1-09 - Divrej Tora - Vaješev 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 9

Zagreb, šabat 27. studenog 2021. - 23. kisleva 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 9 divrejtora@gmail.com

Paraša Vaješev Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Parša priča o Josipu kojeg su njegova braća bacila u jamu. Tora jamu opisuje kao "praznu i bez vode".

Ako je jama bila prazna, zašto nam također treba reći da nije bilo vode?

Ova se ideja očituje i u našim životima. “Jama bez vode” simbolizira život bez Tore, koja se često uspoređuje s vodom. Ne postoji "neutralno". Nešto će uvijek postati vaš bog i vaš vodič.

Pitanje je: Što će to biti?

Hoćemo li proaktivno ispuniti taj prostor dobrim i pozitivnim? Ili ćemo jednostavno dopustiti nekom drugom - možda nečem opasnom - da nam odredi izglede i navike?

"Jedina stvar koja je potrebna da bi zlo procvjetalo je da dobri ljudi ne čine ništa."

Da, priroda se gnuša vakuuma... a taj zakon vrijedi i u metafizici. Dakle, ispunimo prostor koji nas okružuje -prekrasnim bujnim vrelom Tore.



(Berešit 37,1—40,23) Jaakov se sa svojih dvanaest sinova nastanio u Hevronu. Njegov je miljenik sedamnaestogodišnji Josef na kojeg su braća ljubomorna kako zbog povlaštenog položaja tako i zbog višebojne odjeće koju je otac za njega načinio. Josef pripovijeda braći o dva sna koja je usnio, a prema kojima je predviđeno da vlada nad njima, što jača njihovu mržnju i neprijateljstvo prema njemu. Šimon i Levi kuju zavjeru i planiraju ga ubiti, a Ruben, namjeravajući se kasnije vratiti i spasiti ga, predlaže da ga se baci u jamu. Dok je Josef u jami, Juda ga prodaje grupi putnika ismaelićana. Braća natapaju Josefovo odijelo kozjom krvlju i pokazuju ocu navodeći ga da povjeruje da je njegovog sina ljubimca požderala divlja zvijer.

Juda se ženi i ima tri sina. Najstariji, Er, umire mlad i bez djece, a njegovoj ženi Tamar je namijenjen leviratski brak s drugim sinom, Onanom. Onan počinja grijeh

B’’H

jer prosipa svoje sjeme, pa i on umire preranom smrću. Juda ne želi trećeg sina dati Tamar za muža. Predodređena da rodi dijete s nekim iz Judine obitelji, Tamar se preruši u prostitutku i zavede Judu. Juda sazna da je njegova snaha trudna i naredi da ju se pogubi zbog bludničenja.

Ali kad ona predoči osobne predmete koje joj je ostavio kao zalog plaćanja, on javno prizna očinstvo. Tamar rađa dva sina, Pereca (pretka kralja Davida) i Zeraha.

Josef je odveden u Egipat i prodan Potifaru, faraonovom glavnom dvorskom upravitelju. B-g blagoslivlja sve što Josef čini, pa on uskoro postaje nadglednik sve gospodareve imovine. Potifarova žena želi naočitog i karizmatičnog mladića.

Kad Josef odbije njene ponude, ona se požali mužu i lažno ga optuži za pokušaj silovanja. Potifar ga baci u tamnicu. Josef zadobija povjerenje i naklonost svojih tamničara, te mu oni povjeravaju vođenje zatvorske administracije.

U zatvoru Josef susreće faraonovog glavnog peharnika i glavnog pekara. Utamničeni su jer su vrijeđali svog kraljevskog gospodara. Obojica su usnula uznemiravajuće snove koji im je Josef protumačio.

U tri dana, kazuje im, peharnik će biti oslobođen, a pekar obješen. Josef traži peharnika da se zauzme za njega kod faraona. Josefova predviđanja se ostvaruju, ali peharnik zaboravlja na njega i ne čini za njega ništa. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija - 11 p'sukim –

on je bio ponižen i učinjen robom;

37,1-11

bio je optužen za nemoralno pona-

Jaakov je godinama bio daleko od

šanje s Potifarevom ženom.

doma i sada se vratio. Tora pokazu-

Josefov drugi san, o suncu, mjese-

je da se Jaakovljeva baština nasta-

cu i zvijezdama koje mu se klanjaju,

vlja kroz Josefa. 17-godišnji Josef

dodao je ulja na vatru mržnje nje-

donosi Jaakovu loše izvještaje o svo-

gove braće. Jaakov je ukazao na

joj braći. Jaakov voli Josefa više od

apsurdnost sna, budući da je Rahel,

njegove braće i daje mu poseban

mjesec, već umrla, te se stoga ne bi

(prugasti) ogrtač. Kao rezultat toga,

mogla klanjati Josefu.

braća zamrze Josefa i ne mogu se s

se vidjeti da B-g ima plan koji se

provodi uz nesvjesnu pomoć braće i drugih pojedinaca. Pa ipak, svaka osoba koja je uključena postupa po

Raši kaže dvije različite stvari: (1)

svojoj slobodnoj volji). Kad braća

san se odnosi na Bilhu koja je odgo-

vide Josefa kako dolazi, oni (neki

jila Josefa zbog Raheline odsutnosti;

kažu, Šimon i Levi) predlože ■da ga

i (2) čak i "pravi" san ima elemente

se ubije. Reuven ih odgovori od to-

besmislica. Čini se da su ovo među-

ga sugerirajući im da ne prolijevaju

sobno isključive izjave - ako mjesec

njegovu krv, već da ga umjesto toga

Ovo su to'l'dot Jaakova: Josef ... Nije

predstavlja Bilhu, onda u snu nema

bace u jamu. Tora svjedoči da je

li Tora trebala započeti s Reuve-

besmislica. Jaakov naizgled namjer-

Reuven zapravo namjeravao spasiti

nom? Ovo nam želi pokazati, kaže

no izražava drugu opciju kako bi

Josefa.

Gemara, da je Josef trebao biti Ja-

raspršio barem dio bijesa braće.

njime pristojno razgovarati. Dva Josefova sna (a pogotovo to što o njima ispriča svojoj braći) još povećavaju njihovu mržnju i ljubomoru, a to uzbuni Jaakova.

akovljev prvorođenac, ali B-žja sa-

Moramo nešto istaknuti o zavr-

Zašto se učenjaci iz Bavela odije-

šnom pasuku ove alije, koja odaje

vaju tako veličanstveno? pita Ge-

priznanje Reuvenu za izbavljenje

mara u Šabat. Pa odgovara da oni

Josefa. Komentari kažu da je Reu-

Talmud Jerušalmi se pita što je to

nisu bili "Bnei Tora". (Izvanjski sjaj

ven mogao odgovoriti braću od

Josef Jaakovu izvještavao o braći. R.

koji će nadoknaditi unutarnji nedo-

cijele te stvari; umjesto toga, on je

Meir kaže to da su jeli "ud žive ži-

statak.) Kaže Chatam Sofer, Jaakov

predložio jamu koja je vrvila zmi-

votinje"; R. Jehuda kaže da su oma-

je dao Josefu šareni ogrtač tako da

jama i škorpionima. Ipak, Reuven je

lovažavali sinove Bilhe i Zilpe, te ih

braća ne bi bila ljubomoran na nje-

dobio priznanje za svoju namjeru

maltretirali; R. Šimon kaže da su

ga, već da bi gledali na Jaakovljevo

da spasi Josefa.

pogledavali lokalne žene. R. Je-

tetošenje Josefa kao na znak njegove

huda b. Pazi citira pasuk iz Mišlei:

inferiornosti. (p.s. to nije funkcioni-

"Vaga pravde i kamenje za vaganje

ralo)

milost prema Lei postavila ju je ispred Rahel u vezi rađanja djece.

su Hašemovi", što znači da čovjek biva kažnjen mjerom za mjeru. (Izvori objašnjavaju da braća nisu či-

mjeravao vratiti i spasiti Joseefa - to je dobro – no, razlog kojeg je imao

Levi – druga alija - 11 p'sukim –

bio je to što bi on, kao najstariji, mo-

37,12-22

rao preuzeti svu krivnju - što nije

nila te stvari; Josef je pogrešno pro-

Braća su napasala ovce u blizini

tumačio ono što je vidio.) U Jose-

Š'hema. Jaakov k njima šalje Josefa.

fovom slučaju, klanje koze je odi-

Stranac (neki kažu, anđeo Gavriel)

gralo značajnu ulogu u njegovoj

pomaže mu da ih pronađe. (U cijeloj

otmici i obmanjivanju njegova oca;

priči o Josefu i njegovoj braći, može

Strana 2

Raši kaže da se Reuven zaista na-

baš lijepi razlog. Svejedno, on dobiva priznanje za dobro djelo koje je planirao učiniti – čak iako ono nije izvršeno, i mada njegovi motivi nisu bili čisti. To nam daje materijala za razmišljanje. Kakvo priznaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

nje onda tek mora biti za ispravan

Braća zakolju kozu, namoče Josefov

rodno, prihvati utjehu za mrtvim

motiv, i za stvarni uspjeh.

višebojni, prugasti ogrtač u njezinu

nakon nekog vremena, ali ne i za

krv, i šalju ga Jaakovu da ga iden-

nestalim. (Zamislite strašnu patnju

tificira.

porodica nestalih izraelskih vojnika

Šliši – treća alija - 14 p'sukim – 37,23-36 Kada Josef stigne, braća mu skidaju ogrtač i bace ga u duboku jamu.

Braća sjednu jesti. (Ovo se smatra znakom bezdušnosti s obzirom na

ono što su učinili.) Kad se karavana Jišmaelaca približila, Jehuda sugerira da bi bilo pogrešno ubiti Josefa (bez obzira na Reuvenove namjere, braća očekuje da Josef umre u jami); umjesto toga trebali bi ga se riješiti tako da ga prodaju u roblje. Kroz niz transakcija, Josef završi u Egiptu kao rob Potifara. Kada se Reuven

Komentari ističu da baš kao što je Jaakov prevario svog oca s kozama i odjećom, tako je i on bio prevaren

Zbog priče o Josefu, Vaješev je označen svake godine kao šabat š'vujei v'le'edarei caha"l.)

kozom i odjećom. Jelo koje je Rivka

Raši nam daje još jedan aspekt

pripremila da Jaakov njime posluži

"mjere za mjeru" kažnjavanja Ja-

svog oca bilo je napravljeno od ko-

akova. Pasuk kaže da je "tugovao za

zjeg mesa. Rivka je odjenula Jaako-

svojim sinom mnogo dana." Raši,

va u Esavljevu posebnu haljinu.

kaže da je to trajalo 22 godina! Jose-

Braća su uzela Josefov naročiti ko-

fu je bilo 17 godina kada je bio pro-

mad odjeće - k'tonet pasim - i umrlja-

dan. Bilo mu je 30 kada je stajao

la ga kozjom krvi. To je izraziti pri-

pred faraonom. To je 13. Sedam

mjer "Mida k'neged mida" - mjere za

godina obilja i prve dvije godine

mjeru.

gladi prije nego li su se otac i sin

vrati na mjesto događaja i otkriva

Jaakov je neutješan. (To se smatra

da Josefa nema, on razdere svoj

naznakom da je Jaakov podsvjesno

ogrtač i pokaže svoj bol ostalima.

znao da je Josef bio živ, čovjek, pri-

ponovno našli. To je ukupno 22 godine koliko je Jaakov bio bez Josefa.

To je, kaže Raši, točna duljina vre-

mena koliko je Jaakov bio odvojen od Jichaka. Ono obuhvaća 20 godina s Lavanom, godinu i pol u Sukotu, te šest mjeseci u Bet Elu prije nego li se Jaakov vratio očevoj kući. Imajte na umu da je Jaakov imao razne dobre isprike, pa ipak ...

R'vi'i - četvrta alija - 30 p'sukim – 38,1-30 Nakon toga, Jehuda napušta dom i sprijateljuje se s Adulamcem.

Zašto je priča o Josefu prekinuta kako bi nam se reklo o Jehudinoj situaciji? Raši nam kaže da braća više nisu Jehudu držala za svoj uzor. Nakon što su vidjeli kako je strašan učinak na Jaakova imala cijela ta stvar s Josefom, oni krive Jehudu što ih nije odgovorio od te ideje. Zbog toga se pojavljuje pojam "A Jehuda siđe od svoje braće ..."

Godina 15 3 Broj 9 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija su dobro išle, imao je dobru hranu i piće, i počeo si je "kovrčati kosu".

B-g je (da se tako izrazim), rekao Josefu: Tvoj otac je u agoniji zbog tvog nestanka, i vjerojatne smrti, a ti uživaš? Ja ću učiniti da i tebi bude teško. Šiši - šesta alija - 17 p'sukim – 39,723 Potifarova žena bacila je oko na Josefa. Više puta ga pokuša zavesti.

Njegovo stalno odbijanje ju razljuti.

Tamo on upoznaje i oženi se kćerju

je se smatralo krivom za nemoral da

Šu'a, koja mu rodi 3 sina. On oženi

Jehuda nije priznao svoje postupke.

svog najstarijeg, Era, s Tamar. Kada Er umre, sljedeći brat Onan, oženi udovicu svoga brata. Kad Onan također umre, Tamar bude ostavljena čekati na trećeg sina, Šelu.

Zatim Jehudina žena umre. Jehuda

Jednog dana, kad nikog drugog nije bilo u kući, ona ga zgrabi.■ Josef

[Komentari tumače da je prije Ma-

pobjegne, ostavljajući iza sebe svoj

tan Tore, svaki bliski rođak mogao

ogrtač. (Ovo je drugi put da je svoj

uzeti suprugu pokojnika koja je bila

ogrtač ostavio u rukama drugih.)

bez djece; nakon što je Tora bila da-

Potifarova supruga optužuje Josefa

na, jedino je brat ovlašten za jibum.]

svakome tko ju želi saslušati, i Poti-

far nema drugog izbora nego da

otputuje u kraj u kojem Tamar živi.

Jehuda shvaća da je on kriv, a ne

Kada ona čuje za njegov dolazak i

Tamar, i priznaje to. Ona rađa bli-

shvati da još uvijek nije udana za

zance (jedan prvi pruži ruku, no

Sfat Emet nam skreće pažnju na

Šelu, ona se preruši. Jehuda, mi-

drugi se prvi rodi). Dobili su imena

redoslijed glagola - i on odbi, i on

sleći da je ona prostitutka, legne s

Perec (on je bio predak kralja Da-

reče... Prvo je i najvažnije, kada

njom. Ona zatraži i dobije 3 pred-

vida) i Zerah.

netko dođe u napast, da se čvrsto

meta kao osiguranje da će on poslati svoju uplatu. Kada se sazna da je Tamar

trudna,

pozovu

Jehudu.

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim – 39,1-6 U stilu nekih popularnih novela u

nijela, on je spreman kazniti je. Ta-

kojima ćete naići na "a u međuvre-

mar mu predstavlja 3 predmeta i

menu", Tora nas vraća na priču o

obavještava ga da je trudna s vla-

Josefu. Josef služi u Potifarovoj kući

snikom tih predmeta.

i donosi uspjeh svom gospodaru.

svaku cijenu izbjeći dovesti drugoga u nepriliku - bolje je biti bačen u užarenu peć nego li nekoga osra-

Svima je simpatičan, i prepuštene su mu

brojne

postavi i odbije ići. Zatim, ako je to opravdano, on može objasniti svoje razloge. Odbijanje mora biti na pr-

Pretpostavljajući da se grešno po-

Gemara uči da čovjek mora pod

utamniči Josefa.

odgovornosti.

Zatim

Tora donosi činjenicu i kaže nam da je Josef bio izuzetno zgodan.

vom mjestu. To je pouka koju učimo od Josefa HaCadika.

B-g "bude milostiv" Josefu u zatvoru, te Josef i tamo stječe simpatije i poštovanje. Čak i u teškim okolnostima, B-g na Josefa gleda s naklonošću. Š'vi'i – sedma alija - 23 p'sukim – 40,1-23

motiti. Mi to učimo od Tamar, koja

Midraš kaže da je Josef bio svje-

nije javno prokazala Jehudu, iako bi

stan svog izgleda i postao je previše

Posljednji dio VaJeševa govori o

slobodan u Potifarovoj kući. Stvari

snovima peharnika i pekara, koje je

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Faraon dao zatvoriti zbog prekršaja.

Obojica usnu san iste noći i probude se slijedećeg jutra vrlo uznemireni.

Nakon što Josef rastumači peharniku san na pozitivan način, pekar zamoli Josefa da protumači i njegov san. Josef mu predviđa smrt. Oba sna se obistine: peharnik se vraća na svoj časni položaj, a pekar bude ob-

ješen. Josef zatraži peharnika da ga se sjeti pred Faraonom, ali on naža-

Alija po Alija

Haftara - 19 p'sukim - Amos 2,6-3,8 Amos spada u rane proroke (a bio je i ratar ovaca - što god to značilo), i živio je nedugo nakon što se kraljevstvo podijelilo na Izrael i Judeju.

Prvi pasuk savršena je poveznica sa sedrom; on spominje kako su braća prodala Josefa. Rabi Jacobs ukazuje i na nekoliko drugih tekstualnih i konceptualnih veza. ■

Živio je u Tekoi, u Judeji, ali je uglavnom prorokovao u Kraljevstvu Izrael, gdje je pokušavao upozoriti ljude na tragičan kraj s kojim se su-

očavaju. Amos upozorava ljude na to da je njihovo ponašanje odvra-

lost, zaboravlja na Josefa i obećanje

tno pred B-gom i da je On već uni-

koje mu je dao.

štio neke od susjednih naroda zbog njihovih nedjela.

Lucas van Leyden, Josip tumači snove u zatvoru, 1512., bakrorez, National Gallery of Art, Washington, D.C.

Godina 15 5 Broj 9 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaješev ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov prvi princip: Rabinski zakoni nisu uključeni u 613 micvos Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Ovo se načelo može činiti očiglednim, no mnogi od onih koji su pokušali sastaviti popise 613 micvos prije Rambama očito su griješili u tom pitanju.

Rambam navodi Talmud u Makos (23b), da je B-g priopćio 613 micvos Mošeu na Sinaju. Trebalo bi samo po sebi biti jasno, bez da to izričito kažemo, da kasnije odredbe poput čitanja Megile na Purim i paljenja menore na Hanuku, ne mogu biti uključene među njih, mada se one rabinski smatraju "micvos" i kazujemo brahos kada ih vršimo. Ali, očito, neki su ljudi došli do takvog pogrešnog zaključka.

Maimonides spekulira da je činjenica što kazujemo blagoslove na rabinske "micvos" - uključujući i tekst "Koji nas je posvetio Svojim zapovijedima i zapovijedio nam..."

- ono što je ranije sastavljače popisa navelo da naprave pogrešku. Međutim, on navodi Talmud u Šabos (23a) i Hulin (106a), gdje pita na kojem nam je to točno mjestu zapovjeđeno da činimo takve stvari. Odgovor se nalazi u Pnz. 17,11, gdje nam se zapovijeda da se pokoravamo

rabinskim propisima. Dakle, kazivanje Halela, pranje ruku prije kruha, čitanje Megile, itd. nisu micvos zbog toga što to određuje Tora, već su one micvos, jer Tora kaže da u takvim stvarima slijedimo rabine.

Kako bi pokazao i naličje toga, Rambam također navodi Eruvin 21b, gdje se izričito navodi da je kralj Salomon uspostavio pranje ruku za kruh i pravila eruva, njih nije zapovijedio B-g Mošeu na Sinaju.

Ove su stvari u naravi rabinske, iako su bile uvedene još u "biblijska vremena" (Salomon je živio u vrijeme "ranih proroka", a zakoni Purima su eksplicitno izneseni u biblijskoj Knjizi o Ester.) Međutim, neki su pogriješili i uključili zakone ili zapovijedi iz drugih biblijskih knjiga kao micvos iz Tore. Na primjer, Izaija 58,7 je poticaj da se nahrane gladni i odjenu goli. Međutim, mada je to bez sumnje micva, ono samo po sebi nije micva (i ona sigurno ne izvire iz knjiga Proroka). Umjesto toga, činiti te stvari uključeno je u Pnz. 15,8, jednu općenitiju zapovijed za nas da drugima priskrbimo njihove osnovne potrebe, ma kakve one bile.

I tako, unatoč činjenici da su neki pogriješili, Rambam razotkriva pogrešno shvaćanje kako kasniji propisi mogu biti uključeni u 613 micvos. Točno je, međutim, da svih 613 treba pronaći unutar same Tore. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

57. Pozitivna je zapovijed da se od tijesta

147. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla na prvi dan Pesaha

koje se mijesi odvoji kolačić i preda ga se kohenu

kao što Pismo kaže, A na petnaesti dan… nećeš raditi teškog posla (Va-jikra 23,6-7).

(Vidi dio o pozitivnim zapovijedima, §25.)

kao što Pismo kaže: "Od prvina tijesta svojega prinosite u prinos halu (kolač)" (Bemi-

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i

dbar 15,20). Ako se radi o jednoj od pet vrsta žitarica [vidi §23], a to tijesto ima obujam četrdeset tri i petinu jaja, obaveza je odvojiti halu, dio tijesta. U zemljama van Izraela, hala se mora odvojiti po zakonu učenjaka, da se postupak odvajanja hale ne bi zaboravio; i onda je se spali. Po zakonu Tore za nju nije predviđena količina, već bilo koji komad kakav god bio oslobađa čovjeka obaveze.

Strana 6

za ženu.

148. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

na sedmi dan Pesaha kao što Pismo kaže, na sedmi dan je svečani sabor; nećeš raditi nikakvog teškog posla (Va-jikra 23,8).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Neuspješna kriminalna nakana?

Usporedite pristupe Rašija, Rašbama i R"Y Behor Šora o krivnji braće u vezi prodaji Josefa. Dok Raši tvrdi da su sva Josefova braća (izuzev Reuvena i Binjamina) sudjelovali u prodaji, Rašbam drži da, iako su braća planirala prodati Josefa, Mid-

janci su ih preduhitrili. R"Y Behor Šor uzima srednji smjer, sugerirajući da su tek polovica brace bila uključena u to.

• Je li onaj koji je planirao počiniti zločin, no zbog okolnosti koje su bile van njegove kontrole nije uspio to i provesti, išta bolji od osobe koja je uspjela provesti svoj plan?

Mješani brakovi i praoci

Temeljnim čitanjem redaka, čini se da su se i Jehuda i Šimon oženili kananskim ženama.

• S obzirom na to da se Avraham dobrano pomučio kako bi osigurao da se Jichak ne oženi Kanaankom, kako gledate na to da Jaakov ne dijeli sličnu zabrinutost kada njegova djeca dorastu do dobi za ženidbu? Postoji li razlika između generacije Jaakovljevih sinova i prethodnih generacija, zbog čega je mogućnost da ožene Kanaanke manje problematična?

stanovništvom nisu bili proble-

znala da će svi biti izabrani mo-

matični,

gla utjecati

ili

da

unatoč samo

tekstualnom čitanju stihova do takvih brakova u stvarnosti nije došlo?

Josef u Tori i glazbi

na to kako čitate

priču u cjelini?

Aluzija ili slučajnost?

Priča o Josefu sadrži mnoge usporedbe s drugim pričama u Tanahu.

Gledati kasnije prerade biblijskih

Jaakovljev životni put slijedi obra-

priča, bilo u umjetnosti, teatru ili

zac sličan onome Avrahama Avinu i

književnost, često je sjajan način da

Davida HaMeleha, dok Josefova

se rasvijetle pitanja i oprečne alter-

priča ima mnogo zajedničkog s knji-

nativne interpretacije izvornog tek-

gama o Ester i o Danijelu. U svim

sta.

tim slučajevima, jezične podudar-

Usporedite kako Tim Rice i Andrew Lloyd Weber prikazuju odnos između Josefa i njegove obitelji u njihovom mjuziklu, "Josip i ogrtač iz snova u tehnikoloru" s onim što proizlazi iz biblijskog teksta.

• Mjuzikl tvrdi da je Jaakov dao Josefu poseban ogrtač "da pokaže svijetu da je volio svog sina.

Da bude svima jasno da je Josef nešto posebno". Jesu li braća protumačila taj dar kao znak da su oni odbačeni sinovi, i da će samo Josef nastaviti lozu? Koliko je pretpostavka da braća nisu

nosti prate preklapanje u sadržaju.

• Kako utvrditi da li kasnija priča u Tanahu namjerno aludira na neku raniju, ili su sličnosti sasvim slučajne? Napravite popis kriterija koji bi vam mogli pomoći u procjeni takvih paralela.

• Mislite li da su podudarnosti u svakom od gore navedenih slučajeva značajne? Zašto da ili zašto ne? Koje poruke čitatelju može naučiti iz tih usporedbi? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Tekst nigdje izričito ne osuđuje braću zbog njihovih brakova. Da li to predstavlja dokaz da su njihovi postupci bili besprijekorni?

Ako je tako, trebamo li zaključiti da mješani brakovi s kananskim

Godina 15 7 Broj 9 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Vreća i pasim

Rječnik American Heritage Dictionary također ukazuje na vezu:

vreća U priči o Josefu nalazimo nekoliko vrlo interesantnih riječi koje bi trebalo razmotriti.

Riječ sak ‫ שק‬na hebrejskom i "sack" na engleskom imaju isto značenje, i to nije slučajno. Engleska je riječ izvedena iz hebrejske: "velika vreća," staroengleski, sacc (zapadnosaksonski), sec (mersijski), sæc (starokentski) "velika platnena vreća," također "kostrijet," iz protogermanskog *sakkiz (usp. m.du. sak, o.h.g. sac, o.n. sekkr, ali goth. sakkus je vjerojatno izravno iz grčkoga), rana posuđenica iz latinskog saccus (usp. st.fr. sac, šp. saco, tal. sacco), od gr. sakkos, iz semitskog (usp. heb.

Česta semitska imenica *saqq-, vreća. sac, saccade, sachet, satchel; cul-de-sac, haversack (ranac), knapsack (naprtnjača), rucksack (ruksak), od grčkog sakkos, grubo platno, predmet načinjen od grubog sukna, iz semitskog izvora srodnog hebrejskom saq, akadskom saqqu, vreća.

U priči o Josefu nalazimo dvije upotrebe riječi sak.

U Berešit 37,34 čitamo‫״שק״‬ ַ ‫ָּשם‬ ֶׂ ‫עַי‬ – ‫ ְּב ָּ ְּ נָּמע‬da je Jaakov stavio sak kostrijet – na svoja bedra kao znak tugovanja.

U Berešit 42,25 Josef je dao naredbu – ‫ ַשּקֹו‬-‫״אל‬ ֶׂ ‫״אמש‬ ִׁ ‫מדם‬ ֶׂ ‫״כ ְּס ֵּפ‬ ַ ‫ּול ָּד ִׁשמב‬ ְּ da se novac braće stavi, svakome u njegov vlastiti sak - vreću. (U tom odlomku nalazimo i riječ ‫ א ח‬am-

I Klein i Kaddari daju značenje "vreća" kao prvo u svojim rječnicima, što bi trebalo ukazivati da oni smatraju da je to prvobitno značenje. Ali, svakako da ožalošćeni nisu stvarno nosili na sebi vreće (s otvorima za ruke i noge?).

Zato se meni čini da je postojalo prethodno značenje za taj pojam.

Značenje možemo vidjeti ako pogledamo redak u kojem nije sasvim jasno da li se sak odnosi na vreću ili kostrijet - Vajikra 11,32: -‫״ ִׁ ָּכל‬,‫ם״ב ֹ ָּ ם״מִׁ ְּט ָּ א‬ ְּ ‫ ָּ ָּלמע״ ֵּ ֶׂד‬-‫מִׁ פֹל‬-‫ֹל״א ֶׂשה‬ ֲ ְּ‫ע‬ -‫״א ֶׂשה‬,‫מ‬ ֲ ‫ ְּכ ִׁל‬-‫״כל‬,‫ק‬ ָּ ‫ֹוה״אֹו״ש‬ ָּ -‫ץ״אֹו״ב ֶׂג ״אֹו‬ ֶׂ ֵּ -‫ְּכ ִׁלמ‬ ‫ד״ב ֶׂדם‬ ָּ ָּ ‫ֵּמ ָּ ֶׂשד״ ְּ■ ָּלא‬ "I sve na što god nešto od toga padne kada je mrtvo bit će nečisto: bio tokoji predmet od drveta, ili tkanina, ili koža ili sak – svaki takav predmet koji se može koristiti..."

JPS prevodi sak kao "vreća", no Levine to ispravlja u "kostrijet". Onkelos izgleda da ide u istom smjeru.

Kada sak znači "kostrijet" kao u gornjem retku, on ga prevodi s aramejskim ‫ שק‬sa slovom sin. Ali kada znači vreća, torba, on koristi homonim ‫ סק‬sa samehom. U ovom retku – on prevodi kao ‫שק‬.

Levine ističe – na temelju Šabat 64a smatram – da postoji paralela između našeg retka u Vajikra i onoga u Bamidbar 31,20 : -‫״עְּ ָּ ל‬,‫ ַ ֲ ֵּשד״ ִׁ ִׁזמם‬-‫ ֹוה״עְּ ָּ ל‬-‫ ְּכ ִׁלמ‬-‫ ֶׂב ֶׂג ״עְּ ָּ ל‬-‫עְּ ָּ ל‬ ‫ ִׁת ְּ ַח ָּטאּו‬--‫ ֵּ ץ‬-‫ְּכ ִׁלמ‬ "Ti ćeš također očistiti sve tkano platno, svaku kožnu posudu, sve načinjeno od kozje dlake i svaki drveni sud".

saq "vreća"). Raširena upotreba riječi vjerojatno je potekla iz priče o Josipu.

Strana 8

tahat - torba ili paket.)

Koje se značenje pojavilo prvo - da sak znači "vreća" ili da sak znači "kostrijet"?

U oba se retka spominju tkanina, drvo i koža, no ovdje je sak nadomješten predmetima načinjenima od kozje dlake. Po meni, ovo je izvorno značenje te riječi - sak je značilo ili vreće načinjene od kozje dlake, ili neudobna odjeća žalobnika Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

(ili nekoga tko se kaje ili tjera druge da se kaju) načinjena od kozje dlake (poput kršćanskog cilicija.) Rad "CD 12:15-17 and the Stone Vessels Found at Qumran" Hanana Eshela sa sveučilišta Bar Ilan pokazuje nam da su "u Kumranu, Masadi, i drugim pećinama u Judeskoj pustinji pronađeni predmeti načinjeni od vune, pamuka i kozje dlake; ovo posljednje obično se koristilo za vreće".

pasim Ovoga tjedna, u Berešit 37,3, čitamo o Josefu i njegovom ketonet pasim ‫ ענ ״פסמם‬. Jednom prije smo raspravljali kako ketonet znači "ogrtač" (a odnosi se na tuniku). Ali što znači ova dodatna riječ pasim? Ona se pojavljuje samo ovdje i u Šmuel II 13,18 u izrazu ketonet pasim, tako da ne možemo nagađati na osnovu različitih konteksta.

Možda pod utjecajem komada Joseph and the Amazing Technicolor Dreamcoat (Josip i Čudesni ogrtač iz snova u bojama Technicolora), većina ljudi s engleskog govornog područja smatra da je to bio "raznobojni ogrtač". Izraelci bi, pak, vjerojatno rekli "prugasti ogrtač", budući da pasim znači "pruge" (između drugih istovjetnih riječi, poput traka i vrpca). Tko je u pravu?

Pa, čini se, nitko. Sarna u JPS Genesis piše da: Godina 15 9 Broj 9 Strana

Vreća i pasim

Radak uzima da pasim znači "prugast". Septuaginta i Vulgata prevode hebrejski "raznobojni plašt".

On, međutim, dodaje i da: U 2. Samuel. 13,18-19 ruho se spominje kao karakteristična odjeća kraljevskih kćeri-djevica.

Josef Flavije ga opisuje kao "tuniku s dugim rukavima, koja seže do nožnih članaka." U aramejskom i rabinskom hebrejskom pas označava dlan šake i tabane stopala.

Prijevod Tore "The Living Torah" pokazuje nam kako se debata nastavila i u sklopu komentara: Riječ pasim može se prevesti kao 'raznobojno' (Radak; Septuaginta), izvezeno (Ibn Ezra; Bachya; Ramban na Izlazak 28,2), prugasto (Ibn Janah; Radak, Šerašim), ili oslikano (Targum Jonatan). Ona također može biti naziv za dugu halju, koja se spušta sve do dlanova ruku (Rašbam; Ibn Ezra; Baalei Tosafot; Berešit Raba 84), i do stopala (Lekah Tov). S druge strane, riječ označava materijal od kojega je ogrtač načinjen, a to je fina vuna (Raši) ili svila (Ibn Janah).

Drazin i Wagner, u Onkelosu na Toru, tumače da se Radakovo stajalište zasniva na "pluralu date riječi" što bi trebalo sugerirati da je plašt načinjen od međusobno prišivenih različitih komada tkanine. Oni citiraju Ehrlicha koji kaže:

nosti, [što ukazuje] da on ne mora raditi fizičke poslove.

Klein, međutim, kaže da fraza vjerojatno znači "tunika sačinjena od šarenih pruga", pa spominje da prema većini komentatora to znači "tunika koja seže do dlanova i tabana".

On povezuje i jedan i drugi, pas koji znači "pruga, vrpca" i aramejski pas koji znači "dlan ruke" (Daniel 5,5) s korijenom - ‫" פסס‬biti širok, širiti se".

Taj nam korijen isto tako daje i ‫פמסד‬ pisa, koji je na talmudskom hebrejskom također značio "pruga, vrpca" no srednjevjekovni je hebrejski preuzeo današnje značenje "komad", a možda i pajis ‫ פמס‬-"parcela".

Dok Klein (a ranije i Jastrow ) sugeriraju da značenje "vrpca, pruga" ide sve do talmudskih vremena, Tur-Sinai (u bilješci u Ben Yehudinom rječniku) kaže da nije nađen nikakav smisao u tim izvorima. On smatra da je to značenje došlo od stranog utjecaja, preko slavenskog "pas" (kao u poljskom), koje pronašlo svoj put do jidiša, a iz njega i u hebrejski.

Bilo da je pas ‫ פס‬u smislu vrpce/pruge došao od Radaka ili iz poljskog, svi se slažu da je upotreba izraza pasas za dokument koji dopušta vojniku da ode na vojni dopust došla od engleskog "pass" (propusnica)... ■ (Daat Mikra na Šmuel II donosi ovu sliku iz umjetničke slike u Beni Hasanu

Jakov je dao Josipu takvu kraljevsku haljinu, haljinu neprikladnu za pastire, jer je Josip bio pošteđen od posla.

Ovo bi podržalo teoriju o odjeći s dugim rukavima, kao što je i Shadal pisao: Duljina haljine koju čovjek nosi znak je statusa slobode i viđeStrana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Nevjerojatni završetci i pobjeda nad beznađem Život živimo gledajući unaprijed,

ziti. Kada im je ispričao svoj san,

Tori: "Peharnik se nije sjetio Josipa,

no razumijemo ga jedino gledajući

zamrzili su ga još više. Njegov dru-

zaboravio je na njega." Njegova pri-

unatrag.

gi san povrijedio je čak i njegovog

lika da pobjegne na slobodu naiz-

Živeći iz dana u dan, naš se život

oca. Kasnije, kada je otišao vidjeti

gled je bila izgubljena. Josip, ljublje-

može činiti poput besmislenog niza

svoju braću koja su čuvala stada,

ni sin u svojoj predivnoj vezenoj

nepovezanih događaja, nezgoda i

oni su ga najprije planirali ubiti, a

haljini postao je Josip, zatvorenik

slučajnosti u kojima nema obrasca

na kraju su ga prodali kao roba.

bez nade. Ta je priča nalik grčkim

ili unutarnje logike. Zbog gužve u

U Potifarovoj kući najprije je izgle-

prometu kasnimo na važan sasta-

dalo kao da je obasut srećom. No ta-

Ipak, dvije godine kasnije, na po-

nak. Usputni komentar koji dobaci-

da ga je žena njegovog gospodara

četku sljedeće parše, otkrivamo da je

mo nekoga povrijedi na način na

pokušala zavesti i kada ju je odbio,

sve to vodilo do Josipovog velikog

koji to nismo namjeravali učiniti. Za

optužila ga je za pokušaj silovanja,

uspona. Faraon ga je učinio podvla-

dlaku ne uspijemo dobiti posao koji

te je poslan u zatvor bez prilike da

darom cijelog Egipta, najvećeg car-

smo tražili.

dokaže svoju nevinost. Činilo se kao

stva drevnog svijeta. Dao mu ■je svoj

da je dosegnuo dno. Nije mogao pa-

vlastiti pečatnjak, odjenuo ga u kra-

Pa ipak, kad pogledamo unatrag, sve počinje imati smisla. Prilika

tragedijama.

ljevsku odjeću i proveo ga u bojnim

koju smo propustili ovdje, dovela

Josipov život je postao

kolima u povorci kako bi ga priznao

nas je do neke bolje prilike tamo.

primjer nezamislivog uspjeha,

cijeli narod. U dobi od nekih tride-

Sramota koju smo osjećali zbog

svog

nepromišljenog

komentara,

učinila je da budemo oprezniji sa svojim riječima u budućnosti. Naši

ne samo političkog

i materijalnog, već i moralnog i duhovnog

set godina, on je postao drugi naj-

moćniji čovjek na svijetu. Od najniže jame uzdigao se do vrtoglavih visina.

promašaji, gledani iz retrospektive

Ono što je zapanjujuće u načinu

mnogo godina kasnije, pokazali su

na koji Tora priča ovu priču jest to

se kao naša najdublja i najpoučnija

sti dublje od toga.

što nas njena konstrukcija, kao či-

iskustva. Kada na stvari gledamo s

Tada se pojavila neočekivana zra-

tatelje, vodi u sasvim krivom smje-

vremenskim odmakom, uvijek uvi-

ka nade. Protumačivši san svom

ru. Parša Vaješev ima formu grčke

đamo više nego kada gledamo una-

drugu zatvoreniku, koji je jednom

tragedije. Zatim dolazi Mikec i po-

prijed. Živimo život okrenuti ka bu-

bio faraonov peharnik, on je predvi-

kazuje nam da Tora ima drugačiji

dućnosti, ali razumijemo ga jedino

dio njegovo oslobađanje i povratak

pogled na svijet. Judaizam nije Ate-

kad postane naša prošlost.

na prethodnu uzvišenu ulogu. I to

na. Tora nije Sofoklo. Ljudska sud-

Nigdje to nije jasnije izraženo ne-

se dogodilo. Josip je zauzvrat tražio

bina nije tragična. Heroji nisu pre-

go u Josipovoj priči koju čitamo u

samo jednu stvar: "Sjeti me se kada

dodređeni da padnu.

ovotjednoj parši. Ona počinje sa

ti bude dobro i molim te, iskaži mi

Razlog je fundamentalan. Drevni

dobrim: "Izrael je volio Josipa više

dobrotu: spomeni me faraonu, i iz-

Izrael i drevna Grčka – dva velika

od svih svojih sinova, jer je on bio

vedi me sa ovoga mjesta. Jer sam

utjecaja na zapadnu civilizaciju –

sin koji mu se rodio u starosti, te mu

silom uzet iz zemlje Hebreja, a ni

imali su temeljno različita razumi-

je napravio bogato vezenu haljinu."

ovdje nisam učinio ništa zbog čega

jevanja vremena i okolnosti. Grci su

No, dramatičnom brzinom, ta lju-

bih zaslužio biti u ovoj jami."

vjerovali u moira ili ananke, slijepu

bav i dar okrenuli su se na Josipovo

Posljednji redak ove parše jedan je

sudbinu. Smatrali su da su bogovi

zlo. Njegova su ga braća počela mr-

od najokrutnijih udaraca sudbine u

neprijateljski, ili u najbolju ruku,

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Nevjerojatni

završetci

ravnodušno raspoloženi prema lju-

razumiješ na njenom poluvremenu. To

glo predvidjeti, no taj je događaj

dima, tako da nije postojao način da

je lekcija koju učimo od Josipa. Sa

promijenio sve, ne samo za Josipa,

se izbjegne tragedija ako je bila iz-

svojih 29 godina mogao je biti uvje-

nego i za velik broj ljudi, te za cijeli

rečena takva sudbina. Židovi su

ren u to da je njegov život totalni

daljnji

vjerovali, i još vjeruju, da je B-g s

promašaj: braća su ga mrzila, otac

nama dok putujemo kroz vrijeme.

ga je kritizirao, bio je prodan kao

Ponekad se osjećamo kao da smo

rob, zatvoren zbog lažne optužbe i

izgubljeni, ali tada otkrivamo, kao

njegova jedina prilika za oslobođe-

što je Josip otkrio, da nas je On vo-

njem je propala.

dio cijelim putem.

slijed

židovske

povijesti.

Mi živimo život unaprijed, ali ulogu B-žje providnosti vidimo samo kad svoje živote

Druga polovina priče pokazuje

pogledamo unatrag

U početku Josip je imao mane u

nam da Josipov život uopće nije bio

svom karakteru. Držao se oholo,

takav. On je postao primjer nezami-

svom je ocu donosio loše vijesti o

slivog uspjeha, ne samo političkog i

B-žja je ruka bila na djelu, čak i kada

svojoj braći, njegov egoizam dao je

materijalnog, već također moralnog

se Josip osjećao odbačenim od svih

povoda Potifarovoj ženi. Ali priča

i duhovnog. On je postao prva oso-

ljudi koje je poznavao.

koje je bio dio, nije bila grčka

ba u povijesti za koju je zabilježeno

tragedija. Do njenog kraja – do

da je oprostila. Time što je spasio

ulogu

Josipove

smrti

B-žje

providnosti

vidimo

posljednjem

regiju od gladi, on je postao prvi

samo kad svoje živote pogledamo

poglavlju knjige Postanka – on je

kroz kojeg se ostvarilo B-žje obeća-

unatrag. To je značenje riječi koje je

postao potpuno drugačiji čovjek,

nje dano Abrahamu: "Kroz tebe će

B-g rekao Mojsiju: "Vidjet ćeš Me

onaj koji je oprostio svojoj braći

biti blagoslovljene sve obitelji na

straga" (Izlazak 33,23), što znači,

grijeh koji su počinili protiv njega,

zemlji" (Postanak 12,3). Na temelju

"Vidjet ćeš Me samo kada pogledaš

onaj koji je cijelu regiju spasio od

događaja ispričanih u parši Vaješev,

unatrag."

gladi, onaj kojega se u židovskoj

nije bilo načina da se predvidi kako

Svaka loša stvar koja nam se do

tradiciji

će priča završiti. Točka koja je pro-

sada dogodila može biti potreban

mijenila njegov život bio je malo

preludij u dobre stvari koje će se

vjerojatan događaj kojeg se nije mo-

dogoditi jer smo patnjom ojačani, a

naziva

u

Mi živimo život unaprijed, ali

pravednikom,

cadikom.

Nemoj misliti da priču svog života

sposobnošću da preživimo ohrabreni. To je ono što učimo od heroja ustrajnosti, sve od Josipa pa do ljudi koji su preživjeli Holokaust, koji su nastavili hodati u vjeri, odbijajući

beznađe te su bili privilegirani da napišu novo i drugačije poglavlje u knjizi svojih života.

Gledano očima vjere, današnje prokletstvo može biti početak sutrašnjeg blagoslova. To je misao koja može promijeniti život. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Godina 15 11Broj 9 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Nebeska ruka Suvremeni pisci i komentatori ne mogu odoljeti svojoj sklonosti da ljude opisane u biblijskom narativu knjige Berešit psihoanaliziraju u skladu sa suvremenim shvaćanjem i prema onome što se danas smatra ispravnim. Na taj način oni nanose veliku štetu židovskoj tradiciji i predočuju iskrivljenu sliku poruke koju Biblija nastoji prenijeti.

Priča o Josefu i njegovoj braći već tisućljećima zaokuplja čovječanstvo.

U njoj su zastupljene sve osobine ličnosti kroz povijest: plemenitost, opravdavanje samog sebe, sljepilo i obmana. Ovaj narativ sam za sebe dovoljno govori i nije mu potrebno "dublje" obrazloženje ili analiza.

Tako je kako je i židovska tradicija je oduvijek na to gledada na taj način.

Tendencija "da se shvati" ljudske karaktere prikazane u tekstu Tore dovodi do svih vrsta čudnih ideja čija je svrha da potkopaju židovske vrijednosti i tradicije umjesto da ih osnaže. U svim pripovijestima koje se pojavljuju u ovoj svetoj knjizi prisutna je i aktivna, da tako kažem, nevidljiva Nebeska ruka. I taj dio priče nije predmet bilo kakve psihološke ili osobne analize ili

Strana 12

perspektive.

Raši na to ukazuje u svom početnom komentaru ovotjednog čitanja Tore. Jaakov ima u planu da opušteno uživa u svojoj mirovini, u ovoj kasnoj fazi svog života, no kako se razvija priča o Josefu i njegovoj braći, upleću se Nebesa. Bez obzira na koji način analizirali motivaciju likova u ovoj biblijskoj priči, svejedno nećemo uspjeti dokučiti cijelu priču.

Uvijek nedokučiva Nebeska ruka je ta koja upravlja pričom i ismijava naše namjere.

Uvijek nedokučiva Nebeska ruka je ona koja upravlja pričom Jedna od velikih razlika između tradicionalnih komentatora i suvremenijih verzija ovog žanra je taj element B-ga. Midraš, Talmud te veliki srednjovjekovni i kasniji komentatori koji su stvorili okvir za razumijevanje narativa Tore, isto su tako duboko zavirili u osobnosti i motive ljudi predstavljenih u pripovijesti Tore. Međutim, oni su uvijek bili na oprezu da u to, ne samo da uključe, već i da naglase da je u konačnici B-žanska volja bila ta koja je

događaje usmjerila prema B-žanskom naumu.

Biblija nije psihodrama niti prijekor povijesti i psihologije. Ona je knjiga vatre i svetosti i čovjek mora biti oprezan kada se njome bavi. Ali suvremeni komentatori - čak i oni koji su pobožni i učeni - mnogo puta umeću suvremene pomodne vrijednosti i tumačenja u njene vječne riječi. Imajući to na umu dok se bavimo velikom pričom o Josefu i njegovoj braći, jednim od ključnih narativa u cijeloj Tori, moramo to činiti s oprezom i u skladu s tradicijom.

■

Činimo li drugačije, to je velika šteta za tekst same priče i sustav vrijednosti koji mu je dodijelila židovska tradicija. Spor između Josefa i njegove braće ima nebeske i povijesne posljedice i još i danas se nadvija nad životom Židova. Tretirati ga kao pitanje suparništva među braćom, neshvaćanje je čitave svrhe narativa Tore.

Hanuka Vjerojatno ne postoji nijedan drugi blagdan u židovskom kalendaru o kojem je napisano toliko koliko o blagdanu Hanuke. Postoji mnogo

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

razloga i povoda za ovu naizgled anomaliju pridavanja tolike pozornosti relativno manjem rabinskom blagdanu. Činjenica da on po kalendaru pada u mjesecu prosincu, i često se poklapa s blagdanom većinske kulture u zapadnom svijetu, dijelom je zaslužna što je stekao takvu popularnost i pažnju. Židovi nikada ne vole kad ih se izostavi iz proslava, pa smo si tako stvorili svoju vlastitu - darove i sve što s tim ide - i to nam daje određenu slobodu za sudjelovanje u općoj atmosferi ovog mjeseca. Sve ovo je vjerojatno istina samo na podsvjesnoj razini, kao što je vjerojatno da niti jedan od velikih izraelskih učenjaka ne bi javno prihvatio takav pristup. No ipak, realno gledano, ne možemo a da ne osjetimo odjek opće kulture, barem u židovskim društvima zapadnog svijeta.

Na taj način Hanuka je prikazana u općenitijem smislu od njezinog izvornog načina obilježavanja, možda opravdano. U mojoj mladosti židovski prikaz blagdana uglavnom je bio da je to bila bitka i trijumf u korist vjerske slobode. Na taj način, glavna struja zapadnjačkog židovskog društva predstavljala ju je kao pobjedu demokracije nad totalitarnom vladavinom, te potpuno univerzalnom u njenoj poruci i sadržaju.

To je bilo u vrijeme kada je biti Židov, a svakako javno se prikazivati kao Židov, bilo povezano s financijskim i socijalnim zamkama većinskog društva. Čak ni pobožni Židovi nisu javno nosili prepoznatljivu odjeću ili pokrivalo za glavu, pa je stoga javno postavljanje svjetala Hanuke na našim prozorima služilo da prenese univerzalnu ideju, a ne samo židovsko sjećanje.

Nebeska ruka nije stavljao svoje svijeće za Hanuku izvan kuće, u blizinu vrata mjesta svog prebivanja. Upozorenje rabina Istočne Europe, kako je zabilježeno u njihovim halakičkim radovima, da ne bi trebalo izazivati opće stanovništvo javnim iskazivanjem židovskog prisjećanja vrijedilo je čak i

Ona predstavlja borbu protiv lažnih bogova, helenističkih pogrešnih interpretacija judaizma i želje da se pročisti narod i zemlju kroz naše postupke i B-žanska čuda koja su sveprisutna u našem životu

u "zemlji slobodnih i domu hrabrih", kako to pjeva američka himna.

Rastuća snaga i glas ortodoksnog židovskog života u Sjedinjenim Državama, te velika doza prihvaćanja i tolerancije koju je židovska zajednica postigla u posljednjih pola stoljeća promijenila je ovaj obrazac ponašanja. Većina američkih Židova osjeća se slobodno - izuzev možda na fakultetima – da javno i otvoreno iskazuje svoju pripadnost Židovstvu.

Ovdje u Izraelu, koji je, unatoč svih glasina, vrlo židovska država, Hanuka se uglavnom vratila u svoj prvobitni oblik i značenje. Ona predstavlja borbu protiv lažnih bogova, helenističkih pogrešnih interpretacija judaizma i želje da se pročisti narod i zemlju kroz naše postupke i B-žanska čuda koja su sveprisutna u našem životu, kako osobno, tako i u životu nacije.

Hanuka se ovdje ne zauzima za pluralistički judaizam, brigu za okoliš ili bilo kojeg drugog novog lažnog boga kojeg plasira zapadnjačko društvo današnjice, a i dijelovi Židovskog svijeta. Hašmonejci su se borili protiv stranog ugnjetavanja Izraela i poganstva, te za suverenu židovsku neovisnost i štovanje Tore. I ta bitka još nije završila.

Čudo Hanuke je, da tako kažem, zarađeno čudo. Postoji rabinska tradicija da su sva čuda koja se pojavljuju u Bibliji bila ugrađena u prirodu, i opet, da tako kažem, na početku procesa stvaranja. Tako nije bilo sa kasnijim čudima koja su nam se dogodila nakon zaključenja kanona Biblije.

Ta je čuda trebalo zaraditi žrtvovanjem i djelovanjem samih Židova u njihovom suprotstavljanju zlu, nepravdi i poganstvu. Ovo je u naše vrijeme važna lekcija za nas. Iako još nemamo mogućnost da očistimo Hram ili da upalimo njegov zlatni svijećnjak, paljenje naših malih svjetala Hanuke simbolizira našu odlučnost i predanost da budemo slobodni, neovisni i sveti ljudi, posvećeni našoj tradiciji i našoj Tori. Čineći to javno, čak i u društvu u kojem opća kultura ustaje protiv dobrog dijela onoga što mi zastupamo, mi obnavljamo našu svrhu i zadaću u životu. To su naša djela koja će donijeti neophodna čuda koja će se odraziti u židovskoj priči kroz stoljeća. Stoga zahvaljujemo B-gu ne samo za prošla čuda koja Hanuka predstavlja i prisjeća se, već i za sadašnja čuda, vidljiva i nevidljiva, poznata i nepoznata, koja obilježavaju i naše sadašnje postojanje.

Sretna vam Hanuka Šabat šalom. ■

Ponovno, u mojoj mladosti, nitko Godina 15 13Broj 9 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nada

U Hilhos (4. poglavlje) Rambam uspoređuje micvu paljenja svijeća za Hanuku s micvom ispijanja četiri čaše vina za Seder. Onaj tko ne može kupiti vino za arba kosot i onaj tko nema ulja za hanukiju, ako je neophodno, treba prodati svoju odjeću kako bi mogao izvršiti te micvot.

Zašto obaveza da se ide toliko daleko kao što je prodavanje odjeće radi izvršenja ove dvije micvot, iako su to rabinske zapovijedi?

Rabin Nisim Jagen objašnjava da je micva ispijanja četiri čaše vina utvrđena u znak sjećanja na izlazak iz Egipta i predstavlja temelj naše vjere. Kad su Kuzari rabina pitali što on vjeruje, odgovorio je da vjeruje u jeciat Micrajim – da je židovski narod bio roblje u Egiptu i da je zatim oslobođen. Iako ne može dokazati da je Hašem stvorio svijet, izlasku iz Egipta svjedočile su tisuće ljudi i to se može dokazati. Štoviše, u vrijeme kad se Hašem otkrio na Har Sinaju i objavio prvu od Deset zapovijedi, rekao je: "Ja sam Hašem B-g tvoj koji te izveo iz zemlje egipatske …", a nije rekao "stvoritelj svijeta." Upravo jecias Micrajim je temelj naše vjere (emuna). Zato micva arba kosot, koja je ustanovljena u znak sjećanja na veliko čudo koje se dogodilo našim precima, zahtjeva od čovjeka da proda čak i svoju odjeću kako bi izvršio tu micvu.

za naše pretke, u one dane u ovom trenutku." Iako je istina da se čudo dogodilo u prošlosti, ono je bilo namijenjeno sadašnjem vremenu.

Generaciji Hašmonejaca, koji su imali povlasticu da vide obnovu Beit Hamikdaša, za osnaživanje vjere nije bilo potrebno čudo. Funkcija čuda je bila da potakne i ojača buduće generacije koje više ne zaslužuju takvo otvoreno čudo, ali trebaju pronicljivost. Promišljajući i učeći o čudu Hanuke u one dane, možemo ojačati našu vjeru u Hašema u sadašnjosti.

Čovjek nema udjela u Tori sve dok ne povjeruje da je čudo sve što se u svijetu događa.

Prepoznati i obuhvatiti opseg čuda ćupčića ulja, potiče vjerovanje.

Kohanim su pronašli samo mali ćupčić ulja koje bi prirodno potrajalo samo jedan dan, no, umjesto toga, gorilo je osam dana. U stvarnosti, za Hašema nema razlike u tome ima li samo malo ulja ili više nego dovoljno jer, u biti, i sama priroda je čudo.

Talmud (Tanait 25a) prenosi da je jednog Šabata rabin Hanina ben Dosa vidio da mu je kći tužna. Kad ju je upitao za razlog, objasnila je da je šabatno svjetlo nehotice pripremila s octom umjesto s uljem. "Zašto te to zabrinjava?" rekao je rabin Hanina.

"Onaj tko je zapovjedio ulju da gori, zapovjedit će to i octu." I zaista, šabatno svjetlo gorilo je čitav dan. Čudesnim gorenjem ulja za Hanuku, Hašem je želio otkriti skriveno čudo stvaranja, kao što Rambam piše (Šemot 13,16): iz velikih poznatih čuda, čovjek može također ■izvući skrivena čuda koja su temeljni dio cijele Tore. Čovjek nema udjela u Tori sve dok ne povjeruje da je čudo sve što se u svijetu događa. Razlog zbog kojeg mi to ne vidimo jest to što smo navikli na svijet kakav svakodnevno gledamo; međutim, razlike između čuda i prirode zapravo nema, jer je i sama priroda čudo.

Doznajemo iz Berešita (18,12) da se Sara nasmijala kad je čula tri stranca kako govore Avrahamu da će ona u svojim poznim godinama roditi sina. Mudraci nam kazuju da je Hašem bio zbog toga nezadovoljan.

Rambam navodi da je i čudo Hanuke jedan od kamena temeljaca naše vjere. Rabin Simha Zisel, inače poznat kao Alter iz Kelma, učenik velikog rabina Jisroela Salantera, piše da je nakon četrdeset godina paljenja hanukije napokon shvatio blagoslov "... koji je izvojevao čuda Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nada

Zašto? Objašnjeno je da Sara nije trebala zanemariti mogućnost da bi mogla roditi. Uostalom, roditi u mladosti jednako je čudesno i nevjerojatno kao i roditi u starosti; mi samo prihvaćamo određene situacije i postupke kao "prirodne." Nikad ne trebamo misliti da je Hašemu nešto teško učiniti samo zato što se nama nešto čini "prirodnijim" od nečeg drugog.

nim nastojanjima da popravi situaciju, nije u tome uspjela, a bol je bila mnogo jača nego što je mogla podnijeti. Ba'al Jesod Ha'Avoda je pažljivo saslušao njene iskrene riječi i onda upitao ima li još uvijek kod kuće neki komad odjeće koji pripada kćeri. Kad je žena potvrdno odgovorila, Slonimer rebe ju je uputio da od te odjeće napravi stijenj

Kad su naš osobni bitahon i emuna u pitanju, važno je uvijek imati na umu da iako se životne situacije mogu činiti nepromjenjivima, pa čak i sumornima, Hašem može ostvariti bilo što. Hašem je rekao Mošeu (Bamidbar 11,23): "Je li Ruka Ha-

Čudo ulja jedinstveno

šemova ograničena?" Hašemu nikad nije preteško izazvati promjene bilo fizičke prirode, materijalne ili duhovne (rihnijus).

Naša proslava Hanuke usredotočena je na čudo ulja i to, a ne neizrecivo zapanjujuća pobjeda Hašmonejaca nad grčkom vojskom, jest fenomen koji slavimo. Imamo stotine halahot o tome kako, kada i gdje zapaliti menoru, koju vrstu ulja i koji stijenj koristiti za izvršavanje te micve. Zašto je to tako? Vjerujem da je to zato što čudo ulja jedinstveno utjelovljuje koncept da se stvari mogu promijeniti. To je poseban izvor hizuka i ohrabrenje da se i beznadna situacija može obrnuti, da se mladi ljudi koji su skrenuli s puta tradicije i ostavili svoje obitelji mogu i hoće jednog dana vratiti kući.

Ba'al Jesod Ha'Avoda je sa svojim gabajem hodao tržnicom kad im je prišla neka uzrujana žena. Gorko je zaplakala i rekla da ima kćer koja je otišla od kuće i napustila svoju ži-

utjelovljuje koncept da se stvari mogu promijeniti.

To je poseban izvor hizuka i ohrabrenje da se i beznadna situacija može obrnuti. koji će koristiti za ner micvu – paljenje svijeća za šabat i Hanuku. Potom je ženu blagoslovio da zaista zasluži spasenje. Žena je brižljivo slijedila Slonimerove upute i jednog šabata, dok su žena i njezin suprug imali šabos seuda, vrata su se otvorila i kći koju nisu vidjeli nekoliko mjeseci, utrčala je u kuću. Briznula je u plač i priznala da duboko žali zbog svega što se dogodilo. Bez sumnje, svetost svijeća ima sposobnost da potakne žudnju duše (nešame) za povratkom svojim korijenima. U vezi s ovim slučajem, Bais Avraham napominje da je to zapravo razlog za riječi blagoslova kod paljenja svijeća. Kažemo: "…lehadlik ner šel šabat …šel Hanuka - …paliti svijeće za šabat … za Hanuku…" da se svatko tko je zastranio može vratiti u svoju svetost, a u nutrini njegove duše svjetlost će upaliti s ner micva. ■ Prevela Dolores Bettini

dovsku tradiciju. Unatoč svim njeGodina 15 15Broj 9 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Za vas, gospođo Robinson Ovog tjedna čitamo poznatu priču o Josipu i njegovoj braći koja ga prodaju u ropstvo u Egipat. Pristranost, ljubomora, strast, požuda i izdaja. Sve to i još mnogo više naći ćete u ovotjednoj parši. Doista je vrijedi pročitati.

Potifarova žena pokušava zavesti Josipa da počini preljub. On se obuzdava nevjerojatnom samokontrolom i odbija ju. Ako pogledate situaciju, imao je sve razloge da se upusti u to. Ona je bila privlačna i prelijepa. On je bio daleko od kuće, rob, vjerojatno vrlo usamljen, a ona mu je nudila laskav oblik pažnje.

On nije imao neki sustav koji bi ga podržavao i na koji bi se mogao osloniti. Bio je mladi tinejdžer, prepun hormona. Bio je potpuno sam s njom u kući i nitko za to ne bi ni saznao. Pa ipak je odbio. Ja ne vjerujem da bih na njegovom mjestu imao tu snagu. Ili, da kažem to

Veličina je uvijek samo stvar izbora ovako: Ne bih imao tu snagu. No, onda opet, ja nisam Josip. Ili, da ponovno to kažem drugačije: Nisam još Josip – jer čvrsto vjerujem da su svi ljudi jednaki u svom potencijalu i da nitko nije rođen velik ili predodređen za veličinu. Veličina je uvijek samo stvar izbora.

tome, u današnjem društvu, preljub čak nije ni protuzakonit. Zapravo, mijenjanje partnera je gotovo prihvatljiva aktivnost koju podržavaju razne stranke, klubovi i internetske stranice.

Mislim da je, s obzirom na duh popustljivosti koji vlada u našem društvu, ljudima ponekad teško shvatiti što je to pogrešno u preljubu, osim što se nečijem partneru to možda ne sviđa. Našao sam sljedeći citat u članku jednog časopisa: "Ja uistinu ne razumijem

ljude koji kažu da je mijenjanje partnera prljavo i nemoralno. Kada bi postojala prisila, kada bi ljudi time bili povrijeđeni, ili kada bi bilo sudionika koji ne žele sudjelovati, tada bih se potpuno složio s time.

No, svatko koga sam ikada sreo bio je vrlo zainteresiran i voljan sudionik." .

Kao rabin, savjetovao sam u mnogim brakovima u kojima je bio počinjen preljub i samo sam u rijetkim prilikama vidio da ljudi osjećaju značajno moralno žaljenje zbog onoga što su učinili. Mnogo češće sam vidio da jedan supružnik■ kaže drugome neka si nađe nekoga izvan braka, ili da je brak ionako već gotov i da se samo čekaju detalji razvoda pa da stoga nema ničeg pogrešnog u tome da se uđe u novi odnos…

Pa, koji je zapravo problem u preljubu između voljnih i suglasnih odraslih osoba i zašto je judaizam toliko apsolutno i fanatično protiv toga? Na to ću odgovoriti sljedećeg tjedna. Do tada, pokušajte dati svoj odgovor. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Želim na trenutak iskoristiti ovu priliku da razmotrim zašto se judaizam toliko protivi preljubu. To je jedna od Deset zapovijedi, za koju se smatra da je jednaka ubojstvu.

Prema zakonu Tore, čovjek radije treba dati svoj život nego počiniti preljub. Kao značajan kontrast Strana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Prvo pobjegnite, objašnjavajte kasnije Tora kaže da kada je Potifarova žena pokušala zavesti Josipa, on je to odlučno odbio. Tada joj je rekao: "Moj gospodar mi je povjerio sve što posjeduje i ništa nije od mene zadržao osim tebe, jer ti si njegova žena. Kako bih mogao učiniti tako veliku nepravdu?"

(Postanak 39,8-9).

Rabin iz Gura iznio je komentar da je ovdje važan redoslijed Josipovih riječi. Njegova prva reakcija bila je da odbije odlučno, kategorički i apsolutno. Tek nakon odbijanja, on objašnjava što misli.

Kada se suočite s ozbiljnom prijetnjom po svoj život, vaša je prva reakcija da pobjegnete. Nakon što se nađete na sigurnom, možete analizirati situaciju.

Kada se suočite s nečim upitnog morala, vaša bi prva reakcija trebala biti da to odbijete. Nakon toga možete prosuđivati i objašnjavati zašto.

Ako pokušate objasniti prije nego li odbijete, možda ćete naći opravdanje zašto je to u redu.

Za vrijeme Hanuke, postoji tikun, da nakon što upalite hanuka svijeće (ili uljene svjetiljke) treba gledati u svjetla i meditirati, "hanerot halalu kodeš hem - ova svjetla su sveta".

Sefarim kažu da ona predstavljaju izvorno svjetlo stvaranja. Usredotočenje na kedušu Hanuka svjetla, pomaže u sprečavanju zloupotrebe očiju. Neki ljudi meditiraju nad hanuka svjetlima punih pola sata, što je minimalan period koliko svijeće trebaju gorjeti.

Kako donositi ispravne odluke Ja smatram da je donošenje odluka sastavni dio zauzimanja za sebe.

Godina 15 17Broj 9 Strana

Iako uvijek o zauzimanja za sebe razmišljamo kao, zauzimati se može pred drugim ljudima, vi se morate zauzeti za sebe sami pred sobom i donijeti svoje osobne odluke.

Poznajem ženu koja uvijek kada ide u kupovinu vodi nekoga sa sobom jer se ne može odlučiti da li da kupi ružičasto ili plavo. U svom uredu sam imao poster koji je prikazivao psa koji stoji između dva hidranta, a natpis je bio Odluke, odluke ... I ponekad to što se ne možemo odlučiti oko nečega nema značajnijih posljedica. Sjećam se da je u šulu, na sastanku s krovnom organizacijom, nastala cijela rasprava u vezi sajma koji će se održati, o tome trebaju li imati kolač sa šećerom ili kolač bez šećera. No, odluke su odluke.

Ali postoje odluke koje su mnogo veće od toga. Mislim na odluke o tome s kim ćete se vjenčati, odluku kojom se profesijom želite baviti, kakav posao želite ... Kao liječnik moram donijeti odluku kako ću liječiti pacijenta. Ponekad se mora donijeti odluka hoćemo li pristupiti kirurškom zahvatu i koji su rizici operacije. Dakle, postoje brojne razine odlučivanja.

Prvo što moramo shvatiti jest da nećemo uvijek donijeti ispravnu odluku. Samo B-g može uvijek, 100%, biti u pravu. Ja ću donijeti pogrešne odluke, ali moje odluke moraju biti donesene s integritetom. Ako ću razmišljati o tome treba li operirati nekog pacijenta ili ne, odluku neću donijeti na osnovu toga koliko mogu novaca prikupiti za operaciju, već što je najbolje za ovog pacijenta.

Dakle, prije svega moramo shvatiti da se nalazimo zatvoreni u fizičkom tijelu koje ima svoje želje i porive, itd, te da oni mogu dati ton našem odlučivanju. Možda ne shva-

ćamo da smo ponekad "podmićeni", i da do toga dolazi zato što želimo da se neke stvari dogode. Odluku ne donosimo na osnovu onoga što je uistinu ispravno, jer kao ono što je uistinu ispravno mi vidimo ono želimo da je ispravno.

Jednog poznatog hasidskog Rebea jedan je od njegovih sljedbenika upitao: "Kako mogu donositi dobre odluke?" Rebe mu je na to odgovorio: "Jesi li ikad promatrao čovjeka koji hoda po užetu?" Rekao mu je: "Način na koji onaj koji hoda po užetu održava ravnotežu je da kada osjeti da ga je prevagnulo na ■jednu stranu, on to ispravi naginjanjem na drugu stranu. I tako on održava ravnotežu."

Rekao je: "Kada dobiješ želju da nešto učiniš, prvo što moraš prepoznati je da većina želja dolazi od animalističkih osobina. Zato je prva stvar koju trebaš učiniti da razmisliš o tome zašto to ne bi trebao učiniti.

A onda kad se nagneš na tu stranu, tada donesi odluku."

Smatram da moramo biti sigurni u svoje odluke i uvidjeti da smo u stanju donositi odluke. Postoje slučajevi kada moramo potražiti stručno znanje i stručne savjete, ali s obzirom da su u konačnici odluke moje, moram također shvatiti da je i ne donošenje odluka način odlučivanja. Odlučio sam ne donijeti odluku.

I moram shvatiti da ukoliko neću donositi odluke, ljudi, drugi ljudi, će ih donositi za mene. A te odluke koje će drugi ljudi donijeti za mene su najgora odluka koju mogu učiniti za sebe. Zato što ja imam svoj interes i vjerujem da većina ljudi zna što je dobro za njih. Stoga mislim da donošenje odluka znači prikupiti najbolje moguće informacije i biti siguran u sebe... ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Dijeliti dobro s drugima Tko je istinski dobar prijatelj? Mo-

ješio – Tražio je mene, ali

žda mislite da je dobar prijatelj onaj

me

kome možemo izliti svoje srce i ka-

Shvatio bih da je dobio

zati mu sve pogrešno što smo uči-

pet dolara, ali milijun ...

nili – a da nas on još uvijek voli. To

pa tko je tu normalan?

je prilično dobro, jer većina nas se toliko boji da će možda netko otkriti koliko smo stvarno nisko pali i da

nas više neće voljeti. Zamislite da imate prijatelja koji će vas voljeti bez obzira na to što učinili. To je već vrlo visoka razina prijateljstva. Ali to nije i najviša razina. Primamljiva je to razina, ali ne najviša. To nije pravo prijateljstvo.

nije

mogao

naći.

Što će on učiniti s tim novcima? O, B-že, ja bih znao što učiniti s njima,

ali što ovaj šmendrik, ovaj idiot, zna?" Ili zamislite da nekome kažem: "Jučer sam išao ulicom i susreo sam tu apsolutno prekrasnu djevojku. Siguran sam da je ona moja srodna duša. Volim je toliko da se želim vjenčati s njom."

želio da to bude mjesto na kojem će jedno ljudsko biće moći reći drugom: "Dogodilo mi se nešto toliko lijepo", a ta će druga osoba biti izvan sebe od sreće. I jedan će prijatelj reći drugome: "Tako mi je drago da

Dopustite mi da vas pitam, imate

Možda će ta osoba reći: "Da, ovo je

li prijatelja kojem možete stvarno

jako lijepo." Ali u sebi stvarno misli:

vjerovati, kojem možete kazati ono

"Ne mogu si ni zamisliti kakva to

Ali ako svijet nije takav, što ja či-

dobro što je u vama? Imate li ne-

mora da je ljigava djevojka. Mislim,

nim sa svojom svjetlošću čitave

koga na svijetu kome možete reći:

budimo realni - tko bi se u tebe

godine? Brzo zatvaram vrata, bojim

"Dogodilo mi se nešto tako lijepo" - i

uopće zaljubio?

se pokazati što se stvarno nalazi u

da on bude sretan zbog vas koliko i vi sami? Imate li takvu vrstu prijatelja? Imam li prijatelja kome mogu reći: "Znaš, jučer sam osvojio milijun dolara", a on odvrati: "Tako mi je drago!" Većina mojih prijatelja bi rekla: "Kakva hucpa! Zašto on?

Stvarno, po čemu je on tako poseban? Siguran sam da je B-g pogri-

I ista je stvar kada je riječ o mojoj službi B-gu. Zamislite da je na svijetu postojao netko kome sam mogao reći: "Hvala B-gu, dostigao sam višu razinu u mojoj molitvi i učenju." Zašto se uvijek suzdržavamo?

Zašto ne možemo drugima reći nešto dobro? Jer ima toliko ljubomore da je oni ne mogu podnijeti.

Uzmimo da sam dovršio učenje cijelog Talmuda. Pa priđem nekome i kažem: "Tako sam sretan - znam cijeli Talmud." Što mislite da bi se dogodilo? To bi bio kraj našeg prijateljstva. Znate li zašto? Nažalost, ljudi ne žele da budem uspješan u svom učenju. Sami sebi vele: "Stvarno misliš da znaš sve u vezi s Talmudom? To je besmislica - jer ja znam kakav si ti bezveznjak."

Kada je B-g stvorio svijet, on je

Strana 18

se to tebi dogodilo."

meni. Ne mogu reći drugome: "Možeš li si zamisliti koliko svjetlosti nosim u svojoj duši? Možeš li si zamisliti koliko je lijep moj dom, koliko svijetla u njemu ima? Možeš li si zamisliti kakav šabos ja imam?"

Ja moram zaključati vrata - bojim se.

Ali na Hanuku se nešto dogodi svijetu. Mogu staviti svjetlo na svoja vrata i reći cijelom svijetu: "Moja je kuća prepuna svjetla".

Unutarnje svjetlo Kako to da mogu jesti maces a da nitko ne trči za mnom gladan i željan da se i on nahrani macesom, ali kada stavim svoju hanukiju kod prozora i upalim sva nebeska svijetla svi jiden (Židovi) koji prolaze pored moga prozora osjećaju najdublju glad u svojim srcima? To je stoga, kako poučava Rebe Nahman, što je Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Dijeliti

dobro s drugima

Hanuka svijetlo koje gori iznutra

"amen" on je nastavio razgovarati

Hanuka je praznik Aarona Hako-

prema

na telefon ne obazirući se na svije-

hena, Velikog Svećenika. Na Jom

tlo, zanemarivši svoju obitelj. Pa,

kipur Veliki svećenik bi odlazio u

možda će ovaj rabin jednog dana

Svetinju nad Svetinjama da moli za

otići u raj jer je vršio sve micve. Ali,

B-žji oprost. Ali zašto nam je potre-

gevalt (strašno) je da on propušta raj

ban Veliki Svećenik u Svetinji nad

ovdje dolje.

Svetinjama na Jom kipur ako se

van,

ne

izvana

prema

unutra.

Sreo sam jednog homeopatskog liječnika i on mi je ispričao u čemu je razlika između homeopatskog i klasičnog liječnika. Običan liječnik radi izvana prema unutra, no home-

Želim da čujete ovo, to je tako

opatski liječnik počinje iznutra i on-

prelijepo. Moj brat Mihael i ja smo

da ide van.

najbolji prijatelji. Predočite si da

To je, moji divni prijatelji, kako je Baal Šem Tov želio izliječiti svijet.

smo imali vrlo veliki sukob. Onda ja odem do njega i zamolim ga: "Mo-

od onoga gdje nas oprost može

treba početi učiti Toru iznutra pre-

dovesti.

ma van.

Tako Aaron Hakohen nije išao u

Možete li pojmiti da je moguće da

Svetinju nad Svetinjama da moli

postoje ljudi koji su zvanično 'reli-

oprost. On je ušao kad nam je već

giozni' i pridržavaju se cijele Tore, a

bilo oprošteno. On je ušao u Sveti-

ipak nemaju ni najmanjeg pojma u

nju nad Svetinjama da dovede dolje

čemu je bit jidiškajta (Židovstva)? To

svijetlo prisnosti, bliskosti za svoj

su ljudi koji drže šabos, a ipak još

narod.

nikada nisu niti okusili u čemu je njegova bit.

Razlika između svetih i običnih stvari je vrlo jednostavna. Jednom

Na Hanuku mi moramo početi

kad ih dobijete, vi više ne čeznete za

sagledavati vanjski svijet, i vidjeti

običnim stvarima. Imate ih i time je

našu svetu Toru kroz to unutarnje

Bio sam jednom prilikom u kući izvjesnog takozvanog 'velikog' rabina. U ruci je držao telefon. I onda, dok je tako razgovarao s nekim, njegova žena je donijela hanukiju (svijećnjak s 9 krakova za Hanuku), on je osobu s kojom je razgovarao stavio na čekanje, i izgovorio braha (blagoslov). Čim su svi odgovorili Godina 15 19Broj 9 Strana

Ah, gevalt (čudesno je to): potre-

da budemo puno, puno bliže B-gu

razbolijevaju posvuda. Sada svijet

drugi osjeća takvu hladnoću?

više, ne samo oprost?

bliskost, prisnost. Potrebno nam je

unutra, budući da se jiden (Židovi)

jetiti svijetlo Hanuke dok netko

B-žjeg oprosta? Treba li mi nešto

samog oprosta. Potrebna nam je

se učenje Tore počinje izvana prema

Zašto je tako da netko može os-

noseći nam Dvije ploče kao znak

bno nam je toliko puno više od

On je rekao da više nije dovoljno da

svijetlo koje plamti u svima nama.

Moše Rabeinu već vratio s Neba

lim te, možeš li mi oprostiti" i on

čežnja zadovoljena. No, kada dođe

kaže "Da, opraštam ti." Ali znate

do svetih stvari, iako ih imate, vi i

što, među nama više nije isto. Nešto

dalje snažno čeznete za njima. Ja

ipak nedostaje. Znate li što nedo-

imam šabos svaki tjedan, ali koliko

staje?

među

od njega stvarno imam? Kako da

nama. Praštanje je učinjeno, ali

znam imam li ja stvarno sveti šabos?

nema više svijetla između nas.

Po tome ako za šabosom čeznete

Nedostaje

svijetlo

Rebe Nahman podučava da nam

stalno i uvijek.

na Jom kipur B-g oprašta, ali nam

Na Hanuku mi slavimo vatru, a

sve do Hanuke B-g ne vraća svijetlo.

ne vodu. Jer, poput vatre, mi mamaš

Tako se na Hanuku svijetlo vraća

(stvarno) čeznemo za nečim tako

među nas – i svijetlo je tako duboko,

svetim i uzvišenim. ■

tajanstveno, tako prisno, blisko.

Prevela Tamar Buchwald Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Vaješev je snažna poduka o slobodnoj volji.

Paraša Vaješev započinje s pričom o odnosu između Josefa, Jakovljevog omiljenog sina, i njegove braće.

Kad Josef krene po očevom zadatku potražiti svoju braću, rečeno je:

"Neki ga čovjek nađe i gle on lutaše poljem..." (na hebrejskom je lutanje to'e, što također zvuči kao krivo, mada se drugačije piše), a Midraš kaže kako je on u svemu bio u krivu (to'e). Znači, iako je naučio i poznavao tajne stvaranja, dok je živio u zaštićenom okruženju očeve kuće, on nije znao kako se odnositi prema onome što je učio. Velika se promjena dogodila u momentu kad su ga

njegova braća bacila u prazan bunar. U tom trenutku Josef shvaća da kod njega nešto ne "funkcionira" dobro. Da nešto što on radi nije ka-

je Stvoritelj stvorio savršeni svijet,

ljela, on se ponovo našao u "jami".

ali kad je sve previše savršeno nama

Tu on, također u vrlo kratkom vre-

to prisjedne i to je razlog zašto

menu, postane "kralj" jame.

"Mnoge su boljke...". Kada dobijemo priliku da tamu pretvorimo u svjetlost, i gorčinu u slatko, da budemo pravedni, to je mjesto koje moramo

izabrati da budemo na njemu.

Jer pravedan čovjek

■

"Jer pravedan čovjek sedam puta padne i ponovo ustane, a zli kad se nađe u nedaćama posrne" (Izreke 24,

16) — to je tajna života. Moramo imati na umu da su nam sve boli i patnje koje doživljavamo prilika koju smo dobili da donesemo izbor

ko treba i da to treba promijeniti. I

sedam puta padne i

– da izaberemo između drugora-

doista, odmah nakon toga nam Tora

ponovo ustane,

zrednog (bavljenja s boli i emocion-

kaže da je karavana Išmaelaca koji

a zli kad se nađe

alnim reakcijama) i bitnog (ispunje-

su prolazili i kupili Josefa nosila "...

u nedaćama posrne"

mirodije i matičnjak i ladanum...", a

- to je tajna života

Raši (veliki francuski komentator iz grada pravedniku. Raši objašnjava

Josef razumije da, ako sanja o to-

da Išmaelci obično nose sirovu na-

me da bude "kralj", mora i raditi na

ftu, međutim, kako bi se spriječilo

tome, pa kad je bio prodan Potifaru

da Josefu naškodi loš miris, ta je

on se odmah prilagođava svojoj no-

karavana nosila parfeme i tamjan.

voj situaciji kako bi iz nje izvukao

Josef Ha'Cadik (pravednik). Ovdje on razumije da "Mnoge su boljke pravednika, ali B-g ga izbavlja iz svih njih" (Psalmi 34). Što znači, da Strana 20

Ari kaže da naš tikun u ovom svijetu može biti samo u fizičkom tijelu

11. stoljeća) objašnjava da je to na-

Tu se Josef promijenio i postao

nja naše vizije i ciljeva).

najbolje. Nakon kratkog vremena on postaje upravitelj svega što Potifar posjeduje. Međutim, tada je dozvolio da njime ovlada ponos, i kada ga je Potifarova supruga pože-

i zbog toga je naš "posao" ovdje toli-

ko težak. To je jedini način na koji možemo pretvoriti tamu u svjetlost i gorčinu u slatko. Kad se čini da zlo kontrolira život pravednika to je zato da bi pravednik dobio priliku da radi na tome da promjeni sebe i svoju situaciju, i takvo stanje duha je tajna uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov:

Što ima lošega u tome da vodimo smiren život?

Vaješev se prevodi "smjestio se". Suština ove parše odnosi se na našu zonu udobnosti! Pa, kakve je veza između naše zone udobnosti i čuda?

Duhovna bit ove paraše je sigurnost što je na hebrejskom vadai i piše se ‫ודאי‬. Trebamo definirati sigurnost.

Suprotnost sigurnosti je slučajnost.

Slučajnost podrazumijeva da se stvari ne događaju s razlogom, da ne postoji krajnji uzrok (ne daj B-že). Sigurnost je upravo suprotno.

Sigurnost znači poznavanje/spoznaja krajnjeg uzroka (Hašema).

Postoji jedan važan duhovni zakon koji učimo u ovoj paraši. On se nalazi u njenom nazivu, "smirivanje". Smirivanje znači da čovjek misli kako je njegov duhovni rad dovršen i da se može odmoriti. To je ono što je Jaakov mislio, a rezultat je bio odvajanje, prekid veze s HaŠemom dok je plakao nad Dinom i Josefom. Važno je znati da dok god je čovjek na životu, postoji duhovni posao koji treba raditi.

Iz Tore čitamo: Postanak 37. poglavlje 1. stih do 40. poglavlja 23. stiha. Ima 112 stihova i kodna je riječ ‫ יבק‬Jabok. Ova se riječ koristi u Tori kao ime rijeke koju je Jaakov prešao sa svojom obitelji, a onda je ponovo prešao natrag i završio svoju bitku s čovjekom, to je način na koji Tora označava anđela Esava. Korijen ove riječi Jabok je ‫בקק‬ i taj korijen ima značenje prazan, propast ili poništiti. Zohar objašnjava značenje ovog imena kroz gematriju 112. 112 je jednak 86+26 što je također Elokim + Tetragram. 112 je također jednak 65+ 26+21. To je isto kao Ado-naj (gematria 65) +Tetragram (gematria 26)+ Eh-je (gemaGodina 15 21Broj 9 Strana

tria 21). Ovo je također objašnjeno kao ujedinjenje Imena B-ga koje predstavlja razine svijesti koja se zove Bina, Zeir Anpin, i Malhut. U suštini 112 predstavlja ujedinjenje svih fizičkih svjetova i 2 od 3 duhovna svijeta. Konačno, to nas uči da je ono što se događa u svim tim svjetovima prazno jer se jedini aspekt našeg života koji se računa odnosi na svijet emanacije. (Objašnjenje o tome zašto su 3 donja svijeta prazna je prilično dugo. U suštini kod sva 3 donja svijeta Brija (stvaranje), Jecira (formacija), i Asija (akcija - naš fizički svijet) treba učiniti promjene kako bi se nadnaravno svjetlo Stvoritelja preobrazilo u imanentno svjetlo koje možemo imati u našem fizičkom svijetu. To znači da ti svjetovi imaju aspekte ispravljanja. Nikada ne postoji ispravljanje za Stvoritelja.

Tako će se ovi svjetovi na kraju poništiti, i zapravo su prazni. Kao što sam rekao, objašnjenje je vrlo dugo, a gore je tek naznaka objašnjenja).

Vadai (sigurnost) je konačan put za dostizanje svijeta emanacija. Postoje 4 razmaka u ovoj paraši. Razmaci predstavljaju 4 svijeta. Neke zajednice koriste priliku da dodaju čitanja svećeničkog blagoslova koji počinje u 6. poglavlju 22. stihu. To dodaje 6 stihova i 5 razmaka. Te zajednice čitaju 23 stiha i 7 razmaka. Ovo preporučuju mekubalim.

Pisani i izgovorni stihovi: U poglavlju 39 stihu 20 je riječ asirai što se piše ‫ אסורי‬dok se čita kao ‫אסירי‬.

Obje riječi znače istu stvar - zatvorenik. Ipak, postoji razlika. Jedna znači zatvorenik koji je već proglašen krivim (kao što je Josef) a druga zatvorenik koji čeka suđenje i presudu. U Americi se ovaj tip zatvora zove centar za pritvor i obično ga

zatvorenici u zatvoru smatraju kao "lagodno vrijeme". Ovo je fizikalno objašnjenje. Duhovno objašnjenje je da sve nas Tora podsjeća da smo duhovni zatvorenici (naše duše) u fizičkom tijelu (naše tijelo) koji čekaju presudu i kaznu (Konačni dan suđenja/Sudnji dan). Zapravo, neki od nas su bili osuđeni i reinkarnirani u ovaj materijalni svijet za još jedan život, a drugi su ovdje po prvi puta (ne mnogi od nas), i čekaju da budu osuđeni na kraju ovog prvog života.

Točke:

■

U 37. poglavlju 12. stihu ima 2 točke iznad oba slova riječi et koja se piše ‫את‬. Riječ et nema prijevoda. Ona se koristi kao gramatičko sredstvo da nam kaže koje su imenice izravni objekt. Zohar podučava da gdje god se u Tori koristi riječ et to znači da tu Šhina sudjeluje. U ovom stihu riječ con koja znači stado je izravni objekt stiha.

Zapravo, točke su tu da nas poduče da je stado koje se spominje djeca Jakovljeva - vođe plemena. Fraza je et con. Točke iznad riječi et nam govore da je con izravni objekt. Kada se čita na fizičkoj razini rečenice je jasna tako da nam da naslutiti da postoji drugo razumijevanje riječi stado koje predstavlja Stvoriteljevo stado. To su djeca Izraela.

Drugo objašnjenje za ove točke je da su one tu da nas podsjećaju da je Hašem (Šehina) s nama (uvijek), kako u dobra vremena tako i vremena koja nisu baš dobra.

Velika ili mala slova: Nema velikih ili malih slova u oba čitanja.■

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti I stina je relativna Reb Haim iz Zansa redovito je pomagao nekoliko siromašnih ljudi u svom gradu. Davao je koliko je mogao, ponekad zakidavši sebe i svoju obitelj.

Jednog je dana neki trgovac donio u grad na prodaju

S

vaka emocija zasjeni um, a kada je snažna poput boli, može nas potpuno obuzeti i izobličiti našu sliku o sebi i svijetu. Emocije su same po sebi paradoksalne: one su prirodni osjećaji, a opet, djeluju tako da vidimo stvari na neprirodan način. Uvažavanje ovog paradoksa ključno je u razrješavanju misterije boli i patnje. Neki ljudi pokušavaju objasniti emocije. Neki vjernici pokušavaju umanjiti bol objašnjenjem da je upravo to ono što B-g želi od nas. Drugi koriste bol kao izgovor da bi opravdali svoju gorčinu ili prijetvorno ponašanje.

Ali nikakvo objašnjenje nije zadovoljavajuće. I najveći mislilac, nepokolebljivi vjernik, nepopravljivi skeptik – kada pati, tapka u mraku, tražeći odgovore. Osoba koja pati ne da se ni s kim usporediti. Zbog boli je povlaštena da može propitkivati i izazivati B-ga, ili ostati u tišini dozvolivši da joj bol prožme čitavo biće. Kada oni koji nikada nisu patili pokušaju objasniti tuđu bol – ili, što je druga krajnost, unatoč B-gu koji ne odgovara, propitkuju vjeru onoga koji pati – postaju vulgarni i arogantni.

Kada u bolnim trenucima preispitujemo B-ga, mi moramo istovremeno ispitati s kojom namjerom to činimo.

Jesu li ta pitanja posljedica ljutnje? Koristimo li bol da bi opravdali naš odgovor? Bez obzira koliko teško to bilo, moramo učiniti sve da ne dozvolimo emocijama da nas prevladaju; moramo zapamtiti da je bol odstupanje, a ne ■ I zato ne smijemo dozvoliti razmišljanjima i dilepravilo. mama, koje se javljaju kao odgovor na bol, da postanu nova norma. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Strana 22

neobično lijepu puru. Krenuo je ravno rabinovoj kući i ponudio puru rebecin za šabat. Ona ga odbije, mislivši da je cijena suviše visoka, pa trgovac krene prodati puru na tržnici.

Nije prošlo previše vremena, a do rebecin dođe glas kako je jedan od ljudi koje je reb Haim izdašno pomagao kupio baš tu puru. "Evo ti sada tvog siromaha," požali se žena mužu. "Cijena je bila toliko visoka da ja nisam bila u stanju platiti, a taj čovjek je bez imalo razmišljanja izbrojao novac i kupio je."

Reb Haim slegnu ramenima i pokuša umiriti: "Ja tu ne vidim ništa loše. To samo znači da i taj čovjek, kao i mi sami, želi dobru puru za šabat. Ja prije nisam o tome razmišljao, no sada kad znam, jednostavno mu moram svaki mjesec davati nešto više novaca nego prije." ■

Koliko je dobar ovaj svijet kad podnosi nekoga poput mene. ■ ~ R. Levi Jichak iz Berdičeva

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 4b - Kada je klanje neuspješno; terefa (nastavak) Klanje se smatra neuspjelim kod životinja ili ptica koje su imale određene vrste mana (terefa, vidi 29,1) prije nego li su zaklane (vidi 26,1-2): 14) Ako je uterus probijen, ali ne i ako je odstranjen (45,1).

15) Ako je mjehur probijen ili odstranjen (45,2).

16) ako je tanko crijevo probijeno (osim ukoliko je taj otvor na određene načine pokriven 46,1.3.5.) ili zapleteno (46,2) ili začepljeno (46,6) ili (kod životinja) ako ima dodatne ogranke (vidi 47,1-2.5.).

17) Ako je bilo koji od želudaca životinje probijen (osim ako taj otvor nije pokriven ili povezuje dva želuca, vidi 48,1-2.7.), ili ako je tkivo koje prekriva želudac u znatnoj mjei rastrgano ili odstranjeno ili istrunulo ili promijenilo boju (48,3-5), ili ako je želudac ptice probijen i taj otvor nije pokriven (49,1-2). U vezi podvostručenja u trbuhu životinje i na ograncima koji ih spajaju, vidi 47,3-4.

18) Ako životinja ili ptica padne u vatru i njezini unutarnji organi (osim pluća ili jetre određenih vrsta ptica) makar i djelomično promjene boju na mjestima gdje bi probijanje ili uklanjanje činilo terefa, čak i ako se promjena boje pojavi tek nakon kuhanja organa, ali ne ako nestane za vrijeme kuhanja (52,1-7).

19) Ako je prednja noga životinje Godina 15 23Broj 9 Strana

ili krilo ptice iščašeno ili slomljeno blizu mjesta gdje se spaja s tijelom; vidi 53,1-4.

20) Ako je većina velikih rebara slomljena (bliže kralježnici nego njihovim krajevima) ili je pola dijela kralježnice koje drži veliko rebro uklonjeno ili je cijeli dio kralježnice uklonjen; ali ne ako postoje dodatna rebra ili nedostaju rebra ili segmenti, ili ako su kralježnica ili mala rebra slomljena ili ako kralježnica nedostaje ili ima dodatni dijelove, čak i ako imaju velika rebra, sve dok je leđna moždina netaknuta (32,2; 54,1 -5).

21) Ako je stražnja noga odsječena ili manjka ili iščašena ili slomljena bilo gdje u gornjem ili srednjem zglobu (55,1-4), osim ako lom nikada nije bio (većim dijelom) otvoren pa se potom vratio na svoje mjesto i zacijelio (55,5-12).

22) Ako su glavne tetive srednjeg zgloba stražnje noge uklonjene ili prerezane (56,1-2.6-8.), ili ako je kost blizu njih bila slomljena, čak i ako je zarasla (56,10). O tome dokle se proteže vidi 56,3-5.9.

23) Ako je životinja ili ptica napadnuta od strane relativno velikog grabežljivca (57,1-5), koji ga je namjerno udario svojim kandžama (kod životinjskih grabežljivaca to su pandže) pa ih potom povukao (57,68). U dvojbenim slučajevima vidi

57,9-17.19.21.

24) ako padne s visine od deset širina dlana (ali ne ako namjerno skoči ili može usporiti pad) ili ako je bačena na ili zgnječena o tvrdu površinu ili udarena nekim tvrdim predmetom, osim ako može nakon toga normalno hodati (58,1-6.8-11, vidi također 58,7,12, 32,6-8, 60,3).

25) ako izgubi znatan dio svoje ■ kože, ili ako ptica izgubi sve svoje perje; vidi 59,1-2.

Ako probijanje organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegova odsutnost ili uklanjanje, propadanje ili promjena boje ili dupliciranje, osim slezene [i maternice]; i ako odsustvo organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegovo uklanjanje i obratno [osim rebara; vidi 54,3] (40,5; 50,23). Ako uklanjanje [ili odsutnost] organa uzrokuje terefa, isto uzrokuje i njegovo dupliciranja (vidi 33,5; 41,10; 42,4-7; 43,5; 44,1.7.; 47,1.4.; 53,1, 54,3, 55,4). Probijanje ne uzrokuje terefa ako postoji osnova za pretpostavku da se dogodilo nakon klanja (36,5; 50,1). U vezi oštrih predmeta ili parazita ili krvavih mrlja unutar tijela vidi 31,3; 33,9; 34,9; 36,16-17; 40,2-3.6.; 41,4.6-7.9.; 42,9; 46,4, 48,6.8-11; 49,3-5; 51,1-4.

Ako je dvojbeno da li je životinja ili ptica postala terefa, a ona poživi 12 mjeseci, ili zanese i porodi se, ili položi jaja koja nije nosila kada je sumnja nastala, možemo pretpostaviti da nije terefa; no trebalo bi izbjegavati zadržati je 12 mjeseci, jer se njezin dvojben status može zaboraviti (57,18.20, 86,9). ■ Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Svođenje računa s dušom: Hešbon ha'nefeš

napisao ju je rabin Menachem Men-

ći da je 4 x 13 = 52 tjedna). To znači

del Leffin i objavio je 1812. godine u

da će se svaka od vaših prioritetnih

Lvovu, u Ukrajini.

osobina nalaziti u središtu pažnje 4

Sam je postupak vrlo jednostavan, mada ću ja upotrijebiti mnogo riječi

tjedna godišnje, gotovo mjesec dana po svakoj osobini.

da ga opišem, kako bih bio što te-

U primjeni prakse, mnogi se ljudi

Nekoliko minuta, dva puta dnevno, čini

meljitiji. On se zapravo sastoji samo

odluče usredotočiti na manji broj

okosnicu musarskog napredovanja

od dvije radnje: jutarnje izjave i ve-

osobina, 3 ili 4, te na njih utrošiti či-

Prije nego li produžimo do 13

černjeg vođenja dnevnika. Da biste

tavih mjesec dana prije nego li prije-

konkretnih karakternih osobina na

se pripremili za te aktivnosti morate

đu na sljedeću osobinu. Bilo kako

kojima ćemo raditi, moramo se do-

sastaviti popis midot (osobina) na

bilo, osnovna ideja ostaje ista.

taknuti jednog tradicionalnog pos-

Jutarnja izjava

tupka u musaru koji čini okosnicu

■

Svakoj osobini na kojoj radite tre-

dnevnog prakticiranja musara. Taj

ba pridružiti jednostavnu frazu koja

postupak vrši silan utjecaj, i to upra-

će uhvatiti 'ideal' te odlike. Svakog

vo na područjima na kojima plani-

ćete si jutra ponoviti tu frazu za du-

rate duhovno raditi.

ševnu osobinu koja je toga dana u

Taj se postupak na hebrejskom

središtu vaše pozornosti. Fraze mo-

naziva 'hešbon ha'nefeš,' što se pre-

žete uzeti iz rječnika, Tore, Talmu-

vodi kao 'svođenje računa s dušom.'

da, sidura ili bilo kojeg izvora mu-

Svođenje računa s dušom može

drosti, ili ih jednostavno sami sročiti

opisivati bilo koju vrstu unutarnje

koje ćete usmjeriti svoju pozornost.

inventure. Taj se izraz pojavljuje u

Prema tradiciji, taj se popis sastoji

Dužnostima srca (napisanim 1040.g.)

od 13 osobina, i za potrebe ovog

i ima široku primjenu na Židovski

tečaja mi ćemo se koristiti tom broj-

svijet. Kada se približavaju Roš ha-

kom.

šana i Jom kipur, ono je sredstvo kojim će se rabin poslužiti da pota-

kne članove svoje zajednice da putem samopreispitivanja načine procjenu samih sebe, obračun u svojoj duši.

Osnovni obrazac je da tijekom

jednog tjedna usmjerite pažnju na jednu midu (osobinu). Sljedećeg tjedna prelazite na drugu osobinu s vašeg popisa, i tako dalje sve do kraja popisa. Kada dođete do kraja

Praksa je musara da taj obračun

popisa, vraćate se na početak i krug

mora biti sistematičan i temeljit.

kreće iznova. Za listu s 13 osobina

Ovaj se tip unutarnje inventure za-

potrebno je 13 tjedana da biste stigli

sniva na knjizi koja nosi naslov, sa-

do kraja liste, tako da kroz taj popis

svim očekivano, Hešbon ha'nefeš, a

možete proći 4 puta godišnje (budu-

Strana 24

– glavno je da to za što se na kraju odlučite precizno obuhvati suštinu te konkretne odlike. U svojoj knjizi Hešbon ha'nefeš, rabin Leffin predlaže nam fraze kao što su: Staloženost: "Izdigni se iznad

beznačajnih

događaja

–

kako onih loših tako i onih dobrih – jer oni nisu vrijedni gubitka tvog mira."

Odlučnost: "Svakom tvom postupku

mora

prethoditi

promišljanje; kada si odluku donio/donijela, postupi bez odlaganja."

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Pravdoljubivost: "Ono što mrziš

svođenja računa s dušom". Prođite

ne čini svom bližnjem."

u mislima unatrag svoj dan, da vidite što se odnosilo na midu na kojoj

Svakog jutra, kratko nakon ustaja-

taj tjedan radite. Zapišite sva razmi-

nja, pročitajte si frazu za podsjeća-

šljanja i doživljaje koji se odnose na

nje na midu na koju ćete se koncen-

tu konkretnu odliku.

trirati tog dana. Pomaže ako si svaku frazu napišete na karticu i stavi-

Mnogi ljudi pored svog kreveta

te je pored svog kreveta ili na neko

drže blokić i olovku, pa svoje dne-

drugo mjesto za koje ste sigurni da

vničke zapise zapisuju pred sam

ćete je tamo vidjeti i tako se podsjetiti.

doista postigli da tu frazu čujete tako da ona prodre u vas, nastavite sa

Pročitajte frazu polagano i potpu-

svojim dnevnim aktivnostima.

no koncentrirano. Pročitajte je na glas. Pročitajte je nekoliko puta. Zapjevajte je. Pročitajte taj podsjetnik na bilo koji način koji će učiniti da ona zablješti u vašem umu kao da je napisana neonskim slovima. Imam jednu učenicu koja je svoj screensaver na kompjuteru postavila tako da

samoljepivi papirić koji je zalijepila na ogledalo u kupaonici. Kada ste

draža tipkovnica od olovke. U svakom slučaju, ono što zapisujete treba biti kratko, samo obris činjenica

Naravno, tokom dana ćete nasto-

koje otkrivaju nešto o tome kako ste

jati živjeti u skladu s idealom koji

tu konkretnu duševnu osobinu do-

stoji zapisan na kartici, ali ne uz

živjeli toga dana. Posebnu pažnju

naprezanje ili potiskivanjem svojih

obratite na ulogu koju je ona odigra-

sklonosti. Jednostavno, učinite naj-

la u formiranju vaših misli, riječi i

bolje što možete.

djela. Ne brinite ako ono što pišete

Večernje vođenje dnevnika

joj bude podsjetnik na frazu. Moja supruga je svoju frazu napisala na

odlazak na spavanje. Drugima je

Potom u vrijeme kada se spremate na spavanje, učinite drugi dio postupka, a to je zapisivanje u dnevnik. Njega nazivamo "Dnevnik

ne zvuči književno. Nitko osim vas nikada neće vidjeti tu bilježnicu. Od količine onoga što zapišete ili biranih riječi kojima se koristite, važnija je iskrenost koju unosite u preispitivanje samog sebe. ■

POSTOJE LJUDI koji su inteligentni i dovitljivi u određenom području znanja ili u nekoj vještini, no nedostaje im ideja ili iskustva u drugim područjima. Kada se nađu u situaciji koja im je strana, oni razmišljaju, kontempliraju i mozgaju, a potom se konzultiraju pa opet beskonačno razmišljaju. U stvari, ova vrlina je njihov problem. S obzirom da su ljudska bića inteligentna, ona uvijek mogu pronaći beskonačna obrazloženja koja će podržavati različite strategije djelovanja. Zbog toga što čovjek nije u stanju da donese konačnu odluku, prilika prođe, ili njegovo oklijevanja odgodi poslovni poduhvat na dane ili godine, žrtvujući na taj način svoju dobrobiti na dulje vrijeme.

— RABBI MENACHEM MENDEL LEFFIN (1749.-1826.) fraza Ako ne sada, kada? praksa Čim postanete svjesni da ste budni, ustanite iz kreveta bez sekunde odgađanja.

Godina 15 25Broj 9 Strana

Strana 25

BLISKI ISTOK

Izrael je spreman na rat sa Iranom Oslobođenje, 23.11.2021.

Premijer Izraela rekao je da njegovu zemlju neće odvratiti ni jedan novi iranski nuklearni sporazum sa svjetskim silama Izraela Naftali Benet signalizirao je spremnost svoje zemlje da intenzivira sukob s Iranom i ponovio da njegovu zemlju neće odvratiti nijedan novi iranski nuklearni sporazum sa svjetskim silama.

Indirektni pregovori zakazani su za 29. novembar, s ciljem da se oživi sporazum iz 2015. godine, iz kojeg se povukao bivši predsjednik SAD-a Donald Tramp, smatrajući ga nedovoljnim da se obustave iranski projekti s potencijalom za pravljenje atomskih bombi, što je stav koji dijele Izraelci, prenosi Reuters.

Benet, koji je preuzeo vlast u junu, istakao je u da je Iran “u najnaprednijoj fazi svog nuklearnog programa”, ali Teheran

negira da planira izradu nuklearnog oružja.

Dok je vlada Izraela ranije nagovještvala da će biti otvorena za novi nuklearni sporazum, ali sa strožijim ograničenjima za Iran, Benet je ponovo potvrdio da je Izrael samostalan u odlučivanju o novim mjerama protiv svog glavnog neprijatelja.

“Suočavamo se s komplikovanim vremenima. Moguće je da će doći do spora sa našim najboljim prijateljima.”■

Dio Hollywooda digao glas protiv Izraela N1, 18.11.2021.

Otvoreno pismo koje kritizira odluku Izraela da pro-

glasi šest istaknutih palestinskih dobrotvornih organizacija terorističkim organizacijama potpisalo je više od 100 poznatih osoba, uključujući brojne glazbenike, glumce, pisce, filmaše...

Holivudske zvijezde Richard Gere, Mark Ruffalo, Susan Sarandon, Claire Foy i Tilda Swinton izrazile su javno svoju podršku. Potpisali su i kultni redatelji Jim Jarmusch i Ken

Loach, glazbenik Jarvis Cocker, bend Massive Attack poznat po svom aktivističkom djelovanju, autori Philip Pullman, Colm Tobin, Irvine Welsh te mnogi drugi.

Nedavni potez Izraelaca okarakterizirali su kao ‘neviđeni i sveopći napad na palestinske branitelje ljudskih prava’. Šest dobrotvornih organizacija, koje su postale predmet rasprave, pružaju pravnu pomoć Pale-

stincima i dokumentiraju kršenja ljudskih prava od strane Izraela, Hamasa i Palestinske uprave, tvrde u dokumentu.

Izrael, dakako, njihovo djelovanje vidi potpuno drugačije i tvrdi da usmjeravaju donatorsku pomoć militantima, sa željom planiranja i izvođenja napada. Izraelska vlada zasad se nije službeno oglasila o ovom pismu, prenosi 24sata.hr. ■

Nekoć je bilo groblje, a danas je tihi komad zelenila u centru Večernji list, 18.11.2021.

Od same izgradnje kapele sv. Roka 1655. na današnjem Rokovu perivoju nalazilo se groblje. Najprije za siromahe, a potom i za imućnije građane starog Zagreba.

Ovaj je park bio nekadašnje gradsko groblje, a onda je ekshumirano, još 1907. godine. I trebalo je proći 30 godina prije nego se groblje pretvori u park, no danas je to jedno od omiljenih odmarališta u zelenilo, samo nekoliko stotina metara od jedne od najprometnijih ulica centra Zagreba. Rokov perivoj nalazi se, naime, samo jedan malo teži uspon od Britanskog trga, a omeđen je Ilicom i Britanskim trgom, te Dežmanovom ulicom, Ulicom Vladimira Nazora i Ulicom Ivana Gorana Kovačića. Tijekom 17. i 18. stoljeća teritorijalno je pripadao Gradecu, a kroz povijest

Page 26 Strana 26

ga se pamti kroz nekoliko imena, od kojih je najpoznatiji Penezna gorica.

Kroz srednji vijek na području Rokova perivoja nalazili su se vinogradi, voćnjaci, vrtovi i pašnjaci u vlasništvu stanovnika obližnjeg Gradeca, a prvi pisani zapis o jednom građevnom objektu datira iz 1579. godine.

Riječ je o drvenoj kleti u vinogradu koju je kupio zlatar Petar Krupić, danas itekako poznat po romanu "Zlatarevo zlato" Augusta Šenoe. Do 18. stoljeća ovdje su uglavnom bili naseljeni kmetovi, a Penezna gorica, pišu povjesničari, u groblje je pretvorena nakon kuge koja je krajem 1647. i početkom 1648. godine poharala većinu tadašnjih zagrebačkih naselja. Iz straha pred kugom stanovnici Gradeca i Kaptola su se zavjetovali su se da će u čast sv.

Roka, sveca zaštitnika od kuge, izgraditi zavjetne kapele, a nju su odlučili graditi zapadno od

Gradeca.

Pretpostavlja se da je gradnja kapele započela tijekom 1648. godine, a također se smatra da je dovršena oko 1655. godine. Povijesni anali bilježe da je već 70-ak godina kasnije bila u jako lošem stanju, pa je zato kroz stoljeća više puta obnavljana, a tako je bilo i 2015., povodom 100. obljetnice župe svetog Blaža.

Od same izgradnje kapele sv.

Roka 1655. na današnjem Rokovu perivoju nalazilo se groblje. Najprije za siromahe, a potom i za imućnije građane starog Zagreba. Ondje je bilo uređeno početkom 19. stoljeća i prvo zagrebačko židovsko

Divrej Tora

groblje, a na njemu je bio pokopan prvi zagrebački rabin.

Zanimljivo je, ipak, spomenuti, da su na tom groblju uglavnom bili pokapani zidari tadašnjeg vremena, dok su zidarski majstori, odnosno graditelji bili na višoj društvenoj ljestvici pa su imali privilegiju biti pokopani unutar župne crkve svetog Marka. Nakon 1865. groblje je, prema izvorima, ‘prepušteno stoci s obližnjih imanja’. Zatvoreno je 1877.■

Godina 15

Broj 9