1-11 - DivrejTora - Vajigaš 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 11

Zagreb, šabat 15. prosinca 2018. - 7. teveta 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Vajigaš

B’’H

Šabat Vajigaš Jeruzalem 15:56

17:16

Zagreb

15:54

16:54

Rijeka

16:01

17:02

Split

16:00

17:00

Dubrovnik 15:56

16:57

Vinkovci 15:44

16:45

Sarajevo 15:51

16:51

Doboj

15:49

16:50

B. Luka

15:52

16:53

Beograd 15:39

16:47

Novi Sad 15:40

16:48

Subotica 15:37

16:47

Zrenjanin 15:37

16:46

Niš

15:39

16:45

Beč

15:42

16:43

Frankfurt 16:04

17:05

Edison, NJ 16:13

17:23

stima. Jaakov sa sinovima i njihovim (Berešit 44,18-47,27)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Juda prilazi Josefu i moli ga da oslobodi Binjamina. U zamjenu za njegovo oslobađanje nudi sebe. Nakon što je bio

Na dan utorak 18.12.2018.

svjedokom odanosti koju braća među-

Alot Hašahar

5:55

sobno gaje, on im otkriva svoj identitet.

Najranije Talit

6:31

„Ja sam Josef,“ izjavljuje. „Je li moj otac

Nec Hahama

7:32

još uvijek ţiv?“

Najkasnije Š’ma

9:42

Zman Tefila

10:26

Braću obuzima osjećaj stida i kajanja,

Hacot

11:53

ali Josef ih tješi. „Niste vi bili ti koji su

Minha Ketana

14:24

me poslali ovamo,“ kaţe im, „nego B-g.

Plag Haminha

15:19

Sve je to bilo Odozgor određeno kako

Šekia

16:13

bismo se svi mi i čitavo područje spasili

16:55

od gladi.“

Cet Ha-kohavim

Braća hitaju natrag u Kanaan s novo

Broj 11

obiteljima dolazi u Egipat – ukupno ih je sedamdeset duša – i poslije 22 godine opet je sa svojim sinom ljubimcem. Na putu za Egipat, dobiva boţansko obećanje: „Ne boj se odlaska u Egipat; jer tamo ću te učiniti velikim narodom. Ući ću s tobom u Egipat i svakako ću te i izvesti iz njega.“ Josef je prodajom hrane i sjemenja Egiptu pribavio bogatstvo u vrijeme gladi.

Faraon daje Jaakovljevoj obitelji da se nastani u plodnom području Gošena i djeca Izraela uvelike napreduju u Egiptu. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim –

ţio za krađu njegovog naročitog

44,18-30

pehara. Jehuda je ponudio da onaj u

Sedra započinje dramatičnom konfrontacijom Jehude i Josefa. Jehuda riskira svoj ţivot kada se primiče “Egipatskom vođi” u pokušaju da spasi Binjamina. Prva alija završava emotivno nabijenim Jehudinim opisom osjećaja između Jaakova i Binjamina – “V’nafšo k’šura v’nafšo”, i njegova duša je povezana s njegovom dušom.

Jehuda se suprotstavlja još nerazotkrivenom Josefu kao jednak njemu.

Moţeo reći da kadgod se netko nađe u situaciji da se mora suprotstaviti nekome, najbolje je smatrati se ravnopravnim svojem suparniku.

Smatrati se inferiornim često će puta stvoriti nepremostivu zapreku. Čovjek neće imati tendenciju boriti se dovoljno odlučno, pošto očekuje poraz. Ako se pak osjeća superiornim svom suparniku, to će često puta izazvati preveliko samopouzdanje. Vodite računa da ne podcijenite ni svog neprijatelja …. niti sebe.

Napomene uz tekst Tore (kantilacione oznake) u vezi početnih riječi ove sedre objašnjavaju nam o čemu se tu radi. Kadma v’azla r’vi’i, zarka munah segol. Četvrti (sin) stupi naprijed (da se suoči s Josefom), jer on bješe odbacio svoje mjesto među hosenom (nacijom) (kada je dao jamstvo da će se Binjamin vratiti ţiv i zdrav) – ovo se pripisuje GR”A (Gaonu iz Vilne, op.ur.).

Alshich pita: Na kraju paršat Mikec, Jehuda je potpuno pomiren sa vlastitom sudbinom (i sudbinom svoje braće). Egipatski vladar ih je optuStrana 2

koga se nađe pehar bude ubijen, a da ostali budu robovi. Kada se pehar “nađe” u Binjaminovom posjedu, Jehuda se ponizno podvrgava tome (prijedlogu da budu robovi).

Josef (još uvijek pod krinkom) ple-

svom ocu bez dječaka…” (Sjetite se

menito odbija Jehudinu ponudu i

da se Jehuda prethodno već vratio

objavljuje da će uzeti samo “krivca”

svom ocu bez jednog drugog dječa-

za roba – ostali se mogu slobodno i

ka – Josefa. Ova situacija s Binjami-

u miru vratiti svom ocu. To je “vr-

nom je Jehudi prilika za potpunim

hunac napetosti” kojim završava

pokajanjem za ono što je učinio

Mikec.

Josefu.)

Na početku Vajigaš, Jehuda se pro-

Josef se više nije u stanju suzdrţa-

metne iz janjeta koje čeka da bude

vati, te naređuje da prostoriju napu-

zaklano u lava, koji je postao i sim-

ste svi “stranci”. Preevladaju ga os-

bolom njegova plemena, riskira svoj

jećaji te obznani svojoj od šoka zani-

ţivot konfrontirajući se sa zagonet-

jemljenoj braći da je on Josef.

nim Egipatskim vođom. Što je dovelo do promjene u Jehudinom ponašanju? Sve dok je Jehuda očekivao da će sva braća završiti kao robovi, on je na to gledao kao na B-ţju kaznu zbog prodaje Josefa. To je mogao prihvatiti. Kada je ispalo da će jedino Binjamin postati rob – onaj jedini koji nije bio uključen u Mehirat Josef, Jehuda je shvatio da to nije

■

I odmah potom Josef pita: “Je li moj otac još na ţivotu?” Josef ponovo iznosi svoje šokantno otkriće, uz pojedinosti, tako da braća povjeruju u ono što čuju. Potom ih moli da se ne ljute jedni na druge, jer je to bio B-ţji plan koji je trebalo postaviti na pravi način kako bi mogao spasiti svoju obitelj od gladi.

kazna za ono što su bili počinili.

Torah T’mima donosi Gemaru u

Sada se probudio njegov zaštitnički

Hagiga u ime Rabi Elazara koji daje

nagon i obećanje koje je dao Jaako-

slijedeće snaţno opaţanje: Ako dje-

vu. Jehuda se odvaţno suočava s

ca Izraelova nisu bila u stanju odgo-

tim “Egipćaninom” i spreman je ris-

voriti na Josefov kratki ukor, zami-

kirati sve kako bi spasio Binjamina.

slite koliko će tek nama biti teško

Levi – druga alija – 11 p’sukim – 44,31-45,7 Jehuda kaţe Josefu da će Jaakov umrijeti ako se braća vrate bez Binjamina. On pridodaje da je osobno zajamčio da će Binjamina vratiti natrag pa “kako se mogu vratiti

odgovoriti na B-ţji ukor za tisuće pogrešnih postupaka, kako nas kao pojedinaca, tako i kao zajednice.

Prodaja Josefa bila je monstruozan čin, bez obzira kako B-g isplanirao da stvari na kraju iziđu. I zbog toga smo bili robovi faraonu. Tako kaţe midraš.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šliši – treća alija – 20 p’sukim –

Opservacija…Zapazite da se još

moţe dati potpuno iste okolnosti

45,:8-27

jednom Rahelinom sinu ukazuje

koje će pokazati promjenu srca koja

posebna naklonost, time što dobija

se kod njih dogodila. Sagledavajući

posebnu odjeću. Prvi puta, rezultat

stvari u ispravnoj perspektivi, doda-

je bio poguban po Josefa i njegovu

tni darovi Binjaminu nisu probudili

braću. Zašto bi Josef uopće pomislio

zavist i ljubomoru kod braće; oni su

da to učini?

se pokajali.

biti pod dobrom skrbi u preostalim

Kada dijete loše postupa s knjigom,

Istu ideju nalazimo u Vaj'hi. Jaakov

godinama gladi. Braća se zagrle i

mi mu ne zabranimo da ikada više

pred Menašeom pokazuje posebnu

isplaču. Tek nakon toga braća su u

pipne knjigu. Baš naprotiv – pod-

naklonost Efrajimu. Josefa to jako

stanju razgovarati s Josefom.

učimo dijete kako da se na pravi

uznemiri. I ponovo moţemo vidjeti

način ophodi s knjigama, i čim je to

da ideja nije izbjegavati sve što bi

moguće damo mu drugu. Na taj na-

jednog od braće učinilo ljubomor-

čin ćete vidjeti da li je dijete naučilo

nim, a drugoga arogantnim. Menaše

lekciju. “Rješenje” problema braće

i Efrajim su pokazali osobine za sva-

ne sastoji se u tome da se izbjega-

ku pohvalu prema tome kako su se

vaju teške situacije. Ako je došlo do

nosili sa svojim različitim statusima.

istinskog pokajanja, onda se braći

To je jedan od razloga što svoje si-

Josef ponovno kaţe braći da ga nisu oni poslali u Egipat, već je B-g bio taj koji ga je poslao tamo. On ih potom šalje da svog oca dovedu dolje u Egipat (u Gošen) gdje će obitelj

U međuvremenu, faraonu saznaje da je došlo do susreta između braće i Josefa, te obitelji ponudi izdašno gostoprimstvo.

Josef daje svojoj braći odjeće, a Binjaminu i više od toga.

nove blagosiljamo “učinio B-g da budeš poput Efrajima i Menašea …”

Josef šalje svoju braću natrag Jaakovu s kolima (što je osobna šifrirana poruka između sina i oca zasnovana na temi koju su izučavali u vrijeme kada je Josef bio prodan) i darovima. Braća ispričaju Jaakovu sve što se dogodilo. On odbija povjerovati da je Josef uistinu ţiv sve dok ne ugleda kola. Jaakovljeva duša ponovo oţivi.

R’vi’i – četvrta alija – 8 p’sukim – 45,28-46,7 Jaakov govori svojim sinovima neka poţure s pripremama da uspije vidjeti Josefa prije nego li (Jaakov) umre. Na putu u Egipat, oni se zaustave u Be'er Ševi gdje Jaakov prinosi ţrtve B-gu.

B-g mu se ukazuje i potvrđuje mu da će ga On štititi i pratiti na njegovom putovanju. Obitelj nastavlja svoje putovanje i stiţe u Gošen.

Godina 12 3 Broj 11 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Raši također ističe da je B-g obećao

Hagi (36), Šuni (37), Ecbon (38),

da će Jaakov biti donesen natrag u

Eiri (39), Arodi (40), Areili (41);

Erec Jisrael da tamo bude pogreben.

Ašer (42) i njegova djeca Jimna

Obećanje da će od njega nastati veli-

(43), Jišva (44), Jišvi (45), B’ri’a (46),

ki narod nije bilo dovoljno da umiri

njihova se-stra Serah (47), i sinovi

Jaakova.

B’ri’e, Hever (48), Malki’el (49); duša poteklih od Zilpe je 16.

Jedan komentar sugerira da je Jaakov znao o prodaji Josefa, on bi

Josef (50) i Binjamin (51);

“osudio” svoje sinove na smrt zbog

Josefovi sinovi koje mu je u Egiptu

kršenja zabrane Tore o otimanju

(oni

ljudi. Stoga Josef nije rekao svom

su

svejedno

uključeni

u

Sedam-deset duša) rodila Osnat –

ocu što se dogodilo.

Menaše (52), Efrajim (53);

Hamiši – peta alija – 20 p’sukim –

Binjaminovi sinovi Bela (54), Beher

46,8-27

(55),

Ašbel

(56),

Geira

■

(57),

Tora sada navodi popis imena “70

Naaman (58), Eihi (59), Roš (60),

duša” (koji uključuje Josefa i njego-

Mupim (61), Hupim (62), Ard (63)

ve sinove) koji su sišli u Egipat s

Duša poteklih od Rahel je 14.

Jaakovom. (Sjeme je posađeno; ţet-

Dan (64) i njegov sin Hušim (65);

va će mnogo godina kasnije biti Nacija Izraela.)

Sedamdeset duša…

Zapazite netipično spominjanje i ubrajanje(!) ţenskog potomstva – Dine i Serah, kćeri Ašerove. Tradicija pripisuje Serah posebnu dugo-

(7), Jamin (8), Ohad (9), Jahin (10), Cohar (11), Šaul (12); (Raši kaţe da je Šaul bio Dinino dijete (od Š’hema), a da ga je Šimon odgojio kao svoga sina)

Naftali (66) i njegovi sinovi Jahc’eil (67), Guni (68), Jeicer (69), Šileim (70); ovih potomaka Bilhe je 7.

Zbroj iz Tore iznosi 66 osoba koje su sišle u Egipat (zapravo 67 ako ubrojimo Joheved), te kada pridodamo

vječnost – ona je bila najstarija oso-

Levi (13) i njegovi sinovi Geršon

Josefa i njegove sinove koji su već

ba koja je napustila Egipat, što joj je

(14), K’hat (15), M’rari (16); Jehuda

nalazili u Egiptu, to zbroj dovodi –

dalo jedinstven status svjedoka či-

(17) i njegovi sinovi Eir i Onan (koji

ne računajući snahe – do broja 70.

tavog egipatskog iskustva. (moţda i

su umrli u Kanaanu), Šeila (18), Pe-

Joheved.) Primjetite da se Reuven

rec (19), Zerah (20), i Perecovi sinovi

etiketira kao b’hor (prvorođeni), ka-

Hecron (21), Hamul (22); Jisahar

ko ovdje, tako i na drugim mjestima

(23) i njegovi sinovi Tola (24), Puva

u Tori. Iako su Levi, Jehuda, i Josef,

(25), Jov (26), Šimron (27); Z’vulun

svaki ponaosob, stekli “odlike ” koje

(28) i njegovi sinovi Sered (29), Ei-

bismo poistovjetili s prvorođenaš-

lon (30), Jahl’eil (31); To su Leina

tvom, i te su uloge bile oduzete

djeca plus Dina (32).

Reuvenu zbog njegovih pogrešaka,

Tora kaţe da ukupan broj proizašao

još uvijek daje 70 sa svim imenima

od Lee iznosi 33. Raši kaţe da je 33.

koja su uistinu spomenuta u tekstu.

njega se svejedno u više navrata identificira kao Jaakovljevog b’hora.

od Leine “djece” Joheved, kćer Levi-

Reuven (1) i njegovi sinovi Hanoh

jeva, koja je bila rođena kada su ula-

(2), Palu (3), Hecron (4), Karmi (5);

zili u Egipat. To su 33 duše od Lee.

Šimon (6) i njegovi sinovi J’mu’el

Gad (34) i njegovi sinovi Cifjon (35),

Strana 4

Sjetite se da je “čitavog svijeta” koji je proizašao od No’aha bilo 70. Sada nalazimo isti broj kod Jaakovljevih potomaka. Njihovih 70 postali su narodi svijeta. Naših 70 postalo je Ţidovsi narod. Razmislite o tome.

Druga sugestija: ubrojite Jaakova među 70 duša, a ne Joheved? Zbroj

Šiši – šesta alija – 17 p’sukim – 46,28-47,10 Jaakov šalje Jehudu ispred njih, da dovrši pripreme. Josef šalje kraljevDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ska kola po svog oca. Kada se Jaa-

padala svećenstvu) naroda. Kona-

bila pomirba braće u sedri, i sedra i

kov i Josef susretnu, Josef zagrli Ja-

čno, narodi Egipta postaju robovi

haftara nas podsjećaju na teška

akova i zaplače. Josef potom pripre-

Faraonu u zamjenu za hranu.

vremena do kojih će doći, tijekom

ma (neke od) svoje braće da se susretnu s Faraonom. Ovo je osjetljivo pitanje budući da su Jaakov i njego-

Jaakovljeva

obitelj

doţivi

veliki

procvat.

va obitelj pastiri (a janje je egipatsko

Završna 3 p’sukim se ponovo čitaju

boţanstvo). Josef predstavlja svog

kao Maftir.

oca i petoricu svoje braće Faraonu.

Haftara – 14 p’sukim – Jehezkel

Faraon ponovo nudi najbolju zemlju

37:15-28

Josefovoj obitelji. Faraon pita Jaakova koliko mu je godina. Jaakov odgovara da je proţivio 130 gorkih godina i da ne očekuje da poţivi koliko i njegovi otac i djed. Jaakov blagosilja Faraona (time što je to učinio kada je po prvi puta bio predstavljen Faraonu – Raši kaţe da je to bio kurtoazni pozdrav kraljevskom veličanstvu) te Jaakov odlazi.

Antagonizam s početka parše Vajigaš između Jehude i Josefa prapokazatelj

je

podjele

Ţidovskog

naroda na kraljevstvo Jehude i Izraela (kojega predstavlja Efrajim, Josefov sin). U ovom odlomku iz Proroka, B-g govori Jehezkelu da uzme dva štapa – na jednom neka napiše za Jehudu, a na drugom za Efrajima – i drţi ih zajedno dok se

Š’vi’i – sedma alija – 17 p’sukim –

oni ne sjedine. Kada su ga ljudi

47,11-27

pitali kakvo je značenje toga, prorok

Josef snabdijeva svoju obitelj najbo-

im je trebao govoriti o ponovnom

ljim što zemlja ima za pruţiti. U isto

sjedinjenju plemena. Ova pomirba,

vrijeme glad postaje sve intenzivnija

koje je također i tema sedre, stvorit

u Egiptu. Josef paţljivo upravlja za-

će Jedan narod koji će ponovo biti

lihama hrane, te u kratko vrijeme

“mjesto na kojem boravi” B-g. Mi

sabere Faraonu sve bogatstvo, imo-

ćemo znati za to, kao što će to znati i

vinu i zemlju (osim one koja je pri-

narodi svijeta. Koliko god sretna

Godina 12 5 Broj 11 Strana

čitave Ţidovske povijesti.■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajigaš ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao

eliminiralo bi sve što se traţilo samo od generacije Izla-

kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

ska, kao što je ne ostavljati manu (Izl 16,19) ili postaviti

Rambamov treći princip: Uključene su one micvos koje

salivenu zmiju na stup (Br 21,8). Ako bi netko uključio

su namijenjene samo budućim naraštajima Tvrdnja Talmuda (Makos 23b) da je B-g Mošeu dao 613 micvos na Sinaju nastala je na temelju Pnz. 33,4, "Moše nam je zapovijedio Toru ..." Prema Rambamu, "Tora" o kojoj se govori u tom retku sadrţi samo one zapovijedi

zapovijedi za generaciju Izlaska, gdje bi bila podvučena crta? Da li bi obaveza da se stada ne napasaju preblizu gori Sinaj bila uključena (Izl 19,24)? Tu bi moglo doći na apsurdnih ekstrema, kao što nam Rambam kaţe da je naloga danih toj generaciji bilo više od 300!

koje su namijenjene budućim naraštajima. Razlog za to je

Očito, sve takve "jednokratne" micvos ne mogu biti

što redak nastavlja, "baština za općinu Jakovljevu", a ono

uključene, stoga, kaţe Rambam, s pravom niti jedna od

što se moţe ispravno nazvati baštinom je samo ono što se

njih nije uključena. Tako zapovijedi koje je trebalo izvršiti

prenosi iz jedne generacije u drugu.

kada je narod po prvi put ulazio u Izrael, poput objave

Odbacivanje "jednokratnih" zapovijedi iz razmatranja

blagoslova i prokletstava na gori Gerizim i gori Eival (Pnz. 21,11), nisu dio 613 micvos. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu.

42. Pozitivna je zapovijed gajiti strahopoštovanje prema vlastitom ocu i majci

Negativne zapovijedi

kao što Pismo kaţe, Svoje se majke i svoga oca

153. Negativna je zapovijed ne raditi

svaki bojte. (Va-jikra 19,3). No, što straho-

nikakvog posla na prvi dan Sukota

poštovanje [znači na ovom mjestu]? Ne smije se stajati ili sjediti na njegovu [očevu] mjestu; ne smije se protu-

kao što Pismo kaţe, Na prvi dan… nećeš raditi teškog

riječiti njegovim riječima ili njegove riječi dovesti u

posla (Va-jikra 23,35).

pitanje; niti ga zvati po imenu za ţivota ili nakon nje-

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme,

gove smrti, već jedino govoriti, „Moj otac, moj gospodar.“ Otac i majka [po vaţnosti] podjednako imaju

kako za muškarca tako i za ţenu.

pravo na čast [§41] i strahopoštovanje; a Pismo po

154. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

vaţnosti izjednačava čast i strahopoštovanje prema

na Š'mini Aceret (Osmi dan saborskog okuplja-

njima s časti i strahom prema B-gu blagoslovenome.

nja)

Ako netko ovo prekrši i prezrivo se odnosi prema stra-

kao što Pismo kaţe, na osmi dan bit će svečani sabor za tebe...

hopoštovanju prema njima, on prestupa pozitivnu za-

to je svečani sabor; nećeš raditi nikakvog teškog posla (Va-

povijed, osim ako ne postupa uz njihov pristanak. Jer

jikra 23,36).

ako je otac voljan odreći se svoje časti, preko ovoga se moţe prijeći.

Strana 6

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, kako za muškarca tako i za ţenu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ekonomski antisemitizam Tijekom povijesti, ţidovski ekonomski uspjeh je izazivao antisemitizam. Ţidovi su bili okrivljeni za zla kapitalizma, stereotipizirani kao pohlepni zajmodavci, lihvari, te su optuţeni za pokušaj preuzimanja svijeta. Ta pojava moţe imati svoje korijene u biblijskim vremenima, a njegova prva manifestacija moţe biti u paraši Vajigaš.

Mnogi suvremeni znanstvenici, slijedeći vodstvo R "Y Bekhor Shora, sugeriraju da Josefova ekonomska politika tijekom godina gladi, zajedno s njegovim istodobnim nepotizmom prema svojoj obitelji, izazvala dugotrajnu ljutnju koja je kasnije utrla Izraelcima put u ropstvo. Drugi bi tvrdili da je ovo tumačenje anakronični pokušaj nametanja modernih trendova u biblijske priče, te da je Josefova politike bila i potrebna i cijenjena od strane egipatskog stanovništva.

• Koji faktori u tekstu podržavaju svako pojedino tumačenje priče?

• Koji su uzroci ekonomskog antisemitizma? Kakav je on u usporedbi s vjerskim antisemitizmom? Koju je ulogu (ako je ima) svaki od njih odigrao u porobljavanju?

• U kojim okolnostima mislite da je nepotizam ispravan postupak, a kada je problematičan?

Gdje drugdje u Tanahu vođe daju povlašteni tretmam svojoj obitelji? Imaju li i ovi drugi slučajevi negativni rezultat? Što ako?

Josefovo.podmetanje Benjaminu završava sretno, s pomirenjem obitelji. No, je li to ono čemu se Josef nadao i planirao od samog početka, ili je bio iznenađen neočekivanom intervencijom Jehude? Što bi bio Josefov sljedeći potez, da Jehuda nije strastveno iznio svoju molbu?

Godina 12 7 Broj 11 Strana

Da je Benjamin ostao sam s Josefom u Egiptu, bi li tijek povijesti bio potpuno različit?

Zašto su Izraelci ostali u Egiptu?

Odlazak Jaakovljeve obitelji u Egipat označava početak prvog izgnanstva Izraela. Ali da li je to bila namjera Jaakova?

• Kada se Jaakovljeva obitelj preselila u Egipat, koliko dugo su oni namjeravali ostati? Zašto se nisu vratili u Izrael čim je završilo razdoblje gladi?

• Već u Savezu između polovica, Vječni Avrahamu govori o budućem izgonu. Znači li to da se Vječni aktivno umješao da odvede Izraelce u Egipat ili je izgnanstvo tek prirodan rezultat ljudskih izbora koji nisu uključivali nikakve posebne nebeske poticaje? Je li obitelj Jaakova bila čak svjesna proročanstva i, ako je tako, da li oni sebe smatraju ispunjenjem B-ţanskog dekreta?

• Zašto je izgnanstvo u Egipat nuţan dio ţidovske povijesti? Što je ono postiglo? Da li je svrhe egzila i ropstva identična, ili bi one svaka za sebe mogla imati vlastite ciljeve?

Je li Jehuda prijetio Josefu?

Tanchuma preinačuje Jehudinu molbu za Benjamina u otvoreni neprijateljski i agresivni spor u kojem Jehuda i Josef optuţuju jedan drugoga za nedjela i prevara i konačno ţestoko prijete jedan drugime.

Postoji li osnova za takvo tumačenje teksta? Ako ne, odakle dolazi Midraš i koju poruka pokušava dati?

profesorica Nechama Leibowitz sugerira da Tanchuma zapravo ima Jehudu koji se ne raspravlja s Josefom nego sa svojom vlastitom sav-ješću. Drugi predlaţu da to slu-ţi predskazivanju budućeg ne-prijateljstva između dva plemena Jehude i Josefa i njihovih teških borbi kroz stoljeća. Moţete li se sjetiti drugih Midraša koji bi se slično mogli tumačiti ili kao unutarnji monolog ili kao predskazivanje budućnosti? Štetl ili Geto? Što je dovelo do odluke da ţivi u Gošenu? Prema Necivu, Jaakovljeva obitelj se pokušala izolirati kako bi spriječila asimilaciju i sačuvala svoj nacionalni identitet. Ralbag, s druge strane, sugerira da je strah od neprijateljstva Egipćana "koji su mrzili pastire" ono što je potaknulo izdavanje. Raši nudi dodatnu mogućnost, ukazujući da je odluka bila ekonomski motivirana, a Josef je jednostavno ţelio osigurati dobre pašnjake za svoju obitelj.

• Kakvu podršku možete pronaći u tekstu za svaki od navedenih pristupa?

• Kakva bi bila ravnoteža između integracije u strano društvo i odvajanja od negativnih kulturnih utjecaja?

• Je li integracija izazivala antisemitizam ili ga je spriječila? ■ Prevela Tamar Buchwald

• Općenito, kako se treba razu-mjeti Midraše u kojima se izgleda da oštro skreću od običnog smisla stihova?

•

U ovom slučaju, Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Av i em, hora i horim

zika. Međutim, postoji nekoliko primjera gdje izgleda da se upravo to dogodilo.

Htio bih započeti novu seriju o rodbinskim nazivima. O nekima od njih pisao sam i prije.

Mislim na hebrejske nazive za majku -

‫ אם‬em, i oca ‫ אב‬av. Klein

piše da oba "vjerojatno potječu od dječjih riječi", tj jezika beba. Slični zvukovi koriste se u mnogim jezicima. U modernom hebrejskom imamo nazive aba " - ‫ אבא‬tata" i ima ‫אמא‬ " -mama". Klein piše da oni dolaze

Na primjer, Online Etymology Dictionary (Etimološki online rječnik) tvrdi da je moţda engleska riječ "teta" povezana s em: iz anglo-fr. aunte, od st.fr. ante, iz lat. amita "teta po ocu" umanj. od *ama bepski razgovor ili ne, i.e. riječ za "majku" (usp grč. amma "majka",

Neobično je da je ţenska glavarica

st.n. amma "baka", M.Ir. ammait "ba-

samostana ima naslov koji proizlaze

ba" hebr. em., arapski umm "majka").

iz hebrejske riječi za "oca" - ali tako

iz aramejskog, gdje znače "taj otac" i

Iako je podrijetlo naziva tetka

"ta majka". Međutim, Kutscher isti-

upitno, riječi "abbot" i "abbey"

če da je u talmudskom hebrejskom

definitivno dolaze iz hebrejskog.

aba i ima mogu značiti "moj/naš

Kutscher, citiran u vezi toga, piše

otac/majka". Kao dokaz toga, on

kako slijedi:

■

to u jeziku ide!

hora i horim Nakon rasprave o av i em, rasprav-

donosi priču iz Pesahim 4a (prema

Još jedan poučan primjer je način

ljat ćemo o jednom općenitijem na-

verziji Rabeinu Hananela), gdje je

na koji su se u kršćanska vremena

zivu za majku i oca: horim - ‫דעהמם‬

rabi Hija pitao Rava da li je "Aba"

koristile riječi izvedene iz hebrej-

"roditelji". Neformalna anketa koju

ţiv. Rav nije htio reći ništa uvredlji-

skog ‫ אב‬av - ("otac"). U mišnajskom

sam proveo kod izvornih i ne-izvor-

vo - pa je rekao: "Aba" je ţiv. Kut-

hebrejskom nalazimo aramejski ‫אבא‬

nih govornika hebrejskog otkrila je

scher piše da je rabi Hija pitao je li

(aba), čiji se najstariji pisani oblik

da su mnogi od njih mislili kako je

njegov otac na ţivotu, a Rav je znao

pojavljuje u Novom zavjetu u Mar-

riječ povezana s riječju za učitelja -

da nije. Pa, kada je Rav rekao: "Aba"

ku 14,36. Riječi su se vrlo brzo po-

more

je ţiv, on je mislio: "Da, moj otac je

javile u praskozorje širenja kršćan-

‫דעהאד‬. Međutim, ta riječ ima sasvim

ţiv".

stva po Europi. U srednjovjekov-

drugačiji korijen. More potječe od

Zbog sličnih zvukova u drugim

nom latinskom ono je poprimilo

korijena " - ‫ מהד‬podučavati", koji je

jezicima, moţe biti teško utvrditi da

oblik abbas, naziv za fratra, odakle

ujedno i korijen riječi - ‫עהד‬

li je neka riječ u ne-semitskoj riječ

dolazi i abbatia, samostan, koje se

Hore dolazi od korijena " - ‫" דהד‬za-

koja zvuči poput em ili av posuđena

dalje zadrţava u francuskom abbaye.

četi, zatrudnjeti". Iz tog korijena

iz hebrejskog ili nekog srodnog je-

Nadalje, uz dodatak grčko-roman-

dobivamo

skog sufiksa stvoren je ţenski oblik,

trudnoća.

abbatissa. U engleskom nalazimo abbot (and abbess), u njemačkom Abt glavar samostana, na francuskom abbé

svećenik.

njemačkom

Isto

imamo

tako

i

u

Äbtissin

glavaricu ţenskog samostana naziv koji

je

na stao

doda van jem

njemačkog ţenskog sufiksa.

Strana 8

‫ מעהד‬i podučavanja - horaa

riječ

herajon

Tora.

- ‫דהמען‬

Riječ je biblijskog podrijetla, ali priča je ovdje pomalo čudno. Dva puta u Tanahu nalazimo riječ hora - ‫ דעהד‬u Šir HaŠirim 3,4 i Hošea 2,7.

U oba slučaja, riječ ima jasno značenje "majka". I to ima smisla - onaj tko zatrudni doista je majka.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Mi nalazimo riječi horim, zapravo horai ‫דעהמ‬, u jednom retku - Berešit 49,26, u Jaakovljevom blagoslovu Josefu:

Av i em, hora i horim

ljaka,..." Zato je najbolje staviti ovdje "blagoslovi drevnih planina".

Mislim da je Sarna prilično uvjerljiv ovdje. Hora se svakako čini da

‫״‬, ַ‫ ַתאֲ ע‬- ַ ‫ ״‬,‫״דע ַֹהמ‬ ‫גִּ בְ ֹ ״ ֹעלָּם‬

ֹ ‫בִּ ְה‬-‫ ״ג ְָּבהּו ״ ַ ל‬,‫״ָאבמָך‬ ִּ

ֹ ‫ִּב ְה‬

znači majka, a redak u Berešit izgleda kao da se odnosi na planine. Da-

JPS to prevodi kao: "Blagoslovi

kle, biblijski smo imali samo jednu

oca tvojega nadmašuju blagoslove

riječ koja se odnosi na majke, a u

mojih predaka [horai], do krajnjih

nakon biblijskom hebrejskom razvio

granica vječnih breţuljaka."

se općenitiji pojam hore za "rodite-

Međutim, Sarna komentira prijevod "mojih predaka": Hebrejski horai je tako iznesen na temelju

poslijebiblijske

uporabe.

Međutim, osnova h-r-h u Bibliji moţe značiti samo "zatrudnjeti" i, naravno, isključivo se koristi u ţenskom rodu. Vidjevši da su "planina (e)" -

lja". Riječ "roditelj" na engleskom jeziku imala sličan razvoj:

ne, oni nisu povezani. Kao što Ph-

iz st.fr. roditelj (11c.), iz lat. parentem (nom.

parens)

"otac

ili

majka,

predak," imenična upotreba prep. od parere "pustiti iz sebe, roditi, proizvesti," iz PIE baze * per"izvesti"

ilologos ovdje raspravlja: "Hora" dolazi iz grčkog khoros, koji nam daje i takve riječi kao što su "pripjev" i "zbor". Tradicionalna narodna kola koja svoja imena vuku od khorosa moţe se naći diljem Bal-

"brdo (a)" fiksni par paralelnih poj-

Nisam vidio dokaze za to, ali me

mova u hebrejskoj poeziji, koji se

kana i jugoistočne Europe. Oni uk-

ne bi iznenadilo da je latinski paren-

pojavljuje u više od trideset puta

ljučuju rumunjski i turski hora, bu-

tem (ili ranija verzija) izvorno značio

tim redom, Rashbam nesumnjivo

garsku horo, crnogorsko i makedon-

"majka", jer ona je ta koja rađa.

sko oro, te ruski khorovod, i svi su

ima pravo povezujući horai ovdje s har, "planina". Septuaginta doista piše ovdje "drevne planine", povezujući riječ s riječju 'ad koja slijedi odmah poslije nje. Fraza harere 'ad "drevne planine", pojavljuje se u Habakuka 3,6 paralelno s give'ot' olam "vječnim brdima." Blagoslov Mojsija Josipu u Ponovljenom zakonu 33,15 koristi iste slike, ali u drugoj varijanti: "S prvinama s drevnih planina /i najboljim s vječnih breţu-

Ono što mi se čini čudnim je kako su riječi navedene u rječniku. Obo-

koji se pleše.

jica, i Klein i Even-Shoshan imaju

A Online Etymology Dictionary

popise za hora, hore i horim. Čak i

daje sljedeće objašnejnje za "chorus

ako se prihvati tradicionalnije razu-

(zbor)":

mijevanje Berešit 49,26 kao "moji roditelji", ne vidim zašto bi oni morali imati zasebnu natuknicu za mnoţinu te riječi. Pretpostavljam da to ţeli reći da u jednini hore znači "otac", a ne "roditelj", dok je samo mnoţina horim uistinu općenita. Ali

iz gr. khoros "skupina plesača ili pjevača, ples, plesni podij", od PIE * ghoro-. U antičkoj tragediji, khoros je davao izraz, između činova, moralnim i vjerskim osjećajima koje je pobudio čin predstave.

to nije način na koji se koristi u mo-

I samo za slučaj da imam bilo ko-

dernom hebrejskom. Popularni in-

jeg čitatelja koji je navikao na aške-

ternetski hebrejsko-engleski rječnik

naski kamatz - ne postoji nikakva

Morfix hore prevodi samo kao "ro-

povezanost između hora koja se

ditelj", i uopće nema natuknicu za

nalazi u pojmu "lošon hora" ili "jecer

hora - kao majka.

hora". Svakako ću vam javiti kada se

Morfix, naravno, ima natuknicu za drugo značenje hora - narodni ples. I

Godina 12 9 Broj 11 Strana

vrlo stari i vrlo slični u načinu na

prestanem koristiti izraelskim načinom izgovora. ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Istinska veličina karaktera Berešit od 37. do 50. poglavlja naj-

lio svoj identitet narodu; Juda koji je

ći“). U istom trenutku u kojem Jo-

duţa je neprekinuta priča u Tori, a

postao predak najvećeg izraelskog

sipa naziva „našim bratom, našim

njen glavni junak je bez sumnje:

kralja, Davida; Juda od kojeg će se

mesom“ on predlaţe da ga prodaju

Josip. Priča počinje i završava s nji-

roditi mesija. Zašto Juda, a ne Josip?

me. Vidimo ga kao dijete, voljeno –

Odgovor nesumnjivo leţi na počet-

čak i razmaţeno – od strane njego-

ku parše Vajigaš, dok se dvojica

vog oca; zatim kao adolescentnog

braće sučeljavaju i Juda moli za

sanjara, prezrenog od njegove bra-

Benjaminovo oslobođenje.

Juda se – više od bilo koga u Tori – promijenio

će; pa kao roba, i zatim zatvorenika

Trag tome nalazimo mnogo pogla-

u Egiptu; te na kraju kao drugog

vlja unazad, na početku Josipove

kao roba. Juda nije imao nimalo od

najmoćnijeg čovjeka u cijelom naj-

priče. Tamo saznajemo da je Juda

one tragične plemenitosti koju je

većem carstvu drevnog svijeta. U

bio onaj koji je predloţio da Josipa

imao Ruben koji je, jedini od braće,

svakoj fazi, priča se okreće oko nje-

prodaju u ropstvo:

vidio da je ono što čine pogrešno i

ga i njegovog utjecaja na druge. On

Tada reče Juda svojoj braći: "Što

pokušao ga spasiti (ali nije uspio).

U ■

dominira zadnjom trećinom knjige

ćemo postići ako ubijemo svog brata

ovom trenutku, Juda je posljednja

Berešit, bacajući svoju sjenu na sve

a krv njegovu sakrijemo? Hajde da

osoba od koje bismo očekivali veli-

ostalo. Od samog početka, on izgle-

ga prodamo Jišmaelcima; ali ne di-

ke stvari.

da kao da je predodređen za veli-

ţimo na nj ruke. Ta on je naš brat,

Međutim, Juda se – više od bilo

činu.

naše meso." Braća ga poslušaju.

koga u Tori – promijenio. Čovjek

(Postanak 37,26-27)

kojeg vidimo godinama kasnije nije

Pa ipak, povijest nije išla tim putem. Baš suprotno, jedan drugi brat,

To je zastrašujuće bezdušan go-

više isti čovjek kao nekad. Tada je

kada je došla punina vremena, osta-

vor. Nema ni riječi o zlu koje pred-

bio spreman brata prodati u rop-

vio je trag na ţidovskom narodu.

stavlja ubojstvo, već samo pragma-

stvo. Sada je spreman radije sam

Uistinu, mi nosimo njegovo ime.

tična kalkulacija („Što ćemo posti-

trpjeti nego da vidi Benjamina kao

Obitelj započeta savezom poznata je pod nekoliko imena. Jedno od njih je Ivri, „Hebrej“ (što je moţda povezano sa drevnim apiru) što znači „stranac, došljak, nomad, onaj koji luta od mjesta do mjesta.“ Tako su Abraham i njegova djeca bili poznati drugima. Drugo ime je Jisrael, koje potječe od Jakovljevog novog imena nakon što se „borio s B-gom i čovjekom, i pobijedio.“ Nakon podjele kraljevstva i asirskog osvajanja Sjevera oni, međutim, postaju poznati kao Jehudim ili Ţidovi, jer je Judino pleme bilo ono koje je dominiralo Juţnim kraljevstvom i preţivjelo babilonsko izgnanstvo. Tako nije Josip, nego Juda, onaj koji je dodijeStrana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Istinska

roba. Kao što je rekao Josipu:

veličina karaktera

na, uzela Judin pečatnjak, lančić i

kada je Judi, svom četvrtom sinu,

„Zato, molim te, neka tvoj sluga

štap kao zalog – je poslala te stvari

dala njegovo ime: „ovog puta ću

ostane kao rob mome gospodaru, a

Judi s porukom: „Otac mog djeteta

zahvaliti G-spodu.“ Međutim, to

dječak neka ide natrag s braćom.

je čovjek kome ovo pripada.“

također znači i „priznati, obznani-

Jer, kako mogu k svome ocu ako

Juda sada razumije cijelu priču.

ti.“ Biblijski izraz vidui, „priznanje,“

dječaka nema sa mnom! Ne bih

Ne samo da je on stavio Tamar u

– koji je i onda kao i danas dio pro-

mogao gledati jad što bi snašao

nemoguću poziciju udovičkog ţivo-

cesa tešuve, i prema Majmonidesu

moga oca.“ (44,33-34)

ta, i ne samo da je on otac njenog

njegov ključni element – dolazi iz

djeteta, već je shvatio i to da se ona

istog korijena.

To je pravi preokret karaktera. Briga je zamijenila bezdušnost. Ravnodušnost prema sudbini njegovog brata transformirala se u hrabrost s njegove strane. On je spreman trpjeti ono što je jednom nanio Josipu

Juda znači „onaj koji priznaje svoj

Juda znači „onaj koji priznaje svoj grijeh.“

kako ista sudbina ne bi zadesila Be-

grijeh.“ Sada razumijemo također i jedan od temeljnih aksioma tešuve: „Rabi Abahu je rekao: Na mjestu na kojem stoji pokajnik, čak niti savršeno

njamina. U tom trenutku Josip ot-

ponijela s nevjerojatnom diskreci-

pravedan ne moţe stajati“ (Berahot

kriva svoj identitet. Znamo zašto.

jom u otkrivanju istine bez da mu

34b). Njegova osnova za to je stih iz

Juda je prošao test koji je Josip pa-

nanese sramotu (iz tog čina koji je

Izaije (57,19), „Mir, mir onome koji

ţljivo osmislio za njega. Josip je htio

poduzela Tamar mi izvlačimo pra-

je bio daleko i onome koji je blizu.“

znati da li se Juda promijenio. I jest.

vilo da se čovjek mora radije baciti

Taj stih stavlja onoga tko je „bio

To je veoma značajan trenutak u

u uţarenu peć nego li osramotiti

daleko“ ispred onoga tko je „blizu“.

povijesti ljudskog duha. Juda je prvi

nekoga u javnosti). Tamar je junaki-

Međutim, kao što Talmud razjašnja-

pokajnik – prvi baal tešuva ­– u Tori.

nja ove priče, ali ta priča ima i jednu

va, Rabi Abahuovo tumačenje ni na

Odakle to dolazi, ta promjena nje-

značajnu posljedicu. Juda priznaje

jedan način nije kontroverzno. Rabi

govog karaktera? Za to se moramo

da je bio u krivu. „Ona je pravednija

Johanan tumači „daleko“ kao „da-

vratiti na 38. poglavlje – na priču o

od mene,“ kaţe on. To je prvi puta u

leko od grijeha“, a ne „daleko od

Tamar.

Tori da netko priznaje svoju vlastitu

B-ga.“ Pravi dokaz toga je Juda.

Sjećamo se da je Tamar bila udana

krivnju. To je također i točka preo-

Juda je pokajnik, prvi u Tori. Josip je

za dva starija Judina sina, koji su

kreta za Judin ţivot. Ovdje je rođe-

u tradiciji dosljedno poznat kao ha-

obojica umrli, ostavivši nju kao

na ta sposobnost da čovjek prepo-

cadik, „pravednik.“ Josip je postao

udovicu bez djece. Juda je, strahu-

zna svoje vlastite pogreške, da osjeti

mišne le-meleh, „drugi do kralja.“

jući da bi i njegovog trećeg sina

ţaljenje, i da se promijeni – kom-

Juda je, međutim, postao otac iz-

mogla zadesiti ista sudbina, zadrţao

pleksan fenomen poznat kao tešuva

raelskih kraljeva. Tamo gdje stoji

tog sina od nje i tako ju ostavio bez

­– koji kasnije dovodi do velike sce-

pokajnik Juda, čak ni savršeno pra-

mogućnosti da se ponovo uda i ima

ne u parši Vajigaš, gdje je Juda spo-

vedan Josip ne moţe stajati. Koliko

djecu. Kad je shvatila svoju situa-

soban okrenuti naglavačke svoje

god velik pojedinac moţe biti u

ciju, Tamar se prerušila u bludnicu.

prijašnje ponašanje i učiniti upravo

vrlinama svog prirodnog karaktera,

Juda je spavao s njom. Ona je zatru-

suprotno onome što je nekoć učinio.

još je uvijek veći onaj tko je sposo-

dnjela. Juda je, nesvjestan tog pre-

Juda je iš tešuva, čovjek pokajanja.

ban rasti i mijenjati se. To je snaga

rušavanja, zaključio da se sigurno

Sada moţemo razumjeti značaj

odala zabranjenim odnosima te ju je

njegovog imena. Glagol lehodot zna-

osudio na smrt. U tom trenutku,

či dvije stvari. On znači „zahvaliti,“

Tamar – koja je, dok je bila preruše-

i to je ono što je Lea imala na umu

Godina 12 11 Broj 11 Strana

pokajanja koja je započela sa Judom. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Vođa

Kako se dramatična priča o Josipu

na Josipu, a ne na Judi, da značaj

izgrađivati svoje liderske sposob-

i njegovoj braći u ovotjednom čita-

Josipove poboţnosti zasigurno nad-

nosti kroz taj okvir nesavršenosti.

nju Tore pribliţava vrhuncu, među-

ilazi Judine liderske osobine i sna-

To ne znači da trebamo zanemariti

sobna usporedba Jude i Josipa, glav-

gu.

nedostatke i prijašnje grijehe onih

nih suparnika u ovom posljednjem činu biblijskog narativa ostavlja na nas snaţan dojam. Josip je čovjek pravedan, osoba koja ţivi svoje snove, onaj koji se odupire iskušenju i za to plaća visoku cijenu.

Braća su mu nanijela nepravdu,

Ipak, iz Jakovljeva blagoslova otkrivamo da je Juda vođa ţidovskog naroda kroz dinastiju kralja Davida. Ţidovski narod se naziva njegovim

Josipom, sam tekst priče onako kako nam je prikazan u Bibliji - i njihovo vlastito priznanje da su postu-

koji nose krivicu.

talne za sadašnje vođe, pa čak ni po veličinu naroda.

Judina veličina počiva na njegovoj

katalizator opstanka koji je osobitost

spremnosti da preuzme teret svojih

ţidovskog ţivota kroz stoljeća.

djela i riječi i pokušava ispraviti prijašnja nedjela. Vidimo to u njegovoj

Prošle pogreške nisu nužno fatalne za sadašnje voĎe

reakciji na presudu Tamar, gdje ju je opravdavao na svoju štetu i sramo■ tu. Vidimo to u obrani Benjamina i njegovoj spremnosti da si dopusti da postane rob kako bi spasio brata.

pili okrutno prema svom bratu - stavlja ih u neugodnu situaciju onih

da prošle pogreške nisu nuţno fa-

imenom, a on i njegovi potomci su

tešku nepravdu. Iako postoje brojna opravdanja za njihovo postupanje s

koji ţele postati vođe. No, to znači

Zašto je to tako? Talmud nam pokazuje da vodstvo ne mora nuţno

Bio je jamčio za njega i osobno zagarantirao da će ga vratiti ocu.

A Juda je onaj brat koji je predlo-

pripasti onima iz čijih ormara ne is-

Vodstvo znači preuzeti odgovor-

ţio da se Josipa proda kao roba. On

padaju kosturi. Na neki način, kako

nost i priznati preuzete obveze i si-

stoga, čini se, u čitavoj ovoj priči o

bi bili istinski uspješni vođe, oni

tuacija koje su teške i zamorne, ali

nejedinstvu u Jakovljevoj obitelji no-

najprije moraju okusiti neuspjehe i

neizbjeţne. To postaje pravi test

si poseban teret. I njegovo ponaša-

poraze, kako fizički tako i duhovno.

vodstva i to je ono što Judu definira

nje s Tamar postavlja pitanja o nje-

Savršena osoba, najpravednija oso-

kao vođu braće i na kraju vođu Iz-

govoj moralnosti i poštenju. Dakle,

ba, nije nuţno pravi izbor za vođu.

raela kroz sve njegove generacije.

čitamo li sam tekst ove pripovijesti lako bismo mogli zaključiti da budućnost ţidovskog naroda počiva

Strana 12

S obzirom da narod i ljudi nikada nisu savršeni, vođa mora jasno razumjeti nedostatke i neuspjehe, i

Pogled na svoj život Izjava koju je naš praotac Jakov

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Vođa

izrekao egipatskom faraonu, da je "godina mog ţivotnog vijeka bilo malo i većina ih je bila neprijatnih" vrlo je zbunjujuća. Svi dobro znamo poznatu anegdotu da je jedna od stvari koja najviše razočara čovjeka u ţivotu kada nekoga upita kako je, a on ili ona mu stvarno kaţu kako su. Očekivali bismo da će Jakov faraonu odgovoriti općenito i u pozitivnom duhu.

Raši tumači Jakovljev odgovor u svjetlu njegovog pogoršanog tjelesnog stanja koje je iznio faraonu. On je htio da faraon shvati da su bore na njegovu licu itekako zarađene.

Također je ţelio da on shvati da ţivoti čak i onih najpravednijih ljudi i najsvetijih obitelji mogu biti problematični i teški.

odmah, na kraljevsku odjeću i po-

ravo oni od kojih biste to najmanje

zlaćena kola. Jakov mu priopćava

očekivali, naizgled potlačeni poje-

da je to laţno mjerilo ţivota i posti-

dinci, bili ti koji su drţali ključ bu-

gnuća. Iako je Jakov proţivio buran

dućih zbivanja i ispravan način gle-

i često tragičan ţivot, on je taj koji

danja na situacije i stanja svijeta.

blagosilja faraona, budući da on,

Često su u povijesti upravo oni od kojih biste to najmanje očekivali, bili ti koji su u rukama držali ključ budućih zbivanja On je faraona poučio veliku pouku da je dobro na ovom svijetu nagrada samo po sebi i da sobom ne nosi nuţno tjelesnu utjehu i emocionalno spokojstvo. On je govorio faraonu neka ne procjenjuje njega ili

Jakov, posjeduje dar budućnosti i besmrtnosti.

Kako li je tuţno ako čovjek mora

slova za Egipat. Ali poput mnogih ljudi koji će primiti blagoslove u

smatra da ga je ţivot nekako preva-

ovom svijetu, čini se da ga to nije

rio ili da je zasluţio nešto bolje! Spo-

dovoljno impresioniralo da bi pro-

sobnost da se nosimo s ţivotnim ne-

mijenio politiku, stavove ili ponaša-

stalnostima, s njegovim padovima

nje.

jednako kao i s njegovim usponima, čvrstog uvjerenja da sve dolazi iz ruke našega Stvoritelja, uvijek je bila istaknuta karakteristika ţidovskog naroda.

Jakov se moţe osvrnuti na svoj

lom materijalnog uspjeha i stalne

buran ţivot, ţivot razočaranja i

dokolice.

tuge, a ipak razabrati znamenitost i

like ţidovske lekcije "da utrka nije do brzih niti uspjeh do onih koji se smatraju mudrima." Faraon je navikao na to da nagradu i korist dobija

Godina 12 13 Broj 11 Strana

je nedvojbeno shvatio dar tog blago-

pogledati na svoj ţivot unatrag, pa

njegovu obitelj kratkovidnim mjeri-

To je bilo njegovo objašnjenje ve-

Sve dok Jakov ţivi više neće biti gladi koja će zadesiti Egipat. Faraon

Ali Jakov i njegovi potomci će stoljećima progoniti egipatsko društvo sve dok ga konačno ne uspiju prevladati. Ovo je sudbina i misija Izraela tijekom njegove vrlo duge, burne, ali velike povijesti. ■

besmrtan spomen za sebe i svoje potomstvo. Faraon je morao shvatiti da blagoslov dobiven od ovog starog, slomljenog, ţidovskog neznanca ima za njega u Egiptu ogromnu vrijednost. Često su u povijesti upStrana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zastoj

„I on (Josef) isprati svoju braću … i

umu. Kako će Ja'akov prihvatiti za-

reče im: nemojte se uzrujavati putem“

panjujuću vijesti da je Josef još uvi-

.(Berešti, 45,24).

jek ţiv? Kako će reagirati? Što će

Raši objašnjava da noću,

Talmud (Ta'anis 10b) objašnjava:

reći ševatim o svim ca'ar i boli koju je

kad bitka staje,

rabin Elazar kaţe da je Josef rekao

podnio u dvadeset i dvije godine?

vojska se treba baviti

svojoj braći da se ne zaokupljaju ha-

Kako će se osjećati?

ha bio ispravan.

učenjem Tore.

Toru treba učiti na

lahičkim pitanjima kako se ne bi

Ipak, čak i ako se objašnjenje rabi-

putem izgubili. Rabin Elai ben Brah-

na Elazara o Josefovom upozorenju

Dubokoj razini, ne tek površno,

ja dovodi u putanje takav stav jer

protumači na jednostavnoj razini -

jer tako čovjek stječe

saznajemo da ako su dva učenjaka

da je Josef upozorio braću da ne

sveobuhvatan uvid u Toru

na putu, a ne raspravljaju o riječima

razgovaraju o halahičkim i filozof-

i njene zakone.

Tore, zasluţuju da ih proguta vatra

skim aspektima prodaje - teško je

(Melahim II, 2,11). Za Talmud tu ne-

razumjeti kako je Josef mislio da će

To nas uči vaţnosti marljivog uče-

ma proturječja budući da citat skre-

se njegova braća upustiti u tešku

nja Tore, učenja na dubokoj razini, a

će paţnju na izostanak bilo kakvog

raspravu dok putuju zabačenim i

ne tek površno, jer tako čovjek stječe

razgovora o halahi, dok rabin Ela-

nepoznatim cestama.

sveobuhvatan uvid u Toru i njene

zar govori o suzdrţavanju od duboke analize halahe.

Istina je, međutim, da je Josef vrlo dobro poznavao svoju braću i shva-

■

zakone. Takvo učenje Tore bit će iscrpno i upamćeno. Iz toga također proizlazi da učenje Tore, bez obzira

Sefer Zihron Meir pita zašto Josef

ćao je da njihovim ţivotima uprav-

misli da će se njegova braća uključiti

lja Tora. Nema u svijetu tih okolno-

u bilo kakvu raspravu o Tori. Uos-

sti koje bi zauzele mjesto učenju To-

talom, oni su tek saznali šokantnu

re. Nadalje, oni će sigurno ţeljeti

Učimo (Jehošua 5,13-14) da se pred

vijest koja ima dalekoseţne posljedi-

preispitati cijeli slučaj prodaje i ana-

Jehošuom kad je bio u Jerihu, netko

ce, a imaju i mnoge druge brige na

lizirati je li njihov prvotni psak hala-

pojavio s isukanim mačem u ruci.

na okolnosti, treba nastojati nikada ne prekidati.

Kad ga je upitao je li prijatelj ili neprijatelj, čovjek je odgovorio da je "zapovjednik Hašemove legije." Talmud objašnjava (Megila 3a): anđeo mu je rekao da je dan ranije Jehošua propustio donijeti redovitu popodnevnu ţrtvu a sad zanemaruje učenje Tore. Raši objašnjava da noću, kad bitka staje, vojska se treba baviti učenjem Tore. Talmud navodi da se Jehošua odmarao te noći usred doline (ha'emek), a rabin Johanan da učimo kako je boravio u dubinama Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zastoj

(umka) halahe. Rabin Šmuel bar

da, niti zato što je Sefer Tehilim na-

Unja navodi ovdje da je proučava-

pisao. Umjesto toga, "jošev baševes"

nje Tore veće od prinošenja ţrtve.

se odnosi na činjenicu da je David

Iako postoje mnogi razlozi koji bi

HaMeleh sjedio na podu, a ne na

izuzeli Jehošuu i ţidovski narod od

jastucima ili pokrivačima dok je

učenja Tore - sudjelovanje u ratu,

učio. Zato mu je Hašem rekao: Tah-

iscrpljenost od borbe, okruţenje sve

kemoni ili tahei kamoni - ti ćeš biti

samo ne pogodno za učenje – i po-

kao Ja. Ja ću proglasiti gezeira, a ti

red toga je podvrgnut kritici i anđeo

ćeš ga poništiti. Osim toga, roš ha-

se pojavio s isukanim mačem kako

šališi – bit ćeš glava trojice, aludira-

bi se naglasio prijekor.

jući na trojicu avot.

U prvom poglavlju Hilhos Talmud Tora Rambam navodi da svaki

Prevela Dolores Bettini

Rambam navodi da je svatko

pojedinac, bez obzira na status ili

dužan učiti do svog posljednjeg

okolnosti u ţivotu – bio bogat ili

dana na Zemlji, kao što je rečeno

tako siromašan da mora skupljati

(Devarim 4,9):

novac od vrata do vrata, bio mu

"Ne ukloniti ih [riječi Tore]

ţivot miran i teţak, bio on mlad ili

iz srca ni jednoga dana

star, zdrav ili bolestan - mora učiti Toru. Nadalje, navodi Rambam

Veliki Gaon rabin Moše Feinstein

(Halaha 10), svatko je duţan učiti do

je bio poznat po neuobičajenoj us-

svog posljednjeg dana na Zemlji,

trajnosti u učenju Tore. On doslov-

kao što se kaţe (Devarim 4,9): "Ne

no nije gubio ni trenutak. Obično,

ukloniti ih [riječi Tore] iz srca ni jed-

kada je bio pozvan za alija, jedan od

noga dana života svoga " Osoba koja

njegovih učenika bi mu donio Sefer

se ne bavi Torom, zaboravlja ono

Mišnajot na bimu tako da moţe učiti

što zna.

između alijos. Jednom je netko pred-

Talmud (Mo'ed Katan 16b) donosi zanimljivo

tumačenje

pasuka u

Šmuel II (23,8), što dodatno naglašava značaj učenja Tore. Pasuk navodi: „Ovo su imena moćnih (ljudi) Davida HaMeleha: jedan koji zasjeda (jošev baševes), oštrouman čovjek (tahkemoni), zapovjednik (roš hašališi). Kroz igru riječi, rabin Abahu kaţe, to opisuje Davidovu veličinu. Ne

loţio da mu se dopustiti da se malo odmori kao i svi drugi kada su pozvani za alija, a ne da mu se donosi sefer. Kada je učenik traţio da to potvrdi rav Moše, on je odgovorio: „Molim i dalje mi donosite Sefer Mišnajos na bimu. Nije bitno gdje osoba stoji; jedino što je bitno jest da je vrijeme dragocjeno i ne treba ga gubiti." ■

zato što je ubio Golijata ili medvjeGodina 12 15 Broj 11 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Imuni na želju za osvetom nuti!) jer ga je očigledno B-g poslao u Egipat pred njima kako bi prokrčio put za njihov opstanak tokom godina gladi. Drugim riječima… nisu braća prodala Josipa u ropstvo u Egipat. B-g je to učinio. Da, oni su bili oruđe kroz koje je B-g ostvario svoju volju. Ali, na kraju svega, Josip ne bi bio u Egiptu da to B-g nije htio. Tako, u Josipovim očima, kakvu bi krivnju on mogao pripisati svojoj braći?

Ovaj odjeljak prepun je emocija i intrige. Prošlog tjedna završili smo s Josipovim proglasom da će Benjamina zadrţati kao roba. Juda istupa naprijed kako bi osporio tu odluku i umjesto Benjamina ponudio sebe.

Dvojica najmoćnije braće drţe svaki svoju stranu. Niti jedan neće popustiti ni za milimetar, tenzija je opipljiva. Napokon, Josip, preplavljen emocijama, ne moţe više izdrţati.

On sve šalje van iz sobe i otkriva svoj identitet svojoj braći. Oni su, razumljivo, prilično šokirani. Josip šalje poruku svom ocu koji odmah kreće na put kako bi se ponovno susreo sa svojim najdraţim sinom.

Jakov se upoznaje s faraonom te se sa svojom obitelji nastanjuje u zemlji Gošen u Egiptu, u prvom ţidovskom getu – naravno, u predgrađu! Kako se glad nastavlja, Josip otkupljuje svu zemlju u Egiptu za faraona u zamjenu za ţito.

Nedavno sam dovršio čitanje briljantne knjige Alexandera Dumasa – Grof Monte Cristo. To je jedan od poznatih romana i ja ga smatram nevjerojatno dobro napisanim i napetim. Međutim… za mene je bio također i uznemirujuć, duboko uznemirujuć. Negdje na razini Ane Karenjine. Ne samo da se radi o osveti Edmonda Dantesa – pedantno planiranoj kako bi izazvala maksimalnu bol i poniţenje onima koji su mu naudili, i ne samo da je Dantes naizgled neosjetljiv na masivnu kolateralnu štetu koju uzrokuje, čak i prema ţeni koju je jednom volio, te prema smrti nevinog djeteta; već je ono što me najviše uznemirilo to što knjiga naizgled uzdiţe 'vrlinu' osvete.

Kontrast sa Josipom, u ovotjednoj parši, ne moţe biti veći. Edmond Dantes je bio u zatvoru 14 godina.

Josipa su njegova braća prodala i on je ţivio kao rob, a zatim u zatvoru 13 godina. Gotovo identična iskusStrana 16

tva. Nijedan ne čeka da bude izbavljen; svaki od njih radije objeručke prihvaća prilike koje mu dolaze na put kako bi se uzdigao iz dronjaka do slave i sreće bez premca. No, ovdje završava svaka sličnost. Dok Edmond Dantes ide za hladnom i nemilosrdnom osvetom, Josip izgleda nema ni jedne osvetničke misli na umu. A za to mu ne nedostaje prilika. On je drugi najmoćniji čovjek Egipta i njegova braća mu se obraćaju za pomoć, ne znajući tko je on. Oni su u potpunosti ovisni o njegovoj milosti i, umjesto da im nanese štetu, on njihove grijehe naplaćuje ljubavlju – i interesom. Što je to što je Josipa učinilo naizgled imunim na ţelju za osvetom?

Mislim da je to povezano s Josipovom karakteristikom o kojoj sam već govorio. On je ţivio, hodao i disao s B-gom. Za Josipa, B-g nije bio neki apstraktni ideal, već opipljiva istina. On je vidio B-ga u sebi, u drugima, u snovima i u svakodnevnim ţivotnim događajima. Tako, kad se Josip otkrije svojoj braći, on im kaţe neka ne brinu (a moţemo razumjeti zašto bi mogli biti zabri-

Budimo sigurni, on je prepoznao njihovu potrebu da preuzmu odgovornost za svoje krive izbore i akcije – te je stoga razradio plan kako bi im pomogao da uvide greške ■svojih puteva. No, to je bilo za njih. Iz njegove vlastite perspektive, on nije na njih stavio nikakvu krivnju za ono što su učinili. On im nije 'oprostio'.

Jer, u njegovim očima, nije bilo ničega što bi trebao oprostiti.

Povjerenje u B-ga uključuje imunitet protiv ţelje za osvetom. Jer kada čovjek shvati da svijet radi samo za njegove najbolje interese – i da ljudski izbori doprinose tome, kakav god bio njihov motiv – on neće osjećati ţelju za osvetom prema nekome tko je učinio nešto što ga je dovelo tamo gdje treba biti.

Da je bar Edmond Dantes to shvatio – da ga je zatvor poučio, intelektualno i emocionalno. On je postao velik čovjek na mnogo načina. I zatvor ga je doveo do neizmjerne slave i bogatstva. Zatvor je bio najbolja stvar koja mu se dogodila u ţivotu.

Ali gledajući kroz svoju osobnu ljutnju i frustraciju njemu je to bilo nemoguće vidjeti, i tako je osveta bila njegova jedina opcija. Za Josipa, čovjeka koji je hodao s B-gom, njegova braća bila su dio boţanskog plana.

Jedini mogući odgovor prema njima bio je ljubav. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Pouke Josefovog epskog susreta Nakon što se Josip razotkrio svojoj braći, rekao im je: "Sada se nemoj ljutiti na sebe. To je bio plan Vječnoga."

Bile su to utješne riječi, ali iako je to bio plan Vječnoga, oni su postupili potpuno slobodno kada su ga prodali u ropstvo. Vječni je to mogao učiniti i na druge načine.

Oni ni na kakav način nisu mogli izbjeći svoju krivicu. Pa kako da se ne ljute na sebe?

Odgovor leţi u riječi "sada". Talmud kaţe da riječ "sada" ukazuje na tešuvu. Primjereno pokajanje čovjeka za ono loše što je učinio, tako da odluči da to više neće ponoviti, i trudi se da iz svog karaktera ukloni one iskvarene osobine koje su omogućile da dođe do tih pogrešnih postupaka, moţe ukloniti teško breme prošlosti s njrgovih ramena i omogućiti mu da se posveti "sadašnjem trenutku", sadašnjosti koja je neopterećena.

Ako učinimo primjerenu tešuvu, nema potrebe da se ljutimo na sebe zbog svojih pogrešaka.

Malo je priča u Tori koje su toliko bremenite emocijama i psihološkim spoznajama kao što je to epski susret Josefa s njegovom braćom. Prvo, vidimo kako umovi velikih ljudi, Jakovljevih sinova, mogu biti izopačeni ljubomorom i mrţnjom do te mjere da su u stanju opravdati počinjenje tako jezivog čina, prvotno planiranje da ubiju svog brata, a kasnije njegovu prodaju u ropstvo.

Ovu priču čitamo iz godine u godinu, no ona nikada nije izgubila svoj emocionalni naboj. Ja sam do sada slušao ponavljanje ove priče više od sedamdeset godina, pa ipak kad čujem čitača Tore kako kaţe: "I Josef se više nije mogao suzdrţavati pa povika:" Neka svi napuste ovu prostoriju! ", i zatim reče: "Ja sam vaš brat, Josef, kojeg ste prodali u ropstvo u Egipat" (Brešis 45, 1-3), stisne me u grlu kao da to po prvi put čujem.

Godina 12 17 Broj 11 Strana

Ima nekoliko psiholoških poruka u ovom epskom događaju. Rečeno nam je (Raši, Breišis 37) da je Josef bio zapanjujuće sličan Jaakovu. Istina, kada je napustio svoju braću sa sedamnaest godina, brada mu još nije narasla, a sada je nosio bradu.

No i Jaakov je imao bradu. Zar nisu mogli uočiti sličnost? Midraš kaţe da su ušli u grad na deset različitih vrata, jer su se htjeli raspršiti gradom, da potraţe Josefa. Očito su smatrali da će ga moći prepoznati među tim brojnim stanovništvom.

Pa ipak, ovdje, točno ispred njega, oni ga nisu bili u stanju prepoznati! Čudno!

Midraš kaţe da kad je Josef htio uzeti Šmona za taoca, Šimon je savladao sve vojnike koji su bili poslani da ga sputaju. Josef je potom poslao svoga sina, Menašea, dječaka od osam godina, koji je Šimona jednim udarcem u leđa, srušio na zemlju, na što je ovaj izjavio: "Ovaj udarac je iz doma mog oca!"

Netko iz Jaakovljevog doma u Egiptu? Osmogodišnji dječak! Nije li očito da to moţe biti samo Josefov sin?

Za stolom na objedu, Josef ih je posjeo, govoreći: "Reuven, Šimon, Levi, itd., sinovi iste majke, sjedite ovdje. Dan i Naftali, sinovi iste majke, sjedite ovdje" itd. Moţe li biti očitije? Ipak, čak i kad se Josef razotkrio svojoj braći, njima je bilo teško povjerovati da je to on!

Vjerujem da je ovdje na djelu fenomen poricanja. Poricanje, negiranje, je psihološki obrambeni mehanizam koji djeluje podsvjesno, i osoba ga ne primjećuje. To je mehanizam koji čini da je osoba nesvjesna nečega, spoznaja čega bi bila izuzetno uznemirujuća. Kako bi osobu zaštitilo od boli, poricanje čini osobu slijepom prema onome što joj se nalazi ravno pred očima, a ona to nije u stanju vidjeti ništa više nego li je slijepac sposoban vidjeti dugu.

Braća su bila uvjerena da su Josefovi snovi njegove grandiozne fantazije, a ne proročanstva, te ih je njihova mrţnja prema onome za što su smatrali da je bila njegova ţelja da vlada nad njima navela da ga

prodaju u ropstvo. Da su našli Josefa kako radi kao nečiji rob, oni bi ga bez problema prepoznali. Njihova podsvjesna obrana, koja ih je štitila od toga da shvate da je bilo pogrešno to što su smatrali da njegovi snovi nisu bili ništa drugo do njegove grandiozne fantazije, gurnula ih u poricanje, tako da kada su se poklonili pred njim, poput snopova u snu, oni si nisu mogli dopustiti da priznaju da su njegovi snovi bili proročki i da su se ostvarili. Tora nam je time dala jasan slučaj poricanja.

Jedna od upadljivih pogrešaka u cijelom ovom epskom događaju jest način na koji je Jaakov reagirao kad je saznao istinu? U blagoslovima ■ upućenim svojoj djeci prije njegove smrti, Jaakov jedva da aludira na taj postupak braće, a oni su kasnije šalju Josefu poruku da je Jaakov traţio da im se ne osveti. Ali kako je Jakov reagirao kad je doznao da je Josefov krvlju natopljeni plašt bio prijevara, i da su mu njegovi sinovi priuštili dvadeset i dvije godine nečovječne patnje? Zar nije vikao na njih i proklinjao ih zbog njihovih laţi i nezamislive ţalosti koju su mu prouzročili? Zašto nam Tora ne iznosi njegovu reakciju?

Odgovor je jednostavan. Tora nam ne iznosi Jaakovljevu reakciju jer Jaakov nije reagirao. Midraš tvrdi da je Jaakov rekao: "Vječni se odvratio od mene", a Vječni je rekao: "Ja upravljam događajima kako bi njegov sin postao potkralj najvećeg carstva na svijetu, a on se ţali."

Josef je rekao svojoj braći: "Niste me vi poslali u Egipat, već Vječni" (Breišis 45,8). Nije to bilo nešto čime bi se ublaţila njihova krivnja, već istinsko vjerovanje. Tijekom ţalovanja Jaakov je bio lišen b-ţanskog duha, ali onog trenutka kad je saznao da je Josef ţiv, b-ţanski duh mu se vratio i on je shvatio, kao što je to shvatio i Josef, da su braća bila pijuni u rukama Vječnog. On je čvrsto vjerovao da nisu braća bila ta koja su ga prodala u Egipat, već da je to bio Vječni, pa im je stoga dao tek packu po ruci prije svoje smrti. nastavak na sljedećoj stranici Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

"Ne osvećuj se" i "Nemoj biti kivan" Razmotrimo micvu "ne osvećuj se" i "nemoj biti kivan". Rambam objašnjava zašto se ne bih trebao osvećivati. Pretpostavite da netko kaţe: "Neću ti dopustiti da se koristiš mojim telefonom." U meni sve ključa.

Zašto mi nije dao da upotrijebim

(nastavak s 17. stranice)

Hoću li ići uokolo i prikupljati deset milijuna dolara samo zato što mi nije dozvolio da se koristim njegovim telefonom? Čini se glupo, zar ne? Zamislite da znam koliko zla osveta, ta najruţnija emocija, nanosi mom srcu. Da li je vrijedno toga?

Majmonides kaţe da bez obzira što vam netko učinio, to nije vrijedno toga. Sebi biste nanijeli mnogo više zla nego što vam ga je on nanio. Osvetom sami sebe kvarite. Ona nije vrijedna toga. Rambam kaţe da na svijetu ne postoji ništa dovoljno snaţno da bi bilo vrijedno da sebe iskvarite, da padnete tako nisko da

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

U tome se sastoji istinska emuna.

Ne reagirati nakon dvadeset dvije godine patnje zato što je čovjek vjerovao i pouzdavao se u Vječnog.

Još jedan aspekt u epizodi s Josefom je pitanje koje su postavili brojni komentari Tore. Budući da je znao koliko duboko njegov otac mora da tuguje, zašto Josef nije poslao poruku svom ocu: "Nemoj tugovati za mnom, ja sam ţiv."

Moj pokojni brat, Rav Shloime zt"l, daje odgovor o kojemu valja paţljivo promisliti.

Rambam (Hil. tešuva 2,4) kaţe da je za istinsku tešuvu potrebno više od samog kajanja. Tešuva zahtijeva cje-loviti preustroj karaktera, tako da osoba moţe reći , "Ja više nisam ona osoba koja je počinila taj grijeh.

Ja sam sada druga osoba." Kada se to postigne, "novu osobu "se ne drţi krivom za ono što je prethodna osoba bila učinila.

Strana 18

njegov telefon? I onda odlučim da mu se moram osvetiti. Zamislite da će me osveta koštati deset milijuna dolara.

se osvetite. Ako imate imalo razuma, zaboravite to, budite iznad toga.

Gajiti ljutnju, biti kivan na koga, nije osveta, no svaka misao zauzima mjesta u mom srcu. Trebali biste na umu imati druge stvari, a ne pamtiti što vam je netko učinio. Rambam kaţe da jedini način na koji će ljudi ikada moći ţivjeti zajedno jest ako zaborave loše stvari.

Idemo malo dublje. Svet Hinuh kaţe da vjerujemo u slobodu izbora.

S jedne strane osoba ima slobodu izbora, pa zašto se onda ljutiti na nekog drugog? I on ima svoju slobodu izbora, ali na višoj razini postoji nešto što se naziva boţanska providnost. Unatoč mojoj slobodi izbora da postupim kako ţelim, ono

Pouke Josefovog epskog susreta

Jedan od načina na koji se pokazuje da je netko postao druga osoba, kaţe Rambam (isto 2,1), jest da ako se osoba nađe u sličnim okolnostima kao onda kada je sagriješila, ali ovaj put postupi drugačije, i ne ponovi grijeh, to je znak da se doista promijenila i da je sada druga osoba.

Da je Josef svojoj braći samo tako oprostio, on bi bio velikodušni svetac, a oni bi bili najniţi pokajnici, osuđeni da zauvijek nose sramotu svojega čina. Josef je čuo njihove riječi kajanja (Breišis 42,21), ali ono što im je htio bio je dati je bila prilika da se iskupe kako bi mogli imati osjećaj dostojanstva i samopoštovanja i hodati pravo, visoko uzdignute glave.

Da bi to postigao, Josef je organizirao događaje tako da bi Binjamin, koji je sada postao Jaakovljev miljenik, bio sumnjičen za krađu, te bio zadrţan kao rob. Kako bi braća reagirala? To im je bila prilika da ponove svoj grijeh. "Dobro, očev novi miljenik je lopov. Mi se moţemo savr-

šeno dobro slagati i bez njega. Riješili smo se Josefa, koji je bio očev miljenik, i sada se moţemo riješiti Binjamina."

Ali ovaj puta su braća postupila drugačije. Jehuda je rekao: "Poštedi Binjamina. Vrati ga njegovom ocu.

Ja ću biti rob umjesto njega." Kada je vidio da su se braća doista iskupila, Josef im se tada mogao otkriti.

Očuvao je njihov ponos.

Josef je mogao poslati poruku Jaakovu, ali to bi razotkrilo sve, i braća nikada ne bi imala priliku da se iskupe. Josef je znao da će se snovi ostvariti, i on je stvari isplanirao tako da simuliraju prvobitni grijeh.

Ali zašto je dopustio da njegov otac pati? Ovo je snaţna poruka.

Josef je dobro poznavao svog oca, i znao je da bi Jaakov rado prihvatio dvadeset i dvije godine patnje kako bi omogućio svojoj djeci da steknu samopoštovanje, a ne da budu ostatak svog ţivota shrvani krivicom. ■

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: "Ne

što mi netko drugi učini je moja boţanska providnost. Ono što ja činim je potpuno slobodan izbor u mom svijetu, i zaista ti ne bih trebao učiniti ništa loše. Ako ti meni učiniš meni nešto loše, u mom svijetu bila je to boţanska providnost. U tvom svijetu to je bio slobodan izbor, ali što se mene tiče, bila je to boţanska providost. Majmonides kaţe da su sloboda izbora i boţanska providnost nešto što naši umovi ne mogu razumjeti, ne mogu dokučiti. Tanka linija između slobodnog izbora i boţanske providnosti toliko je tanka da je ne moţemo pojmiti. Ovdje dolazi sveti Raavad koji se suprotstavlja Rambamu: ako ne moţeš razumjeti, kako moţete govoriti o tome?

Zašto si to stavio u svoju knjigu?

Rambam piše samo stvari koje moţe razumjeti. Rambam kaţe da svojom glavom moţete razumjeti da to ne moţete razumjeti, pa je to stavio u nju. Raavad kaţe da je to toliko duboko da ne moţete niti razumjeti da ne razumijete, pa nema potrebe govoriti o tome. Prema Majmonidesu unutar dosega mog uma je da mogu

Majmonides kaže da su sloboda izbora i božanska providnost nešto što naši umovi ne mogu razumjeti razumjeti da ne razumijem, ali Raavad kaţe ne, ovo je toliko daleko van ovog svijeta, da to ne moţete razumjeti. Što nam ova rasprava kaţe o tome kako da postupimo? Zamolim nekoga da mi učini uslugu i dozvoli mi da nazovem s njegovog telefona. On kaţe da mi ne dozvoljava. Kakva bi

Godina 12 19 Broj 11 Strana

osvećuj se" i "Nemoj biti kivan"

trebala biti moja reakcija? Moja bi reakcija trebala biti da najvjerojatnije sada ne bih trebao obaviti taj telefonski razgovor. Čovjek je bio tek sićušni glasnik B-ga koji je rekao: "Nemoj telefonirati." Dakle, da sam ja doista vjerovao u B-ga, onda bih rekao, "Hvala vam što ste mi dostavili poruku." U mom svijetu ja imam toliko veliku slobodu izbora da nema ničega što me moţe zaustaviti. Ako ţelim, mogu razbiti sve prepreke svijeta, no kada se radi o nekom drugom, onda ne mogu učiniti ništa. Ja mogu samo slobodno izabrati kako ću ja postupiti. U trenutku kada se moram nositi s nekim drugim, nastaje tako debeli zid, da ja ne mogu ništa učiniti. Stoga sveti Hinuh kaţe da se ne biste trebali osvećivati, jer ako prema nekome gajite gnjev, to znači da ne vjerujete da je to od B-ga.

Istina je, na određeni duboki način, u tom se trenutku završava vrijeme za slobodan izbor. Ja imam izbora u svom privatnom svijetu, ali

nemam izbora u tome hoću li biti Ţidov ili ne. Naprosto nemam, jer ja jesam to. Ako oskvrnem svoju slobodu izbora, ja uništavam čitavu svoju dušu; od sebe činim bogalja.

Reb Nahman kaţe da postoje dvije vrste zla. Jedno je kad ţelim dati u dobrotvorne svrhe, a moje zlo dođe i kaţe mi: "Nemoj dati!"

A postoji i opće zlo koje nije usmjereno protiv bilo kojeg konkretnog postupka ili stvari. Ono je usmjereno protiv moga bića, protiv onoga što bih trebao biti. Njega nije briga što ja radim. "Učini sve što ţeliš da bi bio svet. Budi svet, baš me briga za to, samo nemoj biti ono što trebaš biti, jer to je dublje od bilo kakve stvari na svijetu." Zlo nastoji spriječiti svaku osobu da bude ono što bi trebala biti. "Nemoj biti Ţidov. Čak i ako ţeliš biti ono što jesi, nemoj biti realan u vezi toga." Zlo se drţi zadnjim snagama, "samo nemoj biti u potpunosti ono što trebaš biti." Moramo otfikariti ovo zlo. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJIGAŠ

Paraša (priča) Vajigaš nas uči još jednoj tajni o tome kako možemo stvarati čuda.

Prethodna paraša (Mikec) završava time da je Josefov srebrni pehar pronađen među osobnim stvarima Benjamina (najmlađeg Jakovljevog djeteta i jedinog koji mu je ostao od Rahel). U tom trenutku naša paraša započinje, i kaţe: "Onda mu (Josefu) pristupi Juda i reče..." (vajigaš, na hebrejskom), Zohar se pita zašto je Tora izabrala upotrijebiti glagol "vajigaš" (u hebrejskom postoji još mnogo sinonima za glagol "pristupiti"), te objašnjava da je korijen riječi "vajigaš" NGŠ ( )‫ש‬.‫ג‬.‫ )נ‬koji je isto tako i korijen riječi "hitnagšut" (sudar) - sudar između dvaju svjetova: Fizičkog zemaljskog svijeta kojeg predstavlja Jehuda (Juda), čiji je potomak Kralj David, sefira Malhut našeg materijalnog svijeta, ispunjenje naših potreba, ţelja i volje.

S druge strane tu je: Duhovni svijet kojeg predstavlja Josef - sefira Jesod koja prikuplja sve boţansko obilje i prenosi ga na sefiru Malhut. Sefira Malhut određuje i kontrolira koliko će boţanskog obilja ući u naš ţivot. Budući da u duhovnosti ne postoji prisila, nitko osim nas samih ne moţe odrediti količinu svjetla koja će se otkriti u našem ţivotu. Sudar koji smo spomenuli, sudar je između dvaju suprotnih poriva - našeg poriva za povezivanjem s našim Stvoriteljem te potrebama, porivima i ţeljama našeg tijela.

Kad osjećamo da nema strujanja u našem ţivotu to je znak da ispunjavamo samo materijalne porive i poStrana 20

trebe, te da nismo povezani sa sefirom Jesod i boţanskim obiljem. Da bismo se ponovno povezali mi trebamo stvoriti čudo (nes) u svom ţivotu. Hebrejska riječ nes (čudo) slična je riječi lanús (bjeţati) i lehitnoses (dizati se gore i iznad nečega).

To znači da trebamo bjeţati, pobjeći od naše fizičke, ţivotinjske prirode,

Bit onoga zašto smo stvoreni je da budemo kreatori, da stvaramo čuda i pretvaramo tamu u svjetlost, i gorčinu u slast. od načina na koji smo se navikli ponašati čitav svoj ţivot. Izbjeći strah, ljutnju i osjećaj da smo ţrtve, i podignuti se na višu razinu. Prevladavati svoju prirodu i pronaći neki drugi način koji će nas dovesti do prave promjene i preobrazbe.

Na taj je način Juda funkcionirao.

On je stao pred Josefa i bio je spreman ţrtvovati se, ne postupiti po svom instinktu za preţivljavanje i boriti se za svog bliţnjeg - svog oca

(on je zajamčio Jakovu da će ■Benjamin biti na sigurnom i da će se vratiti), i svog brata. Juda govori iz dubine svog srca, iz čiste neduţnosti i briţnosti za druge, i kad potpuno vjeruje da je to ispravan način, on uspijeva tu poruku predati dalje.

Zohar objašnjava da je ta poruka tajna vjere - sposobnost spajanja gornjih duhovnih svjetova i materijalnog svijeta - i kada je to postignuto "Josef se nije mogao savladati pred onima koji su stajali oko njega..." Onog trenutka kad stvorimo čudo, sefiru Jesod se više ne moţe zadrţati i počne nam se događati sve više čuda i iznenađenja, dok nam iz gornjih svjetova dotiče beskrajno izobilje.

To je bit onoga zašto smo stvoreni – da budemo kreatori, da stvaramo čuda i pretvaramo tamu u svjetlost, i gorčinu u slast. Da idemo protiv svoje prirode i da izazivamo promjene u svom ţivotu i ţivotu onih koji nas okruţuju na neobičan način, na altruističan način, koji je pun teškoća i prepreka, no na kraju će naš svakodnevni pakao pretvoriti u raj na zemlji. ■

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov:

Kabala - Otkrivanje skrivene mudrosti Ovaj tjedan čitamo parašu Vajigaš. To se uobičajeno prevodi «i on se pribliţio». Sukladno uobičajenom sprezanju glagola prijevod bi trebao glasiti «i on će se pribliţiti» - u budućem vremenu. Da, mi znamo da vav na početku riječi mijenja glagolsko vrijeme iz budućeg u prošlo. No ovo je zbog duhovnog razloga. To nas podučava da su i prošlost i sadašnjost sadrţani u SADAŠNJOSTI!.

Ako pobliţe pogledamo ovaj stih moţemo razabrati cijelu sliku o biti ove paraša! Potrudite se i razaberite to sami! Čitajte ili skenirajte prvi stih na hebrejskom, a onda ga pročitajte na svom jeziku. Kako se ono što ste pročitali poklapa s mojim prijevodom tog stiha: «I onda će se Jehuda pribliţiti njemu i kazat će «Budući si ti kao faraon, Gospodaru moj, molim te, daj da sluga tvoj progovori tebi na uho o sebi i molim te nemoj probiti nos svoj (fraza za ljutnju –gnjev) zbog sluge svog.»

Da bi bolje razumjeli ovo proročanstvo o budućnosti moramo razumjeti na koga se odnosi «Njemu».

Većina prevoditelja razumiju to kao Josef. Zohar objašnjava da je to spajanje Jehude, kralja Izraela i Josefa, kanala za Sefira Jesod. Stoga ovo opisuje zvug (seksualni odnos) između fizičkog i duhovnog svijeta.

«Njemu» se također moţe razumjeti kao HaŠem. Onda je to molba za milost zbog loših djela neţidovskih naroda. Prepustit ću ovo razmatranje vašim mislima u nadi da će vas to navesti da sami istraţujete različite Mašijahe opisane u našoj tradiciji.

Postoji Mašijah sin Davida! Postoji Mašijah sin Josefa! A postoji također i Mašijah sin Aarona! Nadam se da ćete početi svoje istraţivanje čitajući svakoga dana iz Proroka (op.ur. dijela Tanaha, Biblije, u kojemu se nalaze knjige proroka).

U ovoj paraša ima 106 stihova.

Kodna riječ za ovu paraša je Jud He Lamed Lamed Alef Lamed. Ova se riječ prevodi kao aktivno slavljenje ili pjevanje B-gu.

Ova paraša je također jedinstvena po tome što na kraju paraša ne stoji razmak. Ona se izravno nastavlja na prvi stih paraša od slijedećeg tjedna – paraše Vajehi.

Sve ovo nam ukazuje na bit ove paraše – a to je Jedinstvo. Ova paraša se uvijek čita u mjesecu Tevetu. Tevet je trebao biti mjesec iskazivanja energije Hanuke ali zbog pogreške Gad Ben Jaakov Avinu to iskazivanje je premješteno na slijedeći mjesec, mjesec Švat. (opaska autora u e-mailu mjeseca: navedena greška nije nigdje opisana no ipak je tradicija odlučna u navodu da je Gad pleme povezano s mjesecom Tevet. Riječ Gimel Dalet ima korijen Gimel Dalet Dalet te se povezuje sa rezanjem ili komadanjem – u biti stvara razjedinjavanje) Unatoč tome, Tora se obraća svim generacijama tako da imamo mogućnost da kroz aktivno vršenje sputavanja (op.pr.učenje Kabalista o tehnici mijenjanja razine svijesti kroz zaustavljanje naših reakcija i prepozna-

Godina 12 21 Broj 11 Strana

vanja uzroka za iste da bi ih promijenili i reagirali iz više razine svijesti tj. ne iz ega nego ţelje za dijeljenjem) iskaţemo svog vlastitog Mašijaha u svom ţivotu.

Neki me student jednom upitao što to znači. To znači razinu bliskosti s HaŠemom i razinu svijesti u našim ţivotima koja nam ne dozvoljava da činimo djela koja nas odvajaju (od Njega). To je razina svijesti koja vam dozvoljava da vidite svako drugo ljudsko biće kao sebe samog. Kad je drugi čovjek povrijeđen – povrijeđeni ste vi! Kad on uţiva i veseo je – i ■ vi ste! Ţelite li podići svoju svijest na tu razinu?

Onda slijedite ove korake 1. ocijenite gdje se duhovno nalazite!

2. počnite Košer izvora!

učiti

Kabalu

iz

3. preuzmite odgovornost za svoje postupke koji izazivaju bol u vašem ţivotu!

4. učite Ţidovsku Meditaciju – počnite sa svakodnevnim izgovaranjem ili pjevanjem molitve Ana Bekoah!

5. naučite sve što moţete o svom imenu i svom Tikunu korekciji (iz Ţidovske Astrologije) 6. preuzmite na sebe više učenja Tore nego što to činite sada!

7. čitajte ili skenirajte Zohar svakog dana sa sviješću o dijeljenju energije koju primate kroz ove postupke.

Uţivajte u čitanju! Šabat šalom ■ Prijevod Tamar Buchwald

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Svi žudimo za nečim

J ednom se neki čovjek obratio čuvenom cadiku s pitanjem: "Već dugo vremena muči me jedan problem, nikako ne mogu razumijeti po čemu se to nas dvojica uopće razliku-jemo? Ja ţudim za hranom, novcem, poštovanjem i uţitkom, a ti ţudiš za nečim višim. Ako je tako, obojica ţudimo za nečim. Po čemu je onda rabin bolji od mene?"

Cadik ga je paţljivo sluša, pa mu kratko odgo-vori:

S vaku ljudsku definiciju B-ga ograničit će

"Ti si u pravu, obojica smo preplavljeni ţud-

subjektivnost naše spoznaje i granice našeg

njom. Pa ipak, postoji među nama bitna razlika. Da

znanja. Nakon svega, mi nemamo drugi model,

bi došao do ţudnje za nečime višim, moraš se prije

do sebe samih. I tako, koristeći sebe kao mjeru,

riješiti svih ostalih ţudnji. A to uopće nije lako!" ■

pokušavamo iznjedriti B-ga. No, jesmo li mi uopće u mogućnosti definirati B-ga? Nakon svega, pokušavamo li mi definirati B-ga stvo-renog na sliku čovjeka, ili čovjeka stvorenog na sliku B-ga?

Kako je B-g stvoritelj, mi smo stvoreni na Njegovu sliku. Kako je B-g realnost, On mora biti

B ez obzira koliko da si odlutao,

definiran na Svoj način, a ne na naš, jer On je

uvijek je moguć povratak B--gu.

također stvorio zakone logike i uma. Očito je da nije razborito pretpostaviti da mi, stvorenja,

I zato priznaj da uistinu

moţemo definirati svojeg stvoritelja. Bez obzira na

nema mjesta za očajavanju.

to koliko da je stroj napredan, on nam ne moţe reći

R. Nahman iz Breslova ■

o inţenjeru koji ga je kreirao, ili o viziji i skrivenim snagama koje su ga potakle da stvara.

U isto vrijeme, ako je B-g potpuno izvan našeg poimanja realnosti, kako mu se uopće moţemo pribliţiti? Prije nego što odgovorimo na to pitanje, moramo ispitati kako mi pokušavamo razumjeti samu realnost.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 6 - Miješanje mlijeka i mesa Tora tri puta ponavlja da je zabranjeno kuhati mlado u majčinom mlijeku (Izl 23,19; 34,26, Pnz 13,21).

Ponavljanje nam ukazuje da nije zabranjeno samo kuhanje, već jed■

nako tako i jedenje ili ostvarivanje koristi od skuhane mješavine (87,1).

Ove biblijske zabrane primjenjuju se na meso ili mlijeko bilo koje košer behema (87,2-3). Učenjaci su zabranili jedenje mesa i mlijeka bilo koje košer ţivotinje, ili mesa i ljudskog mlijeka ili mlijeka i mesa košer ptica, ali su mješavine mlijeka s košer ribama ili skakavcima dopuštene (87,3-4) , Kuhanje bilo koje vrste mesa u bilo kojoj vrsti mlijeka zabranjeno je zbog izgleda (vidi 87,4).

Biblijsko,

"kuhanje"

obavezno

uključuje vatru, ali učenjaci su ga proširili i na druge vrste kuhanja (87,6; 91,8). "Meso" uključuje jestive

dijelove tijela (87,7.11) i nesnesena

jedničko skladištenje ili pohranji-

jaja osim ukoliko nisu u potpunosti

vanje bilo kojega od njih u blizini

razvijena (87,5). "Mlijeko" uključuje

hrane koja bi se mogla jesti u kom-

jestive mliječne proizvode (87,6,8-9).

binaciji s onim drugim, treba izbje-

Vime ţivotinje se ne smije kuhati u

gavati (vidi 88,1; 91,1; 95,5-6). Osoba

loncu ili peći s drugim mesom, pa

koja je jela ili ţvakala meso ne smije

čak ni prţiti samo, sve dok se mlije-

jesti mliječne proizvode u istom ob-

ko ne istisne iz njega, ali nakon što

roku; uobičajeno je čekati šest sati

se to učini, ono je popust svakog

prije nego li se to učini, a ostaci me-

drugog mesa (90,1-4).

sa na rukama i ustima se moraju

Mesni i mliječni proizvodi ne smiju se staviti na stol na kojem ljudi jedu ako postoji mogućnost da netko jede od obojega (88,1-2). Za-

ukloniti (89,1). Prema većini autoriteta, osoba koja je jela mliječne proizvode moţe jesti meso odmah nakon toga, pod uvjetom da joj se ništa od toga nije zadrţalo na rukama ili ustima ili na stolu (89,2-4). Uobičajeno je ove zabrane proširiti na hranu koja sadrţi meso ili mlijeko, ali ne i na hranu koja je kuhana u posudama u kojima su kuhani meso ili mlijeko (89,3; 95,1). Kruh se ne smije peći sa sastojcima dobivenim iz mesa ili mlijeka, osim nema opasnosti da će se jesti uz mlijeko ili meso (97,1). ■

Godina 12 23 Broj 11 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Poniznost – Anava Musar nam oslikava ţivot kao duhovne ljestve po kojima se uspinjemo, jednu po jednu prečku. Prečke na ljestvama predstavljaju osobine našeg unutarnjeg ţivota – midot.

Način na koji pokazujete dareţljivost, ljubaznost, praštanje, poštovanje i istinu – sve su to prečke vaših ljestava.

Moţe se desiti da je neka od osobina u vama toliko usavršena da joj nije potrebno uspinjanje. Hvala Bgu, svi mi imamo nekoliko takvih oso-bina. Što se mene tiče, ja se di-

še vlastito ja odigrava ulogu u va-

tako da budemo najmanji od najma-

šem ţivotu. Mi smo skloni proma-

njih, da budemo toliko duboko za-

trati svoj ţivot i odnositi se prema

kopani u prašinu da bismo mogli

njemu kroz prizmu vlastitog ja, pa

puzati ispod crva koji nosi cilindar

ako na toj prizmi postoji bilo kakvo

na glavi.

iskrivljenje, onda će nam i sve drugo u ţivotu djelovati iskrivljeno, bili mi toga svjesni ili ne. Tu nam zamisao mnogo klasičnijim jezikom prenosi knjiga Dužnosti srca, u kojoj čitamo: "Sve vrline i duţnosti ovise o poniznosti."

Pravilna poniznost toliko je značajna jer na vašu će percepcija bilo koje vaše unutarnje osobine uvelike utjecati to vidite li sebe kao kralja svijeta, s jedne strane, ili pak njegovim najbeznačajnijim i najmanje vrijednim dijelom, s druge strane. Pa

ova će lekcija biti nešto duţa, jer

će se tako, na primjer, ako budete ■ razmatrali da li ste optimalno dare-

moramo postaviti neka opća pravila

ţljivi u ţivotu, ili kako pokazujete

o tome kako provjeriti koje su naše

osobinu poštovanja drugih ljudi,

osobne razine osobina, a onda i ka-

vaše shvaćanje tih osobina prela-

ko primijeniti praktične aspekte

mati kroz prizmu vašeg ega. Ako je

iskustva musara.

vaš ego na bilo koji način iskrivljen,

Budući da je ona prva od 13 midot,

to će imati utjecaja na to kako ćete

vim ljudima koji mogu biti strpljivi

Što se tiče tempa rada u ovom

po-put stijene dok čekaju iza neko-

teča-ju, slijedećih 13 lekcija trebate

ga tko puzi po cesti. Da, ima takvih

ići ritmom od dva tjedna po lekciji.

Pa ćemo za vlastito dobro, a kako

To će vam otvoriti mogućnost da

bismo očuvali svoju percepciju is-

prođete kroz dnevne vjeţbe koje su

pravnom i uravnoteţenom, započeti

sastavni dio svake od lekcija o 13

upravo s poniznošću.

ljudi, mada ja nisam jedan od njih.

Međutim, bez obzira na to koliko dobri bili u nekim područjima, moraju postojati i druga područja našeg unutarnjeg bića u kojima nitko od nas nije toliko potpun. Kod tih ćete osobina pronaći svoj osobni duhovni program rada.

vidjeti svaku drugu osobinu.

midot.

Zlatna sredina S istraţivanjem poniznosti započet ćemo za koji trenutak, no prije toga, uzmite na znanje da u očima učitelja

Jedna od prečki na ljestvama, kojoj

musara pravi način da se bude po-

su učitelji musara uvijek posvećivali

nizan nije promatrati sebe na bilo

osobitu paţnju, je osobina ponizno-

kojoj krajnosti spektra. Slijedeći pra-

sti, anava. Oni su vrlo često sugeri-

vilo "zlatne sredine" koje smo susre-

rali da je to mjesto na kojem treba

li u lekciji o popravljanju karaktera

Jedan od uobičajenih načina na

otpočeti s putovanjem musara, pa

(DT, broj ?), mi ne bismo smjeli do-

koje se opisuje put musara je citi-

ćemo i mi slijediti taj savjet. Razlog

pustiti svojem ja da naraste do točke

ranje naloga Tore da se "hodi B-ţjim

nije teško otkriti. Tema "poniznosti"

umišljenosti ili bahatosti (na hebrej-

putevima". Kada krenemo istraţi-

pokriva sva područja na kojima va-

ski ga'ava), niti se trebamo drţati

vati duševnu osobinu poniznosti,

Strana 24

Što je poniznost

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara prema pravoj poniznosti, upozoreni smo da izbjegavamo svaku krajnost koja ograničava tu osobinu. Ovo je dobar praktičan savjet, ali ne daje odgovor na glavno pitanje koje trebamo postaviti, a ono glasi: Što je zapravo poniznost?

Riječ "poniznost" zvuči vrlo slično "poniţenju", pa je lako steći potpuno pogrešan dojam. Prema tradicio-

"hoditi

B-ţjim putevima" moţe

podrazumijevati drskost prema kojoj ljudi osjećaju gađenje. Tradicija se koristi najoštrijim riječima: "Tko god je ponosita srca mrzak je G-spodu" (Izreke 16,5). A Talmud (Sota 5a) dodaje u vezi ponosite osobe, "Reče B-g 'Ja i on ne moţemo boraviti na

nalnom ţidovskom shvaćanju, poniznost nema ničeg zajedničkog s time da se bude najniţe, najponiznije, najmanje stvorenje na kugli zemaljskoj. Rabin Abraham Yitzchak Kook (1864-1935), prvi aškenaski Glavni rabin Izraela, dobro je to rekao:

istome svijetu'." Ako odlučimo svoje

Poniznost je povezana s

ponašanje oblikovati prema B-ţjem,

duhovnim

onda će ponositost i nama biti mr-

Kada

ska.

depresiju,

Koliko god morali biti na oprezu protiv oholosti, ne smijemo niti pasti u zamku da pomislimo kako je

savršenstvom.

poniznost

izaziva

neispravna

je.

Kada je prava, neiskvarena, ona ulijeva radost, srčanost i unutarnje dostojanstvo.

rješenje otići u drugu krajnost. Ne-

Biti ponizan ne znači biti 'nitko i

dostatak samopouzdanja ne pred-

ništa,' to samo znači ne biti više

stavlja duhovni ideal. Određena vr-

'netko' nego što morate biti. Napo-

sta ponosa je neophodna za zdravlje

kon, Mojsije, najveći od proroka , u

duše. Ova se ideja slaţe s bitnim na-

Tori je opisan kao "vrlo anav [poni-

čelom judaizma, a to je da je svako-

zan], više no i jedan drugi čovjek na

me od nas dodijeljena duša koju je

zemlji." (Brojevi 12:3).

B-g u nas udahnuo. Imati tu razinu

Ako je veliki vođa poput Mojsija

vrijednosti je čast na koju se moţe

bio toliko ponizan, onda je poniz-

biti ponosan. Potporu za tu ideju

nost svakako nešto više od pokor-

dobijamo iz Biblije, gdje čitamo u

nosti i povučenosti koje obično po-

vezi Kralja Jehošafata, "Njegovo se

vezujemo s tim pojmom. ■

srce hrabrilo na putovima B-ţjim".

(2. Ljetopisa 17,6). Ovo je hvalevrijedan ponos. Tako, dok nas se vodi Godina 12 25 Broj 11 Strana

Strana 25

g aće

om

a tisk OTKRIĆE

Arheolozi potvrdili pad meteora kod grada za koji vjeruju da je biblijska Sodoma Iz d

Index, 7.12.2018.

METEOR koji je eksplodirao iznad Mrtvog mora prije 3700 godina vjerojatno je izbrisao mnoge zajednice tog vremena s lica Zemlje i skrivio smrt desetaka tisuća ljudi, ali i potvrdio povijesnu okosnicu stare biblijske priče, piše Science Alert.

Dokazi koji upućuju na to da se u spomenutom periodu dogodila takva golema eksplozija dolaze s arheološkog lokaliteta Tall el-Hammam, koji je smješten na ravnici u Jordanu, državi na Bliskom Istoku u jugozapadnoj Aziji.

Tall el-Hammam je grad iz brončanog doba, a neki stručnjaci tvrde kako se zapravo radi o poznatom, ozloglašenom gradu iz Biblije - Sodomi.

Sodoma i Gomora Prema Bibliji, Sodoma i Gomora bili su dva grada nedaleko od Mrtvog mora koje je Bog htio uništiti sumpornim ognjem jer su stanovnici tih gradova bili grješnici, pokazivali su mržnju prema strancima i nisu pokazivali suosjećanje za slabe i siromašne.

Arheolozi na tom lokalitetu rade već 13 godina te su iskopali vrlo čvrste dokaze o snažnoj eksploziji meteora iznad tog područja.

Svoje podatke predstavili su u nedavno objavljenom istraživanju "The Civilization-Ending 3.7KYrBP Event: Archaeological Data, Sample Analyses, and Biblical Implications".

Veličanstvene zidine Tall el-Hammama Tall el-Hammam je bio razvijeni grad brončanog doba koji se nalazio na ravnici Middle Ghor.

Civilizacija se na tom području razvijala više od 2500 godina.

Sam grad je bio glavno administrativno središte tadašnjeg kraljevstva i bio je opasan veličanstvenim zidom debljine 30, a visine 15 metara.

Na zidu su bili tornjevi, razni ulazi i drugi obrambeni mehanizmi.

No sve je to uništeno u golemoj eksploziji meteora vrlo blizu Tall el-Hammama.

Prema arheološkim podacima, nakon eksplozije meteora, gradom je prošao snažan i vruć

udarni val koji je uništio sva naselja na tom području.

posljedici snažne eksplozije meteora.

Područje je ostalo nenaseljeno nevjerojatnih 700 godina nakon eksplozije.

Također, dugo nakon katastrofalnog događaja, tlo nije bilo obradivo. Znanstvenici smatraju da je to zbog toga što je udarni val za sobom donio i sloj soli iz Mrtvog mora pa se ljudi nisu na tom području mogli baviti poljoprivredom stotinama godina nakon eksplozije.

Keramika se otopila u staklo Arheolozi su početno smatrali da je područje uništeno zbog razornog potresa, no eksplozija meteora bolje objašnjava tanak talog pepela nad čitavim područjem i činjenicu da kuće unutar naselja nisu razrušene kao da ih je pogodio potres.

Uz to, na lokalitetu je pronađena keramika kojoj se jedna strana otopila u staklo, što je moguće samo pri iznimno visokim temperaturama. Sloj koji se transformirao u staklo debljine je 1 milimetra što upućuje na kratak događaj iznimno visoke temperature, a ne na dugotrajnu izloženost požarima ili kemijskim reakcijama nakon potresa.

Arheolozi su zaključili da su komadi keramike bili izloženi temperaturi između 8000 i 12.000 Celzijevih stupnjeva u periodu kraćem od nekoliko milisekundi, što bi odgovaralo

Gospod zapljušti s neba na Sodomu i Gomoru Zaključili su kako je eksplozija bila jačine nuklearne bojeve glave snage 10 megatona i da se dogodila na visini od 1 kilometra iznad Mrtvog mora.

Smatraju kako se to slaže s pričom iz Biblije: “Kako je sunce na zemlju izlazilo i Lot ulazio u Soar, Jahve zapljušti s neba na Sodomu i Gomoru sumpornim ognjem i uništi one gradove i svu onu ravnicu, sve žitelje gradske i sve raslinstvo na zemlji“ (Post 19,23-25).

Biblija je arheolozima zanimljiva iz povijesne perspektive jer se u njoj ponekad isprepliću stvarni događaji iz povijesti s kršćanskom mitologijom.... ■

Šta je Putin tražio od Netanjahua? b92, 8.12.2018.

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u telefonskom razgovoru rekao premijeru Izraela Netanjahuu da moraju unaprediti vojnu saradnju u Siriji.

To je saopštio Kremlj i dodao da su razgovarali i o izraelskim operacijma duž granice s Libanom.

Putin je naglasio važnost predstojećih konsultacija eksperata Page 26 Strana 26

dve države za odbranu.

vazduha napao mesta u Siriji.

Odnosi su napeti otkako je Rusija raketne sisteme S-300 isporučila Siriji pošto su sirijske snage 17. septembra oborile ruski avion, odgovarajući time na izraelski napad u sirijskom vazdušnom prostoru, a Rusija je okrivila Izrael za pogibiju svojih 15 vojnika.

Rusija koja podržava sirijskog predsednika Bašara Asada održavala je vezu s Izraelom kako bi se izbegli neželjeni slučajni sukobi i dozvoljavala izraelskoj vojsci da izvodi napade pod uslovom da ih najavljuje ruskoj vojsci.

Izrael je više puta upozorio da neće dozvoliti da se Iran i šiitske milicije učvrste za stalno u posleratnoj Siriji, i više puta iz

Putin je u razgovoru “naglasio važnost osiguranja stabilnosti u regionu u skladu s Rezolucijom 1701 Saveta bezbednosti UN”, navedeno je u saopštenju uz

Divrej Tora

aluziju na razoluciju iz 2006. godine kojom je okončan Drugi libanski rat s Izraelom.

Izraelska vojska je u utorak počela operaciju "Severni štit" u cilju da nađe i uništi tunele koje je libanski šiitski Hezbolah prokopao iz Libana ispod granice s Izraelom.

Rusija je u sredu izrazila prećutno podržala uništavanje tunele za napade iako ne smatra Hezbolah terorističkom organizacijom. ■ Godina 12

Broj 11