1-09 - Divrej Tora - Vaješev 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 9

Zagreb, šabat 21. prosinca 2019. - 23. kisleva 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vaješev

divrejtora@gmail.com

Paraša Vaješev

Jeruzalem 16:04

17:19

Zagreb

15:55

16:56

Rijeka

16:03

17:04

Split

16:01

17:02

Dubrovnik 15:58

16:59

Vinkovci 15:46

16:47

Sarajevo 15:53

16:54

Doboj

15:51

16:52

B. Luka

15:54

16:55

Beograd 15:41

16:42

Novi Sad 15:42

16:43

Subotica 15:39

16:40

Zrenjanin 15:39

16:40

Niš

15:40

16:41

(Berešit 37,1—40,23)

Beč

15:44

16:45

Frankfurt 16:06

17:07

Edison, NJ 16:20

17:19

Jaakov se sa svojih dvanaest sinova nastanio u Hevronu. Njegov je miljenik sedamnaestogodišnji Josef na kojeg su braća ljubomorna kako zbog povlaštenog položaja tako i zbog višebojne odjeće koju je otac za njega načinio. Josef pripovijeda braći o dva sna koja je usnio, a prema kojima je predviđeno da će vladati nad njima, što ojača mržnju i neprijateljstvo koje gaje prema njemu.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 24.12.2019.

Alot Hašahar

5:58

Najranije Talit

6:34

Nec Hahama

7:35

Najkasnije Š’ma

9:45

Zman Tefila

10:29

Hacot

11:56

Minha Ketana

14:27

Plag Haminha

15:22

Šekia

16:16

Cet Ha-kohavim

16:58



Broj 9

Šimon i Levi kuju zavjeru i planiraju ga ubiti, a Ruben, namjeravajući se kasnije vratiti i spasiti ga, predlaže da ga se baci u jamu. Dok je Josef u jami, Juda ga prodaje grupi putnika Ismaelićana. Braća natapaju Josefovo odijelo kozjom krvlju i pokazuju ocu navodeći ga da povjeruje da je njegovog sina ljubimca požderala divlja zvijer.

Juda se ženi i ima tri sina. Najstariji, Er, umire mlad i bez djece, a njegovoj ženi Tamar je namijenjen leviratski brak s drugim sinom, Onanom. Onan počinja grijeh

jer prosipa svoje sjeme, pa i on umire preranom smrću. Juda ne želi trećeg sina dati Tamar za muža. Predodređena da rodi dijete s nekim iz Judine obitelji, Tamar se preruši u prostitutku i zavede Judu. Juda sazna da je njegova snaha trudna i naredi da ju se pogubi zbog bludničenja.

Ali kad ona predoči osobne predmete koje joj je ostavio kao zalog plaćanja, on javno prizna očinstvo. Tamar rađa dva sina, Pereca (pretka kralja Davida) i Zeraha.

Josef je odveden u Egipat i prodan Potifaru, faraonovom glavnom dvorskom upravitelju. B-g blagoslivlja sve što Josef čini, pa on uskoro postaje nadglednik sve gospodareve imovine. Potifarova žena želi naočitog i karizmatičnog mladića.

Kad Josef odbije njene ponude, ona se požali mužu i lažno ga optuži za pokušaj silovanja. Potifar ga baci u tamnicu. Josef zadobija povjerenje i naklonost svojih tamničara, te mu oni povjeravaju vođenje zatvorske administracije.

U zatvoru Josef susreće faraonovog glavnog peharnika i glavnog pekara. Utamničeni su jer su uvrijedili svog kraljevskog gospodara. Obojica su usnula uznemiravajuće snove koje im je Josef protumačio. U tri dana, kazuje im, peharnik će biti oslobođen, a pekar obješen. Josef traži peharnika da se zauzme za njega kod faraona. Josefova predviđanja se ostvaruju, ali peharnik zaboravlja na njega i ne čini za njega ništa. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 11 p'sukim –

vanju njegova oca; on je bio ponižen

37,1-11

i učinjen robom; bio je optužen za

Jaakov je godinama bio daleko od doma i sada se vratio. Tora pokazu-

nemoralno ponašanje s Potifarevom ženom.

je da se Jaakovljeva baština nasta-

Josefov drugi san, o suncu, mjese-

vlja kroz Josefa. 17-godišnji Josef

cu i zvijezdama koje mu se klanjaju,

donosi Jaakovu loše izvještaje o svo-

dodao je ulja na vatru mržnje nje-

joj braći. Jaakov voli Josefa više ne-

gove braće. Jaakov je ukazao na

go njegovu braću i daje mu poseban

apsurdnost sna, budući da je Rahel,

(prugasti) ogrtač. Kao rezultat toga,

mjesec, već umrla, te se stoga ne bi

braća zamrze Josefa i ne mogu se s

mogla klanjati Josefu.

njime pristojno razgovarati. Dva Josefova sna (a pogotovo to što o

Raši kaže dvije različite stvari: (1)

ga, već da bi gledali na Jaakovljevo tetošenje Josefa kao na znak njegove inferiornosti. (p.s. to nije funkcioniralo).

Levi – druga alija - 11 p'sukim – 37,12-22 ■

san se odnosi na Bilhu koja je odgo-

Braća su napasala ovce u blizini

jila Josefa zbog Raheline odsutnosti;

Š'hema. Jaakov k njima šalje Josefa.

i (2) čak i "pravi" san ima elemente

Stranac (neki kažu anđeo Gavriel)

besmislica. Čini se da su ovo među-

pomaže mu da ih pronađe. (U cijeloj

Ovo su to'l'dot Jaakova: Josef ...

sobno isključive izjave - ako mjesec

priči o Josefu i njegovoj braći, može

Nije li Tora trebala započeti s Reu-

predstavlja Bilhu, onda u snu nema

se vidjeti da B-g ima plan koji se

venom? Ovo nam želi pokazati,

besmislica. Jaakov naizgled namjer-

provodi uz nesvjesnu pomoć braće i

kaže Gemara, da je Josef trebao biti

no izražava drugu opciju kako bi

drugih pojedinaca. Pa ipak, svaka

Jaakovljev prvorođenac, ali B-žja

raspršio barem dio bijesa braće.

osoba koja je uključena postupa po

njima ispriča svojoj braći) još povećavaju njihovu mržnju i ljubomoru, a to uzbuni Jaakova.

samilost prema Lei postavila ju je ispred Rahel u vezi rađanja djece.

Zašto se učenjaci iz Bavela odijevaju tako veličanstveno? pita Ge-

Talmud Jerušalmi se pita što je to

mara u Šabat. Pa odgovara da oni

Josef izvještavao Jaakovu o braći.

nisu bili "Bnei Tora". (Izvanjski sjaj

R. Meir kaže to da su jeli "ud žive

koji će nadoknaditi unutarnji nedo-

životinje"; R. Jehuda kaže da su

statak.) Kaže Chatam Sofer, Jaakov

omalovažavali sinove Bilhe i Zilpe, i

je dao Josefu šareni ogrtač tako da

maltretirali ih; R. Šimon kaže da su

braća ne bi bila ljubomoran na nje-

pogledavali lokalne žene. R. Jehuda

svojoj slobodnoj volji). Kad braća vide Josefa kako dolazi, oni (neki kažu, Šimon i Levi) predlože da ga se ubije. Reuven ih odgovori od toga sugerirajući im da ne prolijevaju njegovu krv, već da ga umjesto toga bace u jamu. Tora svjedoči da je Reuven zapravo namjeravao spasiti

Josefa.

b. Pazi citira pasuk iz Mišlei: "Vaga

Moramo nešto istaknuti o zavr-

pravde i kamenje za vaganje su

šnom pasuku ove alije, koja odaje

Hašemovi", što znači da čovjek biva

priznanje Reuvenu za izbavljenje

kažnjen mjerom za mjeru. (Izvori

Josefa. Komentari kažu da je Reu-

objašnjavaju da braća nisu činila te

ven mogao odgovoriti braću od

stvari; Josef je pogrešno protumačio

cijele te stvari; umjesto toga, on je

ono što je vidio.) U Josefovom sluča-

predložio jamu koja je vrvila zmi-

ju, klanje koze je odigralo značajnu

jama i škorpionima. Ipak, Reuven je

ulogu u njegovoj otmici i obmanjiStrana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

dobio priznanje za svoju namjeru

odjećom, tako je i on bio prevaren

Raši nam daje još jedan aspekt

da spasi Josefa.

kozom i odjećom. Jelo koje je Rivka

"mjere za mjeru" kažnjavanja Ja-

pripremila da Jaakov njime posluži

akova. Pasuk kaže da je "tugovao za

svog oca bilo je napravljeno od ko-

svojim sinom mnogo dana." Raši

zjeg mesa. Rivka je odjenula Jaako-

kaže da je to trajalo 22 godina! Jose-

va u Esavljevu posebnu haljinu.

fu je bilo 17 godina kada je bio pro-

Braća su uzela Josefov naročiti ko-

dan. Bilo mu je 30 kada je stajao

mad odjeće - k'tonet pasim - i umrlja-

pred faraonom. To je 13. Sedam

la ga kozjom krvi. To je izraziti pri-

godina obilja i prve dvije godine

mjer "Mida k'neged mida" - mjere za

gladi prije nego li su se otac i sin

mjeru.

ponovno našli. To je ukupno 22 go-

Raši kaže da se Reuven zaista namjeravao vratiti i spasiti Josefa - to je dobro – no, razlog kojeg je imao bio je to što bi on, kao najstariji, morao preuzeti svu krivnju - što nije baš lijepi razlog. Svejedno, on do-

biva priznanje za dobro djelo koje je planirao učiniti – čak iako ono nije izvršeno, i mada njegovi motivi nisu bili čisti. To nam daje materijala za razmišljanje. Kakvo priznanje onda tek mora biti za ispravan motiv, i za stvarni uspjeh. Šliši – treća alija - 14 p'sukim – 37,23-36 Kada Josef stigne, braća mu skidaju ogrtač i bace ga u duboku jamu.

Braća sjednu jesti. (To se smatra znakom bezdušnosti u odnosu na ono što su učinili.) Kad se karavana Jišmaelaca približila, Jehuda sugerira da bi bilo pogrešno ubiti Josefa (bez obzira na Reuvenove namjere, braća očekuje da Josef umre u jami); umjesto toga trebali bi ga se riješiti tako da ga prodaju u roblje. Kroz niz transakcija, Josef završi u Egiptu kao rob Potifara. Kada se Reuven

vrati na mjesto događaja i otkriva

Jaakov je neutješan. (To se smatra

da Josefa nema, on razdere svoj

naznakom da je Jaakov podsvjesno

ogrtač i pokaže svoj bol ostalima.

znao da je Josef bio živ; čovjek na-

Braća zakolju kozu, namoče Josefov

kon nekog vremena, prirodno, pri-

višebojni, prugasti ogrtač u njezinu

hvati utjehu za mrtvim, ali ne i za

krv, i šalju ga Jaakovu da ga iden-

nestalim. (Zamislite strašnu patnju

tificira.

porodica nestalih izraelskih vojnika

Komentari ističu da baš kao što je Jaakov prevario svog oca s kozama i

Godina 13 3 Broj 9 Strana

Zbog priče o Josefu, Vaješev je označen svake godine kao šabat š'vujei

dine koliko je Jaakov bio bez Josefa.

To je, kaže Raši, točna duljina vremena koliko je Jaakov bio odvojen od Jichaka. To obuhvaća 20 godina s Lavanom, godinu i pol u Sukotu, te šest mjeseci u Bet Elu prije nego li se Jaakov vratio očevoj kući. Imajte na umu da je Jaakov imao razne dobre isprike, pa ipak ...

v'le'edarei caha"l.)

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Hamiši - peta alija - 6 p'sukim – 39,1-6 U stilu nekih popularnih novela u kojima ćete naići na "a u međuvremenu", Tora nas vraća na priču o Josefu. Josef služi u Potifarovoj kući i donosi uspjeh svom gospodaru.

Svima je simpatičan, i prepuštene su mu brojne odgovornosti. Zatim Tora donosi činjenicu i kaže nam da je Josef bio izuzetno zgodan.

R'vi'i - četvrta alija - 30 p'sukim – 38,1-30 Nakon toga, Jehuda napušta dom i sprijateljuje se s Adulamcem.

Zašto je priča o Josefu prekinuta kako bi nam se reklo o Jehudinoj situaciji? Raši nam kaže da braća više nisu Jehudu držala za svog

Midraš kaže da je Josef bio svjemeta kao osiguranje da će on poslati

stan svog izgleda i postao je previše

svoju uplatu. Kada se sazna da je

slobodan u Potifarovoj kući. ■Stvari

Tamar trudna, Jehuda bude pozvan.

su dobro išle, imao je dobru hranu i

Pretpostavljajući da se grešno po-

piće, i počeo si je "kovrčati kosu".

nijela, on je spreman kazniti je. Ta-

B-g je (da se tako izrazim), rekao

mar mu predoči 3 predmeta i oba-

Josefu: Tvoj otac je u agoniji zbog

vještava ga da je trudna s vlasnikom

tvog nestanka, i vjerojatne smrti, a ti

tih predmeta.

uživaš? Ja ću učiniti da i tebi bude teško.

uzora. Nakon što su vidjeli kako je

Gemara uči da čovjek mora pod

strašan učinak na Jaakova imala

svaku cijenu izbjeći dovesti drugoga

Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 39,7-

cijela ta stvar s Josefom, oni krive

u nepriliku - bolje je biti bačen u

23

Jehudu što ih nije odgovorio od te

užarenu peć nego li nekoga osra-

ideje. Zbog toga se pojavljuje pojam

motiti. Mi to učimo od Tamar, koja

"A Jehuda siđe od svoje braće ..."

nije javno prokazala Jehudu, iako bi

Tamo on upoznaje i oženi se kćerju Šu'a, koji mu rodi 3 sina. On oženi

je se smatralo krivom za nemoral da Jehuda nije priznao svoje postupke.

svog najstarijeg, Era, s Tamar. Kada

[Komentari tumače da je prije Ma-

Er umre, sljedeći brat Onan, oženi

tan Tore, svaki bliski rođak mogao

udovicu svoga brata. Kad Onan

uzeti suprugu pokojnika koja je bila

također umre, Tamara bude osta-

bez djece; nakon što je Tora bila da-

vljena čekati na trećeg sina, Šelu.

na, jedino je brat ovlašten za jibum.]

Zatim Jehudina žena umre. Jehuda otputuje u kraj u kojem Tamar živi.

Kada ona čuje za njegov dolazak i shvati da još uvijek nije udana za Šelu, ona stavi krinku. Jehuda, misleći da je ona prostitutka, legne s njom. Ona zatraži i dobije 3 predStrana 4

Jehuda shvaća da je kriv on, a ne Tamar, i priznaje to. Ona rađa blizance (jedan prvi pruži ruku, no drugi se prvi rodi). Dobili su imena Perec (predak kralja Davida) i Zerah.

Potifarova žena bacila je oko na Josefa. Više puta ga pokuša zavesti.

Njegovo stalno odbijanja ju razljuti.

Jednog dana, kada nikog drugog nije bilo u kući, ona ga zgrabi. Josef pobjegne, ostavljajući iza sebe svoj

ogrtač. (Ovo je drugi put da je svoj ogrtač ostavio u rukama drugih.)

Potifarova supruga optužuje Josefa svakome tko ju želi saslušati, i Potifar nema drugog izbora nego da utamniči Josefa.

Sfat Emet nam skreće pažnju na redoslijed glagola - I on odbi, i on reče ... Prvo je i najvažnije, kada netko dođe u napast, da se čvrsto poDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

stavi i odbije ići. Zatim, ako je to op-

Obojica usnu san iste noći i probude

i živio je nedugo nakon što se kra-

ravdano, on može objasniti svoje

se slijedećeg jutra vrlo uznemireni.

ljevstvo podijelilo na Izrael i Judeju.

razloge. Odbijanje mora biti na pr-

Nakon što Josef rastumači peharni-

Živio je u Tekoi, u Judeji, ali je ug-

vom mjestu. To je pouka koju učimo

ku san na pozitivan način, pekar

lavnom prorokovao u Kraljevstvu

od Josefa HaCadika.

zamoli Josefa da protumači i njegov

Izrael, gdje je pokušavao upozoriti

san. Josef mu predviđa smrt. Oba

ljude na tragičan kraj s kojim se su-

sna se obistine: peharnik se vraća na

očavaju. Amos upozorava ljude na

svoj časni položaj, a pekar bude ob-

to da je njihovo ponašanje odvra-

ješen. Josef zatraži peharnika da ga

tno pred B-gom i da je On već uni-

se sjeti pred Faraonom, ali on naža-

štio neke od susjednih naroda zbog

lost, zaboravlja na Josefa i obećanje

njihovih nedjela.

B-g "bude milostiv" Josefu u zatvoru, te Josef i tamo stječe simpatije i poštovanje. Čak i u njegovim teškim okolnostima, B-g na Josefa gleda s naklonošću. Š'vi'i – sedma alija - 23 p'sukim – 40,1-23 Posljednji dio VaJeševa govori o snovima peharnika i pekara, koje je Faraon dao zatvoriti zbog prekršaja.

Godina 13 5 Broj 9 Strana

koje mu je dao.

Haftara - 19 p'sukim - Amos 2,6-3,8 Amos spada u rane proroke (a bio je i ratar ovaca - što god to značilo),

Prvi pasuk savršena je poveznica sa sedrom; on spominje kako su braća prodala Josefa. Rabi Jacobs ukazuje i na nekoliko drugih tekstualnih i konceptualnih veza. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaješev ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov prvi princip: Rabinski zakoni nisu uključeni u 613 micvos Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Ovo se načelo može činiti očiglednim, no mnogi od onih koji su pokušali sastaviti popise 613 micvos prije Rambama očito su griješili po tom pitanju.

Rambam navodi Talmud u Makos (23b), da je B-g priopćio 613 micvos Mošeu na Sinaju. Trebalo bi samo po sebi biti jasno, bez da to izričito kažemo, da kasnije odredbe poput čitanja Megile na Purim i paljenja menore na Hanuku, ne mogu biti uključene među njih, mada se one rabinski smatraju "micvos" i kazujemo brahos kada ih vršimo. Ali, očito, neki su ljudi došli do takvog pogrešnog zaključka.

Maimonides špekulira da je činjenica što kazujemo blagoslove na rabinske "micvos" - uključujući i tekst "Koji nas je posvetio Svojim zapovijedima i zapovijedio nam..."

- ono što je ranije sastavljače popisa navelo da naprave pogrešku. Međutim, on navodi Talmud u Šabos (23a) i Hulin (106a), gdje pita na kojem nam je to točno mjestu zapovjeđeno da činimo takve stvari. Odgovor se nalazi u Pnz. 17,11, gdje nam se zapovijeda da se pokoravamo

rabinskim propisima. Dakle, kazivanje Halela, pranje ruku prije kruha, čitanje Megile, itd. nisu micvos zbog toga što to određuje Tora, već su one micvos, jer Tora kaže da u takvim stvarima slijedimo rabine.

Kako bi pokazao i naličje toga, Rambam također navodi Eruvin 21b, gdje se izričito navodi da je kralj Salomon uspostavio pranje ruku za kruh i pravila eruva, njih nije zapovijedio B-g Mošeu na Sinaju.

Ove su stvari u naravi rabinske, iako su bile uvedene još u "biblijska vremena" (Salomon je živio u vrijeme "ranih proroka", a zakoni Purima su eksplicitno izneseni u biblijskoj Knjizi o Ester.) Međutim, neki su pogriješili i uključili zakone ili zapovijedi iz drugih biblijskih knjiga kao micvos iz Tore. Na primjer, Izaija 58,7 je poticaj da se nahrane gladni i odjenu goli. Međutim, mada je to bez sumnje micva, to samo po sebi nije micva (i ona sigurno ne izvire iz knjiga Proroka). Umjesto toga, vršenje tih stvari uključeno je u Pnz. 15,8, jednu općenitiju zapovijed za nas da drugima priskrbimo njihove osnovne potrebe, ma kakve one bile.

I tako, unatoč činjenici da su neki pogriješili, Rambam razotkriva pogrešno shvaćanje kako kasniji propisi mogu biti uključeni u 613 micvos. Točno je, međutim, da svih 613 treba pronaći unutar same Tore. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 15. Negativna je zapovijed ne jesti niti piti bilo što žrtvovano idolu kao što kaže Pismo, Čuvaj se, da ne sklopiš saveza sa stanovnicima zemlje, ... pozvat će tebe, a ti ćeš pristati da jedeš od prinesene žrtve; (Šemot 34,12.15) Ovo uključuje i vino prineseno kao lijevanicu idolu. Od žrtve idolu i vina za lijevanicu zabranjeno je imati bilo kakvu korist. Ako netko jede bilo što od žrtve idolu ili od vina lijevanice, treba biti bičevan. Od njihovog [neznabožačkog] drugog, nenamijenjenog vina zabranjeno je imati bilo kakve koristi prema zakonu učenjaka, i ako tko popije revi'it, treba ga izbičevati bičevanjem za neposlušnost. Ako neznabožac nemjerno dodirne vino Židova, zabranjeno je izvući bilo kakvu korist od njega. I zabranjeno je jesti na proslavi neznabošca koju načini za svadbu prilikom vjenčanja svoga sina ili kćeri, u njihovom društvu. Čak i ako jede Strana 6

svoju vlastitu hranu i njegov sluga stoji uz njega i poslužuje mu, zabranjeno je.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

16. Negativna je zapovijed ne obraćati pažnju na idolopoklonstvo kao što kaže Pismo, ne okreći se idolima (Vajikra 19,4). Zabranjeno je obraćati pažnju na njih u govoru ili mislima, ili čak promatranjem. I zabranjeno je čitati njihove [onih koji ih štuju] knjige ili ih pitati na koji način ih štuju: jer će posljedica toga biti da će im čovjek pokloniti svoju pažnju i razmišljati o njima. Svatko tko se okrene ka njima, na način koji uključuje neki čin, treba biti bičevan.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Neuspješna kriminalna nakana?

Usporedite pristupe Rašija, Rašbama i R"Y Behor Šora o krivnji braće u vezi prodaji Josefa. Dok Raši tvrdi da su sva Josefova braća (izuzev Reuvena i Binjamina) sudjelovala u prodaji, Rašbam drži da, iako su braća planirala prodati Josefa, Mid-

janci su ih preduhitrili. R"Y Behor Šor uzima srednji smjer, sugerirajući da su tek polovica brace bila uključena u to.

• Je li onaj koji je planirao počiniti zločin, no zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole nije uspio to i provesti, išta bolji od osobe koja je uspjela provesti svoj plan?

Mješani brakovi i praoci

Temeljnim čitanjem redaka, čini se da su se i Jehuda i Šimon oženili kananskim ženama.

• S obzirom na to da se Avraham dobrano pomučio kako bi osigurao da se Jichak ne oženi Kanaankom, kako gledate na to da Jaakov ne dijeli sličnu zabrinutost kada njegova djeca dorastu do dobi za ženidbu? Postoji li razlika između generacije Jaakovljevih sinova i prethodnih generacija, zbog čega je mogućnost da ožene Kanaanke manje problematična?

stanovništvom nisu bili proble-

znala da će svi biti izabrani mo-

matični, ili da unatoč samo tek-

gla utjecati

stualnom čitanju stihova do tak-

priču u cjelini?

vih brakova u stvarnosti nije došlo?

Josef u Tori i glazbi

na to kako čitate

Aluzija ili slučajnost?

Priča o Josefu sadrži mnoge usporedbe s drugim pričama u Tanahu.

Promatranje kasnijih prerada bib-

Jaakovljev životni put slijedi obra-

lijskih priča, bilo u umjetnosti, tea-

zac sličan onome Avrahama Avinu i

tru ili književnost, često je sjajan na-

Davida HaMeleha, dok Josefova

čin da se osvijetle pitanja i oprečne

priča ima mnogo zajedničkog s knji-

alternativne interpretacije izvornog

gama o Ester i o Danijelu. U svim

teksta.

tim slučajevima, jezične podudar-

Usporedite kako Tim Rice i Andrew Lloyd Weber prikazuju odnos između Josefa i njegove obitelji u njihovom mjuziklu, "Josip i ogrtač iz snova u tehnikoloru" s onim što proizlazi iz biblijskog teksta.

• Mjuzikl tvrdi da je Jaakov dao Josefu poseban ogrtač "da pokaže svijetu da voli svoga sina. Da bude svima jasno da je Josef nešto posebno". Jesu li braća protumačila taj dar kao znak da su oni odbačeni sinovi, i da će samo Josef nastaviti lozu? Koliko je pretpostavka da braća nisu

nosti prate preklapanje u sadržaju.

• Kako utvrditi je li kasnija priča u Tanahu namjerno aludira na neku raniju, ili su sličnosti sasvim slučajne? Napravite popis kriterija koji bi vam mogli pomoći u procjeni takvih paralela.

• Mislite li da su podudarnosti u svakom od gore navedenih slučajeva značajne? Zašto da ili zašto ne? Koje poruke čitatelju može naučiti iz tih usporedbi? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Tekst nigdje izričito ne osuđuje braću zbog njihovih brakova. Da li to predstavlja dokaz da su njihovi postupci bili besprijekorni?

Ako je tako, trebamo li zaključiti da mješani brakovi s kananskim

Godina 13 7 Broj 9 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Tamarina žrtva i Rubenova tešuva Možda je najnevjerojatniji aspekt

„Bolje je baciti se u užarenu peć

kao bića koja su stvorena na B-žju

priče o Judi i njegovoj snahi Tamar

nego li osramotiti drugu osobu u

sliku. Prepoznavanje našeg unutar-

upravo onaj trenutak kada Juda

javnosti.“ (Berahot 43b)

njeg dostojanstva i izbjegavanje sra-

saznaje da se mlada udovica predala bludu i zatrudnjela. Juda je izrekao oštru kaznu za njen promiskuitet: „Izvedite ju i spalite.“ (Berešit 38,24) Suočena s takvom ozbiljnom ka-

znom, Tamar je jednostavno mogla uprijeti prstom osuđujući Judu. Nakon svega, Juda je taj koji je bio zaslužan za njenu trudnoću, budući da nije znao pravi identitet 'prostitutke' koju je sreo na putu prema Timni.

Začuđujuće, Tamar je izabrala šutnju.

Tek kada su je izvodili da bude pogubljena, ona je zagonetno primijetila, „Ja sam zatrudnjela sa čovjekom kome pripadaju ove stvari“ (Berešit 38,25). Kada je Juda čuo te riječi, shva-

tio je da njena trudnoća nije rezultat promiskuiteta, već je to oblik 'jibuma' (leviratskog braka) koji je Tamar mogla postići jedino prijevarom.

Ta tvrdnja otvara dva pitanja. Prije svega, je li čast uistinu toliko važna stvar? Ne kažu li mudraci (Avot 4,21) da je težnja za časti i slavom nepoželjna osobina koja čovjeka može 'odvesti

s ovoga svijeta'?

Drugo, samo su tri grijeha – ubojstvo, idolopoklonstvo i zabranjeni odnosi – toliko strašna da je poželjnije umrijeti nego li ih počiniti. Zašto je Tamar bila spremna radije umrijeti nego da osramoti svog svekra?

Površna čast nasuprot unutarnjoj vrijednosti Kako bismo odgovorili na prvo pitanje, moramo razlikovati dvije

vrste časti. Prva je iluzorna čast utemeljena na vanjskim čimbenicima – bogatstvu, tituli, slavi i tako dalje.

Težiti toj vrsti čast je svakako nega-

Zašto Tamar nije spasila svoj život

tivna osobina koja može uzrokovati

otvoreno ukazujući na svog svekra – i

skretanje sa puta i traćenje vremena

suca – kao odgovornu osobu?

Talmud izvlači nevjerojatnu lekciju iz Tamarinog nesebičnog čina:

Strana 8

na nedosljedne stvari.

Međutim, postoji i plemenitija vrsta časti. Ta je čast utemeljena na našoj svijesti o unutarnjoj vrijednosti nas

mote ima suprotan efekt težnji prema površnoj časti. To je prepoznavanje temelj morala jer omogućuje čovjeku da cijeni plemenitost života utemeljenog na etičkim i duhovnim idealima.

U eseju u kojem opisuje potrebu naše generacije da produbi svoje razumijevanje duhovne strane svemira kroz učenje Tore, Rav Kook primjećuje propadanje ljudske svijesti o unutarnjim vrijednostima:

■

„Kako svijet napreduje u svojoj površnoj, izvanjskoj kulturi, istovremeno propadaju njegove unutarnje vrijednosti. To se pogoršanje događa zahvaljujući

fenomenu u

kojem se zbog napretka vanjskih

vrijednosti društva, ljudski pogled fokusira na vanjštinu i umanjuje unutarnju svijest. Zbog tog procesa, prava vrijednost čovječanstva neprestano opada. Otkupljenje svijeta ovisi o oživljavanju naše unutarnje percepcije.“ (Orot HaKodeš, 1.dio, str.96) Ljudski život ima vrijednost samo kada je praćen prepoznavanjem nečije unutarnje vrijednosti i dostojanstva.

Poželjnije je odreći se svog života u

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

Rav Kook:

Tamarina žrtva i Rubenova tešuva

ovom svijetu nego li javno osramotiti

Izraele, svom Vječnom B-gu“ (Hošea

posvetio žaljenju i postu, poprav-

drugu osobu, čime bi trajno uništili

14,2).“

ljajući štetu nanesenu vlastitoj duši.

njenu čast. Takva javna sramota dovela bi do gubitka vrijednosti života

Ovaj midraš je prilično težak. Posto-

što bi bila spora i ponižavajuća kazna.

jali su mnogi pojedinci koji su se po-

Međutim, praktično, izgleda kao da

Kajina. Isto tako, zašto midraš tvrdi

nitko ne bi trebao poduzimati takve

da je Hošea bio prvi koji je pozvao

drastične korake. S vremenom, život

ljude na pokajanje? Micvu o tešuvi

koji se živi u punini, može iscijeliti i

nalazimo već spomenutu u Tori

obnoviti izgubljenu čast. Ipak, oni

(Devarim 30).

plemenitijih i osjetljivijih duša trebali bi osjećati da će njihova volja za životom oslabjeti ako njihov opstanak bude na račun tuđe javne sramote i poniženja.

Iz tog razloga, mudraci nisu napisali, „Čovjek bi se trebao baciti u užarenu peć,“, već radije, „Bolje je baciti se u užarenu peć.“ Tako bi se čovjek trebao osjećati, čak i ako u praksi do toga ne dođe.

Rubenova posebna tešuva „Ruben se vratio do jame, ali Josip više nije bio u jami. U žalosti je rastrgao svoju odjeću.“ (Berešit 37,29) Odakle se Ruben vratio? Zašto nije bio zajedno sa ostalom braćom?

Prema midrašu, Ruben je bio „zaokupljen žaljenjem i postom,“ jer se kajao za promjene koje je učinio svom

kajali prije Rubena, poput Adama i

Mora da je Hošea obavijestio ljude o tešuve

kojeg nisu prije naučili.

Utjecaj grijeha nalazimo na dva kvari

unutarnju

svetost duše. Ali također ima i negativan utjecaj na svijet u cjelini. „Kada narod Izraela ne ispunjava B-žju volju, tada oslabljuje veliku nebesku

snagu“ (Eiha Raba 1,33).

tomak? Hošea, koji je rekao, „Vrati se,

Procijenio je štetu koju je nanio izvan sebe, u javnoj domeni. Zatim je radio ona ne bi bila kamen spoticanja drugima.

Iz tog razloga midraš kaže da je Ruben bio prvi koji je „sagriješio preda Mnom i pokajao se.“ On je bio prvi koji je popravio ne samo svoju dušu, već i ono što je „preda Mnom,“, tj. sve što je B-g stvorio. Riječima midraša, ono što je Rubenovu tešuvu

ispravi

popravlja se jedino B-žjom dobrotom.

popravlja samo B-žji 'hesed'.

„Da, Ja sam Onaj koji briše vaše prijestupe zbog Svog Imena“ (Izaija 43,25). Snaga tešuve da obnavlja je u udruženim snagama – dijelom naše snage, dijelom B-žje.

nečiji cilj da uzdigne cijelo društvo i

zatražiti pokajanje. Tko je bio taj po-

Ruben se vratio i pogledao u jamu.

počeo sa tešuvom.“ On je težio tome da

vratio', može značiti i 'on se pokajao'.)

potomaka ustat će i biti će prvi koji će

javnosti.

Ali šteta uzrokovana svijetu u cjelini –

vi i štetu izvan svoje duše. Kada je

ti si se prvi pokajao. Jedan od tvojih

da nevolja i patnja budu nanesene

obnavljamo njenu originalnu čistoću.

spavanja. (Riječ 'vajašov' – 'on se

sagriješio preda Mnom i pokajao se, a

aciju u kojoj postoji velika vjerojatnost

učinilo posebnom jest to da je on „za-

Ipak, moguće je da pojedinac popra-

„Sveti je rekao: Nitko nikada nije

šut harabim“ – to je metafora za situ-

Tešuvom mi popravljamo dušu i

ocu vezano uz njegovu organizaciju

Midraš nastavlja:

jama je u javnom domenu – „bor b're-

na tome da ispravi svoja djela kako

Unutarnje i vanjske posljedice

Grijeh

Zatim se „vratio do jame“. Otvorena

Nakon što je obnovio svoju dušu,

nekom posebnom aspektu

područja.

Ali njegova tešuva nije završila ovdje.

kada je njegova tešuva usmjerena ka prevenciji njegovih pogrešaka kako ne bi oštetio druge ili ih naveo na krivi put – takav pojedinac uvećava svjetlost i svetost u svim stvorenjima.

Rubenova tešuva Ruben je bio usmjeren na oba as-

vanjsku štetu koju inače

Samo Izrael Sada možemo razumjeti poseban oblik tešuve koju je tražio Hošea. U Tori kaže, „Vratit ćeš se B-gu… i Vječni, tvoj B-g, primit će tvoje pokajanje“ (Devarim 30,2-3). To je uobičajena razina

tešuve u kojoj pojedinac ispravlja svoju dušu, a B-g ispravlja štetu u svijetu.

Ali Hošea je govorio o višem obliku tešuve. On je tešuvu opisao poput one Rubenove, kao trud da se isprave sve posljedice nečijih grešaka. Zato je pozvao, „Vrati se, Izraele, Vječnom, svom B-gu.“ Hošea je poticao potpunu tešuvu koju će učiniti Izrael sam. ■

pekta u svojoj tešuvi. Najprije se

Godina 13 9 Broj 9 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Zemlja Izraelova Paraša u Tori započinje jednosta-

Jaakov živi u lošem kvartu, među

Pa kakva je to Jaakovljeva tvrdo-

vnom tvrdnjom da se Jaakov nasta-

mnoštvom koje prema njemu i nje-

glava vezanost uz život u Zemlji

nio i “živio u zemlji kojom su puto-

govoj obitelji gaji loše namjere. On

Kanaan? Zašto on vjeruje da će na

vali njegovi očevi, Zemlji Kanaanu.“

se prisiljen osloniti na Šimonov i Le-

koncu moći živjeti tamo u miru i

Zadnja izjava u toj rečenici – Zemlji

vijev mač kako bi preživio, ali to ni-

sigurnosti? Odgovor na ta pitanja je

Kanaanu – čini se suvišnom. Mi

je ono što mu se sviđa, niti je to nje-

da je on razumio da je to zemlja

smo već iz prethodnih parašijot u

gov konačni životni cilj. Zemlja Ka-

njegovih predaka i da je G-spod s

knjizi Berešit sasvim svjesni da su

naan nije gostoljubiva ni prema nje-

njima učinio savez da će im dati tu

Avraham i Jichak boravili u Zemlji

mu niti prema njegovom načinu

zemlju.

Kanaan. Budući da svaka riječ i fra-

gledanja na život.

za u Tori traže da na njih obratimo

Možda se ona sada i zove Zemlja

Filistejski kralj koji je želio oteti i

Kanaan, no trajno će se zvati njego-

uzeti za robinju njegovu majku i ba-

vim imenom, Zemlja Izraelova. Ta

ku još uvijek je tu, a ako ne on onda njegovi klonirani nasljednici. Na po-

će zemlja upoznati mnoge stanov■ nike i vladare, no to nikada neće

grebu svoga oca kod špilje Mahpela

promijeniti njenu vječnu narav kao

Ja vjerujem da su pouke iz ovih

sigurno je sa žalošću razmišljao ka-

Zemlje Izraelove. Ta je zemlja dom

riječi kojima otpočinje naša paraša

ko je njegov djed bio primoran pla-

za Jaakova – zemlja njegove prošlo-

strahovito relevantne za naše vrije-

titi toliko pretjeranu cijenu za gro-

sti i njegove budućnosti. To je ono

me. Jaakov je prisiljen živjeti u ne-

bno mjesto.

što ga veže za ovu veliku praotačku

pažnju i da ih proučimo, komentatori Tore tijekom vijekova propitivali su ovo pitanje i ponudili brojne i različite pouke i spoznaje.

prijateljskom okruženju. Priča o napadu na Dinu, pa nasilje i krvoproliće koje je nakon toga uslijedilo između Jaakovljeve obitlji i Kanaanaca služi kao kulisa ovakvoj vrsti života kakvu zahtijeva življenje u Zemlji Kanaanu.

Strana 10

Zemlja Kanaan Jaakova je tjerala na razmišljanje o mnogim neugo-

baštinu i misiju, i on će zahtijevati da tamo bude i pokopan.

dnim vezama koje su ga povezivale

Jaakov se ne obazire na poteškoće

s njom: kraljevsku otkupninu Esa-

i iskušenja koje su sastavni dio

vu, kamen umjesto jastuka, i invali-

Zemlje Kanaana jer on ne živi tek u

ditet kao posljedicu susreta s bezi-

njenim zemljopisnim granicama već

menim neprijateljem. Sve to i još

u idealnoj zemlji svojih praotca – u

mnogo više bio je njegov udio u

zemlji B-žjeg otkrivenja i svetog ci-

Zemlji Kanaan.

lja. Jaakov će proživjeti još mnogo

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Zemlja Izraelova

boli i patnje u Zemlji Kanaan prije nego li se vrati tamo u svoje konačno počivalište. No njegovi će je potomci, Židovski narod, uvijek znati kao zemlju svojih praotaca, Zemlju Izraelovu. Život općenito, a posebice Židovski život, nepredvidiv je, iznenađujuć, tajanstven i zagonetan. Jaakov očekuje da je nakon njegovog susreta s Lavanom i Esavom najgore iza njega. Ali zabava tek treba početi. Tko bi mogao predvidjeti da će nakon sukoba među braćom Jišmaelom i Jichakom, Jaakovom i Esavom najveći sukob među braćom u Židovskoj povijesti tek započeti sada?

Sve vrste tajanstvenih i neobjašnji-

vih događaja urote se da zajedno organiziraju ovu priču. Zašto Jaakov daje Josefu posebnu opravu i takvu protekciju pokazuje pred svojom ostalom djecom? Zašto on šalje Josefa na tako očigledno opasan zadatak da nađe svoju braću? Tko je taj tajanstveni čovjek koji ga odvodi u brlog Šimona i Levija? I zašto je konačni rezultat svega toga prodaja Josefa kao roba predodređenog za egipatsko ropstvo?

Kasnije u parši, kako to da Jehuda počini takav očigledno nemoralan čin i zbog čega je i pored toga nagrađen da bude rodonačelnikom Židovske kraljevske i mesijanske sudbine? I zašto se Perec progurao van iz utrobe svoje majke prije Zeraha?

Tora nam ne daje odgovor niti na

predskazivanja iznikne Židovska

jedan od ovih fantastičnih događaja.

država u Zemlji Izraelovoj? I kako

Midraš nudi različite komentare i

će, nakon tisuća godina tradicije To-

interpretacije kako bi nam pomogao

re i čuvanja običaja ta Država posta-

da donekle shvatimo ovaj lanac do-

ti takav bastion sekularizma, pa čak

gađaja. No na kraju priče, sve to os-

i ateizma?

taje jedna velika zagonetka uvijena u nebesku tajnovitost. Ja vrlo loše

Pa ipak, sve se to desilo, i čuda se

rješavam tajne ili objašnjavam vrlo

Židovskog života nastavljaju širiti

teška, složena pitanja u Tori i biblij-

pred našim očima. Izrael je postao

skom tekstu. Stoga ću se zadovoljiti

puno više Židovska država nego so-

time da u čudu pratim priču koju

cijalistička. Antisemitizam nikada

nam priča Tora.

nije bio snažniji, a ipak se Židovski narod nikada nije osjećao odvažni-

Prorok Ješajahu nas uči da B-žji putevi nisu naši putevi i da njegova ruka vodilja u svim događajima

Ogroman preporod učenosti i izu-

ljudskog roda ostaje nevidljiva, ta-

čavanja Tore među Židovskim na-

janstvena i iznad svega čudesna. To

rodom širom svijeta, a posebno ov-

je suština toga kako je Židovska tra-

dje u Izraelu vjerojatno je najveće

dicija gledala ne samo na biblijski

iznenađenje našega doba. Sve bi nas

tekst već i čitavu Židovsku i ljudsku

to trebalo navesti da budemo opre-

povijest.

zni prema stručnim predviđanjima, sveznajućim političarima i drugim

U naše vrijeme holokaust je bio

mudracima koji tvrde da poznaju

nepredvidivo neočekivan i sada na-

našu budućnost i ono što je za nas

kon što je do njega došlo još uvijek

najbolje. Misterije parše same po sebi

ga milijuni ljudi poriču. Tko bi mo-

čine poruku ove parše.

gao zamisliti da pored svih unutarnjih i vanjskih podjela, očekivanja i

Godina 13 11Broj 9 Strana

jim i snažnijim nego danas.

Šabat šalom ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Pohranite ovu misao do sljedećeg Sukota Parša o Jehudi i Tamar sadrži jedan od najvećih incidenata u Tori. Jehuda je imao sina Era koji je oženio Tamar i umro. Zatim je – slijedeći drevnu tradiciju leviratskog braka (kao što Ramban objašnjava) – Jehuda dao Erovog brata Onana Tamari za muža.

Onan je također umro, kao i njegov brat Er. U tom momentu, Jehuda je oklijevao dati svog trećeg sina, Šelu, Tamar za muža te joj je savjetovao da se vrati u očevu kuću 'dok Šela ne naraste'.

a nije joj bio dan za muža.“ (Berešit

nikada ne bi mogla postati majkom

38,14)

njegove djece i unučadi. Zbog njene

U nastavku priče, Jehuda ju nije prepoznao i pomislio je da je ona 'zona' (bludnica). Imao je odnos s njom nakon kojeg je ona zatrudnjela, a

ostatak priče znamo. Raši ističe da je Tamar ovdje učinila nešto što je bilo potpuno suprotno njenom karakteru.

Prerušila se u bludnicu i zavela Jehudu kako bi imao odnos s njom.

Kako je ta pravedna žena mogla učiniti tako nešto? Raši objašnjava da

Tora kaže da je nekoliko godina

je ona bila strastvena po pitanju toga

kasnije, Tamar postala nestrpljiva u

da postane majka potomka Jehudine

iščekivanju

Jehudinog

obitelji. Na prijevaru je učinila sebe

obećanja da će joj dati Šelu za muža:

dostupnom njemu 'u ime Neba' (l'Šem

„Stoga je skinula svoju udovičku

Šamajim) – jer je htjela imati djecu koja

odjeću, pokrila se velom i umotala se

će biti dio njegovog rodoslovlja.

ostvarenja

te sjela na raskršće na putu prema Timni jer je vidjela da je Šela odrastao,

Prema onome kako je to Tamar doživjela, Jehuda ju je odbacio. Nije joj namjeravao dati Šelu pa tako ona

strasti

da

postane

dijelom

loze

Jehudinog plemena, ona je uzela stvar u svoje ruke i "hifkira acma ecel Jehuda'' (pred Judom se pravila kao da 'nema vlasnika'). Komentar Bnei Jisashar

nudi krasan uvid (koji se primarno odnosi na blagdan Sukota). U možda najpoznatijoj od svih 'hošanos' koje recitiramo na Sukot – Om Ani Homa – abecedno organiziran odlomak koji ■ recitiramo na Sukot počinje: Om Ani Homa (Narod kaže 'Ja sam zid!'); Barah kaHama

(sjajan poput sunca); gola

v'sura (no izgnan i raseljen); damsa l'Tamar (poput Tamar – doslovno: poput palminog drveta)…

Bnei Jisashar primjećuje: Židovski narod proglašava, „Svemogući nas je izbacio iz Svoje Kuće. U izgnanstvu smo. Nemamo Beit haMikdaš. Očigledno, On nas ne želi. Međutim, mi smo poput Tamar. Unatoč činjenici da se osjećala izbačenom iz Jehudine kuće, budući da je toliko snažno željela dobiti djecu od njega, učinila je sebe pred njim kao da je 'bez vlasnika'. To

je ono što mi činimo. Izbačeni smo iz Njegove Kuće, ali još uvijek imamo strast i čežnju prema Njemu toliku da želimo postati (peta fraza po abecednom redu) haHaruga Aleha (ubijeni za Tvoju svrhu).

Pohranite ovu misao kako biste ju mogli sljedećeg Sukota izreći u svojim sukama.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Prijatelj

kome

Rabbi Yissocher Frand:

možeš

Pohranite ovu misao do sljedećeg Sukota

povjeriti

Odgovor je da nam Tora ovdje

svoja sramotna djela, zaista je pravi

otkriva nešto vrlo istinito. Tora kaže:

i

prijatelj

„Jehuda je poslao janje po svom

ha'ahuvim' (ljubljeni prijatelji)? Braha

prijatelju Adulamitu…“ (Berešit 38,20)

je usmjerena na 'hatana' i 'kalu'. Mi

Taj je čovjek bio 'reehu' – njegov

molimo da njihov odnos bude poput

prijatelj. Definicija prijatelja jest da je

odnosa 'rejim ha'ahuvim'. (Hatan i kala

to osoba kojoj možeš reći, „Imao sam

ne bi to trebali isprobavati tijekom

zabranjen odnos sa bludnicom i

Ševa brahot. Najprije moraju izgraditi

moram joj platiti dug. Učini mi

odnos. Međutim…)

Tora kaže da je Jehuda imao odnos s Tamar, misleći da je ona bludnica: „On se okrenuo prema njoj na putu i rekao, 'Molim te, daj da uđem k tebi', jer nije znao da je to njegova snaha. A

ona je pitala, 'Što ćeš mi dati ako uđeš k meni?'“ (Berešit 38,16)

definicija prijatelja.

Ona je zapravo igrala ulogu bludnice i pitala je Jehudu čime će platiti njenu uslugu. Jehuda je obećao da će joj poslati janje iz svog stada. Ali Tamar je tražila od njega depozit kao pokriće za njegovo obećanje: tražila je njegov prsten, ogrtač i štap koji mu je bio u ruci. Jehuda joj je dao te stvari, imao je odnos s njom i ona je zatrudnjela s njim.

prijatelju, Hiri Adulamcu, kako bi ga dostavio bludnici kao što je obećao i vratio svoje osobne stvari koje joj je ostavio kao depozit. No, Hira ju nije uspio pronaći. Raspitivao se kod ljudi, ali rečeno mu je da u gradu nikada nije bilo bludnice.

Nitko od nas nikada ne bi volio biti u

takvoj

situaciji.

Ali

pokušajmo zamisliti kako bi bilo da se

netko od nas nađe u tako nedelikatnoj situaciji s kakvom se suočio Jehuda.

Nije li to nešto o čemu bi se čovjek

nevjesti

obraćamo

sa

'rejim

Ako čovjek izgradi odnos sa svojom ženom i imaju uspješan brak, on bi

Rambam, u svojim komentarima na

jednog dana morao biti u mogućnosti

Mišnu na traktat Avot, piše vezano uz

doći kući i reći svojoj ženi „Učinio

mišnu

„Stekni

sam najgluplju stvar… učinio sam

prijatelja,“ i kaže sljedeće: Čovjek bi

nešto tako glupo, tako loše i tako

trebao

u

ružno danas…“ A njegova će ga žena

potpunosti vjeruje i od kojeg ništa ne

prihvatiti jer zna da je taj 'glupi čin'

skriva. On se u prisutnosti prijatelja

samo dio veće slike. To je dobar

ne bi trebao ustručavati niti onoga što

prijatelj. To je 'reehu'.

koja imati

savjetuje, prijatelja

kojem

govori, niti onoga što čini. Morao bi biti u mogućnosti reći svom prijatelju

Kasnije, Jehuda šalje janje po svom

uhvaćen

uslugu i odnesi joj novac.“ To je

Jeste li se ikad pitali zašto se ženiku

sve svoje osobne stvari – i dobre i nedolične – bez straha da će njegov prijatelj zbog toga o njemu misliti loše ili drugima prenositi njegove slabosti.

Takav je bio Jehudin prijatelj, Hira –

reehu

ha'Adulami. Jehuda je bio

doslovno jedan od glavnih Jakovljevih sinova, ako ne i zaista glavni sin. Imao je odnos sa bludnicom i on kaže Hiri „odnesi joj novac“. Kako to može

To je definicija prijateljstva – „Ti si

učiniti? Zato što ima dobrog prijatelja,

mi toliko blizak i ja ti toliko vjerujem

a sa dobrim prijateljem to se može

da ti se mogu u potpunosti otvoriti i

učiniti. Ako čovjek ima sreće u životu,

reći ti najgore stvari o sebi bez straha

njegov

da ću te izgubiti kao prijatelja.“

prijatelj. Ako ima još više sreće,

Ovdje je još nešto čemu bismo trebali

pridati pozornost kada idući puta budemo pozvani da govorimo Ševa Brahot:

supružnik

može biti

taj

možda ima i još nekoga tko može ispuniti tu ulogu.

To je ono što Mišna kaže u Avot: Stekni sebi prijatelja. Pokušaj steći

radije pobrinuo sam nego da ode

Peta 'braha' od sedam brahot koje

svom dobrom prijatelju i zamoli ga da

recitiramo tijekom tjedna vjenčanja,

pronađe bludnicu koju je unajmio,

započinje riječima: Sameah

otplati joj njegov dug i povrati

rejim ha'ahuvim, k'samehaha jecirha

depozit? Čovjek ne traži takve usluge

b'gan Eden m'kedem (Obraduj ljubljene

čak ni od dobrog prijatelja! Kako je

prijatelje, kao što si u prošlosti

Jehuda to učinio?

obradovao Svoja stvorenja u vrtu

t'samah

prijatelja koji će proći s tobom kroz dobro i loše. Štogod da se dogodi, on će stajati uz tebe. Nadamo se da će svaki 'hatan'

i 'kala' zaslužiti da

izgrade odnos 'rejim ahuvim'. ■ Prevela Anja Grabar

Edena.)

Godina 13 13Broj 9 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svi smo mi samo ljudi Ovaj tjedan čitamo poznatu priču

vidio sam mnogo puta da se kokoši

biznismene, kraljeve i plemiće, kao i

o Josipu i njegovoj braći koja su ga

uvijek, ali baš uvijek, vraćaju u

obične ljude sa ulice je upravo seks,

prodala u ropstvo u Egipat. Pristra-

kokošinjac.

najosnovniji animalni instinkt.

nost, ljubomora, strast, požuda i izdaja. Sve to i još mnogo više, nalazi se u ovoj parši. Vrijedi je pročitati.

Ovotjedna parša i ona koja slijedi moji su apsolutni favoriti.

Zanimljivo je, međutim, da Tora

Mogao bih sada krenuti s pjesni-

najvećim od svih izazova smatra

čkim

one u području seksualnih odnosa.

zauzeti sasvim drugu perspektivu.

Pretpostavljam da to i nije iznenađujuće jer svatko od nas zna za

Posljednji test s kojim se Josip

puritanizmom,

ali

želim

Znajući da je čak i Josip, čovjek koji je u Bibliji nazvan 'pravednim', mogao pasti da nije bilo vanjske

suočio smatra se možda najvećim

intervencije, mislim da moramo

izazovom u cijeloj Bibliji – bio je to

'malo popustiti' prema drugim lju-

test sa Potifarovom ženom.

dima više nego što to inače činimo.

Žena njegovog gospodara bila je

Ne pokušavam time opravdati po-

najljepša žena u cijelom Egiptu.

greške koje mi ljudi činimo – oso-

Očito je da se udala zbog pozicije, a

bito kada su u tom procesu i drugi

ne zbog ljubavi. Ali se preko ušiju

povrijeđeni. Međutim, moramo biti

zaljubila u mladog hebrejskog roba

oprezni kako ne bismo sudili po-

kojeg su doveli u njenu kuću. I ništa

greške drugih koje bismo i mi sami

ju nije moglo zaustaviti u tome da

u istim okolnostima počinili. Ljudi

bude njen. Stalno iznova, Josip je

se izgube kada se nađu suočeni sa

odbijao njene ponude. Sve dok

životnim izazovima. A ja sam za to

napokon nisu bili sami u kući i ona

da ljudima damo priliku da preuz-

se bacila na njega… tinejdžer, dale-

mu odgovornost za svoje pogreške i

ko od obitelji, prijatelja i svake

da ih nadiđu.

podrške. Mogao se lako izvući s onim što se moglo dogoditi. No ipak je rekao 'ne'. Rabini nam kažu da bi Josip bio popustio iskušenju

da nije pred sobom imao viziju svog oca. Na kraju krajeva, svi smo mi samo ljudska bića.

Rekao sam da se mogao 'izvući s time', ali to bi bilo samo u njegovom umu. Dovoljno dugo živim da bih shvatio da se nitko nikada 'ne izvuče'. Odnosi su mnogo kompleksniji i sofisticiraniji od samog seksa i

Strana 14

Da još jednom razjasnim, ne kazvijer koja živi u ljudima. Ali ipak je zanimljivo da Tora to ističe. Ne

ističe

izazov

poštenja

ili

vjere,

ljubomore,

integriteta…

nego

osnovni animalni izazov spolnog odnosa, kao najveći od svih izazova.

To bi trebalo uvećati našu poniznost, kako ne bismo vjerovali da smo se uzdigli visoko iznad drugih živih bića. Svakako nismo. Uvijek

žem da je ono što je pogrešno ispravno. Samo kažem da ljudi čine

pogrešne stvari i kada im damo priliku da se poprave, umjesto da ih osuđujemo, tada su rezultati često bolji

nego

kada

ih

obasipamo

samopravednim puritanskim 'vrijednostima'. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

ponovo i ponovo, okolnost koja najlakše ruši političare, svećenstvo, Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Dva čuda Hanuke "Jer je svijeća zapovijed, a Tora je

borbi ideja pobjeđuje se boljim ide-

svjetlost." ".

jama, u ovom slučaju svjetlom znanja Tore: "Jer je svijeća zapovijed, a

Dok se pripremamo za blagdan

Tore je svjetlost." Budući da je zna-

Hanuke – koja započinje u nedjelju

nje kumulativno, razvija se kako se

– priliči da preispitamo značaj svje-

tekst pridružuje tekstu, tako se ta-

tla hanukije, kao i pjesama hvale Al Hanisim i Halel koje su obilježje naše osmodnevne proslave.

Na temelju teksta molitve Al Hanisim (doslovno "za čuda"), koji se pojavljuje u blagoslovu zahvale u Amida i molitvi nakon jela tijekom cijelog blagdana, činilo bi se da je osnovno čudo Hanuke vojna pobjeda pučkih paravojnih snaga Judejaca nad znatno većom borbenom silom, vojskom Grčko-sirijskog kraljevstva.

Međutim, jedan drugi izvor, prvi put pronađen u kasnom tanaitskom djelu Megilat Taanit kojeg citira i Babilonski Talmud, ističe sasvim drugačije čudo koje je samo nagovješteno u molitvi Al Hanisim. Prema ovom izvoru, koji jedva da spominje vojnu pobjedu, glavno čudo bio je jedan krčag ulja dovoljan da potraje jedan dan, koji je trajao osam dana.

Suočeni s ovom očitom nesuglasicom unutar naše vlastite tradicije, koje je onda glavno čudo blagdana?

Ako su oba, zašto je uopće Svemogući morao učiniti drugo čudo s krčagom ulja? Vojna pobjeda bila bi dovoljna da se povrati izraelski suverenitet, a Makabejci su mogli pričekati osam dana da osiguraju svježe ulje prije nego što upale menoru! Štoviše, bilo bi halahički dopušteno koristiti obredno nečisto ulje ako Godina 13 15Broj 9 Strana

kođer i ideje grade na idejama, i nije bilo na raspolaganju nikakvog

stoga je progresija od jednog svjetla

drugog ulja.

do osam svjetala, ideološka i duho-

Da bismo shvatili značaj svakog od ovih čuda, moramo preispitati

vna pobjeda Sinajskog brda nad planinom Olimp.

čuveni spor oko pravilnog načina

Možemo razumjeti suštinu čuda

paljenja hanukije: Beit Šamai drži da

koja slavimo ako uzmemo u obzir

bismo trebali početi s osam svjeti-

činjenicu da su se Makabejci borili

ljaka prve večeri i smanjivati sve do

ne protiv jednog, već protiv dva

jedne zadnje večeri, dok Beit Hilel

razorna neprijatelja. S jedne strane

tvrdi da započinjemo s jednom i

su se borili protiv grčko-sirijskih

povećavamo do osam.

vojnih snaga koje su fizički prijetile

Rabin Yosef Zevin, z“l, prošlosto-

ljetni učenjak iz Jeruzalema, sugerira da je osnovno oko čega postoji neslaganje pitanje što to palimo: ur (vatra) ili or (svjetlo). Prema Beit Šamaiu, glavna borba i čudesna pobjeda bila je protiv neumoljivog

Judejskoj neovisnosti i slobodi u

našoj domovini. A s druge strane, borili su se protiv grčko-sirijske ideologije koja je bila duhovna prijetnja poruci Tore o privrženosti B-gu mira, samilosti, pravednosti i moralne pravde.

neprijatelja koji nas je želio uništiti.

Molitva Al Hanisim i naša hvala

Stoga smo vatru morali suzbiti va-

Halel ističu vojnu pobjedu koja nam

trom ("Uništit ćeš vatrom zlo u se-

je donijela neovisnost; paljenje Me-

bi", kao što Tora navodi mnogo

nore (u skladu s Beit Hilelom) na-

puta). Vatra započinje velikim pla-

glašava ideološku, duhovnu pobje-

menom, a zatim se smanjuje dok

du vjerski odane Judeje nad pogan-

proždire sve što je usred nje (dakle,

sko-svjetovnim helenizmom koji je

od osam do jedan). To je slično voj-

u to vrijeme dominirao čitavim ci-

noj bitci u kojoj pobjednički Judejci

viliziranim svijetom. Kako pobjeda

trijumfiraju i pobjeđuju one koji bi

tako i svako čudo bili su ključni za

htjeli uništiti etički monoteizam.

Izraelsko nasljeđe, ne samo da pre-

Međutim, prema Beit Hilelu, glavna je borba - i čudesna pobjeda bila pobjeda nad lažnom ideologijom grčko-poganskog helenizma. U

živi, već i da prevagne. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Yossi Katz, Breslov:

Iskušenje vas grabi za košulju "Supruga Josefovog poslodavca bacila je oko na njega. Ona mu je rekla: 'Spavaj sa mnom.' On je odbio ... Ona je govorila Josefu iz dana u dan, ali on je nije htio slušati ... Ona ga je zgrabila za odjeću govoreći: 'Spavaj sa mnom.'

On je ostavio odjeću kod nje i pobjegao van." (Postanak 39,7-12) Svi mi imamo iskušenja, u ovoj ili onoj mjeri, češće nego li bismo htjeli.

Za neke od nas ta iskušenja su dovoljno jaka da se mogu nazvati ovisnostima. Možemo li prevladati ta iskušenja? U čemu je razlika prevladamo li ih ili ne?

Rebe Nahman piše da je iskušenje danas lakše spriječiti nego što je to bilo nekada davno. On objašnjava da je napast nakrcana s klipot (ljuskama, silama nečiste energije). Kada osoba nadvlada iskušenje klipot budu slomljene u tolikoj mjeri da kad se sljedeća osoba susretne s istom kušnjom, njoj će biti lakše prevladati je, pobijediti. To je razlog zašto "Ono što je bio veliki izazov za Josefa mala je stvar za Boaza" (Sanhedrin 19b). Zato što je Josef uspješno nadvladao svoju kušnju, Boazu je utoliko njegova situaciju bila manje kao kušnja, kao težak test, nego kao manju napast, i lakše

■

ju je bilo savladati (Rut 3,8).

I tako, kako vrijeme prolazi, a sve više i više cadikim (pravednika) nadvladava iskušenja, običnim Židovima poput vas i mene postaje lakše da savladamo naše kušnje. "Pa kako me onda toliko privlači moj omiljeni porok? Zašto se osjećam tako zarobljen njime, tako nemoćan, da ga nadvladam? Zašto ne mogu nadvladati svoje loše navike! " Možeš. Netko je jednom pitao Rebe Nahmana da objasni pitanje slo-

bodne volje. "To je vrlo jednostavno", rekao je Rebe. "Ako osoba želi ona čini. Ako ne želi - ona ne čini. " Reb Noson piše da je to zabilježio zato, jer mnogi ljudi smatraju da zato što su navikli da nešto rade na određen način, ili zato što imaju određene navike, oni ne mogu promijeniti svoj način ponašanja. Oni se osjećaju kao da nemaju slobodnu volju. To ovdje nije slučaj. Čovjek uvijek ima slobodnu volju u pogledu svega, i ono što želi, to čini.

Naravno, pomaže se povremeno podsjetiti na posljedice predavanja svojoj želji. Rebe je jednom komentirao: "Zbog kratkog 15-minutnog zadovoljstva, čovjek može izgubiti i ovaj svijet i svijet koji će doći." Stoga se moramo osvrnuti unatrag i gledati Josefa i ostale heroje naše slavne prošlosti, da se prisjetimo da su oni, u velikoj mjeri, raščistili taj put.

I moramo odlučiti kakvu vrstu budućnosti želimo - na ovom svijetu i u sljedećem - tako da budemo spremni otrgnuti se iskušenju sljedeći put kada nas ono zgrabi za košulju. agutn shabbos! Šabat šalom ■

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Ljubomora

Kada je [Josef] ispričao [svoj san]

U ranijem događaju, nakon što je

Na praktičnoj razini, ako nas ne-

svom ocu i braći, njegov otac ga je pre-

napustio Lavanovu kuću, Jakov je

tko zapita o našoj financijskoj situ-

korio i rekao mu: "Kakav ti je to san što

koristio sličnu taktiku. Kada je prvi

aciji, a odgovor bi ga mogao navesti

si usnio? Očekuješ li ti da se ja, tvoja

put susreo Esava, on je shvatio da je

da nam pozavidi, najbolje je da mu

majka i tvoja braća klanjamo do zemlje

Esav vjerojatno još uvijek ljut što je

ne otkrijemo sve činjenice. Ako se

pred tobom?" (Berešit 37,10)

Jakov uzeo njegov blagoslov. Da je

nađemo u situaciji u kojoj ne mo-

Esav čuo kako je Jakov postao bo-

žemo smisliti način da izbjegnemo

gat u Lavanovoj kući, to bi samo

kazati mu sve, dopušteno je da mu

dodalo ulje na vatru Esavove lju-

kažemo da imamo manje imovine

bomore. Jakov je stoga rekao Esavu

nego što je zapravo imamo. ■

Jakovljeva reakcija na Josefove ri-

ječi pomalo je uznemirujuća. Zašto je Jakov tako oštro kritizirao Josefa, ako je Josef bio njegov najdraži sin?

Iako je Jakov znao da je Josefov san bio istinit, on je pokušavao rasprišiti ljubomoru ostalih svojih sinova,

da posjeduje "kravu i magarca," iako je u stvarnosti bio blagoslovljen s

Prevela Tamar Buchwald

mnogo bogatstva i mnogo imovine.

pretvarajući se da sumnja u istinitost tih snova.

Zašto bi Jakov, kojeg znamo kao glavnog nosioca (stupa) istine u

ovom svijetu, pribjegao prikazivanju lažne slike stvarnosti, samo zato da spriječi ljubomornu reakciju?

Izazivati ljubomoru drugih je uvijek opasna stvar, i nikad se ne može unaprijed znati koliko će daleko valovi ljubomore otputovati. Iz tog razloga moramo biti izuzetno oprezni da ne izgovorimo nešto što bi moglo postati povodom za ljubo-

moru. Razlog zbog kojeg je Jehuda a ne Josef - bio izabran za kralja Izraela je taj što je Josef izazivao ljubomoru kod ljudi s kojima je živio. Ova je mana bila dovoljno ozbiljna da prouzroči da on izgubi status

vođe

koji

mu

je

bio

namijenjen. Posebice su u pogledu Josefovog sna Jakovljevi strahovi bili potpuno opravdani.

Godina 13 17Broj 9 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Vaješev je snažna poduka o slobodnoj volji.

Paraša Vaješev započinje s pričom o odnosu između Josefa, Jakovljevog omiljenog sina, i njegove braće.

Kad Josef krene po očevom zadatku potražiti svoju braću, rečeno je:

"Neki ga čovjek nađe i gle on lutaše poljem ..." (na hebrejskom je lutanje to'e, što također zvuči kao krivo, mada se drugačije piše), a Midraš kaže kako je on u svemu bio u krivu (to'e). Znači, iako je naučio i poznavao tajne stvaranja, dok je živio u zaštićenom okruženju očeve kuće, on nije znao kako se odnositi prema onome što je učio. Velika se promjena dogodila u momentu kad su ga

njegova braća bacila u prazan bunar. U tom trenutku Josef shvaća da kod njega nešto ne "funkcionira" dobro. Da nešto što on radi nije ka-

Stvoritelj stvorio savršeni svijet, ali

ljela, on se ponovo našao u "jami".

kad je sve previše savršeno nama to

Tu on, također u vrlo kratkom vre-

prisjedne i to je razlog zašto "Mnoge

menu, postane "kralj" jame.

su boljke...". Kada dobijemo priliku da tamu pretvorimo u svjetlost, i gorčinu u slatko, da budemo pravedni, to je mjesto koje moramo iza-

brati da na njemu budemo.

Jer pravedan čovjek

■

"Jer pravedan čovjek sedam puta padne i ponovo ustane, a zli kad se nađe u nedaćama posrne" (Izreke 24,

16) to je tajna života. Moramo imati na umu da su nam sve boli i patnje koje doživljavamo prilika koju smo dobili da donesemo izbor – da iza-

ko treba i da to treba promijeniti. I

sedam puta padne i

doista, odmah nakon toga nam Tora

ponovo ustane,

(bavljenja s boli i emocionalnim

kaže da je karavana Išmaelaca koji

a zli kad se nađe

reakcijama) i bitnog (ispunjenja naše

su prolazili i kupili Josefa nosila "...

u nedaćama posrne"

mirodije i matičnjak i ladanum...", a

- to je tajna života

Raši (veliki francuski komentator iz nagrada pravedniku. Raši objašnja-

Josef razumije da, ako sanja o to-

va da Išmaelci obično nose sirovu

me da bude "kralj", mora i raditi na

naftu, međutim, kako bi se spriječilo

tome, pa kad je bio prodan Potifaru

da Josefu naškodi loš miris, ta je

on se odmah prilagođava svojoj

karavana nosila parfeme i tamjan.

novoj situaciji kako bi iz nje izvukao

Josef Ha'Cadik (pravednik). Ovdje on razumije da "Mnoge su boljke pravednika, ali B-g ga izbavlja iz svih" (Psalmi 34). Što znači, da je Strana 18

između

drugorazrednog

vizije i ciljeva).

Ari kaže da naš tikun u ovom svijetu može biti samo u fizičkom tijelu

11. stoljeća) objašnjava da je to

Tu se Josef promijenio i postao

beremo

najbolje. Nakon kratkog vremena on postaje upravitelj svega što Potifar posjeduje. Međutim, tada je dozvolio da njime ovlada ponos, i kada ga je Potifarova supruga pože-

i zbog toga je naš "posao" ovdje toli-

ko težak. To je jedini način na koji možemo pretvoriti tamu u svjetlost i gorčinu u slatko. Kad se čini da zlo kontrolira život pravednika to je zato da bi pravednik dobio priliku da radi na tome da promjeni sebe i svoju situaciju, i takvo stanje duha je tajna uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S tvoritelj i žena Reb Haim Auerbah iz Lunšica imao je za svog života mnoge protivnike, među kojima neki nisu bili na najboljem glasu. Zato se on i nije previše obazirao na govorkanja. Ljude je jednostavno smetala njegova iskrenost i neuobičajeno ponašanje.

Dogodilo se tako jednom da je zastao na tržnici i

poveo duži razgovor sa ženom svog poznanika.

Naravno, odmah su krenule glasine: što uopće radi reb Haim na tržnici, a k tome još razgovara sa ženom!

Nije prošlo mnogo vremena i glasine su sustigle reba Haima. On se samo slatko nasmija i reče: “Bolje je da čovjek razgovara sa ženom i usmjeri svoje misli prema Stvoritelju, nego da razgovara sa Stvoriteljem, a usmjeri svoje misli prema ženi.”■

Tiha kontemplacija “Onaj koji previše govori donosi grijeh” (Pirkei Avot 1,5).

Smisao ovog učenja je sljedeći: Riječ grijeh (het) znači nedostatak (hisaron). Čak i onda kad s drugima razgovaraš o mudrosti Tore, tišina je poželjnija.

Tiha kontemplacija pruža veću mogućnost za kontakt s B-gom, nego raspravljanje i uvjeravanje.

Magid iz Mezriča ■

G ovor i tišina Neki ljudi misle da ja ne znam dobro govoriti.

Istina je da sam ja naučio kako je bolje šutjeti. ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 9 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Efektivna komunikacija

kve reakcije, ona ne unapređuje svoje midos – i nema ničeg doista

O pravilnom načinu izražavanja

plemenitog u tome.

možemo mnogo naučiti iz tefile (molitve). U tefili postoje tri istaknute

Tako, čovjek mora biti sposoban

teme. Mi izražavamo svoju zahval-

da bude asertivan, da ne bude agre-

nost B-gu, izražavamo svoju ljubav

sivan, i tada je vrlina ako on potisne

prema Njemu, i priznajemo da smo

svoju ljutitu reakciju jer to je ono što

učinili nešto pogrešno te tražimo

Talmud zahtijeva. Namjera koja

Njegovo oproštenje. Te teme može-

stoji iza ponašanja je najvažnija.

mo sumirati u tri kratke fraze koje

Zamislite da ste se slučajno suda-

bi našu komunikaciju učinile mno-

rili s nekime, i on kaže, „Zašto ne

go efektivnijom, osobito sa ljudima

paziš kuda hodaš, idiote!“ Agresi-

sa kojima smo bliski. „Hvala ti,“ „Volim te,“ i „Bio/bila sam u krivu, oprosti.“ Ponekad ljudi nerado izražavaju zahvalnost. Mojsije je korio Izraelce

van odgovor je, „Koga to nazivaš krivu, oprosti.“ Očigledno je da je asertivnost zapravo suprotnost agresivnosti.

idiotom,

budalo?“

■

Ne-asertivan

odgovor je otići dalje poput ranjenog psića, žaleći samog sebe i možda maštajući o tome kako bi bilo

zbog toga što su bili nezahvalni

Ako vas netko uvrijedi, vi možete

lijepo fizički se osvetiti kad biste bili

(Avoda Zara 5a), i Tosafos kaže da se

reagirati agresivno, ne-asertivno, ili

viši i jači. Asertivan odgovor je

oni nisu željeli osjećati zahvalnima

asertivno. Pogledajmo sve tri opcije.

„Žao mi je. Bila je to nezgoda.“

jer se nisu željeli osjećati dužnima B-gu! Neki ljudi su također sramežljivi u izražavanju svoje ljubavi i privrženosti; osim toga, može postojati velik otpor da bi netko priznao da je bio u krivu.

Ako netko zna da je učinio pogrešku, ali to ne želi priznati, taj propust je neuspjeh u izražavanju; to je ne-asertivnost. Slično tome, neus-

pjeh u izražavanju privrženosti ili zahvalnosti je također ne-asertivnost.

Agresivni odgovor znači kritizira-

Iako je sudar sa osobom svakako

ti ili vrijeđati osobu. To je vježbanje

bio nenamjeran, reći „Žao mi je“ je

vaše ljutnje. U većini slučajeva, ag-

istina i ispunjava kriterij iskrenosti

resivan će odgovor izmamiti reakci-

u asertivnosti. Osoba koja vas je uv-

ju druge osobe, koja vam u obranu

rijedila ponijela se neprikladno, a

može dobaciti još koji uvredljivi

odgovarajući agresivno vi se spu-

komentar, pa to može prerasti u

štate na njenu razinu. Asertivan

ozbiljan sukob.

odgovor je dostojanstven, te čini da

Ne-asertivan odgovor znači ugristi se za usnu, ostati šutke i otići.

Kao što smo primijetili, Talmud uvelike cijeni osobu koja ne odgo-

druga osoba više žali radi svog ponašanja, no što bi to bilo da ste uzvratili uvredom. Asertivnost je tako korisna za obje strane.

vara na uvredu. Ali pazite! To se

Uznemirava me nešto što sma-

Pomislite samo kako bi odnosi bili

odnosi na osobu koja bi inače bila

tram jednim od područja pomanj-

ugodni kada bi ljudi asertivno izra-

agresivna, ali odlučuje otići kako bi

kanja asertivnosti koje ne ide uko-

žavali svoje osjećaje. Koliko bi mno-

se oduprla ljutnji. To zahtijeva trud, i

rak sa ispravnim midos. Vidim ljude

go uništenih brakova moglo biti

čovjek to čini kako bi unaprijedio

koji na Šabos prolaze jedni pored

očuvano samo kada bi se češće ko-

svoje midos, te je to zato hvalevrije-

drugih na putu u šul ili iz šula, i sa-

ristile ove jednostavne tri fraze:

dno. Ako je osoba toliko pasivna da

mo nekolicina njih kaže „Dobar

„Hvala ti. Volim te. Bio/bila sam u

se nije sposobna zauzeti za sebe te

vam Šabos“. Osim ukoliko je to

se jednostavno povlači od bilo ka-

netko koga znaju. Tada oni možda

Strana 20

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

zastanu i popričaju. Uopće to ne ra-

liku berahe (blagoslova). Više ne ko-

zumijem. Talmud kaže da je veliki

ristimo taj izraz, ali Midraš kaže da

Raban Johanan ben Zakai uvijek

je Šalom zapravo jedan od načina za

prvi pozdravljao svakoga koga bi

nazivanje B-ga (Vajikra Raba 9,9).

sreo na ulici, čak i ako ta osoba nije bila Židov (Berahos 17a). Smatram da bi jednostavno bilo prirodno razmijeniti pozdrave „Dobar Šabos.“ U manjim zajednicama ljudi općenito

pozdravljaju jedni druge na Šabos

Biti prvi koji će pozdraviti nekoga je dobar način za uvježbavanje asertivnosti. To može dovesti do jednostavnijeg povećavanja asertivnosti i u drugim stvarima.

čak i ako su stranci. Pitam se može

Iako je asertivnost obično pozitiv-

li za to biti odgovorna velika popu-

na osobina, moram priznati da po-

lacija na prilično malom području,

stoje situacije u kojima biti asertivan

koju nazivamo „zagušujući faktor.“

može biti kontraproduktivno. Ra-

Talmud uči, „Pozdravi svakoga radosnog lica“ (Etika otaca 1,15). Kada vas netko pozdravi s osmijehom, osjećate se dobro. Zašto drugima ne biste pružili to isto zadovoljstvo?

dno mjesto može predstavljati jedan od takvih problema. Primjerice, vaš šef vam može reći da učinite nešto na njegov način, a vi znate da postoji mnogo bolji način na koji bi se to moglo učiniti. Ako je vaš

Rebbe Yisrael iz Salanta bio je na

odnos sa šefom takav da mislite da

putu prema šulu na Erev Jom Kipur

bi on poslušao vaš prijedlog, možda

i susreo je čovjeka koji je bio obuzet

ćete mu to reći na način koji ne

svečanošću dana i tešuvom, što je

nagovještava da ste vi pametniji od

izazvalo da bude vrlo ozbiljan i obo-

njega. Međutim, ako se on lako

rena pogleda. Prošao je pored Rebbe

vrijeđa, bolje je ne biti asertivan i

Yisraela bez da ga je pozdravio, a

jednostavno učiniti to na njegov

lice mu je bilo namrgođeno.

način.

Rebbe Yisrael je rekao, „To što se baviš tešuvom nije razlog da druge ne pozdraviš ugodnim izrazom lica.“

Uzmimo drugi primjer. Na svom ste poslu četiri mjeseca. Osoba koja radi za stolom do vašeg razgovara na telefon vrlo glasno i to vam ide

Rebbe Yisrael je očekivao da će čo-

na živce. Što trebate učiniti? Umno-

vjek prekinuti svoje misli i sa osmi-

gome to ovisi o vašem odnosu s tom

jehom kazati „Šalom alehem“. To bi

osobom. Ako imate pozitivan od-

bilo ispunjavanje dodatne micve na

nos, možete reći, „Moram ti nešto

Jom Kipur.

reći. Nadam se da nećeš to shvatiti

Talmud kaže da je iniciranje šalom alehem pozdrava segula (duhovni lijek) za dugovječnost. Uistinu, u stare je dane bio običaj pozdraviti nekoga sa „Hašem imahem“ (B-g s vama), izgovarajući B-žje ime u obGodina 13 21Broj 9 Strana

kao uvredu, ali ne mogu se koncentrirati kad tako glasno razgovaraš na telefon. Shvaćam da imaš poslovne pozive, ali to me jako ometa. Je li moguće da samo malo sniziš ton?

Izuzetno bih cijenio to.“

Pretpostavimo da osoba do vas obavlja privatne pozive tokom radnog vremena i ti razgovori ometaju vašu koncentraciju. U svakom slučaju, kada bi razgovori bili legitimni poslovni pozivi, to vas ne bi smetalo. Ono što vas zapravo smeta može biti to što on ili ona obavlja privatne pozive tokom radnog vremena – a to nije vaš posao. Ako se to uistinu čuje, možete reći osobi, „Žao mi je što ti ovo moram reći, ali kada razgovaraš na telefon, ja mogu čuti svaku riječ, čak iako pokušavam da ne čujem tvoje razgovore.

Možda bi mogao razgovarati malo tiše, siguran sam da ne želiš da ja slušam detalje iz tvog privatnog života.“ Ako je odnos takav da se on/ona lako vrijeđa, i uz pretpostavku da nema načina da preselite svoj radni stol, najbolje bi vam bilo uložiti u par slušalica koje će blokirati vanjsku buku.

Ako ste šef, trebali biste povući crtu između asertivnosti i diktature.

Ako slušate što vam vaši zaposlenici govore i ako učinite da im je ugodno razgovarati s vama, vaša asertivnost može biti vrlo produktivna.

Ako vam se oni boje bilo što reći, trebali biste ponovno procijeniti svoj stil upravljanja. Efikasnost vaših zaposlenika će se pojačati budete li ohrabrivali njihovu asertivnost.

Kao što smo vidjeli, asertivnost ima i prednosti i mane, a prednosti izlaze kao jasni pobjednici. Asertivnost nije isto što i kontrola ili arogancija. Ona je jedno od najkorisnijih oružja u vašem arsenalu za efektivno življenje.■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Mojsije stječe sve više samopouzdanja da se suprotstavi anđelima, no ovdje već imamo ono što nam je potrebno.

Mojsije je bio najveći prorok židovskog naroda, koji je, prema predaji, prošao četrdeset i devet od pedeset vrata pročišćenja kroz koje čovjek može proći. A primanje Tore je bilo najuzvišeniji duhovni trenutak u židovskoj povijesti. Što učimo o Mojsijevom doživljaju u tom trenutku? Priča nam govori da se uplašio.

Strah Eima

Kraljev je strah kao rika lavlja: tko ga izaziva, odriče se vlastitog života.

- IZREKE 20,2

MI ČINIMO SVE ŠTO JE U NAŠOJ MOĆI da se okružimo sigurnošću i zaštitom, kako bi nam život bio oslobođen straha. Ali naša prirođena ljudska sposobnost da doživimo strah u našem duhovnom životu može imati i pozitivnu ulogu. Nije vrlina bojati se miševa, stranaca i svoje vlastite sjene, no ipak postoje načini na koje možemo iskoristiti strah na svom putu prema potpunosti (šlemut).

Ovo nije popularna ideja - ili, kako mi je to jednom rekao jedan od mojih učitelja, to je teško prodati. Tko se želi bojati? Duhovni učitelji i tradicije privlače puno više pozornosti prodajući mir i spokoj, jer je pomisao na to da postanemo smireniji u svom životu i s više unutarnjeg šaloma (mira) tako privlačna. No, na ovaj svijet smo došli s ugrađenom sposobnošću za strah. Kako tu emociju možemo korisno iskoristiti na svom duhovnom putu?

Polazišna točka je prihvaćanje činjenice da bez obzira koliko visoku razinu usavršavanja i pročišćenja postigli u svom duhovnom životu, nikada nećemo biti bez straha. Tu pouku učimo iz priče u Talmudu koja opisuje Mojsija koji od B-ga prima Toru u smrtnom strahu.

Biblija opisuje Mojsijeva kako se uspinje na Sinaj da bi primio ploče zakona. Priča kulminira riječima "Mojsije je ušao u oblak i popeo se na goru; i Mojsije osta na gori četrdeset dana i četrdeset noći." Potom se kadar vraća natrag na izraelski tabor.

Talmudski rabina nisu bili zadovoljni time što je Mojsije nestao u oblaku. Željeli su znati što se događalo iza toga, što se dogodilo kad je Mojsije

Strana 22

zapravo primio Toru. I tako imamo učenje rabina Jehošue ben Levija koji nadopunjava sliku: Kad je Mojsije uzašao na visinu, anđeli koji služe govorili su pred Svetim, da je blagosloven: "Vladaru Svemira! Kojim povodom je smrtnik došao među nas?" Sveti je odgovorio: "Došao je da primi Toru." Anđeli su odgovorili: "To tajno blago koje si Ti sakrio devetsto sedamdeset i četiri generacije prije nego li je stvoren svijet!

Njega želiš dati krvi i mesu! Što je čovjek, da se na njega obazireš, i sin čovječji da ga obilaziš? G-spode, B-že naš, kako je divno Tvoje ime na čitavoj zemlji! [Psalmi 8,5.6.

10.] koji si postavio Svoju slavu (tj. Toru) na nebesima!"

Sveti je rekao Mojsiju: "Odgovori im."

Mojsije je odgovorio: „Vladaru Svemira. Bojim se da me ne progutaju [vatrenim] dahom svojih usta."

Sveti je rekao: "Primi se za Moje Prijestolje Slave i odgovori im."

Mojsije je tada govorio pred Svetim i anđelima.

Pripovijest u Talmudu ide dalje i

Mojsije je bio toliko duhovno uzvišen da je mogao razgovarati s anđelima, a ako je i dalje doživljavao strah, to manje-više jamči da vi i ja ovdje na zemlji možemo očekivati da će■ strah biti značajka koja će u našem životu nastaviti odzvanjati za sva vremena.

To jednostavno realno izgleda tako.

Strah je neodvojiv od nas, pa kako ga možemo iskoristiti na pozitivan način? Židovski izvori nam govore kako strah može poslužiti kao ograda koja nas sprečava da učinimo stvari koje stvarno ne bismo trebali učiniti. U svom čuvenom musarskom pismu, Rabbi Yisrael Salanter piše: "Nevolje ovoga svijeta rastužuju; međutim, kazne za grijeh daleko su teže." Trebali bismo se bojati tih kazni jer "iscjeljujuće sredstvo za sve bolesti duše je usredotočenje čovjekova srca i duše na strah od kazne kojeg naučava Tora".

Strah od posljedica može biti pokretač koji će nam pomoći da popravimo svoje puteve. Kada se suočimo s iskušenjem da učinimo stvari za koje znamo da ih stvarno ne bismo trebali činiti, ako je jedino na što se možemo osloniti da nas u tome zaustavi naše dobre misli, osuđeni smo na propast.

Ma koliko bili ispravni ili mudri, misao je jednostavno preslaba da bi mogla odoljeti emocionalnoj snazi želje.

Ali ako gajimo zdrav strah od posljedica pogrešnih djela, to nam može biti alat koji će nam pomoći da se odupremo iskušenju. Opremanje sebe da jednu emocionalnu silu (želju) suprotDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

stavimo drugoj (strahu) daje nam šansu za uspjeh.

To učenje nije lako prihvatiti. Strah od osvete u ovoj generaciji ima puno manju silu nego što ju je imao u prošlosti. Vjerojatno je to zato što smo se odmakli od upotrebe prijetnji i straha za motiviranje poslušnosti kod kuće, a i u školi. Ili je to možda zato što su naši životi uglavnom izolirani od tradicionalnih ratova, bolesti i gladi, a kako tehnologija i medicina prelaze prag za pragom, ovaj svijet počinje izgledati dobro. Kao posljedica toga, mi ne razmišljamo puno o onome što nas čeka iza ovog života, a strah od kazne za prekršaje čini se da nije sila koja će nam pomoći da svoj život usmjerimo u pravom smjeru.

Ali Rabbi Yisrael piše više: "Ovo je ukupan zbroj sveg čovjekovog rada u službi Blagoslovenog - razmatranje straha od nebesa koji se nalazi unutar straha od kazne." On nam je ovdje predstavio drugu razinu straha prema kojem da postupamo. Strah od kazne sadrži u sebi veći strah, strah od nebesa. Biti onaj koji se boji nebesa je dublji cilj.

"Strah od nebesa" je krilatica koja prenosi koncept čovjekovog mjesta u svijetu. Mi smo ljudska bića, smrtni, ograničeni i ranjivi u svemiru u kojem dominiraju ogromne i snažne materijalne i duhovne sile i moći. Onaj koji se boji nebesa potvrđuje i prihvaća da on ili ona ima osobnu slobodnu volju i odgovornost, da je u svijetu na djelu B-žanska volja i da postoji pravda u ovom svemiru. Biti onaj koji se ne boji nebesa znači poreći ta temeljna načela judaizma.

Taj nebeski strah je obilježje tih dubljih temeljnih židovskih načela koja nam pomažu da shvatimo zašto posljednji stih knjige Propovjednika 12,13 sumira: "Ovo je suština svega, sada kada smo sve čuli: Boj se HaŠema i drži B-žje zapovijedi, jer to je čitav čovjek." Kad nema straha od nebesa preuveličava se polje djelovanja naše ljudske moći i veličanstva, pa je tako ovaj oblik straha lakmus test čovjekove vjere.

Godina 13 23Broj 9 Strana

Srce smješteno u umu Rabbi Moshe Chaim Luzzatto (170746) u klasiku musara Put pravednika daje nam još jedan pogled na duhovnu vrijednost straha. Onaj koji se boji nebesa, ne bi se trebao toliko brinuti zbog kazne od B-žjeg dugog štapa, već zbog narušavanja natprirodne slave koja natapa naš svijet. To nije strah od kršenja pravila i posljedica koje će nas stići, već od postupanja na nedoličan način koji obeščašćuje najdragocjenije, čisto i sveto b-žansko veličanstvo, koje, ako smo senzibilizirani na to, prožima svaki djelić stvarnosti unutar koje živimo.

Rabbi Luzzatto nam savjetuje da strahujemo od toga kakav učinak naši postupci mogu imati na čistoću b-žanske slave koja nas okružuje. On kaže da se osoba treba stalno "bojati i brinuti da bi se neki trag grijeha mogao ugurati u njezine postupke ili da oni sadrže nešto, bilo malo ili veliko, što nije u skladu s veličinom časti Blagoslovenoga i s veličanstvom Njegovog imena." Kako ste mogli da se ne bojiti pogrešnog koraka zbog kojeg će vaš život izaći izvan okvira usklađenosti sa Svetim?

Mi svakodnevno, u molitvama naše dnevne liturgije, potvrđujemo da je čitav svijet ispunjen B-žjom slavom.

B-žja slava skrivena je u našem svijetu, ali ne tako da ostane neopažena.

Ako pravim očima pogledate, možete je vidjeti u prirodi i čitavom životu, na nebu i u vodi, u brdima i na gradskim ulicama, u pogledu oka, i u dodiru ruke. Da li biste željeli narušiti takvo veličanstvo? Zar ne bi bilo opravdano bojati se da to ne učinimo? Ne bi li svijet bio bolji kada bi ta vrsta straha motivirala veći broj ljudi da čine dobro umjesto zla?

Prije otprilike tisuću godina, kada je Rabbi Bahya ibn Paquda u Španjolskoj napisao klasik musara Dužnosti srca, on se osvrnuo na stih iz Izreka s kojim započinje ovo poglavlje. On naglašava to koliko bi se osoba plašila da ne navuče na sebe gnjev smrtnog kralja. Koliko više bismo trebali osjećati strah da će naše riječi ili djela prijeći liniju dobrote u odnosu na Kralja nad kraljevima?

PRAKSA Dobro poznato učenje Talmuda nam kaže: "Sve je u nebeskim rukama, osim straha od nebesa." Na vama je da odlučite hoćete li se i kako ćete se bojati nebesa. Kao što smo naučili od Rabbi Luzzatta, ono čega se trebamo bojati nije kazna koja će uslijediti za grijeh, već sam čin grijeha, koji je poput ostavljanja blatnih tragova po B-žjem čistom i blistavom kuhinjskom podu.

Kako strah od grijeha učiniti praktičnim? Rav Kook kaže da kada razmišljamo o Beskonačnom s namjerom da osjetimo strahopoštovanje i duboko poštovanje, taj doživljaj ostavlja uzvišen trag na duši. "Kad se slika dubokog poštovanja iz unutrašnjosti uma pokaže na van u svijetu djela, ona proizvodi praktičnu odbojnost prema grijehu."

Naša praksa za ovo razdoblje je da dođemo u doticaj s unutarnjom slikom o Beskonačnom razmišljajući koliko zvijezda ima na nebu. Znate li?

Trenutne procjene navode da je broj zvijezda devet milijardi bilijuna. Taj je broj nemoguće zamisliti. Moramo ga shvatiti postupno.

Polagano usredotočite svoj um da sagleda grupiranje stotinu zvijezda. Zatim tisuću. Deset tisuća. Sto tisuća.

Milijun.

Milijarda zvijezda jednako je tisuću milijuna ili 1.000.000.000.

Bilijun je tisuću 1.000.000.000.000.

milijardi,

ili

To nisu samo brojevi. Svaki od njih je jedan blistavi svijet. Ali vi još uvijek niste stigli do broja kojeg tražimo, jer on je umnožak milijarde sa bilijunom - devet puta!

Sjednite zatvorenih očiju da doživite unutarnju sliku te nezamislive veličine.

Onda se zapitajte, u svemiru takve izuzetne složenosti, reda i čudesa, kako ja mogu biti toliko bahat i sebičan da počinim grijeh? Suprotno tome, zaključuje Rav Kook, ako izbjegnemo grijehe, "možemo krenuti gore, putem prema uzvišenoj svjetlosti Izvora života." ■ Strana 23

NAGRADA GENEZA

Natan Šaranski dobitnik jevrejskog Nobela Face.ba 10.12.2019. Šaranski je najavio da će kao dobitnik nastojati da skrene pažnju na rast antisemitizma i nastojanja da se delegitimizuje Izrael Fondacija nagrade Geneza, takozvanog jevrejskog Nobela, objavila je danas da je dobitnik za 2020. godinu bivši sovjetski disident Natan Šaranski.

Kako je saopšteno, Šaranskom će se nagrada od milion dolara dodijeliti u Jerusalimu 18. juna naredne godine za "doživotnu borbu za ljudska prava, političku slobodu i njegovu službu jevrejskom narodu i državi Izrael". Šaranski će se tako pridružiti ranijim dobitnicima te nagrade koja se daje onima koji služe kao inspiracija narednim generacijama Jevreja svojim izuzetnim profesionalnim dostigućima i posvećenošću jevrejskim vrijednostima i jevrejskom narodu, filantropu Robertu Kraftu, glumici Natali Portman, umjetniku Anišu Kapuru, violinisti Icaku Perlmanu, bivšem gradonačelniku Njujorka Majklu Blumbergu i glumcu i režiseru Majklu Daglasu.

Predsedavajući komisije za dodjelu nagrade Isak Hercog

koji sada predvodi Jevrejsku agenciju, najveću jevrejsku neprofitnu organizaciju u svijetu na čijem je čelu bio Šaranski, ga je označio "istinskim herojem i izuzetim ljudskim bićem".

Komisija za dodjelu nagrade je rekla da će Šaranski, slijedeći primjer ranijih dobitnika, nagradu pokloniti neprofitnim organizacijama. Šaranski je najavio da će kao dobitnik nastojati da skrene pažnju na rast antisemitizma i nastojanja da se delegitimizuje Izrael.

"S obzirom da sam odrastao kao asimilirani Jevrej u Sovjetskom Savezu otkrio sam svoj jevrejski identitet i pripadnost jevrejskom narodu zahvaljujući Izraelu. Veza s Izraelom dala je meni i drugim disidentima snagu da se bore za prava Jevreja kao i drugih naroda čije se osnovne slobode poriču", rekao je Šaranski.

Taj poznati sovjetski zatvorenik savjesti se uselio u Izrael 1986. godine poslije devet godina provedenih u radničkim logorima i mnogobrojnih štrajkova glađu.

S obzirom da je bio šahovsko čudo od djeteta igrao je u sa-

mici šah u mislima da ostane razuman.

Kasnije, 1996. je izjavio za "Njujork tajms" da je igrao hiljade mečeva i da je u svim pobijedio.

Te godine on je uspio da pobijedi šahovskog šampiona Garija Kasparova.

U Izraelu se bavio politikom i predstavljao milione Jevreja iz bivšeg Sovjetskog Saveza koji su ga slijedili poslije pada komunizma.

Bio je poslanik i ministar i objavio je tri knjige, uključujući memoare o svojoj borbi za emigraciju sovjetskih Jevreja.

Nagrada Geneza suočena je sa kontroverzom posljednjih godina.

Prije dvije godine glumica Natali Portman, rodom iz Izraela, odbila je da dođe u Jerusalim na svečanost dodjele jer nije htjela da joj nagradu uruči izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

Zbog toga je dobitnica optužena da podržava pokret bojkota Izraela, a ona je objasnila da nije željela da izgleda kao da podržava Netanjahua.

Fondacija Geneza je novac od nagrade i još dodatnih milion dolara od izraelskog filantropa Morisa Kana dodijelila programima za podršku ženama.

Prošlogodišnji dobitnik bio je Robert Kraft i činilo se da će sve biti u redu, ali se u međuvremenu ispostavilo da je umiješan u skandal sa prostitucijom. ■

GOSPODARSKA SURADNJA HRVATSKE I IZRAELA

Sljedeće godine u Izrael odlazi sto hrvatskih gospodarstvenika 24 sata, 6.12.2019.

Površinom su tri puta manji od nas, ali im je BDP duplo veći. Imaju sedam puta više navodnjavanih površina, iako Hrvatska ima 90 puta više vodnih resursa, rekao je Primorac o Izraelu Počasni predsjednik Hrvatskoizraelskog poslovnog kluba, Dragan Primorac u četvrtak je na svečanom prijemu Kluba i Veleposlanstva Izraela u Esplanadi najavio povijesni odlazak stotinjak predstavnika vodećih hrvatskih gospodarstvenika u Izrael tijekom slijedeće godine s ciljem intenziviranja suradnje hrvatskog i izraelskog gospodarstva. Primorac je istaknuo da Izrael živi inovacije već dugi niz godina, a to je smjer u kojem želi ići i Hrvatska.

- Površinom su tri puta manji od nas, ali im je BDP duplo veći. Imaju sedam puta više

Page 24 Strana 24

navodnjavanih površina, iako Hrvatska ima 90 puta više vodnih resursa. Treća su država u svijetu prema broju registriranih patenata u svijetu. Nastojimo intenzivirati suradnju na svim mogućim razinama jer naše dvije države već danas djeluju kao pravi strateški partneri, rekao je Primorac na prijemu gdje se okupilo nešto manje od 400 ljudi.

U Esplanadu su tako, između ostalih stigli, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, Marko Pavić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,veleposlanik SAD-a Robert Kohorst, veleposlanica Japana Misako Kaji, veleposlanica Australije Elizabeth Petrovic, veleposlanik Kraljevine Danske Christian Thorning, veleposlanik Španjolske. Veleposlanik države Izrael u Hrvatskoj Njegova Ekscelencija Ilan Mor pozdravio je sve prisutne

istknuvši golem pomak koji su Republika Hrvatska i Izrael napravili u suradnji na svim područjima te naglasio da je slijedeći nužni iskorak upravo intenziviranje gospodarstvene suradnje. „Budućnost pripada onima koji inoviraju, to je jedini način da stalno dodajete vrijednost svojim proizvodima i budete konkurentni u globalnoj ekonomiji. Ideje naših ljudi pomoću novih tehnologija pretvaramo u komercijalne proizvode, rekao je Mor, dodavši kako trenutno imaju preko 6.600 startup tvrtki. Naglasio je da se uspjeh i posebnost Izraela temelji na obrani, istraživanju i razvoju, kulturi znanja, ljudskom potencijalu i geostrateškom položaju.

Predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog Kluba Saša Missoni se zahvalio svim članovima na dosadašnjoj potpori te istaknuo ulogu Kluba u perma-

Divrej Tora

nentnom povezivanju Izraela i Hrvatske. „Izrael je dokaz da je ulaganje u kvalitetno obrazovanje isplativo i jedino što je dugoročno održivo. Naša suradnja mora biti bolja ne samo na gospodarskoj nego i na sveučilišnoj razini jer uspjesi u gospodarstvu proizlaze iz znanja“, istaknuo je Missoni.

Zbog izvrsnosti u radu i višegodišnje suradnje, u članstvo Hrvatsko-izraelskog poslovnog Kluba primljeni su: Pelagos Net Farmad.o.o. za marikulturu i trgovinu, Gajski, Grlić, Prka i Partneri, odvjetničko društvo d.o.o. te Opereta d.o.o. za promet nekretninama.

U ime Pelagos Net Farma d.o.o. za marikulturu i trgovinu na primanju u članstvo Kluba zahvalio se Ante Gotovina mlađi, sin hrvatskog generala Ante Gotovine, čija tvrtka već godinama pokazuje zavidno poslovanje izvan granice Hrvatske. ■

Godina 13

Broj 9