Vajece: Jaakovljev san, budućnost Am Jisraela

Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Je li dopušteno posumnjati u božansko obećanje?

Zacijelo, ako B-g nešto obeća, mi očekujemo da će On to i ispuniti!

Zašto se onda Jaakov Avinu zaklinje da će štovati B-ga samo AKO (i kada) B-g ispuni svoje obećanje da će ga ponovo vratiti u Obećanu zemlju? [Vidi 28,20-22.]

Nadalje, zašto bi Jaakov uopće trebao dati "neder" (zavjet)? Uostalom, ni Avraham ni Jichak nikada nisu dali nikakav uvjetovani zavjet nakon što su primili svoja božanska obećanja!

Zašto je Jaakov postupa drugačije?

U ovotjednom šiuru, dok proučavamo B-žji "hitgalut"(otkrivenje) Jaakovu u Bet-Elu, pokušat ćemo objasniti zašto.

Uvod

Naši šiurim u Sefer Breišitu do sada su raspravljali o procesu 'behira', tj. kako (i zašto) B-g odabire Avot da postanu rodonačelnici Njegovog naročitog naroda. Pokazali smo i kako se dodatni element ovog procesa odvijao svaki put kada se B-g pojavio (i razgovarao) s Avrahamom i Jichakom.

Sada, na početku paršat Vajece, B-g se po prvi puta pojavljuje Jaakov Avinu (vidi 28,10-17), obećavajući mu ono što zvuči jednako onome što je obećao Avrahamu i Jichaku. Ipak, Jaakovljeva reakcija na ovaj ’hitgalut’ [otkrivenje] drastično se razlikuje od reakcije njegovih prethodnika.

Da bismo razumjeli zašto, prvo moramo razmotriti situaciju u kojoj se Jaakov nalazi prije nego što mu se B-g ukaže u Bet- Elu.

Nešto zbog čega se neće moći spavati

Prisjetimo iz prošlotjednog šiura da ni sami Avot nisu bili sasvim sigurni KADA i KAKO će se ovaj proces 'behire' konačno završiti. U paršat Toldot postalo je jasno da će se proces nastaviti barem još jednu generaciju: tj. da će biti izabran Jaakov ILI Esav, ali ne obojica. Stoga, nakon incidenta s 'ukradenim blagoslovom', Jichak blagoslivlja Jaakova da mu B-g podari "birkat Avraham", tj. da on (isključujući Esava) treba postati izabrani sin (vidi 28,34). Unatoč očevu blagoslovu, Jaakov je moguće imao do- voljno razloga da posumnja u to.

Prije svega, samo dan ranije, njegov je otac planirao dati glavni blagoslov njegovom starijem bratu Esavu. Drugo, Jaakovljevi roditelji su ga upravo poslali VAN iz Erec Kanaana - da pobjegne od Esava i potraži ženu (vidi 27, 43-28,2). Dakle, ako je Jaakov doista odabrani sin, onda bi mu trebalo biti zabranjeno da napusti Erec Kanaan, baš kao što je njegovom ocu Jichaku bilo zabranjeno da je napusti.

[Podsjetimo se da tijekom gladi B-g nije dopustio Jichaku da ode u Egipat (vidi 26,1-3). Isto tako, kad se Jichak ženio, Eliezer je otputovao u Padan Aram kako bi doveo Rivku - samom Jichaku nije bilo dopušteno da ode.]

Nadalje, kada su Jišmael i Keturina djeca bili izbačeni iz procesa 'behire', bili su poslani na ISTOK (vidi 25,6). Sada je sam Jakov poslan na ISTOK (vidi 29,1), dok Esav, njegov brat suparnik, ostaje u Erec Kanaanu!

Naposljetku, iako ga je otac blagoslovio 'da ga B-g izabere', Jaakov ipak shvaća da tu konačnu odluku donosi samo B-g, a ne njegov otac.

Zbog svih ili bilo kojeg od ovih razloga, lako je razumjeti zašto je Jaakov možda trebao neko 'božansko jamstvo' prije nego što se zaputi na svoje putovanje u Padan Aram!

Imajući ove točke na umu, možemo započeti naše proučavanje B-žjeg 'hitgaluta' [otkrivenja] Jaakovu u BetElu, kako bismo bolje razumjeli razlog njegove posebne reakcije.

Jaakov usniva san

Dok pregledavate 28,10-15, zapazite da Jaakovljev san počinje vizijom [B-žjih anđela koji se penju i spuštaju ljestvama /28,12] - nakon čega slijedi izravna poruka od B-ga (28,13-15). Stoga trebamo očekivati da se ta božanska poruka odnosi i na tu viziju i na Jakovljevu trenutnu situaciju.

Uzimajući ovo u obzir, razmotrimo B-žju poruku Jakovu - pasuk po pasuk:

"Ja sam G-spod, B-g Avrahamov i Jichakov, zemlju na kojoj ležiš, dajem je tebi i tvome potomstvu" (28,13)

Budući da je ovo prvi put da Hašem razgovara s Jaakovom, možda bi imalo više smisla da se B-g predstavi kao Stvoritelj neba i zemlje? Ali postoji jednostavan ra-

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Vajece: Jaakovljev

zlog zašto se ne predstavlja tako.

Božanska identifikacija i potvrda 'Behire'

Iako B-g nikada nije izravno razgovarao s Jakovom, bilo bi logično pretpostaviti da je on bio itekako svjestan B-žjeg postojanja kao i raznih obećanja koja je On dao njegovom ocu i djedu. [Posebno obratite pažnju na 17,712 i 18,19!] Stoga, kada mu se B-g sada ukaže u Bet Elu, prva stvar koju B-g mora učiniti je 'identificirati' Se na način koji biti od značaja za Jakova - tj. kao B-g njegovih otaca.

Potom B-g odmah obavještava Jaakova da je on doista 'izabrani' sin, koristeći gotovo identičnu formulaciju koju je izrekao Avrahamu:

"... zemlju ['arec'] na kojoj ležiš dao sam tebi i tvome potomstvu ['zera']. I tvojeg će potomstva biti kao praha zemaljskog, i raširiti ćeš se [u sva četiri smjera]. i po tebi će biti blagoslovljeni svi narodi na zemlji" (vidi 28,13-14).

Zapazite korištenje ključnih riječi - 'zera' (potomstvo) i 'arec' (zemlja). One su svakako tipične za prethodne B-žje 'behira' blagoslove Avrahamu i Jichaku (vidi 12,7, 13,15, 15,18, 17,8 & 26,3), i tako potvrđuju Jaakovljevu 'behira'. Primijetite također ključnu frazu koja naglašava svrhu

B-žje nacije - 'biti blagoslov za druge nacije!

B-žanska potvrda

Dok prva dva pesukim ovog 'hitgaluta' zvuče vrlo poznato, treći i posljednji pasuk uvodi potpuno novi element:

"I evo, ja ću biti s tobom i štitit ću te kamo god pođeš i vratit ću te u ovu zemlju..." (28,15).

Ovo 'dodatno' obećanje jasno se odnosi na našu raniju raspravu o Jaakovljevoj dvojbenoj situaciji. B-g mora ublažiti njegove strahove uvjeravajući ga da IAKO sada mora napustiti Erec Kanaan, On će ostati s njim, pobrinuti se za njegove potrebe i na kraju ga vratiti - JER on doista jest 'izabrani' sin.

Jaakovljeva reakcija [i spoznaja]

Nakon buđenja iz tog sna, Jaakov ne samo da prepoznaje jedinstvenost ovog mjesta, već daje i zanimljivu izjavu:

"A Jaakov se probudio i rekao: 'Zaista je B-g na ovom mjestu, ali ja nisam znao'. Zatim je sa strahopoštovanjem izjavio: 'Ovo [mjesto] nije ništa drugo nego BET ELOKIM [kuća B-žja], a ovo su vrata nebeska" (28,16-17).

san, budućnost Am Jisraela

Jaakovljev zaključak: jedinstvenost ovog mjesta očito se temelji na činjenici da mu se On upravo ukazao. Nadalje, njegov zaključak da je "v'ze ša’ar ha-šamajim" - ovo su vrata u nebo - jasno se temelji na njegovoj viziji anđela koji se uspinju i silaze niz ljestve. Međutim, čini se da ovo ne pruža nikakav očiti razlog da Jaakov zaključi kako je ovo mjesto 'bet Elokim' – kuća B-žja (ili za B-ga)! Uostalom, ništa u njegovoj viziji nije ukazivalo na to da je on video bilo kakvu 'kuću'.

Najjednostavniji odgovor bio bi povezati dvije polovice Jaakovljeve izjave. Naime, sama činjenica da je ovo mjesto 'vrata u nebo' čini ga prikladnim mjestom za 'Kuću B-žju'. Međutim, Jaakov ovo mjesto prvo naziva 'Bet Elokim', a tek potom "ša'ar ha-šamajim". Nadalje, pažljivo čitanje pasuka pokazuje da ove dvije karakteristike stoje same za sebe: "Ovo nije ništa drugo nego Bet Elokim, A ovo je ša'ar ha-šamajim." Činjenica da Jaakov dijeli svoj komentar u dva zasebna dijela sugerira da je došao do dva nepovezana zaključka.

Je li Jaakov u svom snu vidio neku vrstu 'bet Elokim' ili on 'predviđa' da će jednog dana ovdje biti izgrađen 'bet Elokim'? U ovoj točki pripovijesti i dalje je teško doći do bilo kakvog konačnog zaključka. Međutim, pažljivo proučavanje onoga što Jaakov sljedeće čini razjasnit će dublje značenje njegove izjave.

"I Jaakov je ustao rano ujutro, i uzeo kamen koji je bio postavio uz glavu, te ga postavio za stup ['maceiva'], i izlio ulje na njegov vrh. Zatim je prozvao to mjesto Bet-el [iako je izvorno ime ovog grada bilo Luz]." (28,18-19)

Zašto Jaakov podiže "maceivu", polijeva je uljem te ovo mjesto naziva Bet-el? Ovim postupcima, Jaakov djeluje na način koji je sasvim drugačiji od onoga što su činili preci. Prisjetite se da su, nakon što je B-g razgovarao s Avrahamom i Jichakom, obojica reagirala tako što su izgradili "mizbeah" (žrtvenik / vidi 12,7 i 26,24-25) - ali ni Avraham ni Jichak nikada nisu podigli 'stup'! Niti su Avraham ili Jichak ikada davali imena gradovima u Izraelu!

Kao i prije, u ovoj točki pripovijesti ostaje teško doći do bilo kakvog definitivnog zaključka o tome zašto Jaakov radi toliko različitih stvari. Međutim, pažljivo proučavanje onoga što Jaakov sljedeće čini razjasnit će svrhu svih njegovih postupaka.

Jakovljev neder

Nakon što je to poduzeo (u 28,18-19), Jakov se zavjetuje. Obratite pažnju na tekst njegova obećanja i kako za- ključuje svoj zavjet:

"I Jaakov se tada zavjetovao govoreći: AKO B-g ostane sa mnom i zaštiti me... I ja se vratim sigurno u kuću moga oca... => Tada će ovaj kamen, koji sam postavio kao maceiva, biti bet Elokim - Kuća za B-ga - i od svega što mi Ti daš odvojit ću jednu desetinu" (vidi 28,20-22).

Slijedeći klauzule njegovog zavjeta o 'ako' & 'onda', postaje prilično jasno zašto je Jaakov postavio ovaj stup (u 28,18) - to je jednostavno bila priprema za njegov zavjet koji planira dati (vidi 28,22), budući da će taj stup služiti kao kamen temeljac Kuće za B-ga koju Jaakov sada obećava da će uspostaviti po svom povratku. Kako bi simbolično označio to mjesto, njegova je priprema (u 28,1819) uključivala pomazivanje stupa uljem; i kao iskaz svoje namjere - Jaakov mjesto naziva Bet-El - što u osnovi znači da će ovo mjesto biti 'Kuća za B-ga'.

Drugim riječima, svi Jakovljevi postupci u 28,18-19 su priprema za njegov zavjet.

Sada se moramo vratiti našem izvornom pitanju, a to je, što je to bilo u Jaakovljevom snu što ga je potaknulo da učini ovaj 'neder' [zavjet]?

Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo se još jednom vratiti i razmotriti Jaakovljevu neposrednu reakciju na njegov san.

Predviđanje - ili rješenje!

Prisjetite se poteškoća s kojima smo se susreli pokušavajući razumjeti Jaakovljevu izjavu (nakon buđenja iz sna) da 'ovo mjesto nije ništa drugo nego Kuća B-žja' (u 28,17) - jer u njegovoj viziji nije bilo ničega što bi sugeriralo da je vidio B-žju kuću, niti bilo kakav očiti razlog od njega da predvidi njeno buduće postojanje na tom mjestu.

Ali sada kada smo vidjeli Jaakovljev 'neder' koji je uslijedio - njegova ranija izjava "ein ze ki im bet Elokim' (28, 17) postaje vrlo značajna - jer sada vidimo da Jaakov nije radio predviđanje – već je iznosio svoje odlučnost!

Drugim riječima, Jaakovljeva reakcija na njegov san nije bila tek izjava o onome što je vidio i osjetio, nego izjava o njegovoj budućoj namjeri - da izgradi Kuću za B-ga - i to konkretno na ovom mjestu.

Ovo sada objašnjava sve što Jaakov čini nakon što se probudi iz svoje vizije.

1. Iznosi svoju odluku da izgradi 'bet Elokim' na ovom mjestu (na temelju onoga što je vidio / vidi 28,16-17), zatim:

2. On postavlja 'znak' da zapamti ovu točnu lokaciju (nakon povratka /vidi 28,18); zatim

3. On pomazuje taj stup uljem (vidi 28,18), simbolično označavajući njegovu buduću svrhu (usporedite s Bamidbar 7,1 - primijetite kako je Miškan također bio pomazan uljem!); i zatim:

4. On mjestu daje ime 'Bet El', još jednom, odražavajući svoju namjeru da se jednog dana vrati i sagradi Dom B-gu (28,19); i konačno

5. Zavjetuje se da će izgraditi ovaj 'Bet Elokim' nakon uspješnog povratka iz Harana (vidi 28,2022)

Iako sada možemo objasniti što Jaakov čini, još uvijek nam je potrebno objašnjenje zašto on donosi ovu odluku. Drugim riječima, moramo pokušati shvatiti što je to što je Jaakov vidio (ili čuo) u toj viziji što ga je ponukalo na iznenadnu odluku da sagradi Kuću za B-ga. Drugo, također moramo objasniti zašto Jaakov svoju odluku čini tako 'uvjetnom'.

Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo se još jednom vratiti i razmotriti Jaakovljevu trenutnu situaciju, koja odudara od života Avrahama i Jichaka.

Zašto je Jaakov drugačiji

U životima Avrahama i Jichaka, biti 'izabran' bilo je mnogo više od 'jednosmjernog' odnosa. Nakon što mu je B-g rekao da je izabran, Avraham je odgovorio podizanjem "mizbeaha" i 'zazivanjem u B-žje ime' (vidi 12,6-8, 13,4).

Jednako tako, nakon što je B-g razgovarao s Jichakom u Beer Ševi - ponovivši blagoslov, i on je podigao "mizbeah" i zazvao u B-žje Ime.

Ovo 'zazivanje u B-žje Ime' - kako objašnjava Rambanpredstavljalo je način na koji su Avot nastojali 'proslaviti B-žje ime' propovijedajući njegovo postojanje i dajući primjer najuzvišenijeg moralnog ponašanja (vidi Ramban na 12,8 i 26,5, vidi također Seforno na 26,5). Ovo je također nagovijestilo najveću zadaću posebnog B-žjeg naroda – ponašati se kao narod za uzor kako bi B-žje ime obznanili cijelom čovječanstvu.

Zasigurno, očekivali bismo da će Jaakov postupiti na sličan način.

Zapravo, u ovom uvodnom 'hitgalutu' Jaakovu, uz

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Vajece: Jaakovljev obećanje 'zera v'arec', B-g naglašava istu ključnu frazu: "...v'nivrahu b'ha - kol mišpahot ha'adama" - da će kroz tebe (i tvoje potomstvo) doći blagoslov svim narodimaisti izraz koji je On naglasio kada je prvi put govorio s Avrahamom i Jichakom! [Da to potvrdite, pogledajte 12,2 -3 i 26,3-4, i usporedite s 28,13-14!]

Nadalje, kada B-g objašnjava svoj cilj odabira Avrahama i njegovog potomstva (vidi 18,18-19), upravo je ovaj izraz naglašen:

"Jer Avraham će zasigurno postati veliki narod ['goj gadol'usporedi 12,2) - i kroz njega će svi narodi biti blagoslovljeni. Jer ja sam ga poznao zato [s ciljem] da će zapovijediti svojoj djeci.. . i oni će se držati B-žjeg puta – da čine 'cedek u'mišpat' [pravdu i pravednost] - kako bi [ispunili cilj] onoga što je B-g rekao o Avrahamu [da će on postati veliki narod]" (vidi 18,18-19) [Vidi ovaj izraz također u 22,18, nakon Akede!]

B-g ponavlja ovu točku svakom od Avot, jer cilj "ve-nivrehu beha kol mišpahot ha-adama" odražava krajnju svrhu ovog procesa behire.

U tom smislu, B-žji početak ’hitgaluta’ Jakovu ne naglašava samo da je on ’izabrani sin’ [=’behira’], već i svrhu behire.

Stoga, kada Jaakov primi ovaj blagoslov od B-ga, to ga odmah potiče da djeluje na isti način kao Jichak i Avraham. Međutim, njegova trenutna nevolja mu to ne dopušta - jer on sada bježi (bez novčića u džepu) od svog brata koji ga želi ubiti! On ne može izgraditi "mizbeah" (nema ništa što bi mogao prinijeti na njemu!); niti može zazvati u B-žje Ime (nema nikoga u blizini tko bi ga slušao!).

Unatoč tome, budući da razumije dublje značenje svoje 'behire' - on odmah iznosi svoju čvrstu odluku da kada se vrati u Erec Kanaan, i postigne status u kojem i on može obznaniti B-žje ime' - i on će pokušati ostvariti ovaj cilj. Zapravo, toliko je potaknut da planira uzdići 'zazivanje u Božje ime' korak dalje - osnivanjem 'Kuće za B-ga'!

[Da biste vidjeli kako će 'Kuća za B-ga' učiniti B-žje ime velikim, pogledajte Melahim Alef 8,14-20, 8,40-42 i 10,1.]

Zašto pod uvjetom?

Sada kada smo objasnili što Jaakov radi i zašto to radi, ostaje nam na kraju još jedno pitanje - Ako je Jaakov tako snažno potaknut da sagradi ovu Kuću za B-ga, zašto ovo obećanje daje 'pod uvjetom'! Prvo objasnimo ovo pitanje.

san, budućnost Am Jisraela

Podsjetimo se da ispred njegovog obećanja da će uspostaviti svoju 'maceiva' kao 'Bet Elokim' stoji uvjet: "Ako će B-g biti sa mnom i brinuti se za mene, itd.". Zašto Jaakov ne može jednostavno izjaviti da će to učiniti - bez obzira na sve!

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, proučimo 'uvjete' Jaakovljevog 'nedera' - kako bismo utvrdili njihov temeljni razlog.

"I Jakov se tada zavjetova govoreći: 1) AKO B-g ostane sa mnom, 2) i On me štiti na ovom putu, na koji krećem, 3) i daje mi kruha da jedem i odjeće da se odjevam. 4) I vratim se sigurno u kuću moga oca, 5) i [ili tada?] će Hašem biti moj B-g. 6) I ovaj kamen, koji sam postavio kao spomenik, bit će Bet Elokim... (vidi 28,20-22))".

Ako ili kada

Iako je nejasno gdje točno završava rečenica s AKO, a počinje rečenica TADA, prve četiri rečenice očito su svi uvjeti, jer su gotovo identične B-žjem ponovnom jamstvu Jakovu da će se On pobrinuti za njegove potrebe (tijekom boravka u Haranu:

"

I evo, ja ću biti s tobom (1), i štitit ću te kamo god pođeš (2) i vratiti te u ovu zemlju (4)..." [Vidi 28,15, vidi također Raši na 28,20, gdje ih on preciznije 'uspoređuje':]

Budući da su ti 'uvjeti' doista jednostavno ponavljanje B-žjeg uvjeravanja, onda bi moglo biti da Jaakov možda uopće ne sumnja u B-ga, niti postavlja bilo kakve uvjete! Dapače, on jednostavno objašnjava zašto mora čekatiprije nego bude u mogućnosti izgraditi ovaj 'Bet Elokim'.

Podsjetimo se da riječ "im" na hebrejskom također može značiti "kada" (a ne isključivo "ako" / vidi Raši na Šemot 22,24).

Drugim riječima, Jaakov samo kaže da: KADA B-g ispuni svoja obećanja (u 28,15), tada ću ja biti u mogućnosti izgraditi ovaj Bet Elokim (i tako pomoći obznaniti B-žje Ime)'.

Jaakov nije netko tko sumnja - naprotiv, potaknut je da ostvari, ali objašnjava zašto mora čekati da 'dođe pravo vrijeme' prije nego što može ispuniti svoje izrečene ciljeve.

Vjerojatno se pitate - ako je tako, zašto Jaakov nije stvarno izgradio Bet Elokim kada se konačno vratio u Erec Kanaan? Pa, to nije samo pitanje za Paršat Vajišlah, to je ono o čemu se u dobrom dijelu Paršat Vajišlah radi! ■

ZOHAR: MJESEC KISLEV

Kislev - Strijelac (Kešet)

Mjesec kislev je mjesec pun svjetla, blaženstva i čuda. To je mjesec Praznika svjetla - Hanuke.

Za mjesec kislev svi znaju i vole ga, uglavnom, zbog praznika Hanuke koji simbolizira bit mjeseca i našu sposobnost da činimo čuda, da dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta i da iskoračimo iz potpune tame u snažno svjetlo. Koje su to sile koje kontroliraju ovaj mjesec i koje nam omogućuje da svjetlom zamijenimo tamu?

Snage koje utječu na kislevznak Strijelca

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu - kaže nam da su 22 slova hebrejskog alefbeta elementi od kojih je sačinjen svemir. Ta slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije, koje su predstavljene u 22 hebrejska slova, alati koji su upotrijebljeni za prenošenje duhovnog obilja.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo upravlja planetom koja vlada znakom. Drugo slovo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i njime upravlja slovo ג (gimel). Njegov je astrološki znak strijelac, kojim upravlja slovo ס (sameh).

Pa koje je značenje ovih slova?

Slovo gimel ג -

Slovo gimel predstavlja snagu koja vlada planetom Jupiterom. Gimel simbolizira obilje, blagostanje svake vrste i uspjeh. On predstavlja moć i snagu Strijelca, jer je to slovo izobilja. O toj osobini učimo iz strukture slova: gimel se sastoji od slova vav ו) ) i slova jod י) ) koje je svojim donjim dijelom povezano s njime. Slovo vav simbolizira duhovni kanal koji nas povezuje s višim svjetovima iz kojih tada obilje utječe u naš svijet. Slovo jod predstavlja ovo obilje koja se dijeli s onima kojima je potrebno.

Važno je napomenuti da je ime hebrejskog znaka zodijaka u kislevu kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u znak sjećanja na dugu koja se poja- vila nakon Velikog potopa koji se dogodio mjesec prije – u mjesecu hešvanu. Pitanje je zašto se duga pojavljuje baš u kislevu?

Kao što znamo, godina je podijeljena na četiri godišnja doba, a svako godišnje doba predstavlja po jedan element. Jesen, kombinacija tišreja (vage), hešvana (škorpion) i kisleva (strijelca), pripada elementu zraka. Element zraka predstavlja stanje ravnoteže, razmišljanja i logike: kabalističkim jezikom, "središnju" kolonu. Strijelci vole puno misliti, filozofirati i izlagati se novim idejama. Strijelac je poznat kao vatreni znak, međutim, element zraka (element jeseni) snažno utječe na njega. Kako je Strijelac treći jesenji mjesec, i treće godišnje doba, moć središnje kolone (primanje u svrhu davanja) je vrlo snažna. Zohar nas također uči da duga simbolizira moć središnje kolone, kolone ravnoteže. Raznolikost duginih boja simbolizira prisutnost svih triju snaga –desne kolone, lijeve kolone i središnje kolone. Duga se pojavljuje, kako kaže Zohar, kada ljudska bića uništavaju svoj okoliš. Njezino pojavljivanje simbolizira savez, obećanje, između B-ga i čovječanstva, i B-žje ubrizgavanje energije ravnoteže u svemir kojim omogućuje njegovo postojanje.

Također, brojčana vrijednost slova gimel je tri - za tri kolone - desna, lijeva i središnja - i uči nas o duhovnoj snazi ravnoteže koju Strijelac ima, zahvaljujući svojem unutarnjim uvjerenju da će sve izaći na dobro. Zato su Strijelci poznati kao dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To su ljudi mira, pravde i poniznosti. Oni su također vrlo kreativni, aktivni, vrlo živi i zauvijek mladi. Sve to zahvaljujući kombinaciji elemenata zraka i vatre.

Slovo sameh ס -

Kao što je već spomenuto, Strijelac je također pod kontrolom slova sameh koje dolazi nakon slova nun נ) ) koje simbolizira propast. Sameh ima ulogu da bude podrška, pomoćnik onome koji pada ךמוס םילפונ) – ) da zagrli i razveseli svakoga tko je pao. Kao ljudska bića mi ponekad pogriješimo, povrijedimo druge ili povrijedimo sami sebe. Kako bismo se nosili s takvim događajima, i kako bismo razumjeli da iako smo pali, stvari nisu toliko loše; sile unutar slova sameh su tu da nam pomogne oporaviti se. Međutim, problem je u tome što utjeha koju ovo slovo pruža može stvoriti ovisnost. Ako smo pali na mjesto koje nije toliko loše, zašto bismo pokušavali izaći iz njega? To je također jedna od osobina Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se mogu naći zarobljenima u situacijama iz kojih ne znaju izići. Oni ne znaju kako da kažu da situacija nije za njih dobra i kako da postave potrebne granice. Strijelcima njihova dobrota otežava da zapodjenu borbu čak i onda kada je to nužno potrebno.

Kombinacija zraka i vatre u Strijelcu čini da oni stalno traže izazove i da su stalno u pokretu. Oni vole biti vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu. Njihova sklonost da se oslanjaju na to da ih prati sreća onima oko izgleda kao neodgovornost. Kako su oni općenito vrlo dobri i moralni ljudi, kad učine nešto neumjesno u njima se javlja snažan osjećaj krivice, što može dovesti do bolesti crijeva i jetre.

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi postajemo Strijelci i sve nam izgleda odlično. Međutim, moramo biti oprezni i paziti da nas taj osjećaj ne uljuljka u san (jer tek onda kad stvari ne idu kako treba mi pokušavamo raditi na tome da ih promijenimo). Nije slučajno da se Hanuka slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme Drugog hrama vladalo je razdoblje blagostanja, iako su Grci počeli zauzimati naše posjede. Svaki put rekli bismo sami sebi da stvari nisu toliko loše i da je sve u redu, sve dok nismo shvatili da više ne možemo opstati i da se moramo boriti. To je čudo Hanuke. Čudo se na hebrejskom kaže nes, ali se također može pročitati i kao nas (bježati, pobjeći) što je pravo značenje čuda - naša sposobnost da izbjegnemo svojoj prirodi i kažemo "bilo je dosta". To je sila da donesemo odluku za djelovanje, inače se svo dobro što ga imamo neće moći zadržati. Zato je kislev za nas sjajna prilika da počnemo vjerovati u dobro i da će sve biti u redu. Mi se ovdje nalazimo zato da bismo se iznova stvarali, izgradili i napravili čuda! ■

Twerski: