1-09-DivrejTora-Vaješev-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 9

Zagreb, šabat 1. prosinca 2018. - 23. kisleva 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vaješev

divrejtora@gmail.com

Paraša Vaješev

Jeruzalem 15:55

17:14

Zagreb

15:56

16:56

Rijeka

16:03

17:03

Split

16:01

17:01

Dubrovnik 15:57

16:57

Vinkovci 15:46

16:46

Sarajevo 15:52

16:52

Doboj

15:50

16:51

B. Luka

15:54

16:54

Beograd

15:41

16:47

Novi Sad 15:42

16:49

Subotica 15:40

16:47

Zrenjanin 15:39

16:46

Niš

15:40

16:45

(Berešit 37,1—40,23)

Beč

15:45

16:45

Frankfurt 16:08

17:08

Edison, NJ 16:13

17:22

Jaakov se sa svojih dvanaest sinova nastanio u Hevronu. Njegov je miljenik sedamnaestogodišnji Josef na kojeg su braća ljubomorna kako zbog povlaštenog položaja tako i zbog višebojne odjeća koju je otac za njega načinio. Josef pripovijeda braći o dva sna koja je usnio, a prema kojima je predviđeno da vlada nad njima, što jača njihovu mržnju i neprijateljstvo prema njemu.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 4.12.2018.

Alot Hašahar

5:44

Najranije Talit

6:20

Nec Hahama

7:20

Najkasnije Š’ma

9:33

Zman Tefila

10:17

Hacot

11:46

Minha Ketana

14:21

Plag Haminha

15:17

Šekia

16:12

Cet Ha-kohavim

16:54



Broj 9

Šimon i Levi kuju zavjeru i planiraju ga ubiti, a Ruben, namjeravajući se kasnije vratiti i spasiti ga, predlaže da ga se baci u jamu. Dok je Josef u jami, Juda ga prodaje grupi putnika ismaelićana. Braća natapaju Josefovo odijelo kozjom krvlju i pokazuju ocu navodeći ga da povjeruje da je njegovog sina ljubimca požderala divlja zvijer.

Juda se ženi i ima tri sina. Najstariji, Er, umire mlad i bez djece, a njegovoj ženi Tamar je namijenjen leviratski brak s drugim sinom, Onanom. Onan počinja grijeh

jer prosipa svoje sjeme, pa i on umire preranom smrću. Juda ne želi trećeg sina dati Tamar za muža. Predodređena da rodi dijete s nekim iz Judine obitelji, Tamar se preruši u prostitutku i zavede Judu. Juda sazna da je njegova snaha trudna i naredi da ju se pogubi zbog bludničenja.

Ali kad ona predoči osobne predmete koje joj je ostavio kao zalog plaćanja, on javno prizna očinstvo. Tamar rađa dva sina, Pereca (pretka kralja Davida) i Zeraha.

Josef je odveden u Egipat i prodan Potifaru, faraonovom glavnom dvorskom upravitelju. B-g blagoslivlja sve što Josef čini, pa on uskoro postaje nadglednik sve gospodareve imovine. Potifarova žena želi naočitog i karizmatičnog mladića.

Kad Josef odbije njene ponude, ona se poţali muţu i laţno ga optuţi za pokušaj silovanja. Potifar ga baci u tamnicu. Josef zadobija povjerenje i naklonost svojih tamničara, te mu oni povjeravaju vođenje zatvorske administracije.

U zatvoru Josef susreće faraonovog glavnog peharnika i glavnog pekara. Utamničeni su jer su vrijeđali svog kraljevskog gospodara. Obojica su usnula uznemiravajuće snove koji im je Josef protumačio. U tri dana, kazuje im, peharnik će biti oslobođen, a pekar obješen. Josef traži peharnika da se zauzme za njega kod faraona.

Josefova predviđanja se ostvaruju, ali peharnik zaboravlja na njega i ne čini za njega ništa. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״י״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ה״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 11 p'sukim –

on je bio poniţen i učinjen robom;

37,1-11

bio je optuţen za nemoralno pona-

Jaakov je godinama bio daleko od

šanje s Potifarevom ţenom.

doma i sada se vratio. Tora pokazu-

Josefov drugi san, o suncu, mjese-

je da se Jaakovljeva baština nasta-

cu i zvijezdama koje mu se klanjaju,

vlja kroz Josefa. 17-godišnji Josef

dodao je ulja na vatru mrţnje nje-

donosi Jaakovu loše izvještaje o svo-

gove braće. Jaakov je ukazao na

joj braći. Jaakov voli Josefa više od

apsurdnost sna, budući da je Rahel,

njegove braće i daje mu poseban

mjesec, već umrla, te se stoga ne bi

(prugasti) ogrtač. Kao rezultat toga,

mogla klanjati Josefu.

braća zamrze Josefa i ne mogu se s

se vidjeti da B-g ima plan koji se provodi uz nesvjesnu pomoć braće i drugih pojedinaca. Pa ipak, svaka osoba koja je uključena postupa po

Raši kaţe dvije različite stvari: (1)

svojoj slobodnoj volji). Kad braća

san se odnosi na Bilhu koja je odgo-

vide Josefa kako dolazi, oni (neki

jila Josefa zbog Raheline odsutnosti;

kaţu, Šimon i Levi) predloţe ■da ga

i (2) čak i "pravi" san ima elemente

se ubije. Reuven ih odgovori od

besmislica. Čini se da su ovo među-

toga sugerirajući im da ne prolije-

sobno isključive izjave - ako mjesec

vaju njegovu krv, već da ga umjesto

Ovo su to'l'dot Jaakova: Josef ...

predstavlja Bilhu, onda u snu nema

toga bace u jamu. Tora svjedoči da

Nije li Tora trebala započeti s Reu-

besmislica. Jaakov naizgled namjer-

je

venom? Ovo nam ţeli pokazati,

no izraţava drugu opciju kako bi

spasiti Josefa.

kaţe Gemara, da je Josef trebao biti

raspršio barem dio bijesa braće.

njime pristojno razgovarati. Dva Josefova sna (a pogotovo to što o njima ispriča svojoj braći) još povećavaju njihovu mrţnju i ljubomoru, a to uzbuni Jaakova.

Jaakovljev prvorođenac, ali B-ţja

Reuven

zapravo

namjeravao

Moramo nešto istaknuti o zavr-

Zašto se učenjaci iz Bavela odije-

šnom pasuku ove alije, koja odaje

vaju tako veličanstveno? pita Ge-

priznanje Reuvenu za izbavljenje

mara u Šabat. Pa odgovara da oni

Josefa. Komentari kaţu da je Reu-

Talmud Jerušalmi se pita što je to

nisu bili "Bnei Tora". (Izvanjski sjaj

ven mogao odgovoriti braću od

Josef Jaakovu izvještavao o braći. R.

koji će nadoknaditi unutarnji nedo-

cijele te stvari; umjesto toga, on je

Meir kaţe to da su jeli "ud ţive ţi-

statak.) Kaţe Chatam Sofer, Jaakov

predloţio jamu koja je vrvila zmi-

votinje"; R. Jehuda kaţe da su oma-

je dao Josefu šareni ogrtač tako da

jama i škorpionima. Ipak, Reuven je

lovaţavali sinove Bilhe i Zilpe, te ih

braća ne bi bila ljubomoran na nje-

dobio priznanje za svoju namjeru

maltretirali; R. Šimon kaţe da su

ga, već da bi gledali na Jaakovljevo

da spasi Josefa.

pogledavali lokalne ţene. R. Je-

tetošenje Josefa kao na znak njegove

huda b. Pazi citira pasuk iz Mišlei:

inferiornosti. (p.s. to nije funkcioni-

"Vaga pravde i kamenje za vaganje

ralo)

samilost prema Lei postavila ju je ispred Rahel u vezi rađanja djece.

su Hašemovi", što znači da čovjek biva kaţnjen mjerom za mjeru. (Izvori objašnjavaju da braća nisu či-

mjeravao vratiti i spasiti Joseefa - to je dobro – no, razlog kojeg je imao

Levi – druga alija - 11 p'sukim –

bio je to što bi on, kao najstariji, mo-

37,12-22

rao preuzeti svu krivnju - što nije

nila te stvari; Josef je pogrešno pro-

Braća su napasala ovce u blizini

tumačio ono što je vidio.) U Jose-

Š'hema. Jaakov k njima šalje Josefa.

fovom slučaju, klanje koze je odi-

Stranac (neki kaţu, anđeo Gavriel)

gralo značajnu ulogu u njegovoj

pomaţe mu da ih pronađe. (U cijeloj

otmici i obmanjivanju njegova oca;

priči o Josefu i njegovoj braći, moţe

Strana 2

Raši kaţe da se Reuven zaista na-

baš lijepi razlog. Svejedno, on dobiva priznanje za dobro djelo koje je planirao učiniti – čak iako ono nije izvršeno, i mada njegovi motivi nisu bili čisti. To nam daje materijala za razmišljanje. Kakvo priznaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

nje onda tek mora biti za ispravan

Braća zakolju kozu, namoče Josefov

rodno, prihvati utjehu za mrtvim

motiv, i za stvarni uspjeh.

višebojni, prugasti ogrtač u njezinu

nakon nekog vremena, ali ne i za

krv, i šalju ga Jaakovu da ga iden-

nestalim. (Zamislite strašnu patnju

tificira.

porodica nestalih izraelskih vojnika

Šliši – treća alija - 14 p'sukim – 37,23-36 Kada Josef stigne, braća mu skidaju ogrtač i baci ga u duboku jamu.

Braća sjednu jesti. (To se smatra znakom bezdušnosti u odnosu na ono što su učinili.) Kad se karavana Jišmaelaca pribliţila, Jehuda sugerira da bi bilo pogrešno ubiti Josefa (bez obzira na Reuvenove namjere, braća očekuje da Josef umre u jami); umjesto toga trebali bi ga se riješiti tako da ga prodaju u roblje. Kroz niz transakcija, Josef završi u Egiptu kao rob Potifara. Kada se Reuven

Komentari ističu da baš kao što je Jaakov prevario svog oca s kozama i odjećom, tako je i on bio prevaren

Zbog priče o Josefu, Vaješev je označen svake godine kao šabat š'vujei v'le'edarei caha"l.)

kozom i odjećom. Jelo koje je Rivka

Raši nam daje još jedan aspekt

pripremila da Jaakov njime posluţi

"mjere za mjeru" kaţnjavanja Ja-

svog oca bilo je napravljeno od ko-

akova. Pasuk kaţe da je "tugovao za

zjeg mesa. Rivka je odjenula Jaako-

svojim sinom mnogo dana." Raši,

va u Esavljevu posebnu haljinu.

kaţe da je to trajalo 22 godina! Jose-

Braća su uzela Josefov naročiti ko-

fu je bilo 17 godina kada je bio pro-

mad odjeće - k'tonet pasim - i umrlja-

dan. Bilo mu je 30 kada je stajao

la ga kozjom krvi. To je izraziti pri-

pred faraonom. To je 13. Sedam

mjer "Mida k'neged mida" - mjere za

godina obilja i prve dvije godine

mjeru.

gladi prije nego li su se otac i sin

vrati na mjesto događaja i otkriva

Jaakov je neutješan. (To se smatra

da Josefa nema, on razdere svoj

naznakom da je Jaakov podsvjesno

ogrtač i pokaţe svoj bol ostalima.

znao da je Josef bio ţiv, čovjek, pri-

ponovno našli. To je ukupno 22 godine koliko je Jaakov bio bez Josefa.

To je, kaţe Raši, točna duljina vremena koliko je Jaakov bio odvojen od Jichaka. To obuhvaća 20 godina s Lavanom, godinu i pol u Sukotu, te šest mjeseci u Bet Elu prije nego li se Jaakov vratio očevoj kući. Imajte na umu da je Jaakov imao razne dobre isprike, pa ipak ...

R'vi'i - četvrta alija - 30 p'sukim – 38,1-30 Nakon toga, Jehuda napušta dom i sprijateljuje se s Adulamcem.

Zašto je priča o Josefu prekinuta kako bi nam se reklo o Jehudinoj situaciji? Raši nam kaţe da braća više nisu Jehudu drţala za svoj uzor. Nakon što su vidjeli kako je strašan učinak na Jaakova imala cijela ta stvar s Josefom, oni krive Jehudu što ih nije odgovorio od te ideje. Zbog toga se pojavljuje pojam "A Jehuda siđe od svoje braće ..."

Godina 12 3 Broj 9 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija su dobro išle, imao je dobru hranu i piće, i počeo si je "kovrčati kosu". Bg je (da se tako izrazim), rekao Josefu: Tvoj otac je u agoniji zbog tvog nestanka, i vjerojatne smrti, a ti uţivaš? Ja ću učiniti da i tebi bude teško. Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 39,723 Potifarova ţena bacila je oko na Josefa. Više puta ga pokuša zavesti.

Njegovo stalno odbijanja ju razljuti.

Tamo on upoznaje i oţeni se kćerju

je se smatralo krivom za nemoral da

Šu'a, koji mu rodi 3 sina. On oţeni

Jehuda nije priznao svoje postupke.

svog najstarijeg, Era, s Tamar. Kada Er umre, sljedeći brat Onan, oţeni udovicu svoga brata. Kad Onan također umre, Tamara bude ostavljena čekati na trećeg sina, Šelu.

Zatim Jehudina ţena umre. Jehuda

Jednog dana, kad nikog drugog nije bilo u kući, ona ga zgrabi.■ Josef

[Komentari tumače da je prije Ma-

pobjegne, ostavljajući iza sebe svoj

tan Tore, svaki bliski rođak mogao

ogrtač. (Ovo je drugi put da je svoj

uzeti suprugu pokojnika koja je bila

ogrtač ostavio u rukama drugih.)

bez djece; nakon što je Tora bila da-

Potifarova supruga optuţuje Josefa

na, jedino je brat ovlašten za jibum.]

svakome tko ju ţeli saslušati, i Potifar nema drugog izbora nego da

otputuje u kraj u kojem Tamar ţivi.

Jehuda shvaća da je on kriv, a ne

Kada ona čuje za njegov dolazak i

Tamar, i priznaje to. Ona rađa bli-

shvati da još uvijek nije udana za

zance (jedan prvi pruţi ruku, no

Sfat Emet nam skreće paţnju na

Šelu, ona se zamaskira. Jehuda, mi-

drugi se prvi rodi). Dobili su imena

redoslijed glagola - I on odbi, i on

sleći da je ona prostitutka, legne s

Perec (predak kralja Davida) i Ze-

reče ... Prvo je i najvaţnije, kada

njom. Ona zatraţi i dobije 3 pred-

rah.

netko dođe u napast, da se čvrsto

meta kao osiguranje da će on poslati svoju uplatu. Kada se sazna da je Tamar trudna, Jehuda je pozvan.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim – 39,1-6 U stilu nekih popularnih novela u

nijela, on je spreman kazniti je. Ta-

kojima ćete naići na "a u međuvre-

mara mu predstavlja 3 predmeta i

menu", Tora nas vraća na priču o

obavještava ga da je trudna s vla-

Josefu. Josef sluţi u Potifarovoj kući

snikom tih predmeta.

i donosi uspjeh svom gospodaru.

svaku cijenu izbjeći dovesti drugoga u nepriliku - bolje je biti bačen u uţarenu peć nego li nekoga osra-

Svima je simpatičan, i prepuštene su mu

brojne

postavi i odbije ići. Zatim, ako je to opravdano, on moţe objasniti svoje razloge. Odbijanje mora biti na pr-

Pretpostavljajući da se grešno po-

Gemara uči da čovjek mora pod

utamniči Josefa.

odgovornosti.

Zatim

Tora donosi činjenicu i kaţe nam da je Josef bio izuzetno zgodan.

vom mjestu. To je pouka koju učimo od Josefa HaCadika.

B-g "bude milostiv" Josefu u zatvoru, te Josef i tamo stječe simpatije i poštovanje. Čak i u njegovim teškim okolnostima, B-g na Josefa gleda s naklonošću. Š'vi'i – sedma alija - 23 p'sukim – 40,1-23

motiti. Mi to učimo od Tamar, koja

Midraš kaţe da je Josef bio svje-

nije javno prokazala Jehudu, iako bi

stan svog izgleda i postao je previše

Posljednji dio VaJeševa govori o

slobodan u Potifarovoj kući. Stvari

snovima peharnika i pekara, koje je

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Faraon dao zatvoriti zbog prekršaja.

i ţivio je nedugo nakon što se kra-

Obojica usnu san iste noći i probude

ljevstvo podijelilo na Izrael i Judeju.

se slijedećeg jutra vrlo uznemireni.

Ţivio je u Tekoi, u Judeji, ali je ug-

Nakon što Josef rastumači peharni-

lavnom prorokovao u Kraljevstvu

ku san na pozitivan način, pekar

Izrael, gdje je pokušavao upozoriti

zamoli Josefa da protumači i njegov

ljude na tragičan kraj s kojim se su-

san. Josef mu predviđa smrt. Oba

očavaju. Amos upozorava ljude na

sna se obistine: peharnik se vraća na

to da je njihovo ponašanje odvra-

svoj časni poloţaj, a pekar bude ob-

tno pred B-gom i da je On već uni-

ješen. Josef zatraţi peharnika da ga

štio neke od susjednih naroda zbog

se sjeti pred Faraonom, ali on naţa-

njihovih nedjela.

lost, zaboravlja na Josefa i obećanje koje mu je dao.

Haftara - 19 p'sukim - Amos 2,6-3,8 Amos spada u rane proroke (a bio je i ratar ovaca - što god to značilo),

Godina 12 5 Broj 9 Strana

Prvi pasuk savršena je poveznica sa sedrom; on spominje kako su braća prodala Josefa. Rabi Jacobs ukazuje i na nekoliko drugih tekstualnih i konceptualnih veza. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaješev ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov prvi princip: Rabinski zakoni nisu uključeni u 613 micvos Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Ovo se načelo moţe činiti očiglednim, no mnogi od onih koji su pokušali sastaviti popise 613 micvos prije Rambama očito su griješili u tom pitanju.

Rambam navodi Talmud u Makos (23b), da je B-g priopćio 613 micvos Mošeu na Sinaju. Trebalo bi samo po sebi biti jasno, bez da to izričito kaţemo, da kasnije odredbe poput čitanja Megile na Purim i paljenja menore na Hanuku, ne mogu biti uključene među njih, mada se one rabinski smatraju "micvos" i kazujemo brahos kada ih vršimo. Ali, očito, neki su ljudi došli do takvog pogrešnog zaključka.

Maimonides spekulira da je činjenica što kazujemo blagoslove na rabinske "micvos" - uključujući i tekst "Koji nas je posvetio Svojim zapovijedima i zapovijedio nam..."

- ono što je ranije sastavljače popisa navelo da naprave pogrešku. Međutim, on navodi Talmud u Šabos (23a) i Hulin (106a), gdje pita na kojem nam je to točno mjestu zapovjeđeno da činimo takve stvari. Odgovor se nalazi u Pnz. 17,11, gdje nam se zapovijeda da se pokoravamo

rabinskim propisima. Dakle, kazivanje Halela, pranje ruku prije kruha, čitanje Megile, itd. nisu micvos zbog toga što to određuje Tora, već su one micvos, jer Tora kaţe da u takvim stvarima slijedimo rabine.

Kako bi pokazao i naličje toga, Rambam također navodi Eruvin 21b, gdje se izričito navodi da je kralj Salomon uspostavio pranje ruku za kruh i pravila eruva, njih nije zapovijedio B-g Mošeu na Sinaju.

Ove su stvari u naravi rabinske, iako su bile uvedene još u "biblijska vremena" (Salomon je ţivio u vrijeme "ranih proroka", a zakoni Purima su eksplicitno izneseni u biblijskoj Knjizi o Ester.) Međutim, neki su pogriješili i uključili zakone ili zapovijedi iz drugih biblijskih knjiga kao micvos iz Tore. Na primjer, Izaija 58,7 je poticaj da se nahrane gladni i odjenu goli. Međutim, mada je to bez sumnje micva, to samo po sebi nije micva (i ona sigurno ne izvire iz knjiga Proroka). Umjesto toga, činiti te stvari uključeno je u Pnz. 15,8, jednu općenitiju zapovijed za nas da drugima priskrbimo njihove osnovne potrebe, ma kakve one bile.

I tako, unatoč činjenici da su neki pogriješili, Rambam razotkriva pogrešno shvaćanje kako kasniji propisi mogu biti uključeni u 613 micvos. Točno je, međutim, da svih 613 treba pronaći unutar same Tore. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

Nećeš raditi teškog posla (Va-jikra 23,24-25).

149. Negativna je zapovijed

ne raditi nikakvog posla

Ovo je na snazi na svakom mjestu i

na blagdan Šavu'ot

u

svakom

trenutku,

kako

za

muškarca tako i za ţenu.

kaţe, kao što Pismo kaţe, I proglasit ćeš na taj dan: bit će vam sveti

151. Negativna je zapovijed ne

sabor; nećeš raditi teškog posla

raditi nikakvog posla na Jom

(Va-jikra 23,21).

kipur (Dan pomirenja)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i

jer

Pismo

kaţe,

I nećeš raditi

u svakom trenutku, kako za

nikakvog posla (Va-jikra 23,28). (Vidi dio s pozitivnim

muškarca tako i za ţenu

zapovijedima, §31.)

150. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

na Roš hašanu (početak godine) kao što Pismo kaţe, U sedmom mjesecu, na prvi dan mjeseca…

Strana 6

kako za muškarca tako i za ţenu. ■ .

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Neuspješna kriminalna nakana?

Usporedite pristupe Rašija, Rašbama i R"Y Behor Šora o krivnji braće u vezi prodaji Josefa. Dok Raši tvrdi da su sva Josefova braća (izuzev Reuvena i Binjamina) sudjelovali u prodaji, Rašbam drži da, iako su braća planirala prodati Josefa, Midjanci su ih preduhitrili. R"Y Behor Šor uzima srednji smjer, sugerirajući da su tek polovica brace bila uključena u to .

 Je li onaj koji je planirao počiniti zločin, no zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole nije uspio to i provesti, išta bolji od osobe koja je uspjela provesti svoj plan?

Mješani brakovi i praoci Temeljnim čitanjem redaka, čini se da su se i Jehuda i Šimon oženili kananskim ženama.

 S obzirom na to da se Avraham dobrano pomučio kako bi osigurao da se Jichak ne oženi Kanaankom, kako gledate na to da Jaakov ne dijeli sličnu zabrinutost kada njegova djeca dorastu do dobi za ženidbu? Postoji li razlika između generacije Jaakovljevih sinova i prethodnih generacija, zbog čega je mogućnost da ožene Kanaanke manje problematična?

stanovništvom nisu bili problem-

gla utjecati

atični, ili da unatoč samo tekstu-

priču u cjelini?

alnom čitanju stihova do takvih brakova u stvarnosti nije došlo?

Josef u Tori i glazbi

na to kako čitate

Aluzija ili slučajnost?

Priča o Josefu sadrži mnoge usporedbe s drugim pričama u Tanahu.

Promatranje kasnijih prerada bib-

Jaakovljev životni put slijedi obra-

lijskih priča, bilo u umjetnosti, tea-

zac sličan onome Avrahama Avinu i

tru ili književnost, često je sjajan na-

Davida HaMeleha, dok Josefova

čin da se osvijetle pitanja i oprečne

priča ima mnogo zajedničkog s knji-

alternativne interpretacije izvornog

gama o Ester i o Danijelu. U svim

teksta.

tim slučajevima, jezične podudar-

Usporedite kako Tim Rice i Andrew Lloyd Weber prikazuju odnos između Josefa i njegove obitelji u njihovom mjuziklu, "Josip i ogrtač iz snova u tehnikoloru" s onim što proizlazi iz biblijskog teksta.

 Mjuzikl tvrdi da je Jaakov dao Josefu poseban ogrtač "da pokaţe svijetu da je volio svog sina.

Da bude svima jasno da je Josef nešto posebno". Jesu li braća protumačila taj dar kao znak da su oni odbačeni sinovi, i da će samo Josef nastaviti lozu? Koliko je pretpostavka da braća nisu znala da će svi biti izabrani mo-

nosti prate preklapanje u sadržaju.

 Kako utvrditi je li kasnija priča u Tanahu namjerno aludira na neku raniju, ili su sličnosti sasvim slučajne? Napravite popis kriterija koji bi vam mogli pomoći u procjeni takvih paralela.  Mislite li da su podudarnosti u svakom od gore navedenih slučajeva značajne? Zašto da ili zašto ne? Koje poruke čitatelju može naučiti iz tih usporedbi? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

 Tekst nigdje izričito ne osuđuje braću zbog njihovih brakova. Da li to predstavlja dokaz da su njihovi postupci bili besprijekorni?

Ako je tako, trebamo li zaključiti da mješani brakovi s kananskim

Godina 12 7 Broj 9 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Vreća i pasim

vreća U priči o Josefu nalazimo nekoliko vrlo interesantnih riječi koje bi trebalo razmotriti.

Riječ sak ‫ שק‬na hebrejskom i "sack" na engleskom imaju isto značenje, i to nije slučajno. Engleska je riječ izvedena iz hebrejske: "velika vreća," staroengleski. sacc (zapadnosaksonski), sec (mersijski), sæc (starokentski) "velika platnena vreća," također "kostrijet," iz protogermanskog *sakkiz (usp. m.du. sak, o.h.g. sac, o.n. sekkr, ali goth. sakkus je vjerojatno izravno iz grčkoga), rana posuđenica iz latinskog saccus (usp. st.fr. sac, šp. saco, tal. sacco), od gr. sakkos, iz semitskog (usp. heb. saq "vreća").

Česta semitska imenica *saqq-, vreća. sac, saccade, sachet, satchel; cul-de-sac, haversack (ranac), knapsack (naprtnjača), rucksack (ruksak), od grčkog sakkos, grubo platno, predmet načinjen od grubog sukna, iz semitskog izvora srodnog hebrejskom saq, akadskom saqqu, vreća.

U priči o Josefu nalazimo dvije upotrebe riječi sak.

U Berešit 37,34 čitamo ‫״שק״‬ ַ ‫וַ י ֶָּׂשם‬ – ‫ ְּב ָּמ ְּ נָּיו‬da je Jaakov stavio sak kostrijet – na svoja bedra kao znak tugovanja.

U Berešit 42,25 Josef je dao naredbu – ‫ ַשּקו״‬-‫ם״איש״אֶׂ ל‬ ִׁ ֶׂ‫ּולְּ הָּ ִׁשיב״כ ְַּספֵּ יה‬da se novac braće stavi, svakome u njegov vlastiti sak - vreću. (U tom odlomku nalazimo i riječ ‫אמ ח‬ amtahat - torba ili paket.)

Koje se značenje pojavilo prvo - da sak znači "vreća" ili da sak znači "ko-

smatraju da je to prvobitno značenje. Ali, svakako da oţalošćeni nisu stvarno nosili na sebi vreće (s otvorima za ruke i noge?).

Zato se meni čini da je postojalo prethodno značenje za taj pojam.

Značenje moţemo vidjeti ako pogledamo redak u kojem nije sasvim jasno da li se sak odnosi na vreću ili kostrijet - Vajikra 11,32 : -‫כְּ לִׁ י‬-‫״מכָּל‬,‫א‬ ִׁ ‫ם״במ ָּ ם״י ְִּׁט ָּמ‬ ְּ ֶׂ‫עָּ לָּיו״מֵּ ה‬-‫יִׁפל‬-‫וְּ כל״אֲ ֶׂשה‬ ‫יֵּעָּ ֶׂשה״‬-‫ ״אֲ ֶׂשה‬,‫כְּ לִׁ י‬-‫ ״ ָּכל‬,‫״שק‬ ָּ ‫עוה ״או‬-‫עֵּ ץ ״או ״בֶׂ גֶׂד ״או״‬ ‫ְּמלָּאכָּה״בָּ הֶׂ ם‬

"I sve na što god nešto od toga padne kada je mrtvo bit će nečisto: ■ ili bio tokoji predmet od drveta, tkanina, ili koţa ili sak – svaki takav predmet koji se moţe koristiti..."

JPS prevodi sak kao "vreća", no Levine to ispravlja u "kostrijet". Onkelos izgleda da ide u istom smjeru.

Kada sak znači "kostrijet" kao u gornjem retku, on ga prevodi s aramejskim ‫ שק‬sa slovom sin. Ali kada znači vreća, torba, on koristi homonim ‫ סק‬sa samehom. U ovom retku – on prevodi kao ‫שק‬.

Levine ističe – na temelju Šabat 64a smatram – da postoji paralela između našeg retka u Vajikra i onoga u Bamidbar 31,20 : -‫כְּ לִׁ י‬-‫ ״וְּ כָּל‬,‫״עזִׁ ים‬ ִׁ ‫ ַמעֲ ֵּשה‬-‫עוה ״וְּ ָּכל‬-‫כְּ לִׁ י‬-‫בֶׂ גֶׂד ״וְּ ָּכל‬-‫וְּ כָּל‬ ‫ ִׁת ְּ ַחטָּ אּו‬--‫עֵּ ץ‬

"Ti ćeš također očistiti sve tkano platno, svaku koţnu posudu, sve načinjeno od kozje dlake i svaki drveni sud".

Raširena upotreba riječi vjerojatno je potekla iz priče o Josipu.

Rječnik American Heritage Dictionary također ukazuje na vezu: Strana 8

strijet"?

I Klein i Kaddari daju značenje "vreća" kao prvo u svojim rječnicima, što bi trebalo ukazivati da oni

U oba se retka spominju tkanina, drvo i koţa, no ovdje je sak nadomješten predmetima načinjenima od kozje dlake. Po meni, ovo je izvorno značenje te riječi - sak je značilo ili vreće načinjene od kozje dlake, ili neudobna odjeća ţalobnika (ili nekoga tko se kaje ili tjera druge da se kaju) načinjena od kozje dlake (poput kršćanskog cilicija.) Rad „CD Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

12:15-17 and the Stone Vessels Found at Qumran“ Hanana Eshela sa sveučilišta Bar Ilan pokazuje nam da su "u Kumranu, Masadi, i drugim pećinama u Judeskoj pustinji pronađeni predmeti načinjeni od vune, pamuka i kozje dlake; ovo posljednje je obično korišteno za vreće". pasim Ovoga tjedna, u Berešit 37,3, čitamo o Josefu i njegovom ketonet pasim ‫כ ונ ״פסים‬. Jednom prije smo raspravljali kako ketonet znači "ogrtač" (a odnosi se na tuniku). Ali što znači ova dodatna riječ pasim? Ona se pojavljuje samo ovdje i u Šmuel II 13,18 u izrazu ketonet pasim, tako da ne moţemo nagađati na osnovu različitih konteksta.

Moţda pod utjecajem komada Joseph and the Amazing Technicolor Dreamcoat (Josip i Čudesni ogrtač iz snova u bojama Technicolora), većina ljudi s engleskog govornog područja smatra da je to bio "raznobojni ogrtač". Izraelci bi, pak, vjerojatno rekli "prugasti ogrtač", budući da pasim znači "pruge" (između drugih istovjetnih riječi, poput traka i vrpca). Tko je u pravu?

Pa, čini se, nitko. Sarna u JPS Genesis piše da: Godina 12 9 Broj 9 Strana

Vreća i pasim

Radak uzima da pasim znači "prugast". Septuaginta i Vulgata prevode hebrejski "raznobojni plašt".

On, međutim, dodaje i da: U 2 Samuel 13,18-19 ruho se spominje kao karakteristična odjeća kraljevskih kćeri-djevica. Josef Flavije ga opisuje kao "tuniku s dugim rukavima, koja seţe do noţnih članaka." U aramejskom i rabinskom hebrejskom pas označava dlan šake i tabane stopala.

Prijevod Tore "The Living Torah" pokazuje nam kako se debata nastavila i u sklopu komentara: Riječ pasim moţe se prevesti kao 'raznobojno' (Radak; Septuaginta), izvezeno (Ibn Ezra; Bachya; Ramban na Izlazak 28,2), prugasto (Ibn Janah; Radak, Šerašim), ili oslikano (Targum Jonatan). Ona također moţe biti naziv za dugu halju, koja se spušta sve do dlanova ruku (Rašbam; Ibn Ezra; Baalei Tosafot; Berešit Raba 84), i do stopala (Lekah Tov). S druge strane, riječ označava materijal od kojega je ogrtač načinjen, a to je fina vuna (Raši) ili svila (Ibn Janah).

Drazin i Wagner, u Onkelosu na Toru, tumače da se Radakovo stajalište zasniva na "pluralu date riječi" što bi trebalo sugerirati da je plašt načinjen od međusobno prišivenih različitih komada tkanine. Oni citiraju Ehrlicha koji kaţe:

fizičke poslove.

Klein, međutim, kaţe da fraza vjerojatno znači "tunika sačinjena od šarenih pruga", pa spominje da prema većini komentatora to znači "tunika koja seţe do dlanova i tabana".

On povezuje i jedan i drugi, pas koji znači "pruga, vrpca" i aramejski pas koji znači "dlan ruke" (Daniel 5,5) s korijenom " - ‫ פסס‬biti širok, širiti se".

Taj nam korijen isto tako daje i ‫פיסה‬ pisa, koji je na talmudskom hebrejskom također značio "pruga, vrpca" no srednjevjekovni je hebrejski preuzeo današnje značenje "komad", a moţda i pajis " - ‫פיס‬ parcela".

Dok Klein (a ranije i Jastrow ) sugeriraju da značenje "vrpca, pruga" ide sve do talmudskih vremena, Tur-Sinai (u bilješci u Ben Yehudinom rječniku) kaţe da nije nađen nika-kav smisao u tim izvorima. On sma-tra da je to značenje došlo od stra-nog utjecaja, preko slavenskog "pas" (kao u poljskom), koje prona-šlo svoj put do jidiša, a iz njega i u hebrejski.

Bilo da je pas ‫ פס‬u smislu vrpce/pruge došao od Radaka ili iz polj-skog, svi se slaţu da je upotreba izraza pasas za dokument koji dopu-šta vojniku da ode na vojni dopust došla od engleskog "pass" (propusnica)... ■

Jakov je dao Josipu takvu kraljevsku haljinu, haljinu neprikladnu za pastire, jer je Josip bio pošteđen od posla.

Ovo bi podrţalo teoriju o odjeći s dugim rukavima, kao što je i Shadal pisao: Duljina haljine koju čovjek nosi znak je statusa slobode i viđenosti, [što ukazuje] da on ne mora raditi

(Daat Mikra na Šmuel II donosi ovu sliku iz umjetničke slike u Beni Hasanu Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Nevjerojatni završetci i pobjeda nad beznađem Ţivot ţivimo gledajući unaprijed,

ziti. Kada im je ispričao svoj san,

Tori: „Peharnik se nije sjetio Josipa,

no razumijemo ga jedino gledajući

zamrzili su ga još više. Njegov dru-

zaboravio je na njega.“ Njegova pri-

unazad.

gi san povrijedio je čak i njegovog

lika da pobjegne na slobodu naiz-

Dok ţivimo iz dana u dan, naš se

oca. Kasnije, kada je otišao vidjeti

gled je bila izgubljena. Josip, ljublje-

ţivot moţe činiti poput besmislenog

svoju braću koja su čuvala stada,

ni sin u svojoj predivnoj vezenoj

niza nepovezanih događaja, nezgo-

oni su ga najprije planirali ubiti, a

haljini postao je Josip, zatvorenik

da i slučajnosti koje nemaju oblika

na kraju su ga prodali kao roba.

bez nade. Ta je priča nalik grčkim tragedijama.

ili unutarnje logike. Zbog guţve u

U Potifarovoj kući najprije je izgle-

prometu kasnimo na vaţan sasta-

dalo kao da je obasut srećom. No ta-

Ipak, dvije godine kasnije, na po-

nak. Usputni komentar koji dobaci-

da ga je ţena njegovog gospodara

četku sljedeće parše, otkrivamo da je

mo nekoga povrijedi na način na

pokušala zavesti i kada ju je odbio,

sve to vodilo do Josipovog velikog

koji to nismo namjeravali učiniti. Za

optuţila ga je za pokušaj silovanja,

uspona. Faraon ga je učinio podvla-

dlaku ne uspijemo dobiti posao koji

te je poslan u zatvor bez prilike da

darom cijelog Egipta, najvećeg car-

smo traţili.

dokaţe svoju nevinost. Činilo se kao

stva drevnog svijeta. Dao mu ■ je svoj

da je dosegnuo dno. Nije mogao pa-

vlastiti pečatnjak, odjenuo ga u kra-

Pa ipak, kad pogledamo unazad,

ljevsku odjeću i proveo ga u bojnim

sve počinje imati smisla. Prilika koju smo propustili ovdje, dovela nas je do neke bolje prilike tamo.

Sramota koju smo osjećali zbog svog

nepromišljenog

komentara,

učinila je da budemo oprezniji sa svojim riječima u budućnosti. Naši promašaji, gledani iz retrospektive

Josipov život je postao primjer nezamislivog uspjeha,

cijeli narod. U dobi od nekih trideset godina, on je postao drugi naj-

ne samo političkog

moćniji čovjek na svijetu. Od najni-

i materijalnog,

ţe jame uzdignuo se do vrtoglavih

već i moralnog i duhovnog

visina.

Ono što je zapanjujuće u načinu na koji Tora priča ovu priču jest to

mnogo godina kasnije, pokazali su se kao naša najdublja i najpoučnija

kolima u povorci kako bi ga priznao

sti dublje od toga.

što nas njena konstrukcija, kao či-

iskustva. Kada gledamo na stvari s

Tada se pojavila neočekivana zra-

tatelje, vodi u sasvim krivom smje-

vremenskim odmakom, uvijek uvi-

ka nade. Protumačivši san svom

ru. Parša Vaješev ima formu grčke

đamo više nego kada gledamo una-

drugu zatvoreniku, koji je jednom

tragedije. Zatim dolazi Mikec i po-

prijed. Ţivimo ţivot okrenuti ka bu-

bio faraonov peharnik, on je predvi-

kazuje nam da Tora ima drugačiji

dućnosti, ali razumijemo ga jedino

dio njegovo oslobađanje i povratak

pogled na svijet. Judaizam nije Ate-

kad postane naša prošlost.

na prethodnu uzvišenu ulogu. I to

na. Tora nije Sofoklo. Ljudska sud-

Nigdje to nije jasnije izraţeno ne-

se dogodilo. Josip je zauzvrat traţio

bina nije tragična. Heroji nisu pre-

go u Josipovoj priči koju čitamo u

samo jednu stvar: „Sjeti me se kada

dodređeni da padnu.

ovotjednoj parši. Ona počinje sa

ti bude dobro i molim te, iskaţi mi

Razlog je fundamentalan. Drevni

dobrim: „Izrael je volio Josipa više

dobrotu: spomeni me faraonu, i iz-

Izrael i drevna Grčka – dva velika

od svih svojih sinova, jer je on bio

vedi me sa ovoga mjesta. Jer sam

utjecaja na zapadnu civilizaciju –

sin koji mu se rodio u starosti, te mu

silom uzet iz zemlje Hebreja, a ni

imali su temeljno različita razumi-

je napravio bogato vezenu haljinu.“

ovdje nisam učinio ništa zbog čega

jevanja vremena i okolnosti. Grci su

No, dramatičnom brzinom, ta lju-

bih zasluţio biti u ovoj jami.“

vjerovali u moira ili ananke, slijepu

bav i dar okrenuli su se na Josipovo

Posljednji redak ove parše jedan je

sudbinu. Smatrali su da su bogovi

zlo. Njegova su ga braća počela mr-

od najokrutnijih udaraca sudbine u

neprijateljski, ili u najbolju ruku,

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Nevjerojatni

završetci

ravnodušno raspoloţeni prema lju-

razumiješ na njenom poluvremenu. To

moglo predvidjeti, no taj je događaj

dima, tako da nije postojao način da

je lekcija koju učimo od Josipa. Sa

promijenio sve, ne samo za Josipa,

se izbjegne tragedija ako je bila iz-

svojih 29 godina mogao je biti uvje-

nego i za velik broj ljudi, te za cijeli

rečena takva sudbina. Ţidovi su

ren u to da je njegov ţivot totalni

daljnji slijed ţidovske povijesti. B-

vjerovali, i još vjeruju, da je B-g s

promašaj: braća su ga mrzila, otac

nama dok putujemo kroz vrijeme.

ga je kritizirao, bio je prodan kao

Ponekad se osjećamo kao da smo

rob, zatvoren zbog laţne optuţbe i

izgubljeni, ali tada otkrivamo, kao

njegova jedina prilika za oslobođe-

što je Josip otkrio, da nas je On vo-

njem je propala.

dio cijelim putem.

Mi živimo život unaprijed, ali ulogu B-žje providnosti vidimo samo kad svoje živote

Druga polovina priče pokazuje

pogledamo unatrag

U početku Josip je imao mane u

nam da Josipov ţivot uopće nije bio

svom karakteru. Bio je ohol u svojoj

takav. On je postao primjer nezami-

pojavi, svom je ocu donosio loše

slivog uspjeha, ne samo političkog i

ţja je ruka bila na djelu, čak i kada

izvještaje o svojoj braći, njegov ego-

materijalnog, već također moralnog

se Josip osjećao odbačenim od svih

izam dao je povoda Potifarovoj

i duhovnog. On je postao prva oso-

ljudi koje je poznavao.

ţeni. Ali priča koje je bio dio, nije

ba u povijesti za koju je zabiljeţeno

bila grčka tragedija. Do njenog kraja

da je oprostila. Time što je spasio

ulogu

– do Josipove smrti u posljednjem

regiju od gladi, on je postao prvi

samo kad svoje ţivote pogledamo

poglavlju knjige Postanka – on je

kroz kojeg se ostvarilo B-ţje obeća-

unatrag. To je značenje riječi koje je

postao potpuno drugačiji čovjek,

nje dano Abrahamu: „Kroz tebe će

B-g rekao Mojsiju: „Vidjet ćeš Me

onaj koji je oprostio svojoj braći

biti blagoslovljene sve obitelji na

straga“ (Izlazak 33,23), što znači,

grijeh koji su počinili protiv njega,

zemlji“ (Postanak 12,3). Na temelju

„Vidjet ćeš Me samo kada pogledaš

onaj koji je cijelu regiju spasio od

događaja ispričanih u parši Vaješev,

unatrag.“

gladi, onaj kojega se u ţidovskoj

nije bilo načina da se predvidi kako

Svaka loša stvar koja nam se do

tradiciji

će priča završiti. Točka koja je pro-

sada dogodila moţe biti potreban

mijenila njegov ţivot bio je malo

preludij u dobre stvari koje će se

vjerojatan događaj kojeg se nije

dogoditi jer smo patnjom ojačani, a

naziva

pravednikom,

cadikom.

Nemoj misliti da priču svog života

Mi ţivimo ţivot unaprijed, ali B-ţje

providnosti

vidimo

sposobnošću da preţivimo ohrabreni. To je ono što učimo od heroja ustrajnosti, sve od Josipa pa do ljudi koji su preţivjeli Holokaust, koji su nastavili hodati u vjeri, odbijajući beznađe te su bili privilegirani da napišu novo i drugačije poglavlje u knjizi svojih ţivota.

Gledano očima vjere, današnje prokletstvo moţe biti početak sutrašnjeg blagoslova. To je misao koja moţe promijeniti ţivot. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 11 Broj 9 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Nebeska ruka Suvremeni pisci i komentatori ne mogu odoljeti svojoj sklonosti da psihoanaliziraju ljude opisane u biblijskom narativu knjige Berešit prema suvremenom shvaćanju i onome što se danas smatra ispravnim. Na taj način oni nanose veliku štetu ţidovskoj tradiciji i prikazuju iskrivljenu sliku poruke koju Biblija nastoji prenijeti.

Priča o Josefu i njegovoj braći već tisućljećima zaokuplja čovječanstvo.

U njoj su zastupljene sve osobine ličnosti plemenitosti, samopravdanja, sljepila i obmane tijekom povijesti. Ovaj narativ dovoljno govori sam za sebe i nije mu potrebno "dublje" obrazloţenje ili analiza. To je onako kako jest i na taj način ga je ţidovska tradicija oduvijek promatrala.

Sklonost "da se shvati" ljudske karaktere prikazane u onome što Tora iznosi dovodi do svih vrsta čudnih ideja koje sluţe za potkopavanje ţidovskih vrijednosti i tradicija umjesto da ih ojačaju. U svim pripovijestima koji se pojavljuju u ovoj svetoj knjizi prisutna i aktivna je, da tako kaţem, nevidljiva Nebeska ruka. I taj dio priče nije predmet bilo kakve psihološke ili osobne analize ili

Strana 12

perspektive.

Raši na to ukazuje u svom početnom komentaru ovotjednog čitanja Tore. Jaakov ima u planu da opušteno uţiva u svojoj mirovini, u ovoj kasnoj fazi njegovog ţivota, no kako se razvija priča o Josefu i njegovoj braći, upleće se Nebo. Bez obzira na koji način analizirali motivaciju likova u ovoj biblijskoj priči, još uvijek nećemo dokučiti cijelu priču.

Uvijek nedokučiva Nebeska ruka je

Uvijek nedokučiva Nebeska ruka je ta koja upravlja pričom ta koja upravlja pričom i ismijava naše namjere.

Jedna od velikih razlika između tradicionalnih komentatora i suvremenijih verzija ovog ţanra je taj element B-ga. Midraš, Talmud i veliki srednjovjekovni i kasniji komentatori koji su stvorili okvir za razumijevanje narativa Tore, isto su tako duboko zavirili u osobnosti i motive ljudi predstavljenih u pripovijesti Tore. Međutim, oni su uvijek bili na oprezu da u to ne samo da uključe,

nego i da naglase da je u konačnici B-ţanska volja bila ta koja je događaje usmjerila prema B-ţanskom naumu.

Biblija nije psihodrama niti prijekor povijesti i psihologije. Ona je knjiga vatre i svetosti i čovjek mora biti oprezan kada se njome bavi. Ali suvremeni komentatori - čak i oni koji su poboţni i učeni - mnogo puta umeću suvremene pomodne vrijednosti i tumačenja u njene vječne riječi. Imajući to na umu dok se bavimo velikom pričom o Josefu i njegovoj braći, jednog od ključnih na■ rativa u cijeloj Tori, moramo to činiti s oprezom i prema tradiciji. Činimo li drugačije, to je velika šteta za tekst same priče i sustav vrijednosti koji mu je dodijelila ţidovska tradicija. Spor između Josefa i njegove braće ima nebeske i povijesne posljedice i još i danas se nadvija nad ţivotom Ţidova. Tretirati ga kao pitanje suparništva među braćom, neshvaćanje je cijele svrhe narativa Tore.

Hanuka Vjerojatno ne postoji nijedan drugi blagdan u ţidovskom kalendaru o kojem je napisano toliko koliko o blagdanu Hanuke. Postoji mnogo

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

razloga i povoda za ovu naizgled anomaliju pridavanja tolike pozornosti relativno manjem rabinskom blagdanu. Činjenica da on po kalendaru pada u mjesecu prosincu, i često se poklapa s blagdanom većinske kulture u zapadnom svijetu, dijelom je zasluţna što je stekao takvu popularnost i paţnju. Ţidovi nikada ne vole kad ih se izostavi iz proslava, pa smo si tako stvorili svoju vlastitu - darove i sve što s tim ide - i to nam daje određenu slobodu za sudjelovanje u općoj atmosferi ovog mjeseca. Sve ovo je vjerojatno istina samo na podsvjesnoj razini, kao što je vjerojatno da niti jedan od velikih izraelskih učenjaka ne bi javno prihvatio takav pristup. No ipak, realno gledano, ne moţemo a da ne osjetimo odjek opće kulture, barem u ţidovskim društvima zapadnog svijeta.

Na taj način Hanuka je prikazana u općenitijem smislu od njezinog izvornog načina obiljeţavanja, moţda opravdno. U mojoj mladosti ţidovski prikaz blagdana uglavnom je bio da je to bila bitka i trijumf u korist vjerske slobode. Na taj način, glavna struja zapadnjačkog ţidovskog društva predstavljala ju je kao pobjedu demokracije nad totalitarnom vladavinom, te potpuno univerzalnom u njenoj poruci i sadrţaju.

To je bilo u vrijeme kada je biti Ţidov, a svakako javno se prikazivati kao Ţidov, bilo povezano s financijskim i socijalnim zamkama većinskog društva. Čak ni poboţni Ţidovi nisu javno nosili prepoznatljivu odjeću ili pokrivalo za glavu, pa je stoga javno postavljanje svjetala Hanuke na našim prozorima sluţilo da prenese univerzalnu ideju, a ne samo ţidovsko sjećanje.

Nebeska ruka nije stavljao svoje svijeće za Hanuku izvan kuće, u blizinu vrata mjesta svog prebivanja. Upozorenje rabina Istočne Europe, kako je zabiljeţeno u njihovim halakičkim radovima, da ne bi trebalo izazivati opće stanovništvo javnim iskazivanjem ţidovskog prisjećanja vrijedilo je čak i

Ona predstavlja borbu protiv lažnih bogova, helenističkih pogrešnih interpretacija judaizma i želje da se pročisti narod i zemlju kroz naše postupke i B-žanska čuda koja su sveprisutna u našem životu u „zemlji slobodnih i domu hrabrih“, kako to pjeva američka himna.

Rastuća snaga i glas ortodoksnog ţidovskog ţivota u Sjedinjenim Drţavama, te velika doza prihvaćanja i tolerancije koju je ţidovska zajednica postigla u posljednjih pola stoljeća promijenila je ovaj obrazac ponašanja. Većina američkih Ţidova osjeća se slobodno - izuzev moţda na fakultetima – da javno i otvoreno iskazuje svoju pripadnost Ţidovstvu.

Ovdje u Izraelu, koji je, unatoč svih glasina, vrlo ţidovska drţava, Hanuka se uglavnom vratila u svoj prvobitni oblik i značenje. Ona predstavlja borbu protiv laţnih bogova, helenističkih pogrešnih interpretacija judaizma i ţelje da se pročisti narod i zemlju kroz naše postupke i B-ţanska čuda koja su sveprisutna u našem ţivotu, kako osobno, tako i kao nacije.

Hanuka se ovdje ne zauzima za pluralistički judaizam, brigu za okoliš ili bilo kojeg drugog novog laţnog boga kojeg plasira zapadnjačko društvo današnjice, a i dijelovi Ţidovskog svijeta. Hašmonejci su se borili protiv stranog ugnjetavanja Izraela i poganstva, te za suverenu ţidovsku neovisnost i štovanje Tore. I ta bitka još nije završila. Čudo Hanuke je, da tako kaţem, zarađeno čudo. Postoji rabinska tradicija da su sva čuda koja se pojavljuju u Bibliji bila ugrađena u prirodu, i opet: da tako kaţem, na početku procesa stvaranja. Tako nije bilo sa kasnijim čudima koja su nam se dogodila nakon zaključenja kanona Biblije.

Ta je čuda trebalo zaraditi ţrtvovanjem i djelovanjem samih Ţidova u njihovom suprotstavljanju zlu, nepravdi i poganstvu. Ovo je u naše vrijeme vaţna lekcija za nas. Iako još nemamo mogućnost da očistimo Hram ili da upalimo njegov zlatni svijećnjak, paljenje naših malih svjetala Hanuke simbolizira našu odlučnost i predanost da budemo slobodni, neovisni i sveti ljudi, posvećeni našoj tradiciji i našoj Tori. Čineći to javno, čak i u društvu u kojem opća kultura ustaje protiv dobrog dijela onoga što mi zastupamo, mi obnavljamo našu svrhu i zadaću u ţivotu. To su naša djela koja će donijeti neophodna čuda koja će se odraziti u ţidovskoj priči kroz stoljeća. Stoga zahvaljujemo B-gu ne samo za prošla čuda koja Hanuka predstavlja i prisjeća se, već i za sadašnja čuda, vidljiva i nevidljiva, poznata i nepoznata, koja obiljeţavaju i naše sadašnje postojanje.

Sretna vam Hanuka Šabat šalom. ■

Ponovno, u mojoj mladosti, nitko Godina 12 13 Broj 9 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nada

U Hilhos (4. poglavlje) Rambam uspoređuje micvu paljenja svijeća za Hanuku s micvom ispijanja četiri čaše vina za Seder. Onaj tko ne moţe kupiti vino za arba kosot i onaj tko nema ulja za hanukiju, ako je neophodno, treba prodati svoju odjeću kako bi mogao izvršiti te micvot.

Zašto obaveza da se ide toliko daleko kao što je prodavanje odjeće radi izvršenja ove dvije micvot, iako su to rabinske zapovijedi?

Rabin Nisim Jagen objašnjava da je micva ispijanja četiri čaše vina utvrđena u znak sjećanja na izlazak iz Egipta i predstavlja temelj naše vjere. Kad su Kuzari rabina pitali što on vjeruje, odgovorio je da vjeruje u jeciat Micrajim – da je ţidovski narod bio roblje u Egiptu i da je zatim oslobođen. Iako ne moţe dokazati da je Hašem stvorio svijet, izlasku iz Egipta svjedočile su tisuće ljudi i to se moţe dokazati. Štoviše, u vrijeme kad se Hašem otkrio na Har Sinaju i objavio prvu od Deset zapovijedi, rekao je: „Ja sam Hašem B-g tvoj koji te izveo iz zemlje egipatske …“, a nije rekao „stvoritelj svijeta.“ Upravo jecias Micrajim je temelj naše vjere (emuna). Zato micva arba kosot, koja je ustanovljena u znak sjećanja na veliko čudo koje se dogodilo našim precima, zahtjeva od čovjeka da proda čak i svoju odjeću kako bi izvršio tu micvu.

za naše pretke, u one dane u ovom trenutku." Iako je istina da je čudo se dogodilo u prošlosti, bilo je namijenjeno sadašnjem vremenu. Generaciji Hašmonejaca, koji su imali povlasticu da vide obnovu Beit Hamikdaša, za osnaţivanje vjere nije bilo potrebno čudo. Funkcija čuda je bila da potakne i ojača buduće generacije koje više ne zasluţuju takvo otvoreno čudo, ali trebaju pronicljivost.

Promišljajući i učeći o čudu Hanuke u one dane, moţemo ojačati našu vjeru u Hašema u sadašnjosti.

Prepoznati i obuhvatiti opseg čuda ćupčića ulja, potiče vjerovanje.

Kohanim su pronašli samo mali ćup-

Čovjek nema udjela u Tori sve dok ne povjeruje da je čudo sve što se u svijetu dogaĎa.

čić ulja koji bi prirodno trajalo samo jedan dan, no, umjesto toga, gorilo je osam dana. U stvarnosti, za Hašema nema razlike u tome ima li samo malo ulja ili više nego dovoljno jer, u biti, i sama priroda je čudo.

Talmud (Tanait 25a) prenosi da je jednog Šabata rabin Hanina ben Dosa vidio da mu je kći tuţna. Kad ju je upitao za razlog, objasnila je da je šabatno svjetlo nehotice pripremila s octom umjesto s uljem. „Zašto te to zabrinjava?“ rekao je rabin Hanina. “Onaj tko je zapovjedio ulju da gori, zapovjedit će to i octu.“ I zaista, šabatno svjetlo gorilo je čitav dan. Čudesnim gorenjem ulja za Hanuku, Hašem je ţelio otkriti skriveno čudo stvaranja, kao što Rambam pi■ še (Šemot 13,16): iz velikih poznatih čuda, čovjek moţe također izvući skrivena čuda koja su temeljni dio cijele Tore. Čovjek nema udjela u Tori sve dok ne povjeruje da je čudo sve što se u svijetu događa. Razlog zbog kojeg mi to ne vidimo jest to što smo navikli na svijet kakav svakodnevno gledamo; međutim, razlike između čuda i prirode zapravo nema, jer je i sama priroda čudo.

Doznajemo iz Berešita (18,12) da se Sara nasmijala kad je čula tri stranca kako govore Avrahamu da će ona u svojim poznim godinama roditi sina. Mudraci nam kazuju da je Ha-

Rambam navodi da je i čudo Hanuke jedan od kamena temeljaca naše vjere. Rabin Simha Zisel, inače poznat kao Alter iz Kelma, učenik velikog rabina Jisroela Salantera, piše da je nakon četrdeset godina paljenja hanukije napokon shvatio blagoslov "... koji je izvojevao čuda Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nada

šem bio zbog toga nezadovoljan.

Zašto? Objašnjeno je da Sara nije trebala zanemariti mogućnost da bi mogla roditi. Uostalom, roditi u mladosti jednako je čudesno i nevjerojatno kao i roditi u starosti; mi samo prihvaćamo određene situacije i postupke kao „prirodne.“ Nikad ne trebamo misliti da je Hašemu nešto teško učiniti samo zato što se nama nešto čini „prirodnijim“ od nečeg drugog.

dovsku tradiciju. Unatoč svim njenim nastojanjima da popravi situaciju, nije u tome uspjela, a bol je bila mnogo jača nego što je mogla podnijeti. Ba'al Jesod Ha'Avoda je paţljivo saslušao njene iskrene riječi i onda upitao ima li još uvijek kod kuće neki komad odjeće koji pripada kćeri. Kad je ţena potvrdno odgovorila, Slonimer rebe ju je upu-

Kad su naš osobni bitahon i emuna u pitanju, vaţno je uvijek imati na umu da iako se ţivotne situacije mogu činiti nepromjenjivima, pa čak i sumornima, Hašem moţe ostvariti bilo što. Hašem je rekao Mo-

utjelovljuje koncept da se

šeu (Bamidbar 11,23): „Je li Ruka Hašemova ograničena?“ Hašemu nikad nije preteško izazvati promjene bilo fizičke prirode, materijalne ili duhovne (rihnijus).

Naša proslava Hanuke usredotočena je na čudo ulja i to, a ne neizrecivo zapanjujuća pobjeda Hašmonejaca nad grčkom vojskom, jest fenomen koji slavimo. Imamo stotine halahot o tome kako, kada i gdje zapaliti menoru, koju vrstu ulja i koji stijenj koristiti za izvršavanje te micve. Zašto je to tako? Vjerujem da je to zato što čudo ulja jedinstveno utjelovljuje koncept da se stvari mogu promijeniti. To je poseban izvor hizuka i ohrabrenje da se i beznadna situacija moţe obrnuti, da se mladi ljudi koji su skrenuli s puta tradicije i ostavili svoje obitelji mogu i hoće jednog dana vratiti kući.

Ba'al Jesod Ha'Avoda je sa svojim gabajem hodao trţnicom kad im je prišla neka uzrujana ţena. Gorko je zaplakala i rekla da ima kćer koja je

Čudo ulja jedinstveno stvari mogu promijeniti.

To je poseban izvor hizuka i ohrabrenje da se i beznadna situacija može obrnuti. tio da od te odjeće napravi stijenj koji će koristiti za ner micvu – paljenje svijeća za šabat i Hanuku. Potom je ţenu blagoslovio da zaista zasluţi spasenje. Ţena je briţljivo slijedila Slonimerove upute i jednog šabata, dok su ţena i njezin suprug imali šabos seuda, vrata su se otvorila i kći koju nisu vidjeli nekoliko mjeseci, utrčala je u kuću. Briznula je u plač i priznala da duboko ţali zbog svega što se dogodilo. Bez sumnje, svetost svijeća ima sposobnost da potakne ţudnju duše (nešama) za povratkom svojim korijenima. U vezi s ovim slučajem, Bais Avraham napominje da je to zapravo razlog za riječi blagoslova kod paljenja svijeća. Kaţemo: „… lehadlik ner šel šabat …šel Hanuka - …paliti svijeće za šabat … za Hanuku…“ da se svatko tko je zastranio moţe vratiti u svoju svetost, a u nutrini njegove duše svjetlost će upaliti s ner micva. ■ Prevela Dolores Bettini

otišla od kuće i napustila svoju ţiGodina 12 15 Broj 9 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Za vas, gospođo Robinson Ovog tjedna čitamo poznatu priču o Josipu i njegovoj braći koja ga prodaju u ropstvo u Egipat. Pristranost, ljubomora, strast, poţuda i izdaja. Sve to i još mnogo više naći ćete u ovotjednoj parši. Doista je vrijedi pročitati.

Potifarova ţena pokušava zavesti Josipa da počini preljub. On se obuzdava nevjerojatnom samokontrolom i odbija ju. Ako pogledate situaciju, imao je sve razloge da se upusti u to. Ona je bila privlačna i prelijepa. On je bio daleko od kuće, rob, vjerojatno vrlo usamljen, a ona mu je nudila laskav oblik paţnje.

On nije imao neki sustav koji bi ga podrţavao i na koji bi se mogao osloniti. Bio je mladi tinejdţer, prepun hormona. Bio je potpuno sam s njom u kući i nitko za to ne bi ni saznao. Pa ipak je odbio. Ja ne vjerujem da bih na njegovom mjestu

Veličina je uvijek samo stvar izbora imao tu snagu. Ili, da kaţem to ovako: Ne bih imao tu snagu. No, onda opet, ja nisam Josip. Ili, da ponovno to kaţem drugačije: Nisam još Josip – jer čvrsto vjerujem da su svi ljudi jednaki u svom potencijalu i da nitko nije rođen velik ili predodređen za veličinu. Veličina je uvijek samo stvar izbora.

tome, u današnjem društvu, preljub čak nije ni protuzakonit. Zapravo, mijenjanje partnera je gotovo prihvatljiva aktivnost koju podrţavaju razne stranke, klubovi i internetske stranice.

Mislim da je, s obzirom na duh popustljivosti koji vlada u našem društvu, ljudima ponekad teško shvatiti što je to pogrešno u preljubu, osim što se nečijem partneru to moţda ne sviđa. Našao sam sljedeći citat u članku jednog časopisa: „Ja uistinu ne razumijem

ljude koji kaţu da je mijenjanje partnera prljavo i nemoralno. Kada bi postojala prisila, kada bi ljudi time bili povrijeđeni, ili kada bi bilo sudionika koji ne ţele sudjelovati, tada bih se potpuno sloţio s time.

No, svatko koga sam ikada sreo bio je vrlo zainteresiran i voljan sudionik.“ .

Kao rabin, savjetovao sam u mnogim brakovima u kojima je bio počinjen preljub i, samo sam u rijetkim prilikama vidio da ljudi osjećaju značajno moralno ţaljenje zbog onoga što su učinili. Mnogo ■ češće, vidio sam da jedan supruţnik kaţe drugome neka si nađe nekoga izvan braka, ili da je brak ionako već gotov i da se samo čekaju detalji razvoda pa da stoga nema ničeg pogrešnog u tome da se uđe u novi odnos…

Pa, koji je zapravo problem u preljubu između voljnih i suglasnih odraslih osoba i zašto je judaizam toliko apsolutno i fanatično protiv toga? Na to ću odgovoriti sljedećeg tjedna. Do tada, pokušajte dati svoj odgovor. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Ţelim na trenutak iskoristiti ovu priliku da razmotrim zašto se judaizam toliko protivi preljubu. To je jedna od Deset zapovijedi, za koju se smatra da je jednaka ubojstvu.

Prema zakonu Tore, čovjek radije treba dati svoj ţivot nego počiniti preljub. Kao značajan kontrast Strana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Prvo pobjegnite, objašnjavajte kasnije Tora kaţe da kada je Potifarova ţena pokušala zavesti Josipa, on je to odlučno odbio. Tada joj je rekao: "Moj gospodar mi je povjerio sve što posjeduje i ništa nije od mene zadrţao osim te-be, jer ti si njegova ţena. Kako bih mogao učiniti tako veliku neprav-du?"

(Postanak 39,8-9).

Rabin iz Gura iznio je komentar je da je ovdje vaţan redoslijed Josipovih riječi. Njegova prva reakcija bila je da odbije odlučno, kategorički i apsolutno. Tek nakon odbijanja, on objašnjava što misli.

Kada se suočite s ozbiljnom prijetnjom po svoj ţivot, vaša je prva reakcija da pobjegnete. Nakon što se nađete na sigurnom, moţete analizirati situaciju.

Kada se suočite s nečim upitnog morala, vaša bi prva reakcija trebala biti da to odbijete. Nakon toga moţete prosuđivati i objašnjavati zašto.

Ako pokušate objasniti prije nego li odbijete, moţda ćete naći opravdanje zašto je to u redu.

Za vrijeme Hanuke, postoji tikun, da nakon što upalite hanuka svijeće (ili uljene svjetiljke) treba gledati u svjetla i meditirati, "hanerot halalu kodeš hem - ova svjetla su sveta".

Sefarim kaţu da ona predstavljaju izvorno svjetlo stvaranja. Usredotočenje na kedušu Hanuka svjetla, pomaţe u sprečavanju zloupotrebe očiju. Neki ljudi meditiraju nad hanuka svjetlima punih pola sata, što je minimalan period koliko svijeće trebaju gorjeti.

Kako donositi ispravne odluke Ja smatram da je donošenje odluka sastavni dio zauzimanja za sebe.

Godina 12 17 Broj 9 Strana

Iako uvijek o zauzimanja za sebe razmišljamo kao, zauzimati se moţe pred drugim ljudima, vi se morate zauzeti za sebe sami pred sobom i donijeti svoje osobne odluke.

Poznajem ţenu koja uvijek kada ide u kupovinu vodi nekoga sa sobom jer se ne moţe odlučiti da li da kupi ruţičasto ili plavo. U svom uredu sam imao poster koji je prikazivao psa koji stoji između dva hidranta, a natpis je bio Odluke, odluke ... I ponekad to što se ne moţemo odlučiti oko nečega nema značajnijih posljedica. Sjećam se da je u šulu na sastanku s krovnom organizacijom nastala cijela rasprava u vezi sajma koji će se odrţati, o tome trebaju li imati kolač sa šećerom ili kolač bez šećera. No, odluke su odluke.

Ali postoje odluke koje su mnogo veće od toga. Mislim na odluke o tome s kim ćete se vjenčati, odluku kojom se profesijom ţelite baviti, kakav posao ţelite ... Kao liječnik moram donijeti odluku kako ću liječiti pacijenta. Ponekad se mora donijeti odluka hoćemo li pristupiti kirurškom zahvatu i koji su rizici operacije. Dakle, postoje brojne razine odlučivanja.

Prvo što moramo shvatiti jest da nećemo uvijek donijeti ispravnu odluku. Samo B-g moţe uvijek, 100%, biti u pravu. Ja ću donijeti pogrešne odluke, ali moje odluke moraju biti donesene s integritetom. Ako ću razmišljati o tome treba li operirati nekog pacijenta ili ne, odluku neću donijeti na osnovu toga koliko mogu novaca prikupiti za operaciju, već što je najbolje za ovog pacijenta.

Dakle, prije svega moramo shvatiti da se nalazimo zatvoreni u fizičkom tijelu koje ima svoje ţelje i porive, itd, te da oni mogu dati ton našem odlučivanju. Moţda ne shva-

ćamo da smo ponekad „podmićeni“, i da do toga dolazi zato što ţelimo da se neke stvari dogode. Odluku ne donosimo na osnovu onoga što je uistinu ispravno, jer kao ono što je uistinu ispravno mi vidimo ono ţelimo da je ispravno.

Jednog poznatog hasidskog Rebea jedan je od njegovih sljedbenika upitao: „Kako mogu donositi dobre odluke? Stoga mu je Rebe odgovorio: Jesi li ikad promatrao čovjeka koji hoda po uţetu? Rekao mu je: „Način na koji onaj koji hoda po uţetu odrţava ravnoteţu je da kada osjeti da ga je prevagnulo na ■jednu stranu, on to ispravi naginjanjem na drugu stranu. I tako on odrţava ravnoteţu.“ Rekao je: „Kada dobiješ ţelju da nešto učiniš, prvo što moraš prepoznati je da većina ţelja dolazi iz animalističkih osobina. Zato je prva stvar koju trebaš učiniti da razmisliš o tome zašto to ne bi trebao učiniti.

A onda kad se nagneš na tu stranu, tada donesi odluku.“ Smatram da moramo biti sigurni u svoje odluke i uvidjeti da smo u stanju donositi odluke. Postoje slučajevi kada moramo potraţiti stručno znanje i stručne savjete, ali s obzirom da su u konačnici odluke moje, moram također shvatiti da je i ne donošenje odluka način odlučivanja. Odlučio sam ne donijeti odluku.

I moram shvatiti da ukoliko neću donositi odluke, ljudi, drugi ljudi, će ih donositi za mene. A te odluke koje će drugi ljudi donijeti za mene su najgora odluka koju mogu učiniti za sebe. Zato što ja imam svoj interes i vjerujem da većina ljudi zna što je dobro za njih. Stoga mislim da donošenje odluka znači prikupiti najbolje moguće informacije i biti siguran u sebe... ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Dijeljiti dobro s drugima Tko je istinski dobar prijatelj? Mo-

ješio – Traţio je mene, ali

ţda mislite da je dobar prijatelj onaj

me

kome moţemo izliti svoje srce i ka-

Shvatio bih da je dobio

zati mu sve pogrešno što smo uči-

pet dolara, ali milijun ...

nili – a da nas on još uvijek voli. To

pa tko je tu normalan?

je prilično dobro, jer većina nas se toliko boji da će moţda netko otkriti koliko smo stvarno nisko pali i da nas više neće voljeti. Zamislite da imate prijatelja koji će vas voljeti bez obzira što učinili. To je već vrlo visoka razina prijateljstva. Ali to nije i najviša razina. Primamljiva je to razina, ali ne najviša. To nije pravo prijateljstvo.

nije

mogao

naći.

Što će on učiniti s tim novcima? O, B-ţe, ja bih znao što učiniti s njima, ali što ovaj šmendrik, ovaj idiot, zna?" Ili zamislite da nekome kaţem: "Jučer sam išao ulicom i susreo sam tu apsolutno prekrasnu djevojku. Siguran sam da je ona moja srodna duša. Volim je toliko da se ţelim vjenčati s njom."

ţelio da to bude mjesto na kojem će jedno ljudsko biće moći reći drugom: "Dogodilo mi se nešto toliko lijepo", a ta će druga osoba biti izvan sebe od sreće. I jedan će prijatelj reći drugome: "Tako mi je drago da

Dopustite mi da vas pitam, imate

Moţda će ta osoba reći: "Da, ovo je

li prijatelja kojem moţete stvarno

jako lijepo." Ali u sebi stvarno misli:

vjerovati, kojem moţete kazati ono

"Ne mogu si ni zamisliti kakva to

Ali ako svijet nije takav, što ja či-

dobro što je u vama? Imate li ne-

mora da je ljigava djevojka. Mislim,

nim sa svojom svjetlošću čitave

koga na svijetu kome moţete reći:

budimo realni - tko bi se u tebe

godine? Brzo zatvaram vrata, bojim

"Dogodilo mi se nešto tako lijepo" - i

uopće zaljubio?

se pokazati što se stvarno nalazi u

da on bude sretan zbog vas koliko i vi sami? Imate li takvu vrstu prijatelja? Imam li prijatelja kome mogu reći: "Znaš, jučer sam osvojio milijun dolara", a on odvrati: "Tako mi je drago!" Većina mojih prijatelja bi rekla: "Kakva hucpa! Zašto on?

Stvarno, po čemu je on tako poseban? Siguran sam da je B-g pogri-

I ista je stvar kada je riječ o mojoj sluţbi B-gu. Zamislite da je na svijetu postojao netko kome sam mogao reći: "Hvala B-gu, dostigao sam višu razinu u mojoj molitvi i učenju." Zašto se uvijek suzdrţavamo?

Zašto ne moţemo drugima reći nešto dobro? Jer ima toliko ljubomore da je oni ne mogu podnijeti.

Uzmimo da sam dovršio učenje cijelog Talmuda. Pa priđem nekome i kaţem: "Tako sam sretan - znam cijeli Talmud." Što mislite da bi se dogodilo? To bi bio kraj našeg prijateljstva. Znate li zašto? Naţalost, ljudi ne ţele da budem uspješan u svom učenju. Sami sebi vele: "Stvarno misliš da znaš sve u vezi s Talmudom? To je besmislica - jer ja znam kakav si ti bezveznjak."

Kada je B-g stvorio svijet, on je

Strana 18

se to tebi dogodilo."

meni. Ne mogu reći drugome: "Moţeš li si zamisliti koliko svjetlosti nosim u svojoj duši? Moţeš li si zamisliti koliko je lijep moj dom, koliko svijetla u njemu ima? Moţeš li si zamisliti kakav šabos ja imam?"

Ja moram zaključati vrata - bojim se.

Ali na Hanuku se nešto dogodi svijetu. Mogu staviti svjetlo na svoja vrata i reći cijelom svijetu: "Moja je kuća prepuna svjetla".

Unutarnje svjetlo Kako to da mogu jesti maces a da nitko ne trči za mnom gladan i ţeljan da se i on nahrani macesom, ali kada stavim svoju hanukiju kod prozora i upalim sva nebeska svijetla svi jiden (Ţidovi) koji prolaze pored moga prozora osjećaju najdublju glad u svojim srcima? To je stoga, kako poučava Rebe Nahman, što je Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Dijeljiti

dobro s drugima

Hanuka svijetlo koje gori iznutra

“amen“ on je nastavio razgovarati

Hanuka je praznik Aarona Hako-

prema

na telefon ne obazirući se na svije-

hena, Velikog Svećenika. Na Jom

tlo, zanemarivši svoju obitelj. Pa,

kipur Veliki svećenik bi odlazio u

moţda će ovaj rabin jednog dana

Svetinju nad Svetinjama da moli za

otići u raj jer je vršio sve micve. Ali,

B-ţji oprost. Ali zašto nam je potre-

gevalt (strašno) je da on propušta raj

ban Veliki Svećenik u Svetinji nad

ovdje dolje.

Svetinjama na Jom kipur ako se

van,

ne

izvana

prema

unutra.

Sreo sam jednog homeopatskog liječnika i on mi je ispričao u čemu je razlika između homeopatskog i klasičnog liječnika. Običan liječnik radi izvana prema unutra, no home-

Ţelim da čujete ovo, to je tako

opatski liječnik počinje iznutra i on-

prelijepo. Moj brat Mihael i ja smo

da ide van.

najbolji prijatelji. Predočite si da

To je, moji divni prijatelji, kako je Baal Šem Tov ţelio izliječiti svijet.

smo imali vrlo veliki sukob. Onda ja odem do njega i pitam ga: “Molim

gdje nas oprost moţe dovesti.

početi učiti Toru iznutra

prema van.

Tako Aaron Hakohen nije išao u Svetinju nad Svetinjama da moli

Moţete li pojmiti da je moguće da

oprost. On je ušao kad nam je već

postoje ljudi koji su zvanično 'reli-

bilo oprošteno. On je ušao u Sveti-

giozni' i pridrţavaju se cijele Tore, a

nju nad Svetinjama da dovede dolje

ipak nemaju ni najmanjeg pojma u

svijetlo prisnosti, bliskosti za svoj

čemu je bit jidiškajta (Ţidovstva)? To

narod.

su ljudi koji drţe šabos, a ipak još nikada nisu niti okusili u čemu je

Razlika između svetih i običnih

njegova bit.

stvari je vrlo jednostavna. Jednom kad ih dobijete, vi više ne čeznete za

Na Hanuku mi moramo početi

običnim stvarima. Imate ih i time je

sagledavati vanjski svijet, i vidjeti

čeţnja zadovoljena. No, kada dođe

našu svetu Toru kroz to unutarnje

drugi osjeća takvu hladnoću?

Bio sam jednom prilikom u kući izvjesnog takozvanog 'velikog' rabina. U ruci je drţao telefon. I onda, dok je tako razgovarao s nekim, njegova ţena je donijela hanukiju (svijećnjak s 9 krakova za Hanuku), on je osobu s kojom je razgovarao stavio na čekanje, i izgovorio braha (blagoslov). Čim su svi odgovorili Godina 12 19 Broj 9 Strana

Ah, gevalt (čudesno): potrebno

mo puno, puno bliţe B-gu od onoga

razbolijevaju posvuda. Sada svijet

jetiti svijetlo Hanuke dok netko

više, ne samo oprost?

prisnost. Potrebno nam je da bude-

unutra, budući da se jiden (Ţidovi)

Zašto je tako da netko moţe os-

B-ţjeg oprosta? Treba li mi nešto

oprosta. Potrebna nam je bliskost,

se počinje učenje Tore izvana prema

svijetlo koje plamti u svima nama.

noseći nam Dvije ploče kao znak

nam je toliko puno više od samog

On je rekao da više nije dovoljno da

treba

Moše Rabeinu već vratio s Neba

te, moţeš li mi oprostiti“ i on kaţe

do svetih stvari, iako ih imate, vi i

“Da, opraštam ti.“ Ali znate što,

dalje snaţno čeznete za njima. Ja

među nama više nije isto. Nešto

imam šabos svaki tjedan, ali koliko

ipak nedostaje. Znate li što nedo-

od njega stvarno imam? Kako da

staje?

među

znam imam li ja stvarno sveti šabos?

nama. Praštanje je učinjeno, ali

Po tome ako za šabosom čeznete

nema više svijetla između nas.

stalno i uvijek.

Nedostaje

svijetlo

Rebe Nahman podučava da nam

Na Hanuku mi slavimo vatru, a

na Jom kipur B-g oprašta, ali nam

ne vodu. Jer, poput vatre, mi mamaš

sve do Hanuke B-g ne vraća svijetlo.

(stvarno) čeznemo za nečim tako

Tako se na Hanuku svijetlo vraća

svetim i uzvišenim. ■

među nas – i svijetlo je tako duboko, tajanstveno, tako prisno, blisko.

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Vaješev je snažna poduka o slobodnoj volji.

Paraša Vaješev započinje s pričom o odnosu između Josefa, Jkovljevog omiljenog sina, i njegove braće. Kad Josef krene po očevom zadatku potražiti svoju braću, rečeno je: "Neki ga čovjek nađe i gle on lutaše poljem ..." (na hebrejskom je lutanja to'e, što također zvuči kao krivo, mada se drugačije piše), a Midraš kaže kako je on u svemu bio u krivu (to'e). Znači, iako je naučio i poznavao tajne stvaranja, dok je živio u zaštićenom okruženju očeve kuće, on nije znao kako se odnositi prema onome što je učio. Velika se promjena dogodila u momentu kad su ga njegova braća bacila u prazan bunar. U tom trenutku Josef shvaća da kod njega nešto ne "funkcionira"

je Stvoritelj stvorio savršeni svijet,

ljela, on se ponovo našao u "jami".

ali kad je sve previše savršeno nama

Tu on, također u vrlo kratkom

to prisjedne i to je razlog zašto

vremenu, postane "kralj" jame.

"Mnoge su boljke...". Kada dobijemo priliku da tamu pretvorimo u svjetlost, i gorčinu u slatko, da budemo pravedni, to je mjesto koje moramo izabrati da budemo na njemu.

■

"Jer pravedan čovjek sedam puta padne i ponovo ustane, a zli kad se nađe u nedaćama posrne" (Izreke 24, 16) to je tajna života. Moramo imati na umu da su nam sve boli i patnje koje doživljavamo prilika koju smo

dobro. Da nešto što on radi nije ka-

Jer pravedan čovjek

dobili da donesemo izbor – da iza-

ko treba i da to treba promijeniti. I

sedam puta padne i

beremo

doista, odmah nakon toga nam Tora

ponovo ustane,

kaže da je karavana Išmaelaca koji su prolazili i kupili Josefa nosila "...

a zli kad se naĎe

mirodije i matičnjak i ladanum...", a

u nedaćama posrne"

Raši (veliki francuski komentator iz

- to je tajna života

11. stoljeća) objašnjava da je to nagrada pravedniku. Raši objašnja-

Josef razumije da, ako sanja o to-

va da Išmaelci obično nose sirovu

me da bude "kralj", mora i raditi na

naftu, međutim, kako bi se spriječilo

tome, pa kad je bio prodan Potifaru

da Josefu naškodi loš miris, ta je

on se odmah prilagođava svojoj

karavana nosila parfeme i tamjan.

novoj situaciji kako bi iz nje izvukao

Tu se Josef promijenio i postao Josef Ha'Cadik (pravednik). Ovdje on razumije da "Mnoge su boljke pravednika, ali B-g ga izbavlja iz svih njih" (Psalmi 34). Što znači, da Strana 20

najbolje. Nakon kratkog vremena on postaje upravitelj svega što Potifar posjeduje. Međutim, tada je dozvolio da njime ovlada ponos, i kada ga je Potifarova supruga pože-

između

drugorazrednog

(bavljenja s boli i emocionalnim reakcijama) i bitnog (ispunjenja naše vizije i ciljeva).

Ari kaže da naš tikun u ovom svijetu može biti samo u fizičkom tijelu i zbog toga je naš "posao" ovdje toliko težak. To je jedini način na koji mo-žemo pretvoriti tamu u svjetlost i gorčinu u slatko. Kad se čini da zlo kontrolira život pravednika to je zato da bi pravednik dobio priliku da radi na tome da promjeni sebe i svoju situaciju, i takvo stanje duha je tajna uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Sonja Samokovlija:

U spomen na Sonju, tekst iz Ruah Hadaša na parašu Vaješev

■

Chanoch Ben Yaakov Ova paraša Vaješev rođenje je dva zasebna Ketera - začetka - koja se odnose na plan Stvaranja.

Jedan je Keter - početak - začetak Mašijaha kroz priču o Tamar i Jehudi.

Drugi je keter - početak - začetak djece Izraelove, Josipovim dolaskom u Egipat.

Postoji i koncept silovanja Dine Jakovljeve kćeri i uništenja grada Šehema. Ovaj dio ne smatramo Keterom jer ne znamo što se zapravo Godina 12 21 Broj 9 Strana

s

od Berešita. Deveta Sefira je Jesod suština Stvaranja.

Dina je mogla ispraviti tikun između Jaakova i Esava. Ipak, Jaakov nije smatrao da bi ona bila u stanju potaknuti promjene u Esavovim postupcima.

Postoji jedan vaţan duhovni zakon koji učimo u ovoj paraši. On se nalazi u njenom nazivu, "smirivanje". Smirivanje znači da čovjek misli kako je njegov duhovni rad dovršen i da se moţe odmoriti. To je ono što je Jaakov mislio, a rezultat je bio odvajanje, prekid veze s HaŠemom dok je plakao nad Dinom i Josefom. Vaţno je znati da dok god je čovjek na ţivotu, postoji duhovni posao koji treba raditi. ■

dogodilo, Dinom.

na

fizičkoj

razini,

U priči o Josefu i braći postoje dvije točke iznad riječi et da ukaţu na moguće odbacivanje, da je Šehina bila uključena u priču i prodaju/odlazak Josefa u Egipat.

Energija paraše je energija Stvaranja, budući da je ova paraša deveta

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Branitelj Izraela

R eb Levi Jichak iz Berdičeva imao je nadimak "Branitelj Izraela," zato što se uvijek trudio da opravda i obrani svoje haside.

Priča se tako da je jednom neki hasid za vrijeme molitve, i ne skinuvši tfilin sa glave, počeo podmazivati kotače na svojim kolima.

Hasidi su se poţalili svom rebeu: "Pogledaj kako se on ponaša, za vrijeme molitve, s tfilinom na glavi, popravlja svoju prikolicu."

Reb Levi Jichak prvo pogleda prema hasidu, pa onda podigne ruke prema nebu i reče: "Ribono šelolam, pogledaj svoje dijete, čak i kad je zaposlen oko prikolice, on nalazi vremena za

K ada se radi o samoj riječi "B-g," svi mi

molitvu!" ■

imamo neku unaprijed stvorenu sliku. Neki ljudi zadrţe sliku iz vrtića o muškarcu s dugom sijedom bradom, koji sjedi na nebeskom prijestolju i kaţnjava nas munjama kada nešto pogriješimo. Za malo dijete, B-g moţe biti netko tko je jednostavno veći i snaţniji od

Z apamti: dok trepneš okom,

njegova oca. Premda je to, moţda, prihvatljiva

stvari se mogu promijeniti

slika za malo dijete, kada odrasla osoba razmišlja o B-gu na tako pojednostavljen i

od najgorega u najbolje.

slikovit način, ne moţemo biti zadovoljni.

R. Nahman iz Breslova ■

Vaša osobna definicija B-ga moţe biti stvorena na temelju stavova i ponašanja ljudi za koje mislite da su religiozni. Vi moţete imati negativan doţivljaj B-ga, koja je nastala kao posljedica dvoličnosti koju ste osjetili kod kuće, ili u školi. Isto ste tako mogli razviti pozitivne osjećaje, zasnovane na toplini vaše obitelji, prijatelja, ili učitelja. Na vaše osjećaje prema Bgu također su utjecale knjige koje ste pročitali, predavanja koja ste pohađali, glazba koju ste slušali i tisuće drugih utjecaja. ■ R. Simon Jacobson

Strana 22

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 4b - Kada je klanje neuspješno; terefa (nastavak) Klanje se smatra neuspjelim kod ţivotinja ili ptica koje su imale određene vrste mana (terefa, vidi 29,1) prije nego li su zaklane (vidi 26,1-2): 14) Ako je uterus probijen, ali ne ako je odstranjen (45,1).

15) Ako je mjehur probijen ili odstranjen (45,2).

16) ako je tanko crijevo probijeno (osim ukoliko je taj otvor na određene načine pokriven 46,1.3.5.) ili zapleteno (46,2) ili začepljeno (46,6) ili (kod ţivotinja) ako ima dodatne ogranke (vidi 47,1-2.5.).

17) Ako je bilo koji od ţeludaca ţivotinje probijen (osim ako taj otvor nije pokriven ili povezuje dva ţeluca, vidi 48,1-2.7.), ili ako je tkivo koje prekriva ţeludac u znatnoj mjei rastrgano ili odstranjeno ili istrunulo ili promijenilo boju (48,3-5), ili ako je ţeludac ptice probijen i taj otvor nije pokriven (49,1-2). U vezi podvostručenja u trbuhu ţivotinje i na ograncima koji ih spajaju, vidi 47,3-4.

18) Ako ţivotinja ili ptica padne u vatru i njezini unutarnji organi (osim pluća ili jetre određenih vrsta ptica) makar i djelomično promjene boju na mjestima gdje bi probijanje ili uklanjanje činilo terefa, čak i ako se promjena boje pojavi tek nakon kuhanja organa, ali ne ako nestane za vrijeme kuhanja (52,1-7).

19) Ako je prednja noga ţivotinje Godina 12 23 Broj 9 Strana

ili krilo ptice iščašeno ili slomljeno blizu mjesta gdje se spaja s tijelom; vidi 53,1-4.

20) Ako je većina velikih rebra slomljena (bliţe kraljeţnici nego njihovim krajevima) ili je pola dijela kraljeţnice koje drţi veliko rebro uklonjeno ili je cijeli dio kraljeţnice uklonjen; ali ne ako postoje dodatna rebra ili nedostaju rebra ili segmenti, ili ako su kraljeţnica ili mala rebra slomljena ili ako kraljeţnica nedostaje ili ima dodatni dijelove, čak i ako imaju velika rebra, sve dok je leđna moţdina netaknuta (32,2; 54,1 -5).

21) Ako je straţnja noga odsječena ili manjka ili iščašena ili slomljena bilo gdje u gornjem ili srednjem zglobu (55,1-4), osim ako lom nikada nije bio (većim dijelom) otvoren pa se potom vratio na svoje mjesto i zacijelio (55,5-12).

22) Ako su glavne tetive srednjeg zgloba straţnje noge uklonjene ili prerezane (56,1-2.6-8.), ili ako je kost blizu njih bila slomljena, čak i ako je zarasla (56,10). O tome dokle se proteţe vidi 56,3-5.9.

23) Ako je ţivotinja ili ptica napadnuta od strane relativno velikog grabeţljivca (57,1-5), koji ga je namjerno udario svojim kandţama (kod ţivotinjskih grabeţljivaca to su pandţe) pa ih potom povukao (57,68). U dvojbenim slučajevima vidi 5 7, 9 -

17.19.21.

24) ako padne s visine od deset širina dlana (ali ne ako namjerno skoči ili moţe usporiti pad) ili ako je bačena ili zgnječena na tvrdu površinu ili udarena nekim tvrdim predmetom, osim ako moţe nakon toga normalno hodati (58,1-6.8-11, vidi također 58,7,12, 32,6-8, 60,3).

25) ako izgubi znatan dio svoje ■ koţe, ili ako ptica izgubi sve svoje perje; vidi 59,1-2.

Ako probijanje organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegova odsutnost ili uklanjanje, propadanje ili promjena boje ili dupliciranje, osim slezene [i maternice]; i ako odsustvo organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegovo uklanjanje i obratno [osim rebara; vidi 54,3] (40,5; 50,23). Ako uklanjanje [ili odsutnost] organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegovo dupliciranja (vidi 33,5; 41,10; 42,4-7; 43,5; 44,1.7.; 47,1.4.; 53,1, 54,3, 55,4). Probijanje ne uzrokuje terefa ako postoji osnova za pretpostavku da se dogodilo nakon klanja (36,5; 50,1). U vezi oštrih predmeta ili parazita ili krvavih mrlja unutar tijela vidi 31,3; 33,9; 34,9; 36,16-17; 40,2-3.6.; 41,4.6-7.9.; 42,9; 46,4, 48,6.8-11; 49,3-5; 51,1-4.

Ako je dvojbeno da li je ţivotinja ili ptica postala terefa, a ona poţivi 12 mjeseci, ili zanese i porodi se, ili poloţi jaja koja nije nosila kada je sumnja nastala, moţemo pretpostaviti da nije terefa; no trebalo bi izbjegavati zadrţati je 12 mjeseci, jer se njezin dvojben status moţe zaboraviti (57,18.20, 86,9). ■ Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Svođenje računa s dušom: Hešbon ha'nefeš

sao ju je rabin Menachem Mendel

ći je 4 x 13 = 52 tjedna). To znači da

Leffin i objavio je 1812. godine u

će se svaka od vaših prioritetnih o-

Lvovu, u Ukrajini.

sobina nalaziti u središtu paţnje 4

Sam je postupak vrlo jednostavan, mada ću ja upotrijebiti mnogo riječi

tjedna godišnje, gotovo mjesec dana po svakoj osobini.

da ga opišem, kako bih bio što te-

U primjeni prakse, mnogi se ljudi

Nekoliko minuta, dva puta dnevno, čini

meljitiji. Zapravo on se sastoji od

odluče usredotočiti na manji broj

okosnicu musarskog napredovanja

samo dvije radnje: jutarnje izjave i

osobina, 3 ili 4, i utrošiti na njih pun

večernjeg vođenja dnevnika. Da bi-

mjesec prije nego li prijeđu na slije-

konkretnih karakternih osobina na

ste se pripremili za te aktivnosti

deću. Bilo kako bilo, osnovna ideja

kojima ćemo raditi, moramo se do-

morate sastaviti popis midot (osobi-

ostaje ista.

Prije nego li produţimo do 13

taknuti jednog tradicionalnog pos-

Jutarnja izjava

tupka u musaru koji čini okosnicu

■

Svakoj osobini na kojoj radite treba

dnevnog prakticiranja musara. Taj

pridruţiti jednostavnu frazu koja će

postupak vrši silan utjecaj, i to upra-

uhvatiti 'ideal' te odlike. Svakog ju-

vo na područjima na kojima plani-

tra sebi ćete ponoviti tu frazu za du-

rate duhovno raditi.

ševnu osobinu koja je toga dana u

Na hebrejskom se on naziva 'heš-

središtu vaše pozornosti. Fraze mo-

bon ha'nefeš,' što se prevodi kao

ţete uzeti iz riječnika, Tore, Talmu-

'svođenje računa s dušom.'

da, sidura ili bilo kojeg izvora mudrosti, ili je jednostavno sami sročiti

Svođenje računa s dušom moţe opisivati bilo koju vrstu unutarnje

na) na koje ćete usmjeriti vašu po-

inventure. Taj se izraz pojavljuje u

zornosti. Prema tradiciji, taj se popis

Dužnostima srca (napisanim 1040.g.)

sastoji od 13 osobina, i za potrebe

i ima široku primjenu na Ţidovski

ovog tečaja mi ćemo se koristiti tom

svijet. Kada se pribliţavaju Roš ha-

brojkom.

šana i Jom kipur, ono je sredstvo kojim će se rabin posluţiti da potakne članove svoje zajednice da putem samopreispitivanja načine procjenu samih sebe, obračun u svojoj duši.

Osnovni je obrazac tijekom jednog tjedna usmjeriti paţnju na jednu midu (osobinu). Drugi tjedan prelazite na drugu osobinu s vašeg popisa, i tako dalje sve do kraja po-

odlučite precizno obuhvati suštinu te konkretne odlike. U svojoj knjizi Hešbon ha'nefeš, rabin Leffin predlaţe nam fraze kao što su: Staloţenost: "Izdigni se iznad beznačajnih događaja – kako onih loših tako i dobrih – jer oni nisu vrijedni gubitka tvog mira."

pisa. Kada stignete na kraj popisa,

Praksa je musara da taj obračun mo-

vraćate se na početak i krug kreće

ra biti sistematičan i temeljit. Ovaj

iznova. Za listu s 13 osobina potre-

se tip unutarnje inventure zasniva

bno je 13 tjedana da biste stigli do

na knjizi koja nosi naslov, sasvim

njenog kraja, tako da kroz taj popis

očekivano, Hešbon ha'nefeš, a napi-

moţete proći 4 puta godišnje (budu-

Strana 24

– glavno je da to za što se na kraju

Odlučnost: "Svakom tvom postupku mora prethoditi promišljanje; kada si odluku donio/donijela, postupi bez odlaganja."

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Pravdoljubivost: "Ono što mrziš ne čini svom bliţnjem."

Svakog jutra, kratko nakon ustajanja, pročitajte si frazu za podsjećanje na midu na koju ćete se koncentrirati tog dana. Pomaţe ako si svaku frazu napišete na karticu i stavite je pored svog kreveta ili na neko drugo mjesto za koje ste sigurni da ćete je tamo vidjeti i tako se podsjetiti.

svođenja računa s dušom". Prođite mislima unatrag po danu, da vidite

Pročitajte frazu polagano i potpuno

što se odnosilo na midu na kojoj taj

koncentrirano. Pročitajte je na glas.

tjedan radite. Zapišite sva razmišlja-

Pročitajte je nekoliko puta. Zapje-

nja i doţivljaje koji se odnose na tu

vajte je. Pročitajte taj podsjetnik na

konkretnu odliku.

bilo koji način koji će učiniti da ona zasvijetli u vašem umu kao da je napisana neonskim slovima. Imam jednu učenicu koja je svoj screensaver na kompjuteru postavila tako da joj bude podsjetnik na frazu. Moja supruga je svoju frazu napisala na samoljepivi papirić koji je zalijepila na ogledalo u kupaonici. Kada ste doista postigli da čujete tu frazu tako da ona prodre u vas, nastavite sa svojim dnevnim aktivnostima.

Mnogi ljudi pored svog kreveta drţe blokić i olovku, pa svoje dnevničke zapise zapisuju pred sam odlazak na spavanje. Drugima je draţa tipkovnica od olovke. U svakom slučaju, vaši zapisi trebaju biti kratki, samo obrisi činjenica koje otkrivaju nešto o tome kako ste tu konkretnu duševnu osobinu doţivjeli toga dana. Posebnu paţnju obratite na ulogu koju je ona odigrala u formiranju vaših misli, riječi i djela. Ne

Naravno, tokom dana ćete nastojati

brinite ako ono što pišete ne zvuči

ţivjeti u skladu s idealom koji stoji

knjiţevno. Nitko osim vas nikada

zapisan na kartici, ali ne uz napre-

neće vidjeti tu biljeţnicu. Od količi-

zanje ili potiskivanjem svojih sklo-

ne onoga što zapišete ili biranih ri-

nosti. Jednostavno, učinite najbolje

ječi kojima se koristite, vaţnija je

što moţete.

iskrenost koju unosite u preispiti-

Večernje vođenje dnevnika

vanje samog sebe. ■

Potom u vrijeme kada se spremate na spavanje, učinite drugi dio postupka, a to je zapisivanje u dnevnik. Njega nazivamo "Dnevnik Godina 12 25 Broj 9 Strana

Strana 25

g aće

om

a tisk SURADNJA

Hrvatski vojnici u Izraelu s elitnom jedinicom ‘669’ sudjelovali u pretrazi i izvlačenju specijalaca Iz d

Braniteljski-portal, 21.11.2018.

Prema riječima generala Nir Nin-Nuna ova bi se ova vježba trebala održavati svake tri godine..

Hrvatski vojnici su u Izraelu sudjelovali na obuci zajedno s elitnom vojnom jedinicom 669 za pretragu i izvlačenje iza neprijateljskih linija. Ta je jedinica borbeno sudjelovala prošli tjedan u izvlačenju zarobljene grupe izraelskih specijalaca koji su ostali u okruženju islamskih terorista usred Gaze, donosi Times of Israel.„Sky Angels‟: Elite search-and-rescue teams

from six countries train in Israel .Šest država sudjelovalo je u vježbi/izvlačenju pod imenom „Nebeski anĎeli‟: Hrvatska, Sjedinjene Američke Države, Kanada , Nizozemska, Češka i Italija.

General Nir Nin-Nun, čelnik Izraelskog ratnog zrakoplovstva i Helikopterske divizije kazao je kako su izraelski specijalci imali priliku u sudjelovanju s vojnicima drugih država naučiti posebne NATO-ove protokole za pretragu i izvlačenje.

Izrael je inače od strane SAD-a 2014. godine priznat kao par-tner NATO pakta, odnosno je-dnu razinu niže od punoprav-nog člana Sjeverno-atlantskog saveza.

Prema riječima generala Nir Nin-Nuna ova bi se ova vježba trebala održavati svake tri go-dine ukoliko dobro proĎe, ali nakon odlično odraĎene akcije, smatra da bi se vježba mogla odvijati i češće, svakih šest mjeseci ili svake dvije godine.

Hrvatska s Izraelom u posljednih nekoliko mjeseci intenzivno jača suradnju na diplomatskom, a pogotovo na vojnom planu, pa je tako od Izraela kupila borbene vojne zrakoplove F-16 Barak- lovce četvrte generacije... ■

Izraelski i ciparski plin stiže u Europu!

Energetika-net, 27.11.2018.

Plinovod ispod Sredozemlja dug 2000 km stajat će 8 mlrd. dolara Cipar, Grčka, Italija i Izrael potpisali su sporazum o gradnji plinovoda ispod Sredozemnog mora. Radi se o plinovodu East-Med duljine čak 2000 km kojim bi se po dnu Sredozemnog mora trebao prenositi prirodni plin iz polja Leviathan i Aphrodite u

izraelskim i ciparskim vodama istočnog dijela Sredozemlja do europskog tržišta. Očekuje se da bi kapacitet plinovoda trebao iznositi 12 mlrd. m3 godišnje, a njegova bi gradnja trebala započeti 2021. godine. Novi plinovod bi tako trebao biti dvostruko dulji od plinovoda Turski tok ispod Crnog mora, koji je pred završetkom, ali i biti najdublje položen podmorski plinovod na svijetu, dok se troškovi

njegove izgradnje procjenjuju na 8 mlrd. dolara. Iako Izrael smatra da će se tim plinovodom smanjiti europska ovisnost o plinu iz arapskih zemalja koji za sada u Europu stiže u ukapljenom stanju, spomenutom sporazumu bi se mogao pridružiti i Egipat, koji traži načine za isporuku plina sa svojih novootkrivenih nalazišta takoĎer u istočnom Sredozemlju. Isto tako, Izrael je do sada svoje potrebe za

plinom uglavnom pokrivao uvozom upravo iz Egipta, objavio je ruski portal 'Sputnik News'.

Istodobno, više o plinskim projektima u istočnom Sredozemlju može se pročitati u zadnjem broju časopisa EGE, dok će o projektu East-Med više riječi biti u narednom broju časopisa koji izlazi netom prije blagdana.

Zeman podržao premještanje ambasade Češke u Jerusalim Bhrt.ba, 26.11.2018.

Predsjednik Češke Miloš Zeman rekao je izraelskom parlamentu da će se zalagati za prebacivanje Ambasade Češke u Jerusalim, ali je priznao da ta odluka zavisi od njegove Vlade.

Kako je rekao, on snažno podržava Izrael i već dugo vremena se zalaže za prebaciva-

Page 26 Strana 26

nje češke Ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.

MeĎutim, iz Vlade Češke su saopštili da planiraju da poštuju zajednički stav Evropske unije po ovom pitanju.

“Dragi prijatelji, ja na žalost nisam diktator, ali obećavam da ću učiniti sve što mogu”, rekao je on u izraelskom parlamentu, što je dočekano aplauzom.

Zeman je optužio evropske zemlje da se ponašaju “kukavički” i pozvao na potpunu solidarnost sa Izraelom.

On je u svom govoru osudio palestinski pokret Hamas i rekao da podržava prijedlog izraelskog predsjednika Ruvena Rivlina o konfederaciji sa Palestincima.

Divrej Tora

Češki predsjednik je na sastanku sa Rivlinom izjavio da je inspirisan idejom izraelskog predsjednika o jednoj državi sa dvije nacije.

Zeman će sutra razgovarati sa izraelskim premijerom Netanjahuom i otvoriće novu Češku kuću u Jerusalimu koja će se baviti i turističkom i trgovinskom promocijom, prenio je AFP. ■ Godina 12

Broj 9