1-10 - DivrejTora - Mikec 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 10

Zagreb, šabat 28. prosinca 2019. - 30. kisleva 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Mikec Jeruzalem 16:07

17:23

Zagreb

15:59

17:01

Rijeka

16:07

17:08

Split

16:05

17:07

Dubrovnik 16:02

17:03

Vinkovci 15:50

16:51

Sarajevo 15:57

16:58

Doboj

15:55

16:56

B. Luka

15:58

16:59

Beograd 15:45

16:46

Novi Sad 15:46

16:47

Subotica 15:43

16:44

Zrenjanin 15:43

16:44

Niš

15:44

16:46

Beč

15:48

16:49

Frankfurt 16:10

17:11

Edison, NJ 16:19

17:29

divrejtora@gmail.com

Paraša Mikec

(Berešit 41,1- 44,17)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 31.12.2019.

Alot Hašahar

6:00

Najranije Talit

6:36

Nec Hahama

7:37

Najkasnije Š’ma

9:48

Zman Tefila

10:32

Hacot

11:59

Minha Ketana

14:32

Plag Haminha

15:26

Šekia

16:21

Cet Ha-kohavim

17:03

Broj 10

Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mršavih krava, a sedam debelih snopova žita, proguta sedam mršavih. Josef protumači san i kaže da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi.

Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe žita. Faraon imenuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim.

Glad se širi čitavim područjem, a hranu se može nabaviti samo u Egiptu. Desetero Josefove braće dolazi u Egipat kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag.

Jaakov pristaje poslati Binjamina tek nakon što Juda osobno preuzme odgovornost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrži Binjamina kao svog roba. ■ Prevela: Dolores Bettini

 D ivr ej Tora , B’’ H, p r ip re ma i ur eđu je: Va tr os la v I va nu ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim – 41,1-14 Prošle su dvije godine otkako je

Faraon

naređuje

dovede

iz

da

se

Josefa

tamnice,

te

Josefa

pripremaju za susret s Faraonom.

peharnik obećao da će Faraonu reći

Raši ističe (on u stvari proklinje)

za Josefa. Još jedna godina patnje u

da će zli ljudi, čak i kada priznaju

tamnici, zbog toga što je previše

dobro koje im je netko učinio,

pouzdanja položio u čovjeka, um-

omalovažavati one kojima duguju

jesto da ima potpunu vjeru u B-ga

zahvalnost.

(i vjerojatno je time u Josefovom

Josefu kao o Na’aru (što ima kono-

slučaju došlo do hilul Hašem, zbog

taciju budale), Ivri (tuđinac koji ne

onoga što je on bio i posebnih okol-

pripada

nosti u kojima se našao).

nedostojan da bude vođa).

Da pojasnimo… U “normalnim” okolostima,

osoba

u

Josefovoj

situaciji trebala bi poduzeti korake da se izbavi iz zatvora, moleći peharnika (ili koga već) za pomoć.

No u ovom slučaju, možemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga Naar Ivri. To

vjerojatno znači da se on naslađivao idejom da taj “Židovčić” ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Možemo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao, tražiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez.

Peharnik

među

nas),

govori

o

eved (rob

u

tekstovima

su

opsežne

i

zapanjujuće.

Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 41,39-52 Faraon,

uvjeren

Josef

najmudrija

41,15-38

krugu, postavlja ga za vicekralja

snove (unoseći neke važne promjene koje Josip ispravlja, dajući time znak Faraonu o b-žanskom porijeklu Josefovog tumačenja snova). Josef kaže Faraonu da su ta dva sna zapravo jedna poruka od B-ga o Njegovoj namjeri da dovede sedam godina

obilja,

nakon

kojih

će

uslijediti sedam godina razorne gladi. Godina obilja nitko se neće

niti sjećati (osim ako se poduzmu

u

je

Levi – druga alija – 24 p’sukim –

Faraon ispripovijeda Josefu svoje

osoba

da

njegovom ■

nad čitavim Egiptom. Faraon Josefu daje kraljevski prsten i naročitu odjeću (ponovo odjeća!) i organizira mimohod Josefa gradskim ulicama kako bi se Egipćani upoznali s ovlaštenjima koje kralj daje Josefu.

Josef je dobio As’nat za ženu. (Neki kažu da je ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30 godina, Josef je gospodar Egipta. As’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima.

potrebne mjere da se za njih pošte-

Zapazite da Faraon priznaje da je

no pripremi). Dvostruko ponavlja-

B-g izvor Josefove mudrosti. Očito,

Faraon je usnio dva sna – 7 suho-

nje sna kazuje da će se ti događaji

nisu svi egipatski vladari prezirali

njavih krava proždire 7 tustih krava

ubrzo zbiti. Josef predlaže što da se

B-ga Izraelovog kao što je to činio

bez da se na njima primijeti efekt

učini tijekom godina obilja da se

nasljednik ovog Faraona godinama

njihovog “obroka”, te 7 sasušenih

pripremi za glad. Faraon je snažno

kasnije. Iako je to izrečeno u formi

klasova proždire 7 punih, dobrih

impresioniran ovim bogobojaznim

da se “podigao novi kralj koji nije

klasova. Ovi ga snovi vrlo uzne-

čovjekom, Josefom.

poznavao Josefa”, možemo vidjeti

mire. On sazove svoje savjetnike koji

svojim

nezadovoljavajućm

tumačenjima ne uspijevaju popraviti njegovo raspoloženje.

Postoji impozantan popis paralela između priče u ovoj sedri i Megilat Ester. Posebno u tome kako Faraon tretira Josefa i Ahašveroševih uputa

Peharnik se konačno prisjeti Josefa,

Hamanu o tome kako da provede

te iznese Faraonu svoju priču. “Bio

Mordehaja ulicama grada. Sličnosti

je s nama jedan Židovski mladić…”

Strana 2

da je novi kralj odlučio ne poznavati ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen

ponavlja u Židovskoj povijesti. Za priču o Hanuki značajan je odnos Aleksandra Velikog prema B-gu i narodu Izraela, u usporedbi s nekim od njegovih nasljednika.

Divrej To ra

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: R’vi’i – četvrta alija – 23 p’sukim – 41,53-42,18 Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se

dobro pripremio. Josef upravlja raspodjelom zaliha hrane i nagomila veliko bogatstvo Faraonu.

U međuvremenu, Jaakov, znajući da u Egiptu ima hrane, šalje “braću”

(ali ne i Binjamina) da kupe namirnice.

Tora kaže da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo?

Raši daje odgovor da je Jaakov vidio u nekoj vrsti proročke vizije da u Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da to nije bila potpuno, posve jasno proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek nije vidio da se na pozornici pojavio

Josef. Prorok vidi samo ono što B-g

Alija po Alija

Gemara u Taanit kaže da je Jaakov

B’zot, ovime ćete biti provjereni.

u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro

Josef kaže da će djeca Izraelova biti

opskrbljen hranom. Svejedno, on ih

iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1

je poslao u Egipat, kako ne bi

+ 400 = 408. Tri glavna “sredstva”

pobudio zavist drugih. Kada drugi

za postizanje oproštenja od B-ga su

nemaju,

t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što

nemoj

se

razmahivati

onime što imaš.

kažemo u Musafu na Roš hašana i

Josef ugleda svoju braću, prepozna ih, (oni njega ne prepoznaju) i sjeti se svojih snova. Postupa s njima grubo i optužuje ih da su

špijuni. Oni poriču optužbe i pričaju Josefu o povijesti svoje obitelji i časnim namjerama.

Jom kipur. Neki mahzorim imaju drugi skup riječi otisnut iznad iznad ove tri. Njih se ne izgovara, no one su tu. Molitva = kol (glas). Pokaja-

nje pomaže com (post). A cedaka se vrši mamonom (novcem). Svaka od tih riječi ima numerički zbroj 136.

100+6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50.

Raši kaže da su braća (neznajući)

To što su gematrije tih sinonima

izrekla proročku izjavu rekavši “Mi

jednake govori o jednakom značaju

smo svi sinovi jednog čovjeka”. Na

pri traženju božanskog oproštenja.

svjesnoj razini, oni su govorili o

Zbrojite ih zajedno i doći ćete do

sebi. No tvrdnja je posve istinita i

136+136+136 = 408. B’zot tibaheinu –

kada se njome obuhvati i Josef – Mi

Ovako smo kušani – s Molitvom,

smo svi…

Pokajanjem, i

Josef

predlaže

test

njihove

Djelima milosrđa

bivaju kušana Djeca Izraelova.

želi da vidi, i razumije samo onaj

čestitosti – oni mu moraju dovesti

Hamiši – peta alija – 35 p’sukim –

dio viđenja koji doista i vidi.

svog najmlađeg brata. On ih zatvori

42,19-43,15

na tri dana da “razmisle o tome”.

Josef im kaže da će jedan od njih ostati

kao

taoc

(Josef

odabire

Šimona, kako bi razdvojio opasni tim kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se vraćaju u Kanaan da dovedu “malenog” u Egipat. Braća iskazuju iskreno žaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to).

Reuven kaže nešto poput “što sam vam govorio”. Nitko od njih nije svjestan da Josef sluša i razumije njihov

razgovor.

Josef

odlazi

nasamo i plače (zbog toga što braću stavlja u takvu situaciju). Josef zapovijeda da njihove vreće napune hranom i da im se vrati i njihov novac.

Godina 1 3 3 Broj 10 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija se plaše Josefovog poziva, uvjereni da on ima veze s novcem koji im je bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju Josefu što se desilo kako bi odvratili njegovu srdžbu. Josef ih ispituje o njihovom starom ocu.

Braća se klanjaju Josefu, ispunjavajući na taj način bit njegovih snova (a ovog puta u to je uključen i Binjamin). Josef zapazi Binjamina, raspituje se o njemu i blagosilja ga. Š’vii – sedma alija – 22 p’sukim – 43,30-44,17 Josef

jedva

suzdržava ■svoje

emocije. On ponovo nasamo plače,

opere lice i vraća se braći. Na Kada svaki od braće otvori svoju

Avirama.

Moramo

biti

krajnje

vreću, uplaše se kada nađu tamo

oprezni što govorimo! (Ne samo da

svoj novac. Vrate se Jaakovu i

su umrli na početku Korahove

izvijeste ga o tome što se dogodilo.

pobune, već se i ranije o njima

Jaakov

jadikuje

zbog

gubitka

Josefa, i sada Šimona i objavljuje im da

neće

riskirati

da

izgubi

i

Binjamina. On odbija dopustiti svojim sinovima da se vrate u Egipat, unatoč

(ili

zbog)

Reuvenovog

apsurdnog prijedloga da njegovi vlastiti sinovi budu ubijeni, ako se nešto dogodi Binjaminu.

Gemara kaže da se izrečeno prokletstvo mudre (pravedne?) osobe, čak i kad je izrečeno uvjetno, ostvaruje (na ovaj ili onaj način). Reuven je ponudio da njegovi sinovi umru ukoliko

se

Binjamin

ne

vrati.

Ponuda je bila odbijena. A Binjamin

se vratio svom ocu. Svejedno, Reuven je rekao što je rekao.

Njegova “dva sina” odnose se na njegova dva nečasna potomka koji doista

jesu

Strana 4

umrli

–

Datana

i

objedu, on braću posjeda po starosti (što ih uznemiri – “Kako on to može znati?”). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.

govori kao o umrlima. B-g kaže

(Josef stvara priliku za ljubomoru,

Mošeu da se vrati u Egipat stoga što

tako da braća budu dovedena u

su oni koji su ga proganjali umrli.

sličnu situaciju kao ranije. Ovo

Raši kaže da to označava Datana i

priprema

Avirama, koji

pokajanje. Čini li on to svjesno,

su

osiromašili

i

smatralo ih se mrtvima – oni su

umrli dva puta!)

teren

za

“potpuno”

podsvjesno, vođen od B-ga…?)

Sljedeće što naredi je da se hrana i

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na

njihov novac stave u njihove vreće,

koncu pristaje Binjamina povjeriti u

a da se njegov (Josefov) naročiti

Judine ruke za ponovni put u

pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.

Egipat. Jaakov im daje dvostruko

više novaca nego što je potrebno, te šalje

darove

najfinijih

začina

“Egipatskom vođi”. Jaakov blagosilja svoje sinove; oni se vraćaju u Egipat i dolaze pred Josefa.

Šiši – šesta alija – 14 p’sukim – 43,16-29 Josef ugleda Binjamina i kaže svom pratiocu (vjerojatno Menašeu) da pripremi objed za njih sve. Braća

On braću otpusti da krenu u Kanaan,

a

potom

šalje

svog

“čovjeka” za njima da ih optuži da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optužbu i daju riječ da ako se pehar nađe među njima, onaj koji je

“kriv” neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob postane samo onaj koji je kriv; ostali mogu

slobodno

otići.

Potraga

otkriva da se pehar nalazi kod Divrej To ra

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Binjamina.

Jehuda,

kao

glas-

će

se

Alija po Alija usprotiviti

zagonetnom

nogovornik, ponudi da svi ostanu

vladaru Egipta i biti spremni boriti

kao robovi. Josef inzistira da samo

se za Binjamina? I ovaj puta, to će

Binjamin treba ostati; ostali se imaju

biti jednostavnije učiniti, jer nisu

vratiti svom ocu.

učinili ništa pogrešno.

trećoj knjizi Tore, no još uvijek odlomak od 6 pasuka.)

Za

šesti

dan

Hanuke

(naše

Hanuke i Hanukat HaMizbeah koji se prvi puta zbio), vođa plemena

Deja vu pred njihovim očima! Još

U standardnom stilu “neizvjesno-

Gad prinio je svoje darove. Eliasaf

jednom, braća mogu otići Jaakovu –

sti”, parša završava s tim pitanjem.

ben Deuel prinio je točno isto ono

bez jednog od Rahelinih sinova i

Moramo ostati podešeni na istoj

što je prinio svaki od ostalih Nesi’im,

iznijeti mu olakotne okolnosti. A

frekvenciji za slijedeći tjedan kako

no Tora ponavlja pojedinosti, tako

ovog puta, bila bi to istina! Bez

bismo doznali odgovor.

da je svako pleme “imalo svoj dan”,

lukavštine, kao što je to bilo s

Josefom. Ovo stvara podlogu za istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj

Maftir, druga Tora – 6 p’sukim – Bamidbar 7, 42-47, (6. dan)

da se tako izrazim. Neki komentari

pripisuju različita značenja istim stvarima, za svako pleme, nagla-

knjizi Hilhot T’šuva, iznosi različite

Kada Šabat Hanuka ne pada na

elemente t’šuva. Potom on uvodi

prvi niti na posljednji dan Hanuke –

koncept t’šuva g’mura – potpune

drugim riječima, kada ima samo

t’šuva, za koju on kaže da se može

jedan Šabat Hanuka, onda je Maftir

jedino postići (ili barem prepoznati)

odlomak od 6 pasuka o darovima

ako se dogode iste (ili vrlo slične)

plemenskih vođa na dan posvećenja

Posebna Haftara za Šabat Hanuka

okolnosti kao kada je bio počinjen

Miškana. (Čitanja na prvi i posljednji

“posuđena” je iz B’ha’alot’ha, a očita

prvobitni grijeh.] Hoće li to braća

dan uključuju više redaka. Kada je

poveznica među njima je Menora.

prepoznati kao priliku da se spase i

šabat uz to i Roš hodeš, maftir je u

Hanuka ima paralela duž čitave

reći da nemaju snage išta učiniti, ili

šavajući tako individualni karakter plemena.

Haftara Šabat Roš hodeš Hanuka, 21 p’sukim, Zaharia 2,14-4,7

povijesti.

Početne riječi Haftare su B-žje obećanje da će boraviti među nama.

To

je

glavni

razlog

izgradnje

Miškana i Beit HaMikdaša, i to je

svrha njegovog ponovnog posvećenja, kao što to činimo na Hanuku.

Haftara sadrži viđenje o maslinovom ulju koje čudesno teče u zlatnu menoru uz koju se nalaze

masline. Vizija na toliko načina odgovara priči o

Hanuki. Ona je

također i osnova za grb Države Izrael. Ovo je posebno značajno u svjetlu

značenja

vizije.

Poruka

kralju, Židovskim vođama općenito, je da se naš uspjeh ne mjeri moći i snagom, već duhom B-žjim. To je bila važna poruka Hašmonejcima, i ona ostaje kao poruka od životne važnosti za vođe današnjeg Izraela. ■ Godina 1 3 5 Broj 10 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Mikec ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov drugi princip: Ne uključuje se obavezno sve što se hermeneutički izvodi Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

"Hermeneutika" se odnosi na umjetnost interpretacije Biblije. Trinaest pravila Rabi Jišmaela za tumačenje Tore, koja se govore svakog jutra kao dio predmolitava, često se nazivaju "hermeneutičkim zakonima". Drugi talmudski učenjaci imali su popise s više ili manje takvih zakona (Hilel je imao sedam pravila, Rabi Eliezer b. Josi HaGalili ih je imao 32), no oni su zapravo rezali istu tortu na različit broj kriški. Među hermeneutskim procesima nalaze se elementi poput "kal v'homer" (logičan zaključak, primjerice, da osoba koja može podići 50 kilograma zasigurno može podići 20 kilograma) i "gezera šava" (tradicija važnosti iste riječi koja se koristi u različitim kontekstima).

Neki zakoni koji proizlaze iz upotrebe tih hermeneutika su biblijski, dok su drugi rabinski. (Ovi prvi su potpore teksta primljenih tradicija, dok drugi mogu biti izravno doneseni propisi). Kao i kod rabinskih "micvos", kao što je čitanje Megile (kao što je objašnjeno u Načelu #1), neki su raniji učenjaci možda pogriješili pretjeranim kompenziranjem, što je dovelo do toga da su u svoj popis uključivali stvari koje se zapravo ne nalaze među 613 micvos.

Rambam daje primjer: Pesahim 22b raspravlja o mogućnosti da svako pojavljivanje riječi "es" u Tori može značiti uključivanje još nečega. Rabi Akiva kaže da u Pnz. 6,13 ("es G-spoda, svog B-ga, ćeš poštivati"), naizgled suvišna riječ uključuje obvezu iskazivanja primjerenog poštovanja učenjacima Tore. Međutim, Rambam nas upućuje da obveza poštovanja učenjaka nije jedna od 613 micvos.

Slično tome, dodatna riječ "es" u Izlasku 20,12 ("Poštuj es svog oca i es svoju majku") može uključivati vlastitog muža, starijeg brata ili pomajku (kao u Kesubos 103a), ali to nisu zasebne micvos.

Ako bi tko uključio sve hermeneutski izvedene zakone, micvos bi bilo na tisuće! I sasvim je svejedno je li Moše osobno bio taj koji je dao tumačenje. Rambam navodi Talmud u Temura (16a) da je 1.700 takvih obrazloženja zaboravljeno tijekom razdoblja žalovanja nakon Mošeove smrti. (Bez sumnje, bilo je mnogo, mnogo više takvih pouki kojima nas je podučio Zakonodavac, a koje nisu zaboravljene!)

Pa tako, zakoni izvedeni obrazlaganjem, iako mogu biti biblijski, ne nalaze se nužno među 613 micvos. Jedine takve stvari koje mogu biti uključene su one koje su bile dio prihvaćene tradicije, za koje je egzegeza samo podrška, a ne izvor te prakse. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 17. Negativna je zapovijed ne izvući koristi od bilo kakvog ukrasa idola ili od njegovih ornamenata kao što kaže Pismo, nećeš se polakomiti za srebrom ili zlatom koje je na njima i uzeti ga za sebe (D'varim 7,25).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

18. Negativna je zapovijed ne izvući korist od idola, od njegovih žrtava ili njegovih poslužitelja, ili bilo čega što se čini u njegovo ime kao što kaže Pismo, i nećeš dovesti gadost u kuću svoju (D'varim 7,26); i dalje kaže, i ništa od zabranjenih stvari neće ti prionuti za ruku (D'varim 13,18). Ako netko izvuče korist od bilo koje od ovdje navedenih stvari, on krši dvije zaStrana 6

brane. Bilo koji predmet idolopoklonstva kojeg nisu načinile ljudske ruke, poput brijega ili stabla koje je posađeno da bi rađalo plod a ne za idolopoklonstvo, ili domaća životinja kojoj ništa nije učinjeno sa svrhom idolopoklonstva – dopušteno je imati koristi od svih njih; ali od onoga što je na njima, zabranjeno je imati koristi.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

19. Negativna je zapovijed ne stupiti u brak s nežidovskom osobom kao što kaže Pismo, niti ćeš sklapati brakova s njima (D'varim 7,3).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej To ra

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Liječi li vrijeme sve rane?

Josef se ponovno susreće sa svojom braćom u Egiptu, više od dvadeset godina nakon što je bio prodan. Te su godine bile ispunjene kušnjama i nevoljama, no one završavaju pobjedonosnim usponom na vlast. Nakon što ponovno vidi svoju obitelj, što Josef osjeća? Je li ispunjen gorčinom ili su vrijeme i sreća koja ga je pratila učinili da njegova ljutnja izblijedi? Traži li on osvetu ili je spreman oprostiti?

• Što od gore navedenoga po vašem mišljenju motivira Josefove postupke prema njegojoj obitelji nakon što su došli u Egipat? Kako pomiriti s jedne strane Josefovo oštro postupanje i podmetanje Benjaminu, s njegovim istodobnim davanjem darova i vraćanjem novca njegove braće, s druge strane?

• Koliko ima istine u izreci "vrijeme liječi sve rane"? Da ste bili na Josefovom mjestu, biste li mogli ostaviti prošlost iza sebe?

Koji bi vam osjećaji bili najsnažniji?

pori biti puko preživljavanje ili pak aktivno promoviranje njihovih vjerovanja i religije? Kako su svatko od njih, Josef, Ester i Daniel, odgovorio na ova pitanja?

• Kako u priči o Josefu tako i u Megilat Ester, Hašem djeluje iza kulisa, skriveno, dok je u Knjizi Daniela njegova čudotvorna intervencija otvoreno pokazana. Što bi mogao biti razlog za tu različitost? Mislite li da je Hašemova providnost, općenito govoreći, manje uočljiva u izgnanstvu nego u Izraelu?

Josef Pravednik?

U rabinskoj literaturi Josef se često naziva "‫ "מעסף ״דצ מק‬No, neki komentatori sugeriraju da se Josef u Egiptu zapravo počeo asimilirati. S kojim se opisom slažete? Koje dokaze možete dati za svako od ovih gledišta?

• U kojoj je mjeri Josef osobno odgovoran za mržnju koju su njegova braća gajila prema njemu? Uči li on iz svojih pogrešaka dok se priča razvija?

• Josef svom sinu daje ime Menaše, "‫מם״א ״כל״ ֲ ָ ִּלמ‬ ֶ ‫מ״אל ִֹּד‬ ֱ ִּ‫ַשנ‬ ַ ‫ִּכמ״נ‬ "‫״במ ״ָאבִּ״י‬ ֵ ‫עְא ״כל‬ ֵ . Da li to ukazuje da je Josef aktivno odlučio okrenuti leđa svojo obitelji i naslje‫״‬

Vođe u izgnanstvu Priče o Josefu, Megilat Ester i Knjiga Daniela događaju se u izgnanstvu i ne iznenađuje da sadrže mnogo međusobnih podudarnosti.

• Što svaka priča podučava o životu pod tuđom vladavinom, i konkretnije, što znači biti Židov na vodećem položaju u izgnanstvu? Mogu li se izazovi s kojima su se suočavali biblijski protagonist usporediti s izazovima s kojima se susreću vođe danas ?

đu? Kako se (ako se uopće) promijenio Josefov vjerski identitet tijekom njegovog boravka u Egiptu?

• Što ljude navodi da odstupe od svoje vjere ili da joj se vrate? Čovjek izigrava B-ga • Prema Rambanu Josefovi postupci u Egiptu bili su vođeni željom da ispuni svoje snove. On smatra da su snovi neka vrsta proročanstva i da je čovjek koji je dobio takvo znanje dužna izvršiti volju Hašema. Abarbanel osporava tu pretpostavku tvrdeći da je odgovornost Hašema, a ne čovjeka da dovede do ostvarenja proročanstva. S kim se vi slažete?

• Sam Abarbanel tvrdi da je Josef nanosio patnju svojoj braći kako bi im pomogao da postignu pokajanje za svoje grijehe prema njemu. Josef je želio da oni budu kažnjeni na ovom svijetu, kako bi ih poštedio teže kazne u Svijetu koji će doći. Je li kažnjavanje braće išta više Josefov posao od ispunjenje proročanstava? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Je li opravdano da vođa pogazi svoje Židovske vrijednosti kako bi zadržao svoj položaj koji će mu omogućiti da štiti svoju naciju? Treba li cilj vođe u dijasGodina 1 3 7 Broj 10 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Josef i Jehuda Svađa između Jakovljevih sinova usredotočena je na dva konfliktna pogleda vezana uz svetost židovskog naroda. Jehuda je smatrao da se moramo ponašati u skladu sa trenutnom realnošću i da, prema sadašnjoj situaciji, židovski narod mora ostati odvojen od drugih naroda kako bi sačuvao svoje jedinstveno nasljeđe. Josef je, s druge strane, vjerovao da se moramo usredotočiti na krajnji cilj. Moramo uzeti u obzir skriveni potencijal budućeg vremena u kojem će 'narodi hodati u tvom svjetlu' (Izaija 60,3). Tako smo, prema Josefu, čak i danas odgovorni za duhovno uzdizanje svih ljudi.

Koji je pogled ispravan – Jehudin pragmatični nacionalizam ili Josefov vizionarski univerzalizam?

Sadašnjost nasuprot budućnosti Rasprava između Jehude i Josefa u stvari je odraz temeljne podjele u svijetu. Ponor između trenutne stvarnosti i budućeg potencijala ukorijenjen je u temeljima svemira.

Drugog dana Stvaranja, B-g je stvorio 'rakiu', nebeski svod koji je dijelio vode ispod od voda iznad njega (Berešit 1,7; vidi Hagiga 15a). Ta podjela simbolizira ponor između sadašnjosti (predstavljene 'vodama dolje' u ovom svijetu) i budućnosti

Strana 8

(predstavljene 'vodama gore' na nebesima). Nemogućnost da otkrijemo potencijal budućnosti u sadašnjosti je temeljni nedostatak našeg svijeta; suprotno drugim danima Stvaranja, Tora opisujući drugi dan kada se dogodilo to razdvajanje, ne kaže da je 'bilo dobro'.

Josef i slovo hei Prema midrašu (Sota 36b), anđeo Gavriel naučio je Josefa 70 jezika.

Gavriel je također dodao slovo 'he' iz B-žjeg imena Josefovom imenu te ga je nazvao 'Jehosef' (Ps. 81,6). Koje je značenje tog dodatnog slova?

Mudraci nam kažu da je B-g ovaj svijet stvorio pomoću slova he, a svijet koji će doći pomoću slova jud (Berešit Raba 12,9). U Josefovom pogledu na svijet, svaki narod ima svoj budući duhovni potencijal, ovisno o tome kako će se uklopiti u posljednji plan kiduš ha-Šema, posvećenja B-žjeg Imena i objave Njegove vladavine u svijetu. Posebna uloga svakog naroda predstavljena je posebnim jezikom.

Međutim, bez slova he, Josef ne bi mogao dobro shvatiti jezik svakog naroda, tj. ne bi mogao shvatiti prirodu njihovih uloga u budućem svijetu. Dodavanjem slova he njegovom imenu – slova pomoću kojeg je stvoren ovaj svijet – Josef je stekao

sposobnost razumijevanja svemira onakvog kakav postoji sada. Josef je tada bio sposoban dokučiti jezike svih naroda i procijeniti njihov duhovni potencijal.

Josef je bio sposoban razlikovati potencijal svijeta za kiduš ha-Šem pomoću tog jednog slova. On je koristio he, slovo koje je zatvoreno sa triju strana, kao da je budući potencijal gotovo u potpunosti sakriven. Jehuda je, s druge strane, gledao na duhovno stanje svijeta kao da je otkriveno već sada. „Josef, koji je posvetio B-žje ■Ime u privatnosti, zaslužio je jedno slovo Bžjeg Imena. Jehuda, koji je posvetio Bžje Ime u javnosti, zaslužio je dobiti cijelo ime prema B-žjem Imenu“ (Sota 36b).

Dvije vrste cadikima

Prema Zoharu, Benjamin je upotpunjavao svog brata Josefa.

'Rahel je rodila dvojicu cadikima, Josefa i Benjamina. Josef je bio 'viši cadik', dok je njegov brat Benjamin bio 'niži cadik' (Vajece 153b). Kakve su ovo dvije vrste cadikima?

'Viši cadik' je kanal za 'šefa' (B-žji utjecaj), privlačeći je odozgo, dok 'niži cadik' prosljeđuje taj utjecaj fizičkom svijetu. Benjaminova uloga bila je da

Divrej To ra

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook:

Josef i Jehuda Na stranu ljepota rabi Johanana, ali ova priča nameće još neka zanimljiva pitanja. Što je to 'zlo oko'? Je li to samo primitivno praznovjerje? I zašto je Josef, više od svih drugih biblijskih likova, bio imun na to?

Talmud objašnjava da je Josef zaslužio zaštitu od 'zlog oka' budući da 'njegove oči nisu željele imati koristi od onoga što mu nije pripadalo.“ Gđa. Potifar pokušala ga je zavesti, no Josef je ostao vjeran B-gu i svom poslodavcu. Uistinu čin velikog moralnog integriteta – ali na koji način to ima veze sa 'zlim okom'?

ispuni naš svijet svetošću. Cijelog svog života, Benjamin je brinuo o tome da bi Hram trebao biti izgrađen na dijelu Erec Jisraela koje će nastaniti njegovo pleme. Zašto je to Benjaminu bilo od tako velike važnosti?

Hram je 'kuća molitve svih naroda', koji dozvoljava svima da imaju udio u njegovoj svetosti. 'Da su narodi znali koliko je Hram bitan za njih, sagradili bi utvrde oko njega kako bi ga zaštitili' (Tanhuma Bamidbar 3). Hram je imao temeljnu ulogu u Josefovom univerzalnom pogledu na svijet.

Kraljevstvo i Hram Rasprava između Jehude i Josefa može se oslikati dvjema institucijama: kraljevstvom i Hramom. Kraljevstvo, čija je uloga bila da zaštiti nacionalnu svetost židovskog naroda, bilo je utemeljeno na Jehudinim područjima, u Hebronu i Jeruzalemu. Hram, čija uloga je bila da uzdigne čitavo čovječanstvo, bio je sagrađen na Benjaminovoj zemlji. Ipak, Hram je djelomično bio sagrađen i na dijelu zemlje koji se iz Jehudinog područja protezao do Benjaminovog. Taj dio zemlje predstavlja sintezu Jehude i

Godina 1 3 9 Broj 10 Strana

Josefa, ujedinjenje nacionalnog univerzalnog pogleda.

i

Mikec, naziv ovotjedne parše, znači 'na kraju'. Midraš Tanhuma objašnjava da je B-g uspostavio kraj za sve stvari. Kao što je Josefovo zatvoreništvo došlo svome kraju u parši Mikec, tako će i konflikt između Jehude i Josefa biti razriješen nakon konstruktivnog perioda razvoja i promjene. Temeljno neslaganje u svijetu bit će popravljeno, a ponor između sadašnjosti i potencijala budućnosti, između voda ispod i iznad svoda, bit će iscijeljen.

Josef i zlo oko Rabi Johanan, učenjak iz trećeg stoljeća, imao je neobičan običaj.

Ponekad bi sjedio u blizini gradske mikve. Na taj način, objašnjavao je, židovske žene će me vidjeti kada izlaze iz mikve i imat će djecu prekrasnu poput mene. Rabi Johananovi prijatelji pitali su ga: Ne bojiš li se 'zlog oka'? „Ja sam Jo sefo v po toma k, ' odgovorio je, 'a zlo oko nije imalo vlasti nad njim.“ (Berahot 20a)

Rav Kook objasnio je da je 'zlo oko' primjer toga kako jedna duša može utjecati na drugu kroz nevidljive veze koje postoje među njima. Svi smo mi pod utjecajem svoje okoline. Život među plemenitim i pravednim ljudima ima vrlo pozitivni efekt, dok život među zlima i korumpiranima ima negativan efekt. Zlo oko je otrovni utjecaj zloćudnih osjećaja ljubomore i zavisti onih oko nas. Čovjek koji je učvrstio svoju unutarnju odlučnost i ne dopušta sebi da bude odveden sa pravog puta, unatoč vanjskim pritiscima – takav čovjek sagradio je zid koji štiti njegovu dušu od vanjskih utjecaja.

Biblijski junak koji je najviše iskazao snagu karaktera i čvrsto odbio poći krivim putem je Josef. Sedamnaestogodišnjak, mlad i zgodan, odvojen od zaštite svoje obitelji i kulture, rob kojeg zavodi moćna i atraktivna žena, Josef je unatoč svemu tome ostao vjeran svojim idealima.

Josef je odlučio da neće biti savladan svojim okruženjem, bez obzira na moć uvjeravanja. Zbog svog herojskog stava, zaslužio je da 'zlo oko' nema vlasti nad njim i njegovim potomcima. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Židovski snovi Sve ljude uključene u ljudsku dra-

nom se kod njega ponovo bude nje-

štaj Židova još uvijek progoni holo-

mu opisanu za nas u ovotjednom

govi davni s neba nadahnuti snovi i

kaust.

čitanju Tore progone njihovi neka-

ponovo ga zaposjeda gorčina zbog

dašnji postupci, ponašanja i odnosi.

odnosa s njegovo desetoro braće.

Faraona uznemiri njegov san o kra-

Braća ne shvaćaju da stoje pred svo-

ljevstvu u kojem snažni vladaju nad

jim bratom Josefom. Ali se sa kaja-

slabima, i odjednom se taj prijašnji

njem prisjećaju zavade s njime i

san pretvori u noćnu moru u kojoj

svog nimalo suosjećajnog postupa-

slabi proždiru moćne. Faraonov pe-

nja prema njemu, te opasnost u ko-

harnik je mislio kako je svoju neka-

joj su se u našli Egiptu vide kao

dašnju nesmotrenost ostavio iza se-

neku vrstu B-žanske kazne zbog

be i sada bez ikakve opasnosti može

svoje bezdušnosti i pomanjkanja

zaboraviti na sve i svakoga koji ga

suosjećanja prema svom bratu.

povezuju s vremenom koje je pro-

Narodi Europe još uvijek su obuzeti svojim starim i gotovo urođenim prezirom i mržnjom prema Židovima i judaizmu. Oni tog demona ne mogu izbrisati iz svog bića. Ljevicu još uvijek progoni pogrešna vizija i nedostižne ekonomske i socijalne teorije marksizma devetnaestog stoljeća, sa svim njegovim

zlonamjernim

nuspro-

■ duktima. Prošlost steže naš svijet i

A tamo u Zemlji Izraelovoj, stari

ostavlja tek malo prostora za mir i

otac Jaakov neutješan je zbog ne-

zadovoljstvo. No postoji i pozitivna

Sada se prisiljen prisjetiti mladog

stanka Josefa, jer on je još uvijek

prošlost koja također egzistira i u

Židova Josefa i još jednom skrenuti

uvjeren da su stari Josefovi snovi

Židovskom svijetu – prošlost Sinaja

Faraonu pažnju na onu čitavu pr-

bili istinita proročanstva i stoga

i Jeruzalema, Tore i odabranosti,

ljavu priču. Josef se podiže do vlasti

moraju nekako i dalje vrijediti i

tisućgodišnjeg tradicionalnog Ži-

i položaja, i pokušava izgraditi novi

ispuniti se.

dovskog života i čvrstih moralnih

veo u tamnici.

život za sebe daleko od svoje domovine i svoje obitelji.

Prošlost nikada ne nestaje, ni u

vrijednosti.

osobnom životu, ni u životu naroda,

Ta se prošlost polagano vraća

Kad, gle, sada se pred njim pojave

a niti u događanjima među narodi-

mnogim Židovima koji su na nju

desetorica njegove braće s kojima se

ma. Svaki pokušaj da se, nazovimo

zaboravili ili koji nikada o njoj nisu

prije mnogo godina žestoko posva-

to tako, “krene dalje“ uvijek sputa

dovoljno znali. Prošlost je, stoga,

đao i koja su ga prodala da bude

teret prošlosti koji smo prisiljeni i

moćno oružje za oblikovanje naše

rob egipatskoj aristokraciji. Odjed-

nadalje nositi sa sobom. Naš nara-

sadašnjosti i, dakako, naše buduć-

Strana 10

Divrej To ra

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein:

Židovski snovi

(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Dugo

nosti. To je prošlost koja je spasila

S druge strane, Jaakov sudjeluje u

ralnog Židovskog društva utemelje-

Josefa i njegovu braću i ponovo po-

Josefovim snovima i mada ukori

nog na vrijednostima Tore i sveop-

stavila Jaakova za oca nacije Izraela.

Josefa zbog njegovog ponašanja

ću predanost napretku civilizacije i

Prošlosti se nije uvijek ugodno pri-

prema svojoj braći, on čuva poruku

unapređenju ljudskog društva.

sjetiti. No ona je uvijek neophodna i

snova i na neki je način siguran da

poučna. Dok sanjamo o slavnoj bu-

će se oni ispuniti.

dućnosti moramo se sjetiti da nas

Test Židovskog kontinuiteta i lojalnosti bio je da li je pojedini Židov

Onome koji ne želi sudjelovati u

imao udjela u tim velikim snovima

snu bit će teško identificirati se sa

ili ne. Oni koji nisu, na kraju više ni-

snivačem ili čak i pokazati naklo-

su mogli prepoznati svoju vlastitu

ovotjedne

nost prema njemu. Josef koji je želio

braću. Zbog toga su Židovi na po-

paraše da je Josef prepoznao svoju

da njegovi snovi budu i njihovi sno-

sljetku postali negativne sile u

braću

nisu

vi istog trenutka prepoznaje svoju

Židovskom društvu, ali i u svjet-

prepoznala. Očiti je razlog za to, to

braću. Braća, koja još uvijek nemaju

skom društvu.

što je Josef, budući da je čekao na

ništa zajedničkog s Josefovim sno-

ostvarenje

vima, ne mogu ga prepoznati niti se

naša prošlost uvijek prati na našem životnom putu.

Središnja

je

dok

točka ona

svojih

njega

b-gomdanih

snova, tražio svoju braću, dok oni,

identificirati s njime.

Židovsko obrazovanje tijekom vje-

kova nije samo podučavalo znanje i

sama braća, nisu bili Josefu partneri

Židovsku tradiciju već je u Židov-

u tim snovima i stoga nisu mogli ni

sku dušu i um usađivalo vizije i

zamisliti

da

se

klanjaju

snove koji su životodavna sila Ži-

pred

dovskog opstanka. Mnogi od pro-

Josefom.

blema koji postoje u današnjem

Postoje sni koji su, privatni, osob-

Židovskom društvu, ovdje u Izra-

ne prirode, i mnogo puta ih nije mo-

elu, no posebno u dijaspori, rezultat

guće podijeliti s drugima. Međutim,

su činjenice da mnogi Židovi više

ponekad postoje snovi koji su toliko

ne dijele Židovske snove.

izvanredni i vrše utjecaj na pokolje-

Ovo objašnjava mnogo negativ-

nja i narode tako da ih se mora po-

nosti i gorčine koja su nažalost pri-

dijeliti s drugima. Josefovi snovi bili

sutne u Židovskom svijetu. Mi mo-

su takve naravi. Braća su pogrešno

ramo gledati na one koji snivaju kao

protumačila Josefove riječi kao po-

na heroje, i na vizionare kao na is-

kušaj da ovlada njima i kontrolira

ih. Snovi su, međutim, zapravo na-

Židovski je narod tijekom vjekova

govještavali da će Josef spasiti Ja-

sanjao mnoge snove. Neki od tih

akova i njegovu obitelj u vrijeme

snova bili su osobne prirode. Kao

gladi i krize.

takvi, oni zapravo nisu imali trajnog

Josef je poželio svoje snove podijeliti sa svojom braćom. Braća, koja su te snove doživjela kao zlu namjeru, nisu željela imati ništa s njihovim ispunjenjem ili ostvarenjem.

Godina 1 3 11 Broj 10 Strana

efekta. Međutim, bilo je veličanst-

venih, nacionalnih, pa čak i univerzalnih snova koji su bili dio Židovske tradicijje i društva. Ti su snovi uključivali povratak u Zemlju Izra-

tinske vođe našeg naroda. Josef još uvijek živi sa svojim snovima, svojom tvrdoglavošću, svojim nadama i svojom dobrotom. Neka bismo svi mi, njegova braća, bili dovoljno mu-

dri da ga prepoznamo u svojoj sredini. Šabat šalom i sretna vam Hanuka. ■

elovu, uspostavu pravednog i moStrana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje Faraonu, koji je sanjao vrlo uznemirujuće snove, rečeno je da u zatvoru ima jedan čovjek koji može rastumačiti snove. „Tako je faraon poslao po Josefa da ga brzo dovedu iz zatvora.

On je obrijao svoju kosu i promijenio svoju odjeću te došao pred farao-na.“ (Berešit 41,14). Sefer Jismah Je-huda citira drugi sefer (Macmeah Ješuos) koji iz ove priče izvlači veliku lekciju.

Josef je u zatvoru proveo mnoge godine. Kada je konačno izašao, taj je izlazak došao veoma brzo: vajerecuhu min ha'bor – požurili su se dovesti ga iz zatvora. Lekcija koju moramo imati na umu čitavog svog života je – ješu'at Hašem k'heref ajin – B-žje spasenje dolazi u treptaj oka. Čovjek može godinama prolaziti kroz kušnje i uopće ne vidjeti svjetlo na kraju tunela, no oslobođenje može doći niotkuda, doslovno u trenu. Tu ideju ističe prorok Izaija: „…Ja, Hašem, ubrzat ću to kad bude vrijeme (b'ita ahišena)“ (Ješaja 60,22).

Talmud (Sanhedrin 98a) zaključuje na temelju ovog stiha da izbavljenje

može doći na jedan od dva načina – ili u za to određeno vrijeme (b'ita), ili može biti ubrzano i doći ranije, kada Hašem odluči da ga ubrza (ahišena).

To je talmudsko tumačenje, ali jednostavno tumačenje stiha je „Ja ću ga donijeti brzo u pravo vrijeme“.

Dakle, bili smo u izgnanstvu više od 2000 godina. Milijuni Židova rođeni su i umrli u iščekivanju izbavljenja, a ono još nije došlo. Međutim, to nas ne smije obeshrabriti u prihvaćanju činjenice da će ono doći i to brzo, kada dođe vrijeme za to. To je doslovno tumačenje stiha: Bit će to u svoje vrijeme, ali kad se dogodi, dogodit će se vrlo brzo. Bez obzira na to što galut ponekad izgleda beskonačno, to nas ne bi trebalo obeshrabriti od razmišljanja da se stvari mogu preokrenuti u trenu.

To je lekcija Josefovog oslobođenja iz zatvora. Unatoč činjenici da je boravio u zatvoru godinama, kada je došlo oslobođenje, bilo je to 'vajericuhum min ha'bor' (brzo su ga izvukli iz zatvora). Nažalost, to je vrlo čest

scenarij u mnogim područjima života.

Postoje ljudi čija djeca traže supružnika. Ponekad taj proces može trajati jako dugo i to postaje obeshrabrujuće i za roditelje i za djecu.

Međutim, vrlo često, kada se dogodi – dogodi se u trenu! Mladić upozna pravu djevojku; djevojka upozna pravog mladića. Svaki od njih tražio je tko zna koliko vremena, a sada, odjednom, njih su dvoje sigurni da su pronašli onog pravog! I to je primjer 'b'ita ahišena' (u svoje vrijeme, ubrzat ću to). Nadam se da će ovo poslužiti kao ohrabrenje tisućama ljudi koji ■ prolaze kroz to iskustvo.

Jismah Jehuda citira sljedeću priču sa Rav Jichakom Ze'evom Soloveitchikom (Brisker Ravom): Rav Soloveitchik trebao je biti 'mesader kidušin' (službenik na vjenčanju) jednome od svojih studenata. Pod hupom, mladić je shvatio da je prsten ostavio kod kuće. Brisker Rav je inzistirao na tome da unajme taksi, pošalju nekoga kući po prsten i odgode vjenčanje dok prsten ne stigne. To je trajalo 15 minuta.

Prsten je stigao i oni su stali pod hupu. Pod hupom, 'hatan' je bio spreman staviti prsten na 'kalin' prst i reći „Harei at mekudešet li“, kad mu je odjednom prsten pao.

Svi su zastali. Najprije je zaboravio prsten, a sada mu je ispao. Nisu li to loši predznaci? Halahist kakav je bio, Brisker Rav je o tim predznacima rekao sljedeće, „Ovo ne znači apsolutno ništa! To samo znači da hupa mora doći 'b'šaa tova u'muclahat' (u dobar i uspješan tren). Prije 15 minuta, nije bio taj tren. Prije 30 sekundi, nije bio taj tren. 'Šaa tova u'muclahat' bila je točno 15 minuta i 30 sekundi nakon vremena koje je prvotno bilo određeno za 'hupa' i to je vrijeme u koje će ona biti izvršena.“

Strana 12

Divrej To ra

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Dugo iščekivanje i brzo oslobođenje

Tako je sa svim 'šiduhim' (bračnim spojevima). Ponekad 'šaa tova u'muclahat' uzima više od 15 minuta i 30 sekundi. Ponekad je to 5 godina, 10 godina, čak i duže. Moramo se sjetiti – 'b'ita ahišena'. Kada vrijeme konačno dođe, dogodit će se brzo. B-žjom voljom, i buduće otkupljenje također će doći u svoje pravo vrijeme (b'ita) i brzo (ahišena).

Josef je odražavao Svemogućeg

atribute

Ima zanimljiv Ba'al HaTurim u ovotjednoj parši. Na stih „A Josefu su se, prije no što je nastupila prva godina gladi, rodila dva sina koja mu je rodila Osnat, kći Potifera, svećenika iz Ona.“ (Berešit 41,50) Baal HaTurim komentira: Samo su dva mjesta u Humašu na kojima srećemo riječ „u'l'Josef“ (a Josefu) – ovdje i u Mošeovom blagoslovu Josefovom plemenu u parši Zot haBraha: „A Josefu je rekao: Neka Hašem blagoslovi njegovu zemlju…“ (Devarim 33,13) Lekcija koju uči Baal HaTurim je da je Josef zaslužio blagoslov nad svojom zemljom jer se u godinama gladi uzdržavao bračnih odnosa (izvedeno iz činjenice da stih naglašava da su njegova dvojica sinova rođeni prije početka prve godine gladi). To tumačenje pojavljuje se u traktatu Tanis koji kaže: „Tkogod sudjeluje sa zajednicom u vrijeme nevolje, taj će zaslužiti da sudjeluje i u vrijeme utjehe.“ (Taanis 11a).

Zemlja koju je Josef primio u Erec Jisraelu bila je blagoslovljena obiljem Svemogućeg. Kako je Josef to zaslužio? Josef je bio drugi najmoćniji čovjek na svijetu. Živio je u luksuzu.

Međutim, on si je uskratio zadovoljstvo bračnih odnosa jer je htio suosjećati sa ljudima koji su patili. Iz tog razloga, bio je nagrađen posebno plodnom zemljom.

Godina 1 3 13 Broj 10 Strana

Raši piše (u parši Zot HaBraha): „Među nasljeđem svih plemena, nijedna zemlja nije toliko puna obilja kao što je Josefova.“ Bila je to najplodnija zemlja u cijelom Erec Jisraelu. On je dijelio teret sa drugim ljudima i zato mu je Ribono šel Olam uzvratio, mnogostruko.

Rav Matisyahu Solomon daje krasan uvid u komentar Ba'al HaTurima. Mošeova braha za Josefa u parši Zot haBraha dodaje „najboljim plodovima koje sunce daje i najboljim rodom svakog mjeseca; onim što je najbolje sa istočnih gora i onim što je najbolje s vječnih gora; najboljim plodovima zemlje i naklonošću Onoga koji je prebivao u grmu (u'racon šohnei sne)…“ (Devorim 33,14-16). Što znači stih „u'racin šohnei sne“?

Raši u Zot HaBraha objašnjava da se „Onaj koji prebiva u grmu“ odnosi na Svemogućeg koji se židovskom narodu po prvi puta pojavio u (gorućem) grmu.

Mošeom u grmu zato što je to nisko stablo. Hašem je time rekao židovskom narodu, „Vi ste u boli, podnosite egipatsko ropstvo, i Ja sam također u boli.“ To je fizička manifestacija koncepta „Imo Anohi b'cara“ (Ja sam s njim u vrijeme njegove nevolje). Ja osjećam vašu bol. To je atribut Svemogućeg. On prebiva u trnovitom grmu i stoga suosjeća sa zajednicom u vrijeme nevolje.

Rav Matisyahu ističe da se samo dva puta u Tori Svemogućem obraća kao Onome koji prebiva u trnovitom grmu – prvi puta u parši Šemot i drugi puta u blagoslovu Josefa u parši Zot HaBraha. Poanta je, kaže on, da Svemogući „nosi breme svog prijatelja“.

(On je 'nose b'ol im haveiro'). On osjeća bol židovskog naroda i On cijeni ljude koji također osjećaju tuđu bol. Josef je bio takav čovjek i Hašem ga je prikladno nagradio najplodnijom zemljom Erec Jisraela. ■ Prevela Anja Grabar

Raši, u parši Šemot, objašnjava da se Hašem po prvi puta pojavio pred Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nezgodan dar Ovaj tjedan Faraonovi snovi o kravama i usjevima zahtijevaju tumačenje. Njegov peharnik prisjeća se

Josipove sposobnosti da protumači snove. Josipa dovode iz zatvora, šišaju ga i odijevaju u prikladnu odjeću za susret s vladarom Egipta.

Faraon shvaća da su Josipova tumačenja istinita (da će doći do sedam godina

obilja

nakon

kojih

će

uslijediti sedam godina gladi), te postavlja

Josipa

za

najmoćnijeg

čovjeka u cijeloj zemlji kako bi zemlju pripremio za glad.

Ali ove godine želim to malo Josip je bio onaj koji je davao ljudima i to ne samo kad mu je bilo zgodno davati. Jedan od mnogih primjera mogao bi biti onaj kada je njegov otac zatražio od njega da ode do svoje braće u Dotan, a on je

otišao bez oklijevanja – iako je znao da ga braća mrze i da će biti nasilni

3 ujutro kada sam iscrpljen i napola spavam, ili otići po djecu u školu umjesto nje iako sam vrlo zauzet.

Ali znam da joj je to potrebno pa stoga to ipak učinim.

Stvar je u tome da dajemo onda

voriti na to, čak i ako je zadatak bio

kada je osobi potrebno, bez obzira

nezgodan.

na to osjećamo li se raspoloženima za to ili ne.

Moja supruga i ja imali smo teškoće u životu i ljudi su nam

ih optužuje da su uhode i raznim

nudili pomoć. Uvijek smo zahvalni

makinacijama uspijeva postići da

za to. Međutim, najzahvalniji smo

dovedu Benjamina, svog najmlađeg

onima koji su nam pomogli onda

brata, u Egipat. Zatim Josip op-

kad nam je zaista trebalo, a ne samo

tužuje Benjamina za krađu nje-

onda kad je njima odgovaralo.

govog posebnog pehara. Zašto Josip

Toliko je ljudi koji su spremni

to čini? Je li velik čovjek popustio

pomoći, i to je divno. Ali broj se

pred privlačnošću osvete? Sljedećeg

znatno smanji kada ti je potreban

tjedna sve će postati jasnije.

netko tko će te pokupiti iz bolnice u zadnji čas i kada zovemo one koji su

Josip je jedini biblijski lik kojeg se

nam ponudili svoju pomoć.

naziva cadikom – pravednikom. Znamo da je Biblija puna pravednih

Pomoći onda kada je ljudima

pojedinaca. Što je to posebno kod

Josipa da se upravo on ističe pravednošću više od drugih?

Govorio sam prošle godine o preuzme

odgovornost, nečemu što je on

sažeo u svom karakteru više nego bilo koji drugi biblijski lik, osim

Mi ljudska bića imamo onaj dobar dio sebe koji uvijek želi davati i dijeliti. I taj dio nas ponekad će se prirodno izraziti. Čak i najsebičniji ljudi ponekad će osjetiti potrebu za davanjem.

Ali izazov davanja nije u tome da kada

potrebno

je

ključni

element

pravednosti kojeg je Josip imao.

Mjera u kojoj smo mi u mogućnosti ostaviti nešto što se nama čini važnim

kako

bismo

pomogli

čovjeku u vrijeme njegove potrebe,

to je mjera u kojoj dajemo zaista

možda Mojsija. I ja vjerujem da je to

dajemo

srž onoga zbog čega je poznat kao

davati; već u tome da dajemo kada

'pravednik'.

nismo raspoloženi davati.

Strana 14

nije zgodno, znači otići joj po piće u

trebao i on je bio spreman odgo-

kupiti hranu i ne prepoznaju ga. On

da

izaći s njom na večeru. Davati kada

Pravednost nije samo u davanju.

Josip čeka svoju braću da dođu u

voljnosti

cvijeće ili poklon za godišnjicu, ili

prema njemu. Njegov otac je nešto

Egipat. Baš u to vrijeme, oni dolaze

Josipovoj

Za mene, primjerice, davati mojoj ženi kada je zgodno, znači kupiti joj

proširiti.

smo

raspoloženi

iskreno. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej To ra

Rabbi Shlomo Riskin:

Hanuka

Zašto Hanuku slavimo osam da-

da ide na mračna mjesta i donese

kultura Čovjeka (a ne B-ga) kao

na, a ne sedam? Na kraju krajeva,

svjetlost. To je smisao "usavršavanja

mjerila svih stvari, i ljepota umjesto

čudo s vrčem ulja započelo je tek

svijeta" (tikun olam), B-žanski nalog

istine kao najveće dobro, prijetila da

drugog dana, onda kada bi se vrč

Izraelu da bude "svjetlo narodima."

uništi

ispraznio. Stoga bi se sasvim racionalno moglo pretpostaviti da bi se blagdan

Hanuke

trebao

slaviti

tijekom sedam dana za kojih je ulje gorjelo čudom. O čemu se onda radi u prvom danu koji također zavre-

đuje da ga se slavi?

Rabbi Moshe Prager, dugogodišnji urednik časopisa Beis Yaakov, pisao je o jednom mladiću u Auschwitzu koji je na prvi dana Hanuke postao bar micva. Dječak je mukotrpno sa-

naš

Sveti

Hram. To

je

dodatno svjetlo menore - "Jer svijeća je zapovijed, i Tora je svjetlost." prevladalo tamu i ponovno za sljedećih 200 godina uspostavilo vladavinu Tore!

kupljao otpatke ulja kako bi napra-

Rabin Elijah iz Vilne (Litva, 18.

vio improviziranu "svijeću", i po-

stoljeće), poznat kao Gaon iz Vilne,

Iz ovog pitanja, po kojem je Beit

zvao jednu malu grupu da je pro-

zapaža da je dvadeset i peta riječ

Yosef (Rabbi Joseph Karo, Španjol-

slave s njim. U mrkloj noći ti su se

Biblije or (svjetlost), u stihu: "I B-g

ska, 16. stoljeće, Turska i Izrael) po-

hrabri, sveti Židovi zbili jedan uz

reče, 'Neka bude svjetlo'" (Postanak

stao čuven, dolazi duboki uvid mog

drugog

kako bi gledali kako bar

1,3). Kad uzmemo u obzir da se

učitelja i mentora, Rabbi Josepha B.

micva dječaka pali svijeću, izgovara

vojna pobjeda Hanuke zbila dva-

Soloveitchika, z”l, koji će nam po-

blagoslove te mu se pridružili u

deset petog dan mjeseca kisleva, i

moći da razumijemo zašto je prvi

pjevanju tradicionalnih pjesama za

da je Hanuka u Knjizi o Makabej-

dan bitna komponenta proslave.

Hanuku. Baš kad su ih osjećaji

cima i kod povjesničara iz perioda

počeli vraćati u gotovo zaboravljeno

Druge

vrijeme radosti, nacistički čuvar

poznata kao Praznik Svjetla - Hag

ušao je u sobu u kojoj su se okupili,

Ha'Urim - oštroumno zapažanje Ga-

opalio iz puške u vis i izderao se na

ona iz Vilne nije ništa manje nego

mladića koji je bio usred zabranje-

zapanjujuće.

Za razliku od Rašija, koji je postavio pitanje zašto Biblija započinje pričom o stvaranju svemira, a ne prvom zapovijedi Židovskom narodu u Izlasku 12,1-2, Rabbi Soloveitchik prvu zapovijed Biblije vidi u priči o stvaranju samog svijeta.

Uostalom, središnje načelo Biblije je zapovijed da se „ide putem“, da se postupa u skladu s B-žanskim atributima: „Baš kao što je On milosrdan, tako moramo i mi biti milosrdni, baš kao što je On suosjećajan, tako i mi moramo biti suosjećajni.. … “.

Rabbi Soloveitchik nastavlja da, isto tako, budući da je B-g stvorio svijet, i mi također moramo opona-

šati tu kreativnost. I mi također moramo stvarati. A kako je prvo stvorenje Svemogućeg na mjestu bezdana tame bila svjetlost, tako i zadaća Židovskog naroda mora biti Godina 1 3 15 Broj 10 Strana

nog postupka da ugasi svijeću. Dijete je, shvaćajući da mu je sudbina zapečaćena, nepokolebljivo pogledalo u oči tog nacista: "Mi Židovi ne gasimo svjetlo. Mi stvaramo svjetlo“. Iz nekog neobjašnjivog razloga nacistički se čuvar okrenuo i bez riječi izišao. Usred najrazornije tame

ponekad se može pojaviti najveće svjetlo.

države,

Josipa

(Flavija),

Sve ovo lijepo objašnjava zašto proslava Hanuke uključuje i prvi

dan blagdana. U stvari, upravo na taj datum, 25. kisleva, na prvi dan Hanuke, iznova nas se podsjeća da svoje svjetlo moramo pridodati postojećem B-žanskom svjetlu kako bismo usavršili nesavršeni, nepotpuni svijet za kojeg nas je B-g zadužio da ga usavršimo i upotpuni-

I doista, Židovska je misija doni-

mo. Ba'jamim ha'hem, ba'zman haze,

jeti B-žje svjetlo svijetu, protjerujući

kao što je bilo u one dane, isto tako i

tamu koja neprestano prijeti da će

u našima.

preplaviti B-žje stvaranje. To je smisao čuda svjetlosti Hanuke: moramo svoje svjetlo pridodati B-žjem početnom svijetlu iz vremena stvaranja,

Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

kada je tama helenizma, paganske

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov:

Sitnice

"Jakov je ostao sam" (Postanak 32,25).

On se vratio da uzme jeftine vrčeve (Hulin 91a)."

"A od preostalih vrčeva dogodilo se čudo za Ruže [Židove]" (iz Maoz Cura).

"Koliko svijeća [Hanuke] palimo? Prve noći, palimo jednu. Od tada nadalje, nastavljamo i dodajemo svake noći po jednu, sve do posljednje noći, kada će ih biti osam" (Šulhan Aruh, Orah haim 671,2).

Svima nam je poznat problem, krenemo raditi nešto dobro, unesemo u to svoj um i svoje srce, a nešto nas omete. Riješimo to, kad opet.

Omete nas nešto drugo. I onda ponovo. Frustracija koja se javlja je sasvim razumljiva. Jedan dan kad nam "ne ide" neće nas navesti da sasvim odustanemo, ali je sasvim dovoljan većini nas da odustanemo za taj dan. Napravit ćemo to sutra. Sutra ćemo započeti to što smo htjeli.

I to je žalosno. Jer koliko god to banalno bilo, samo je jedan danas.

Nema nikakve garancije da će nam sutra pružiti bolju priliku. Često je sutra kopija današnjeg dana, koji je kopija jučerašnjeg dana.

Svi znamo da je posljedica odgađanja toga i drugih dobrih projekata malo ili nimalo učenja Tore, i mnogo neznanja, zbrkanih molitava koje ne pamtimo, udaljenog, hladnog i nelagodnog odnosa s B-gom, mnogo frustracije, razočaranja i gorčine. Što možemo učiniti da bismo postizali više i osjećali se bolje sami sa sobom i odnosu na svoje želje?

Rebe Nahman je dao Reb Nosonu Strana 16

ključ kojim se i mi možemo koristiti: "A bissel iz oikh gut – I malo je također dobro." Ostale su vam samo dvije minute od dva sata koja ste htjeli imati? Zgrabite ih! A bissel iz oikh gut. I malo je dobro!

Iz nekog razloga ljudski um smatra da malo, sitno ili malobrojno znači "bezvrijedno". Jakov Avinu je znao da ti vrčevi vrijede tek par novčića. Ali traženje zamjene za njih oduzelo bi nekoliko trenutaka od učenja Tore ili koncentrirane molitve. To je neprocjenjive vrijednosti.

A rezultat tih trenutaka su šire, dublje poznavanje Tore, odnosno dublja vjera – što je također neprocjenjivo.

To vrijedi i za druge micve. Na primjer kod davanja u dobrotvorne svrhe, makar davati nešto sitnih novčića izgleda bijedno, B-g na to gleda drugačije. Nije važno dajete li puno ili malo dok god činite sve što možete za svog Oca na Nebesima (Menahot 110A). Kada je u pitanju posjeta bolesnome, navratiti na pet minuta može biti isto što i micva posjete na sat vremena. (Možda čak

i više, ovisno o stanju pacijenta■ te da li ste dobrodošao gost ili nudnik.)

Zamislite da su Makabejci rekli: "Samo jedan vrč ulja? To nam neće pomoći. Zašto da se trudimo upaliti večeras menoru? Pričekat ćemo dok ne dobijemo novu pošiljku sljedeći tjedan." Oj vej! Riječima se ne može opisati kakav bi to gubitak bio.

Njima se isto tako ne može opisati niti naš gubitak, ukoliko ne cijenimo trenutke učenja Tore, molitve ili da budemo dobri prema nekome. Ali riječi također ne mogu opisati ni svjetlost Hanuke ili sjaj kojim sjajimo time što koristimo sitne djeliće vremena koje imamo.

Stoga naučimo još jednu malu pouku iz ovih posljednjih noći Hanuke. Još jučer ste zapalili samo jednu svijeću, a sada ih je sedam ili osam. Sve ste to vi učinili ! Malo po malo. Jer A bissel iz oikh gut. *

* UPOZORENJE: Primjenite "I malo je dobro" samo kada ne možete učiniti gotovo ništa. Kad može učiniti mnogo, učinite mnogo! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej To ra

Rabbi Daniel Travis:

Ponad oka

Josef je plodna grana; plodna grana alei ajin - pored zdenca. (Berešit 49,22) Riječi "alei ajin – pored zdenca" također se može pročitati kao "olei

ajin. – podignut iznad oka". Iz ovoga na ovom mjestu Tora daje naslutiti da "ajin hara" (štetni učinci kada na vas netko gleda sa zlom namjerom ili namjerom da vam našteti) ne bi imao

učinka na potomke Josefa.

Navikli na suvremeni napredak znanosti, teško nam je razumijeti kako

nad kojim ajin hara nema nikakve

predmeta koji posjedujemo. Onaj tko

"zlo oko" može nekome prouzročiti

moći." S obzirom da većina Židova ne

uoči vašu sreću može zbog toga

štetu, ali kabalistička literatura objaš-

zna od kojeg plemena potječe, kako se

postati ljubomoran, ili ogorčen , a taj

njava da je oko najduhovniji organ u

ovo može iskreno izjaviti? Budući da

stav može izazvati ajin hara. Zbog ove

tijelu, i kao takav ima duboku meta-

je Josef dugi niz godina na životu odr-

vrlo stvarne opasnosti dopušteno je

fizičku moć. Njegova je moć toliko

žavao cijeli židovski narod u Egiptu,

omalovažavati ono što posjedujete u

snažna da je Rav jednom prilikom na

on je zaslužio da se njegovo ime pove-

svrhu izbjegavanja ajina hara. Iako je

groblju izjavio da devedeset i devet

zuje sa čitavim židovskim narodom

Cipora, žena Mošea Rabeinu bila

posto onih koji tamo počivaju, ondje

kroz sve vjekove. Stoga za nijednog

izuzetno lijepa, Tora o njoj govori na

se nalaze kao posljedica ajin hara.

Židova nije šeker (neistina) iznijeti

nimalo laskav način, kako bi otklo-

Halaha prepoznaje ajin hara kao stvar-

takvu izjavu, čak ni za onoga koji zna

nila bilo kakvu potencijalnu moguć-

nu opasnost, pa je stoga zabranjeno sa

da ne vodi porijeklo od Josefa.

nost za ajin hara, koji bi se inače mo-

zavišću gledati na bilo koji projekt u koji je netko uključen.

Još jedna mjera opreza koju treba poduzeti kako bi se izbjeglo ajin hara

Ako se netko plaši ajina hara, on bi

je suzdržati se od hvaljenja ili praviti

trebao reći: "Ja sam potomak Josefa,

se važnim u vezi bilo koje osobine ili

Godina 1 3 17 Broj 10 Strana

gao pojaviti. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MIKEC

Paraša (priča) Mikec velika je pouka o slobodnoj volji. Kakva je njezina veza s Hanukom?

U prošlotjednom odjeljku Vaješev

naučili smo da se Josefova unutarnja promjena, ona koja ga je preobrazila i s kojom je započeo njegov put postajanja cadikom (pravednikom), dogodila u trenutku kad su ga njegova braća

bacila u bunar, te da se tajna njegova uspjeha krije u spoznavanju da zlo predstavlja ona vrata koja vode do postizanja uspjeha. Mi ne možemo željeti dobro sebi, a nadati se da će zlo zadesiti našeg bližnjeg. Ako želimo

zlo drugima, ta želja eliminira svako

dok su suradnja i timski rad neophodni za pravi uspjeh, ovisnost je njegov

rođena, već su je morale stvoriti ■ slamanjem svoje sebičnosti. Stoga je

najveći neprijatelj.

najprije bilo potrebno slomiti Josefa -

dobro koje imamo. Priča u paraši

Onog trenutka kad je Josef u sebi

Mikec izravno se nastavlja na parašu

ispravio to mjesto, tog časa "... Faraon

Vaješev i bavi se privođenjem kraju

posla i pozove Josipa, i izvedoše ga brže-

(na hebrejskom: kec) tame u našem

bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje, žurno"

životu.

na hebrejskom je vajericuhu, što dolazi od riječi leracot, udovoljiti, što znači da

Za pravi uspjeh neophodni su

je nakon godina patnje bilo vrijeme da

suradnja i timski rad,

Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef

dok je ovisnost (o nekome)

protumači faraonove snove i odmah

njegov najveći neprijatelj.

bude postavljen za drugoga do fa-

raona.

baciti ga u jamu, prodati ga Jišmaelcima, potom Potifaru u Egiptu, a kad je postigao moć kao Potifarov rob, ponovo je doživio pad, bio bačen u zatvor i tek tada je "... izveo ga brže-bolje iz

tamnice... ", stoga je jedini način da prebrodimo svoje padove to da se koncentriramo na rješenje problema i uklanjanje tame iz naših života.

Nama, ljudskim bićima, stvorenim na B-žju sliku,

Kad Josef faraonovom glavnom

Kao ljudskim bićima, stvorenim na

peharniku protumači san na kraju

B-žju sliku, naš je cilj steći moć pove-

prošlotjedne paraše, on ga zamoli da

zivanja materijalnog i duhovnog svije-

povezivanja materijalnog i

ga ne zaboravi kad iziđe iz zatvora.

ta, povezivanja našeg tijela i duše, kao

duhovnog svijeta.

Zohar objašnjava da je Josef u tom

što je rečeno: "Duh je čovjekov svijeća

trenutku svoj uspjeh povezao uz

Vječnoga ..." (Izreke 20,27). Također je

glavnog peharnika, i prekršio zakon:

rečeno: "Vječni nalazi zadovoljstvo (na

"Nemoj imati drugih bogova uz mene"

hebrejskom: roce) u onima koji ga se

(Izlazak 20,2), i to je dovelo do toga da

boje..." (Psalmi 147,11), i neki od ve-

glavni peharnik na to zaboravi (na he-

likih mudraca tumače da roce dolazi

brejskom: šiheha, sastoji se od istih

od riječi vajericuhu (žurno), dok drugi

slova kao hašeha, tama) dvije godine.

tumače da dolazi od "rocec" (slomiti),

Ta je ovisnost odvojila Josefa od

tako da ne zaboravimo da čak i

Svjetlosti, od Stvoritelja. To znači da

najvećim dušama veličina nije pri-

Strana 18

cilj je steći sposobnost

Paraša Mikec se obično čita na Hanuku i, oba nam ta događaja iznose glavno načelo da je uklanjanje tame preduvjet za postizanje izbavljenja. ■

Prevela Tamar Buchwald

Divrej To ra

Biseri hasidske mudrosti G dje i koga tražiti?

Neki hasid posjeti jednog dana čuvenog rebea da ga zamoli za pomoć. Rebe ga je neko vrijeme u tišini promatrao, a onda upita: “Što te to toliko muči, pa si došao čak do mene?”

“Ja sam u potrazi za B-gom,” kao iz topa provali mladić. Rebe, priča se uokolo, zna i voli pomoći takvima poput mene.

Rebe na trenutak zastane, pa mu reče: “Nisi trebao dolaziti do mene; bojim se da si samo uzalud trošio vrijeme i novac. Zar ne znaš da u našim knjigama piše kako ‘B-žja slava ispunjava čitav svijet.’”

Mladić je sada izgubio strpljenje, a uz to i uobičajene manire:

I zbjeglica i tragalac Postoje dva moguća razloga zašto bi se neki čovjek preselio iz jednog mjesta u drugo. Ili na mjestu na kojem se sada nalazi ne može postići što želi, ili jednostavno mora

“Pa što bih onda trebao raditi, gdje i koga bih trebao tražiti?”

Rebe se prvo glasno nasmija, a onda tiho doda: “Bolje će ti biti da potražiš samoga sebe!”■

bježati. Jedini interes izbjeglice je da napusti mjesto na kojem se nalazi; svaki korak kojeg napravi služi u tu svrhu. Što više

koraka napravi, to je udaljeniji od mjesta s kojeg je prisiljen bježati.

Za razliku od njega, čovjek koji želi stići na neko određeno mjesto zadovoljan je tek kad stigne do željenog cilja.

Magid iz Dubna ■

P ronalaženje istinske sreće je najteža od svih duhovnih zadaća.

Ako je jedino što te može usrećiti neka glupost, koja ne vrijeđa okolinu učini to! ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 1 3 19 Broj 10 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

motivacija nadmašuje pozitivnu motivaciju da učinimo nešto konstruktivno.

Društvene fobije Ponekad ponašanje može ukazivati na nedostatak asertivnosti, no to je zapravo nešto drugo, poput nesigurnosti prilikom govora pred skupinom ili recitiranja u razredu.

To se smatra društvenim fobijama i one se mogu pojaviti čak i kod ljudi koji su inače asertivni.

Osoba koja ima fobiju od javnog nastupa može iskusiti simptome napada panike kada treba javno nastupiti. Ona može drhtati, biti blijeda, imati ubrzan rad srca, suha usta, vrtoglavicu, te osjećaj nadolazeće strahote. Osoba će priznati da nema izvora straha, ali ona je virtualno paralizirana osjećajem straha.

Za razliku od napada panike, koji se mogu dogoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, društvene fobije imaju specifične okidače, kao što su javni nastupi, zatvoreni prostori (klaustrofobija), visoka mjesta (akrofobija), ili bazen (akvafobija).

Jedan je mladić imao strah od poziva na alija (kada čovjek biva pozvan na čitanje Tore). Njegov tast htio mu je iskazati čast tako što mu je sačuvao prestižnu aliju Hasan Tora na Simhat Tora. Njegov zet je panično istrčao iz šula.

Za fobije koje se mogu dogoditi češće i mogu biti nepredvidive, poput toga da ste pozvani recitirati pred razredom, postoji djelotvoran tretman poznat kao sistematska desenzitizacija, tehnika koja uključuje postupno izlaganje osobe prijetećoj situaciji u opuštenim uvjetima sve dok se negativna reakcija ne eliminira. Tu metodu pojedinac može provoditi sam, iako je rad s terapeutom djelotvorniji.

Strana 20

Tako, nitko ne može uistinu reći, "Ja nisam motiviran." Svaki dobrovoljni čin je potaknut motivacijom.

Treptanje i disanje su nemotivirane radnje. Hodanje po sobi je motivirana radnja.

Zato je onaj tko leži u krevetu umjesto da ustane i ode na minjan ili na posao, motiviran. On ima negativnu motivaciju.

Zdrava asertivnost može vam omogućiti postizanje mnogih vaših ciljeva. Nema razloga da propuštate stvari koje legitimno mogu biti vaše.

Mogu postojati razlozi zbog kojih niste bili asertivni, ali ta osobina nije u vašim genima. Iz kojih god razloga, vi ste naučili ne biti asertivni, a od onoga što je naučeno moguće se odučiti. Bit će potreban trud za promjenu karakterne osobine, ali asertivnost može uvelike doprinijeti vašoj sreći i produktivnosti.

Identificiranje motivacije

U svakoj dobi: bilo da je riječ o djeci u osnovnoj školi, srednjoškolcima ili studentima, polaznicima ješive, odraslima, ili starcima, uvijek se može čuti: "Izgubio sam interes."

"On/ona nije motiviran." "Jednostavno nisam motiviran." "Sve mi je teško."

Nedostatak motivacije poteškoća je s kojom se često susrećemo.

Naravno, ako bismo doista željeli biti precizni, ne postoji takvo što poput nemotiviranosti. Svatko je motiviran u svako vrijeme. Osoba koja se proteže u krevetu do podne jer "nije motivirana" zapravo je vrlo motivirana. Motivirana je ostati u krevetu do podne. Ta negativna

Pozitivna motivacija je nešto što će vas dovesti bliže vašem cilju. ■Negativna motivacija udaljava vas od vašeg cilja. Ako se osoba koja želi izgubiti na težini prejeda ili jede hranu koja deblja, to je negativno motivirano ponašanje.

Pravilo je da negativno motivirano djelovanje pruža trenutno zadovoljstvo (slatkiši, alkohol, droge, impulsivna kupnja), ali odvlači osobu od pozitivnog cilja.

Kako bi imao pozitivnu motivaciju, čovjek mora definirati svoje ciljeve. Nedostatak jasnih ciljeva rezultirat će besciljnim djelovanjem.

Jednog dana sam se izgubio unatoč svom GPS-u. Zatim sam ponovno provjerio GPS i shvatio da sam unio pogrešnu adresu. Ako držite svoje ciljeve na umu, možete biti pozitivno motivirani.

Mnogi ljudi funkcioniraju na razini koja je uvelike niža od njihovog kapaciteta. Čest komentar učitelja je, "On ima velik potencijal, ali ga ne koristi." Tim komentarom, slučaj je završen. Pretpostavlja se da je učenik lijen i da se jednostavno ne želi naprezati. Nažalost, taj sud često svi spremno prihvaćaju, uključujući i subjekta; to umanjuje njegovo samopoštovanje. Učenici pokleknu pred Divrej To ra

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: komentarom, "Ali ti imaš tako velik potencijal."

Nije rijetkost da bahur iz ješive kaže, "Jednostavno nemam nikakvu heišik (želju)." Učitelj može reći, "Kad sam počeo raditi, bio sam pun entuzijazma. Svaki je dan bio uzbudljiv. Sad je to samo opterećenje.

Podučavam jer mi je potrebna plaća, ali moje srce nije u tome." Biznismen ili zaposlenik može reći, "Jednostavno sam pregorio."

Sve su to varijacije nečijeg osnovnog pomanjkanja ili gubitka motivacije, za koje postoji mnogo mogućih razloga. Razjasnit ću što je to motivacija te moguće razloge nedostatka motivacije.

Ovdje ću reći jednu važnu stvar: Kada dijete, bilo koje dobi, pokazuje znakove da mu opada ili da gubi motivaciju, nije neobično da roditelji kažu, "To je samo faza. To će ga/ je proći." To je riskantno. Dijete koje nije motivirano neće dobro raditi u školi, a njegova/njezina umanjena učinkovitost može samo pogoršati stvari. Na prvi znak nedostatka motivacije, razgovarajte s njegovim/ njezinim učiteljima, i zatražite profesionalni savjet kako pomoći djetetu.

Roditelji mogu upitati dijete, "Je li nešto nije u redu? Smeta li te što?"

Djeca će često odgovoriti, "Ne," i to je kraj cijelog razgovora. Mnoga djeca ne žele reći svojim roditeljima što ih muči te često ne mogu sama točno odrediti što je to. Zato je važno tražiti stručni savjet za to kako pristupiti djetetu, kako bi se problem mogao identificirati i ispraviti.

I odrasli također mogu izgubiti motivaciju. 41-godišnji računovođa kaže, "Radio sam za ovu tvrtku 12 godina. Plaća nije izvrsna, ali je primjerena. Plaćam svoje račune i uspijevam nešto malo uštedjeti. DobiGodina 1 3 21 Broj 10 Strana

Učinkovit život

vam malu godišnju povišicu. Ali više ne nalazim interes u svom poslu. Nema načina za napredak. Svaki dan mi je težak. To prehranjuje moju obitelj, ali to je sve. Osjećam kao da sam pregorio."

Izraz pregorjeti primjenjuje se za takve slučajeve. Kada sam došao do razumijevanja toga što znači pregorjeti, kao što ću objasniti, bolje sam razumio problem i shvatio sam što se može učiniti u vezi toga.

Moj je sin dijelio sobu s još jednim mladićem u spavaonicama ješive.

Zbog opasnosti od požara, momcima nije bilo dozvoljeno u sobi držati električne uređaje. Međutim, budući da su sami prali svoje rublje, imali su glačalo za robu. Drugi momak je bio vrlo poduzetan. Okrenuo je glačalo naopako, zaglavio njegovu ručku u ladicu i – voila! – imao je vruću površinu na kojoj je mogao praviti kavu, kokice i ostale poslastice.

Toplina u glačalu proizvodi se pomoću delikatnih metalnih niti. Kada električna struja teče kroz njih, one postaju užarene. Normalnim korištenjem glačala od po dva sata tjedno, te niti mogu trajati nekoliko godina. Međutim, ako uz glačanje, netko glačalo koristi za kuhanje kave, pečenje kokica, ili podgrijavanje hrane, te niti će pregorjeti, jer nisu konstruirane da bi podnijele taj teret.

To je važna lekcija. Moramo razumjeti normalan i ispravan način upotrebe svega. Ako koristimo stvar za ono za što je konstruirana, ona može trajati. Ako stavimo na nju dodatni teret, zahtijevajući od nje više od onoga za što je konstruirana da radi, ona će pregorjeti.

Baš kao što je čovjeku potrebna određena količina proteina, ugljikohidrata i masti za fizičko zdravlje, tako su mu potrebni i kvalitetni emocionalni nutrijenti. Ti emocio-

nalni nutrijenti trebali bi dolaziti iz širokog spektra izvora: obiteljskih odnosa, Tore i micvos, prijatelja i raznih aktivnosti.

Posao također može donijeti određeno zadovoljstvo i može biti izvor emocionalnog napona. Međutim, primarna svrha posla je da providi prihod. Posao, sam po sebi, općenito donosi samo malu količinu emocionalnog napona. Lavovski udio emotivnih nutrijenata trebao bi doći iz područja koja nisu povezana sa poslom. Ako, iz bilo kojeg razloga, čovjek nema adekvatan emocionalni napon u tim područjima i očekuje da će mu posao donijeti toliko potrebno emocionalno zadovoljstvo baš kao i prihod, njegova očekivanja mogu biti nerealistična, poput zahtijevanja od metalnih niti u glačalu da proizvedu toplinu za kuhanje kave, kokica, tosta i omleta.

Motivacijski napon koji on treba dobiti od svog posla, baš poput metalnih niti u glačalu, pregorjet će zbog dodatnog tereta koji mu je nametnut te će on izgubiti motivaciju za nastavak svog posla.

Očigledno, ako je nečiji radni teret pretjeran, to je nerealističan zahtjev za njegovu fizičku i emocionalnu energiju, te i to također može uzrokovati da osoba "pregori."

Međutim, u slučaju računovođe nije bilo tih pretjeranih zahtjeva.

Umjesto toga, to je bio slučaj njegovih nerealnih očekivanja emocionalnog zadovoljstva koje se on nadao pronaći na radnom mjestu.

Kao što smo primijetili, od nečijeg posla može se očekivati da će ispuniti samo malen dio čovjekovih emocionalnih potreba. Ali čak i taj malen dio mora biti kvalificiran. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život Strahopoštovanje Jira

A sada, Izraele, što G-spod, B-g tvoj, traži od tebe osim da imaš jira od G-spoda, B-ga svojega ....

—Ponovljeni zakon 10,12

NEKE STVARI učimo umom, a neke srcem. Jira je doživljaj srca koji ima moć da preobrazi.

Kada je se prevede, riječ jira može imati različita značenja: "strah" ili "strahopoštovanje" ili "štovanje". Ona također može opisivati jedno emocionalno iskustvo koje je istkano iz sva ta tri unutarnja stanja, i za koje nema riječi u našem jeziku. Na pragu Obećane zemlje, kad Mojsije prije smrti iznosi svoje posljednje pouke Židovskom narodu, on im daje listu pet procesa ili "dužnosti srca" koji će osobu povezati s B-gom, od kojih je prvi imati jira. Mojsijeva se poruka značajno mijenja ovisno o tome koji prijevod riječi primijenimo.

Duhovna vrijednost straha razmatrala se u prethodnom poglavlju knjige. Međutim kada se prebacimo na razmišljanje o jira kao o poštovanju, susrećemo se s puno drugačijom porukom o tome kako motivirati duhovno življenje. Prorok Izaija (6,3) uči da je čitav svijet ispunjen b-žanskom slavom. Jednom kada vam se oči otvore za percepciju prisutnosti b-žanskog posvuda i u svemu, ono što vas tjera da u svom životu težite svetosti nije strah od kazne koja će vas zadesiti kao rezultat naopakog postupanja, već prepoznavanje da živite u svetom svijetu koji je blagoslov i dar. Željet

Strana 22

ćete učiniti sve što je u vašoj moći kako biste spriječili da budete uzrok bilo kakvog onečišćenja unutar ovog svetog i dragocjenog svijeta. Ovo je slučaj odricanja u korist dobra jer želimo živjeti na način koji je u skladu s ljepotom i savršenstvom koje vidimo svuda oko nas.

Štovanje o kojem govorimo u Talmudu je sažeto rečenicom: "Znaj pred kim stojiš." Ta je fraza često istaknuta u sinagogama, ali poanta je da je učinite značajkom svog načina života.

Dok stojite u redu u trgovini ili u domu za starije sa svojim starim roditeljima ili u vrtiću ili dok čekate da se vaš automobil servisira, znajte da je i to mjesto prožeto svetošću i B-žjom slavom. Usvojite li to učenje, svaki vaš trenutak pretvorit će se u priliku da uzdignete svoju svijest.

Jira može značiti i strahopoštovanje.

Svi smo doživjeli trenutke silnog, neshvatljivog iskustva u kojem nadilazimo svoje ja. Vrijeme se zaustavlja, a uobičajene granice koje omeđuju život izgube se u zaprepašćujućem otkriću beskrajne i bezvremenske sadašnjosti, iskričave i sjajne.

Taj sjaj odnosi se na posebnu kvalitetu b-žanske svjetlosti koja se iznova

i iznova spominje u mnogim duhovnim tradicijama. Kabalisti govore o Or Ein Sof - Svjetlosti Beskonačnog. Rabi Avraham Yitzchok Kook je možda bio najglasniji izražavajući da je svijet koji se kupa u b-žanskom svjetlu viđenje realnosti, samo kada bismo imali oči da to vidimo. "O, ti ljudsko biće! Pogledaj svjetlost B-žanske Prisutnosti koja prožima sve što postoji. Promotri sklad nebeskog carstva. Pogledaj kako on prožima svaki vid materijalnog i duhovnog života koji se nalazi pred našim tjelesnim očima i našim duho■ vnim očima."

Ali strahopoštovanje je više od predivno osvijetljenog opažaja; ono je također i iskustvo zagonetnog, riječ koju znanstvenici koriste kao naziv za sveto. Strahopoštovanje je vrtoglavi doživljaj koji se budi kad smo uže povezani s bezimenim, bezvremenskim i bezobličnim koje nazivamo svetim, ili ponekad B-gom ili HaŠemom, što doslovno znači "Ime", ironični naziv koji dajemo onome što ne možemo imenovati.

Učitelji musara običavaju B-ga nazivati imenom Ribono šel Olam - Gospodar svemira. U Prisutnosti samog izvora našeg postojanja, ne trebamo bježati ili se skrivati, već povinuti naša koljena u obožavanju i dati svoja srca da služe, i naše usne da pjevaju hvale, baš onako kako stihovi kažu da bismo trebali.

A ima i više od toga, jer postoje situacije u kojima je moguće osjetiti strah i štovanje i strahopoštovanje u jednom jedinom zajedničkom unutarnjem doživljaju. Zamislite, na primjer, da stojite na samom rubu velike doline i gledate dolje na ogroman, dubok i veličanstven krajolik. Ne biste li osjećali strah od strmine provalije pred Divrej To ra

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: vama, frapantnu zaprepaštenost ljepotom nepreglednog i živopisnog prizora, a možda i svijesti o b-žanskom veličanstvu koje prožima ovaj veličanstveni svijet?

Ili dok na noćnom nebu gledate u bilijune zvijezda udaljene milijardama svjetlosnih godina, ne osjećate li strahopoštovanje pred neizmjernošću prostora i istovremeno užas spoznaje koliko ste zapravo mali i slabašni u tako ogromnom prostranstvu? Suočeni s neshvatljivim udaljenostima vremena i prostora, jeste li i vi osjetili poštovanje prema tajanstvenom izvoru ovog nemjerljivog svemira, baš kao što kaže uvodni redak iz Psalma 19: „Nebesa objavljuju slavu B-žju; i svod nebeski naviješta djelo Njegovih ruku“?

U priči o Joni, kad je Jona spavao u potpalublju broda, a zavladala je velika oluja, stih nam kaže o mornarima: "Tada su ljudi imali neizmjernu jira prema G-spodu." Jeste li se ikada našli u velikoj oluji da vam je vaš unutarnji doživljaj istovremeno bio nabijen strahopoštovanjem pred zastrašujućim silama prirode i strahom za vla-

Srce smješteno u umu stitu sigurnost, pomiješan s dubokom sviješću o apsolutnoj veličanstvenosti prirode i stvorenja?

Ovi primjeri ukazuju na doživljaj u kojem su tri emocije koje se ponekad nazivaju jira prisutne istovremeno, bez razgraničenja koje bi ih razdvajalo. Umjesto toga, u tim posebnim trenucima, te se emocije međusobno isprepliću kako bi stvorile jedno jedinstveno unutarnje stanje strahopoštovanja-straha-štovanja. Vjerojatno ste doživjeli takav doživljaj, kao u primjerima koje sam naveo ili u nekoj drugoj situaciji. Taj osjećaj da vas je preplavila stvarnost toliko veća od vas samih rastvara zavjesu koja obično maskira dubinu života, a vi, sitno ljudsko biće, budete prožeti drščućom sviješću da je život zadivljujuć u svojoj stvarnosti, neizmjernosti, složenosti, redu, moći i tajanstvenosti.

Prirodni emocionalni odgovor na ovu spoznaju kombinira užas, strahopoštovanje i štovanje sve odjednom - što židovska tradicija naziva jira.

Jira doživljaji su sami po sebi transformativni, što može biti razlog zašto nam psalam govori da je jira

temelj mudrosti. Kada su Židovi primili Toru na gori Sinaj, grmila je grmljavina i munja su sijevale, a gora se potresala i dimila. Rav Yerucham Levovitz objašnjava da pojava ovih fenomena koji izazivaju strahopoštovanje nije bila samo dramatična pozadina događaja, već nužan preduvjet da se čuje riječi Tore. Intelekt čuje i možda razumije riječi, ali doživljaj srca je ono što u nama stvara novi način bivanja.

PRAKTICIRANJE Određene situacije ili iskustva bez ikakvog napora izazivaju strahopoštovanje. Promatrajte kako se kitovi uvijaju ili let orla, čujte djetetov prvi plač ili pogledajte veličanstveni zalazak sunca, i srce će reagirati i povezati se.

Ti "besplatni uzorci" strahopoštovanja ne zahtijevaju nikakav napor, ali ako želimo osposobiti srce da se otvori strahopoštovanju, tada moramo poduzeti neke praktične korake. Ipak, mora biti jasno da njegovanje sposobnosti da se iskusi strahopoštovanje ne zahtijeva od vas da tražite nešto spektakularno, već da nastojite u svemu pronaći ono spektakularno.

Odmah sada usmjerite pogled na nešto što se nalazi u vašem neposrednom okruženju. To bi mogao biti cvijet ili olovka, stol ili šalica. Jednostavno gledajte taj predmet sve dok svoju svijest ne uspijete uroniti u njegovu suštinu, tako da osjetite kako je uistinu posebno da on uopće postoji. Gledajte njegov materijal i boju te kako je uredno napravljen što sve zajedno dovodi do potpuno čudesne činjenice da ova posebna stvar postoji na svijetu. Kako izvanredno! Kako nezamislivo! Kako fenomenalno!

Ponovite ovu vježbu onoliko puta koliko ste u mogućnosti. ■

Godina 1 3 23 Broj 10 Strana

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesec tevet je deseti mjesec u he-

Vodenjak žudi za znanjem i ko-

brejskom kalendaru, a njegov je as-

munikacijom, a Ribe žude za topli-

trološki znak Jarac.

nom i detaljima.

Mjesec jarca može se smatrati do-

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

brim mjesecom, jer je jarac na he-

lo praktičnima i to djelomično ob-

brejskom ‫( ג מ‬gedi), ova riječ sadrži

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

slova ‫( ג‬gad), što znači "dobra sre-

dobro organizirani i realni (mogu se

ća". Međutim, u stvarnosti se jarci

naći često da rade u upravi i raču-

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

novodstvu). To je razlog zašto je re-

sto toga oni vjeruju samo u svoj na-

čeno da su jarci rođeni "stari", ali i

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

zbog toga što su imali teško djetinj-

denciju da budu pesimisti i razviju

stvo i doživjeli velike krize, oni osje-

anksioznost ponekad sve dotle da je

ćaju da nisu nikada imali djetinj-

potrebna i klinička skrb.

stvo. To uvelike doprinosi tome da ■ odrastu u jake, čvrste, otporne i

Indikacija ovog problema se nala-

realne osobe.

zi u priči plemena Gadovog, jednog

Oni uvijek imaju osjećaj da će ih

od dvanaest sinova patrijarha Jako-

sreća izdati. Oni čekaju "da padne i

Sile koje utječu na Jarca

va. Mudrost kabale uči da dvanaest

druga cipela", ne mogu vjerovati da

biblijskih plemena Izraela predstav-

stvari idu super, kad se tako dogo-

Planet koji upravlja jarcem je Sa-

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

di. Pojavi se šablona po kojoj jarci

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

izgrade nešto i odjednom sve izgu-

vim imenima i povijest svakog ple-

be, stoga je potrebno da se obnavlja

mena opisuje značajke samih zna-

od početka. To proročanstvo koje se

kova zodijaka.

ispunjava samo po sebi, da će nešto

Priča o rođenju plemena Gadovog

poći po zlu, modelira ih za neuspjeh

u Postanku, govori nam da kada je

i učvršćuje njihov sustav vjerovanja

Gad rođen, Lea (Jakovljeva žena),

da se ne mogu osloniti na sreću, već

nazvala ga je Ba-Gad ( ‫ג‬-‫ בא‬što

samo na svoj naporan rad, i otuda

znači, stigla je sreća, jer je Jakov i-

dolazi njihova marljiva priroda.

mao drugog sina). Međutim, u bib-

Jarac, koji pripada elementu Zem-

lijskom tekstu slovo - ‫ א‬alef koje

lje, također je prvi od znakova u

simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-

zimskim mjesecima. Kao što smo

talo, i napisano je ‫( בג‬značenje: iz-

spomenuli u prethodnim člancima,

daja). Ovaj nedostatak B-žanske

svako godišnje doba simbolizira je-

Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-

dno od slova u imenu Stvoritelja,

đeni u znaku Jarca stalno u potrazi

‫מדע"ד‬, Tetragramu. Posljednje slo-

za ovim izgubljenim slovom ‫ א‬- alef,

vo ‫ ד‬- he simbolizira zimu, koja je

izgubljenim svjetlom, i to je razlog

zadnje godišnje doba u godini. To

zašto oni tako često osjećaju nedos-

slovo ‫ ד‬- he predstavlja naš ograni-

tatak i anksioznost. To je razlog za-

čeni fizički svijet i stalnu glad za

što su oni stalno u potrazi za onim

primanjem. Jarci imaju veliku želju/

što ste izgubili, ili osjećaju da nešto

glad za materijalnom sigurnošću,

nedostaje.

Strana 24

turn.

Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-

ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu - kaže nam da su 22 hebrejska slova hebrejskog alefbeta (abecede) gradivni blokovi svemira. Ova slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer

Jecira nas uči da su te 22 frekvencije koje predstavljaju 22 hebrejska slova alati koji se koriste za prijenos du-

hovnog bogatstva.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca.

Divrej To ra

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

Planet teveta je Saturn, a njime vla-

planet uništenja. To je zato što ga ne

da slovo ‫( ב‬bet). Njegov astrološki

zanima niti mu je stalo do potreba

znak je Jarac, kojim vlada slovo

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

(ajin).

Saturn nije povezan s tjelesnosti, a ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

Slovo ‫ב‬

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

Poznati Midraš nam govori da

nas tjera da se ponovno povežemo s

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

svako hebrejsko slovo došlo je

k

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

njemu i molilo ga da ga koristi za

zašto je njegov posao uništiti našu

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

ovisnost o materijalnom, kako bi

no slovo ‫ ב‬- bet budući da je ono

nas se probudilo i navelo da

slovo blagoslova (‫)בה ד‬.

shvatimo da nam se ispunjenje,

Ako razmotrimo strukturu slova ‫ ב‬- bet vidimo da ono ima liniju

zadovoljstvo i istinsko povjerenje nikada ne može oduzeti.

na dnu koja simbolizira zemlju.

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

Gornja linija simbolizira nebo, a

su duhovne i mentalne sposobnosti

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

koje smo stekli tijekom života naša

lizira vezu između dviju sila zemlje

najistinskija imovina. Samo one

Spomenuli smo prije da je hebrej-

i neba. Ova veza između zemlje i

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

sko slovo koje kontrolira Jarca, pre-

neba je mjesto odakle dolazi moć

sreće i povjerenja.

ma Sefer Jecira

blagoslova. Slovo ‫ ב‬- bet također gle-

da prema naprijed, a sa stražnje strane je zatvoreno i to nas uči da ako želimo blagoslove u našem životu uvijek trebamo gledati naprijed. Ako je tako, zašto smo onda ranije kazali da su jarci pesimistični

i da se samo oslanjaju na vlastiti naporan rad?

Jarac je od djetinjstva učio na teži

način, da su duhovnost, smisao za praktično, dobrota i dijeljenje jedine prave stvari koje su važne. Potom je također poznato da kako jarci stare, oni postaju sve mlađi, budući da su napokon u svojoj odrasloj dobi uspjeli naučiti tajnu života: da je du-

ru, i onda ga ništa ne može zausta-

viti.

s ‫ ב‬čini

(ajin) koje zajedno

"‫ ב‬što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet.

Jarci su u stanju zadržati ovaj intenzitet, htjeti ga i raditi za njega. To je razlog što jarci imaju najveću sposobnost da uživaju u duhovnosti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-

snosti.

hovnost ono u čemu se ona (tajna)

Kad počne tevet mi se svi nalazi-

RABaD (Rabi Abraham Ben David

nalazi. Oni počnu istinski uživati u

mo pod utjecajem Jarca i to je razlog

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

životu u svojim kasnijim godinama.

zašto je to velika prilika za nas da

turna dolazi iz činjenice da je on

Kad Jarac shvati da je njegovo pravo bogatstvo u smislu za praktično, duhovnosti, obilju,

suosjeća-

nju i dijeljenju, on

odvlači svoju radinost,

odanost,

proračunatu prirodu i ambicioznost u tom smje-

Godina 1 3 25 Broj 10 Strana

naučimo da svoje živote vidimo kao

duhovne projekte. To je savršeno vrijeme da se napravi popis svih duhovnih dobara koje smo nakupili tijekom godina. To će nam biti dobar pokazatelj za ono što želimo od života, i motivirati nas da nastojimo biti poput Jarca; uživati u duhovnosti, bogatstvu, radosti i istinskoj sigurnosti. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 25

U Izraelu otvorena direktna željeznička linija Tel Aviv - Jeruzalem DAN PROSLAVE

Index 18.12.2019.

VIŠE od deset godina nakon što je trebala biti otvorena izraelsku brzu željezničku liniju, koja izravno povezuje Tel Aviv i Jeruzalem, danas je službeno u promet pustio ministar prometa Bezazel Smotrich.

To je nazvao "danom proslave" i dodao da su gradovi sada "fizički i simbolički povezani".

Trebat će im manje od pola sata Brzim vlakovima trebat će manje od 30 minuta između postaja.

Vožnja vlakom trenutno traje 45 minuta i zahtijeva promjenu vlakova.

Vožnja javnim autobusom može trajati i dulje od sat vremena.

Linija će biti otvorena za putnike u subotu navečer, a vlak će se zaustavljati samo na jednoj postaji u svakom gradu.

Plan je povećati broj postaja u sljedećim mjesecima, prema dužnosniku ministarstva prometa. Dotad putnici moraju mijenjati vlakove kako bi nastavili put do drugih postaja.

Projekt dolara

vrijedan 2 milijarde

Izraelskim željeznicama trebalo je gotovo 17 godina da izgrade liniju između Tel Aviva i Jeruzalema.

Mamutski projekt stajao dvije milijarde dolara. ■

je

Izrael po prvi put u povijesti postaje energetski izvoznik PREKRETNICA

24 sata, 18.12.2019.

Izraelski premijer energetike Yuval Steinitz rekao je da je to najznačajnija gospodarska suradnja između Izraela i Egipta od potpisivanja mirovnog sporazuma 1979. Plin je za domaće egipatske potrebe Izraelski ministar energetike Yuval Steinitz u ponedjeljak je odobrio prvi izvoz plina iz po-

lja Leviathan u Egipat.

- Izrael prvi put u povijesti postaje energetski izvoznik. Ovo je povijesna prekretnica za Izrael. Revolucijom plina rastemo u energetsku silu rekao je Steinitz.

Steinitz je opisao izvoz 'najznačajnijom gospodarskom suradnjom' između Izraela i Egipta od potpisivanja mirovnog sporazuma 1979.

Odobren je maksimalni izvoz 60 milijardi prostornih metara iz Leviathana i 25 milijardi prostornih metara iz Tamara u razdoblju od 15 godina, navodi se u priopćenju.

Plin je za domaće egipatske potrebe ili za daljnji izvoz nakon što se pretvori u tekućinu u egipatskim postrojenjima.

Plin će se transportirati kroz podvodni cjevovod koji pove-

zuje južni izraelski obalni grad Aškelon i egipatski mediteranski grad Al Ariš na Sinajskom poluotoku.

Polje Leviathan nalazi se 130 kilometara zapadno od sjeverne izraelske luke Haife na dubini od 1700 metara.

Rezerve plina procjenjuju se na 605 milijardi prostornih metara. ■

POSLOVNO PRESLAGIVANJE

Nestlé prodaje Häagen-Dazs za 4 milijarde dolara Financial Times, 13.12.2019.

Nestlé je dogovorio prodaju svog američkog biznisa sa sladoledom za četiri milijarde dolara. Kupac je fond AI Partners, a prodaja uključuje i premium brend Häagen-Dazs, piše Financial Times. Nestle je sladolede držao pod firmom Froneri, osnovanom 2016. kad se spajao s nekoliko europskih proizvođača. Prodajom fondu PAI Froneri bi trebao postati Unileveru, koji s Magnumom i Ben&Jerry’s trenutno dominira na tržištu.

Ova tranzicija je gotovo prirodna, jer Froneri je joint venture PAI-a i Nestlea. Prodaja Häagen-Dazsa zadnji je u nizu poteza kojima direktor Nestlea Page 26 Strana 26

lynu 1976. Biznis se franšizama proširio na cijeli svijet i u brendiranju i tehnologiji postavio standarde za masovno proizvedene sladolede.

Mark Schneider čisti porfolio najvećeg svjetskog proizvođača hrane kako bi se glavni brendovi bolje prilagodili ubrzanom mijenjanju navika potrošača.

Iako se to po imenu ne bi reklo, Häagen-Dazs američki je brend koji su 1961. u New Yorku, Brooklyn Heightsu, utemeljili Reuben i Rose Mattus.

Počeli u s tri okusa, vanilijom, čokoladom i kavom, a prvu sladoledarnicu otvorili su u Brook-

Ime Häagen-Dazs Reuben Mattus izmislio je jer je htio da mu brend zvuči danski. Nije riječ o prezimenu niti te dvije riječ niti na danskom nešto znače. Mattus je bio Židov i naziv Häagen -Dazs bila je njegova posveta Danskoj koja se tijekom Drugoga svjetskog rata uzorno ponašala prema Židovima. Na prvim pakiranjima sladoleda bila je i karta Danske.

Obitelj Mattus sladolede je počela proizvoditi kad se Reubenova majka kao udovica iz Prvog svjetskog rata 1921. s djecom iz Poljske doselila u New York. Njen brat radio je u ta-

Divrej To ra

lijanskim sladoledarnicama i tako su kod kuće počeli proizvoditi jednostavnije sladolede.

Firmu su utemeljili 1929. i nazvali je Senator Frozen Products.

Uspješno su živjeli od sladoleda 1950-ih, kad ih je pogodio rat cijena koji su pokrenuli američki sladoledari. Da se zaštite od dampinga, Mattusi su odlučili početi proizvoditi guste, finije sladolede s boljim sastojcima, koje su mogli prodavati po višim cijenama. Firma je trebala novo ime i tako je Reuben Mattus izmislio HäagenDazs i repozicionirao svoje sladolede. Häagen-Dazs je 1983. kupila The Pillsbury Company, a 1999. ga je u Americi i Kanadi preuzeo Nestle. ■

Godina 1 3

Broj 10