvoj, učinio Mirijam na putu kad si izašao iz Egipta. (Ponovljeni zakon 24,9)

struktivnu svrhu. Ipak, svog brata nije sudila s naklo nošću i Vječni ju je kaznio.

6. Šabes

Sjećajte se šabesa (šabata) kako bi ga posvetili. (Izlazak 20,8)

Mirjam je bila silna i sveta žena koja je spasila Mošea dok je bio dojenče, te povela židovske žene u pjesmama hvale Vječnom na Crvenom moru. Voljela je svog brata Mošea i govorila protiv njega ono za što je držala da ima kon ■

Zapovijed da se sjećamo šabesa razlog je našeg kazivanja Kiduša na Šabes. Također bismo se trebali sjećati šabesa tijekom čitavog tjedna, tako što ćemo kupovati lijepe stvari, kao na primjer, posebnu hranu, te pripremajući sve, u čast šabesa.

Zapovijedi

koje se danas mogu poštivati

Negativne zapovijedi

10. Negativna je zapovijed ne načiniti bilo kakvog idola da bi ga se štovalo [sam ili uz pomoć ne koga drugog], čak i za neznabošca

kao što kaže Pismo, i ne pravite sebi livenih bogova (Vajikra 19,4). Ako čovjek pre krši to i načini ga, treba ga izbičevati.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

11. Negativna je zapovijed ne pokloniti se i pasti na koljena pred idolom kao što kaže Pismo, nećete im se klanjati (Šemot 20,5). Pošto je to jedan od načina štovanja blagoslovenog B ga, ako je netko postupio na taj način prema idolu on bi zaslužio smrt kamenovanjem, čak i ako to nije uobičajeni način kojim se štuje tog idola. Ako je to učinio svjesno bez [prethodnog] upozorenja, on bi zaslužio karet [bo gomdani prestanka postojanja]; a ako je to učinio ne znajući, imao bi obavezu da prinese hatat (žrtvu za grijeh). Tako je isto i ako netko ritualno zakolje žrtvu, poškropi njenom krvlju, spali njene dijelove, ili izlije ljevanicu (prinos od pića): budući da su ovo načini bo goslužja blagoslovenom B gu u Svetinji, taj zaslužuje kaznu zbog toga ako je to učinio pred idolom, čak i ako to nisu uobičajeni načini štovanja idola. Radije se treba prihvatiti smrt [ako je nužno] i ne počiniti takav prekršaj.

idolom, on se ne bi trebao sagnuti pred ido lom da ga ukloni ili da sakupi novčiće, jer će izgledati kao da se klanja i spušta na koljena pred idolom. Umjesto toga on bi mu trebao okrenuti leđa ili se postrance okrenuti.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

12. Negativna je zapovijed ne štovati idola onako kako ga se uobičajeno obožava kao što kaže Pismo, i nećete im služiti (Šemot 20,5). Čak i ako se tu radi o sramnom činu na primjer, razgolićava njem kako bi se praznilo (crijeva, op.pr.) Pe'oru, ili baca njem kamena na Merkulisa to se kažnjava smrću ka menovanjem. Ako to učini bez da je [prethodno] upo zoren, to se kažnjava karetom [bogomdanim prestankom postojanja]. Ako je pak učinjeno iz neznanja, on ima bi obavezu hatata (žrtve za grijeh). Ali ako se netko otkrije pred Merkulisom, on bi bio oslobođen smrtne kazne, jer to nije uobičajeni način štovanja, i znak je nepoštivanja. Ako netko zagrli i poljubi idola, ili briše i ulašti pod pred njim, ili učini neki drugi čin odavanja časti, ako to učini bilo kojoj vrsti idola on krši zabranu, no ne podliježe bi čevanju, jer je to izvedena, skupna zabrana [koja zabra njuje različite stvari, i za kršenje takve zabrane ne vrši se bičevanje]. Ako se u isklesanim kipovima pred ne kom idolatrijom nalaze slavine s vodom, ne smije se staviti usta na njih da bi se pilo, jer bi izgledalo kao da ljubi idola.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

Ako netko prospe novčiće ili ga ubode trn u stopalo, pred ■

Rabbi Jack Abramowitz:

Sefer Hamicvot Hakacar

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Religioznost praotaca i pramajki

Da li je moguće da nisu svi naši pre ci u potpunosti bili monoteistički vjernici, i da je za neke vjerovanje u jednog B ga bilo tek rezultat procesa nji hovog religijskog putovanja? Rahel je ukrala terafim, i to navodi čitatelja da se zapita zašto bi Rahel ukrala figu rice svoga oca.

• Je li to ona učinila za svoju oso bnu upotrebu, možda zbog ne kog naslijeđenog idolatrijskog uvjerenja od svog oca? Ili ih je ukrala kako bi spriječila Lava na takvog služenja idolima? Ako je potonje, da li ti ciljevi opravdavaju sredstva? Uspore dite Rašija i Ibn Ezru.

• Raspravite o te dvije mogućno sti za vašim šabatnim stolom. Postoje li drugi incidenti u ži votima Praotaca koji bi mogli čovjeka navesti da se zapita o njihovoj razini religioznosti? Poruke za sadašnjost ili budućnost?

Komentatori raspravljaju da li je Ja akovljev san u sebi nosio poruku za njega u sadašnjosti (Bemidbar Raba) ili za Izraelski narod u budućnosti (Tan huma). Slično neslaganje se može naći u pogledu značaja Jaakovljeve borbe s čovjekom/anđelom.

Mislite li da je moguće da su doga đaji koji su se događali u životima Praotaca mogli imati značenje samo za buduće generacije ili da bi sve što je u Tori trebalo također imati neko značenje i u svoje vrijeme? Kakva bi bila svrha podijeliti s Jaakovom predodžbu o događajima koji su se prvi put dogodili tisućama godina nakon njegove smrti?

Rođaci ili izopćenici u Tanahu

U Tanahu ima nekoliko priča koje detaljno opisuju odnos muškarca i njegovog tasta. To uključuje priče o Jaakovu i Lavanu, Mošeu i Jitrou, te Davidu i Šaulu. Usporedba tih pripo vijesti pokazuje da dok svi oni dijele neke značajke, jedino su Moše i Jitro

uživali u pozitivnom odnosu.

• Da li je bilo neminovno da Ja akov i David imaju problema sa svojom svojtom? Je li nape tost postojala od početka? Ako ne, što se to promijenilo da je izazvalo sukob? Kako su Moše i Jitro uspjeli izbjeći te zamke?

• Stereotip je da se svojta ne sla že dobro. Što je to u prirodi tog odnosa da tako često stvara napetost? Mislite li da je bilo koji od standardnih izvora ne suglasica igrao ulogu u epizodama u Tanahu?

Koliko godina su imali?

Mi često ignoriramo starost osoba u Tanahu, stvarajući pretpostavke na temelju cjelokupne pripovijesti umjesto na iznesenim činjenicama. Među tim, kad se pažljivo pogleda neke od dobi ili to što nisu iznesene, one se pokazuju dosta iznenađujućima. Po stavite izazov prisutnima za vašim šabatnim stolom da razmišljaju o sljedećem:

• Kolika je bila razlika u godina ma Jaakovovljevih sinova? Ia ko bi se moglo pomisliti da je Josef mnogo mlađi od svoje starije braće, jednostavnim či tanjem stihova rečeno nam je da su se Jaakovu njegovih pr vih 12 oro djece rodili u samo 6 godina! S obzirom da ih je se

dam rodila Lea, kako je to mo guće?

• Koliko je godina bilo Šimonu i Leviju kad su masakrirali sta novništvo Šhema? Čini se da stihovi sugeriraju da im je bilo najviše 12 i 13 godina! Je li to mišljenje održivo?

Ostale priče izvan naše paraše tako đer navode na pitanja u vezi dobi:

• Koliko je godina bilo Avraha mu kada je oženio Keturu? Je li se doista oženio u dobi od (najmanje) 140 godina, kako izgleda da to sugeriraju stihovi?

• Koliko je godina bilo Kajinu i Hevelu u vrijeme ubojstva He vela? Koliko su godina imali Jaakov i Esav u trenutku pro daje prvorođenačkog prava, ili koliko je godina bilo Rivki na dan njezinog vjenčanja? Je li Jichak bio odrasla osoba ili di jete u trenutku Akeda? Njihova starost kod svih ovih događaja je nepoznata, ali različite mo gućnosti mogu uvelike utjecati na svaku priču. Pogledajte ka ko su različiti umjetnici prika zivali likove Kajina i Hevela u svojim umjetničkim djelima, Rivku kod studenca i prodaju prvenačkog prava. Nakon toga, usporedite to s mišljenjima tradicionalnih komentatora.

Kook:

Blagoslov prisutnosti učenjaka

Nakon što je 14 godina radio na Labanovom imanju, Jakov je nestrp ljiv oko povratka kući, u zemlju Iz rael. Laban, međutim, nije odušev ljen idejom da pusti svog nećaka da ode. "B g me blagoslovio zbog te be", rekao je Jakovu (Berešit 30,27).

Talmud (Berahot 42a) ističe da to što je Labana pratila sreća nije bilo samo zasluga Jakovljevog teškog i napornog rada. "Blagoslov dolazi u prisutnosti učenjaka Tore", uče nas mudraci. Sama prisutnost velikog učenjaka donosi sa sobom blagoslo ve uspjeha i bogatstva.

Ipak, taj se fenomen čini nepra vednim. Zašto bi čovjek bio blago slovljen samo zato što je bio u pri sutnosti učenjaka Tore?

Utjecaj cadika

Kako bismo odgovorili na to pita nje, moramo razumjeti prirodu ca dika i njegov utjecaj na one koji ga okružuju. Prisutnost učenjaka Tore inspirirat će čak i moralno korum piranog pojedinca da ograniči svoje destruktivne radnje. Kao rezultat pozitivnog utjecaja, neće izostati ni materijalna korist, a božanski blago slovi bit će prikladno dodijeljeni. Takav pojedinac, zaslugom dobrog utjecaja, postaje prikladan primatelj B žjih blagoslova.

Kao nastavak slučaja Labana i Ja kova, Talmud daje drugi primjer ovog principa. Tora nam kaže da je prosperitet egipatskog časnika Poti fara, bio Josipova zasluga (Berešit 39,5). U nekim aspektima, ovaj je slučaj još posebniji.

Za razliku od Labana, Potifar nije čak niti bio svjestan izvora sreće koja ga je pratila. Bez obzira na to, Josipova je prisutnost pomogla podići etičku razinu egipatskog ku ćanstva čime je ono postalo pri kladnije za primanje B žjih blago slova.

Rivalstvo između Rahel i Lee Jakov nije imao jednostavan život. On je volio Rahel, ali je na prevaru oženjen njenom sestrom Leom. A kada je konačno oženio Rahel, nje gov je dom patio zbog rivalstva dvi ju sestara.

Ta bitka nije se vodila samo u Jakovljevom kućanstvu. Nastavila se i u budućim pokoljenjima: izme đu Rahelinog sina Josipa i Leinih si nova; u konfliktu između kralja Ša ula, Rahelinog potomka, i Davida, potomka Lee. Zašto je Jakov morao proći tolike prepreke u svojoj obite lji komplikacije koje će imati du goročni utjecaj na buduće genera cije židovskog naroda?

Sadašnjost se suprotstavlja budu ćnosti

Mi živimo u podijeljenoj realnosti. Neprestano odlučujemo: koliko će mo živjeti za sadašnji trenutak, a koliko ćemo raditi za budućnost? Moramo neprestano održavati ra vnotežu između sada i ovdje te ono ga što tek ima doći. Ta dilema po stoji na svim razinama života: in dividualnoj, obiteljskoj, društvenoj i nacionalnoj.

B žji originalni dizajn za svijet bio je da cijelo stablo, čak i kora, ima okus sladak poput njegovog ploda (Berešit 1,11). Drugim riječima, tije kom svakog dijela našeg puta prema cilju, mi bismo bili u moguć nosti osjetiti i uživati u konačnom produktu našeg truda. Kada svijet funkcionira kako treba, sadašnjost je otkrivena u svoj svojoj slavi i služi kao dobar vodič prema uzvišenijoj budućnosti. U takvom savršenom svijetu, naše trenutne čežnje i želje ne povređuju naše buduće težnje.

Ali naš fizički svijet je manjkav. Zemlja ne proizvodi stabla koja imaju okus poput njihovih voćnih plodova. Neprestano se nalazimo u konfliktu između sadašnjosti i bu dućnosti, privremenog i vječnog. Kao pojedinci i kao narod, često tre bamo zanemariti osjećanja sada šnjosti jer nas ona neće voditi putem kojim nam je određeno ići.

Rav

Rahel i Lea

Jakovljev brak sa dvije sestre i nji hovo međusobno rivalstvo, metafo ra su za tu dualnost u našim živo tima.

Poput svih stvari u našem svijetu, i Jakovljev je dom patio od nedosta tka jasnoće. Jakov je trebao biti spo soban utemeljiti svoju obitelj na sa dašnjosti, blagoslovljenoj cjelovito šću i dobrotom. Trebao je biti sposo ban oženiti se i utemeljiti svoj dom bez da radi kalkulacije o budućno sti. Prirodna čistoća i jednostavne emocije njegove svete duše trebale su biti dovoljne za to.

Rahel, koju je Jakov odmah zavo lio zbog predivnih osobina njene duše, metafora je za jednostavnu i prirodnu ljubav koju osjećamo pre ma otkrivenoj sadašnjosti. Jakov je osjećao da je Rahelina ljepota u har moniji sa nepoznatim carstvom da leke budućnosti.

Ali B žji savjet je odredio da bu dućnost izraelskog naroda pripada Lei, a ne Rahel. (Šest od dvanaest Izraelovih plemena, uključujući ona određena za duhovno i političko vodstvo (Levi i Juda), rođena su od Lee.) Lea je glavna pramajka židov skog naroda. Ipak, ta je budućnost bila sakrivena od Jakova.

Ova skrivena Leina kvaliteta ugra đena je u temelje židovskog naroda. Zbog Leinog nasljeđa, mi možemo podići naše poglede i usmjeriti ih u daljinu, preskačući sadašnje okol nosti, kako bismo težili prema uzvi šenoj budućnosti. Kao što se Jakov neočekivano našao oženjen Leom, tako i put židovskog naroda kroz povijest nije uvijek bio bez izne nađenja. Budućnost često projicira svoj put u sadašnjosti kako bi sada šnjost bila uzvišena i posvećena.

Dva kralja i dvojica Mesija Rivalstvo između Rahel i Lee, konflikt između prekrasne sada šnjosti i vizionarske budućnosti, na lazimo izraženo i u monarhiji Izra ela. Privremena vladavina Šaula, Rahelinog potomka, borila se sa vje čnom dinastijom Davida, Leinog potomka.

(Šaul, koji je opisan kao "najljepši mladić u Izraelu, glavom i rame nima viši od svih ljudi" (1. Sam 16,2), bio je prirodno izabrani kralj. No ipak, B g je odabrao Davida jednostavnog pastira čije kvalitete vodstva nije prepoznao ni njegov vlastiti otac za pravog kralja ži dovskog naroda. Kao što je B g ob jasnio proroku Samuelu: "Ne gledaj na njegovu pojavu, niti na veličinu njegova ugleda, jer Ja sam ga od bacio. Nije važno ono što je čovjeku

vidljivo očima; B g gleda srce" (1. Sam 16,7)

Čak i u mesijanskoj eri, podjela između Rahel i Lee će se nastaviti kroz dva mesijanska vođe: prvog otkupitelja, Mašiah ben Josefa, Ra helinog potomka, i konačnog otku pitelja, Mašiah ben Davida, Leinog potomka.

Ipak, mi težimo za jednostavnijim stanjem u kojem je sadašnjost uzvišena i posredovanjem njene svjetlosti, budućnost poprima ve ličinu. Iz tog razloga, Rahel je uvijek ostala počašćena ulogom Jakovljeve primarne žene. Čak su i Leini nas ljednici u Betlehemu priznali: "Kao Rahel i Lea koje su obje izgradile kuću Izraela" (Rut 4,11), spominjući Rahel prije Lee.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook: Blagoslov prisutnosti učenjaka

Ponuda i potražnja

Raši daje komentar na početne riječi ovotjednog čitanja Tore, da ka da pravedna osoba napusti zajedni cu, dolazi do zamjetnog gubitka i na štetu je zajednice. U najvećem broju slučajeva, zajednica, pa čak obitelj i prijatelji pravedne osobe, jedva da obraćaju pažnju na njegovo ili nje zino prisustvo dok je osoba među njima. Tek kad je više ne bude me đu njima njezina istinska vrijednost i karakter postaju očigledni. A tada je to obično nedovoljno i prekasno.

Jaakov je osoba koja se ne ističe u svojoj zajednici. Esav je onaj koji za služuje naslove po novinama, on daje intervjue i pojavljuje se u me dijima. No zajednice, posebno u Ži dovskom svijetu, su sazdane na pravednosti…..tihim Jaakovima, a ne bombastičnim i glasnim Esa vima.

Često sam u svojim komentarima govorio da su pokvareni gradovi Sodoma i Gomora bili u potpunosti uništeni ne zbog milijuna zločinaca koji su ih nastanjivali, već zbog toga što nije bilo deset pravednih i do brih ljudi koji su živjeli u njihovoj zajednici.

Judaizam cijeni i štuje vrijednost samog pojedinca. On se nikada ne bavi samo brojevima i većinom. On nastoji stvoriti pravedne pojedince

čijom već samom prisutnošću dru štva bivaju bolja i bude rasprosta njen utjecaj dobra. I zato je žalosno da se vrijednost takvih dobrih ljudi najsnažnije primjećuje tek kada na puste zajednicu ili nisu prisutni u njoj.

Kada Jaakov stigne u Lavanovu kuću, Lavan je siromašan. On je prisiljen koristiti svoje kćeri kao pastire sramotan čin u onom okru ženju i vremenu. Jaakovljeva prisu tnost u Lavanovom domu tijekom narednih desetljeća učinit će da on postane bogat i moćan. U jednom od rijetkih trenutaka iskrenosti, Lavan priznaje Jaakovu "G spod me blagoslovio zbog tebe."

Čitava povijest pokazuje blago slove koji su se zbili zemljama, car stvima i civilizacijama jednostavno zbog toga što je Židovski narod živio u njihovoj sredini. No ipak, ova spoznaja ne sprečava oprav davanje i ohrabrivanje antisemi tizma i nasilja protiv Židova. Lavan je savršen primjer takvog izvito perenog ponašanja. On zna da je njegov uspjeh posljedica Jaakov ljeva prisustva u njegovom domu, no on svejedno progoni Jaakova i nada se da će ga nekako uništiti.

Ova paradoksalna vrsta razmi šljanja obilato je prisutna i jasno

vidljiva u našem današnjem svijetu. Drugi nas proklinju ne zbog naših postupaka, već samo zato što se usuđujemo postojati. Dobrim lju dima se ne dopušta da žive u Sodomi. A Židovima da žive u Zemlji Izrael.

Utjecaj dobra je nepodnošljiva zamisao u svijetu odanom zlu i laži. Ipak, Španjolska, Portugal i Poljska žele da se Židovi vrate. Europa želi biti bez Židova, no ipak na neki na čin zadržati prisutnost i prednosti Židova koji žive u njezinoj sredini. Izvitoperen je to i kompliciran svijet u kojem živimo. Kao i Jaakov, malo je toga što možemo poduzeti u vezi s time, osim da i dalje ustrajemo.

Kao što smo svi učili u školi u predmetu osnove ekonomije, cijene i vrijednosti se utvrđuju zakonom ponude i potražnje. U teoriji, što je veća ponuda, to je niža cijena. Svje doci smo te ekonomske činjenice na današnjoj, još uvijek relativno niskoj cijeni nafte, s obzirom na zasićenost ponude nafte na svjetskom tržištu.

Ovo pravilo trgovine ponuda i potražnja vrijedi i za ljudske resur se. A u današnjem religioznom Ži dovskom svijetu, ponuda sposo bnih mladih muškaraca i žena koji su voljni krenuti u područje Ži dovskog obrazovanja daleko nad

Rabbi Berel Wein:

mašuje potražnju. Za svaku priliku za učenje, pogotovo u višim razre dima osnovne škole, u srednjoj ško li, a da i ne spominjem uzvišenu sfe ru ješive, ima daleko više podno sitelji zahtjeva nego li novih radnih mjesta i prilika za podučavanje.

Posljedica toga je, da su plaće za početne pozicije u Židovskom obra zovanju niske, a konkurencija za svako slobodno mjesto žestoka, i često puta razočaravajuća. Tijekom mog nedavnog posjeta Sjedinjenim Državama, prilično velik broj izvr snih mladih učenjaka Tore, koji su u potrazi za nastavničkim pozicijama u Židovskim školama, požalili su mi se na to.

Čini se da u gotovo svakoj školi koja se nalazi u velikim urbanim Židovskim zajednicama, postoje na tisuće kandidata za svaku poziciju koju treba popuniti. I zbog naizgled neumitnog zakona ponude i po tražnje, te visoko tražene pozicije daju relativno slabe plaće, pogotovo u usporedbi s odgovornostima i zahtjevima te pozicije.

Problem donekle usložnjava i činjenica da ovi mladi ljudi ulaze na tržište rada, relativno kasno u ži votu. Većina njih već ima veliki broj djece koja već pohađaju školu, i ako je netko uvjeren da njegovo dijete treba steći obrazovanje u Lakewo odu, onda postaje teško razmišljati o tome da se prihvati posao koji se možda nudi u manjoj, možda manje religioznoj zajednici.

Nedostatak sekularnog obrazova nja i stručnog usavršavanja također ne ide u prilog ovoj vrsti diplomaca ješive za osiguranje značajnog mje sta u Židovskom obrazovanju. Na taj način dolazimo u situaciju kvake 22 u situaciji izgubljenih talenata. Ulazak na tržište rada kad je osobi već gotovo 30 godina i s djecom koju treba uzdržavati i obrazovati veliki je izazov. A kad je tako malo

mogućnosti zapošljavanja na ras polaganju, taj izazov postaje gotovo nepremostiv.

U Sjedinjenim Državama mnogi od tih potencijalno velikih pedago ga okreću se drugim vrstama posla kako bi preživjeli. Obično to stvara veliku osobnu tjeskobu, te duhovnu i emocionalnu frustraciju. Mnogo sam puta bio svjedokom takvih situacija za vrijeme moje rabinske i pedagoške karijere. Čini se da je na neki način naš obrazovni sustav pokvaren, a zbog raznih pritisaka vjerskih, društvenih, političkih, kao i osjećaja tromosti ima vrlo malo onih koji su se voljni prihvatiti iza zova da to poprave. Na individu alnoj razini, jedan broj velikih i izdr žljivih mladih edukatora osmislili su svoje vlastite nove institucije, no to je vrlo malo utjecalo na rješavanje općenitog sveobuhvatnog problema u obrazovnom svijetu ortodoksnog Židovstva.

Tradicionalno se zvanje nastavni ka u židovskom životu promatralo kao uzvišeno i plemenito, dok se u isto vrijeme one koji vrše tu pro fesiju smatralo inače neuspješnim i nepoticajnim pojedincima. Ovaj shi zofreni pogled na odgajatelja naše djece također pridonosi daljnjem iz vrtanju zakona ponude i potražnje u židovskom obrazovanja. Nekako

očekujemo i od nastavnika da bude svet, altruističan, vrhunski stručan i herojska figura. U isto vrijeme gaji mo u sebi osjećaj da je krema ži dovskih talenata u sektoru rizičnih ulaganja ... i da se oni koji poduča vaju našu djecu u stvarnosti ne mo gu mjeriti s njima.

Ove suprotna stajališta očituju se na bezbroj načina, od strukture plaće do društvenog poštovanja u židovskom svijetu. U ovom času ima inicijativa i programa financira nih iz izvora izvan područja ži dovskog obrazovanja kako bi fizički i socijalno poboljšali status nasta vnika u židovskom obrazovanju. No, ti programi su palijativni, a ne strukturni.

Četrdesetih godina u SAD u, je dan broj velikih vođa načinio je revoluciju školstva, što je spasilo or todoksiju u Americi. Oni su uspjeli nadahnuti generacije odgojitelja koji su mnogo toga žrtvovali kako bi se postigao cilj židovskog opstanka i preporod znanja i držanja Tore me đu američkom mladeži. Takva re volucija je potrebna ponovno i da nas kako bi se prevladalo strašan pritisak kojeg nam nameće zakon ponude i potražnje.

Šabat šalom

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Ponuda i potražnja

Lea je primila dvostruko; Prah zemaljski u 'galusu'

Posebna primjena zakona o 'keifelu' (dvostrukoj otplati)

Nakon što je Lea rodila svog šestog sina, stih kaže, "I nakon toga je rodila kćer (v'ahar jalda bat) i dala joj je ime Dina." (Berešit 30,21) Izraz "v'ahar" (nakon) je pomalo dvo smislen. Koja je zapravo poanta tog izraza?

Talmud (Brohos 30,21) objašnjava: Nakon što je Lea učinila presudu nad sobom. Ona je pomoću proro čkog znanja znala da je Jakovu od ređeno da bude otac 12 plemena. Računala je da je ona već donijela na svijet šestoricu sinova, a sluškinje (Bilha i Zilpa) su rodile svaka po dva sina, što je ukupno deset sinova. "Ako će i ovo dijete biti muško, moja sestra Rahel neće imati čak ni status sluškinje (u kontekstu matrijarhata nad budućim pleme nima Izraela)." Stoga je Lea molila i muško dijete koje je nosila postalo je žensko.

Talmud objašnjava da se zapravo dogodio prijenos iz maternice u maternicu. U to vrijeme, Rahel je nosila žensko dijete, a Lea muško.

Kada je Lea molila za to da njena sestra ima barem toliko sinova koliko imaju Bilha i Zilpa, dva fetusa su čudesno zamijenila mjesta. Na kraju je Lea rodila šest sinova, a Rahel dva. Iz tog razloga, Lea je svoju kći nazvala Dina, što indicira da je ona donijela 'din' (sud) nad sobom kako bi dijete koje je nosila postalo žensko.

Jedna dosjetka kaže: "Nijedno do bro djelo ne ostaje nekažnjeno." To je možda cinična pošalica koju ljudi koriste, ali u sustavu pravde Sve mogućeg, nijedno dobro djelo ne ostaje bez nagrade. Rav Shimon Pinchus ima zanimljiv pogled na ovu paršu. Lea, koja se na početku parše bori za to da ima što više si nova, sada se odriče sina koji je već bio njezin. Pogledajte kakav gubitak je ona uzela na sebe odustala je od prilike da bude majka još jednog plemena Izraela.

Hazal kažu da je Dina, koja je u narednoj parši silovana, kroz taj in cident dobila kćer. Medraš kaže da se ta kćer udala za Josefa. Josef je imao dva sina Efrajima i Manašea

koji su ubrojeni kao dva plemena židovske nacije. Stoga, Lea nije izgubila pleme mijenjajući sina za kćer. Izgleda da je zbog tog čina, Lea postala pramajkom još dva dodatna plemena. Zapravo, njoj je nadoknađeno dva za jedno, za gu bitak koji je svojevoljno preuzela na sebe.

Rav Pinchus kaže da je odredba halahe za lopova koji nešto ukrade, da mora vratiti dvostruko. Ako je kazna dvostruka za onoga koji učini nešto krivo, logično je da i nagrada za onoga tko učini nešto dobro bude dvostruka.

Blagoslov za one u progonstvu: Tvoje će potomstvo biti poput praha zemaljskog

Parša Vajece sadrži još jedan primjer ideje "Ma'ase Avos Siman L'Banim" (djela patrijarha nago vještavaju ona njihovih potomaka). Sefer Berešit je "pogled iza zastora" onoga što će se otkriti kasnije u židovskoj povijesti.

Jakov sanja poznati san sa ljestva ma koje sežu od zemlje do Neba. B žji anđeli uzlaze i silaze niz njih. Postoje različita tumačenja simbo like ovog sna. Ramban citira Pirkei D'Rebi Eliezer koji nam daje po tpuno drugačije objašnjenje tog sna.

Medraš tumači da anđeli na lje stvama predstavljaju časnike po ganskih naroda. Prema medrašu, vizija koju je Jakov imao predstavlja četiri izgnanstva kroz koja je prošao Klal Jisrael nakon uništenja prvog Hrama.

Jakov Avinu vidio je babilonskog časnika koji uzlazi uz 70 prečki i zatim pada. Nakon toga, vidio je časnika Perzije i Medije kako uzlazi 52 prečke i pada. Na kraju je vidio časnika Grčke koji uzlazi 100 prečki i zatim silazi.

Rabbi Yissocher Frand:

To se poklapa sa židovskom povijesti. Nakon što je Nabuko donozor srušio Hram, bili smo u babilonskom ropstvu 70 godina. Zatim, kao što to biva sa svim svjetskim silama, Babilon prestaje biti veliki igrač na svjetskoj sceni. Jakov je to vidio. Nakon što je maknut Babilon, jača moć carstva Perzije i Medije, ali i ona na kraju slabi. I Grčka, također (aludirajući na progon iz priče o Hanuki) na posljetku pada.

Napokon, Jakov je vidio i časnika Edoma Rimskog Carstva koje je uništilo drugi Hram. Tu je Jakov vidio nešto zastrašujuće anđeo se penjao sve više i više sve dok Jakov više nije mogao ni izbrojati koliko je koraka napravio. U Jakovljevoj vizi ji, časnik Edoma nikad nije sišao. U tom trenutku, strah je obuzeo Jakova te je rekao, "Ovaj nije sišao." Možda to znači da će rimsko iz gnanstvo (galus Edom) kojeg trenu tno proživljavamo, trajati zauvijek!

Međutim, Hašem je rekao Jakovu, "Ne boj se, Jakove; ne drhti, Izraele" (Jeremija 46,27). "Čak i ako ga vidiš da se uspinje do Mene, od tamo ću učiniti da padne." Ne brini. Na kraju dana, Svemogući će ostati na vrhu i učiniti da Edom padne.

Nakon Jakovljeve zastrašujuće vi zije, Svemogući mu kaže, "Tvoje će potomstvo biti poput praha zemalj skog." (Berešit 28,14) Kakvo je to utješno obećanje? Jakov je vjerojatno razmišljao, "Moj djed Avraham čuo je da će njegova djeca biti poput zvijezda na nebu." To je bila krasna braha. Čak i braha dana Avrahamu da će njegovo potomstvo biti brojno poput pijeska na morskoj obali je lijepa slika. Međutim, braha da će "tvoje potomstvo biti poput praha zemaljskog", osobito u kontekstu ovako zastrašujuće vizije, ne izgleda kao da postiže svrhu umirivanja Jakova.

No, odgovor je, "Da, to je bla goslov." Avraham Avinu živio je u vrijeme "zvijezda na nebu" . On je bio nagovještaj dana Šlome HaMeleha kada je Jeru zalem bio središte cijele planete i svi su dolazili u Jeruzalem vidjeti Šlomovu mudrost. Ta je era simbolizirana Avrahamo vim životom. Međutim, Jakov je bio patrijarh koji je nagovje štavao izgnanstvo (galus). On će u sljedećih nekoliko desetljeća svog života od Lavana iskusiti ono što će pripremiti pozornicu za sve što će njegovo potomstvo iskusiti u iz gnanstvu. Hašem je dao blagoslov prikladan izgnanstvu tvoje će po tomstvo biti poput praha zemalj skog.

Prah zemaljski je nešto što nikada ne može biti uništeno. On može biti gažen, ali uvijek ostaje tu. To je bla goslov kojeg je Jakov trebao čuti na kon svoje vizije. Jakovljevi potomci bit će vrijeđani, gaženi i zlostavljani. Bit će pogroma i bit će smaknuća. Sve nam je to 'galus Edom' donio; ali na kraju dana, "Tvoje će sjeme biti poput praha zemaljskog" neuni štivo. Na kraju dana, 'afar' (prašina) će ostati na vrhu.

Možda to nije blagoslov za ljude koji vladaju, ali za nas koji smo morali preživjeti 2000 godina iz gnanstva, to je najveći blagoslov i najveća garancija! Blagoslov raspršenih

Tada je B g dodao još nešto bla goslovu za Jakova: "I proširit ćeš se (u'faracta) na zapad, na istok, na sjever i na jug" (Berešit 28,14). Tije kom babilonskog ropstva, Židovi su bili u Babilonu. Tijekom 'galus Java na' postojala je zajednica Židova u Erec Jisraelu pod vlašću sirijskih Grka. Međutim, posebnost 'galus Edoma' jest da su Židovi posvuda u svijetu. Kuda god čovjek pođe, svu gdje će naići na Židove.

To je nevjerojatna stvar. Na mje stima koja se nalaze "B gu iza no gu", evo Židova! Nedavno sam pri mio e mail od jedne žene iz Zim babvea koja sluša moje snimke! To je doslovno usred ničega! Ne tako davno, primio sam pismo od Židova iz Montane. Zatim se on preselio u Ocean Shores u državi Washington. Ni jedno od tih mjesta nema baš mnogo minjana. To je "širenje na istok i zapad…" Ne samo da ćemo biti posvuda: U'fa racta eksplodirat ćemo. Imat ćemo utjecaj.

Kada pogledate povijest židov skog naroda, kuda god da su išli bilo da je riječ o Španjolskoj, Maroku, diljem cijelog planeta Židovi nisu bili pasivni. Oni su eksplodirali (u'faracta) ostavili su traga. To je obećanje koje je Svemogući dao patrijarhu Jakovu.

Ne brini zato što se čini kao da 'galus Edom' nikad neće završiti. Ti ćeš biti poput praha zemaljskog koji nikad ne može biti uništen. Tvoja će se djeca raspršiti posvuda i imat će utjecaja gdje god budu išli. Tada, je dnog dana, "čak i ako se raspršiš na kraj Neba, i od tamo će te G spod, tvoj B g, sakupiti" (Devarim 30,4)

To je ono što iščekujemo. Kao što se ispunio ostatak blagoslova danog Jakovu, tako ćemo vidjeti i ispu njenje "i od tamo će vas B g saku piti", dolaskom našeg pravednog Mesije, Amen.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Lea je primila dvostruko; Prah zemaljski u 'galusu'

Sve što ti treba je ljubav

Jakov odlazi iz Kanaana u Haran. Na putu, doživi viziju ljestava koje sežu do neba. Stiže u kuću svog div nog ujaka Labana: najboljeg u disci plini iskorištavanja svake prilike da ukrade od svog nećaka i da ga pre vari.

Jakov želi oženiti Labanovu kćer, Rahel. Sedam godina radi za nju i tada mu Laban pod hupu podmeće Leu. Radi još sedam godina za Ra hel. Postaje otac jedanaestorice si nova i jedne kćeri. Jakov radi za La bana još šest godina tijekom kojih pomaže Labanu da postane vrlo bo gat čovjek i, iako ga Laban na sva kom koraku želi prevariti, Jakov us pijeva postati još bogatiji od njega. Napokon, došlo je vrijeme da spa kira svoje stvari i započne dugo pu tovanje kući u Izrael.

Jakovu je rečeno da pričeka sedam godina dok ne bude mogao oženiti Rahel. Sedam se pretvara u četrna est, ali Tora kaže nešto nevjerojatno vezano uz njegovo iščekivanje. Kaže da su mu se "mnoge godine činile kao nekoliko dana zbog njegove ve like ljubavi prema njoj". Na prvi pogled, to je nelogično. Ne bi li tre balo biti da ako si duboko zalju bljen u nekoga i očajnički čezneš za time da se oženite, da tada vrijeme prolazi sporije? Zar nije istina da se iščekivanje nečeg dobrog uvijek čini kao cijela vječnost?

Mislim da odgovor ovisi o poima

nju ljubavi koje ima Tora i o poima nju ljubavi koje mi ponekad imamo.

Kada osoba čezne za drugom oso bom, kada osjeća požudu prema njoj, razdvojenost može biti jako bolna. Želi sudjelovati u intimnosti koja donosi tako dobar osjećaj. Po stoji čežnja koja ne može biti zado voljena ni na jedan drugi način osim kroz bliskost, najčešće fizičku. To je

Ne znam zašto razmišljam o tim stvarima, ali dio je ljudske prirode da naš um luta… Tako se često pi tam što bi bilo kada bi postojao mu škarac koji bi moju ženu mogao us rećiti više no što ja to mogu da li bih ju tada radije prepustio njemu? I moj odgovor je uvijek da. Jer u na šem zajedništvu, njena sreća je moj jedini prioritet. I suprotno, kada je moja pokojna supruga umrla, nisam osjećao problem oko toga da se po novo oženim. Znao sam da me vo ljela toliko duboko i da bi moju sre ću željela više od svega. Baš kao što bih i ja želio njezinu.

Kada iskreno volimo, otpuštamo sebe, naš ego i zainteresirani smo samo za tuđu sreću. I zbog toga, u tom procesu dolazimo u doticaj s B gom.

osjećaj požude koji je često zama skiran u ljubav.

Ali istinska ljubav je nešto potpu no drugačije. Dok je požuda sebi čna, ljubav je nesebična. Požuda se fokusira na ono što ja mogu dobiti, dok se ljubav usmjerava prema ono me što ja mogu dati. Požuda stavlja moju sreću iznad tuđe, ali ljubav stavlja sreću onoga koga volim is pred svega drugoga.

Jakov je volio Rahel. Nije osjećao žurbu za intimnim zajedništvom sa njom, već je radije bio sretan što ju može voljeti izdaleka, davati joj na načine na koje je mogao, i kada je došlo vrijeme, oženiti se njome i izraziti joj svoju ljubav u najznačaj nijem mogućem odnosu. Vrijeme je prolazilo brzo jer se osjećao ispunje nim u zajedništvu kakvo su imali. Vrijeme nema značenja u kontekstu ljubavi. U ljubavi, mi dodirujemo vječnost dok vrijeme prolazi u drugoj dimenziji.

Šabat šalom

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Prevela Anja Grabar

Tri sna

"I usni, i gle, ljestve postavljene na zemlji, a njihov vrh je dosezao do neba; i gle anđeli B žji se uspinju…penju i silaze po njima. I gle, G spod je stajao iznad nje i rekao: Ja sam G-spod B g Abrahama tvog oca, i B g Izakov; zemlju na kojoj ležiš, tebi ću ju dati i tvojem sjemenu."

Snovi imaju jedinstvenu moć da nas potaknu da težimo više, da ostanemo usredotočeni na udaljeni cilj čak i kad nam sadašnje okolnosti daju malo ra zloga za optimizam. Ali što se događa kada jaz između snova i stvarnosti izgleda nepremostivo velik? Jakovljev san kroz cijelo ovotjedno čitanje iz Tore paraše Vajece baca snažno svjetlo na ovo pitanje i pruža važan uvid u njegov razvoj i rast kao osobe, kao i pouke o zadaći njegovih potomaka na svijetu te njihovoj sudbini kao nacije.

Jakov svoj put iz kuće svog oca u izgnanstvo otpočinje najuzvišenijim mogućim snom: ljestvama čvrsto po stavljenima na zemlji, koje se dižu do neba i po kojima se anđeli penju i spuštaju. Ova slika simbolički ocrtava B žanski zadatak za njega i njegove potomke: čak i u izgnanstvu, ujediniti nebo i zemlju kako bi se B žanska pri sutnost mogla očitovati na svijetu.

Nažalost, nešto usput pođe jako po krivu jer Jakovljev dugi boravak kod svekra Labana izvrši loš utjecaj na njega. Kako bi se održao pri svome kod svog nepoštenog poslodavca, Ja kov usavršava umjetnost obmane, i s vremenom, taj inteligentni nećak čak i nadmaši svog lukavog ujaka, postaju ći i sam bogat.

Moramo spomenuti da Jakov nije u potpunosti zaboravio tradicije svoje mladosti, unatoč tome što je bio dale ko od kuće svojih roditelja: "'Kod La bana sam obitavao…', i 613 zapovijedi sam držao" to je ono što Jakov kaže nakon što je teško iskušenje prošlo. Iako je možda istina da je, tehnički gledano, ostao vjeran svojim korijeni ma, središte njegove pažnje je postala stoka zemaljska, a ne zvijezde nebe ske.

Uistinu, Laban je zasigurno podro

vao njegove težnje. Pogledajte samo njegov novi san nakon što je proveo neko vrijeme u Labanovoj zemlji: "I vidio sam u snu i gle, ovnovi koji su naskakivali na ovce bili su šareni, pje gavi i prugasti." Jakov sada sanja o materijalnom uspjehu lišenom bilo ka kve duhovne komponente.

Kada stigne do tog duhovnog zenita on ubrzo dobiva zapovijed od B žjih glasnika koja će promijeniti smjer nje gova života: "Vidio sam sve što ti je Laban činio. Ja sam B g iz Beit Ela ... ustani sada, napusti ovu zemlju i vrati se u svoj rodni kraj". Drugim riječima, napusti zemlju opsjednutu materijali zmom. Vrati se zemlji i snu svojih predaka koji su hodili s B gom!

Više od dvadeset najboljih godina života je značajno razdoblje. Jakov je zacijelo bio skrhan kad je shvatio što je nastalo od njega i njegovih snova. Sigurno je sebe doživljavao totalnim promašajem. Sigurno se pitao hoće li ikada uspjeti ostvariti svoje izvorne težnje. Zna da mora napustiti Labana prije nego što bude prekasno.

Kada, u pratnji svoje mnogobrojne obitelji, napusti Labanov dom, on do bije treći san, još snažniji od onih koji su mu prethodili: "I Jakov krenu na put i tamo ga susretoše B žji anđeli ... i on nazva to mjesto Mahanajim.

Postoji sličnost između ovog sna kojim završava paraša Vajece, i onoga s

kojim je započela ova paraša Jakov se ponovno susreće s B žjim anđelima. Međutim, ovog puta nema ljestava; već umjesto toga, dva odvojena ta bora, obiteljska kruga, jedan izvan Izraela, a drugi u Izraelu.

Poruka je dramatična: da bi se uje dinilo nebesa i zemlju potrebno je više od uspinjanja duhovnim ljestvama. Ono zahtijeva i vršenje utjecaja na svi jet oko nas izgradnjom obitelji posve ćene B gu i Tori u Zemlji Izrael a ne materijalizmu Labanovog doma u iz gnanstvu.

Vjerujem da je to što se Jakov neka ko uspijeva vratiti u Izrael unatoč inerciji navika i lagodnosti svog doma u egzilu razlog zašto je prozvan 'iza branim među praocima'.

Dok Abraham poštuje B žansku za povijed da dođe u zemlju, a Izak ni kada ne napusti zemlju, Jakov se vra ća u ovu zemlju unatoč sukobu s bra tom koji ga tamo čeka.

Znači li Jakovljev povratak u Izrael i kraj njegovih poteškoća i izazova? Svakako da ne. A tako je i s njegovim potomcima. Razočaranja i neuspjesi neizbježni su u svijetu koji je još uvi jek podijeljen između svetog i profa nog, religioznog i svjetovnog.

Ali ako svoj pogled zadržimo usre dotočenim na očuvanje naše Židovske baštine za buduće naraštaje, ako že limo živjeti sveobuhvatan Židovski ži vot čije je praktično građansko isku stvo vođeno židovskim kalendarom, i ako je naš nacionalni san stvoriti dru štvo sposobno spojiti nebo i zemlju, onda je jedino mjesto na kojem se to može dogoditi zemlja naših snova i sudbine, Zemlja Izrael. To je zemlja koju je B g obećao Izraelu, zemlja čiji se sveti nadgrobni spomenici nalaze ispod, i čiji posvećeni planinski vrhovi stoje iznad istih onih ljestava koje po vezuju čovjeka s B žanskim, a Židova s njegovim vječnim snom o ujedinje nom svijetu.

Šabat šalom

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shlomo Riskin:

"Dvadeset godina sam radio za tebe! … Danju me spaljivala goruća žega i mraz noću; san mi nije dolazio na oči" (Po stanak 31,38 40).

Rebe Nahman se iznervirao kad je netko rekao da su cadikim velikani zato što imaju velike duše. Uporno je tvrdio da to nije istina, smatrajući da ono što su postigli u potpunosti ovisi o dobrim djelima, trudu i pre danosti. Bez ustezanja je izjavio da svaka osoba na svijetu može postići najviši nivo, jer to ovisi jedino o vla stitom slobodnom izboru ... Jer sve ovisi o brojnosti djela (Avot 3,15).

Ovo je ključna točka za razvoj se be kao Židova, ali čini se da joj se poklanja vrlo malo pažnje. Možda je toliko očita da ljudi ni ne razmišljaju o tome da je spomenu, a kamoli da je naglase. Ali mi ćemo to spome nuti i naglasiti. Ono što želim reći je: Uspjeh je jedan posto nadahnuća i 99% preznojavanja.

Neke stvari u životu su jednosta vno date. One su takve i takve će ostati. Visoki ste koliko ste visoku. Ma koliko to željeli, nitko vas ne može naučiti kako da postanete visoki.

Ostale stvari u životu su darova ne. Možda imate određeni talent ili sposobnost u određenom području. Rođeni ste s time, to vam prirodno ide. Na primjer, bez ikakvog pretho dnog znanja ili uputa, vi jednosta vno možete uzeti gitaru u ruke i po četi svirati. (Nemojte pobrkati spo sobnost s mazelom. Možete imate vi še glazbenog talenta nego što ga je Mozart ikada imao, ali to ne znači da je vaš mazel da budete svjetski poznati skladatelj.)

Onda opet, možda nemate nika

kav poseban dar. No, ako želite, možete pokušati učiti i usavršavati se. Ipak, bez obzira koliko uložili u poboljšanje, nema garancije da ćete postići uspjeh.

Breslov, Ozer Bergman: Jedino postoji pokušavanje ■

Ima jedna značajna iznimka od prethodnog. Vaš konačni uspjeh u životu, stupanj daata (svjesnosti o B gu) koji ste postigli, nema nikakve veze s onim što vam je bilo dato ili što vam nije bilo dato. Možete vući porijeklo od duge linije najsvetijih cadikim koje seže unatrag sve do kralja Davida, ili možete biti novo pečeni preobraćenik dijete sitnih kriminalaca upitnog porijekla. Mo žete biti nadareni ili ne. Možete imati IQ genija i fenomenalno pam ćenje. Ili možete biti tek prosječne inteligencije. Nijedno od ovoga ni šta ne mijenja na stvari.

Rebe Nahman nas uči da Židovski uspjeh ovisi isključivo o vlastitom trudu. On je tvrdio da je on sam pri mjer toga. Rebe je izjavio da, čak i da nije iz obitelji Baal Shem Tova, čak i da potječe iz najniže židovske obitelji, on bi svejedno postigao ono što je postigao svojim intenzivnim trudom i naporom u službi B gu.

Ne vidimo Avrahama Avinu kako putuje uzduž i poprijeko Svete Ze mlje da bi naučio ljude kako da se mole B gu. Ne vidimo njega i Saru

Imenu kako tijekom desetljeća ku haju, poslužuju i njeguju tisuće go stiju. Ne vidimo Jichaka Avinu kako nadgleda traženje i kopanje bunara. Ne vidimo Jaakova Avinu kako pro vodi četrnaest godina učeći u ješivi, a da nijednom nije otišao u krevet, i ne vidimo ga kako porađa stoku, ostaje budan čitave noći ili izdržava teške vremenske uvjete kako bi po šteno obavio posao za svog poslo davca.

Ne vidimo Rebe Šimona bar Joha ja do vrata zakopanog u pijesku, de set godina skrivenog u pećini, kako uči Toru. Ne vidimo godine i godi ne koje su i Arizal i Baal Shem Tov proveli u postu i samoći. Ne vidimo njihovu krajnju predanost, ustraj nost ili spremnost da umru ali ubi remo njihove nagrade.

Koje su to nagrade? Jedna je njiho va zasluga koja se, kada se pozo vemo na nju, prelijeva na nas. Dru ga je njihova učenja koja nas usmje ravaju u svakom pogledu, od meha nizama kako u osnovi funkcionira ljudski život do toga kako da pri stupimo najdubljim (i vrlo zbunju jućim) tajnama života. Najveća nam je nagrada to što imamo priliku ži vjeti kao Židovi i što znamo da ako smo dovoljno odlučni da svoje nadahnuće pretvorimo u istinsko nastojanje, ako se doista potrudimo, možemo otkriti daljnje mogućnosti za daat, kako za sebe tako i za dru ge. Amen. Neka bi to bila Njegova volja.

Na osnovu Shivchei HaRanu (pohvale Rabi Nahmana) #25 26 agutn Shabbos! Šabat šalom! ■

Krivci

Zatrudnjela je i rodila sina, pa rekla: "B g je odstranio moje poniženje." (Be rešit 30,23)

Ime "Josef" dolazi od korijena "asaf" koji znači "skupiti". Dok god žena nema djece, ona nema nikoga na koga bi svalila svoje pogreške i nedostatke. S druge strane, kad do bije dijete, ono se smatra odgovor nim za velik dio onoga što ne štima u kući. "Vaš sin je razbio vazu", ka žu ljudi, ili: "Vaš je sin pojeo smo kve." Našim precima bračni je sklad bio od najveće važnosti, i oni su gle dali na sve ono što je moglo pobolj šati njihove odnose sa njihovim su pružnicima kao na stvar od ogro mnog značaja.

Čak i u situacijama koje ne uklju čuju brak, osoba bi trebala biti spre mna jako puno toga žrtvovati radi zaštite tuđih osjećaja. Netko tko nije bio umiješan u taj čin, ali preuzme odgovornost za njega, uklanja ogro man teret s pleća krivca. Stoga je po hvalno verbalno preuzeti odgovor nost u situacijama u kojima bi se

Židove. Ako osoba može preuzeti krivnju bez da je išta rekla, to je de finitivno poželjnije.

Jednom kad je Rebi držao preda vanje, u zraku se osjetio tako jak mi ris češnjaka da je Rebi zatražio da onaj tko je jeo češnjak napusti sobu. Premda Rav Chiyah, koji je sudjelo vao u predavanju, nije jeo češnjaka, on je odmah napustio sobu, našto su svi ostali učenici učinili isto. Ta ko su onoga koji je zapravo jeo če šnjaka poštedjeli sramote da bude identificiran. Kako je tako veliki učenjak Tore kao što je to bio Rav Chiyah mogao izazvati javno sra moćenje Tore priznajući da je učinio nešto neugodno? Rav Chiyah je bio takvog ugleda da je bilo jasno da on nikada ne bi učinio tako nešto, već da samo želi sačuvati obraz krivcu. U protivnom, bez obzira na dobre namjere, bilo bi mu zabranjeno da tako postupi.

drugi mogli osramotiti kako bi ih se moglo poštedjeti poniženja. Među tim, iako je to dobar smjer/strate gija, osoba ne bi smjela izravno reći da je dotičnu radnju stvarno učinila, već da je za nju odgovorna. Izgovo reno na ovaj način, to nije neistina, budući da je svaki član židovskog naroda odgovoran za svoje bližnje

Ako nitko drugi ne istupi naprijed kako bi prihvatio krivicu za kon kretnu radnju, halaha je da onaj koji je kriv mora priznati što je učinio kako bi spasio sve ostale od sumnje. U svakom slučaju, nitko drugi ne može dobrovoljno dati informaciju o tome tko je krivac, jer bi ga to sva kako osramotilo.

Rabbi Daniel Travis:

Paraša (priča) Vajece govori o tajnama uravnoteženog života i tehnologiji koja je potrebna za stvaranje stvarnih čuda.

Paraša Vajece prirodni je nastavak prošlotjedne paraše Toldot i priče o zavadi između dvojice braće, Ezava i Jakova, sinova Izaka i Rivke. Nji hova priča simbolizira neprestanu svađu između svijesti našeg tijela (Esava) i svijesti naše duše (Jakova) i kojoj od njih dajemo provorođe načko pravo, moć da vlada.

Tjedno čitanje počinje riječima "A Jakov 'iziđe' (vajece אצמע) iz Beer Šebe kako bi otišao u Haran". Ove nas riječi navode da se upitamo zašto Tora koristi izraz "'iziđe' (vajece אצמע)?" Zašto nije jednostavno napisano: "I Jakov otide iz Beer Šebe u Haran"? Raši (veliki francuski komentator iz 11. stoljeća) objašnjava da se ove ri ječi upotrebljavaju kako bi se poka zalo da je Jakovljev odlazak u Beer Šebu bio keficat hadereh ("skraćivanje puta" ili "kvantni skok"), što znači, da se nalazio na jednom mjestu, a trenutak kasnije na drugom.

Zohar objašnjava Rašijevo tuma čenje time što kaže da pri duhov nom radu, kako bismo došli do Ja kovljeve svjesnosti, prvo moramo identificirati Esava koji je u nama

■ sebičnost, bijes, strah i krivnju. On da se moramo oduprijeti negativ nom nagonu i trenutnom prohtjevu, i izići iz svjesnosti svog tijela te na praviti ogroman skok, kvantni skok. Na taj način, umjesto da stigne u

Kada koristimo naše misli, naš um, mi se rješavamo Esava koji je u nama

Haran (lingvistički dolazi od haron, hebrejski za ljutnju) Jakov stiže do "mjesta" ("I on stiže na mjesto ..."), na kojem je prema komentatorima Svetinja nad Svetinjama (kamen te meljac na brdu Morija, mjesto vezi vanja Izaka i, tisuću godina kasnije mjesto Hrama u Jeruzalemu).

Tora nastavlja kazivati da kada je Jakov stigao na 'mjesto' uzeo je neke kamenove i stavio ih pod glavu. Dok je spavao usnio je san "... gle, ljestve koje stoje na zemlji, a vrh njihov dosiže do neba ..." Zohar objašnjava

da ljestve simboliziraju naše misli koje nam mogu pomoći da doseg nemo nebesa. Kada se Jakov probu dio, piše da je "uzeo kamen što ga bi jaše stavio pod glavu" "kamenje" se pretvorilo u jedan kamen. Midraš tumači da kad je Jakov uzeo kame nove, oni su se počeli svađati koji će od njih imati čast da Jakov na njega položi svoju glavu, pa je B g od njih odmah napravio jedan kamen. To znači, da kada koristimo naše misli, naš um, mi se rješavamo Esava koji je u nama, i više nema razdvajanja i podjela, te se povezujemo s Jako vom unutar nas i time dosižemo nebo, 'mjesto', Svetinju nad Sveti njama mjesto za koje imamo svi jest o "jednom", da Stvoritelj i mi jesmo jedno, svijet jedinstva i cjelo vitosti.

To je kvantni skok koji nam nudi paraša Vajece. Način da ispoljimo svoju istinu, unutarnje ja svoju dušu i dosegnemo duhovno mjesto kojem stremimo.

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR: VAJECE

Biseri hasidske mudrosti

ivot i smisao

Neki plemić, koji je znao uživati u svemu što je lijepo, unajmio jednom seljaka da stoji u njegovom dvorcu i s kosom u ruci oponaša pokrete koje bi radio da je na po lju. Plemić je neizmjerno uživao u jednostavnoj eleganciji zamaha kosom i dobro je plaćao seljaku za njegov "rad". Seljak je tako uvese ljavao plemića nekoliko dana, a onda je iznenada od bio nastaviti.

Plemić se nije mogao načuditi ovakvom ponašanju: "Ne razumijem, kod mene dobro zarađuješ, nekoliko puta više nego bi ikada zaradio radeći u polju. U isto vrijeme, trošiš upola manje snage nego bi trošio ko seći tuđe livade."

žje upute koje se ogledaju u našem unutrašnjem osjećaju za ispravno i neispravno nisu samo sugestije ili zapovijedi o načinu na koji trebamo živjeti. Prije se tu radi o uputama kojima je B g, stvoritelj i arhitekt života, detaljno objasnio kako se trebamo odnositi prema tijelu i duši kako bismo djelovali na najbolji mogući način. Dobrota nije samo moralna obveza; ona je osnovna hra na za naše tijelo i dušu. Slično tome, povreda druge oso be nije prihvatljiva, ne samo zato što mi na to nemamo pravo, već zato što na taj način nanosimo bol samima sebi.

Takvo gledanje na dobro i zlo također objašnjava nagradu i kaznu, što je u svojoj osnovi sustav uzroka i posljedice, kozmički imuni sustav. Dobra djela nas još više povezuju s B gom i tako snaže našu dušu; loša dje la nas odmiču od B ga i slabe nam dušu.

Plemenito ponašanje nije samo odnos među ljudi ma, ona je odnos između čovjeka i B ga. Ratovi izbijaju u ljudskim srcima kada duše izgube vezu s B gom, iz vorom dobrote. Zašto su ljudi u stanju mrziti i uništa vati jedni druge? Zato što ego može poželjeti zanijekati činjenicu da čitavo čovječanstvo potiče iz istog izvora i treba težiti istom cilju. Činiti dobro znači izdići se iznad osobnih potreba, povezati se s B gom i proširiti to jedin stvo na bližnjega svoga.

B ■

~ R. Simon Jacobson

"Izgleda da vaše gospodstvo jednostavno ne razumi je", odgovori mu seljak. "Ja ne mogu nastaviti raditi nešto što, makar i bez uloženog napora, ne donosi nikakav plod. Radije ću mukotrpno raditi, nego da budem dobro plaćen za rad koji ne donosi ploda." ■

Obožavanje novca, poput idolopoklonstva, posljedica je nedostatka vjere u B ga. Što više iskorijenimo idole, širi se među nama blagoslov Njegove ljubavi.

~ R. Nahman iz Breslova

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Učinkovit život

Pronaći sebe (nastavak)

Vođenje dnevnika je izuzetno va žno. Zabilježite događaje kod kojih smatrate da ste trebali biti asertiv niji. Primjerice, stajali ste u redu na blagajni i netko se progurao ispred vas, a vi ste odlučili da nije vrijedno dizati buku oko toga. Zapišite to. Ili, u obitelji, rođak na negativan način govori o članu obitelji koji nije pri sutan. Niste reagirali na to, ali ste pomislili, Ne bih smio dopustiti da to prođe samo tako. Zapišite to.

Evo što učiniti sljedeće: Sjednite u udoban stolac u mirnoj sobi i na nekoliko trenutaka se opustite. Ne koliko puta duboko udahnite. Sada uključite svoju maštu. Ponovno si zamislite tu scenu. Kada se čovjek progura ispred vas, vi kažite (do voljno glasno da vas drugi ljudi u redu mogu čuti), "Oprostite, gospo dine. Ja poštujem vaš red, pa molim da i vi poštujete moj," te se pomak nete ispred njega. Ili, ponovno za mislite scenu u obitelji; vidite sebe kako pozivate tog člana obitelji na stranu i, kada vas nitko drugi ne može čuti, kažete mu, "Molim te nemoj govoriti tako o onome tko čak nije niti ovdje da bi se mogao braniti. Rafael ima mnogo dobrih osobina, kao i svi mi, pa nemojmo inzistirati na jednoj stvar koju ti smatraš uvredljivom." Ponavljajte te zamišljene scene nekoliko puta.

I makar se to zbiva samo u vašoj mašti, primijetit ćete da imate bolje mišljenje o sebi.

Nastavite bilježiti događaje i vizu alizirati kako ste mogli reagirati. Po navljajte sve dok vam ne postane ugodno djelovati na te asertivnije načine.

Neki ljudi kažu da oni ne mogu

Ako ste godinama bili ne asertivni, ne očekujte da će se u tri tjedna vje žbe vaše reakcije promijeniti. To može potrajati mjesecima, a ovisit će također i o tome koliko često vjež bate.

Nakon puno vježbe, iskušajte to u stvarnosti. Ako ste bili prikladno asertivni u stvarnosti, čestitajte si. To je početak novog i konstruktiv nog načina života. Ako niste uspjeli biti asertivni, ne uznemiravajte se i nemojte se osjećati razočarano. To samo znači da vam je potrebno ma lo više vježbe.

■ zamisliti takve scene jer si to ne mo gu vizualno predočiti. Sasvim je do voljno o događaju i raz mišljati o tome kako ste mogli aser tivno reagirati. Višestruko ponavlja nje te vježbe olakšat će vam da se asertivno izrazite u stvarnosti.

Važno je da budete opušteni dok radite tu vježbu jer u tom stanju ra zmišljanje ili vizualizacija mogu iz vršiti utjecaj. Ne zaboravite u svoj dnevnik zapisati stvarni događaj, kao i kako ste reagirali u svojoj za mišljenoj sceni ili razmišljanju.

Također može biti od pomoći od glumiti tu scenu. Zamolite nekoga vaš supružnik ili prijatelj bi bili ide alni da zbog vas odigraju ulogu. Neka oni budu agresivni kupac ili rođak koji vrijeđa i neka ponove ono što su oni bili rekli ili učinili. No ovoga puta, vi odgovorite dru gačije. Ponovite to nekoliko puta.

Ako predano vodite svoj dnevnik, bilježeći događaje u kojima niste bili asertivni, imat ćete mnoštvo materi jala za poduzimanje korektivnih mjera u vašim vježbama opuštanja ili igranju uloga.

Dajte si dovoljno vremena da uv ježbavate kako da budete asertivni.

Nemojte si za prvi puta zadati pretežak izazov, kao recimo suprot staviti se šefu. U početku si uzmite nešto lakše. Kao i svaka druga pro mjena, i ova zahtijeva vremena i truda. Samo zapamtite da biti aser tivan znači biti pun poštovanja pre ma drugima. S pravim sredstvima i ispravnim stavom, na kraju ćete us pjeti.

Intelekt i afekt

Ljudska psiha sastoji se od dvije vrste sposobnosti: intelekta čovje kove sposobnosti da razmišlja i uči te afekta čovjekove emocionalne reakcije. (O tome se poduže raspra vlja u Tanji.) Kada postoji više od jedne opcije i moramo izabrati najbolju, mi odluke donosimo koriš tenjem svoje intelektualne sposob nosti. Sakupimo informacije, anali ziramo ih i promislimo o tome kako će na kraju izići svaki od izbora.

Prilikom korištenja bilo kojeg apa rata, mi želimo da on bude u do brom stanju. Ako koristite kalku lator, želite da bude točan. Ako je baterija istrošena, kalkulator možda neće imati neophodnu energiju da bi izvršio kalkulaciju. Ako pomno žite 3 sa 6 i rezultat bude 436436,

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

tada znate da nešto nije u redu.

Ljudska psiha je delikatno oruđe i njena točnost može biti poremećena. Primjerice, ako je osoba umorna, de presivna, anksiozna, ili pod velikim stresom, psiha možda neće biti u stanju ispravno izvesti proces dono šenja odluke. Vrlo se često dešava da netko donese odluku na vrhuncu ljutnje, a onda kad se ljutnja stiša, on uoči da je odluka bila pogrešna. Čovjek koji je zgrožen nečime što se događa na poslu može iz protesta dati otkaz pa kasnije gorko požaliti što je donio takvu ishitrenu odluku.

Intelekt je u velikoj mjeri pod utje cajem emocija, čak je i najveći inte lekt podložan pogreškama kad je čovjek ljut. Talmud kaže da čovjeka koji je gnjevan, napušta njegova mudrost (Pesahim 66b) i ističe da je Mojsije pogriješio u tri prigode kada je ljutnja zamaglila njegovo rasuđi vanje.

Naša sposobnost donošenja odlu ka pod utjecajem je i drugih emoci ja. Tora zabranjuje sucu da primi mito, jer će to narušiti njegovu spo sobnost donošenja odluka. Svi smo mi "podmićeni" našim emocijama i često nismo ni svjesni kako one ut ječu na nas.

Hasid je zatražio Rebea iz Riži na da ga usmjeri ka donošenju dobrih odluka. Rebe mu je rekao da kada čovjek hoda po užetu, on svoju ra vnotežu održava tako da kada osjeti da se naginje na jednu stranu, malo se nagne na drugu. Jednako tako, ako imate snažnu želju da učinite nešto što ne biste trebali, usmjerite se na razloge zbog kojih to ne biste trebali učiniti. Na taj način možete spriječiti negativni utjecaj.

Kada ljudi nemaju dovoljno pouz danja u sebe pri donošenju odluka, oni mogu pribjeći raznim strategi

jama. Iako je važno sakupiti infor macije i pažljivo analizirati stvari prilikom donošenja važnih odluka, čovjek to može dovesti do ekstrema. Jedan patolog kojeg sam poznavao nije uspijevao zadržati posao jer bi svaki pojedini uzorak promatrao to liko dugo da bi njegovo kašnjenje u davanju dijagnoze bilo nedopustivo veliko. Drugi ekstrem je slijediti in tuiciju umjesto sakupljanja relevan tnih podataka.

Nakon donošenja odluke, neki lju di se povlače jer se "premišljaju." Međutim, postoji ogromna razlika između premišljanja koje potječe iz našeg vlastitog uma i onoga koje nam je nametnuto od strane drugih. Dozvoliti da nečije tuđe "premišlja nje" potkopa vaše odluke može do vesti do odbacivanja vrijednih odluka. Istina, trebali biste tražiti savjet od objektivnih ljudi, jer vas vaše sklonosti mogu spriječiti u to me da stvari vidite jasno. Međutim, pravilo je da ste vi mnogo više spo sobni donijeti odluku o tome što je najbolje za vas i za ono što je vaše, nego što to može bilo tko izvana.

Kao psihijatra, ponekad me ljudi koji su u problematičnim brakovi ma pitaju, "Trebam li se rastati?" Ja mogu samo saslušati osobu i poku šati razjasniti problem kako bih joj omogućio da dođe do svog vlastitog zaključka, ali nikada ne mogu doni jeti odluku za nekoga. Slično tome, ljudi mogu pitati, "Trebam li ići na ovaj šiduh (spoj za brak)?" Ponovo, nitko ne može donijeti odluku za drugoga. Čovjek mora shvatiti da je nedonošenje odluke zapravo odlu ka. Nedonošenje odluke da se ode na šiduh zapravo je donošenje od luke da se ne ode na šiduh. Tako, vi dimo da ne postoji način da se izbje gne odluka. Slušajte najbolji savjet, molite za sijata d'šmaja (B žansko

vodstvo), donesite odluku i budite u miru s tom odlukom.

Postoje situacije u kojima donoše nje odluka može biti riskantno. Pri mjerice, mi kažemo osobi koja se oporavlja od problema s alkoholom da godinu dana ne donosi nikakve važne odluke. Ne ostavljaj svoj po sao, ne sklapaj brak, ne razvodi se. Potrebno je otprilike godinu dana da se čovjeku vrati sposobnost rasu đivanja.

Još jedan klasičan primjer je "feno men oporavka od prekida veze." Ponekad osoba koju je šiduh (poten cijalni bračni partner) odbio, a ona se nadala da će sklapanje braka us pjeti, ili netko tko se osjeća odba čenim zbog razvoda, može smatrati da mora što prije ući u novu vezu zbog stava Pokazat ću ti da te ne tre bam. Donijeti odluku samo u inat nekome vrlo je nerazumno. U ta kvim situacijama, čekajte da izbli jede efekti traume. Razgovarajte s mudrom osobom kako bi vam po mogla odrediti jeste li prošli tu točku.

Odluka da se ne čine nikakve zna čajne promjene u vlastitom načinu života od primarne je važnosti kada je riječ o nekome tko je pretrpio tra umu ili bio pod znatnim stresom. Velika promjena je također izvor stresa, a postoji granica koliko stre sa pojedinac može odjednom pod nijeti. Od vitalnog je značaja suzdr žati se od donošenja odluka koje imaju značajan utjecaj. To može izgledati kontraproduktivno, ali dajte si vremena i ne dozvolite da vas bilo tko i bilo što prisili da u to vrijeme donosite ikakve prosudbe. Odvagnite sve svoje opcije i u pravo vrijeme doći ćete do svoje odluke. Donesite ju s uvjerenjem da ste uči nili najbolje što ste mogli.

.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J. Twerski: Učinkovit život

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život

Ispravan govor

Arihat sefatajim

Sedam osobina ima smušenjak, a sedam mudrac: Mudrac ne govori pred nekim tko je veći od njega u mudrosti, ne upada u riječi dru goga, ne žuri se odgovorom, pita za ono što spada na stvar i odgo vara po redu, najprije govori o pr vom, a najposlije o posljednjem, a o onome što nije čuo veli, Nisam čuo, i priznaje istinu. Protivno od toga je smušenjak.

Pirkei Avot 5,9 (u prijevodu R. M. Šaloma Freibergera)

SPOSOBNOST da se izraze ra zumljive riječi nije samo prepoznat ljivo obilježje ljudske vrste, to je is tinsko čudo. Moje glasnice formira ju niz zvukova koji u zraku stvaraju vibracije koje ulaze u vaše uši te bu du prenesene do vašeg mozga, gdje se ponovo pretvaraju u značenje ko je je nastalo u mom mozgu. Kako li je to čudesno!

Klasična židovska misao dijeli svijet na slijedeće oblasti:

• domeim (nijemo; neživo)

• comeah (rastuće; biljke)

• hai (živo; životinje)

• medaber (govoreće; ljudi)

U ovoj hijerarhiji najniži oblik po stojanja je nijemo, dok je govor sim bol najviše kategorije, čovjeka. Spo sobnost da govori je ono po čemu se čovjek razlikuje od svih ostalih kate gorija stvorenja.

Kada je Tora bila preveden na ara mejski, prevodilac, Onkelos, preveo je kraj stiha "G g stvori Ada ma od praha zemaljskog i u nos mu udahnu dah života, i Adam posta živa duša duh koji govori." (ovo sam ja istaknuo) Rabin Haim iz Voložina objašnjava da je Onkelos "živa duša" preveo kao "duh koji govori" jer je moć go vora smještena u dimenziji duše koja se naziva ima sje dište u srcu, izvoru i središtu našeg života. Riječi koje izgovaramo su vanjski izraz onoga tko smo u svom srcu. Zauzvrat, riječi koje izgovara mo djeluju na naša srca.

Od trenutka kada smo stvoreni, bili smo oblikovani kao komunika tivna bića. Naša duša koja govori je ono što definira našu ljudskost. To da govorimo određuje nas kao ljud ska bića, ali način na koji govorimo određuje kakva smo vrsta ljudskih bića. Govor nije samo moć, on je odgovornost. Doista, u Izrekama

18,21 čitamo, "Smrt i život u vlasti su jezika."

Metoda kojom se sada bavomo na hebrejskom se naziva arihat sefata jim, što doslovno znači "podešene usne". Zbog toga što su riječi toliko snažne, mi moramo biti sigurni da su one pravilno podešene, tako da imaju pozitivan, a ne negativan učinak. Pirkei Avot 5,9, citiran u uvodu ovog poglavlja, daje nam se dam karakteristika mudre osobe, i možete primijetiti da sve govore o tome kako osoba govori. Kada oso ba govori na protivan način, to nam ukazuje da je on ili ona smušenjak ili prostak.

Rabbi Avraham Yitzchok Kook (1865 1935), prvi Aškenaski glavni rabin Izraela, razmišlja o tome kako čovjek na duhovnom putu sve više uviđa važnost govora:

Kada se duša uzvisi, mi po stajemo svjesni ogromne sile koja počiva u našoj moći go vora. Jasno prepoznajemo ogroman značaj svakog izri čaja, vrijednosti naših moli tava i blagoslova, vrijednosti našeg učenja Tore i svih na ših razgovora. Naučimo per cipirati sveukupni utjecaj govora. Osjećamo promjenu i velika gibanja u svijetu do kojih dolazi putem govor.

Pozitivni potencijal govora u ži dovskoj je misli otkriven na najdra matičniji način. Samo stvaranje svi jeta i svega što je u njemu provede no je samo riječima. "A B g reče: 'Ne

Alan Morinis:

ka bude svjetlo' i bi svjetlo." Slijede drugi b žanski izričaji, i svaki od njih je prouzročio stvaranje važnih dimenzija našeg svijeta. Psalam 33,6 opisuje: "Riječju B žjom nebesa su stvorena; i kroz dah usta Njegovih sve vojske njihove."

Govor ima toliku silu da bude kre ativan. Na hebrejskom jeziku riječ davar znači i "riječ" i "stvar", što nas uči da ono što je izgovoreno čini da se stvarnost ostvari. Prema Rabbei nu Yoni iz Gerone (1180 1263), kad vodite računa o tome koje riječi iz govarate, vi sebe posvećujete kao svetu posudu koja se koristila u hra mskoj službi. Sveta posuda je pri kladna samo za najuzvišenije svrhe, a tako je i s našim ustima. Ako su sve vaše riječi izrečene u uzvišene svrhe, tada su vaša usta sveta poput hramskog posuđa.

Sasvim suprotno vrijedi za negati van govor (lašon ha'ra) o kojem se tako oštro govori u židovskoj misli da se za njega kaže da je on jedna vrsta ubojstva, i ne samo to, već ubojstva triju osoba onoga koji go vori negativne riječi, onoga o kome su one izrečene i onoga koji ih čuje. Zakona o negativnom govoru ima mnogo, ali se svi svode na jedan princip: Nemoj nauditi svojim rije čima.

Chafetz Chaim, učenjak iz dvade setog stoljeća, kodificirao je zakone govora. Jedan od izvora njegove ko difikacije je redak 21,23 iz Izreka, koji kaže: "Onaj koji čuva svoja usta i svoj jezik, čuva svoju nefeš dušu od nevolja." Svi mi iz iskustva znamo koliko tuge može proizaći iz nepro mišljene riječi. Uistinu se dogodilo kada se policija sukobila s dvojicom gangstera i od jednog zahtijevala da preda svoj pištolj, da je drugi rekao onome s pištoljem: "Daj im što tra že." Naoružani gangster je na to pu cao u policajca. Suučesnik je na su du tvrdio da je nevin jer je rekao da je htio da njegov partner preda pi štolj, a ne da puca iz njega, jer i je dno i drugo su valjano tumačenje izraza "daj im što traže".

Međutim, Chafetz Chaim nevolje koje uslijede zbog pogrešnog govo ra podiže na jednu sasvim drugu

razinu. On se slaže da je govor su štinska i karakteristična značajka ljudske duše, pa stoga riječi izgovo rene na štetan način oštećuju dušu u njenim ključnim svojstvima. Taj ut jecaj se ne osjeti samo u životu, već i na samoj duši i taj će utjecaj trajati cijelu vječnost i izvor je najveće ne volje duše."

Psalam 34,13 stoga kaže: "Tko je onaj koji želi život, koja voli dane u kojima vidi dobro? Čuvaj svoj jezik od zla i usne od prijevarnog govo ra." Utjecaj našeg govora osjeća se u našim danima na ovome svijetu i u danima čitave vječnosti.

PRAKTIČNI POSTUPAK

Čin verbalizacije ima moć. On obja šnjava ideje i konkretizira koncepte, pretvarajući ih iz nejasnih mental nih predodžbi u stvarnosti na svije tu. Kada Mišna kaže da vaše usne trebaju biti ispravne, to znači da tre bate voditi računa o tome da se ono što izlazi iz vaših usta podudara s vašim vrednotama i idealima.

U ovom razdoblju posebnu pozor nost obratite na sve što izlazi iz va ših usta i preispitajte svaku rečenicu kako biste osigurali da ona u stvar nost prenese samo vaše najuzviše nije težnje.

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: Srce smješteno u umu

ŽIDOVI

Novi rabini i stare brige u zemlji holokausta

DeutscheWelle22.11.2022.

Svečanu ordinaciju novih rabina njemački predsjednik Steinmeier je nazvao „danom radosti“. Ali uče stali napadi i incidenti sve više uznemiruju njemačke Židove.

Pet novih rabina. Židovstvo u Njemačkoj slavilo je u Hanno veru ordinaciju pet duhovnika koji su proteklih godina obra zovani na ortodoksnom semi naru Hildesheimerovom Rabbi nerseminaru u Berlinu. Još od 1945. u Njemačkoj nikada is tovremeno na jednoj svečano sti nije zaređeno toliko rabina. Razlog za to je pandemija ko rone, zbog koje su od 2020. godine takve svečanosti bile nemoguće.

Strah odnapada

Ali i mjesto na kojem se održa la ova svečanost je posebno. U Hannoveru se nalazi prva sina goga koja je izgrađena u Nje mačkoj nakon holokausta. Ne davno, početkom listopada, ona je bila tema svih medija zbog mogućeg napada. Tada je za vrijeme liturgije povodom najvećeg židovskog praznika Jom Kipura iznenada ispalo staklo iz jednog prozora i ra zbilo se. U sinagogi je zavlada la panika. Pozvana je policija. Istraga je potrajala, a na kraju je utvrđeno da se očito u pro zor zaletio golub.

Kako je u svom pozdravnom govoru pojasnio Michael Fürst, predsjednik Židovske općine Hannover, njemačka policija je to „analizirala pomoću DNK uzorka". „Kakav je to golub koji se zaleti u prozor baš na Jom Kippur", upitao je Fürst. To je zvučalo pomalo sumnjičavo.

No to je vjerojatno odraz sta lnog straha mnogih Židovki i Židova u Njemačkoj nakon Jom Kipura 2019. godine. Tada je u Halleu tijekom napada jednog desnog ekstremista na sinago gu u obližnjim ulicama ubijeno dvoje ljudi. Strah od napada se uvijek iznova potpiruje i zbog incidenata koji se događaju skoro svaki tjedan.

Njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier je govorio o tome u svom obraćanju na svečanosti u Hannoveru (na slovna fotografija). Danas se u Njemačkoj „Židovke i Židove kleveće, ismijava, fizički napa da", rekao je Steinmeier. I do dao da se od događaja u Hal leu ništa nije promijenilo, na protiv: „Broj antisemitskih ka znenih djela u Njemačkoj ra ste." Sredinom studenoga, podsjetio je njemački predsje dnik, nepoznate osobe su pu cale u vrata rabinove kuće po red Stare sinagoge u Essenu, a i u Berlinu je prošlog vikenda oštećena jedna sinagoga. Ste inmeier je izrazio „potresenost" i pozvao na budnost. „Mi ne smijemo okretati glavu!"

Ortodoksni, ne liberalni

Bilo je uočljivo koliko se Micha el Fürst u svojim uvodnim rije čima distancirao od liberalne struje u židovstvu. Obično se upravo regija jugoistočno od Hannovera smatra prvim po dručjem na kojem se u 19. sto ljeću razvilo to progresivno us mjerenje. U mjestu Seesen se do 1938. nalazila prva reformi rana sinagoga na svijetu. A sa da Michael Fürst iznenađujuće kritički kaže da to središte ži dovskog života „nema ništa s pojmom liberalno", mada se, kako je rekao, danas to često tvrdi. Tada kao i danas radilo se o „modernom židovstvu", naglasio je predsjednik Židov ske općine Hannover.

Pet novih rabina zalažu se za moderno ortodoksno židovstvo, prije svega za europsko židov stvo. Jedan od njih, Nehorai Daus, je rođen i odrastao u Be

rlinu. Ostala četvorica, Mendel Itkin, Meir Yisroel Myropolskyy, Shimshon Pushenco i Bryan Baruch Weisz, rođeni su u Ukrajini, Moldaviji ili Engleskoj. Većina njih je oženjena.

Svi oni su se školovali na ra binskim studijima na Hildes heimerovom Rabbinerseminaru u Berlinu. To ortodoksno uči lište nacisti su zatvorili i oplja čkali 1938. Ponovo je otvoreno 2009. i danas uživa međuna rodni ugled.

Srce židovstva

U svojim izjavama koje su na svečanosti prikazane u videu svaki od petorice apsolvenata je istaknuo važnost ovih rabin skih studija. „Oni su za mene srce židovstva u Njemačkoj", rekao je Myropolskyy. Vidljiv je pluralizam ponovno nastalog židovstva u zemlji holokausta. Od 2006. godine reformirani judaizam ordinira liberalne ra bine koji se školuju u Njema čkoj. Od 2009. to čini i ortodo ksni judaizam.

Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Židovskog svjet

skog kongresa Ronald Lauder. On je u svom govoru naglasio da nakon holokausta nitko nije vjerovao u šanse za židovski život u Njemačkoj. Lauder, koji novcem vlastite zaklade finan cira obnovu židovskog života u srednjoj i istočnoj Europi, odao je priznanje angažmanu bivših njemačkih kancelara Konrada Adenauera (1949. 1963.) i Willyja Brandta (1969. 1974.). No on je podsjetio i na napad u Halleu. „Vlada snosi brigu za židovski život u Njemačkoj", upozorio je Lauder.

Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, ukazao je novim rabinima na njihove buduće zadaće. On je govorio o mate rijalnim brigama mnogih stari jih članova židovske zajednice, koji su proteklih godina i deset ljeća iz istočne Europe došli u Njemačku i kojima sada prijeti siromaštvo. Schuster za to krivi politiku koja se, kako kaže, ne uspijeva dogovoriti oko pravila za posebne slučajeve i koristi te ljude za svoje interese. On je također kritizirao i teorije urote koje šire desni ekstremi sti i populisti. Židovi i Židovke su za njih „žrtveni jarci", sma tra on.

Schuster je rekao da je židov ska zajednica u Njemačkoj „uznemirena" i „nesigurna". Tome je, smatra on, pridonio i antisemitizam na umjetničkoj izložbi documenti. „Općine su srce židovske zajednice", upo zorio je Schuster nove duhov nike. „Molim Vas, brinite dobro o njima."