1-10 - Divrej Tora - Mikec 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 10

Zagreb, šabat 8. prosinca 2018. - 30. kisleva 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Hanuka Jeruzalem 15:55

17:15

Zagreb

15:53

16:54

Rijeka

16:01

17:02

Split

15:59

17:00

Dubrovnik 15:56

16:56

Vinkovci 15:44

16:44

Sarajevo 15:50

16:51

Doboj

15:49

16:49

B. Luka

15:52

16:52

Beograd 15:39

16:46

Novi Sad 15:40

16:48

Subotica 15:37

16:46

Zrenjanin 15:37

16:45

Niš

15:38

16:44

Beč

15:42

16:43

Frankfurt 16:05

17:05

Edison, NJ 16:12

17:21

divrejtora@gmail.com

Paraša Mikec

(Berešit 41,1- 44,17)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 11.12.2018. Alot Hašahar

5:50

Najranije Talit

6:26

Nec Hahama

7:27

Najkasnije Š’ma

9:38

Zman Tefila

10:22

Hacot

11:49

Minha Ketana

14:22

Plag Haminha

15:17

Šekia

16:11

Cet Ha-kohavim

16:53



Broj 10

Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mršavih krava, a sedam debelih snopova ţita, proguta sedam mršavih. Josef protumači san i kaţe da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi. Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe ţita. Faraon imenuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ţeni faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim. Glad se širi čitavim područjem, a hranu se moţe nabaviti samo u Egiptu. Desetero Josefove braće dolazi u Egipat kupiti ţito. Najmlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

ali oni njega ne. Optuţi ih za špijunaţu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokaţu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag. Jaakov pristaje poslati Binjamina tek nakon što Juda osobno preuzme odgovornost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraţe i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrţi Binjamina kao svog roba. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija 14 p’sukim –

Peharnik se konačno prisjeti Josefa,

41,1-14

te iznese Faraonu svoju priču. “Bio

Prošle su dvije godine otkako je peharnik obećao da će Faraonu reći za Josefa. Još jedna godina patnje u tamnici, zbog toga što je previše

je s nama jedan Ţidovski mladić…” Faraon

naređuje

dovede

Josefa

tamnice,

Josefa

pripremaju za susret s Faraonom.

pouzdanja poloţio u čovjeka, um-

Raši ističe (on u stvari proklinje) da

jesto da ima potpunu vjeru u B-ga

će zli ljudi, čak i kada priznaju

(i vjerojatno je time došlo do hilul

dobro koje im je netko učinio,

Hašem u Josefovom slučaju, zbog

omalovaţavati one kojima duguju

toga što je on bio i posebnih

zahvalnost.

okolnosti u kojima se našao).

Josefu kao o

Da pojasnimo… U “normalnim” okolostima,

osoba

Josefovoj

situaciji trebala bi poduzeti korake

Pehranik

govori

Na’aru (što ima

konotaciju budala), Ivri (tuđinac koji ne pripada među nas), eved (rob nedostojan da bude vođa).

Hamanu o tome kako da provede Mordehaja ulicama grada. Slčnosti u

tekstovima

opseţne

zapanjujuće. Šliši – treća alija14 p’sukim – 41,3952 Faraon,

uvjeren

najmudrija

osoba

da u

■

Josef

njegovom

da se izbavi iz zatvora, moleći

Levi – druga alija 24 p’sukim –

krugu, postavlja ga za vicekralja

peharnika (ili koga već) za pomoć.

41,15-38

nad čitavim Egiptom. Faraon Josefu

No u ovom slučaju, moţemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga Naar Ivri. To vjerojtno znači da se on naslađivao idejom da taj “Ţidovčić” ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Moţrmo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao, traţiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez.

Faraon ispripovijeda Josefu svoje snove (unoseći neke vaţne promjene koje Josip ispravlja, dajući time znak Faraonu o boţanskom porijeklu Josefovog tumačenja snova). Josef kaţe Faraonu da su ta dva sna zapravo jedna poruka od B-ga o Njegovoj namjeri da dovede sedam godina

obilja,

nakon

kojih

će

uslijediti sedam godina razorne gladi. Godina obilja nitko se neće niti sjećati (osim ako se poduzmu

daje kraljevski prsten i naročitu odjeću (ponovo odjeća!) i organizira mimohod Josefa gradskim ulicama kako bi se Egipćani upoznali s ovlaštenjima koje kralj daje Josefu. Josef je dobio A-s’nat za ţenu. (Neki kaţu da je ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30 godina, Josef je gospodar Egipta. A-s’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima. Zapazite da Faraon priznaje da je

Faraon je usnio dva sna – 7

potrebne

mjere

njih

B-g izvor Josefove mudrosti. Očito,

suhjonjavih krava proţdire 7 tustih

pošteno

pripremi).

Dvostruko

nisu svi egipatski vladari prezirali

krava bez da se na njima primijeti

ponavljanje sna kazuje da će se ti

B-ga Izraelovog kao što je to činio

efekt

događaji ubrzo zbiti. Josef predlaţe

nasljednik ovog Faraona godinama

sasušenih klasova proţdire 7 punih,

što da se učini tijekom godina obilja

kasnije. Iako je to izrečeno u formi

dobrih klasova. Ovi ga snovi vrlo

da se pripremi glad. Faraon je

da se “podigao novi kralj koji nije

uznemire.

sazove

svoje

snaţno impresioniran ovim bogo-

poznavao Josefa”, moţemo vidjeti

savjetnike

koji

svojim

neza-

bojaznim čovjekom, Josefom.

da je novi kralj odlučio ne poznavati

njihovog

dovoljavajućm uspijevaju raspoloţenje.

“obroka”,

tumačenjima

popraviti

njegovo

Postoji impozantan popis paralela između priče u ovoj sedri i Megilat Ester. Posebno u tome kako Faraon tretira Josefa i Ahašveroševih uputa

Strana 2

ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja

Ţidovskoj

povijesti.

Značajan je za priču o Hanuki odnos prema B-gu i narodu Izraela

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Aleksandra Velikog, u usporedbi s

ţeli da vidi, i razumije samo onaj

svog najmlađeg brata. On ih zatvori

nekim od njegovih nasljednika.

dio viđenja koji doista i vidi.

na tri dana da “razmisle o tome”.

R’vi’i – četvrta alija 23 p’sukim – 41,53-42,18 Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se dobro pripremio. Josef upravlja raspodjelom

zaliha

hrane

nagomila veliko bogatstvo Faraonu. U međuvremenu, Jaakov, znajući da u Egiptu ima hrane, šalje “braću” (ali

Binjamina)

kupe

namirnice. Tora kaţe da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo? Raši daje odgovor da je Jaakov vidio u nekoj vrsti proročke vizije da u Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da to nije bila potpuno, posve jasno proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek nije vidio da se na pozornici pojavio Josef. Prorok vidi samo ono što B-g

Gemara u Taanit kaţe da je Jaakov

B’zot, ovime ćete biti provjereni.

u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro

Josef kaţe da će djeca Izraelova biti

opskrbljen hranom. Svejedno, on ih

iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1

je poslao u Egipat, kako ne bi

+ 400 = 408. Tri glavna “sredstva”

pobudio zavist drugih. Kada drugi

za postizanje oproštenja od B-ga su

nemaju,

t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što

nemoj

razmahivati

onime što imaš.

kaţemo u Musafu na Roš hašana i

Josef ugleda svoju braću, prepozna ih, (oni njega ne prepoznaju) i sjeti se svojih snova. Postupa s njima grubo i optuţuje ih da su špijuni. Oni poriču optuţbe i pričaju Josefu o povijesti svoje obitelji i časnim namjerama.

Jom kipur. Neki mahzorim imaju drugi skup riječi otisnut iznad iznad ove tri. Njih se ne izgovara, no one su tu. Molitva = kol (glas). Pokajanje pomaţe com (post). A cedaka se vrši s mamonom (novcem). Svaka od tih riječi ima numerički zbroj 136. 100+6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50.

Raši kaţe da su braća (neznajući)

To što su gematrije tih sinonima

izrekla proročku izjavu rekavši “Mi

jednake govori o jednakom značaju

smo svi sinovi jednog čovjeka”. Na

pri traţenju boţanskog oproštenja.

svjesnoj razini, oni su govorili o

Zbrojite ih zajedno i doći ćete do

sebi. No tvrdnja je posve istinita i

136+136+136 = 408. B’zot tiba-heinu

kada se njome obuhvati i Josef – Mi

– Ovako smo kušani – s Molitvom,

smo svi…

Pokajanjem,

Josef

predlaţe

test

njihove

čestitosti – oni mu moraju dovesti

Djelima

milosrđa

bivaju kušana Djeca Izraelova. Hamiši – peta alija 35 p’sukim – 42,19-43,15 Josef im kaţe da će jedan od njih ostati

kao

taoc

(Josef

odabire

Šimona, kako bi razdvojio opasni tim kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu “malenog” u Egipat. Braća iskazuju iskreno ţaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaţe nešto poput “što sam vam govorio”. Nitko od njih nije svjestan da Josef sluša i razumije njihov

razgovor.

Josef

odlazi

nasamo i plače (zbog toga što braću stavlja u takvu situaciju). Josef zapovijeda da njihove vreće napune Godina 12 3 Broj 10 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Josef ugleda Binjamina i kaţe svom pratiocu (vjerojatno Menašeu) da pripremi objed za njih sve. Braća se plaše Josefovog poziva, uvjereni da on ima veze s novcem koji im je bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju Josefu što se desilo kako bi odvratili njegovu srdţbu. Josef ih ospituje o njihovom starom ocu. Braća se klanjaju Josefu, ispunjavajući na taj način bit njegovih snova (a ovog puta u to je uključen i Binjamin). Josef zapazi Binjamina, raspituje se o njemu i blagosilja ga. ■ Š’vii – sedma alija 22 p’sukim –

43,30-44,17 hranom i da im se vrati i njihov

njegova dva nečasna potomka koji

novac.

doista

Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kada nađu tamo svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo.

jesu

Avirama.

umrli

Moramo

–

Datana

biti

krajnje

oprezni što govorimo! (Ne samo da su umrli na početku Korahove pobune, već se i ranije o njima govori kao o umrlima. B-g kaţe

Josef

jedva

suzdrţava

svoje

emocije. On ponovo nasamo plače, opere lice i vraća se braći. Na objedu, on braću posjeda po starosti (što ih uznemiri – “Kako on to moţe znati?”). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.

gubitka

Mošeu da se vrati u Egipat stoga što

(Josef stvara priliku za ljubomoru,

Josefa, i sada Šimona i objavljuje im

su oni koji su ga proganjali umrli.

tako da braća budu dovedena u

Raši kaţe da to označava Datana i

sličnu situaciju kao ranije. Ovo

Binjamina. On odbija dopustiti svo-

Avirama,

priprema

jim sinovima da se vrate u Egipat,

smatralo ih se mrtvima – oni su

pokajanje. Čini li on to svjesno,

unatoč

umrli dva puta!)

podsvjesno, vođen od B-ga…?)

Jaakov

jadikuje

neće

zbog

riskirati

(ili

zbog)

izgubi

Reuvenovog

apsurdnog prijedloga da njegovi

koji

osiromašili

teren

“potpuno”

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na

Sljedeće što naredi je da se hrana i

koncu pristaje Binjamina povjeriti u

njihov novac stave u njihove vreće,

Judine ruke za ponovni put u

a da se njegov (Josefov) naročiti

Gemara kaţe da se izrečeno pro-

Egipat. Jaakov im daje dvostruko

pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.

kletstvo mudre (pravedne?) osobe,

više novaca nego što je potrebno, te

čak i kad je izrečeno uvjetno, ostva-

šalje

ruje (na ovaj ili onaj način). Reuven

“Egipatskom vođi”. Jaakov blago-

je ponudio da njegovi sinovi umru

silja svoje sinove; oni se vraćaju u

ukoliko

Egipat i dolaze pred Josefa.

vlastiti sinovi budu ubijeni, ako se nešto dogodi Binjaminu.

Binjamin

vrati.

Ponuda je bila odbijena. A Binjamin se

vratio

svom

ocu.

Svejedno,

Reuven je rekao što je rekao. Njegova “dva sina” odnose se na Strana 4

darove

najfinijih

začina

On braću otpusti da krenu u Kanaan,

potom

šalje

svog

“čovjeka” za njima da ih optuţi da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optuţbu i daju riječ da ako se

Šiši – šesta alija 14 p’sukim – 43,16-

pehar nađe među njima, onaj koji je

“kriv” neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

postane samo onaj koji je kriv; ostali

prepoznati kao priliku da se spase i

hodeš, maftir je u trećoj knjizi Tore,

mogu

reći da nemaju snage išta učiniti, ili

no još uvijek odlomak od 6 pasuka.)

slobodno

otići.

Potraga

otkriva da se pehar nalazi kod

će

Binjamina.

glas-

vladaru Egipta i biti spremni boriti

nogovornik, ponudi da svi ostanu

se za Binjamina? I ovaj puta, to će

kao robovi. Josef inzistira da samo

biti jednostavnije učiniti, jer nisu

Binjamin treba ostati; ostali se imaju

učinili ništa pogrešno.

Jehuda,

kao

vratiti svom ocu.

usprotiviti

zagonetnom

šesti

dan

Hanuke

(naše

Hanuke i Hanukat HaMizbeah koji se prvi puta zbio), vođa plemena Gad prinio je svoje darove. Eliasaf ben Deuel prinio je točno isto ono

U standardnom stilu “neizvjesno-

što je

prinio svaki od ostalih

Deja vu pred njihovim očima! Još

sti”, parša završava s tim pitanjem.

Nesi’im, no Tora ponavlja poje-

jednom, braća mogu otići Jaakovu –

Moramo ostati podešeni na istoj

dinosti, tako da je svako pleme

bez jednog od Rahelinih sinova i

frekvenciji za slijedeći tjedan kako

“imalo svoj dan”,

iznijeti mu olakotne okolnosti. A

bismo doznali odgovor.

izrazim. Neki komentari pripisuju

ovog puta, bila bi to istina! Bez lukavštine, kao što je to bilo s Josefom. Ovo stvara podlogu za

Maftir, druga Tora – 6 p’sukim – Bamidbar 7, 42-47, (6. dan)

da se

tako

različita značenja istim stvarima, za svako pleme, naglašavajući tako individualni karakter plemena.

istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj

Kada Šabat Hanuka ne pada na

knjizi Hilhot T’šuva, iznosi različite

prvi niti na posljednji dan Hanuke –

elemente t’šuva. Potom on uvodi

drugim riječima, kada ima samo

koncept t’šuva g’mura – potpune

jedan Šabat Hanuka, onda je Maftir

Posebna Haftara za Šabat Hanuka

t’šuva, za koju on kaţe da se moţe

odlomak od 6 pasuka o darovima

“posuđena” je iz B’ha’alot’ha, i očita

jedino postići (ili barem prepoznati)

plemenskih vođa na dan posvećenja

poveznica među njima je Menora.

ako se dogode iste (ili vrlo slične)

Miškana.

(Čitanja

Hanuka ima paralela duţ čitave

okolnosti kao kada je bio počinjen

posljednji

dan

prvobitni grijeh.] Hoće li to braća

redaka. Kada je šabat uz to i Roš

prvi

uključuju

više

Haftara Šabat Roš hodeš Hanuka, 21 p’sukim, Zaharia 2,14-4,7

povijesti. Početne riječi Haftare su B-ţje obećanje da će boraviti među nama. To

glavni

razlog

izgradnje

Miškana i Beit HaMikdaša, i to je svrha njegovog ponovnog posvećenja, kao što to činimo na Hanuku. Haftara sadrţi viđenje o maslinovom ulju koje čudesno teče u zlatnu menoru uz koju se nalaze masline. Vizija na toliko načina odgovara priči o

Hanuki. Ona je

također i osnova za grb Drţave Izrael. Ovo je posebno značajno u svjetlu

značenja

vizije.

Poruka

kralju, Ţidovskim vođama općenito, je da se naš uspjeh ne mjeri moći i snagom, već duhom B-ţjim. To je bila vaţna poruka Hašmonejcima, i ona ostaje kao poruka od ţivotne vaţnosti za vođe današnjeg Izraela. ■ Godina 12 5 Broj 10 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Mikec ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov drugi princip: Ne uključuje se obavezno sve što se hermeneutički izvodi Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

"Hermeneutika" se odnosi na umjetnost interpretacije Biblije. Trinaest pravila Rabi Jišmaela za tumačenje Tore, koja se govore svakog jutra kao dio predmolitava, često se nazivaju "hermeneutičkim zakonima". Drugi talmudski učenjaci imali su popise s više ili manje takvih zakona (Hilel je imao sedam pravila, Rabi Eliezer b. Josi HaGalili ih je imao 32), no oni su zapravo rezali istu tortu na različit broj kriški. Među hermeneutskim procesima nalaze se elementi poput "kal v'homer" (logičan zaključak, primjerice, da osoba koja moţe podići 50 kilograma zasigurno moţe podići 20 kilograma) i "gezera šava" (tradicija vaţnosti iste riječi koja se koristi u različitim kontekstima). Neki zakoni koji proizlaze iz upotrebe tih hermeneutika su biblijski, dok su drugi rabinski. (Ovi prvi su potpore teksta primljenih tradicija, dok drugi mogu biti izravno doneseni propisi). Kao i kod rabinskih "micvos", kao što je čitanje Megile (kao što je objašnjeno u Načelu #1), neki su raniji učenjaci moţda pogriješili pretjeranim kompenziranjem, što je dovelo do toga da su u svoj popis uključivali stvari koje se zapravo ne nalaze među 613 micvos.

Rambam daje primjer: Pesahim 22b raspravlja o mogućnosti da svako pojavljivanje riječi "es" u Tori moţe značiti uključivanje još nečega. Rabi Akiva kaţe da u Pnz. 6,13 ("es G-spoda, svog B-ga, ćeš poštivati"), naizgled suvišna riječ uključuje obvezu iskazivanja primjerenog poštovanja učenjacima Tore. Međutim, Rambam nas upućuje da obveza poštovanja učenjaka nije jedan od 613 micvos. Slično tome, dodatna riječ "es" u Izlasku 20,12 ("Poštuj es svog oca i es svoju majku") moţe uključivati vlastitog muţa, starijeg brata ili pomajku (kao u Kesubos 103a), ali to nisu zasebne micvos. Ako bi tko uključio sve hermeneutski izvedene zakone, micvos bi bilo na tisuće! I sasvim je svejedno je li Moše osobno bio taj koji je dao tumačenje. Rambam navodi Talmud u Temura (16a) da je 1.700 takvih obrazloţenja zaboravljeno tijekom razdoblja ţalovanja nakon Mošeove smrti. (Bez sumnje, bilo je mnogo, mnogo više takvih pouki kojima nas je podučio Zakonodavac, a koje nisu zaboravljene!) Pa tako, zakoni izvedeni obrazlaganjem, iako mogu biti biblijski, ne nalaze se nuţno među 613 micvos. Jedine takve stvari koje mogu biti uključene su one koje su bile dio prihvaćene tradicije, za koje je egzegeza samo podrška, a ne izvor te prakse. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 152. Negativna je zapovijed ništa

ne jesti niti piti na Jom kipur

(četvrtina loga) za prosječnu osobu, on zasluţuje karet; i sve se tekućine broje zajedno u zbroj ove minimalne količine. Manje količine od ovih ovdje navedenih

kao što Pismo kaţe, Jer koja god duša bila

zabranjene su po zakonu Tore, no one ne

da se ne podvrgne mučenju… ta će duša

donose kaznu kareta. Međutim, grešnika

biti odsječena (Va-jikra 23,29). Ako bilo

treba

tko jede na Jom kipur, čak i [količinu

neposlušnosti. Po zakonu učenjaka i

obujma velike datulje, koja je] manja

slijedeće je zabranjeno na Jom kipur:

išibati

bičevanjem

zbog

od mjere veličine jaja hrane podobne ljudskoj prehrani,

pranje, nanošenje ulja na koţu, nošenje koţne obuće, i

on zasluţuje karet [bogomdani prestanka postojanja]; a

bračna intimnost. Za ovo, ako je to osoba prekršila,

ako je to bilo nehotice, on ima obavezu prinijeti hatat

treba je povrgnuti bičevanju zbog neposlušnosti.

(ţrtvu za grijeh); i sva hrana koja je pojedena broji se zajedno u zbroj ove minimalne količine. Ako osoba popije tekućine podesne za ljudsku uporabu, dovoljno

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

da napuni svoje obraze, što je količina manja od r'vi'it Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Liječi li vrijeme sve rane? Josef se ponovno susreće sa svojom braćom u Egiptu, više od dvadeset godina nakon što je bio prodan. Te su godine bile ispunjene kušnjama i nevoljama, no one završavaju pobjedonosnim usponom na vlast. Nakon što ponovno vidi svoju obitelj, što Josef osjeća? Je li ispunjen gorčinom ili su vrijeme i sreća koja ga je pratila učinili da njegova ljutnja izblijedi? Traţi li on osvetu ili je spreman oprostiti? •

Što od gore navedenoga po vašem mišljenju motivira Josefove postupke prema njegojoj obitelji nakon što su došli u Egipat? Kako pomiriti s jedne strane Josefovo oštro postupanje i podmetanje Benjaminu, s njegovim istodobnim davanjem darova i vraćanjem novca njegove braće ,s druge strane? Koliko ima istine u izreci "vrijjeme liječi sve rane"? Da ste bili na Josefovom mjestu, biste li mogli ostaviti prošlost iza sebe? Koji bi vam osjećaji bili najsnaţniji?

Vođe u izgnanstvu Priče o Josefu, Megilat Ester i Knjiga Daniela događaju se u izgnanstvu i ne iznenađuje da međusobno sadrţe mnogo podudarnosti . • Što svaka priča podučava o ţivotu pod tuđom vladavinom, i konkretnije, što znači biti Ţidov na vodećem poloţaju u izgnanstvu? Mogu li se izazovi s kojima su se suočavali biblijski protagonist usporediti s izazovima s kojima se susreću vođe danas ?

pori biti puko preţivljavanje ili pak aktivno promoviranje njihovih vjerovanja i religije? Kako su svatko od njih, Josef, Ester i Daniel, odgovorio na ova pitanja? • Kako u priči o Josefu tako i u Megilat Ester, Hašem djeluje iza kulisa,nskriveno, dok je u Knjizi Daniela njegova čudotvorna intervencija otvoreno pokazana. Što bi mogao biti razlog za tu različitost? Mislite li da je Hašemova providnost, općenito govoreći, manje uočljiva u izgnstvu nego u Izraelu? Josef Pravednik? U rabinskoj literaturi Josef se često naziva ""‫יוסף ״הצדיק‬. No, neki komentatori sugeriraju da se Josef u Egiptu zapravo počeo asimilirati. S kojim se opisom slaţete? Koje dokaze moţete dati za svako od ovih gledišta? • U kojoj je mjeri Josef osobno odgovoran za mrţnju koju su njegova braća gajila prema njemu? Uči li on iz svojih pogrešaka dok se priča razvija? • Josef svom sinu daje ime Menaše, "‫ֹלהים״אֶ ת״כל ״עֲ ָמלִ י‬ ִ ֱ‫כִ י״נ ַַשנִ י״א‬ "‫וְ אֵ ת ״כל ״בֵ ית ״ָאבִ״י‬. Da li to ukazuje da je Josef aktivno odlučio okrenuti leđa svojo obitelji i naslje‫״‬

đu? Kako se (ako se uopće) promijenio Josefov vjerski identitet tijekom njegovog boravka u Egiptu? • Što ljude navodi da odstupe od svoje vjere ili da joj se vrate? Čovjek izigrava B-ga • Prema Rambanu Josefovi postupci u Egiptu bili su vođeni ţeljom da ispuni svoje snove. On smatra da su snovi neka vrsta proročanstva i da je čovjek koji je dobio takvo znanje duţna izvršiti volju Hašema. Abarbanel osporava tu pretpostavku tvrdeći da je odgovornost Hašema, a ne čovjeka da dovede do ostvarenja proročanstva. S kim se vi slaţete? • Sam Abarbanel tvrdi da je Josef nanosio patnju svojoj braći kako bi im pomogao da postignu pokajanje za svoje grijehe prema njemu. Josef je ţelio da oni budu kaţnjeni na ovom svijetu, kako bi ih poštedio teţe kazne u Svijetu koji će doći. Je li kaţnjavanje brace išta vise Josefov posao od ispunjenje proročanstava? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Je li opravdano da vođa pogazi svoje Ţidovske vrijednosti kako bi zadrţao svoj poloţaj koji će mu omogućiti da štiti svoju naciju? Treba li cilj vođe u dijas-

Godina 12 7 Broj 10 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Vreća i pasim

Botnim

ječ pistak pojavljuje u Talmudu (npr.

da je kikiriki bili toliko prisutniji u

Gitin 59a, Jerušalmi Kilaim 27a) - bilo

Izraelu od pistacije (napisao je to

kao ‫ פיסתק‬ili ‫פיסטק‬. Ova riječ je po-

1955;. nisam siguran da li je tako još

suđenica iz grčkog, koji nam daje i

i danas) On sugerira retronim botnei

englesku riječ za pistacije:

etz ‫ בטני עץ‬ta pistacije, no slaţe se i s više stranim nazivom fistuk.

Ranije smo govorili o šaked - ‫שקד‬

Iz tal. pistacchio, od lat. pistacium

bademu. I dok se šaked pojavljuje u

"pistacija," iz gr. pistakion od pistake

Jedno zanimljivo pitanje je, što je

brojnim retcima, drugačija vrsta

"stablo pistacija", od perz. pista

jednina od botnim? Mislim da bi ve-

orašastog voća - botnim - ‫ בוטנים‬po-

"stablo pistacija."

ćina Izraelaca rekla boten - ‫ בוטן‬kao

javljuje se samo jednom, u Berešit 43,11 ‫כֵן ״אֵ פוֹא ״זֹאת״‬-‫״אם‬,‫ם‬ ִ ֶ‫וַ יֹאמֶ ר ״אֲ לֵהֶ ם ״י ְִש ָראֵ ל ״אֲ בִ יה‬ ‫״וְ הו ִֹרידּו״ל ִָאיׁש״‬,‫ָארץ״בִ כְ לֵיכֶם‬ ֶ ָ‫חּו״מזִ ְמ ַרת״ה‬ ִ ‫ ְק‬--‫עֲ שּו‬ ‫״בָ ְטנִים״‬,‫״נְ כֹאת״וָ ֹלט‬,‫ט״דבַ ׁש‬ ְ ַ‫״ּומע‬,‫י‬ ְ ‫״מעַ ט״צֳ ִר‬:‫ה‬ ְ ‫ִמנְ ָח‬ .‫ּוׁשקֵ ִדים‬ ְ

Pistacija je lupinasto voće koji se na Bliskom Istoku uzgaja od davnih vremena; međutim, kikiriki je porijeklom iz Juţne Amerike. Kada je donesen u Europu, svaka je zemlja kikirikiju dala ime na svom jeziku. Nijemci kikiriki nazivaju erdnuss doslovno "orah iz zemlje". I slijedeći ovaj obrazac, ima onih koji kikiriki zovu egoz adama - ‫" אגוז אדמה‬orah iz zemlje".

što je to zabiljeţio Ben Yehuda. Međutim, budući da se riječ pojavljuje samo jednom u Bibliji, i to u mnoţini, nije tako to lako za reći. Klein i ■ Even Shoshan koriste botne ‫ בָ ְטנֶה‬za plod pistacija a botna ‫ בָ ְטנָה‬za drvo pistacija (tako se drvo pojavljuje u Mišni - Ševiit 7,5). Ben Yehuda također spominje i ovaj pristup, kao i onaj koji kaţe da je botna naziv za plod i naziv za stablo.

Sada za one od nas koji poznaju suvremeni hebrejski, nama je botnim

dvaš

poznat kao kikiriki. Međutim, engleski nam prijevod govori drugači-

Moj prijatelj, bloger i pčelar Trep-

ju priču (ja se koristim JPS-om, no

penwitz izgrdio me zahvalio mi (i

svi se engleski prijevodi slaţu po

drugima) što sam mu poslao link na

tom pitanju):

kojem se raspravlja o otkriću košnica koje pokazuje da pčelarska indu-

Tada im njihov otac Izrael reče:

Međutim, francuzi kikirikije nazi-

"Ako mora tako biti, učinite ovo:

vaju pistache de terre - "pistacija iz ze-

stavite nešto najboljih plodova ove

mlje". (Također ga zovu cacahuète,

zemlje u svoju prtljagu, i ponesite ih

arachide i pois de terre. Nisam siguran

Pa, da bih mu pokazao da nije je-

kao dar onom čovjeku – malo bal-

zašto su mu dali toliko imena). Pra-

dini koji razmatra ovo pitanje, i ja

zama i malo meda, mirisne smole,

teći francuski naziv, hebrejski je iz-

ću se time pozabaviti – ali s lingvi-

mirodija, oraščića pistacija [botnim] i

vorno imao botnei adama - ‫בטני אדמה‬

stičkog stanovišta. (To što sam tako

badema.

"pistacija iz zemlje". Međutim, pi-

i tako planirao razmatrati o toj riječi

Pa kako smo došli od pistacija do

stacija je već imala svoj naziv fistuk

u mojoj seriji razmatranja simanim,

kikirikija? Odgovor sam pronašao u

- ‫ פיסטוק‬tako da je "adama" otpalo, i

čista je slučajnost…)

knjizi Yitzhaka Avinerija Yad Hala-

kikiriki su postali samo botnim. Avi-

Ovaj članak koji raspravlja o tom

shon (stranica 73). On ističe da se ri-

neri kaţe da je tako i zbog činjenice

otkriću sadrţi ovaj citat o hebrejskoj

Strana 8

strija datira još od vremena Prvog hrama.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

riječi d'vaš ‫דבש‬.

Vreća i pasim

temu. Ja ću saţeti nekoliko točaka koje on iznosi:

Iako rabini biblijski dvaš općenito identificiraju s datuljama (Sifrei De-

Fraza ‫") ארץ ״זבת ״חלב ״ודבש‬zemlja kojom teče med i mlijeko") u Tori se jasno odnosi na med od voćaka, pošto veliča agrikulturno bogatstvo zemlje.

varim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5), kada sami koriste riječ dvaš, oni govore o pčelinjem medu. Na primjer, Jerušalmi (Bikurim 1,3) tumači biblijsku riječ: "A dvaš – to su datulje. Moţe li to biti današnji dvaš (npr.

Međutim, u Ješajahu 7,22, kada naIako se pojam "med" (dvaš na he-

pčelinji med)?" Oni na to odgova-

vodi ‫כי ״חמאה ״ודבש ״יאכל ״כל ״הנותר ״בקרב״‬

brejskom) u Bibliji pojavljuje 55 pu-

raju da pošto je za dvaš iz retka du-

‫" הארץ‬Svatko tko je ostao u zemlji

ta, on se odnosi na med od datulja

ţnost davati desetine, ne moţe se

hranit će se sirom i medom", to je

ili smokava, osim na dva mjesta: u

odnosi na pčelini med, već na med

iskrivljavanje

Jer

Sucima 14,8-9, kada je Samson za-

od datulja. Također vidimo da ako

ovdje, prorok opisuje vrijeme kada

grabio med iz lavlje lešine, i I Samu-

netko učini zavjet da neće jesti dvaš,

je zemlja opustjela - i zato se pčele

elova 14,27, kada je Jonatan tijekom

dopušteno mu je jesti med od datu-

mogu razmnoţiti. (Mlijeko za sir će

bitke umočio svoj štap u saće meda,

lja (Nedarim 6: 9).

također biti široko dostupno, jer će

i lice mu se razvedrilo.

krave i ovce moći pasti na nekada

Sarna ima sličnu bilješku u svom

redaka

Tore.

odrţavanim pašnjacima).

komentaru na Šmot 3,8 -

Mada je članak napisan prije ovog nedavnog otkrića, ja ne smatram da ovo otkriće ništa radikalno ne dovodi u pitanjeu članku . Dakako, pče-

Med je u Bibliji (hebr. devaš) uglav-

linji med se smatra rijetkom poslas-

nom gust, slatki sirup napravljen od

ticom, a bilo je pokušaja da se taj

datulja i poznat kod Arapa kao dibs.

proizvod učini šire dostupnim. A u

Čini se da je pčelarstvo u Palestini

talmudska vremena, ovi napori su

bilo nepoznato; nekolicina konkre-

tako dobro uspjeli, da je pčelinji

tnih referenci u Bibliji u vezi pčeli-

med postao glavno značenje riječi

njeg meda odnosi se na divlji med.

"dvaš".

Mada se sama datulja nikada ne

Pčelinji se med ne promatra kao

spominje, to što je med ubrojen u

znak blagoslova za zemlju, iako iz-

sedam karakterističnih proizvoda

gleda da ga je sreća pronaći (kao u

zemlje navedenih u Ponovljenom

prethodno spomenutoj priči o Jona-

zakonu 8,8 ukazuje na to da, kao i svi

tanu). Vjerojatno je i Jaakov Josefu

drugi, on potječe iz tla.

poslao pčelinji med (Berešit 43,11),

Slučajno sam uzeo knjigu iz obliţnje knjiţnice koja razmatra ovo pitanje do u detalje: Voćke u biblijskoj

jer se spominje

- ‫" מעט ״דבש‬mala

količina meda", a pčelinji je med

u'dvaš i dalje se odnosi na poljoprivredu zemlje Izraela, posebno, kao što to Feliks ističe, u usporedbi s poljoprivredom Egipta, čije su datulje bile puno suše i od njih nije bilo lako proizvesti med. ■

bilo teško dobiti.

i talmudskoj knjiţevnosti, od Yehu-

Mnogi izvori u kojima se spominje

de Feliksa (Rubin Mass, 1994). Po-

da med dolazi iz stijene (Devarim

glavlje o dvašu je na hebrejskom, pa

32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno se

ovdje ne mogu citirati cijeli odlo-

odnose na smokvin med, budući da

mak, ali svakako bih to preporučio

smokve (za razliku od datulja) rastu

svakome tko je zainteresiran za tu

u kamenjaru.

Godina 12 9 Broj 10 Strana

No smisao izraza erec zavat halav

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Autor naših života Bio je to Josipov prvi pokušaj da svoju sudbinu uzme u svoje ruke, i propao je. Ili se barem tako činilo. Sjetimo se dosadašnje priče koju smo čitali u prošlotjednoj parši. Gotovo sve što se događalo u Josipovom ţivotu moţemo svrstati u dvije kategorije. Prvo su stvari koje je netko učinio njemu. Njegov otac ga voli više nego svoje ostale sinove. On mu daje bogato vezenu haljinu. Njegova braća su ljubomorna i puna mrţnje prema njemu. Njegov otac ga šalje da vidi kako su mu braća koja čuvaju stada daleko od kuće. On ih ne uspijeva pronaći i oslanja se na stranca koji ga upućuje u pravom smjeru. Braća kuju zavjeru da ga ubiju, te ga na kraju prodaju kao roba. On je doveden u Egipat. Dolazi kao rob u Potifarovu kuću. Potifarova ţena smatra ga privlačnim, pokušava ga zavesti, no bezuspješno, te ga laţno optuţuje za pokušaj silovanja zbog čega on završava u zatvoru. To je nevjerojatno. Josip je u centru pozornosti kad god je, recimo to tako, na pozornici, pa ipak on je uvijek stalno iznova više onaj kojem se nešto čini nego onaj koji čini, on je objekt djelovanja drugih ljudi, više nego subjekt svojih vlastitih djelovanja. Druga kategorija je još značajnija. Josip čini stvari. On upravlja Potifarovim domom. On organizira stvari u zatvoru. On tumači peharnikov i pekarov san. No, u jedinstvenom nizu opisa, Tora vrlo jasno sve te akcije i njihov uspjeh pripisuje B-gu. Ovo je Josip u Potifarovoj kući: B-g je bio s Josipom i dao mu uspjeha u svemu. On je radio u kući svog gospodara. Njegov gospodar uvidio je da je B-g bio s Josipom i da mu je Strana 10

B-g davao uspjeh u svemu što je činio. (Postanak 39,2-3) Čim ga je (njegov gospodar) postavio da upravlja njegovim kućanstvom i imovinom, B-g je blagoslovio Egipćanina zbog Josipa. B-ţji blagoslov bio je nad svime što je (Egipćanin) imao, i u kući, i u polju. (39,5) Ovdje je Josip u zatvoru: B-g je bio s Josipom i iskazao mu je dobrotu, čineći da pronađe naklonost kod upravitelja tamnice. Uskoro je upravitelj sve zatvorenike u tamnici povjerio Josipovom nadzoru. Josip je brinuo o svemu što se trebalo učiniti. Upravitelj nije morao brinuti ni o čemu što je bilo pod Josipovim nadzorom. B-g je bio s Josipom i B-g mu je davao uspjeha u svemu što je činio. (39,21-23)

Jedanput kada Josip pokušava biti autor svoje vlastite priče, on ne uspijeva u tome. Neuspjeh je odreĎen A ovdje je Josip koji tumači snove: 'Tumačenje je B-ţji posao,' odgovorio je Josip. 'Ako ţelite, ispričajte mi svoje snove'. (40,8) Ni o jednom drugom liku nije to rečeno toliko jasno, dosljedno i ponovljeno. Josip je izgledao odlučno, organizirano i uspješno te se takvim činio i drugima. No, kaţe Tora, nije Josip, nego B-g onaj koji je bio odgovoran za to što je Josip činio i za njegov uspjeh. Čak i kada odbija priliku da legne sa Potifarovom ţenom, on jasno kaţe da je B-g onaj koji njezin zahtjev čini moralno nemogu-

ćim: "Kako bih mogao učiniti takav veliki grijeh? To bi bio grijeh pred B-gom!" (39,9) Jedino djelo koje se jasno pripisuje njemu nalazimo na samom početku priče, kada donosi 'loš izvještaj' o svojoj braći, sinovima Bilhe i Zilpe. (39,2) Osim toga, svaki zaokret u njegovoj konstantno promjenjivoj sudbini rezultat je nečijeg tuđeg djelovanja, bilo da je riječ o drugom čovjeku, ili o B-gu (kao što je bilo sa Josipovim snovima - jesu li oni bili boţanska objava ili plod njegove mašte? - to je priča za neku drugu ■ priliku). Zato primjećujemo kada, na kraju prethodne parše, Josip uzima sudbinu u svoje ruke. Nakon što je rekao glavnom peharniku da će za tri dana biti pomilovan i vraćen na poziciju koju je prije imao, bez imalo sumnje u to da će se to dogoditi, on moli peharnika da njegov slučaj iznese pred faraona i da mu osigura slobodu. "Kada ti stvari budu išle dobro, sjeti se da sam ja bio s tobom. Učini mi uslugu i spomeni me faraonu. Moţda ćeš me moći izvući s ovog mjesta." (40,14) Što se događa? "Glavni peharnik nije se sjetio Josipa. Zaboravio je na njega" (40,23) . Dupliciranje glagola je moćno. On se nije sjetio. Zaboravio je. Jedanput kada Josip pokušava biti autor svoje vlastite priče, on ne uspijeva u tome. Neuspjeh je određen. Tradicija dodaje još jedan finalni efekt drame. Završava paršu Vaješev tim riječima, ostavljajući nas u tom trenutku kada su njegove nade propale. Hoće li se uzdići do veličine? Hoće li se njegovi snovi ostvariti? Pitanje "Što će se dogoditi sljedeće?" snaţno je prisutno, i moramo čekati tjedan dana kako bismo saDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Autor

znali odgovor. Vrijeme prolazi i ono što smo najmanje očekivali (faraon je također usnuo snove i nijedan od njegovih mudraca nije ih mogao protumačiti - što je čudno, budući da je tumačenje snova bila specijalnost starih Egipćana), daje nam odgovor. "Prošle su dvije pune godine." Te riječi kojima započinje naša parša, ključna je fraza. Ono što je Josip traţio da se dogodi, dogodilo se. On je napustio zatvor. Bio je oslobođen. Ali tek nakon što su prošle pune dvije godine. Između pokušaja i ishoda, nešto se dogodilo. To je značaj protjecanja vremena. Josip je planirao svoje izbavljenje i bio je izbavljen, ali ne zato što je on to planirao. Njegov vlastiti pokušaj završio je neuspjehom. Peharnik ga je potpuno zaboravio. Ali B-g ga nije zaboravio. B-g, a ne Josip, je doveo do niza događaja osobito faraonovih snova - koji su vodili do njegovog izbavljenja. Kada ţelimo da se nešto dogodi, to se događa, ali ne uvijek onda kada mi to očekujemo, ili na način na koji mi to očekujemo, ili samo zato jer ţelimo da se to dogodi. B-g je ko-

naših života

autor scenarija našeg ţivota i ponekad, kao ovdje, On nas podsjeća na to stavljajući nas u okolnosti u kojima moramo čekati i prepuštajući nas tome da nas iznenadi. To je paradoks ljudskog postojanja onako kako ga razumije judaizam. S jedne strane mi smo slobodni. Nijedna religija nije toliko inzistirala na ljudskoj slobodi i odgovornosti. Adam i Eva bili su slobodni da ne sagriješe. Kain je bio slobodan da ne ubije Abela. Moţemo pronaći opravdanja za naše pogreške - to nisam bio ja; to je tuđa greška; nisam mogao pomoći. Ali ona ostaju samo to: opravdanja. Nije tako. Mi smo slobodni i mi imamo odgovornost. Pa ipak, B-g je blisko uključen u naše ţivote. Kada pogledamo iz starijih godina unazad, često moţemo vidjeti, iako kroz maglu prošlosti, kako se priča oblikovala, kako je sudbina polako izvirala, kako smo bili vođeni događajima koji su bili van naše kontrole. Nismo mogli predvidjeti da će ta nezgoda, ta bolest, taj neuspjeh, taj naizgled slučajan susret, godinama unazad, voditi u tom smjeru. A sada u retro-

spektivi čini se kao da smo bili figura u šahu koju je nevidljiva ruka pomicala znajući točno gdje ţeli da budemo. Nigdje to nije jasnije nego u Josipovom ţivotu onako kako je ispri-

U retrospektivi čini nam se kao da smo bili figura u šahu koju je nevidljiva ruka pomicala znajući točno gdje želi da budemo čan u Berešit, i nigdje više nego u nizu događaja opisanim na kraju prošlotjedne i početku ovotjedne parše. Bez Josipovih djela - njegovog tumačenja peharnikovog sna i molbe za slobodom - on ne bi izašao iz zatvora. Ali bez B-ţje intervencije u obliku faraonovih snova, to se također ne bi dogodilo. To je paradoksalno uzajamno djelovanje sudbine i slobodne volje. Kao što je rekao rabi Akiva: "Sve je predodređeno, pa ipak je dana sloboda izbora" (Avot 3,15). Isaac Bashevis Singer to je duhovito sročio: "Moramo vjerovati u slobodnu volju: nemamo izbora." Mi i B-g smo koautori ljudske priče. Bez naših nastojanja ne moţemo postići niša. Ali bez B-ţje pomoći također ne moţemo učiniti ništa. Judaizam je našao jednostavan način rješavanja tog paradoksa. Za ono loše, mi preuzimamo odgovornost. A za sve dobro što postignemo, zahvaljujemo B-gu. Josip je naš mentor. Kada je prisiljen oštro reagirati, on plače. No, kada svojoj braći priča o svom uspjehu, on ga pripisuje B-gu. Tako bismo i mi trebali ţivjeti. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 11 Broj 10 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje Cijeli narativ priče o Josipu i njegovoj braći, kako je on poslao Ţidovski narod u Egipatsko društvo, ropstvo i konačno izbvaljenje, ima namjeru ilustrirati nam ruku vodilju Providnosti u ţivotu ljudi. Nema sumnje da su svi sudionici ove dojmljive pripovijesti postupali prema svojim vlastitim ţeljama i mudrosti. Ipak, spoj svih ovih suprotstavljenih ličnosti i ambicija doveo je do ţeljenog kraja: ispunjenja proročanstva i B-ţjeg obećanja Abrahamu o budućoj sudbini Ţidovskog naroda. Ovo načelo, da čovjek predlaţe, ali B-g određuje, jedno je od temeljnih vjerovanja judaizma i dokazano je, i u dobru i u zlu, u povijesti ţidovskog naroda i čovječanstva općenito. Svi preokreti svakodnevnog ţivota i ţivota naroda, naizgled slučajni i neobjašnjivi događaji koji na nas redovito nasrću, nekako imaju svoju svrhu i cilj. Oni nam pomaţu da dođemo u situaciju i okolnosti koje nam je predvidjela B-ţja sudbina. Teškoća u svemu tome je da se ovaj obrazac vrlo rijetko pokaţe ili ga budemo svjesni. Vječni je Mojsiju rekao: "Vidjet ćeš moja leđa, a ne moje lice." Mi stvari mnogo jasnije vidimo u retrospektivi nego li pri prosuđivanju događaja koji se događaju sada i na neki način predviđaju budućnost.

Strana 12

Svi će se Josipovi snovi ispuniti, ali nitko nije mogao na početku priče zamisliti kako bi se oni mogli ispuniti i pod kojim okolnostima, tragediji i pobjedi, oni bi postali stvarnost narativa priče o Josipu i njegovoj braći.

Makabejci bi, da žive u današnje vrijeme, zasigurno prepoznali nasljednike i sljedbenike starih helenista.

Od sve braće, čini se da je Josip najviše svjestan da su on i oni samo oruđa u B-ţjem planu. Rabini nas uče da se Josip razlikovao po tome da B-ţje ime nikada sišlo s njegovih usana i da je zbivanja uvijek pripisivao b-ţanskoj providnosti i B-ţjoj volji. Zato se Josefa smatra glavnim antagonistom Esava, jer Esav je uvijek događaje pripisivao slučajnostima i ljudskom djelovanju i moći. Kasnije ćemo vidjeti da je to također glavna točka nadmetanja između faraona i Mošea. Faraon je stalno tvrdio da su nevolje Egipćana koincidencije i da su svi udarci koji je pretrpio bili zbog okolnosti i prirode. Čak i kada su njegovi mudraci izjavili da prst Boţji ukazuje na njega, on je odbio priznati da to b-ţanska prisutnost vodi Egipat u propast.

I mi ţivimo u svijetu u kojem mnogi vide događaje koji nas okruţuju kao čistu koincidenciju, slučajne događaje izazvane ljudskom rukom. Međutim, judaizam je pametniji i poučava pametnije, pa smo stoga uvjereni da će se svi procesi koji su za nas predodređeni tisućljećima ranije u potpunosti ispuniti. Postoji b-ţanska ruka koja vodi zbivanja među ljudima. Hanuka danas Stari su Makabejci ţivjeli u vrlo sretna vremena. Da su ţivjeli danas, bili bi optuţeni za izvansudsko ■ pogubljenje jadih sirijskih Grka koji su ih, na kraju krajeva, samo pokušavali ubiti i unaprijediti svoju civilizaciju. U najmanju ruku, sigurno je da bi švedski ministar vanjskih poslova uvidio tu stvar. No budući da je Švedska u to vrijeme bila naseljena poganskim plemenima i da nije bilo interneta ili medija koji bi o tome govorili, zaista ne znamo kakav bi bio švedski stav prema Makabejcima. Svakako moţemo pretpostaviti da ne bi bio pozitivan. A moţda bi i predsjednik Sjedinjenih Drţava, da je ţivio u ono vrijeme, bio kritičan prema upotrebi oruţja samo zbog toga da bi se očistio Hram i ponovno povratio teritorij i suverenitet koji je s pravom pripadao Ţidovima. Moţda bi se zaloţio na konferencijama, u posredničkoj diplomaciji i prije svega spremnosti na kompromis s neprijateljem koji je otvoreno iskazao ţelju da vas uništi, bez obzira koje ustupke mu dali. I Makabejci su isto tako imali sreće da tada nije postojala Europska unija. Da jest, onda bi maslinovo ulje koje su Makabejci traţili i na kraju pronašli da njime zapale veliki svjećnjak u Hramu, bio deklariran kao proizveden u područjima zemlje Izraela, koje su prethodno bili zapoDivrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje

sjednuli Grci, te je sada predmet "okupacijske" politike tih tvrdoglavih Ţidova. Nepotrebno je reći, da su postojali Ujedinjeni narodi, Makabejci bi bili predmet mnogih rezolucija koji bi osudile njihovu politiku, postupke i ponašanje. Ali kao što je gore spomenuto, Makabejci su ţivjeli u vrijeme kada nijedna od ovih gluposti nije postojala, i moţda je samo to jedno od velikih čuda našeg blagdana Hanuke. Mi nemamo sreće kao Makabejci. Za nas, sve ovo gore navedeno nije parodija nego stvarnost svijeta u kojem ţivimo. Dakle, blagdan Hanuke mora doći da nam da nadu i volju i obnovljenu vjeru u našu stvar i naša prava. Makabeci se nisu suočili samo sa snaţnim vanjskim neprijateljima nego i s podmuklim unutarnjim neprijateljem. Helenisti među Ţidovima bili su toliko pod utjecajem grčke kulture i zaljubljeni u nju da su aktivno predlagali korake koji bi u potpunosti ugušili Ţidovsku drţavu i sam judaizam. Poraz tih helenista unutar ţidovskog svijeta bio je od vitalne vaţnosti za trijumf

Makabejci bi ih, da ţive u današnje vrijeme, zasigurno prepoznali kao nasljednike i sljedbenike starih helenista. I mi bismo također trebali o njima razmišljati na taj način i reagirati u skladu s njihovim neutemeljenim optuţbama i štetnim programima. Hanuke kao i vojne pobjede nad sirijsko-grčkim ugnjetavačima. Helenisti su izobličili judaizam kako bi odgovarao njihovom vlastitom grčko-helenističkom predlošku onoga što oni smatrali politički ispravnima i njihovom gledištu na naprednu civilizaciju. Tora i Ţidovska tradicija u njihovim je očima bila zastarjeli i zasluţili da ih se zanemari i / ili iznova napiše kako bi odgovarali tada naizgled modernom grčkom pogledu na svijet. Pa, današnji helenisti su ţivi i zdravi među nama. Oni su vodeći mrzitelji Izraela i mrzitelji tradicije u ţidovskom svijetu. Njih potiče laţna vizija ţidovskih vrijednosti i potpuno nerazumijevanje uloge Izraela u ţidovskim i svjetskim zbivanjima. Oni ne samo da ohrabruju naše neprijatelje, već su u mnogim aspektima naši neprijatelji.

Nedavna bujica islamskog radikalnog nasilja diljem svijeta tek treba promijeniti način razmišljanja zapadnog svijeta o Izraelu. Palestinski opis Izraela toliko je utisnut u umove zapadne akademske zajednice, medija i političkog vodstva da gotovo nikakva činjenica, koliko god očigledna bila, ne moţe nekako razotkriti osnovnu neistinost njegovog sadrţaja. Svijet već dugo zna da su Ţidovi poput kanarinaca u rudniku (čije stradanje šalje upozorenje ostatku svijeta). No, svijet ne samo da je tolerirao, već je u mnogočemu čak i poticao islamsko nasilje protiv Ţidovske drţave i njenih građana. Uostalom, samo Ţidovi bivaju ubijeni, a Izrael je katalizator sveg nasilja koje razara Bliski Istok. No, kao što je pastor Neimoller komentirao u vezi nacista, prvo su došli po Ţidove i nitko nije ustao da se usprotivi ili ih zaštiti. Naposljetku su došli po sve, i više nije bilo nikoga tko bi se mogao usprotiviti ili zaštititi neduţne. Pa, oni sada dolaze po svakoga, po čitavom zapadnom svijetu. Makabejci bi svakako prepoznali kakav je naš sadašnji svijet i usadili bi u nas hrabrost da se odupremo istrebljenju i ponovno zapalimo svjetiljku nade koju Hanuka simbolično predstavlja. Šabat šalom Hanuka sameah ■

Godina 12 13 Broj 10 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zvijezda vodilja Oba blagdana, i Hanuka i Purim, svrstavaju se u manje blagdane, njihovo se obiljeţavanje uvelike razlikuje. Naloţeno nam je da za Purim imamo purimsku seuda i da pijemo ad d'lo jada – sve dok ne moţemo

razlikovati

„prokletog

Hamana od blagoslovljenog Mordehaja.“ Za Hanuku nemamo nikakvu micvu koja bi se odnosila na jelo i piće, a seuda je prepuštena svakome na volju. Dakako, čudo Hanuke nije ništa manje od onog purimskog. Razlika je u bitkama koje su se vodile u to vrijeme. Na Purim smo vodili fizički rat kako bi se pokorilo zlo. Jesti i piti bilo je neophodno da bi se nahranilo, odrţalo i ojačalo vojsku ljudi koji se obično bave duhovnošću i učenjem Tore. Na Hanuku, pak, ţidovski narod je također vodio filozofski rat protiv Grka. Bio im je potreban bistar um kako bi mogli osporiti laţne ideologije Jevanima. Misjavim (helenisti) su se asimilirali i usvojili grčku kulturu i vrijednosti; bilo je bitno da ţidovski narod ostane razuman i oštrouman kako bi mogao raspoznati anomalije koje su nastojali uvesti. Nitko si nije mogao

■

HaRav Wolbe nam usmjerava pa-

nisu prihvaćali načela i vrijednosti

ţnju na borbu između Ja'akova i

Tore. Nije bilo sklonosti da se dopre do misjavnima koji su nastojali oma-

Čovjek nema udjela u Tori

lovaţiti putove Tore i predlagali

sve dok ne povjeruje da je

svoju novootkrivenu ideologiju.

čudo sve što se u svijetu dogaĎa. Esavljevog anđela. Nakon što se s anđelom hrvao cijelu noć, Ja'akov ga je upitao kako se zove, a ovaj se uvrijedio. Zašto se opirao tome da otkrije svoje ime? HaRav Wolbe primjećuje da anđeo nije htio odati svoje ime jer bi time opisao suštinu i prirodu svog bića što bi bilo u suprotnosti s poslanjem zlog nagona.

trajnost u našoj predanosti da zaštitimo Toru i njezine micvot. To nas opominje da je, neovisno o teškoćama izazova, potrebna obazrivost kako bi se osiguralo da Tora ostane nepromijenjena. Objašnjeno je da je ime Hašmonaim, zapravo, akronim koji ovjekovječuje samo duhovni rat koji je ţidovski narod vodio protiv Grka, a ne tipičan rat. U nastojanju

dopustiti da mu u bilo kojem trenu-

„Velik zalogaj hrane …udaljava one

da iskorijene judaizam iz našeg na-

tku bitke osjetila otupe od jela ili

koji su blizu i pribliţava one koji su

roda, Jevanim (Grci) su stavili van

pića.

udaljeni…“ U vrijeme Mordehaja i

zakona tri specifične micvot:

(zao nagon) majstor prerušavanja; pojavljuje se kao netko mlad ili star, cadik ili raša (zla osoba). Cilj jecer hara jest obmanuti nas i nasamariti.

Strana 14

uči

u galutu, poziva nas na oprez i us-

(Sanhedrin 103b):

Kaţu naši mudraci da je jecer hara

Talmud

Hanuka je zvijezda vodilja za nas

Ester cijeli ţidovski narod bio je ujedinjen protiv onih naroda koji su ustali protiv njih. U danima u kojima se događalo čudo Hanuke, bilo

– hodeš (obiljeţavanje početka novog ţidovskog mjeseca), što bi oteţalo i omelo poštivanje blagdana;

je otpadništva unutar ţidovskog

- Šabat – glavno uporište judaizma;

naroda, odnosno, helenista koji više

- mila (obrezivanje) – simbol našeg Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

partnerstva s B-gom. Prva slova svake od te tri micvot su prva tri slova imena Hašmonaim. Iako je tjelesna bitka bila ţestoka i nemilosrdna, bitka za očuvanje Tore čistom, bila je mnogo veća. Generacijama su mnogi kao i Jevanim, nastojali iskorijeniti svetost iz ţidovskog naroda. Međutim, svjetla

Zvijezda vodilja

povjeruju da je to bio neki trenutni

prestaje sa svim aktivnostima i is-

provalnik koji je neko vrijeme pro-

ključuje se. Čovjek počinje osjećati

veo u zajednici i onda otišao dalje.

sigurnost dok uspješno vodi ţivot

Budnost im popušta i više ne razmi-

bez grijeha. On omekšava i postaje

šljaju o mogućnosti krađe. Lopov

manje oprezan u borbi protiv jecer

sad slobodno moţe nastaviti s lo-

hara. U trenutku kad jecer hara vidi

povlucima, prazniti im dţepove i

svoju priliku, nastavlja ulagati na-

otuđivati imovinu.

por i još se jače zalaţe da ukrade čovjekovo srce. Još jednom čovjek

Hofec Haim citira pasuk (Joel 2,20):

podbacuje i pada u ponor zlog

Hanuke slave spomen na čudo vrča

nagona i grijeha.

ulja – što predstavlja Toru i micvot.

Čudo ulja jedinstveno

Samo oni koji su vjerni Tori i micvot

utjelovljuje koncept da se

mogu nositi baklju judaizma i voditi rat protiv klevetnika. Kada je član kućanstva lopov, veoma je teško sve vrijeme zaštititi dragocjenosti (te kuće). Takva jedna

Ţelio bih iskoristiti ovu priliku i

stvari mogu promijeniti.

poţeljeti odanom osoblju Jewish

To je poseban izvor hizuka i

Pressa i svim našim vjernim čita-

ohrabrenje da se i beznadna

teljima veselu Hanuku.

situacija može obrnuti.

osoba zna navike i posebnosti sva-

„I ja ću udaljiti onog koji je od tebe

kog ukućana i zna gdje je imovina

skriven,“ i odlomak iz Talmuda

svakog od njih skrivena. On slobo-

(Suka 52a) koji objašnjava da se

dno moţe dolaziti i odlaziti i nitko

„onaj skriveni“ odnosi na jecer hara

ga nikad neće osumnjičiti da je lo-

koji se skriva u srcu čovjeka. Jecer

pov. Počinje krasti stvari, jednu po

hara je član kućanstva i navodi na

jednu, jedva primjetno. Na kraju

grijeh. Kad pojedinac osjeti da je

ipak ostali ukućani shvate da je

pretjerao s nedjelima, to ga nadah-

nešto pogrešno. U tom se trenutku

njuje da učini tešuva. On odlučuje da

lopov povlači i obustavlja svaku

će se kloniti bilo kakvih nepodop-

pljačkašku aktivnost. Uskoro drugi

ština. To alarmira jecer hara i on brzo

Prevela Dolores Bettini

■

Godina 12 15 Broj 10 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Preljub kao izdaja društva čak i u situaciji kada se oba supruţnika slaţu s time da imaju svoje vlastite odvojene afere - te stoga tehnički gledano nema izdaje supruţnika - to i dalje ostaje izdaja društva. To je izdaja B-ga, koji od nas traţi da gradimo svijet utemeljen na dobroti, a ne na slobodi koja opravdava da ţivimo nošeni našim ţeljama; svijet koji je boţanski, a ne prljav i animalistički.

Faraonovi snovi o kravama i kukuruzu zahtijevaju tumačenje. Njegov peharnik prisjeti se Josipove sposobnosti tumačenja snova. Oni dovode Josipa iz zatvora. On se obrije, opere i odjene u odjeću prikladnu za susret sa carem. Faraon prepoznaje istinitost Josipovog tumačenja (da će biti sedam godina obilja nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi) te Josipa postavlja za najmoćnijeg čovjeka u cijeloj zemlji sa svrhom da pripremi zemlju za godine gladi. Josip čeka da njegova braća dođu u Egipat. Točno kako je i predvidio, oni dolaze kupiti hranu i ne prepoznaju ga. On ih optuţuje da su špijuni i smišlja niz makinacija kako bi uspio u tome da dovedu u Egipat Benjamina, njegovog najmlađeg brata. Zatim Josip optuţuje Benjamina za krađu njegovog posebnog pehara za vino. Zašto Josip to čini? Je li veliki čovjek upao u zadovoljstvo osvete? Sljedeći tjedan će sve postati jasnije. Da se vratimo na Potifarovu ţenu, egipatsku kandidatkinju za gđu. Robinson. Zanimljivo, kao i u filmu, Josip se na kraju ţeni njenom kćerkom. Prošlog tjedna postavio sam pitanje što je toliko pogrešno u preljubu? Zašto je preljub, u ţidovskom razmišljanju, jednak ubojstvu? Pa ipak, u sekularnom društvu, to je potpuno legalno, iako moţda moralno pogrešno. U čemu je onda stvar ako se radi o odraslim ljudima koji suglasno ulaze u takve odnose? Najprije, kako bih izbjegao licemjernu poboţnost, dozvolite mi da počnem sa sljedećim uvodom. SvaStrana 16

tko od nas je čovjek. Mi upadamo u svoje ţelje, strasti, nesigurnosti, u naš ego - u cijelu gomilu stvari. I kada upadnemo u neku od njih, činimo pogreške. Činimo stvari koje nikada ne bismo učinili kada bismo u tom trenutku imali ispravno stanje uma. Osobito u području seksualnosti, svi smo mi slabi i skloni padu. Prošlog tjedna sam rekao da ja ne bih prošao Josipov test. U isto vrijeme, ja nikako ne odobravam seksualne grijehe. Iako smo slabi i skloni padu, mi smo također i odgovorni te stoga odgovaramo za svoje postupke. Ono što ţelim reći je samo to da je lako sjediti i suditi drugima, a mnogo teţe biti u toj situaciji i donijeti pravi izbor. Brak je, u ţidovskoj tradiciji, temelj moralnog društva. Stabilni domovi, sa dvoje predanih supruţnika, stvaraju osnovu sigurnosti i samopouzdanja iz koje djeca mogu razviti svoje vrijednosti i principe. Čvrsti domovi su osnovne cigle od kojih gradimo dobar svijet. Tako,

I tu vidim dvije razine. Netko tko ima aferu bez pristanka svog supruţnika izdaje svog supruţnika i ■ No sveto predanje koje su sklopili. to se obično događa u trenutku (ili malo duţem periodu) ludila i takvi ljudi osjećaju krivnju zbog onog što čine. S druge strane, par koji se upušta u dogovorne zajedničke afere

Lako sjediti i suditi drugima, a mnogo teže biti u toj situaciji i učiniti pravi izbor ismijava vrijednost samog braka. Oni uzimaju instituciju koja bi trebala biti moralna osnova društva - i s prijezirom je ismijavaju. Po mom mišljenju, kada je riječ o dogovornom obostranom preljubu, to je mnogo gore od jednostranog čina strasti (bar iz perspektive braka). Ubojstvo je prijezir prema vrijednosti ljudskog ţivota. Preljub je prijezir prema vrijednosti morala društva. Prvo akutno utječe na jednu osobu. Drugo, međutim, tiho i podmuklo zahvaća sve nas. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ako postoji problem, mora postojati i rješenje Tora kaţe da je faraon ispričao svoj san svojim vidovnjacima, ali ga oni nisu mogli protumačiti. Raši kaţe da faraon nije prihvatio njihova tumačenja. Rekli su mu da će osvojiti sedam zemalja i izgubiti sedam zemalja, da će imati sedam kćeri i da će sedam kćeri umrijeti. No, prihvatio je Josipovo tumačenje da će biti sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi. Zašto mu je Josipovo tumačenje bilo prihvatljivije? Vidovnjaci su mu predskazivali dobro i loše, ali mu nisu ponudili rješenje kako bi mogao ublaţiti loše. Josip je predskazao sedam godina gladi, ali mu je i dao prijedlog kako moţe preţivjeti tu glad. Kad se suočite s problemom za koji postoji rješenje, moţete jasno sagledati problem i nastaviti se nositi s njime. Ako ne postoji očigledno rješenje, vi se prebacite u obrambeno poricanje, tako da čak uopće i ne vidite problem. "Ne griješi protiv svog djeteta": Razvod koji uključuje i djecu Na Tiša beav i Jom kipur čitamo kako su Rimljani pogubili sedam najvećih talmudskih učenjaka. Ovime je trebao biti iskupljen grijeh plemena koja su prodala Josipa u ropstvo. Talmud kaţe da su nebeski anđeli prosvjedovali protiv ove nepravde, no B-g je rekao: "Šutite, ovo je moj ukaz!" Glavnu osudu ovog gnusnog grijeha iznio je Reuven, koji je rekao: "Nisam li vam rekao: 'Ne griješite protiv dječaka?'" (Postanak 42,22). Te riječi Tore još uvijek odzvanjaju: "Ne griješite protiv djeteta". Djeca nisu traţila da ih se donese na ovaj stresni svijet, svijet u kojem moraju podnositi brojne teškoće. I doista, Talmud kaţe kako bi bilo bolje da čovjek nije ni stvoren (Eruvin 13b). Nevolje koje većina ljudi proţivljava u svojim ţivotima daleko nadmašuje njihova zadovoljstva. Ali iz kojeg god razloga donijeli djecu na ovaj svijet, moramo biti svjesni izuzetne odgovornosti koju to podrazumijeva. Svaki djelić naše savjesti diktira nam da jednom kad donesemo dijete na svijet, imamo obvezu osigurati djetetu sredstva za postizanje sreće. Mi svojoj djeci ne Godina 12 17 Broj 10 Strana

moţemo dati sreću. Jedino što moţemo učiniti jest da im pruţimo klimu koja će pridonijeti da ona postignu svoju sreću. Najveća potreba koju djeca imaju je sigurnost, a to im pruţamo kada u domu uistinu vladaju mir i sklad, te kad djeca osjećaju da su roditeljima briga i ljubav prema njima na prvom mjestu u njihovom ţivotu, a ne da to dolazi tek poslije nečega drugoga, pa makar to bile i njihove vlastite ţelje. Kao što sam bio rekao na drugom mjestu, kad jednom donesete dijete na svijet, izgubili ste pravo da inzistirate na svojim vlastitim ţeljama. Razmišljanje o tome što je najbolje za dijete dolazi na prvo mjesto. Razmirice među roditeljima potkopavaju sigurnost djeteta i grijeh su protiv djeteta. "'Ne griješite protiv protiv djeteta". Naţalost, neki brakovi ne funkcioniraju. Ako se par razdvoji, na umu im prije svega mora biti: "Što moţemo učiniti da smanjimo utjecaj rastave braka na dijete?" Sva druga razmatranja, poput financijskih dogovora i skrbništva, moraju se ostaviti po strani, i sve se mora učiniti biti na način da trauma po dijete bude što manja. Sebični zahtjevi koji propuste uzeti u obzir učinak na dijete, najveći su grijeh. Nezamislivo je, ali ipak se dogodi, da se u gorčini razvoda roditelji okoriste djecom kao oruţjem. Korištenje djece kao ljudskih štitova u ratu je kršenje međunarodnog prava, a korištenje djeca kao oruţja u bitci razvoda braka gnusni je zločin. S uţasom reagiramo kad čujemo da neke ţivotinje ubijaju i jedu svoje mlade. Upotrebljavati djeteta kao oruţje kojim potpomaţete svoje interesa nije ništa manje odvratno! To stavlja čovjeka u poloţaj niţi čak i od ţivotinja, koje postupaju na osnovu instinkta i nemaju savjesti. Brak Yone i Esti imao je teţak početak. Od samog početka, Yonah je morao sve imati pod svojom kontrolom. On se protivio Estinoj ţelji da posjeti svoju majku, čak je kritizirao i njene telefonske razgovore. Pod krinkom financijske odgovornosti, Yonah je uspostavio potpunu kontrolu nad obiteljskim financijama. Esti nije mogla potpisivati čekove i nije imala kreditnu karticu. Radila je kao učiteljica i svoj ček predavala njemu. Iznosio je uvredljive komentare o njezinoj obitelji.

Kada bi se Esti poţalila na njega svojim roditeljima, oni bi joj rekli da pokuša biti "ljubaznija" prema njemu, no sav Estin trud nije kod Yonaha izazvao bilo kakve promjene, već je njegova potreba za kontroliranjem eskalirala. Imali su sina, i Yonah je s djetetom izgradio čvrsti odnos. Dijete je počelo ići u ješivu sa šest godina. Kad je djetetu bilo osam godina, Yonah je počeo popuštati u svom jidiškajtu. Jednom prilikom je dječak rekao Esti da ga je otac odveo u restoran "u kojem su svi bili goji". Esti se uţasnula i rekla Jonahu da ţeli razvod. U pregovorima, Yonah je htio da dijete bude kod njega svaki drugi vikend. Esti se nećkala, jer Yonah više nije drţao Šabes, no Yonah je rekao da on ima jednako pravo podizati dijete kao i ona. Rekao■je da, ukoliko se ona ne sloţi da dijete bude kod njega svaki drugi vikend, on joj neće dati get. Kako bi dobila get, Esti se sloţila u vezi vikenda. Sin je išao u ješivu, gdje je naučio da je kršenje Šabesa pogrešno. Pričao bi Esti o tome što su on i njegov otac činili na Šabes, a Esti bi mu rekla da "mi ne smatramo da je to u redu". Dijete je izvijestilo kako je njegov otac rekao da je "majčin način ponašanja staromodan i da ti zakoni više nisu potrebni". Ovo je nedavan slučaj. Djetetu u ješivi ne ide dobro, i postao je hucpadig (drzak) prema Esti. Ne moţe se predvidjeti kakvo će to dijete na kraju ispasti, ali biti zbunjen u dobi od osam godina u vezi toga što što je ispravno a što pogrešno, i biti rastrgan između roditelja, ne daje dobre perspektive budućnost djeteta. Esti je dobila svoj get, ali da bi to ostvarila, ona je zapravo ţrtvovala duhovnu budućnost njezina sina. Djeca mogu patiti čitavog ţivota zbog toga što njihovi roditelji vlastite potrebe stavljaju ispred potreba svoje djece. Ima li većeg grijeha od uništavanja budućnosti djeteta? Ako se brak raskine, medijacija je daleko poţeljnija od sudovanja. U neprijateljskom sučeljavanju, ni odvjetnik ne pridaje potrebnu paţnju djeci. Medijator moţe predloţiti načine kako zaštititi interese djece i pomoći roditeljima da se usredotoče na dobrobit djece. Nadajmo se da se moţe pomoći oba roditelja da zadrţe pozitivan odnos s djecom unatoč odvajanju od njih. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

“Or haganuz“ - skriveno svijetlo Hanuke Molitva Svaka osoba ima dva načina djelovanja. Jedan je 'ja i svijet', a drugi je 'ja i ja' i 'ja i B-g.' Postoje dvije vrste odnosa među ljudima. Postoji ti i ja u svijetu, a oda postoji i samo ti i ja bez svijeta. To je iznad svijeta, dublje od svijeta. Kako znate koliko volite drugu osobu? Jeste li svjesni svijeta dok s njom razgovarate. Ako svijet još postoji za vas, sigurno je da ste bliski, no stvarna bliskost je ono kada svi-

svijet, B-g nestaje. Na primjer, ja

Vrijeme za svijetla Hanuke je no-

jet odjednom stane, nema ga.

jako volim svoju ţenu dok sam s

ću. U osnovi je noć vrijeme kada

njom. Ali onda odem na ulicu, i

ljudi mogu biti vrlo bliski, jer tije-

smjesta zaboravim da ona postoji.

kom noći svijet ne postoji toliko sna-

Rabe Nahman kaţe da kada ja davenam (molim), postojimo ja, i svijet, i B-g. No onda, polagano, dok

Kako imati to sve zajedno

ţno. Mada postoji i dalje. Skriveno svijetlo

ja nastavljam dalje davenati (moliti),

Kako da zadržite sve zajedno?

postojimo samo ja i B-g. Onda idem

Sada ja ţelim da vi nešto znate. Grci

Hašmonejci kaţu, “Gevalt, (Sjaj-

još više – ja prestajem postojati. Po-

su nam ponudili divan svijet, ali to

no), Gospodaru svijeta daj da upa-

stoji samo B-g. Najdublja je tajna

je sve. Jidiškajt (Ţidovstvo) nam je

limo svijetla Hanuke!“. Znate li šta

kako da ja to sve zadrţim na okupu.

ustvari isto ponudilo svijet, u njemu

je tako osobito u pogledu svjetla.

Znate što se dogodi kada ljudi

postoji samo jedan B-g. U njemu po-

Moţete ga vidjeti, a ono je ipak “Or

odu u šul (sinagogu) na Jom Kipur?

stojimo samo ja i B-g. Zato ja ţelim

haganuz“, skriveno svijetlo za koje

Zašto taj učinak ne traje bar pet mi-

da vam nešto bude jandno – mi smo

znate da nije neko obično svijetlo ili

nuta nakon što je Jom Kipur zavr-

izgubili svoju djecu jer djeca vole

samo izgaranje svijeće. Ono je puno

šio? Zato što na Jom Kipur, kada

svijet. Naravno da oni ponekada

tajni, misterija. Puno velike dubine.

sam tako blizu B-gu, tu smo samo ja

poţele misliti da svijet ne postoji,

To znači da čak i kada vidim nešto,

i B-g, ali onog trenutka kad postoji

nego samo vi i ja, vi i B-g. Ali gdje je

još sam uvijek svjestan da postoji

taj divan svijet?

nešto dublje, mnogo dublje, nešto

Hašmonejci su na Hanuku stvarno sve povezali. Oni su u Hanuku

Kada nekoga jako volim, ja ga vi-

donijeli svijetlo. Svatko zna da je

dim, on je tu, ali također znam da

Hanuka mehadrin min hamehadrin,

postoji i mnogo puno više od toga.

krasna i prekrasna, i mi palimo svijetla u kući. Kuća je mjesto gdje sam jedino sam, gdje sam sam sa svojom djecom. Palim svjetla kod vrata i ona sjaje u svijet. Jer, prava istina je da vas svijet ne odvlači od B-ga ili od Tore. Strana 18

što svijet ne doseţe.

Tora govori o našoj Majci Sari, “hinei beohel ( pogledajte, ona je u šatoru).“ Majka sprema svojoj djeci njihov odnos s B-gom bez svijeta. Postoji nešto između majke i njene djece što je tako intimno da to nema nikakve veze sa svijetom. PretpoDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: “Or

haganuz“ - skriveno svijetlo Hanuke

stavlja se da bi otac trebao svojoj

sedmogodišnji dječak stavlja tefilin,

Prijatelji moji, znajte da je jednako

djeci prenijeti kako da vjeruju u

no vaš dječačić, kao i vaša mala

tako i s Izraelom. Svi znaju da na

B-ga dok su na svijetu.

petogodišnja djevojčica – oboje pale

Hanuku mi ispravljamo svoje oči.

svijetla Hanuke. Jer premda vi

Mi popravljamo grijeh deset uhoda

moţda vidite sedmogodišnjaka, ima

(koje je Moše poslao u Svetu Ze-

dio koji ne moţete vidjeti, drevni,

mlju). Zbog onoga što je tamo bilo

vječni, van vremena i prostora. Na

pogrešno? Uhode su gledali Izrael i

Hanuku vi to poveţete i shvaćate jer

vidjeli samo ono što se očima vidi.

ste istinski bliski svojoj djeci kada

Oni nisu vidjeli ono što se ne moţe

znate da je ono što vidite samo mali

vidjeti. Ali kada vidite ono što ne

dio onoga što oni stvarno jesu.

moţete vidjeti, onda ponovo pogle-

Svatko zna da je ţena kuća, kao što se kaţe za Saru, “hinei behold“ ((pogledajte, ona je u šatoru / ţena simbolizira kuću).“ Stoga se na Hanuku zbiva najdublje učvršćenje “iš ubeiso“, čovjeka i njegove kuće – mamaš (istinski), muţa i ţene zajedno. To je svijet, a ipak je to bez svijeta, van svijeta. Ne možete odvojiti svoje oči s njih To je toliko lijepo da ne moţete odvojiti oči od njih, međutim vi znate da ih u stvari ne vidite jer su one toliko dublje, a najdublja dubina je da vaša djeca također pale svijeće. Vi se ne trebate brinuti da li vaš

Znate da Grci kaţu, “Svijet je ono što vidite“. Mi na Hanuku kaţemo “Da, vidimo svijet, on je divan, ali gevalt (čudesno) postoji toliko mnogo više!“ Naši sveti mudraci nas uče “Nije nam dozvoljeno da ih (svijeće) koristimo osim da ih gledamo.“ Mi gledamo svijetlo i vidimo sve što nitko ne vidi.

date i svijet vidite drugačijim. I svatko zna da na Hanuku, kada palite svjetla, odjednom, svaka kuća postaje drugačiji svijet. Odjednom je svaka kuća Izrael, svaka kuća je Sveti Hram, a svako dijete koje pali svijetlo je Veliki Svećenik. Sretan praznik Prevela Tamar Buchwald

mali

■

Godina 12 19 Broj 10 Strana

Strana 19

Dr. Ismar Schorsch, pročelnik The Jewish Theological Seminary:

Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka Površno gledajući, haftara za prvi šabat Hanuke (najčešće i ima samo jedan šabat Hanuke) djeluje kao očigledan izbor. Dominantna slika je sedmerokraki svjećnjak koji osvjetljava svetište Hrama. Hanuka se obiljeţava paljenjem svjetala u našim domovima. Tema posvećenog svjetla tvori neprinudnu sponu između biblijskog teksta i našeg tek poslijebiblijskog blagdana (sve do danas). Oba se bave, na isti način, središnjom ulogom Hrama u drevnom Judaizmu. Prorok Zeharja tješio je i hrabrio izgnanike koji su se vratili u Jeruzalem iz Babilona 38. g. pr.n.e kada je pao pod vlast prosvijećene vladavine Perzijanaca. Iako im je Kir dopustio da ponovo podignu njihov uništeni Hram, i čak im obećao materijalnu pomoć, izgnanici su se ubrzo obeshrabrili suočeni s protivljenjem kako kod kuće tako i izvana. To je kontekst proročke vizije: dovršenje Hrama će se dogoditi ne putem političkog utjecaja ili vojnih mjera već isključivo putem vjere. Bţja volja je odlučujući faktor. Godine 164 pr.n.e. Juda Makabi je ponovo ustanovio bogosluţje s ţrtvama u tom istom Hramu upravo na 25. kisleva, točno tri godine otkako je bio oskrnavljen. Prvo vjersko progonstvo, koje ne samo da je zabranilo prakticiranje judaizma, već je nametalo njegovo kršenje, bliţilo se kraju. Kako bi očuvao to ponovno posvećenje u pamćenju ţidovskog naroda, Juda, poput tipičnog grčkog vladara, proglasio je godišnji osmodnevni blagdan zahvalnosti koji počinje 25. kisleva. Zapravo moţemo reći da izbor ove haftare prethodi (ili slijedi) dobro poznatom talmudskom tumačenju razloga ustanovljavanja Hanuke. Kada je Juda ponovo uspostavio kontrolu nad Hramom, pronašao je samo jednu posudicu netaknuta ulja (označenog pečatom Velikog svećenika). No, to je bilo dovoljno da Strana 20

svjećnjak i vječno svjetlo gore tijekom osam dana (B.T. Šabat 21b). Nije bilo potrebno odgoditi obred dok se ne proizvede novo ulje. Stoga, blagdan svjetla traje osam dana. Ipak, veza između haftare i Hanuke niukom slučaju nije logična. Ispod površine moţemo opaziti dvoznačnost, ako ne i potpunu različitost, što se slaţe s brojnim dokazima da su rabini smatrali Makabije problematičnima. Svrha proroka je da funkciju ljudske inicijative svede na najmanju mjeru: "Ne silom, niti snagom, već duhom mojim, riječ je VJEČNOG nad Vojskama (Zaharja 4,6)." Kao komentar na Hanuku, haftara govori o potencijalu B-ţje ljubavi i odanosti, pored čega su odvaţnost i genijalnost Makabejaca beznačajne. Podjednako proturječna je i podjela ovlasti koje posvećuje Zeharjino viđenje. Dok je vjerski autoritet sadrţan u liku Jošue, velikog svećenika, političko rukovođenje je povjereno Zerubabelu. B-g šalje poruku svakome od njih, očuvavši na taj način dihotomiju između svećenika i kralja koja potječe još iz vremena Solomonovog Hrama. Čak je i Mojsije u pustinji prepustio vjerske obaveze svom bratu Aronu, umjesto da ih on uzurpira kako bi objedinio svu moć u svojim rukama. Godine 140 pr.n.e., godinu dana nakon što je konačno uništio omraţenu grčku citadelu u Jeruzalemu, Šimon, posljednji preţivjeli od pet Matitjahuovih sinova, dao se izabrati "od velikog vijeća svećenika i naroda i vođa nacije i starješina zemlje" za velikog svećenika, generala i namjesnika Ţidova, "dok ne ustane pravi prorok (I Makabejcima 14,28. 41)." I ponovo u grčkom stilu, prijepisi odluke koja je utvrđivala ovu neviđenu koncentraciju moći , bili su postavljeni na istaknutim mjestima u Hramu i sačuvani za potomstvo u nacionalnoj arhivi.

Ja slutim da izbor Zeharje za Šabat Hanuke donosi nijemi ukor rabina, zbog ovog blatantnog odmaka od tradicije. Pretjerujući u svojoj potrazi za silom, Makabejci su potamnili plemenitost svog ustanka protiv otpadništva. Mnogo godina kasnije, prema iskrivljenoj priči iz Talmuda, farizeji su raskinuli sa Aleksanderom Jannaeusom (103-76 pr.n.e.), najkrvoločnijim od kasnijih Hašmonejskih vladara: "Kruna političkog autoriteta ti je dovoljna, ostavi krunu svećeništva potomstvu Aronovom (B.T. Kidušin 66a)." Rezerviranost prema Makabejcima proistječe i iz drugih izvora. ■ Vrlo dosljedno, rabini umanjuju vrijednost njihovih vojnih postignuća. Oni ne priznaju Prvoj knjizi o Makabejcima, koja je to zabiljeţila do detalja, mjesto u biblijskom kanonu, unatoč činjenici da je napisana na hebrejskom od strane prijatelja suda, za rane vladavine Johanana Hirkanusa (135-104 pr.n.e.). I dok je dozvoljeno da sjećanje na Makabejce izblijedi, čudo b-ţanske intervencije ispunilo je prazninu. Odlomak umetnut u našu liturgiju spominje jedino Matitjahua poimence (kao velikog svećenika, što on nije bio) i pobjedu pripisuje isključivo B-gu. A upaljena svijeća (uobičajeno jedna po domaćinstvu) stoji uz vrata ili prozor kako bi i prolaznici također mogli zapaziti to čudo. Jasno je, stoga, da je blagdan bez biblijske potvrde koji veliča moć oruţja uznemiravao rabine. Sama Biblija nikada nije izdvojila Jošuino osvajanja Kanaana za dostojno vjerske komemoracije. Niti su se rabini ustručavali druge pobjede Makabejaca eliminirati iz kalendara, koji je bio određen posebnim svitkom (Megilat Taanit), kao dane na koje je zabranjeno postiti ili davati govore na grobu, koji bi tugom kvarili svoju radost. Ono što je učinilo da se zadrţi sjećanje na Hanuka nije bio aktiviDivrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Mikec velika je pouka o slobodnoj volji. Kakva je njezina veza s Hanukom? U prošlotjednom odjeljku Vaješev naučili smo da se Josefova unutarnja promjena, ona koja ga je preobrazila i od koje je započeo njegov put postajanja cadikom (pravednikom), dogodila u trenutku kad su ga njegova braća bacila u bunar, te da se tajna njegova uspjeha krije u spoznavanju da zlo predstavlja ona vrata koja vode do postizanja uspjeha. Mi ne moţemo ţeljeti dobro sebi, a nadati se da će zlo zadesiti našeg bliţnjeg. Ako ţelimo zlo drugima, ta ţelja eliminira svako dobro koje imamo. Priča u paraši Mikec izravno se nastavlja na parašu Vaješev i bavi se privođenjem kraju (na hebrejskom: kec) tame u našem ţivotu. Kad Josef faraonovom glavnom peharniku protumači san na kraju prošlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne zaboravi kad iziđe iz zatvora. Zohar objašnjava da je Josef u tom trenutku svoj uspjeh povezao uz glavnog peharnika, i prekršio zakon: "Nemoj imati drugih bogova uz mene" (Izlazak 20,2), i to je dovelo do toga da glavni peharnik na to zaboravi (na hebrejskom: šiheha, sastoji se od istih slova kao hašeha, tama) dvije godine. Ta je ovisnost odvojila Josefa od Svjetlosti, od Stvoritelja. To znači da dok su suradnja i timski rad neophodni za pravi uspjeh, ovisnost je njegov najveći neprijatelj.

(nastavak s 20. stranice)

Kao ljudskim bićima, stvorenim na B-ţju sliku, naš je cilj steći moć povezivanja materijalnog i duhovnog svijeta, povezivanja našeg tijela i duše, kao što je rečeno: "Duh je čovjekov svijeća Vječnoga ..." (Izreke 20,27). Također je rečeno: "Vječni nalazi zadovoljstvo (na hebrejskom: roce) u onima koji ga se boje..." (Psalmi 147,11), i neki od velikih mudraca tumače da roce dolazi od riječi vajericuhu (ţurno), dok drugi

Dr. Ismar Schorsch:

zam Makabejaca, već ţidovska pasivnost. Sirijski napad na ţidovstvo, prema povjesničaru Eliasu Bickermanu, koji je promovirala svećenička aristokracija Jeruzalema ţeljna da judaizam integrira u helenistički svijet, po prvi puta je proizveo fenomen vjerskog mučeništva. Suočeni s izborom da li prekršiti ţidovske običaje ili biti mučeni, ţidovski su mučenici odlučno bili potaknuti da Godina 12 21 Broj 10 Strana

Onog trenutka kad je Josef u sebi ispravio to mjesto, tog časa "... Faraon posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brţebolje iz tamnice ..." - "brţe-bolje, ţurno" na hebrejskom je vajericuhu, što dolazi od riječi leracot, udovoljiti, što znači da je nakon godina patnje bilo vrijeme da Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef protumači faraonove snove i odmah bude postavljen za drugoga do faraona.

tumače da dolazi od "rocec" (slomiti), tako da ne zaboravimo da ■čak i najvećim dušama veličina nije prirođena, već su je morale stvoriti slamanjem svoje sebičnosti. Stoga je najprije bilo potrebno slomiti Josefa baciti ga u jamu, prodati ga Jišmaelcima, potom Potifaru u Egiptu, a kad je postigao moć kao Potifarov rob, ponovo je doţvio pad, bio bačen u zatvor i tek tada je "... izveo ga brţe-bolje iz tamnice... ", stoga je jedini način da prebrodimo svoje padove to da se koncentriramo na rješenje problema i uklanjanje tame iz naših ţivota. Paraša Mikec se obično čita na Hanuku i, oba nam ta događaja iznose glavno načelo da je uklanjanje tame preduvjet za postizanje izbavljenja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka

posvete B-ţje ime u patnji i smrti. Neki koji su se sklonili u brda Judeje odbijali su se braniti ako bi bili napadnuti na šabat. Druga knjiga o Makabejcima naširoko pripovijeda o mučeništvu devedesetogodišnjeg čovjeka, te majke i njezinih sedam sinova koji nisu ţeljeli ugroziti svoju vjeru jedući meso svinja. Uz sve više progonstava, ove priče o vjerskom junaštvu kruţile su da učvrste

riješenost Ţidova da se odupru. One su također inspirirale kršćanske mučenike u vrijeme rane Crkve, koja je kanonizirala i sedmero braće i prve dvije knjige o Makabejcima (od ukupno četiri). Kroz tu transformaciju, Hanuka je postala spomenik bezgranične snage ljudskog duha, svjetionikom u mračnim vremenima, u kojima su riječi Zeharje dobivale još veće značenje. ■ Strana 21

Biseri hasidske mudrosti A gdje se On ne nalazi?

R abi Šmuel, četvrti u nizu rabina iz Lubaviča, volio je u djetinjstvu rezbariti drvo dţepnim noţićem. Jednoga dana, u namjeri da se malo poigra s djetetom, obrati mu se jedan hasid riječima: "Ako mi kaţeš gdje se nalazi B-g, dat ću ti moj novi dţepni noţić." Dijete ga s čuđenjem pogleda, pa kao iz puške ispali: "Ako ti meni kaţeš gdje se On ne nalazi, dat ću ja tebi svoj!" Hasid je zanijemio. Neko je vrijeme stajao tako bez riječi, a onda je bez razmišljanja izvadio svoj novi noţić i poloţio ga djetetu u ruke. ■

P rije početka bilo kakve rasprave o B-gu, nuţno je odstraniti slojeve nazivlja i impresija. Ali prvo pitanje ostaje: Zašto je uopće potrebno definirati B-ga? Zašto ne moţe svatko imati svoju definiciju? Zato što naš odnos prema Bgu nije osobne prirode. Taj odnos utječe na naše ponašanje kod kuće i u javnosti, na naš odnos prema članovima obitelji i kolegama na poslu i na našu sliku o samima sebi. Osoba koja ţeli ţivjeti ţivot ispunjen

V ećina ljudi misli da je zaboravljivost mana. Ja mislim da je ona velika prednost. Mogućnost zaborava oslobađa te ovisnosti iz prošlosti. R. Nahman iz Breslova ■

smislom mora se upitati: Što je B-g? I zašto mi je potreban B-g u ţivotu? Način na koji odgovorite na ta pitanja će odrediti, više od svega ostaloga, tko ste i kako ţivite, jer je pitanje o B-gu u osnovi svekolikog ljudskog

Rutina – ponavljanje istoga dan za danom -

ponašanja.

moţe biti vrsta zatočeništva.

R. Simon Jacobson ■

R. Menahem Mendel iz Kocka ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 5 - Uklanjanje krvi iz mesa

sata namače (69,1). Nakon pranja mora se omogućiti da tekućina iskapa iz njega, te čitav površinski dio mesa mora biti posoljen, po moguć-

Sirovo je meso dopušteno jesti

nosti grubom soli, sve dok ne bude

pod uvjetom da se opere kako bi se

previše slano za jelo; sol mora ostati

uklonila krv s njegove površine, da

na njemu najmanje 20 minuta, a po

nema krvnih ţila koje sadrţe znatna

mogućnosti sat vremena (69,1-6).

količina krvi (67,2; 76,3), i da nije

Soljenje mora biti učinjeno na takav

kano, krv se više ne moţe ukloniti

apsorbirala krv s drugih mjesta (vi-

način da sokovi koji su tokom tog

pečenjem ili usoljavanjem; moţe se

di 67,3-4).

vremena zbog soli izašli iz mesa

jesti sirovo ili pečeno, ali se ne■smije

slobodno istječu (69,16) a predmeti

kuhati u loncu čak ni nakon pečenja

koji dolaze u doticaj s tim sokovima

(69,12-13). U vezi namakanja mesa u

(vidi pogl. 7 ) smatraju se da su ap-

octu ili kipućoj vodi kako bi spri-

sorbirali krv (69,17). Nakon soljenja,

ječilo da krv izađe iz njega dok se

u roku od 12 sati (70,5) sol se mora

kuha vidi 67,5-6; 73,2.

Meso se moţe skuhati ("ispeći") do bilo kojeg ţeljenog stupnja, pod uvjetom da sokovi koji iz njega izlaze mogu slobodno istjecati (76,1-2; vidi 77,1 i 78,1). Predmete koji dolaze u dodir s tim sokovima (vidi poglavlje 7) smatra se da su apsorbirali krv (76,4), ali nakon što meso bude ispečeno do te mjere da postane jestivo, sokovi koji iz njega izlaze ne smatraju se da sadrţe krv (76,5-6). Uobičajeno je oprati meso i lagano ga posoliti netom prije pečenja, a nakon pečenja to isprati s njega

odstraniti i dva puta je isprati (69,78); meso se potom moţe kuhati u loncu (69,19) ili ponovo usoliti (69, 20; 70,1). Smatra se da je sol apsorbirala krv (69,20; 105,14) te je se ne smije ponovno upotrijebiti za usoljavanje mesa (69,9); također se ni voda u kojoj se sirovo meso ispire ne smije ponovo koristiti (68,14).

(76,2). Ako krvne ţile u vratu nisu

Meso treba ispeći ili usoliti unutar

bile presječene za vrijeme klanja,

72 sata nakon klanja (69,12). Nama-

meso se ne smije jesti sirovo i mora

kanje mesa tijekom tog vremena

ga se narezati prije pečenja (76,3;

produţava razdoblje od 72 sata, a

vidi 22,1-2 i 65,2-3).

moţe se ponoviti. Ako nije nama-

Velike količine mesa mogu se peći ili usoljavati istodobno čak i ako se između komada mesa nakupljaju sokovi (70,1); ali glava ili kopita ţivotinje ne smiju se peći ili soliti na način koji omogućava da se sokovi nakupljaju

(68,1-3.6-8;

71,1-3),

ostale kosti se ne smiju usoljavati zajedno s mesom (71,3). Meso koje sadrţi puno krvnih ţila ili je apsorbiralo krv od negdje drugdje mora se prije usoljavanja narezati (ili prije pečenja, osim ako se krvne ţile nalaze na površini); na-

Meso se ne smije kuhati u loncu

kon toga se moţe kuhati u loncu

(posudi koja ne dopušta da sokovi

(65,1-4; 67,3-5; 68,5; 71,3; 72,1.4.).

izađu iz njega) sve dok se krv ne

Jetra se mora rasjeći, ispeći i oprati

ukloni pečenjem do te mjere da po-

prije kuhanja u loncu (73,1-3.5.); u

stane jestivo (69,21; 76,2) ili pranjem

vezi pečenja jetre s drugim mesom

i soljenjem kako će sada biti opisa-

vidi 73,4.6. U vezi uklanjanja krvi iz

no. Svaki dio vanjske površina mesa

drugih organa vidi 72,1.4; 74,1; 75, 1

mora se temeljito oprati; ako je mo-

-3. U vezi pouzdanosti glede ukla-

guće, meso treba staviti da se pola

njanja krvi vidi 68,12; 69,10. ■

Godina 12 23 Broj 10 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara kad treba posluţiti lukavstvom. Ako znate još nekoga tko se uključio u ovaj tečaj, obaveţite se jedno drugome da si međusobno šaljete emaile ili nazovete telefonom kako

Dnevni ritam "Svođenje računa s dušom" jednostavan je, a opet začuđujuće djelotvoran postupak. Pisao sam o tome u knjizi Climbing Jacob's Ladder:

biste potvrdili da ste obavili svoje pisanje. Ako se desi da nekoga dana ne moţete naći ništa što biste zapisali u svoj dnevnik, ipak se pomučite da napišete barem nešto, pa

Revizija unutarnjeg života Glavni je cilj prakse pisanja dnevnika da vam pomogne da se tog tjedna usredotočite na određenu duševnu

osobinu.

Međutim,

je-

dnom kada ste to učinili, moţda poţelite voditi bilješke i o nekim drugim stvarima koje na djelu otkrivaju neku drugu duševnu osobinu. Na taj ćete način utvrditi dru-

Zapravo, glavna je svrha

makar to bilo "nemam ništa za na-

[svođenja računa s dušom]

pisati" ili "previše sam umoran".

otkriti sadrţaj nesvjesnog

Ako ustrajete u tome da svake ve-

uma svojoj svijesti. On je,

čeri barem nešto napišete u svoj

kao što sama definicija ka-

dnevnik, pisanje će vam ubrzo

imate malo previše, poput srdţbe,

ţe, skriven od nas, i bez

potati ustaljena navika. I tada će

na primjer, ili da neke imate prema-

obzira koliko se mi trudili

vam dnevnik doista početi govoriti.

lo, poput smirenosti. Premalo srd-

izravno zagledavati u svoju vlastitu

nutrinu,

nećemo

otkriti ništa od onoga što se pritajilo ispod površine. Ali pošto se sadrţaj našeg nesvjesnog savršeno odraţava

Budući da Ţidovski zakon pisanje smatra vrstom "rada" koji je zabranjen na šabat, uputa za ovaj tečaj je da u svoj dnevnik pišete petkom poslijepodne.

ge midot koje pripadaju vašem popis od 13 midot. ■ Moţda ćete uvidjeti da neke osobine

ţbe (koja se iskazuje kao strastvenost i ţivotna snaga) je također moguće. Bilo koja osobina koja moţe imati koristi od bilo koje mjere promjene treba biti zabiljeţena u vašem

u obrascima našeg ponašanja, određene se slike vraćaju svake večeri, i obrazac postaje očit. Nama je ta istina o sebi samima potrebna kako bi vodila naše korake na putu prema dubokoj, trajnoj, ispunjavajućoj

promjeni.

zapravo, čim na svjetlo dana izvedemo te duševne osobine koje bi inače moţda nastavile ţivjeti u tami, već smo se počeli mijenjati. Često puta ljudima bude teško ući u ritam pisanja dnevnika. To je navika koju treba njegovati, a za to se poneStrana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

dnevniku. Neke će vam se osobine

za tu osobinu, niti ona ima čarobnu

3) Kupite mali rokovnik koji ćete

isticati, pošto su vam već dobro po-

moć, stoga ako postoji neka druga

drţati kod svog uzglavlja za vašu

znate, dok druge tek treba otkriti.

koja vam više govori, moţete ovu

večernju praksu. Otkrio sam da je

zamijeniti njome.

biljeţnica s crtama iz obliţnje knji-

Što god vidite, zabiljeţite.

ţare sasvim u redu, iako vrijedi nabaviti i ljepši, oku ugodniji dnevnik Radionica – Praktični dio

tako da uzdignete vaţnost te prakse

A sada, bez odlaganja:

u vlastitim očima.

daje vam alat

1) Prvo napišite naziv svake osobine

Format koji ćete upotrijebiti za to

koji je potreban

(na hrvatskom, na hebrejskom ili na

manje je vaţan. Vaţna stvar je da

oba jezika) na karticu

dnevnik baci snaţno svjetlo na vaš

Postupak "svoĎenja računa s dušom"

da biste mogli napraviti "reviziju" svog unutarnjeg života.

2) Na svaku karticu dodajte frazu za podsjećanje koja je uhvatila suštinu te osobine, onako kako je vi vidite, i onako kako teţite da ona u vama

Postupak "svođenja računa s du-

bude.

šom" daje vam alat koji vam je po-

svojem svjesnom umu dajete pristup onome što je skriveno u ne-

središtu paţnje toga tjedna, i zapišete ono što vam je potrebno da bi si razjasnili činjenice oko svojih motiva, postupaka i reakcija. ■

13 duševnih osobina (midot)

treban da biste mogli "napraviti reviziju" svog unutarnjeg ţivota. Vi

dan, da vidite odliku koja vam je u

hrvatski

transliteracija

hebrejski

ključna fraza

Poniznost

Anava

‫ענוה‬

Ja sam prah i pepeo.

Zahvalnost

Hakarat hatov

‫הכרת״הטוב‬

Probudi se za dobro i zahvali.

Strpljivost

Savlanut

‫סבלנות‬

Podnesi teret situacije.

Čast

Kavod

‫כבוד‬

Svatko je sveta duša.

Dareţljivost

Nedivut

‫נדיבות‬

Dareţljivo srce obilato daje.

Ljubaznost

Hesed

‫חסד‬

Svijet počiva na ljubaznosti.

Snaga

Gevura

‫גבורה‬

Drţi se granica.

Smirenost

Menuhat Ha'nefeš

‫מנוחת״‬ ‫הנפש‬

Izdigni se iznad dobrog i lošeg.

Povjerenje

Bitahon

‫בטחון‬

Pod okriljem Vječnoga.

Poletnost

Zerizut

‫זריזות‬

Ne odgađaj.

Red

Seder

‫סדר‬

Svaka stvar na svom mjestu.

Svjesnost

Zehirut

‫זהירות‬

Sjajna unutarnja svjetlost.

Istina

Emet

‫אמת‬

Istina je pečat Vječnoga.

svjesnom, jer ćete u svom ponašanju otkriti obrasce i povezanosti koje nisu vidljive običnim samoispitivanjem. Postat ćete svjesni toga kako vaše duševne osobine oblikuju vašu svakodnevicu, u što su uključene i vaše misli, osjećaji i postupci. To je način na koji Svođenje računa s dušom djeluje. Ova je svjesnost od presudne vaţnosti po vaše unutarnje putovanje preobrazbe i uzdizanja koji je djelo musara. Ovdje donosimo popis osobina koje ćemo istraţivati u narednim tjednima, zajedno sa frazama za svaku od njih. Ako ţelite, moţete upotrijebiti navedenu frazu, ali to nije jedina fraza koja se moţe upotrijebiti Godina 12 25 Broj 10 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: TEVET - JARAC Mjesec tevet je deseti mjesec u he-

Vodenjak ţudi za znanjem i ko-

brejskom kalendaru, a njegov je as-

munikacijom, a Ribe ţude za topli-

trološki znak Jarac.

nom i detaljima.

Mjesec jarca moţe se smatrati do-

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

brim mjesecom, jer je jarac na he-

lo praktičnima i to djelomično ob-

brejskom ‫( גדי‬gedi), ova riječ sadrţi

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

slova ‫( גד‬gad), što znači "dobra sre-

dobro organizirani i realni (mogu se

ća". Međutim, u stvarnosti se jarci

naći često da rade u upravi i raču-

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

novodstvu). To je razlog zašto je re-

sto toga oni vjeruju samo u svoj na-

čeno da su jarci rođeni "stari", ali i

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

zato što su imali teške djetinjstvo i

denciju da budu pesimisti i razviju

doţivjeli velike krize, oni osjećaju

anksioznost ponekad sve dotle da je

da nisu nikad imali djetinjstvo. To

potrebna i klinička skrb.

im uvelike doprinosi da odrastu u ■ jake, čvrste, otporne i realne osobe.

Indikacija ovog problema se nalazi u priči plemena Gadovog, jednog

Oni uvijek osjećaju da će ih sreća

od dvanaest sinova patrijarha Jako-

izdati. Oni čekaju "da padne i dru-

va. Mudrost kabale uči da dvanaest

ga cipela", ne mogu vjerovati da

biblijskih plemena Izraela predstav-

stvari idu super, kad se tako dogo-

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

di. Pojavi se šablona po kojoj jarci

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

izgrade nešto i odjednom sve izgu-

vim imenima i povijest svakog ple-

be, stoga je potrebno da se obnavlja

mena opisuje značajke samih zna-

od početka. To proročanstvo koje se

kova zodijaka.

ispunjava samo po sebi, da će nešto

Priča o rođenju plemena Gadovog

poći po zlu, modelira ih za neuspjeh

u Postanku, govori nam da kada je

i učvršćuje njihov sustav vjerovanja

Gad rođen, Lea (Jakovljeva ţena),

da se ne mogu osloniti na sreću, već

nazvala ga je Ba-Gadu (‫גד‬-‫ בא‬što

samo na svoj naporan rad, i otuda

znači, stigla je sreća, jer je Jakov i-

dolazi njihova marljiva priroda.

mao drugog sina). Međutim, u bib-

Jarac, koji pripada elementu Zem-

lijskom tekstu slovo - ‫ א‬alef koje

lje, također je prvi od znakova u

simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-

zimskim mjesecima. Kao što smo

talo, i napisano je ‫( בגד‬značenje: iz-

spomenuli u prethodnim člancima,

daja). Ovaj nedostatak B-ţanske

svako godišnje doba simbolizira je-

Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-

dno od slova u imenu Stvoritelja,

đeni u znaku Jarca stalno u potrazi

‫יהו"ה‬, Tetragramu. Posljednje slo-

za ovim izgubljenim slovom ‫ א‬- alef,

vo ‫ ה‬- he simbolizira zimu, koja je

izgubljenim svjetlom, i to je razlog

zadnje godišnje doba u godini. To

zašto oni tako često osjećaju nedos-

slovo ‫ ה‬- he predstavlja naš ograni-

tatak i anksioznost. To je razlog za-

čeni fizički svijet i stalnu glad za

što su oni stalno u potrazi za onim

primanjem. Jarci imaju veliku ţelju/

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

glad za materijalnom sigurnošću,

nedostaje. Strana 26

Sile koje utječu na Jarca Planet koji upravlja jarcem je Saturn. Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – koja se pripisuje patrijarhu Abrahamu - kaţe nam da su 22 hebrejska slova hebrejskog alefbeta (abecede) gradivni blokovi svemira. Ova slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije koje predstavljaju 22 hebrejska slova alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca. Planet teveta je Saturn, a njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov astrološki Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

znak je Jarac, kojim vlada slovo ‫ע‬

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

(ajin).

Saturn nije povezan s tjelesnosti, a ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

Slovo ‫ב‬

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

Poznati Midraš nam govori da

nas tjera da se ponovno poveţemo s

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

svako hebrejsko slovo došlo je

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

njemu i molilo ga da ga koristi za

zašto

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

uništiti našu ovisnost o materi-

no slovo ‫ ב‬- bet budući da je ono

jalnom, kako bi nas se probudilo i

slovo blagoslova (‫)ברכה‬.

navelo da shvatimo da nam se

Ako razmotrimo strukturu slova ‫ ב‬- bet vidimo da ono ima liniju

njegov

posao

uništiti,

ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko povjerenje nikada ne moţe uzeti.

na dnu koja simbolizira zemlju.

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

Gornja linija simbolizira nebo, a

su duhovne i mentalne sposobnosti

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

koje smo stekli tijekom ţivota naša

lizira vezu između dviju sila zemlje

najistinskija imovina. Samo one

i neba. Ova veza između zemlje i

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

neba je mjesto odakle dolazi moć

sreće i povjerenja.

blagoslova. Slovo ‫ ב‬- bet također gleda prema naprijed, a sa straţnje strane je zatvoreno i to nas uči da ako ţelimo blagoslove u našem ţivotu uvijek trebamo gledati naprijed. Ako je tako, zašto smo onda ranije kazali da su jarci pesimistični i da se samo oslanjaju na vlastiti naporan rad?

kontrolira

Sefer

Jecira ‫( ע‬ajin) koje zajedno s ‫ב‬ čini ‫ ב"ע‬što simbolizira Sefiru Hohma

praktično, dobrota i dijeljenje jedine

i njezin ogroman intenzitet. Jarci su

prave stvari koje su vaţne. Potom je

u stanju zadrţati ovaj inten-zitet,

također poznato da kako jarci stare,

htjeti ga i raditi za njega. To je

oni postaju sve mlađi, budući da su

razlog što jarci imaju najveću spo-

napokon u svojoj odrasloj dobi

sobnost da uţivaju u duhovnosti,

uspjeli naučiti tajnu ţivota; da je

bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

duhovnost u kojoj se ona (tajna)

snosti.

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

ţivotu u svojim kasnijim godinama.

zanima niti mu je stalo do potreba

pre-ma

način, da su duhovnost, smisao za

nalazi. Oni počnu istinski uţivati u

planet uništenja. To je zato što ga ne

Jarca,

Jarac je od djetinjstva učio na teţi

RABaD (Rabi Abraham Ben David turn adolazi iz činjenice da je on

prije da je hebrejs-ko slovo koje

Kad počne tevet mi se svi nalazimo pod utjecajem Jarca i to je razlog

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

zašto je to velika prilika za nas da

vo bogatstvo u smislu za praktično,

naučimo, da vidimo svoje ţivote

duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-

kao duhovni projekt. To je savršeno

jeljenju,

od-

vrijeme da se napravi popis svih

vlači svoju radi-

duhovnih dobara koje smo nakupili

nost,

odanost,

tijekom godina. To će nam dati do-

proračunatu pri-

bar pokazatelj za ono što ţelimo od

rodu i ambicioz-

ţivota, i motivirati nas da nastojimo

nost u tom smje-

biti poput Jarca; uţivati u duhov-

ru, i onda ga ništa

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

ne moţe zausta-

sigurnosti.■

viti.

Prevela Tamar Buchwald

Spomenuli smo Godina 12 27 Broj 10 Strana

Strana 27

g aće

a tisk HANUKA

Jučer je počela Hanuka. Znate li uopće priču iza ovog praznika? Iz d

Telegram.hr, 3.12.2018. Mala priča o tome kako su Židovi počeli slaviti Hanuku Jučer, zalaskom sunca, počeo je židovski praznik slobode i svjetlosti, Hanuka koji traje 8 dana. Hanuka znači više od paljenja svjećica na hanukiji i posebnih palačinki s ribanim krumpirom, iako je sve to jako važno. Ovaj praznik je komemoracija vrlo važnog trenutka ljudske povijesti. Hanuka znači posvećenost i slavi čudo koje se dogodilo 165. godine prije Krista. Kako priča kaže, dvadeset i petog dana hebrejskog mjeseca kisleva, helenistički okupa-

tori razorili su židovski hram u Jeruzalemu. Helenski kralj zabranio je prakticiranje judaizma, a hram je pretvorio u oltar grčkog boga Zeusa. Mala grupa pobunjenih Židova, Makabejaca, borila se i uspjela vratiti hram. Poslije pobjede, u hramu su našli samo jednu kantu maslinovog ulja koja je mogla trajati tek jedan dan, a za posvećenje hrama uz paljenje hanukije trebalo im je osam dana. Poslali su glasnika da nabavi još ulja. Glasniku je trebalo osam dana da nabavi ulje ali, dogodilo se čudo, ta jedna kanta koju su imali potrajala je svih 8 dana. Zbog

toga se počela slaviti prva Hanuka.

toč teškoćama, a onda smo svi jeli i slavili.”

CIJELA PRIČA SE VRTI OKO ČUDESNOG ULJA

Danas, Židovi slave Hanuku paljenjem hanukije, svijećnjaka sa devet krakova, osam noći, izgovarajući hebrejske molitve i jedući s prijateljima i obitelji. Tijekom Hanuke puno ljudi zaigra dreidl, igru u kojoj se vrti zvrk s četiri strane, s hebrejskim slovima na svakoj strani. Kako je izučavanje Tore bilo zabranjeno, djeca su se krila u spiljama pa kada je naišla patrola, sakrili bi spise i igrali dreidl. Korištenjem ove igračke u vrijeme Hanuke, Židovi se sjećaju tih hrabrih mališana. ■

Kako se cijela priča o Hanuki vrti oko čudesnog ulja, hrana kuhana u ulju često se konzumira tijekom ovog praznika, palačinke od krumpira, latki, na krafne nalik desert punjen pekmezom, suganiya. “Priča većine židovskih praznika je da su Židovi bili narod, potlačen uglavnom civilizacijom domaćina, što nije bilo pravedno”, kaže za Refinery 29 Rebecca Bass, koordinatorica programa i član Saveza židovske zajednice južnog Mainea. “Borili smo se protiv tlačitelja, pobijedili una-

Hag Hanuka Sameah! Praznik u znak svjetlosti i slobode Radio Sarajevo, 3.12.2018. Početak decembra ne donosi samo snježnu idilu nego i prazničnu atmosferu. Tako i Jevreji širom svijeta obilježavaju svoj veliki praznik svjetlosti i slobode Hanuku. Proslava se organizuje u znak sjećanja na trogodišnji oslobodilački rat, te osloboĎenje Jerusalema 165. godine prije nove ere.

Dani ovog praznika protiču tako što se Jevreji sjećaju pobjede jednog od petorice Hakohenovih sinova, vojskovoĎe zvanog Makabi nad Sirijcima.

Ďeno ulje za svjećnjak, te da je bilo dovoljno samo za jedan dan. Ali, ulje u kandilima gorjelo je punih osam dana što se u judaizmu smatra čudom.

mjestom više, te od prvoga do osmoga dana blagdana količina svjetlosti raste. Obaveza je svakog Židova paliti svjetlost za Hanuku.

U jevrejskim porodicama svečanost traje osam dana, pjevaju se ode, jedu se krofne, te se pali osmokraki svjećnjak hanukija, sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom.

Blagdan se slavi u doba zimskog solsticija, kada je noć najdulja i kada svjetlost Hanuke najavljuje novi osvit. U domovima i u sinagogama, na ulicama i trgovima, pale se u večernjim satima veliki i mali svijećnjaci i uljne svjetiljke, svaki dan s po jednim gorućim

U židovskim domovima u dijaspori vrti se zvrk, drajdl, na čijim stranicama stoje hebrejska slova koja predstavljaju rečenicu: veliko čudo se dogodilo tamo (u Izraelu), dok se u Izraelu vrti zvrk sa slovima koja znače: veliko se čudo dogodilo ovdje. ■

Postoji i zanimljiva legenda koja kaže da je poslije razaranja jerusalemskog Hrama prona-

Erdogan jevrejskoj zajednici čestitao blagdan Hanuke trt.net, 3.12.2018. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan uputio je čestitku pripadnicima jevrejske zajednice povodom blagdana Hanuke. Jevreji obilježavaju osmodnevni praznik slobode i svjetlosti koji je podsjećanje na historijPage 28 Strana 28

ski dogaĎaj kada su Jevreji uspjeli očivati vlastitu tradiciju i kulturu. To je jevrejski blagdan u znak sjećanja na historijski dogaĎaj kada su Jevreji u Jerusalemu nakon trogodišnjeg ratovanja s Grcima uspjeli ponovo osvetiti Veliki hram.

Turski predsjednik Erdogan je tim povodom čestitao Hanuku svim pripadnicima jevrejske zajednice i izrazio uvjerenje da će Turska i njen narod nastaviti gajiti tradiciju civilizacije koja razlike i suživot smatra velikim bogatsvom društva.

Divrej Tora

“Izuzetno važnim smatramo suživot svih ljudi u našoj zemlji, bez obzira na njihove korijene, rasu ili religiju i zalažemo se da žive u miru i slobodno izražavaju vlastitu kulturu, vjeru i tradiciju“, poručio je Erdogan. ■

Godina 12

Broj 10