1-10 - Divrej Tora - Mikec 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 10

Zagreb, šabat 4. prosinca 2021. - 30. kisleva 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 10 divrejtora@gmail.com

Paraša Mikec

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Faraon odbacuje tumačenja svog sna kao netočna. Ali kako on to zna? Odgovor je da je faraon zapravo usnio tumačenja, ali ih je zaboravio.

Stih to implicira time što kaže da nitko nije bio u stanju "protumačiti faraonu".

Ovo nas uči dubokoj životnoj lekciji: nikoga ne možete ni u što uvjeriti – možete ga samo pokušati dovesti u dodir s istinom koju već zna. Zakopana u najudaljenijem kutku našeg sjećanja, leži urođena svijest, prirodna mudrost koju je B-g programirao u svako ljudsko biće. To nam pomaže objasniti kako prepoznajemo zlo kada ga vidimo i zašto se spontana reakcija tako često pokaže kao istina.

No intuicija nije dovoljna. Zadaća je roditelja i učitelja da to bogomdano znanje prenesu u svjesni um. Ključno načelo obrazovanja je: Kada nešto sam shvatiš to je 100 puta značajnije nego kada ti to netko kaže.

Stoga dok tražite rješenja u životu, čuvajte se onih koji vam pokušavaju nametnuti svoj stav i umjesto toga pronađite mentora koji će vam pomoći ... da otkrijete sebe.



(Berešit 41,1- 44,17) Josefovo zatočeništvo konačno se okončava kad faraon usni san u kojem sedam debelih krava izjede sedam mršavih krava, a sedam debelih snopova žita, proguta sedam mršavih. Josef protumači san i kaže da slijedi sedam rodnih godina, a za njima sedam godina gladi.

Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih godina napravi zalihe žita. Faraon imenuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva sina, Menaše i Efrajim.

Glad se širi čitavim područjem, a hranu se može nabaviti samo u Egiptu. Desetero Josefove braće dolazi u Egipat kupiti žito. Najmlađi, Binjamin, ostaje kod kuće jer je Jaakov zabrinut za njegovu sigurnost. Josef prepoznaje braću,

ali oni njega ne. Optuži ih za špijunažu, zahtijeva od njih da dovedu Binjamina i tako dokažu da jesu to što tvrde da jesu. Šimon ostaje u zatvoru kao talac. Kasnije otkrivaju da im je novac kojim su platili hranu, zagonetno vraćen natrag.

Jaakov pristaje poslati Binjamina tek nakon što Juda osobno preuzme odgovornost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni pehar u kojem su magične moći. Kad braća sljedećeg jutra krenu natrag kući, slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet da zadrži Binjamina kao svog roba. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija 14 p’sukim – 41,1-14 Prošle su dvije godine otkako je

dić…" Faraon naređuje da se Josefa dovede iz tamnice, te Josefa pripremaju za susret s Faraonom.

peharnik obećao da će Faraonu reći

Raši ističe (on u stvari proklinje)

za Josefa. Još jedna godina patnje u

da će zli ljudi, čak i kada priznaju

tamnici, zbog toga što je previše po-

dobro koje im je netko učinio, oma-

uzdanja položio u čovjeka, umjesto

lovažavati one kojima duguju zah-

da ima potpunu vjeru u B-ga (i vje-

valnost. Peharnik govori o Josefu

rojatno je time došlo do hilul Hašem

kao o na’aru (što ima konotaciju bu-

u Josefovom slučaju, zbog onoga što

dala), ivri (tuđinac koji ne pripada

Šliši – treća alija 14 p’sukim –

je on bio i posebnih okolnosti u koji-

među nas), eved (rob nedostojan da

41,39-52

ma se našao).

bude vođa).

Da pojasnimo… U "normalnim" okolostima, osoba u Josefovoj situaciji trebala bi poduzeti korake da se izbavi iz zatvora, moleći peharnika (ili koga već) za pomoć. No u ovom slučaju, možemo vidjeti da je Sar HaMaškim o Josefu govorio s visoka, nazvavši ga naar ivri. To vjerojatno znači da se on naslađivao idejom da taj "Židovčić" ovisi o njemu da ga izbavi iz tamnice. I to, nakon što Josef B-gu pripisuje zasluge za tumačenje sna. Možrmo si zamisliti da u situaciji u kojoj se Josef našao,

Levi – druga alija 24 p’sukim – 41,15-38 Faraon ispripovijeda Josefu svoje snove (unoseći neke važne promjene koje Josip ispravlja, dajući time znak Faraonu o božanskom porijeklu Josefovog tumačenja snova). Jo-

sef kaže Faraonu da su ta dva sna zapravo jedna poruka od B-ga o Njegovoj namjeri da dovede sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina razorne gladi.

Godina obilja nitko se neće niti sje-

u tekstovima su opsežne i zapanju-

juće.

Faraon, uvjeren da je Josef najmudrija osoba u njegovom krugu, po■

stavlja ga za vicekralja nad čitavim Egiptom. Faraon Josefu daje kraljevski prsten i naročitu odjeću (ponovo odjeća!) i organizira mimohod Josefa gradskim ulicama kako bi se Egipćani upoznali s ovlaštenjima koje kralj daje Josefu. Josef je dobio As’nat za ženu. (Neki kažu da je ona bila Dinina kćer.) U dobi od 30 godina, Josef je gospodar Egipta. As’nat rađa Josefu dva sina, prije godina gladi – Menašea i Efrajima.

ćati (osim ako se poduzmu potrebne

Zapazite da Faraon priznaje da je

mjere da se za njih pošteno pripre-

B-g izvor Josefove mudrosti. Očito,

mi). Dvostruko ponavljanje sna ka-

nisu svi egipatski vladari prezirali

Faraon je usnio dva sna – 7 suho-

zuje da će se ti događaji ubrzo zbiti.

B-ga Izraelovog kao što je to činio

njavih krava proždire 7 tustih krava

Josef predlaže što da se učini tije-

nasljednik ovog Faraona godinama

bez da se na njima primijeti efekt

kom godina obilja da se pripremi za

kasnije. Iako je to izrečeno u formi

njihovog "obroka", te 7 sasušenih

glad. Faraon je snažno impresioni-

da se "podigao novi kralj koji nije

klasova proždire 7 punih, dobrih

ran ovim bogobojaznim čovjekom,

poznavao Josefa", možemo vidjeti

klasova. Ovi ga snovi vrlo uznemi-

Josefom.

da je novi kralj odlučio ne poznavati

tražiti Sar HaMaškima za pomoć ne bi baš bio pravi potez.

re. On sazove svoje savjetnike koji svojim nezadovoljavajućim tumačenjima ne uspijevaju popraviti njegovo raspoloženje.

Postoji impozantan popis paralela između priče u ovoj sedri i Megilat Ester. Posebno u tome kako Faraon tretira Josefa i Ahašveroševih uputa

Peharnik se konačno prisjeti Jose-

Hamanu o tome kako da provede

fa, te iznese Faraonu svoju priču.

Mordehaja ulicama grada. Sličnosti

ni B-ga. Izgleda da se ovaj fenomen ponavlja u Židovskoj povijesti. Značajan je za priču o Hanuki odnos prema B-gu i narodu Izraela Aleksandra Velikog, u usporedbi s nekim od njegovih nasljednika.

"Bio je s nama jedan Židovski mla-

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

R’vi’i – četvrta alija 23 p’sukim – 41,53-42,18 Sedam godina obilja dolaze kraju i otpočinje glad. Sve su susjedne zemlje poharane glađu, no Egipat se

Alija po Alija

opskrbljen hranom. Svejedno, on ih

+ 400 = 408. Tri glavna "sredstva" za

je poslao u Egipat, kako ne bi pobu-

postizanje oproštenja od B-ga su

dio zavist drugih. Kada drugi ne-

t’fila, t’šuva, cedaka. To je ono što ka-

maju, nemoj se razmahivati onime

žemo u Musafu na Roš hašana i Jom

što imaš.

kipur. Neki mahzorim imaju drugi

dobro pripremio. Josef upravlja ra-

Josef ugleda svoju braću, prepo-

spodjelom zaliha hrane i nagomila

zna ih, (oni njega ne prepoznaju) i

veliko bogatstvo Faraonu.

sjeti se svojih snova. Postupa s nji-

U međuvremenu, Jaakov, znajući da u Egiptu ima hrane, šalje "braću" (ali ne i Binjamina) da kupe namirnice.

Tora kaže da je Jaakov vidio da ima mnogo… Raši pita: Što to znači vidio; ne bi li bilo točnije reći čuo?

Raši daje odgovor da je Jaakov vidio u nekoj vrsti proročke vizije da u Egiptu vlada obilje. Raši dodaje da to nije bila potpuno, posve jasno

ma grubo i optužuje ih da su špiju-

ni. Oni poriču optužbe i pričaju Josefu o povijesti svoje obitelji i časnim namjerama.

Raši kaže da su braća (neznajući)

Njih se ne izgovara, no one su tu.

Molitva = kol (glas). Pokajanje pomaže com (post). A cedaka se vrši s mamonom (novcem). Svaka od tih riječi ima numerički zbroj 136. 100+ 6+30 = 90+6+40 = 40+40+6+50. To što su gematrije tih sinonima jednake govori o jednakom značaju pri

izrekla proročku izjavu rekavši "Mi

traženju

smo svi sinovi jednog čovjeka". Na

Zbrojite ih zajedno i doći ćete do

svjesnoj razini, oni su govorili o se-

136+136+136 = 408. B’zot tibaheinu –

bi. No tvrdnja je posve istinita i ka-

Ovako smo kušani – s Molitvom,

da se njome obuhvati i Josef – Mi

Pokajanjem, i Djelima milosrđa bi-

smo svi…

vaju kušana Djeca Izraelova.

proročanstsvo, jer Jaakov još uvijek

Josef predlaže test njihove čestito-

nije vidio da se na pozornici pojavio

sti – oni mu moraju dovesti svog

Josef. Prorok vidi samo ono što B-g

najmlađeg brata. On ih zatvori na

želi da vidi, i razumije samo onaj

tri dana da "razmisle o tome".

dio viđenja koji doista i vidi.

skup riječi otisnut iznad ove tri.

božanskog

oproštenja.

Hamiši – peta alija 35 p’sukim –

42,19-43,15 Josef im kaže da će jedan od njih ostati kao talac (Josef odabire Šimo-

B’zot, ovime ćete biti provjereni.

na, kako bi razdvojio opasni tim

Gemara u Taanit kaže da je Jaakov

Josef kaže da će djeca Izraelova biti

kojeg čine Šimon i Levi) a ostali se

u ovoj fazi gladi još uvijek bio dobro

iskušana sa B’zot. Sa zot. Zot = 7 + 1

vraćaju u Kanaan da dovedu "malenog" u Egipat. Braća iskazuju iskreno žaljenje zbog onoga što su učinili Josefu (smatrajući da je ono što im se sada događa kazna za to). Reuven kaže nešto poput "što sam vam govorio". Nitko od njih nije svjestan

da Josef sluša i razumije njihov razgovor. Josef odlazi nasamo i plače (zbog toga što braću stavlja u takvu situaciju). Josef zapovijeda da njihove vreće napune hranom te da im se vrati i njihov novac.

Kada svaki od braće otvori svoju vreću, uplaše se kad tamo nađu svoj novac. Vrate se Jaakovu i izvijeste ga o tome što se dogodilo.

Godina 15 3 Broj 10 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Braća se klanjaju Josefu, ispunjavajući na taj način bit njegovih snova (a ovog puta u to je uključen i Binjamin). Josef zapazi Binjamina, raspituje se o njemu i blagosilja ga.

Josef jedva suzdržava svoje emocije. On ponovo nasamo plače, opere lice i vraća se braći. Na objedu, on braću posjeda po starosti (što ih

uznemiri – "Kako on to može znati?"). Daje im darove, Binjaminu više od ostalih.

(Josef stvara priliku za ljubomoru, tako da braća budu dovedena u sli■ čnu situaciju kao ranije. Ovo pripre-

ma teren za "potpuno" pokajanje. Čini li on to svjesno, podsvjesno, Jaakov jadikuje zbog gubitka Jose-

koji su ga proganjali umrli. Raši ka-

fa, i sada Šimona i objavljuje im da

že da se to odnosi na Datana i Avi-

neće riskirati da izgubi i Binjamina.

rama, koji su osiromašili i smatralo

On odbija dopustiti svojim sinovi-

ih se mrtvima – oni su umrli dva

ma da se vrate u Egipat, unatoč (ili

puta!)

zbog) Reuvenovog apsurdnog prijedloga da njegovi vlastiti sinovi budu ubijeni, ako se nešto dogodi Binjaminu.

Glad u Kanaanu jača, te Jaakov na koncu pristaje Binjamina povjeriti u Judine ruke za ponovni put u Egipat. Jaakov im daje dvostruko više

Gemara kaže da se izrečeno pro-

novaca nego što je potrebno, te šalje

kletstvo mudre (pravedne?) osobe,

darove najfinijih začina "Egipat-

čak i kad je izrečeno uvjetno, ostva-

skom vođi". Jaakov blagosilja svoje

ruje (na ovaj ili onaj način). Reuven

sinove; oni se vraćaju u Egipat i

je ponudio da njegovi sinovi umru

dolaze pred Josefa.

ukoliko se Binjamin ne vrati. Ponuda je bila odbijena. A Binjamin se vratio svom ocu. Svejedno, Reuven

Šiši – šesta alija 36 p’sukim – 43,1644,17

vođen od B-ga…?)

Sljedeće što naredi je da se hrana i njihov novac stave u njihove vreće,

a da se njegov (Josefov) naročiti pehar stavi u Binjaminovu prtljagu.

On braću otpusti da krenu u Kanaan, a potom šalje svog "čovjeka" za njima da ih optuži da su ukrali pehar. Braća se zgranu na tu optužbu i daju riječ da ako se pehar nađe među njima, onaj koji je "kriv" neka umre, a ostali će postati Josefovi robovi. Josef ponudi da rob postane samo onaj koji je kriv; ostali mogu slobodno otići. Potraga otkriva da

se pehar nalazi kod Binjamina. Jehuda, kao glasnogovornik, ponudi

je rekao što je rekao. Njegova "dva

Josef ugleda Binjamina i kaže

sina" odnose se na njegova dva ne-

svom pratiocu (vjerojatno Menašeu)

časna potomka koji doista jesu umr-

da pripremi objed za njih sve. Braća

li – Datana i Avirama. Moramo biti

se plaše Josefovog poziva, uvjereni

krajnje oprezni što govorimo! (Ne

da on ima veze s novcem koji im je

Deja vu pred njihovim očima! Još

samo da su umrli na početku Kora-

bio vraćen prošli puta. Oni ispričaju

jednom, braća mogu otići Jaakovu –

hove pobune, već se i ranije o njima

Josefu što se desilo kako bi odvratili

bez jednog od Rahelinih sinova i

govori kao o umrlima. B-g kaže Mo-

njegovu srdžbu. Josef ih ispituje o

iznijeti mu olakotne okolnosti. A

šeu da se vrati u Egipat jer su oni

njihovom starom ocu.

ovog puta, bila bi to istina! Bez lu-

Strana 4

da svi ostanu kao robovi. Josef inzistira da samo Binjamin treba ostati; ostali se imaju vratiti svom ocu.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

kavštine, kao što je to bilo s Josefom.

Ovo stvara podlogu za istinsku t’šuva. [Rambam, u svojoj knjizi Hilhot T’šuva, iznosi različite elemente t’šuva. Potom on uvodi koncept t’šuva g’mura – potpune t’šuva, za koju on kaže da se može jedino postići (ili barem prepoznati) ako se dogode iste (ili vrlo slične) okolnosti kao kada je bio počinjen prvobitni

grijeh.] Hoće li to braća prepoznati kao priliku da se spase i reći da nemaju snage išta učiniti, ili će se usprotiviti zagonetnom vladaru Egipta i biti spremni boriti se za Binjamina? I ovaj puta, to će biti jednostavnije učiniti, jer nisu učinili ništa pogrešno.

Alija po Alija

Š’vii – sedma alija 7 p’sukim – Bamidbar 28,9-15 Tora govori o "prinosu Musaf" za

da je šabat uz to i Roš hodeš, maftir je u trećoj knjizi Tore, no još uvijek odlomak od 6 pasuka.)

šabat – dva janjeta. U skladu s tim,

Za šesti dan Hanuke (naše Hanu-

mi molimo Musaf na šabat. Musaf

ke i Hanukat HaMizbeah koji se pr-

na Roš hodeš se sastoji od dva bika,

vi puta zbio), vođa plemena Gad

jednog ovna, i sedam jaganjaca. Uz

prinio je svoje darove. Eliasaf ben

te "olot", treba prinijeti i jarca kao

Deuel prinio je točno isto ono što je

"žrtvu za grijeh". Korbanot su popra-

prinio svaki od ostalih Nesi’im, no

ćene vinom za lijevanice (različite

Tora ponavlja pojedinosti, tako da je

količine za različite životinje), te

svako pleme "imalo svoj dan", da se

smjesom finog brašna i ulja, pozna-

tako izrazim. Neki komentari pripi-

tom kao m’nahot.

suju različita značenja istim stva-

Maftir, druga Tora – 6 p’sukim – Bamidbar 7, 42-47, (6. dan) Kada Šabat Hanuka ne pada na prvi niti na posljednji dan Hanuke –

rima, za svako pleme, naglašavajući tako individualni karakter plemena.

Haftara Šabat Roš hodeš Hanuka, 21 p’sukim, Zaharia 2,14-4,7

U standardnom stilu "neizvjesno-

drugim riječima, kada ima samo

Posebna Haftara za Šabat Hanuka

sti", parša završava s tim pitanjem.

jedan Šabat Hanuka, onda je Maftir

"posuđena" je iz B’ha’alot’ha, i očita

Moramo ostati podešeni na istoj fre-

odlomak od 6 pasuka o darovima

poveznica među njima je Menora.

kvenciji za slijedeći tjedan kako bi-

plemenskih vođa na dan posvećenja

Hanuka ima paralela duž čitave po-

smo doznali odgovor.

Miškana. (Čitanja na prvi i poslje-

vijesti.

dnji dan uključuju više redaka. Ka-

Početne riječi Haftare su B-žje obećanje da će boraviti među nama. To je glavni razlog izgradnje Miškana i Beit HaMikdaša, i to je svrha njegovog ponovnog posvećenja, kao što to činimo na Hanuku.

Haftara sadrži viđenje o maslinovom ulju koje čudesno teče u zlatnu menoru uz koju se nalaze

masline. Vizija na toliko načina odgovara priči o Hanuki. Ona je također i osnova za grb Države Izrael.

Ovo je posebno značajno u svjetlu značenja vizije. Poruka kralju, Židovskim vođama općenito, je da se naš uspjeh ne mjeri moći i snagom, već duhom B-žjim. To je bila važna poruka Hašmonejcima, i ona ostaje kao poruka od životne važnosti za vođe današnjeg Izraela. ■ Godina 15 5 Broj 10 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Mikec ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Rambamov drugi princip: Ne uključuje se obavezno sve što se hermeneutički izvodi Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

"Hermeneutika" se odnosi na umješnost interpretacije Biblije. Trinaest pravila Rabi Jišmaela za tumačenje Tore, koja se govore svakog jutra kao dio predmolitava, često se nazivaju "hermeneutičkim zakonima". Drugi talmudski učenjaci imali su popise s više ili manje takvih zakona (Hilel je imao sedam pravila, Rabi Eliezer b. Josi HaGalili imao ih je 32), no oni su zapravo rezali istu tortu na različit broj kriški. Među hermeneutičkim procesima nalaze se elementi poput "kal v'homer" (logičan zaključak, primjerice, da osoba koja može podići 50 kilograma zasigurno može podići 20 kilograma) i "gezera šava" (tradicija važnosti iste riječi koja se koristi u različitim kontekstima).

Neki zakoni koji proizlaze iz upotrebe tih hermeneutika su biblijski, dok su drugi rabinski. (Ovi prvi su potpore teksta primljenih tradicija, dok drugi mogu biti izravno doneseni propisi). Kao i kod rabinskih "micvos", kao što je čitanje Megile (kao što je objašnjeno u Načelu #1), neki su raniji učenjaci možda pogriješili pretjeranim kompenziranjem, što je dovelo do toga da su na svoj popis uključili stvari koje se zapravo ne nalaze među 613

micvos.

Rambam daje primjer: Pesahim 22b raspravlja o mogućnosti da svako pojavljivanje riječi "es" u Tori može značiti uključivanje još nečega. Rabi Akiva kaže da u Pnz. 6,13 ("es G-spoda, svog B-ga, ćeš poštivati"), naizgled suvišna riječ uključuje obvezu iskazivanja primjerenog poštovanja učenjacima Tore. Međutim, Rambam nas upućuje da obveza poštovanja učenjaka nije jedna od 613 micvos. Slično tome, dodatna riječ "es" u Izl 20,12 ("Poštuj es svog oca i es svoju majku") može uključivati vlastitog muža, starijeg brata ili pomajku (kao u Kesubos 103a), ali to nisu zasebne micvos.

Ako bi tko uključio sve hermeneutski izvedene zakone, micvos bi bilo na tisuće! I sasvim je svejedno je li Moše osobno bio taj koji je dao tumačenje. Rambam navodi Talmud u Temura (16a) da je 1.700 takvih obrazloženja zaboravljeno tijekom razdoblja žalovanja nakon Mošeove smrti. (Bez sumnje, bilo je mnogo, mnogo više takvih pouka kojima nas je podučio Zakonodavac, a koje nisu zaboravljene!)

Pa tako, zakoni izvedeni obrazlaganjem, iako mogu biti biblijski, ne nalaze se nužno među 613 micvos. Jedine takve stvari koje mogu biti uključene su one koje su bile dio prihvaćene tradicije, za koje je egzegeza samo podrška, a ne izvor te prakse. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

58. Pozitivna je zapovijed da kohanim trebaju blagosloviti židovski narod

149. Negativna je zapovijed ne raditi

kao što Pismo kaže: Ovako ćete blagosloviti sinove Izraelove Blagoslovio te Vječni ...

Obasjao te Vječni licem svojim... Obratio ti Vječni lice svoje.. (Bemidbar 6,23-26). Ako kohen doda neki drugi blagoslov, on krši zabranu, Nećete nadodavati (D'varim 13,1) (vidi dio sa zabranama, §159). Ako se kohen nije popeo (ispred svetog kovčega kako bi dao blagoslov) kad bi onaj koji čita zazvao, "kohanim", on bi se oglušio na ovu pozitivnu zapovijed i prekršio tri vjerske dužnosti: Ovako ćete blagosloviti; reći ćete im; Tako će staviti Moje ime (Bemidbar 6,23,27). No svaki kohen koji daje blagoslov bit će blagoslovljen, kao što Pismo kaže, I ja ću vas blagosloviti (B'rešit 12,3).

Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako doba.

Strana 6

nikakvog posla na blagdan Šavu'ot kao što Pismo kaže, I proglasit ćeš na taj dan: bit će vam sveti sabor; nećeš raditi teškog posla (Vajikra 23,21).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

150. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

na Roš hašanu (početak godine) kao što Pismo kaže, U sedmom mjesecu, na prvi dan mjeseca…

Nećeš raditi teškog posla (Va-jikra 23,24-25).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Liječi li vrijeme sve rane?

Josef se ponovno susreće sa svojom braćom u Egiptu, više od dvadeset godina nakon što je bio prodan. Te su godine bile ispunjene kušnjama i nevoljama, no one završavaju pobjedonosnim usponom na vlast. Nakon što ponovno vidi svoju obitelj, što Josef osjeća? Je li ispunjen gorčinom ili su vrijeme i sreća koja ga je pratila učinili da njegova ljutnja izblijedi? Traži li on osvetu ili je spreman oprostiti?

• Što od gore navedenog po vašem mišljenju motivira Josefove postupke prema njegovoj obitelji kada su došli u Egipat? Kako pomiriti s jedne strane Josefovo oštro postupanje i podmetanje Benjaminu, s njegovim istodobnim davanjem darova i vraćanjem novca njegove braće, s druge strane?

•

Koliko ima istine u izreci "vrijeme liječi sve rane"? Da ste bili na Josefovom mjestu, biste li mogli ostaviti prošlost iza sebe?

Koji bi vam osjećaji bili najsnažniji?

Vođe u izgnanstvu Priča o Josefu, Megilat Ester i Knjiga Daniela događaju se u izgnanstvu i ne iznenađuje da međusobno sadrže mnogo podudarnosti .

• Što svaka priča podučava o životu pod tuđom vladavinom, i konkretnije, što znači biti Židov na vodećem položaju u izgnanstvu? Mogu li se izazovi s kojima su se suočavali biblijski protagonisti usporediti s izazovima s kojima se susreću vođe danas?

pori biti puko preživljavanje ili pak aktivno promoviranje njihovih vjerovanja i religije? Kako su svatko od njih, Josef, Ester i Danijel, odgovorio na ova pitanja?

• Kako u priči o Josefu tako i u Megilat Ester, Hašem djeluje iza kulisa, neskriveno, dok je u Knjizi Danijela njegova čudotvorna intervencija otvoreno pokazana. Što bi mogao biti razlog za tu različitost? Mislite li da je Hašemova providnost, općenito govoreći, manje uočljiva u izgnanstvu nego u Izraelu?

Josef Pravednik?

U rabinskoj literaturi Josefa se često naziva "‫"מעסף ״דצ מק‬. No, neki komentatori sugeriraju da se Josef u Egiptu zapravo počeo asimilirati. S kojim se opisom slažete? Koje dokaze možete dati za svako od ovih gledišta?

• U kojoj je mjeri Josef osobno odgovoran za mržnju koju su njegova braća gajila prema njemu? Uči li on iz svojih pogrešaka dok se priča razvija?

• Josef svom sinu daje ime Menaše, "‫מם״א ״כל״ ֲ ָ ִּלמ‬ ֶ ‫מ״אל ִֹּד‬ ֱ ‫ַש ִּנ‬ ַ ‫ִּכמ״נ‬ ‫״ָאבי‬ ‫ִּ״‬ ‫״במ‬ ֵ ‫עְא ״כל‬ ֵ ". Da li to ukazuje da je Josef aktivno odlučio okrenuti leđa svojoj obitelji i naslje‫״‬

đu? Kako se (ako se uopće) promijenio Josefov vjerski identitet tijekom njegovog boravka u Egiptu?

• Što ljude navodi da odstupe od svoje vjere ili da joj se vrate? Čovjek izigrava B-ga • Prema Rambanu Josefovi postupci u Egiptu bili su vođeni željom da ispuni svoje snove. On smatra da su snovi neka vrsta proročanstva i da je čovjek koji je dobio takvo znanje dužan izvršiti volju Hašema. Abarbanel osporava tu pretpostavku tvrdeći da je odgovornost Hašema, a ne čovjeka da dovede do ostvarenja proročanstva. S kim se vi slažete?

• Sam Abarbanel tvrdi da je Josef nanosio patnju svojoj braći kako bi im pomogao da postignu pokajanje za svoje grijehe prema njemu. Josef je želio da oni budu kažnjeni na ovom svijetu, kako bi ih poštedio teže kazne u Svijetu koji će doći. Je li kažnjavanje braće išta više Josefov posao od ispunjenja proročanstava? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

• Je li opravdano da vođa pogazi svoje Židovske vrijednosti kako bi zadržao svoj položaj koji će mu omogućiti da štiti svoju naciju? Treba li cilj vođe u dijas-

Godina 15 7 Broj 10 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Bademi i med

Botnim

ječ pistak pojavljuje u Talmudu (npr.

Izraelu od pistacije (napisao je to

Gitin 59a, Jerušalmi Kilaim 27a) - bilo

1955., nisam siguran da li je tako još

kao ‫ פמס ק‬ili ‫פמסטק‬. Ova riječ je po-

i danas) On sugerira retronim botnei

suđenica iz grčkog, koji nam daje i

ec ‫ בטנמ ץ‬za pistacije, no slaže se i s

englesku riječ za pistacije:

više stranim nazivom fistuk.

Ranije smo govorili o šaked - ‫שק‬

Iz tal. pistacchio, od lat. pistacium

Jedno zanimljivo pitanje je, što je

bademu. I dok se šaked pojavljuje u

"pistacija," iz gr. pistakion od pistake

jednina od botnim? Mislim da bi ve-

brojnim retcima, drugačija vrsta

"stablo pistacija", od perz. pista

ćina Izraelaca rekla boten - ‫ בעט‬kao

orašastog voća - botnim - ‫ בעטנמם‬po-

"stablo pistacija."

što je to zabilježio Ben Yehuda. Me-

javljuje se samo jednom, u Berešit 43,11 ‫״אפֹוא״זֹא ״‬ ֵ ‫ ֵכ‬-‫״אם‬,‫ם‬ ִּ ‫מד‬ ֶ ‫ל״א ִּב‬ ֲ ‫ם״מִּש ָה ֵא‬ ְ ‫ה״א ֵל ֶד‬ ֲ ֶ ‫ַעיֹא‬ ‫ּו״ל ִּאמׁש״‬ ָ ‫דֹוהמ‬ ִּ ְ‫״ע‬,‫ץ״ב ְ ֵלמ ֶ ם‬ ִּ ‫ָאה‬ ֶ ‫״ד‬ ָ ‫ ְקחּו״ ִּ זִּ ְ ַה‬--‫ֲ שּו‬ ‫״ב ְטנִּ מם״‬,‫ֹט‬ ָ ‫״נְ ֹא ״ ָעל‬,‫ט״ד ַבׁש‬ ְ ַ ְ ‫״ּו‬,‫ט״צ ִּהמ‬ ֳ ַ ְ ‫״‬:‫ִּ נְ ָחד‬ .‫ּוׁש ֵק ִּ מם‬ ְ

Pistacija je lupinasto voće koji se na Bliskom Istoku uzgaja od davnih vremena; međutim, kikiriki je porijeklom iz Južne Amerike. Kada je donesen u Europu, svaka je zemlja kikirikiju dala ime na svom jeziku.

Nijemci kikiriki nazivaju erdnuss doslovno "orah iz zemlje". I slijedeći ovaj obrazac, ima onih koji kikiriki zovu egoz adama - ‫" אגעז א ד‬orah iz

đutim, budući da se riječ pojavljuje samo jednom u Bibliji, i to u množini, nije tako lako za reći. Klein i Even Shoshan koriste botne ‫ ָב ְטנֶד‬za ■

plod pistacija, a botna ‫ ָב ְטנָד‬za drvo pistacija (tako se drvo pojavljuje u Mišni - Ševiit 7,5). Ben Yehuda također spominje i ovaj pristup, kao i onaj koji kaže da je botna naziv za plod i naziv za stablo.

zemlje".

Međutim, francuzi kikirikije naziSada za one od nas koji poznaju

Moj prijatelj, bloger i pčelar Trep-

suvremeni hebrejski, nama je botnim

penwitz izgrdio me zahvalio mi (i

poznat kao kikiriki. Međutim, en-

drugima) što sam mu poslao link na

gleski nam prijevod govori drugači-

kojem se raspravlja o otkriću košni-

ju priču (ja se koristim JPS-om, no

ca koje pokazuje da pčelarska indu-

svi se engleski prijevodi slažu po

strija datira još od vremena Prvog

tom pitanju): Tada im njihov otac Izrael reče: "Ako mora tako biti, učinite ovo: stavite nešto najboljih plodova ove zemlje u svoju prtljagu, i ponesite ih kao dar onom čovjeku – malo balzama i malo meda, mirisne smole, mirodija, oraščića pistacija [botnim] i badema.

Pa kako smo došli od pistacija do kikirikija? Odgovor sam pronašao u knjizi Yitzhaka Avinerija Yad Halashon (stranica 73). On ističe da se riStrana 8

dvaš

vaju pistache de terre - "pistacija iz ze-

hrama.

mlje". (Također ga zovu cacahuète,

Pa, da bih mu pokazao da nije je-

arachide i pois de terre. Nisam siguran

dini koji razmatra ovo pitanje, i ja

zašto su mu dali toliko imena). Pra-

ću se time pozabaviti – ali s lingvi-

teći francuski naziv, hebrejski je iz-

stičkog stanovišta. (To što sam tako

vorno imao botnei adama - ‫בטנמ א ד‬

i tako planirao razmatrati o toj riječi

"pistacija iz zemlje". Međutim, pi-

u mojoj seriji razmatranja simanim,

stacija je već imala svoj naziv fistuk

čista je slučajnost…)

- ‫ פמסטעק‬tako da je "adama" otpalo, i kikiriki su postali samo botnim. Avineri kaže da je tako i zbog činjenice da je kikiriki bili toliko prisutniji u

Ovaj članak koji raspravlja o tom otkriću sadrži ovaj citat o hebrejskoj riječi d'vaš ‫ בש‬.

Iako se pojam "med" (dvaš na heDivrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

brejskom) u Bibliji pojavljuje 55 pu-

Bademi i med

iznosi:

Iako rabini biblijski dvaš općenito

Fraza ‫") אהץ ״זב ״חלב ״ע בש‬zemlja kojom teče med i mlijeko") u Tori se jasno odnosi na med od voćaka, pošto veliča agrikulturno bogatstvo zemlje.

identificiraju s datuljama (Sifrei Devarim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5), kada sami koriste riječ dvaš, oni govore o pčelinjem medu. Na primjer, Jerušalmi (Bikurim 1,3) tumači biblijsku riječ: "A dvaš – to su datulje.

Međutim, u Ješajahu 7,22, kada na-

Može li to biti današnji dvaš (npr.

vodi‫מ ״ח אד ״ע בש ״מא ל ״ ל ״דנע ה ״בקהב״‬

pčelinji med)?" Oni na to odgova-

ta, on se odnosi na med od datulja

‫" דאהץ‬Svatko tko je ostao u zemlji

raju da pošto je za dvaš iz retka du-

ili smokava, osim na dva mjesta: u

hranit će se sirom i medom", to je

žnost davati desetine, ne može se

Sucima 14,8-9, kada je Samson za-

iskrivljavanje

Jer

odnosi na pčelini med, već na med

grabio med iz lavlje lešine, i I Samu-

ovdje, prorok opisuje vrijeme kada

od datulja. Također vidimo da ako

elova 14,27, kada je Jonatan tijekom

je zemlja opustjela - i zato se pčele

netko učini zavjet da neće jesti dvaš,

bitke umočio svoj štap u saće meda,

mogu razmnožiti. (Mlijeko za sir će

dopušteno mu je jesti med od datu-

i lice mu se razvedrilo.

također biti široko dostupno, jer će

lja (Nedarim 6,9).

Sarna ima sličnu bilješku u svom komentaru na Šmot 3,8:

redaka

Tore.

krave i ovce moći pasti na nekada održavanim pašnjacima).

nedavnog otkrića, ja ne smatram da ovo otkriće išta radikalno dovodi u

Med je u Bibliji (hebr. devaš) ugla-

pitanje u ovom članku. Dakako,

vnom gust, slatki sirup naprav-

pčelinji med se smatra rijetkom po-

ljen od datulja i poznat kod Ara-

slasticom, a bilo je pokušaja da se taj

pa kao dibs. Čini se da je pčelar-

proizvod učini šire dostupnim. A u

stvo u Palestini bilo nepoznato;

talmudska vremena, ovi napori su

nekolicina konkretnih referenci

tako dobro uspjeli, da je pčelinji

u Bibliji u vezi pčelinjeg meda

med postao glavno značenje riječi

odnosi se na divlji med. Mada se

"dvaš".

sama datulja nikada ne spominje, to što je med ubrojen u se-

Mada je članak napisan prije ovog

Pčelinji se med ne promatra kao

No smisao izraza erec zavat halav

dam karakterističnih proizvoda

znak blagoslova za zemlju, iako iz-

u'dvaš i dalje se odnosi na poljopri-

zemlje navedenih u Ponovljenom

gleda da ga je sreća pronaći (kao u

vredu zemlje Izraela, posebno, kao

zakonu 8,8 ukazuje na to da, kao i

prethodno spomenutoj priči o Jona-

što to Feliks ističe, u usporedbi s

svi drugi, on potječe iz tla.

tanu). Vjerojatno je i Jaakov Josefu

poljoprivredom Egipta, čije su da-

poslao pčelinji med (Berešit 43,11),

tulje bile puno suše i od njih nije

jer se spominje - ‫ט״ בש‬

bilo lako proizvesti med. ■

Slučajno sam uzeo knjigu iz obližnje knjižnice koja razmatra ovo pitanje do u detalje: Voćke u biblijskoj i talmudskoj književnosti, od Yehude

"mala koli-

čina meda", a pčelinji je med bilo teško dobiti.

Feliksa (Rubin Mass, 1994). Poglavlje

Mnogi izvori u kojima se spominje

o dvašu je na hebrejskom, pa ovdje

da med dolazi iz stijene (Devarim

ne mogu citirati cijeli odlomak, ali

32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno se

svakako bih to preporučio svakome

odnose na smokvin med, budući da

tko je zainteresiran za tu temu. Ja ću

smokve (za razliku od datulja) rastu

sažeti nekoliko točaka koje on

u kamenjaru.

Godina 15 9 Broj 10 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Autor naših života Bio je to Josipov prvi pokušaj da svoju sudbinu uzme u svoje ruke, i propao je. Ili se barem tako činilo.

Sjetimo se dosadašnje priče koju smo čitali u prošlotjednoj parši. Gotovo sve što se događalo u Josipovom životu možemo svrstati u dvije kategorije. Prvo su stvari koje je netko učinio njemu. Njegov otac ga voli više nego svoje ostale sinove.

On mu daje bogato vezenu haljinu.

Njegova braća su ljubomorna i puna mržnje prema njemu. Njegov otac ga šalje da vidi kako su mu braća koja čuvaju stada daleko od kuće.

On ih ne uspijeva pronaći i oslanja se na stranca koji ga upućuje u pravom smjeru. Braća kuju zavjeru da ga ubiju, te ga na kraju prodaju kao roba. On je doveden u Egipat. Dolazi kao rob u Potifarovu kuću. Potifarova žena smatra ga privlačnim, pokušava ga zavesti, no bezuspješno, te ga lažno optužuje za pokušaj silovanja zbog čega on završava u zatvoru.

To je nevjerojatno. Josip je u centru pozornosti kad god je, recimo to tako, na pozornici, pa ipak on je uvijek stalno iznova više onaj kojem se nešto čini nego onaj koji čini, on je objekt djelovanja drugih ljudi, više nego subjekt svojih vlastitih djelovanja.

Druga kategorija je još značajnija.

Josip čini stvari. On upravlja Potifarovim domom. On organizira stvari u zatvoru. On tumači peharnikov i pekarov san. No, u jedinstvenom nizu opisa, Tora vrlo jasno sve te akcije i njihov uspjeh pripisuje B-gu.

Ovo je Josip u Potifarovoj kući: B-g je bio s Josipom i dao mu uspjeha u svemu. On je radio u kući svog gospodara. Njegov gospodar uvidio je da je B-g bio s Josipom i da mu je B-g davao usStrana 10

pjeh u svemu što je činio.

(Postanak 39,2-3) Čim ga je (njegov gospodar) postavio da upravlja njegovim kućanstvom i imovinom, B-g je blagoslovio Egipćanina zbog Josipa.

B-žji blagoslov bio je nad svime što je (Egipćanin) imao, i u kući, i u polju. (39,5) Ovdje je Josip u zatvoru: B-g je bio s Josipom i iskazao mu je dobrotu, čineći da nađe naklonost kod upravitelja tamnice.

Uskoro je upravitelj sve zatvorenike u tamnici povjerio Josipovom nadzoru. Josip je brinuo o svemu što se trebalo učiniti.

Upravitelj nije morao brinuti ni o čemu što je bilo pod Josipovim nadzorom. B-g je bio s Josipom i B-g mu je davao uspjeha u sve-

Jedanput kada Josip pokušava biti autor svoje vlastite priče, on ne uspijeva u tome.

Neuspjeh je određen

mu što je činio. (39,21-23) A ovdje je Josip koji tumači snove: 'Tumačenje je B-žji posao,' odgovorio je Josip. 'Ako želite, ispričajte mi svoje snove'. (40,8) Ni o jednom drugom liku nije to rečeno toliko jasno, dosljedno i ponovljeno. Josip je izgledao odlučno, organizirano i uspješno te se takvim činio i drugima. No, kaže Tora, nije Josip, nego B-g onaj koji je bio odgovoran za to što je Josip činio i za njegov uspjeh. Čak i kada odbija priliku da legne s Potifarovom ženom, on jasno kaže da je B-g onaj koji nje-

zin zahtjev čini moralno nemogućim: "Kako bih mogao učiniti takav veliki grijeh? To bi bio grijeh pred B-gom!" (39,9) Jedino djelo koje se jasno pripisuje njemu nalazimo na samom početku priče, kada donosi 'loš izvještaj' o svojoj braći, sinovima Bilhe i Zilpe.

(39,2) Osim toga, svaki zaokret u njegovoj konstantno promjenjivoj sudbini rezultat je nečijeg tuđeg djelovanja, bilo da je riječ o drugom čovjeku, ili o B-gu (kao što je bilo sa Josipovim snovima - jesu li oni bili božanska objava ili plod njegove mašte? - to je priča za neku ■drugu priliku).

Zato primjećujemo kada, na kraju prethodne parše, Josip uzima sudbinu u svoje ruke. Nakon što je rekao glavnom peharniku da će za tri dana biti pomilovan i vraćen na poziciju koju je prije imao, bez imalo sumnje u to da će se to dogoditi, on moli peharnika da njegov slučaj iznese pred faraona i da mu osigura slobodu. "Kada ti stvari budu išle dobro, sjeti se da sam ja bio s tobom. Učini mi uslugu i spomeni me faraonu. Možda ćeš me moći izvući s ovog mjesta." (40,14) Što se događa? "Glavni peharnik nije se sjetio Josipa. Zaboravio je na njega" (40,23). Dupliciranje glagola je moćno. On se nije sjetio. Zaboravio je. Jedanput kada Josip pokušava biti autor svoje vlastite priče, on ne uspijeva u tome. Neuspjeh je određen.

Tradicija dodaje još jedan finalni efekt drame. Završava paršu Vaješev tim riječima, ostavljajući nas u tom trenutku kada su njegove nade propale. Hoće li se uzdići do veličine? Hoće li se njegovi snovi ostvariti? Pitanje "Što će se dogoditi sljedeće?" snažno je prisutno, i moramo čekati tjedan dana kako bismo saDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Autor

znali odgovor.

Vrijeme prolazi i ono što smo najmanje očekivali (faraon je također usnuo snove i nijedan od njegovih mudraca nije ih mogao protumačiti - što je čudno, budući da je tumačenje snova bila specijalnost starih Egipćana), daje nam odgovor. "Prošle su dvije pune godine." Te riječi kojima započinje naša parša, ključna je fraza. Ono što je Josip tražio da se dogodi, dogodilo se. On je napustio zatvor. Bio je oslobođen. Ali tek nakon što su prošle pune dvije godine.

Između pokušaja i ishoda, nešto se dogodilo. To je značaj protjecanja vremena. Josip je planirao svoje izbavljenje i bio je izbavljen, ali ne zato što je on to planirao. Njegov vlastiti pokušaj završio je neuspjehom.

Peharnik ga je potpuno zaboravio.

Ali B-g ga nije zaboravio. B-g, a ne Josip, je doveo do niza događaja osobito faraonovih snova - koji su vodili do njegovog izbavljenja.

Kada želimo da se nešto dogodi, to se događa, ali ne uvijek onda kada mi to očekujemo, ili na način na koji mi to očekujemo, ili samo zato jer želimo da se to dogodi. B-g je ko-

naših života

autor scenarija našeg života i ponekad, kao ovdje, On nas podsjeća na to stavljajući nas u okolnosti u kojima moramo čekati i prepuštajući nas tome da nas iznenadi.

To je paradoks ljudskog postojanja onako kako ga razumije judaizam. S jedne strane mi smo slobodni. Nijedna religija nije toliko inzistirala na ljudskoj slobodi i odgovornosti.

Adam i Eva bili su slobodni da ne sagriješe. Kain je bio slobodan da ne ubije Abela. Možemo pronaći opravdanja za naše pogreške - to nisam bio ja; to je tuđa greška; nisam mogao pomoći. Ali ona ostaju samo to: opravdanja. Nije tako. Mi smo slobodni i mi imamo odgovornost.

Pa ipak, B-g je blisko uključen u naše živote. Kada pogledamo iz starijih godina unazad, često možemo vidjeti, iako kroz maglu prošlosti, kako se priča oblikovala, kako je sudbina polako izvirala, kako smo bili vođeni događajima koji su bili van naše kontrole. Nismo mogli predvidjeti da će ta nezgoda, ta bolest, taj neuspjeh, taj naizgled slučajan susret, godinama unazad, voditi u tom smjeru. A sada u retro-

spektivi čini se kao da smo bili šahovske figure koje je nevidljiva ruka pomicala znajući točno gdje želi da budemo.

Nigdje to nije jasnije nego u Josipovom životu onako kako je ispri-

U retrospektivi čini nam se kao da smo bili šahovske

figure koje je nevidljiva ruka pomicala znajući točno gdje želi da budemo čan u Berešit, i nigdje više nego u nizu događaja opisanim na kraju prošlotjedne i početku ovotjedne parše. Bez Josipovih djela - njegovog tumačenja peharnikovog sna i molbe za slobodom - on ne bi izašao iz zatvora. Ali bez B-žje intervencije u obliku faraonovih snova, to se također ne bi dogodilo.

To je paradoksalno uzajamno djelovanje sudbine i slobodne volje.

Kao što je rekao rabi Akiva: "Sve je predodređeno, pa ipak je dana sloboda izbora" (Avot 3,15). Isaac Bashevis Singer to je duhovito sročio: "Moramo vjerovati u slobodnu volju: nemamo izbora." Mi i B-g smo koautori ljudske priče. Bez naših nastojanja ne možemo postići ništa.

Ali bez B-žje pomoći također ne možemo učiniti ništa. Judaizam je našao jednostavan način rješavanja tog paradoksa. Za ono loše, mi preuzimamo odgovornost. A za sve dobro što postignemo, zahvaljujemo B-gu. Josip je naš mentor. Kada je prisiljen oštro reagirati, on plače.

No, kada svojoj braći priča o svom uspjehu, on ga pripisuje B-gu. Tako bismo i mi trebali živjeti. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 15 11Broj 10 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje Cijeli narativ priče o Josipu i njegovoj braći, kako je on poslao Židovski narod u Egipatsko društvo, ropstvo i konačno izbavljenje, ima namjeru ilustrirati nam ruku vodilju Providnosti u životu ljudi.

Nema sumnje da su svi sudionici ove dojmljive pripovijesti postupali prema svojim vlastitim željama i mudrosti. Ipak, spoj svih ovih suprotstavljenih ličnosti i ambicija doveo je do željenog kraja: ispunjenja proročanstva i B-žjeg obećanja Abrahamu o budućoj sudbini Židovskog naroda.

Ovo načelo, da čovjek predlaže, ali B-g određuje, jedno je od temeljnih vjerovanja judaizma i dokazano je, i u dobru i u zlu, u povijesti židovskog naroda i čovječanstva općenito. Svi preokreti svakodnevnog života i života naroda, naizgled slučajni i neobjašnjivi događaji koji na nas redovito nasrću, nekako imaju svoju svrhu i cilj. Oni nam pomažu da dođemo u situaciju i okolnosti koje nam je predvidjela B-žja sudbina.

Teškoća u svemu tome je da se ovaj obrazac vrlo rijetko pokaže ili ga budemo svjesni. Vječni je Mojsiju rekao: "Vidjet ćeš moja leđa, a ne moje lice." Mi stvari mnogo jasnije vidimo u retrospektivi nego li pri prosuđivanju događaja koji se događaju sada i na neki način predviđaju budućnost.

Svi će se Josipovi snovi ispuniti,

ali nitko nije mogao na početku priče zamisliti kako bi se oni mogli ispuniti i pod kojim okolnostima, tragediji i pobjedi, oni bi postali stvarnost narativa priče o Josipu i njegovoj braći.

Makabejci bi, da žive u današnje vrijeme, zasigurno prepoznali nasljednike i sljedbenike starih helenista.

Od sve braće, čini se da je Josip najviše svjestan da su on i oni samo oruđa u B-žjem planu. Rabini nas uče da se Josip razlikovao po tome da B-žje ime nikada sišlo s njegovih usana i da je zbivanja uvijek pripisivao b-žanskoj providnosti i B-žjoj volji.

Zato se Josefa smatra glavnim antagonistom Esava, jer Esav je uvijek događaje pripisivao slučajnostima i ljudskom djelovanju i moći. Kasnije ćemo vidjeti da je to također glavna točka nadmetanja između faraona i Mošea. Faraon je stalno tvrdio da su nevolje Egipćana koincidencije i da su svi udarci koji je pretrpio bili zbog okolnosti i prirode. Čak i kada su njegovi mudraci izjavili da prst Božji ukazuje na njega, on je odbio priznati da to b-žanska prisutnost vodi Egipat u propast.

I mi živimo u svijetu u kojem mnogi vide događaje koji nas okružuju kao čistu koincidenciju, slučajne događaje izazvane ljudskom rukom. Međutim, judaizam je pametniji i poučava pametnije, pa smo stoga uvjereni da će se svi procesi koji su za nas predodređeni tisućljećima ranije u potpunosti ispuniti.

Postoji b-žanska ruka koja vodi zbivanja među ljudima.

Hanuka danas Stari su Makabejci živjeli u vrlo sretna vremena. Da su živjeli danas, bili bi optuženi za izvansudsko po■ gubljenje jadih sirijskih Grka koji su ih, na kraju krajeva, samo pokušavali ubiti i unaprijediti svoju civilizaciju. U najmanju ruku, sigurno je da bi švedski ministar vanjskih poslova uvidio tu stvar. No budući da je Švedska u to vrijeme bila naseljena poganskim plemenima i da nije bilo interneta ili medija koji bi o tome govorili, zaista ne znamo kakav bi bio švedski stav prema Makabejcima. Svakako možemo pretpostaviti da ne bi bio pozitivan.

A možda bi i predsjednik Sjedinjenih Država, da je živio u ono vrijeme, bio kritičan prema upotrebi oružja samo zbog toga da bi se očistio Hram i ponovno povratio teritorij i suverenitet koji je s pravom pripadao Židovima. Možda bi se založio na konferencijama, u posredničkoj diplomaciji i prije svega spremnosti na kompromis s neprijateljem koji je otvoreno iskazao želju da vas uništi, bez obzira koje ustupke mu dali.

I Makabejci su isto tako imali sreće da tada nije postojala Europska unija. Da jest, onda bi maslinovo ulje koje su Makabejci tražili i na kraju pronašli da njime zapale veliki svjećnjak u Hramu, bio deklariran kao

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Snovi i njihovo značenje

proizveden u područjima zemlje Izraela, koje su prethodno bili zaposjednuli Grci, te je sada predmet "okupacijske" politike tih tvrdoglavih Židova.

Nepotrebno je reći, da su postojali Ujedinjeni narodi, Makabejci bi bili predmet mnogih rezolucija koji bi osudile njihovu politiku, postupke i ponašanje. Ali kao što je gore spomenuto, Makabejci su živjeli u vrijeme kada nijedna od ovih gluposti nije postojala, i možda je samo to jedno od velikih čuda našeg blagdana Hanuke.

Mi nemamo sreće kao Makabejci.

Za nas, sve ovo gore navedeno nije parodija nego stvarnost svijeta u kojem živimo. Dakle, blagdan Hanuke mora doći da nam da nadu i volju i obnovljenu vjeru u našu stvar i naša prava.

Makabejci se nisu suočili samo sa snažnim vanjskim neprijateljima nego i s podmuklim unutarnjim neprijateljem. Helenisti među Židovima bili su toliko pod utjecajem grčke kulture i zaljubljeni u nju da su aktivno predlagali korake koji bi u potpunosti ugušili Židovsku državu i sam judaizam. Poraz tih helenista

prijatelje, već su u mnogim aspektima naši neprijatelji.

unutar židovskog svijeta bio je od vitalne važnosti za trijumf Hanuke kao i vojne pobjede nad sirijskogrčkim ugnjetavačima.

Helenisti su izobličili judaizam kako bi odgovarao njihovom vlastitom grčko-helenističkom predlošku onoga što su oni smatrali politički ispravnim i njihovom viđenju napredne civilizacije. Tora i Židovska tradicija u njihovim su očima bili zastarjeli i zaslužili da ih se zanemari i/ili iznova napiše kako bi odgovarali tada naizgled modernom grčkom pogledu na svijet.

Pa, današnji helenisti su živi i zdravi među nama. Oni su vodeći mrzitelji Izraela i mrzitelji tradicije u židovskom svijetu. Njih potiče lažna vizija židovskih vrijednosti i potpuno nerazumijevanje uloge Izraela u židovskim i svjetskim zbivanjima.

Oni ne samo da ohrabruju naše ne-

Makabejci bi ih, da žive u današnje vrijeme, zasigurno prepoznali kao nasljednike i sljedbenike starih helenista. I mi bismo također trebali o njima razmišljati na taj način i reagirati u skladu s njihovim neutemeljenim optužbama i štetnim programima.

Nedavna bujica islamskog radikalnog nasilja diljem svijeta tek treba promijeniti način razmišljanja zapadnog svijeta o Izraelu. Palestinski opis Izraela toliko je utisnut u umove zapadne akademske zajednice, medija i političkog vodstva da gotovo nikakva činjenica, koliko god očigledna bila, ne može nekako razotkriti osnovnu neistinost njegovog sadržaja.

Svijet već dugo zna da su Židovi poput kanarinaca u rudniku (čije stradanje šalje upozorenje ostatku svijeta). No, svijet ne samo da je tolerirao, već je u mnogočemu čak i poticao islamsko nasilje protiv Židovske države i njenih građana.

Uostalom, samo Židovi bivaju ubijeni, a Izrael je katalizator sveg nasilja koje razara Bliski Istok.

No, kao što je pastor Neimoller komentirao u vezi nacista, prvo su došli po Židove i nitko nije ustao da se usprotivi ili ih zaštiti. Naposljetku su došli po sve, i više nije bilo nikoga tko bi se mogao usprotiviti ili zaštititi nedužne. Pa, oni sada dolaze po svakoga, po čitavom zapadnom svijetu. Makabejci bi svakako prepoznali kakav je naš sadašnji svijet i usadili bi u nas hrabrost da se odupremo istrebljenju i ponovno zapalimo svjetiljku nade koju Hanuka simbolično predstavlja. Šabat šalom Hanuka sameah ■

Godina 15 13Broj 10 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zvijezda vodilja Oba blagdana, i Hanuka i Purim, svrstavaju se u manje blagdane, međutim, njihovo se obilježavanje uvelike razlikuje. Naloženo nam je da za Purim imamo purimsku seuda i da pijemo ad d'lo jada – sve dok ne možemo razlikovati "prokletog Hamana od blagoslovljenog Mordeha-

ja." Za Hanuku nemamo nikakvu micvu koja bi se odnosila na jelo i piće, a seuda je prepuštena svakome na volju.

Dakako, čudo Hanuke nije ništa manje od onog purimskog. Razlika je u bitkama koje su se vodile u to vrijeme. Na Purim smo vodili fizički rat kako bi se pokorilo zlo. Jesti i piti bilo je neophodno da bi se nahranilo, održalo i ojačalo vojsku ljudi koji se obično bave duhovnošću i učenjem Tore. Na Hanuku, pak, židovski narod je također vodio filozofski rat protiv Grka. Bio im je potreban bistar um kako bi mogli osporiti lažne ideologije Jevanima.

Misjavim (helenisti) su se asimilirali i usvojili grčku kulturu i vrijednosti; bilo je bitno da židovski narod ostane razuman i oštrouman kako bi mogao raspoznati anomalije koje su

■

HaRav Wolbe nam usmjerava pa-

nisu prihvaćali načela i vrijednosti

žnju na borbu između Ja'akova i

Tore. Nije bilo sklonosti da se dopre

Esavljevog anđela. Nakon što se s

do misjavnima koji su nastojali oma-

anđelom hrvao cijelu noć, Ja'akov

lovažiti putove Tore i predlagali

ga je upitao kako se zove, a ovaj se

svoju novootkrivenu ideologiju.

uvrijedio. Zašto se opirao tome da otkrije svoje ime? HaRav Wolbe

Čudo Hanuke nije ništa manje od onog purimskog. primjećuje da anđeo nije htio odati svoje ime jer bi time opisao suštinu i prirodu svog bića što bi bilo u suprotnosti s poslanjem zlog nagona.

Hanuka je zvijezda vodilja za nas u galutu, poziva nas na oprez i ustrajnost u našoj predanosti da zaštitimo Toru i njezine micvot. To nas opominje da je, neovisno o teškoćama izazova, potrebna obazrivost kako bi se osiguralo da Tora ostane nepromijenjena. Objašnjeno je da je ime Hašmonaim, zapravo, akronim koji ovjekovječuje samo duhovni rat koji je židovski narod vodio protiv

nastojali uvesti. Nitko si nije mogao

Talmud uči (Sanhedrin 103b): "Velik

Grka, a ne tipičan rat. U nastojanju

dopustiti da mu u bilo kojem trenu-

zalogaj hrane …udaljava one koji su

da iskorijene judaizam iz našeg na-

tku bitke osjetila otupe od jela ili

blizu i približava one koji su

roda, Jevanim (Grci) su stavili van

pića.

udaljeni…" U vrijeme Mordehaja i

zakona tri specifične micvot:

Kažu naši mudraci da je jecer hara (zao nagon) majstor prerušavanja; pojavljuje se kao netko mlad ili star, cadik ili raša (zla osoba). Cilj jecer hara jest obmanuti nas i nasamariti.

Strana 14

Ester cijeli židovski narod bio je ujedinjen protiv onih naroda koji su ustali protiv njih. U danima u kojima se događalo čudo Hanuke, bilo

– hodeš (obilježavanje početka novog židovskog mjeseca), što bi otežalo i omelo poštivanje blagdana;

je otpadništva unutar židovskog na-

- Šabat – glavno uporište judaizma;

roda, odnosno, helenista koji više

- mila (obrezivanje) – simbol našeg Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

partnerstva s B-gom.

Zvijezda vodilja

provalnik koji je neko vrijeme pro-

ključuje se. Čovjek počinje osjećati

Prva slova svake od te tri micvot

veo u zajednici i onda otišao dalje.

sigurnost dok uspješno vodi život

su prva tri slova imena Hašmonaim.

Budnost im popušta i više ne razmi-

bez grijeha. On omekšava i postaje

Iako je tjelesna bitka bila žestoka i

šljaju o mogućnosti krađe. Lopov

manje oprezan u borbi protiv jecer

nemilosrdna, bitka za očuvanje Tore

sad slobodno može nastaviti s lo-

hara. U trenutku kad jecer hara vidi

čistom, bila je mnogo veća.

povlucima, prazniti im džepove i

svoju priliku, nastavlja ulagati na-

otuđivati imovinu.

por i još se jače zalaže da ukrade

Generacijama su mnogi kao i Jevanim, nastojali iskorijeniti svetost iz

Hofec Haim citira pasuk (Joel 2,20):

židovskog naroda. Međutim, svjetla

čovjekovo srce. Još jednom čovjek podbacuje i pada u ponor zlog

nagona i grijeha.

Hanuke slave spomen na čudo vrča

Hanuka je zvijezda vodilja

ulja – što predstavlja Toru i micvot.

za nas u galutu,

Želio bih iskoristiti ovu priliku i

Samo oni koji su vjerni Tori i micvot

poziva nas na

poželjeti odanom osoblju Jewish

mogu nositi baklju judaizma i voditi

oprez i ustrajnost

Pressa i svim našim vjernim čita-

rat protiv klevetnika.

Kada je član kućanstva lopov, veoma je teško sve vrijeme zaštititi dragocjenosti (te kuće). Takva jedna osoba zna navike i posebnosti svakog ukućana i zna gdje je imovina

svakog od njih skrivena. On slobodno može dolaziti i odlaziti i nitko ga nikad neće osumnjičiti da je lopov. Počinje krasti stvari, jednu po jednu, jedva primjetno. Na kraju ipak ostali ukućani shvate da je nešto nije u redu. U tom se trenutku lopov povlači i obustavlja svaku pljačkašku aktivnost. Uskoro drugi povjeruju da je to bio neki trenutni

Godina 15 15Broj 10 Strana

u našoj predanosti da zaštitimo Toru i

teljima veselu Hanuku. ■ Prevela Dolores Bettini

njezine micvot "I ja ću udaljiti onog koji je od tebe skriven," i odlomak iz Talmuda (Suka 52a) koji objašnjava da se "onaj skriveni" odnosi na jecer hara koji se skriva u srcu čovjeka. Jecer hara je član kućanstva i navodi na grijeh. Kad pojedinac osjeti da je pretjerao s nedjelima, to ga nadahnjuje da učini tešuva. On odlučuje da će se kloniti bilo kakvih nepodopština. To alarmira jecer hara i on brzo prestaje sa svim aktivnostima i is-

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Preljub kao izdaja društva Faraonovi snovi o kravama i kukuruzu zahtijevaju tumačenje. Njegov peharnik prisjeti se Josipove sposobnosti tumačenja snova. Oni dovode Josipa iz zatvora. On se obrije, okupa i odjene u odjeću prikladnu za susret sa carem. Faraon prepoznaje istinitost Josipovog tumačenja (da će biti sedam godina obilja nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi) te Josipa postavlja za najmoćnijeg čovjeka u cijeloj zemlji sa svrhom da pripremi zemlju za godine gladi.

Josip čeka da njegova braća dođu u Egipat. Točno kako je i predvidio, oni dolaze kupiti hranu i ne prepoznaju ga. On ih optužuje da su špijuni i smišlja niz makinacija kako bi uspio u tome da dovedu u Egipat Benjamina, njegovog najmlađeg brata. Zatim Josip optužuje Benjamina za krađu njegovog posebnog pehara za vino. Zašto Josip to čini?

Je li veliki čovjek upao u zadovoljstvo osvete? Sljedeći tjedan će sve postati jasnije.

Da se vratimo na Potifarovu ženu, egipatsku kandidatkinju za gđu.

Robinson. Zanimljivo, kao i u filmu, Josip se na kraju ženi njenom kćerkom.

Prošlog tjedna postavio sam pitanje što je toliko pogrešno u preljubu? Zašto je preljub, u židovskom razmišljanju, jednak ubojstvu? Pa ipak, u sekularnom društvu, on je potpuno legalan, iako možda moralno pogrešan. U čemu je onda stvar ako se radi o odraslim ljudima koji suglasno ulaze u takve odnose?

Najprije, kako bih izbjegao licemjernu pobožnost, dozvolite mi da Strana 16

kojih gradimo dobar svijet. Tako, čak i u situaciji kada se oba supružnika slažu s time da imaju svoje vlastite odvojene afere - te stoga tehnički gledano nema izdaje supružnika - to i dalje ostaje izdaja društva. To je izdaja B-ga, koji od nas traži da gradimo svijet utemeljen na dobroti, a ne na slobodi koja opravdava da živimo nošeni našim željama; svijet koji je božanski, a ne prljav i animalistički.

počnem sa sljedećim uvodom. Svatko od nas je čovjek. Mi upadamo u svoje želje, strasti, nesigurnosti, u naš ego - cijelu gomilu stvari. I kada upadnemo u neku od njih, činimo pogreške. Činimo stvari koje nikada ne bismo učinili da smo u tom trenutku imali ispravno stanje uma.

Osobito u području seksualno-sti, svi smo mi slabi i skloni padu.

Prošlog tjedna sam rekao da ja ne bih prošao Josipov test.

U isto vrijeme, ja nikako ne odobravam seksualne grijehe. Iako smo slabi i skloni padu, mi smo također i odgovorni te stoga odgovaramo za svoje postupke. Ono što želim reći je samo to da je lako sjediti i suditi drugima, a mnogo teže biti u toj situaciji i donijeti pravi izbor.

Brak je, u židovskoj tradiciji, temelj moralnog društva. Stabilni domovi, sa dvoje predanih supružnika, stvaraju osnovu sigurnosti i samopouzdanja iz koje djeca mogu razviti svoje vrijednosti i principe. Čvrsti domovi su osnovne cigle od

I tu vidim dvije razine. Netko tko ima aferu bez pristanka svog su■ pružnika izdaje svog supružnika i sveto predanje koje su sklopili. No to se obično događa u trenutku (ili malo dužem periodu) ludila i takvi ljudi osjećaju krivnju zbog onog što čine. S druge strane, par koji se upušta u dogovornu zajedničku aferu

Lako sjediti i suditi drugima, a mnogo teže biti u toj situaciji i učiniti pravi izbor izruguje se vrijednost samog braka.

Oni uzimaju instituciju koja bi trebala biti moralna osnova društva - i s prijezirom je ismijavaju. Po mom mišljenju, kada je riječ o dogovornom obostranom preljubu, to je mnogo gore od jednostranog čina strasti (bar iz perspektive braka).

Ubojstvo je prijezir prema vrijednosti ljudskog života. Preljub je prijezir prema vrijednosti morala društva. Prvo akutno utječe na jednu osobu. Drugo, međutim, tiho i podmuklo zahvaća sve nas. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Ako postoji problem, mora postojati i rješenje Tora kaže da je faraon ispričao svoj san svojim vidovnjacima, ali ga oni nisu mogli protumačiti. Raši kaže da faraon nije prihvatio njihova tumačenja.

Rekli su mu da će osvojiti sedam zemalja i izgubiti sedam zemalja, da će imati sedam kćeri i da će sedam kćeri umrijeti. No, prihvatio je Josipovo tumačenje da će biti sedam godina obilja, nakon kojih će uslijediti sedam godina gladi. Zašto mu je Josipovo tumačenje bilo prihvatljivije?

Vidovnjaci su mu predskazivali dobro i loše, ali mu nisu ponudili rješenje kako bi mogao ublažiti loše.

Josip je predskazao sedam godina gladi, ali mu je i dao prijedlog kako može preživjeti tu glad.

Kad se suočite s problemom za koji postoji rješenje, možete jasno sagledati problem i nastaviti se nositi s njime. Ako ne postoji očigledno rješenje, vi se prebacite u obrambeno poricanje, tako da čak uopće i ne vidite problem.

"Ne griješi protiv svog djeteta": Razvod koji uključuje i djecu Na Tiša beav i Jom kipur čitamo kako su Rimljani pogubili sedam najvećih talmudskih učenjaka. Ovime je trebao biti iskupljen grijeh plemena koja su prodala Josipa u ropstvo. Talmud kaže da su nebeski anđeli prosvjedovali protiv ove nepravde, no B-g je rekao: "Šutite, ovo je moj ukaz!"

Glavnu osudu ovog gnusnog grijeha iznio je Reuven, koji je rekao: "Nisam li vam rekao: 'Ne griješite protiv dječaka'?" (Postanak 42,22). Te riječi Tore još uvijek odzvanjaju: "Ne griješite protiv djeteta".

Djeca nisu tražila da dođu na ovaj stresni svijet, svijet u kojem moraju podnositi brojne teškoće. I doista, Talmud kaže kako bi bilo bolje da čovjek nije ni stvoren (Eruvin 13b).

Nevolje koje većina ljudi proživljava u svojim životima daleko nadmašuju njihova zadovoljstva.

Ali iz kojeg god razloga donijeli djecu na ovaj svijet, moramo biti svjesni izuzetne odgovornosti koju to podrazumijeva. Svaki djelić naše savjesti diktira nam da jednom kad donesemo dijete na svijet, imamo obvezu osigurati djetetu sredstva za postizanje sreće. Mi svojoj djeci ne Godina 15 17Broj 10 Strana

možemo dati sreću. Jedino što možemo učiniti jest da im pružimo klimu koja će pridonijeti da ona postignu svoju sreću.

Najveća potreba koju djeca imaju je sigurnost, a to im pružamo kada u domu uistinu vladaju mir i sklad, te kad djeca osjećaju da su roditeljima briga i ljubav prema njima na prvom mjestu u njihovom životu, a ne da to dolazi tek poslije nečega drugoga, pa makar to bile i njihove vlastite želje. Kao što sam bio rekao na drugom mjestu, kad jednom donesete dijete na svijet, izgubili ste pravo da inzistirate na svojim vlastitim željama. Razmišljanje o tome što je najbolje za dijete dolazi na prvo mjesto. Razmirice među roditeljima potkopavaju sigurnost djeteta i grijeh su protiv djeteta. "'Ne griješite protiv protiv djeteta".

Nažalost, neki brakovi ne funkcioniraju. Ako se par razdvoji, na umu im prije svega mora biti: "Što možemo učiniti da smanjimo utjecaj rastave braka na dijete?" Sva druga razmatranja, poput financijskih dogovora i skrbništva, moraju se ostaviti po strani, i sve se mora učiniti biti na način da trauma po dijete bude što manja. Sebični zahtjevi koji propuste uzeti u obzir učinak na dijete, najveći su grijeh.

Nezamislivo je, ali ipak se dogodi, da se u gorčini razvoda roditelji koriste djecom kao oružjem. Korištenje djece kao ljudskih štitova u ratu je kršenje međunarodnog prava, a korištenje djeca kao oružja u bitci razvoda braka gnusni je zločin. S užasom reagiramo kad čujemo da neke životinje ubijaju i jedu svoje mlade. Upotrebljavati dijete kao oružje kojim potpomažete svoje interese nije ništa manje odvratno!

To stavlja čovjeka u položaj niži čak i od životinja, koje postupaju na osnovu instinkta i nemaju savjesti.

Brak Yone i Esti imao je težak početak. Od samog početka, Yonah je morao sve imati pod svojom kontrolom. On se protivio Estinoj želji da posjeti svoju majku, čak je kritizirao i njene telefonske razgovore.

Pod krinkom financijske odgovornosti, Yonah je uspostavio potpunu kontrolu nad obiteljskim financijama. Esti nije mogla potpisivati čekove i nije imala kreditnu karticu.

Radila je kao učiteljica i svoj ček predavala njemu. Iznosio je uvredljive komentare o njezinoj obitelji.

Kada bi se Esti požalila na njega svojim roditeljima, oni bi joj rekli da pokuša biti "ljubaznija" prema njemu, no sav Estin trud nije kod Yone izazvao bilo kakve promjene, naprotiv, njegova potreba za kontroliranjem je eskalirala.

Imali su sina, i Yonah je s djetetom izgradio čvrsti odnos. Dijete je počelo ići u ješivu sa šest godina. Kad je djetetu bilo osam godina, Yonah je počeo popuštati u svom jidiškajtu.

Jednom prilikom je dječak rekao Esti da ga je otac odveo u restoran "u kojem su svi bili goji". Esti se užasnula i rekla Yoni da želi razvod. U pregovorima, Yonah je htio da dijete bude kod njega svaki drugi vikend. Esti se nećkala, jer Yonah više nije držao Šabes, no Yonah je rekao da on ima jednako pravo podizati dijete kao i ona. Rekao■je da, ukoliko se ona ne složi da dijete bude kod njega svaki drugi vikend, on joj neće dati get. Kako bi dobila get, Esti se složila u vezi vikenda.

Sin je išao u ješivu, gdje je naučio da je kršenje Šabesa pogrešno. Pričao bi Esti o tome što su on i njegov otac činili na Šabes, a Esti bi mu rekla da "mi ne smatramo da je to u redu". Dijete je izvijestilo kako je njegov otac rekao da je "majčin način ponašanja staromodan i da ti zakoni više nisu potrebni".

Ovo je nedavan slučaj. Djetetu u ješivi ne ide dobro, i postao je hucpadig (drzak) prema Esti. Ne može se predvidjeti kakvo će to dijete na kraju ispasti, ali zbunjivati ga u dobi od osam godina u vezi toga što je ispravno a što pogrešno, i biti rastrgan između roditelja, ne daje dobre perspektive budućnost djeteta. Esti je dobila svoj get, ali da bi to ostvarila, ona je zapravo žrtvovala duhovnu budućnost svog sina.

Djeca mogu patiti čitavog života zbog toga što njihovi roditelji vlastite potrebe stavljaju ispred potreba svoje djece. Ima li većeg grijeha od uništavanja budućnosti djeteta?

Ako se brak raskine, medijacija je daleko poželjnija od sudovanja. U neprijateljskom sučeljavanju, ni odvjetnik ne pridaje potrebnu pažnju djeci. Medijator može predložiti načine kako zaštititi interese djece i pomoći roditeljima da se usredotoče na dobrobit djece. Nadajmo se da se može pomoći oba roditelja da zadrže pozitivan odnos s djecom unatoč odvajanju od njih. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

“Or haganuz“ - skriveno svijetlo Hanuke Molitva Svaka osoba ima dva načina djelovanja. Jedan je 'ja i svijet', a drugi je 'ja i ja' i 'ja i B-g.'

Postoje dvije vrste odnosa među ljudima. Postoji ti i ja u svijetu, a oda postoji i samo ti i ja bez svijeta.

To je iznad svijeta, dublje je od svijeta.

Kako znate koliko volite drugu osobu? Jeste li svjesni svijeta dok s njom razgovarate. Ako svijet još po-

B-ga ili od Tore.

stoji za vas, sigurno je da ste bliski,

B-g, ali onog trenutka kad postoji

no stvarna bliskost je ono kada svi-

svijet, B-g nestaje. Na primjer, ja ja-

Vrijeme za svijetla Hanuke je no-

jet odjednom stane, nema ga.

ko volim svoju ženu dok sam s

ću. U osnovi je noć vrijeme kada

njom. Ali onda odem na ulicu, i

ljudi mogu biti vrlo bliski, jer tije-

smjesta zaboravim da ona postoji.

kom noći svijet ne postoji toliko sna-

Rabe Nahman kaže da kada ja davenam (molim), postojimo ja, i svijet, i B-g. No onda, polagano, dok

Kako imati to sve zajedno

žno. Mada postoji i dalje.

Skriveno svijetlo

ja nastavljam dalje davenati (moliti),

Kako da zadržite sve zajedno?

postojimo samo ja i B-g. Onda idem

Sada, ja želim da nešto znate. Grci

još više – ja prestajem postojati. Po-

Hašmonejci kažu, "Gevalt, (Sjaj-

su nam ponudili divan svijet, ali to

stoji samo B-g. Najdublja je tajna

no), Gospodaru svijeta daj da upa-

je sve. Jidiškajt (Židovstvo) nam je u

kako da ja to sve zadržim na okupu.

limo svijetla Hanuke!". Znate li što

stvari isto ponudio svijet, u njemu

je tako osobito u pogledu svjetla.

Znate što se dogodi kada ljudi

postoji samo jedan B-g. U njemu po-

Možete ga vidjeti, a ono je ipak "Or

odu u šul (sinagogu) na Jom Kipur?

stojimo samo ja i B-g. Zato želim da

haganuz", skriveno svijetlo za koje

Zašto taj učinak ne traje barem pet

vam nešto bude jasno – mi smo iz-

znate da nije neko obično svijetlo ili

minuta nakon što Jom Kipur zavr-

gubili svoju djecu jer djeca vole

samo izgaranje svijeće. Ono je puno

ši? Zato što na Jom Kipur, kada sam

svijet. Naravno da ona ponekad po-

tajni, misterija. Puno velike dubine.

tako blizu B-gu, tu smo samo ja i

žele misliti da svijet ne postoji, nego

To znači da čak i kada vidim nešto,

samo vi i ja, vi i B-g. Ali gdje je taj

još uvijek sam svjestan da postoji

divan svijet?

nešto dublje, mnogo dublje, nešto

Hašmonejci su na Hanuku stvarno sve povezali. Oni su u Hanuku

Kada nekoga jako volim, ja ga vi-

donijeli svijetlo. Svatko zna da je

dim, on je tu, ali također znam da

Hanuka mehadrin min hamehadrin,

postoji i mnogo više od toga.

krasna i prekrasna, i mi palimo svijetla u kući. Kuća je mjesto gdje sam jedino sam, gdje sam sâm sa svojom djecom. Palim svjetla kod vrata i ona sjaje u svijet. Jer, prava istina je da vas svijet ne odvlači od Strana 18

što svijet ne doseže.

Tora govori o našoj Majci Sari, "hinei beohel (pogledajte, ona je u šatoru)." Majka sprema svojoj djeci njihov odnos s B-gom bez svijeta.

Postoji nešto između majke i njene djece što je tako intimno da to nema Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: “Or

haganuz“ - skriveno svijetlo Hanuke

nikakve veze sa svijetom. Pretpo-

mali sedmogodišnji dječak stavlja

stavlja se da bi otac trebao svojoj

tefilin, nego da vaš dječačić, kao i

djeci prenijeti kako da vjeruju u

vaša mala petogodišnja djevojčica –

B-ga dok su na svijetu.

oboje pale svijetla Hanuke. Jer pre-

Svatko zna da je žena kuća, kao što se kaže za Saru, "hinei (-(pogledajte, ona je u šatoru — žena simbolizira kuću)." Stoga se na Hanuku zbiva najdublje učvršćenje "iš ube-

iso", čovjeka i njegove kuće – mamaš (istinski), muža i žene zajedno. To je svijet, a ipak to je bez svijeta, van svijeta.

Ne možete odvojiti svoje oči s njih Prizor upaljenih svijeća toliko je lijep da od njih ne možete odvojiti oči, međutim, vi znate da ih u stvari ne vidite jer su one toliko dublje, a najdublja dubina je da vaša djeca također pale svijeće.

Vi se ne trebate brinuti da li vaš

mda vi možda vidite sedmogodišnjaka, ima dio koji ne možete vidjeti, drevni, vječni, van vremena i prostora. Na Hanuku vi to povežete i shvaćate jer ste istinski bliski svojoj djeci kada znate da je ono što vidite samo mali dio onoga što oni stvarno jesu.

ne vidi.

Prijatelji moji, znajte da je jednako tako i s Izraelom. Svi znaju da na Hanuku mi ispravljamo svoje oči.

Mi popravljamo grijeh deset uhoda (koje je Moše poslao u Svetu Zemlju). Zbog onoga što je tamo bilo pogrešno? Uhode su gledale Izrael i vidjele samo ono što se očima vidi.

Oni nisu vidjeli ono što se ne može vidjeti. Ali kada vidite ono što ne možete vidjeti, onda ponovo pogle-

Znate da Grci kažu, "Svijet je ono

date i svijet vidite drugačijim. I sva-

što vidite". Mi na Hanuku kažemo

tko zna da na Hanuku, kada palite

"Da, vidimo svijet, on je divan, ali

svjetla, odjednom, svaka kuća po-

gevalt (čudesno je) postoji toliko još

staje drugačiji svijet. Odjednom je

mnogo više!"

svaka kuća Izrael, svaka kuća je

Naši sveti mudraci nas uče "Nije nam dozvoljeno da ih (svijeće) koristimo osim da ih gledamo." Mi gledamo svijetlo i vidimo sve što nitko

Sveti Hram, a svako dijete koje pali svijetlo je Veliki Svećenik.

Sretan praznik! ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 15 19Broj 10 Strana

Strana 19

Dr. Ismar Schorsch, pročelnik The Jewish Theological Seminary:

Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka Površno gledajući, haftara za prvi šabat Hanuke (najčešće i ima samo jedan šabat Hanuke) djeluje kao očigledan izbor. Dominantna slika je sedmerokraki svjećnjak koji osvjetljava svetište Hrama. Hanuka se obilježava paljenjem svjetala u našim domovima. Tema posvećenog svjetla tvori neprinudnu sponu između biblijskog teksta i našeg tek poslijebiblijskog blagdana (sve do danas).

Oba se bave, na isti način, središnjom ulogom Hrama u drevnom Judaizmu. Prorok Zeharja tješio je i hrabrio izgnanike koji su se vratili u Jeruzalem iz Babilona 538. g. pr.n.e kada je pao pod vlast prosvijećene vladavine Perzijanaca. Iako im je Kir dopustio da ponovo podignu njihov uništeni Hram, i čak im obećao materijalnu pomoć, izgnanici su se ubrzo obeshrabrili suočeni s protivljenjem kako kod kuće tako i izvana. To je kontekst proročke vizije: dovršenje Hrama će se dogoditi ne putem političkog utjecaja ili vojnih mjera već isključivo putem vjere.

B-žja volja je odlučujući faktor.

Godine 164 pr.n.e. Juda Makabi je ponovo ustanovio bogoslužje s žrtvama u tom istom Hramu upravo na 25. kisleva, točno tri godine otkako je bio oskrnavljen. Prvo vjersko progonstvo, koje ne samo da je zabranilo prakticiranje judaizma, već je nametalo njegovo kršenje, bližilo se kraju. Kako bi očuvao to ponovno posvećenje u pamćenju židovskog naroda, Juda, je poput tipičnog grčkog vladara, proglasio godišnji osmodnevni blagdan zahvalnosti koji počinje 25. kisleva.

Zapravo možemo reći da izbor ove haftare prethodi (ili slijedi) dobro poznatom talmudskom tumačenju razloga ustanovljavanja Hanuke. Kada je Juda ponovo uspostavio kontrolu nad Hramom, pronašao je samo jednu posudicu netaknuta ulja (označenog pečatom Velikog svećenika). No, to je bilo dovoljno da Strana 20

svjećnjak i vječno svjetlo gore tijekom osam dana (B.T. Šabat 21b).

Nije bilo potrebno odgoditi obred dok se ne proizvede novo ulje. Stoga, blagdan svjetla traje osam dana.

Ipak, veza između haftare i Hanuke niukom slučaju nije logična.

Ispod površine možemo opaziti dvoznačnost, ako ne i potpunu različitost, što se slaže s brojnim dokazima da su rabini smatrali Makabije problematičnima. Svrha proroka je da funkciju ljudske inicijative svede na najmanju mjeru: "Ne silom, niti snagom, već duhom mojim, riječ je VJEČNOG nad Vojskama (Zaharja 4,6)." Kao komentar na Hanuku, haftara govori o potencijalu B-žje ljubavi i odanosti, pored čega su odvažnost i genijalnost Makabejaca beznačajne.

Podjednako proturječna je i podjela ovlasti koje posvećuje Zeharjino viđenje. Dok je vjerski autoritet sadržan u liku Jošue, velikog svećenika, političko rukovođenje je povjereno Zerubabelu. B-g šalje poruku svakome od njih, očuvavši na taj način dihotomiju između svećenika i kralja koja potječe još iz vremena Solomonovog Hrama. Čak je i Mojsije u pustinji prepustio vjerske obaveze svom bratu Aronu, umjesto da ih on uzurpira kako bi objedinio svu moć u svojim rukama.

Godine 140 pr.n.e., godinu dana nakon što je konačno uništio omraženu grčku citadelu u Jeruzalemu, Šimon, posljednji preživjeli od pet Matitjahuovih sinova, dao se izabrati "od velikog vijeća svećenika i naroda i vođa nacije i starješina zemlje" za velikog svećenika, generala i namjesnika Židova, "dok ne ustane pravi prorok (I Makabejcima 14,28.

41)." I ponovo u grčkom stilu, prijepisi odluke koja je utvrđivala ovu neviđenu koncentraciju moći , bili su postavljeni na istaknutim mjestima u Hramu i sačuvani za potomstvo u nacionalnoj arhivi.

Ja slutim da izbor Zeharje za Šabat Hanuke donosi nijemi ukor rabina, zbog ovog blatantnog odmaka od tradicije. Pretjerujući u svojoj žudnji za moći, Makabejci su potamnili plemenitost svog ustanka protiv otpadništva. Mnogo godina kasnije, prema iskrivljenoj priči iz Talmuda, farizeji su raskinuli sa Aleksanderom Jannaeusom (103-76 pr.n.e.), najkrvoločnijim od kasnijih Hašmonejskih vladara: "Kruna političkog autoriteta ti je dovoljna, ostavi krunu svećeništva potomstvu Aronovu (B.T. Kidušin 66a)."

Rezerviranost prema Makabejcima proistječe i iz drugih izvora.

■ Vrlo dosljedno, rabini umanjuju vrijednost njihovih vojnih postignuća. Oni ne priznaju Prvoj knjizi o Makabejcima, koja je to zabilježila do detalja, mjesto u biblijskom kanonu, unatoč činjenici da je napisana na hebrejskom od strane prijatelja suda, za rane vladavine Johanana Hirkanusa (135-104 pr.n.e.). I dok je dozvoljeno da sjećanje na Makabejce izblijedi, čudo b-žanske intervencije ispunilo je prazninu.

Odlomak umetnut u našu liturgiju spominje jedino Matitjahua poimence (kao velikog svećenika, što on nije bio) i pobjedu pripisuje isključivo B-gu. A upaljena svijeća (uobičajeno jedna po domaćinstvu) stoji uz vrata ili prozor kako bi i prolaznici također mogli zapaziti to čudo.

Jasno je, stoga, da je blagdan bez biblijske potvrde koji veliča moć oružja uznemiravao rabine. Sama Biblija nikada nije izdvojila Jošuino osvajanja Kanaana kao dostojno vjerske komemoracije. Niti su se rabini ustručavali druge pobjede Makabejaca eliminirati iz kalendara, koji je bio određen posebnim svitkom (Megilat Taanit), kao dane na koje je zabranjeno postiti ili držati govore kod groba, koji bi tugom kvarili svoju radost.

Ono što je učinilo da se zadrži sjećanje na Hanuka nije bio aktiviDivrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJEŠEV

Paraša (priča) Mikec velika je pouka o slobodnoj volji. Kakva je njezina veza s Hanukom?

U prošlotjednom odjeljku Vaješev naučili smo da se Josefova unutarnja promjena, ona koja ga je preobrazila i od koje je započeo njegov put postajanja cadikom (pravednikom), dogodila u trenutku kad su ga njegova braća bacila u bunar, te da se tajna njegova uspjeha krije u spoznavanju da zlo predstavlja ona vrata koja vode do postizanja uspjeha. Mi ne možemo željeti dobro sebi, a nadati se da će zlo zadesiti našeg bližnjeg. Ako želimo zlo drugima, ta želja eliminira svako dobro koje imamo. Priča u paraši Mikec izravno se nastavlja na parašu Vaješev i bavi se privođenjem kraju (na hebrejskom: kec) tame u našem životu.

Kad Josef faraonovom glavnom peharniku protumači san na kraju prošlotjedne paraše, on ga zamoli da ga ne zaboravi kad iziđe iz zatvora.

Zohar objašnjava da je Josef u tom trenutku svoj uspjeh povezao uz glavnog peharnika, i prekršio zakon: "Nemoj imati drugih bogova uz mene" (Izlazak 20,2), i to je dovelo do toga da glavni peharnik na to zaboravi (na hebrejskom: šiheha, sastoji se od istih slova kao hašeha, tama) dvije godine.

Ta je ovisnost odvojila Josefa od Svjetlosti, od Stvoritelja. To znači da dok su suradnja i timski rad neophodni za pravi uspjeh, ovisnost je njegov najveći neprijatelj.

(nastavak s 20. stranice)

Kao ljudskim bićima, stvorenim na B-žju sliku, naš je cilj steći moć povezivanja materijalnog i duhovnog svijeta, povezivanja našeg tijela i duše, kao što je rečeno: "Duh je čovjekov svijeća Vječnoga ..." (Izreke 20,27). Također je rečeno: "Vječni nalazi zadovoljstvo (na hebrejskom: roce) u onima koji ga se boje..." (Psalmi 147,11), i neki od velikih mudraca tumače da roce dolazi od riječi vajericuhu (žurno), dok drugi

Dr. Ismar Schorsch:

zam Makabejaca, već židovska pasivnost. Sirijski napad na židovstvo, prema povjesničaru Eliasu Bickermanu, koji je promovirala svećenička aristokracija Jeruzalema željna da judaizam integrira u helenistički svijet, po prvi puta je proizveo fenomen vjerskog mučeništva. Suočeni s izborom da li prekršiti židovske običaje ili biti mučeni, židovski su mučenici odlučno bili potaknuti da Godina 15 21Broj 10 Strana

Onog trenutka kad je Josef u sebi ispravio to mjesto, tog časa "... Faraon posla i pozove Josipa, i izvedoše ga bržebolje iz tamnice ..." - "brže-bolje, žurno" na hebrejskom je vajericuhu, što dolazi od riječi leracot, udovoljiti, što znači da je nakon godina patnje bilo vrijeme da Josefu dođe olakšanje. I tako, Josef protumači faraonove snove i odmah bude postavljen za drugoga do faraona.

tumače da dolazi od "rocec" (slomiti), tako da ne zaboravimo da ■čak i najvećim dušama veličina nije prirođena, već su je morale stvoriti slamanjem svoje sebičnosti. Stoga je najprije bilo potrebno slomiti Josefa baciti ga u jamu, prodati ga Jišmaelcima, potom Potifaru u Egiptu, a kad je postigao moć kao Potifarov rob, ponovo je dožvio pad, bio bačen u zatvor i tek tada je "... izveo ga brže-bolje iz tamnice... ", stoga je jedini način da prebrodimo svoje padove to da se koncentriramo na rješenje problema i uklanjanje tame iz naših života.

Paraša Mikec se obično čita na Hanuku i, oba nam ta događaja iznose glavno načelo da je uklanjanje tame preduvjet za postizanje izbavljenja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka

posvete B-žje ime u patnji i smrti.

Neki koji su se sklonili u brda Judeje odbijali su se braniti ako bi bili napadnuti na šabat. Druga knjiga o Makabejcima naširoko pripovijeda o mučeništvu devedesetogodišnjeg čovjeka, te majke i njezinih sedam sinova koji nisu željeli ugroziti svoju vjeru jedući meso svinja. Uz sve više progonstava, ove priče o vjerskom junaštvu kružile su da učvrste

riješenost Židova da se odupru. One su također inspirirale kršćanske mučenike u vrijeme rane Crkve, koja je kanonizirala i sedmero braće i prve dvije knjige o Makabejcima (od ukupno četiri). Kroz tu transformaciju, Hanuka je postala spomenik bezgranične snage ljudskog duha, svjetionikom u mračnim vremenima, u kojima su riječi Zeharje dobivale još veće značenje. ■ Strana 21

Biseri hasidske mudrosti U zdaj se u se Velikog cadika posjeti jednom mlađi rabin iz obližnjeg mjestašca.

Kako je mladi rabin o sebi imao izuzetno visoko mišljenje, došao je zamoliti cadika da se zauzme za njegovo promaknuće.

Mladi rabin se s dužnim poštovanjem obrati starijem: "Kvod harav, mislim da bi geniju poput mene trebalo pomoći da ostatak života ne trune u 'rupi' poput ove iz koje dolazim."

"Bojim se, dragi moj," odgovori mu cadik, "da ćeš, uz moje najbolje namjere, ipak morati ostati u toj 'rupi' do kraja života. Ako ti itko tu može pomoći, onda si to jedino ti sam" "Ne razumijem," s nevjericom procijedi mladi rabin.

"Stvar je jednostavna," nastavi mirno cadik. "Evo, ja

Možda ste nekada došli do trenutka kada ste se bili spre-

mni prepustiti boli i zanemariti svoju dušu. Možda vas je bol čak navela da okrenete leđa B-gu. Ali okretanje leđa B-gu podrazumijeva okretanje leđa odgovoru na vašu bol i patnju, dozvoljavajući tako da postanete žrtva svoje boli. Čak i u trenucima najvećeg očaja, moramo biti svjesni da upravo apsolutna vjera u B-ga stvara sposobnost pomirenja i odgovora na našu žalost. U svijetu bez B-ga, bol i patnja bi zaista bili bespredmetni. Ali s B-gom za kormilom, čak i kad bol ne nestane, možemo je prihvatiti kao dio izazova koji predstavlja sam život; ona nas potiče da tražimo odgovore, da istražujemo naš odnos prema B-gu i da kroz to iskustvo rastemo.

To je veliki izazov koji pred nas postavlja bol: hoćemo li joj dozvoliti da od nas napravi invalida, ili ćemo je prihvatiti kao katalizator pomoću kojega možemo zaroniti dublje u sebe i svoja vjerovanja? Hoćemo li dozvoliti emocijama da razore naš unutrašnji osjećaj istine ili ćemo prepoznati bol kao kušnju iz koje ćemo izaći jači nego ikada prije?

Do pravog smisla boli možemo doći jedino prije ili poslije samog iskustva. Za vrijeme same oluje, može se reći jako malo. I zato se u "vrijeme izobilja" moramo pripremati za "godine suše." Što bolje istinski razumijemo naš život kada sve ide kako treba, bit ćemo spremniji na bol kada nas zadesi. Drvo sa snažnim korijenom može izdržati svaku oluju. U protivnom, kad je oluja već na pomolu, nema više vremena za rast korijena. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Strana 22

ću ti objasniti: što više ti rasteš u svojim očima, to se 'rupa' više sužava, pa će ti tako s vremenom biti sve teže iz nje izaći." ■

O naj koji ima dušu roba,

taj je rob i onda kad nema gospodara.

Slobodan je onaj čovjek koji ne robuje drugima niti samom sebi. ■ ~ R. Simha Bunam iz Pšishe

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 5 - Uklanjanje krvi iz mesa

sata namače (69,1). Nakon pranja mora se omogućiti da tekućina iskapa iz njega, te čitav površinski dio mesa mora biti posoljen, po moguć-

Sirovo je meso dopušteno jesti

nosti grubom soli, sve dok ne bude

pod uvjetom da se opere kako bi se

previše slano za jelo; sol mora ostati

uklonila krv s njegove površine, da

na njemu najmanje 20 minuta, a po

nema krvnih žila koje sadrže znatnu

mogućnosti sat vremena (69,1-6).

količinu krvi (67,2; 76,3), i da nije

Soljenje mora biti učinjeno na takav

kano, krv se više ne može ukloniti

apsorbiralo krv s drugih mjesta (vi-

način da sokovi koji su tokom tog

pečenjem ili usoljavanjem; može se

di 67,3-4).

vremena zbog soli izašli iz mesa

jesti sirovo ili pečeno, ali se ne■smije

slobodno istječu (69,16) a predmeti

kuhati u loncu čak ni nakon pečenja

koji dolaze u doticaj s tim sokovima

(69,12-13). U vezi namakanja mesa u

(vidi pogl. 7 ) smatraju se da su ap-

octu ili kipućoj vodi kako bi spri-

sorbirali krv (69,17). Nakon soljenja,

ječilo da krv izađe iz njega dok se

u roku od 12 sati (70,5) sol se mora

kuha vidi 67,5-6; 73,2.

Meso se može skuhati ("ispeći") do bilo kojeg željenog stupnja, pod uvjetom da sokovi koji iz njega izlaze mogu slobodno istjecati (76,1-2; vidi 77,1 i 78,1). Predmete koji dolaze u

dodir s tim sokovima (vidi poglavlje 7) smatra se da su apsorbirali krv (76,4), ali nakon što meso bude ispečeno do te mjere da postane jestivo, sokovi koji iz njega izlaze ne smatraju se da sadrže krv (76,5-6).

Uobičajeno je oprati meso i lagano ga posoliti netom prije pečenja, a nakon pečenja to isprati s njega

odstraniti i dva puta je isprati (69,78); meso se potom može kuhati u loncu (69,19) ili ponovo usoliti (69, 20; 70,1). Smatra se da je sol apsorbirala krv (69,20; 105,14) te je se ne smije ponovno upotrijebiti za usoljavanje mesa (69,9); također se ni voda u kojoj se sirovo meso ispire ne smije ponovo koristiti (68,14).

(76,2). Ako krvne žile u vratu nisu

Meso treba ispeći ili usoliti unutar

bile presječene za vrijeme klanja,

72 sata nakon klanja (69,12). Nama-

meso se ne smije jesti sirovo i mora

kanje mesa tijekom tog vremena

ga se narezati prije pečenja (76,3;

produžava razdoblje od 72 sata, a

vidi 22,1-2 i 65,2-3).

može se ponoviti. Ako nije nama-

Velike količine mesa mogu se peći ili usoljavati istodobno čak i ako se između komada mesa nakupljaju sokovi (70,1); ali glava ili papci životinje ne smiju se peći ili soliti na način koji omogućava da se sokovi nakupljaju

(68,1-3.6-8;

71,1-3),

a

ostale kosti se ne smiju usoljavati zajedno s mesom (71,3).

Meso koje sadrži puno krvnih žila ili je apsorbiralo krv od negdje drugdje mora se prije usoljavanja na-

rezati (ili prije pečenja, osim ako se krvne žile nalaze na površini); na-

Meso se ne smije kuhati u loncu

kon toga se može kuhati u loncu

(posudi koja ne dopušta da sokovi

(65,1-4; 67,3-5; 68,5; 71,3; 72,1.4.).

izađu iz njega) sve dok se krv ne

Jetra se mora rasjeći, ispeći i oprati

ukloni pečenjem do te mjere da po-

prije kuhanja u loncu (73,1-3.5.); u

stane jestivo (69,21; 76,2) ili pranjem

vezi pečenja jetre s drugim mesom

i soljenjem kako će sada biti opisa-

vidi 73,4.6. U vezi uklanjanja krvi iz

no. Svaki dio vanjske površina mesa

drugih organa vidi 72,1.4; 74,1; 75, 1

mora se temeljito oprati; ako je mo-

-3. U vezi pouzdanosti glede ukla-

guće, meso treba staviti da se pola

njanja krvi vidi 68,12; 69,10. ■

Godina 15 23Broj 10 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Dnevni ritam "Svođenje računa s dušom" jednostavan je, a opet začuđujuće djelotvoran postupak. Pisao sam o tome u knjizi Climbing Jacob's Ladder:

gome da si međusobno šaljete e-

vnika da vam pomogne da se tog

maile ili nazovete telefonom kako

tjedna usredotočite na određenu

biste potvrdili da ste napravili svoje

duševnu

pisanje. Ako se desi da nekog dana

dnom kada ste to učinili, možda

ne možete naći ništa što biste za-

poželite voditi bilješke i o nekim

pisali u svoj dnevnik, ipak se po-

drugim stvarima koje na djelu ot-

mučite da napišete barem nešto, pa

krivaju neku drugu duševnu oso-

makar to bilo "nemam ništa za na-

binu. Na taj ćete način utvrditi dru-

pisati" ili "previše sam umoran".

ge midot koje pripadaju vašem popis

Ako ustrajete u tome da svake ve-

od 13 midot.

Zapravo, glavna je svrha [svo-

čeri barem nešto napišete u svoj

đenja računa s dušom] otkriti

dnevnik, pisanje će vam ubrzo

sadržaj nesvjesnog uma svojoj

postati ustaljena navika. I tada će

svijesti. On je, kao što sama de-

vam dnevnik doista početi govoriti.

finicija kaže, skriven od nas, i bez obzira koliko se mi trudili izravno zagledavati u svoju vlastitu nutrinu, nećemo otkriti ništa od onoga što se pritaji-

lo ispod površine. Ali pošto se sadržaj našeg nesvjesnog savršeno odražava u obrascima našeg ponašanja, određene se sli-

osobinu.

Međutim,

je-

Možda ćete uvidjeti da neke osobine imate malo previše, poput srdžbe, na primjer, ili da neke imate prema■ lo, poput smirenosti. Premalo srd-

Budući da Židovski zakon pisanje

žbe (koja se iskazuje kao strastve-

smatra vrstom "rada" koja je zabra-

nost i životna snaga) je također mo-

njena na šabat, uputa za ovaj tečaj je

guće. Bilo koja osobina koja može

da u svoj dnevnik pišete petkom

imati koristi od bilo koje mjere pro-

poslijepodne.

mjene treba biti zabilježena u vašem

Revizija unutarnjeg života

dnevniku. Neke će vam se osobine

Glavni je cilj prakse pisanja dne-

isticati, pošto su vam već dobro po-

ke vraćaju svake večeri, i obrazac postaje očit.

Nama je ta istina o sebi samima potrebna kako bi vodila naše korake na putu prema dubokoj, trajnoj, ispunjavajućoj promjeni. I zapravo, čim na

svjetlo dana izvedemo te duševne osobine koje bi inače možda nastavile živjeti u tami, već smo se počeli mijenjati. Često puta ljudima bude teško ući u ritam pisanja dnevnika. To je navika koju treba njegovati, a za to se ponekad treba poslužiti lukavstvom. Ako znate još nekoga tko se uključio u ovaj tečaj, obavežite se jedno druStrana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

znate, dok druge tek treba otkriti. Što god vidite, zabilježite.

Program musara koja vam više govori, možete ovu

držati kod svog uzglavlja za vašu

zamijeniti njome.

večernju praksu. Otkrio sam da je bilježnica s crtama iz obližnje knjižare sasvim u redu, iako vrijedi na-

Postupak "svođenja računa s dušom" daje vam alat koji je potreban da biste mogli napraviti "reviziju" svog unutarnjeg života.

Radionica – Praktični dio

baviti i ljepši, oku ugodniji dnevnik

A sada, bez odlaganja:

tako da uzdignete važnost te prakse

1) Prvo napišite naziv svake osobine

u vlastitim očima.

(na hrvatskom, na hebrejskom ili na

Format koji ćete upotrijebiti za to

oba jezika) na karticu

manje je važan. Važna stvar je da

2) Na svaku karticu dodajte frazu za podsjećanje koja obuhvaća suštinu te osobine, onako kako je vi vidite, i onako kako težite da ona u vama

Postupak "svođenja računa s du-

djeluje.

šom" daje vam alat koji vam je po-

3) Kupite mali rokovnik koji ćete

dnevnik baci snažno svjetlo na vaš dan, da vidite odliku koja vam je u središtu pažnje toga tjedna, i zapišete ono što vam je potrebno da bi si razjasnili činjenice oko svojih motiva, postupaka i reakcija. ■

treban da biste mogli "napraviti re-

13 duševnih osobina (midot)

viziju" svog unutarnjeg života. Vi svojem svjesnom umu dajete pristup onome što je skriveno u ne-

hrvatski

transliteracija

1

Poniznost

Anava

2

Zahvalnost

Hakarat hatov

3

Strpljivost

Savlanut

4

Čast

Kavod

5

Darežljivost

Nedivut

‫נ מבע‬

Darežljivo srce obilato daje.

6

Ljubaznost

Hesed

‫חס‬

Svijet počiva na ljubaznosti.

7

Snaga

Gevura

‫גבעהד‬

Drži se granica.

8

Smirenost

Menuhat Ha'nefeš

‫נעח ״‬ ‫דנפש‬

Izdigni se iznad dobrog i lošeg.

9

Povjerenje

Bitahon

‫בטחע‬

Pod okriljem Vječnoga.

10

Poletnost

Zerizut

‫זהמזע‬

Ne odgađaj.

11

Red

Seder

12

Svjesnost

Zehirut

13

Istina

Emet

svjesnom, jer ćete u svom ponašanju otkriti obrasce i povezanosti koje nisu vidljive običnim samoispitivanjem. Postat ćete svjesni toga kako vaše duševne osobine oblikuju vašu svakodnevicu, u što su uključene i vaše misli, osjećaji i postupci.

To je način na koji Svođenje računa s dušom djeluje. Ova je svjesnost od presudne važnosti po vaše unutarnje putovanje preobrazbe i uzdizanja koje je djelo musara.

Ovdje donosimo popis osobina koje ćemo istraživati u narednim tjednima, zajedno sa frazama za svaku od njih. Ako želite, možete upotrijebiti navedenu frazu, ali to nije jedina fraza koja se može upotrijebiti za tu osobinu, niti ona ima čarobnu moć, stoga ako postoji neka druga Godina 15 25Broj 10 Strana

hebrejski

‫נעד‬ ‫ד ה ״דטעב‬ ‫סבלנע‬ ‫בע‬

‫ס ה‬ ‫זדמהע‬ ‫א‬

ključna fraza Ja sam prah i pepeo.

Probudi se za dobro i zahvali.

Podnesi teret situacije.

Svatko je sveta duša.

Svaka stvar na svom mjestu.

Sjajna unutarnja svjetlost.

Istina je pečat Vječnoga.

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesec tevet je deseti mjesec u he-

Vodenjak žudi za znanjem i ko-

brejskom kalendaru, a njegov je as-

munikacijom, a Ribe žude za topli-

trološki znak Jarac.

nom i detaljima.

Mjesec jarca može se smatrati do-

Zemaljski znakovi se smatraju vr-

brim mjesecom, jer je jarac na he-

lo praktičnima i to djelomično ob-

brejskom ‫( ג מ‬gedi), a ta riječ sadrži

jašnjava zašto su jarci "suhoparni",

slova ‫( ג‬gad), koja znače "dobra sre-

dobro organizirani i realni (mogu se

ća". Međutim, u stvarnosti se jarci

naći često da rade u upravi i raču-

ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-

novodstvu). To je razlog zašto je re-

sto toga oni vjeruju samo u svoj na-

čeno da su jarci rođeni "stari", ali i

poran rad. Mnogi od njih imaju ten-

zato što su imali teško djetinjstvo i

denciju da budu pesimisti i razviju

doživjeli velike krize, oni osjećaju

anksioznost ponekad sve do toga da

da nisu nikad imali djetinjstvo. To

im je potrebna i klinička skrb.

im uvelike doprinosi da odrastu u ■ jake, čvrste, otporne i realne osobe.

Indikacija ovog problema se nalazi u priči plemena Gadovog, jednog

Oni uvijek osjećaju da će ih sreća

Sile koje utječu na Jarca

od dvanaest sinova patrijarha Jako-

izdati. Oni čekaju "da padne i dru-

va. Mudrost kabale uči da dvanaest

Planet koji upravlja jarcem je Sa-

ga cipela", ne mogu vjerovati da

biblijskih plemena Izraela predstav-

stvari idu super, kad se tako dogo-

ljaju tajne dvanaest znakova zodija-

di. Pojavi se šablona po kojoj jarci

ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-

izgrade nešto i odjednom sve izgu-

vim imenima i povijest svakog ple-

be, stoga je potrebno da se obnavlja

mena opisuje značajke samih zna-

od početka. To proročanstvo koje se

kova zodijaka.

ispunjava samo po sebi, da će nešto

Priča o rođenju plemena Gadovog

poći po zlu, modelira ih za neuspjeh

u Postanku, govori nam da kada je

i učvršćuje njihov sustav vjerovanja

Gad rođen, Lea (Jakovljeva žena),

da se ne mogu osloniti na sreću, već

nazvala ga je Ba-Gad ( ‫ג‬-‫ בא‬što zna-

samo na svoj naporan rad, i otuda

či, stigla je sreća, jer je Jakov dobio

dolazi njihova marljiva priroda.

još jednog sina). Međutim, u bib-

Jarac, koji pripada elementu Zem-

lijskom tekstu slovo ‫ א‬- alef koje

lje, također je prvi od znakova u

simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-

zimskim mjesecima. Kao što smo

talo, i napisano je ‫( בג‬što znači: iz-

spomenuli u prethodnim člancima,

daja). Ovaj nedostatak B-žanske

svako godišnje doba simbolizira je-

Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-

dno od slova u imenu Stvoritelja,

đeni u znaku Jarca stalno u potrazi

‫מדע"ד‬, Tetragramu. Posljednje slo-

za ovim izgubljenim slovom ‫ א‬- alef,

vo ‫ ד‬- he simbolizira zimu, koja je

izgubljenim svjetlom, i to je razlog

zadnje godišnje doba u godini. To

zašto oni tako često osjećaju nedos-

slovo ‫ ד‬- he predstavlja naš ograni-

tatak i anksioznost. To je razlog za-

čeni fizički svijet i stalnu glad za

što su oni stalno u potrazi za onim

primanjem. Jarci imaju veliku želju/

što su izgubili, ili osjećaju da im

glad za materijalnom sigurnošću,

nešto nedostaje.

Strana 26

turn.

Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-

ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu - kaže nam da su 22 hebrejska slova hebrejskog alefbeta (abecede) gradivni blokovi svemira. Ova slova predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije koje predstavljaju 22 hebrejska slova alati koji se koriste za prijenos duhovnog bogatstva.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca.

Planet teveta je Saturn, a njime vlaDivrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac

da slovo ‫( ב‬bet). Njegov astrološki

zanima niti mu je stalo do potreba

znak je Jarac, kojim vlada slovo

fizičkog tijela, i stoga ih uništava.

(ajin).

Saturn nije povezan s tjelesnosti, a ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se

Slovo ‫ב‬

bojimo ostaviti se materijalnog?" On

Poznati Midraš nam govori da

nas tjera da se ponovno povežemo s

kada je Stvoritelj htio stvoriti svemir

duhovnim i shvatimo da uspjeh ne

svako hebrejsko slovo došlo je

dolazi od fizičkih stvari i to je razlog

k

njemu i molilo ga da ga koristi za

zašto

stvaranje svijeta. Na kraju je izabra-

uništiti našu ovisnost o materi-

no slovo ‫ ב‬- bet budući da je ono

jalnom, kako bi nas se probudilo i

slovo blagoslova (‫)בה ד‬.

navelo da shvatimo da nam se

Ako razmotrimo strukturu slova ‫ ב‬- bet vidimo da ono ima liniju

je

njegov

posao

uništiti,

ispunjenje, zadovoljstvo i istinsko povjerenje nikada ne može uzeti.

na dnu koja simbolizira zemlju.

Saturn, "Veliki Učitelj", uči nas da

Gornja linija simbolizira nebo, a

su duhovne i mentalne sposobnosti

vertikalna linija koja ih spaja simbo-

koje smo stekli tijekom života naša

lizira vezu između dviju sila zemlje

najistinskija imovina. Samo one

i neba. Ova veza između zemlje i

nam mogu dati pravi osjećaj radosti,

neba je mjesto odakle dolazi moć

sreće i povjerenja.

blagoslova. Slovo ‫ ב‬- bet također gleda prema naprijed, a sa stražnje strane je zatvoreno i to nas uči da ako želimo blagoslove u našem životu uvijek trebamo gledati naprijed. Ako je tako, zašto smo onda ranije kazali da su jarci pesimistični i da se samo oslanjaju na vlastiti naporan rad?

(ajin) koje zajedno

"‫ ב‬što simbolizira Sefiru

Hohma i njezin ogroman intenzitet.

praktično, dobrota i dijeljenje jedine

Jarci su u stanju zadržati ovaj

prave stvari koje su važne. Potom je

intenzitet, htjeti ga i raditi za njega.

također poznato da kako jarci stare,

To je razlog što jarci imaju najveću

oni postaju sve mlađi, budući da su

sposobnost da uživaju u duho-

napokon u svojoj odrasloj dobi

vnosti, bogatstvu, radosti i pravoj

uspjeli naučiti tajnu života; da je

izvjesnosti.

duhovnost u kojoj se ona (tajna)

iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-

životu u svojim kasnijim godinama.

Kad počne tevet mi se svi nalazimo pod utjecajem Jarca i to je razlog zašto je to velika prilika za nas da

Kad Jarac shvati da je njegovo pra-

naučimo, da vidimo svoje živote

vo bogatstvo u smislu za praktično,

kao duhovni projekt. To je savršeno

duhovnosti, obilju,

vrijeme da se napravi popis svih

suosjećanju i dije-

duhovnih dobara koje smo nakupili

ljenju, on odvlači

tijekom godina. To će nam dati do-

svoju

radinost,

bar pokazatelj za ono što želimo od

odanost, proraču-

života, i motivirati nas da nastojimo

natu prirodu i am-

biti poput Jarca; uživati u duhov-

bicioznost u tom

nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj

smjeru, i onda ga

sigurnosti.■

ništa ne može zaustaviti.

Godina 15 27Broj 10 Strana

s ‫ ב‬čini

način, da su duhovnost, smisao za

nalazi. Oni počnu istinski uživati u

planet uništenja. To je zato što ga ne

sko slovo koje kontrolira Jarca, prema Sefer Jecira

Jarac je od djetinjstva učio na teži

RABaD (Rabi Abraham Ben David turna adolazi iz činjenice što je on

Spomenuli smo prije da je hebrej-

Prevela Tamar Buchwald

Strana 27

JEVREJI

Osam sveća i sluga: Hanuka Deutsche Welle, 28.11.2021.

To je praznik svetlosti i čuda i obeležava oslobođenje od grčke vladavine: od 28. novembra Jevreji osam dana slave Hanuku.

Hanuka se ponekad naziva jevrejskim Božićem, ali to je pogrešno. Praznik nema nikakve veze sa Isusovim rođenjem, već podseća na oslobođenje od starogrčke vladavine, drugo osvećenje hrama i čudo. U pre-

vodu, Hanuka znači „ponovno osvećenje".

Pod vlašću Grka, Jevrejima je dva veka bilo zabranjeno da praktikuju svoju veru – sve dok 164. pre nove ere nisu ponovo osvojili Jerusalim. U hramu je pronađena posuda za ulje za paljenje svećnjaka. Ali ulja je bilo dovoljno samo za jednu noć. Na kraju je, međutim, goreo osam dana – pravo čudo.

Zog toga Hanuka traje osam dana. Svakog od ovih dana pali se po jedna sveća više.

Svećnjak, takozvana Hanukija, ima osam ili devet krakova.

Deveti držač za sveću je za „slugu" (na hebrejskom: šamaš): sveću kojom se pali ostalih osam sveća posle blagoslova (brahot).

Datum jevrejskog festivala svetlosti zasnovan je na kretanju meseca. Praznik svetlosti uvek počinje 25. dana meseca Kislev, devetog meseca u jevrejskom kalendaru, zbog čega se datum menja u gregorijanskom kalendaru. 2021. Hanuka po-

činje 28. novembra i završava se 6. decembra.

Tradicionalno nije bilo poklona za Festival svetlosti. Međutim, Hanuka je tokom godina takođe postala sve komercijalnija, pa je uobičajeno davati poklone, posebno deci. Na trpezi su uglavnom jela pečena na ulju kao što su krofne (sufganijot) i latkes, neka vrsta pljosnatih uštipaka najčeće od ribanog krompira ili tikvica.■

NOVE INFORMACIJE

Izraelski znanstvenici: Cijepljeni s obje doze ili boosterom u zadnjih pola godine zaštićeni su od omikrona Večernji list, 1.12.2021.

Ranije su upozorili i kako je Pfizerovo cjepivo do 90 posto sigurno protiv omikrona, no oni koji se nisu cijepili imaju 2.4 puta veću šansu razviti teške simptome Vodeći zdravstveni stručnjaci u Izraelu priopćili su dobru vijest

za potpuno cijepljene - svi koji su u posljednjih šest mjeseci primili dvije doze ili booster dozu zaštićeni su od omikrona.

- U idućim danima ćemo imati više informacija o učinkovitosti cjepiva protiv omikrona, ali već sad postoji mjesta za optimizam, i postoje prve indikacije da oni, koji su cijepljeni s dvije

doze ili s boosterom, također su zaštićeni od ove varijante, kazao je ministar zdravstva Nitzan Horowitz, prenosi Daily Mail.

Izraelski stručnjaci ranije su upozorili kako je Pfizerovo cjepivo do 90 posto sigurno protiv omikrona, no oni koji se nisu

cijepili imaju 2.4 puta veću šansu razviti teške simptome.

- Cjepivo je trenutno krucijalno. Svi koji su izloženi novoj varijanti bez cjepiva stavljaju se u nepotreban rizik, komentirao je ministar to izvješće u kojem također stoji kako se omikron širi 1.3 puta brže od delte.

■

POGLED U BUDUĆNOST PANDEMIJE

Izrael - zemlja koja se od četvrtog vala spasila booster dozom Večernji list, 1.12.2021.

Kad su brojke opet počele rasti, ponovno su uveli maske, a COVID potvrdu mogu dobiti samo oni cijepljeni trima dozama Nema druge – tako je rekao Izraelac Barak R. stavši u red ispred improviziranog centra za cijepljenje protiv COVID-19 u kolovozu. Improvizirani ne znači na brzinu sklepan, nego brzinski postavljen, opremljen centar, jedan od mnogih koji niču u toj državi u razdobljima pojačanog cijepljenja.

Cilj im je biti što dostupnijima ljudima, a onda se uklanjaju.

Barak je računao – prvu i drugu dozu Pfizerova cjepiva, ona na koje je ta država bacila sve adute kad je s tom farmaceutskom kompanijom potpisala ugovore i kao prva u svijetu krajem prošle godine počela primjenjivati njihovo cjepivo, primio je u kasnu zimu.

Brzo djeluju Zemlja se potom otvorila i provela gotovo bezbrižno ljeto, da bi potkraj ljeta broj zaraženih opet počeo rasti. U kolovozu i rujnu broj zaraženih je bio 8000 dnevno, a 500-tinjak je bilo u jedinicama intenzivne njege. I laicima je postalo jasno da imunitet od cjepiva nestaje od pet do šest mjeseci, a to su potvrdili i stručnjaci. Vrijeme za pojačivač – booster dozu.

Page 28 Strana 28

Ostatak svijeta još se cijepio prvom ili drugom dozom, siromašnije zemlje cjepivo nisu ni vidjele, a Izrael – kako je bio korak ispred ostalih – od početka pandemije pružao je pogled u njezinu budućnost. Postao je svjetski laboratorij.

A booster doza je – uz malu ogradu relativnosti – spasila Izrael od četvrtog vala.

U Izraelu je od 9,2 milijuna stanovnika njih 7,7 milijuna primilo dvije, a četiri milijuna tri doze. Nešto lošija situacija je na Zapadnoj obali, ali i tamo cijepljenje dobiva zamah. Trenutačno je sedmodnevni prosjek zaraženih između 250 i 400 slučajeva dnevno, a 129 osoba je u teškom stanju. Posljednjih dana umire pet ili šest osoba dnevno.

Za usporedbu: Izrael bilježi 879 smrti na milijun stanovnika, Hrvatska njih 2678. U podacima se ističu velike razlike između cijepljenih i boosterom i onih necijepljenih: više od 75% pozitivnih slučajeva tijekom prošlog mjeseca bilo je među necijepljenima, a stopa starijih od 60 godina u teškom stanju koji su primili samo dvije doze cjepiva bila je pet posto veća od onih s tri doze.

– Kad je počeo delta-val, shvatili smo da ljudi koji su primili dvije doze više nisu zaštićeni. Morali smo brzo donijeti odluku – govori šef nacionalne

radne skupine za COVID Salman Zarka.

Izrael brzo djeluje. Nema tu previše vaganja. Zatvoriti se od ostatka svijeta – kao što se opet radi s omikron-varijantom, ide se u lockdown, procijepi se stanovništvo, procijepe se i djeca, koja su bazen zaraze i nastavlja se sa životom s COVID-om. Prvi su uveli COVID potvrde te su one, s cijepljenjem, u ožujku donijele smirivanje zaraze i povratak u normalu te ukidanje restrikcija.

Dok se Europa borila s novim valom, u Izraelu nisu bile potrebne ni maske.

No kad su brojke počele rasti u ljeto, odmah su ponudili booster dozu i ponovno uveli maske. Od listopada COVID potvrdu mogu dobiti samo oni cijepljeni trima dozama. Sustav potvrda nije obvezan za sve zaposlene – on se primjenjuje na one u zdravstvenim, socijalnim te ustanovama za zabavu i slobodno vrijeme, kao što su kina, teretane te restorani. Nisu sve mjere u Izraelu prošle glatko. Nisu rijetke svađe u javnom prijevozu zbog maski, ali ni disonantni tonovi dijela znanstvenika koji smatraju kako mjere ne čine previše za suzbijanje zaraze. Također, debatira se o COVID potvrdama te o njihovoj etičkoj i javnozdravstvenoj težini.

– Iako potvrda možda nije u skladu s promicanjem solidar-

Divrej Tora

nosti, ona je nužna za ostvarivanje slobode kretanja i okupljanja te za nastavak društvenih aktivnosti. Potvrde kao preduvjet za ulazak u poduzeća i javna mjesta bila bi učinkovita mjera za ponovno otvaranje gospodarstva i kulturne sfere samo ako se time stvara ekonomski poticaj za poduzeća i vlasnike objekata. Cjepiva moraju biti dostupna najranjivijima, a zahtjev zaposlenicima da predoče potvrdu proporcionalan je ako im se pruži alternativa testiranja – smatra Shelly Kamin-Friedman, stručnjakinja za medicinsko pravo.

Antivakserske kampanje S druge strane, ni Izrael nije imun na kontroverze i teorije zavjere pa se i tamo čuje da mobitele oboljelih prate obavještajne agencije, što je imalo i sudski epilog, a ima i kampanja protiv cijepljenja. Najnovija kampanja dezinformacija tiče se cijepljenja djece od 5 do 11 godina, koje je upravo počelo i koje teče brže nego ona za djecu od 12 do 15 godina iz lipnja. I dok traje cijepljenje, u Izraelu su svjesni da će imunitet i nakon boostera slabjeti.

Cjepivo nije panacea i samo po sebi nije dovoljno. Jedini način kako živjeti s COVID-19, upozorava profesor epidemiologije Gabriel Barbash, kombinacija je boostera, maski, pridržavanja mjera, ograničavanja okupljanja u zatvorenome i COVID potvrda. ■

Godina 15

Broj 10