1-11- Divrej Tora - Vajigaš 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 11

Zagreb, šabat 11. prosinca 2021. - 7. teveta 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 11 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajigaš

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Više od bilo kojeg drugog biblijskog izvještaja, ova priča ilustrira kako "sve na kraju ispadne dobro".

Na neki način ovo je priča i o našim životima. Radimo, planiramo, borimo se - i stvari često završe kao zbrka. Pravednici pate, a zli napreduju.

Kako se uopće dijelovi ove slagalice mogu posložiti?

Premisa za ovo pitanje proistječe iz ograničene perspektive. Često zamišljamo da je svijet počeo onda kad smo se rodili i da završava kad umremo. Sve prije toga trpamo u koš "stare povijesti".

Ako to danas ne možemo razumjeti, zaključujemo da to uopće nema smisla.

A istina je, da se mi ovdje na Zemlji nalazimo samo kratko vrijeme. Mi nismo u stanju sagledati "cijelu sliku", širi kontekst. Ne znamo sve detalje koji su se dogodili prije, a svakako ne znamo ni što će se dogoditi nakon što nas ne bude. Nepravedno je izvući jedan događaj iz konteksta i dovesti u pitanje ono što djeluje kao nepravda.

Odgovor možda nećemo odmah vidjeti; možda ga nećemo vidjeti ni za svog života.



stima. Jaakov sa sinovima i njihovim (Berešit 44,18-47,27)

Juda prilazi Josefu i moli ga da oslobodi Binjamina. U zamjenu za njegovo oslobađanje nudi sebe. Nakon što je bio

svjedokom odanosti koju braća međusobno gaje, on im otkriva svoj identitet.

"Ja sam Josef," izjavljuje. "Je li moj otac

još uvijek živ?"

Braću obuzima osjećaj stida i kajanja, ali Josef ih tješi. "Niste vi bili ti koji su me poslali ovamo," kaže im, "nego B-g.

Sve je to bilo Odozgor određeno kako bismo se svi mi i čitavo područje spasili od gladi."

Braća hitaju natrag u Kanaan s novo-

obiteljima dolazi u Egipat – ukupno ih je sedamdeset duša – i poslije 22 godine opet je sa svojim sinom ljubimcem. Na putu za Egipat, dobiva božansko obećanje: "Ne boj se odlaska u Egipat; jer ta-

mo ću te učiniti velikim narodom. Ući ću s tobom u Egipat i svakako ću te i izvesti iz njega."

Josef je prodajom hrane i sjemenja Egiptu pribavio bogatstvo u vrijeme gladi.

Faraon daje Jaakovljevoj obitelji da se nastani u plodnom području Gošena i djeca Izraela uvelike napreduju u Egiptu. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim –

Jehuda je potpuno pomiren sa vlas-

44,18-30

titom sudbinom (i sudbinom svoje

Sedra započinje dramatičnom konfrontacijom Jehude i Josefa. Jehuda riskira svoj život kada se primiče "Egipatskom vođi" u pokušaju da spasi Binjamina. Prva alija završava

emotivno nabijenim Jehudinim opisom osjećaja između Jaakova i Binjamina – "V’nafšo k’šura v’nafšo", i njegova duša je povezana s njegovom dušom.

Jehuda se suprotstavlja još nerazotkrivenom Josefu kao njemu ravan.

Možemo reći da kadgod se netko nađe u situaciji da se mora nekome suprotstaviti, najbolje je smatrati se ravnopravnim svojem suparniku.

Smatrati se inferiornim često će puta stvoriti nepremostivu zapreku. Čovjek neće imati namjeru boriti se dovoljno odlučno, budući da očekuje poraz. Ako se pak osjeća superiornim svom suparniku, to će često puta izazvati preveliko samopouzdanje. Vodite računa da ne podcijenite ni svog neprijatelja …. niti sebe.

Napomene uz tekst Tore (kantilacione oznake) u vezi početnih riječi

ove sedre objašnjavaju nam o čemu se tu radi. Kadma v’azla r’vi’i, zarka munah segol. Četvrti (sin) stupi naprijed (da se suoči s Josefom), jer on bješe odbacio svoje mjesto među hosenom [nacijom] (kada je dao jamstvo da će se Binjamin vratiti živ i zdrav) – ovo se pripisuje GR"A (Gaonu iz Vilne, op.ur.).

Alshich pita: Na kraju paršat Mikec, Strana 2

braće). Egipatski vladar ih je optužio za krađu njegovog naročitog pehara. Jehuda je ponudio da onaj u koga se nađe pehar bude ubijen, a da ostali budu robovi. Kada se pe-

Jehuda kaže Josefu da će Jaakov

har "nađe" u Binjaminovom posje-

umrijeti ako se braća vrate bez Bin-

du, Jehuda se ponizno podvrgava

jamina. On pridodaje da je osobno

tome (prijedlogu da budu robovi).

zajamčio da će Binjamina vratiti

Josef (još uvijek pod krinkom) ple-

natrag pa "kako se mogu vratiti

menito odbija Jehudinu ponudu i

svom ocu bez dječaka…" (Sjetite se

objavljuje da će uzeti samo "krivca"

da se Jehuda prethodno već vratio

za roba – ostali se mogu slobodno i

svom ocu bez jednog drugog dječa-

u miru vratiti svom ocu. To je "vr-

ka – Josefa. Ova situacija s Binjami-

hunac napetosti" kojim završava

nom je Jehudi prilika za potpunim

Mikec.

pokajanjem za ono što je učinio

Na početku Vajigaš, Jehuda se pro-

■

Josefu.)

metne iz janjeta koje čeka da bude

Josef se više nije u stanju suzdrža-

zaklano u lava, koji je postao i sim-

vati, te naređuje da prostoriju napu-

bolom njegova plemena, riskira svoj

ste svi "stranci". Preevladaju ga os-

život konfrontirajući se sa zagonet-

jećaji te obznani svojoj od šoka zani-

nim Egipatskim vođom. Što je do-

jemljeloj braći da je on Josef.

velo do promjene u Jehudinom ponašanju? Sve dok je Jehuda očekivao da će sva braća završiti kao robovi, on je na to gledao kao na B-žju kaznu zbog prodaje Josefa. To je mogao prihvatiti. Kada je ispalo da će jedino Binjamin postati rob – onaj

jedini koji nije bio uključen u Mehirat Josef, Jehuda je shvatio da to nije kazna za ono što su bili počinili.

I odmah potom Josef pita: "Je li moj otac još na životu?" Josef ponovo iznosi svoje šokantno otkriće, uz pojedinosti, tako da braća povjeruju u ono što čuju. Potom ih moli da se ne ljute jedni na druge, jer je to bio B-žji plan koji je trebalo postaviti na pravi način kako bi mogao spasiti svoju obitelj od gladi.

Sada se probudio njegov zaštitnički

Torah T’mima donosi Gemaru u

nagon i obećanje koje je dao Jaako-

Hagiga u ime Rabi Elazara koja daje

vu. Jehuda se odvažno suočava s

slijedeće veliko zapažanje: Ako dje-

tim "Egipćaninom" i spreman je ris-

ca Izraelova nisu bila u stanju odgo-

kirati sve kako bi spasio Binjamina.

voriti na Josefov kratki ukor, zami-

Levi – druga alija – 11 p’sukim – 44,31-45,7

slite koliko će tek nama biti teško odgovoriti na B-žji ukor za tisuće Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

pogrešnih postupaka, kako nas kao

zagrle i isplaču. Tek nakon toga

Kada dijete loše postupa s knjigom,

pojedinaca, tako i kao zajednice.

braća su u stanju razgovarati s

mi mu ne zabranimo da ikada više

Josefom.

pipne knjigu. Baš naprotiv – pod-

Prodaja Josefa bila je monstruozan

učimo dijete kako da se na pravi

čin, bez obzira kako B-g isplanirao

U međuvremenu, faraonu saznaje

da stvari na kraju iziđu. I zbog toga

da je došlo do susreta između braće

smo bili robovi faraonu. Tako kaže

i Josefa, te obitelji ponudi izdašno

midraš.

gostoprimstvo.

Šliši – treća alija – 20 p’sukim –

Josef daje svojoj braći odjeće, a Bin-

45,8-27

ne sastoji se u tome da se izbjegava

jaminu i više od toga.

teške situacije. Ako je došlo do istin-

Josef ponovno kaže braći da ga nisu

Opservacija…Zapazite da se još

skog pokajanja, onda se braći može

oni poslali u Egipat, već je B-g bio

jednom Rahelinom sinu ukazuje

dati potpuno iste okolnosti koje će

taj koji ga je poslao ovamo. On ih

posebna naklonost, time što dobija

pokazati promjenu srca koja se kod

potom šalje da svog oca dovedu

posebnu odjeću. Prvi puta, rezultat

njih dogodila. Sagledavajući stvari u

dolje u Egipat (u Gošen) gdje će obi-

je bio poguban po Josefa i njegovu

ispravnoj perspektivi, dodatni da-

telj biti pod dobrom skrbi u pre-

braću. Zašto bi Josef uopće pomislio

rovi Binjaminu nisu probudili zavist

ostalim godinama gladi. Braća se

da to učini?

i ljubomoru kod braće; oni su se

način ophodi s knjigama, i čim je to moguće damo mu drugu. Na taj način ćete vidjeti da li je dijete naučilo lekciju. "Rješenje" problema

braće

pokajali.

Istu ideju nalazimo u Vaj'hi. Jaakov pred Menašeom pokazuje posebnu

naklonost Efrajimu. Josefa to jako uznemiri. I ponovo možemo vidjeti da ideja nije izbjegavati sve što bi jednog od braće učinilo ljubomornim, a drugoga arogantnim. Menaše i Efrajim su pokazali osobine za svaku pohvalu prema tome kako su se nosili sa svojim različitim statusima.

To je jedan od razloga što svoje sinove blagosiljamo s "učinio B-g da budeš poput Efrajima i Menašea …"

Josef šalje svoju braću natrag Jaakovu s kolima (što je osobna šifrirana poruka između sina i oca zasnovana na temi koju su izučavali u vrijeme kada je Josef bio prodan) i darovima. Braća ispričaju Jaakovu sve što se dogodilo. On odbija povjerovati da je Josef uistinu živ sve dok ne ugleda kola. Jaakovljeva duša ponovo oživi.

Godina 15 3 Broj 11 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

R’vi’i – četvrta alija – 8 p’sukim –

Levi (13) i njegovi sinovi Geršon

45,28-46,7

(14), K’hat (15), M’rari (16); Jehuda (17) i njegovi sinovi Eir i Onan (koji

Jaakov govori svojim sinovima neka

su umrli u Kanaanu), Šeila (18), Pe-

požure s pripremama da uspije vid-

rec (19), Zerah (20), i Perecovi

jeti Josefa prije nego li (Jaakov) um-

sinovi Hecron (21), Hamul (22);

re. Na putu u Egipat, oni se zausta-

Jisahar (23) i njegovi sinovi Tola

ve u Be'er Ševi gdje Jaakov prinosi

(24), Puva (25), Jov (26), Šimron

žrtve B-gu.

(27); Z’vulun (28) i njegovi sinovi

B-g mu se ukazuje i potvrđuje mu

Sered (29), Ei-lon (30), Jahl’eil (31);

da će ga On štititi i pratiti na njego-

To su Leina djeca plus Dina (32).

vom putovanju. Obitelj nastavlja

Tora

svoje putovanje i stiže u Gošen.

da

ukupan

broj

proizašao od Lee iznosi 33. Raši

Raši također ističe da je B-g obećao

kaže da je 33. od Leine "djece" ■

da će Jaakov biti donesen natrag u

Joheved, kćer Levijeva, koja je bila

Erec Jisrael da tamo bude pogreben.

rođena kada su ulazili u Egipat. To

Obećanje da će od njega nastati veli-

su 33 duše od Lee.

ki narod nije bilo dovoljno da umiri

Gad (34) i njegovi sinovi Cifjon

Jaakova.

Jedan komentar sugerira da je Jaa-

kaže

(35), Hagi (36), Šuni (37), Ecbon

dalo jedinstven status svjedoka či-

(38), Eiri (39), Arodi (40), Areili (41);

tavog egipatskog iskustva (možda i

Ašer (42) i njegova djeca Jimna (43),

Joheved, vidite u slijedećem stu-

Jišva (44), Jišvi (45), B’ri’a (46),

pcu). Primjetite da se Reuven etike-

njihova sestra Serah (47), i sinovi

tira kao b’hor (prvorođeni), kako

B’ri’e, Hever (48), Malki’el (49);

ovdje, tako i na drugim mjestima u

duša poteklih od Zilpe je 16.

Hamiši – peta alija – 20 p’sukim –

Tori. Iako su Levi, Jehuda, i Josef,

46,8-27

Josef (50) i Binjamin (51);

svaki ponaosob, stekli "odlike" koje

Tora sada navodi popis imena "70

bismo poistovjetili s prvorođena-

duša" (koji uključuje Josefa i njego-

štvom, i te su uloge bile oduzete

ve sinove) koji su sišli u Egipat s

Reuvenu zbog njegovih pogrešaka,

Jaakovom. (Sjeme je posađeno; žet-

njega se svejedno u više navrata

va će mnogo godina kasnije biti

identificira kao Jaakovljevog b’hora.

Nacija Izraela.)

Reuven (1) i njegovi sinovi Hanoh

Sedamdeset duša…

(2), Palu (3), Hecron (4), Karmi (5);

kov znao o prodaji Josefa, on bi "osudio" svoje sinove na smrt zbog kršenja zabrane Tore o otimanju ljudi. Stoga Josef nije rekao svom ocu što se dogodilo.

Zapazite netipično spominjanje i

Šimon (6) i njegovi sinovi J’mu’el

Josefovi sinovi koje mu je u Egiptu (oni

su

svejedno

uključeni

u

Sedamdeset duša) rodila Osnat – Menaše (52), Efrajim (53); Binjaminovi sinovi Bela (54), Beher (55), Ašbel (56), Geira (57), Naaman (58), Eihi (59), Roš (60), Mupim (61), Hupim (62), Ard (63)

(7), Jamin (8), Ohad (9), Jahin (10),

Duša poteklih od Rahel je 14.

Cohar (11), Šaul (12);

Dan (64) i njegov sin Hušim (65);

cija pripisuje Serah posebnu dugo-

(Raši kaže da je Šaul bio Dinino

Naftali (66) i njegovi sinovi Jahc’eil

vječnost – ona je bila najstarija oso-

dijete (od Š’hema), a da ga je Šimon

(67), Guni (68), Jeicer (69), Šileim

ba koja je napustila Egipat, što joj je

odgojio kao svoga sina)

(70); ovih potomaka Bilhe je 7.

ubrajanje(!) ženskog potomstva – Dine i Serah, kćeri Ašerove. Tradi-

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Zbroj iz Tore iznosi 66 osoba koje su

božanstvo). Josef predstavlja svog

Završna 3 p’sukim se ponovo čitaju

sišle u Egipat (zapravo 67 ako ubro-

oca i petoricu svoje braće Faraonu.

kao Maftir.

jimo Joheved), te kada pridodamo

Faraon ponovo nudi najbolju zemlju

Josefa i njegove sinove koji su već

Josefovoj obitelji. Faraon pita Jaako-

nalazili u Egiptu, to zbroj dovodi –

va koliko mu je godina. Jaakov od-

ne računajući snahe – do broja 70.

govara da je proživio 130 gorkih

Sjetite se da je "čitavog svijeta" koji je proizašao od No’aha bilo 70. Sada nalazimo isti broj kod Jaakovljevih potomaka. Njihovih 70 postali su narodi svijeta. Naših 70 postalo je Židovski narod. Razmislite o tome.

Druga sugestija: ubrojite Jaakova

godina i da ne očekuje da poživi koliko i njegovi otac i djed. Jaakov blagosilja Faraona (time što je to

učinio kada je po prvi puta bio predstavljen Faraonu – Raši kaže da je to bio kurtoazni pozdrav kraljevskom veličanstvu) te Jaakov odlazi.

među 70 duša, a ne Joheved? Zbroj

Š’vi’i – sedma alija – 17 p’sukim –

još uvijek daje 70 sa svim imenima

47,11-27

koja su uistinu spomenuta u tekstu.

Haftara – 14 p’sukim – Jehezkel 37,15-28 Antagonizam s početka parše Vajigaš između Jehude i Josefa prapokazatelj

je

podjele

Židovskog

naroda na kraljevstvo Jehude i

Izraela (kojega predstavlja Efrajim, Josefov sin). U ovom odlomku iz Proroka, B-g govori Jehezkelu da uzme dva štapa – na jednom neka napiše za Jehudu, a na drugom za Efrajima – i drži ih zajedno dok se oni ne sjedine. Kada su ga ljudi

Josef snabdijeva svoju obitelj najbo-

pitali kakvo je značenje toga, prorok

Šiši – šesta alija – 17 p’sukim –

ljim što zemlja ima za pružiti. U isto

im je trebao govoriti o ponovnom

46,28-47,10

vrijeme glad postaje sve intenzivnija

sjedinjenju plemena. Ova pomirba,

u Egiptu. Josef pažljivo upravlja za-

koje je također i tema sedre, stvorit

lihama hrane, te u kratko vrijeme

će Jedan narod koji će ponovo biti

sabere Faraonu sve bogatstvo, imo-

"mjesto na kojem boravi" B-g. Mi

vinu i zemlju (osim one koja je pri-

ćemo znati za to, kao što će to znati i

padala svećenstvu) naroda. Kona-

narodi svijeta. Koliko god sretna

čno, narodi Egipta postaju robovi

bila pomirba braće u sedri, i sedra i

Faraonu u zamjenu za hranu.

haftara nas podsjećaju na teška

Jaakov šalje Jehudu ispred njih, da

dovrši pripreme. Josef šalje kraljevska kola po svog oca. Kada se Jaakov i Josef susretnu, Josef zagrli Jaakova i zaplače. Josef potom priprema (neke od) svoje braće da se susretnu s Faraonom. Ovo je osjetljivo pitanje budući da su Jaakov i njego-

Jaakovljeva

va obitelj pastiri (a janje je egipatsko

procvat.

Godina 15 5 Broj 11 Strana

obitelj

doživi

veliki

vremena do kojih će doći, tijekom čitave Židovske povijesti.■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajigaš ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao

eliminiralo bi sve što se tražilo samo od generacije Izla-

kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

ska, kao što je ne ostavljati manu (Izl 16,19) ili postaviti

Rambamov treći princip: Uključene su one micvos koje

salivenu zmiju na stup (Br 21,8). Ako bi netko uključio

su namijenjene samo budućim naraštajima Tvrdnja Talmuda (Makos 23b) da je B-g Mošeu dao 613 micvos na Sinaju nastala je na temelju Pnz. 33,4, "Moše

nam je zapovijedio Toru ..." Prema Rambamu, "Tora" o kojoj se govori u tom retku sadrži samo one zapovijedi

zapovijedi za generaciju Izlaska, gdje bi bila podvučena crta? Da li bi obaveza da se stada ne napasaju preblizu gori Sinaj bila uključena (Izl 19,24)? Tu bi moglo doći do apsurdnih ekstrema, kao što nam Rambam kaže da je

naloga danih toj generaciji bilo više od 300!

koje su namijenjene budućim naraštajima. Razlog za to je

Očito, sve takve "jednokratne" micvos ne mogu biti

što redak nastavlja, "baština za općinu Jakovljevu", a ono

uključene, stoga, kaže Rambam, s pravom niti jedna od

što se može ispravno nazvati baštinom je samo ono što se

njih nije uključena. Tako zapovijedi koje je trebalo izvršiti

prenosi iz jedne generacije u drugu.

kada je narod po prvi put ulazio u Izrael, poput objave

Odbacivanje "jednokratnih" zapovijedi iz razmatranja

blagoslova i prokletstava na gori Gerizim i gori Eival (Pnz 21,11), nisu dio 613 micvos. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 59. Pozitivna je je zapovijed da kohen sebe oskvrne za bliskom rodbinom [sudjelovanjem u njihovom pokopu] kao što Pismo kaže, za svojom

Ovo [ova zapovijed] u sebi uključuje religijsku dužnost žalovanja: da svaki Židov ima obvezu tugovati za svakim od gore navedenih sedam srodnika. Prvi dan [žalovanja] je prema zakonu Tore, dok su ostali dani žalovanja po odredbi učenjaka.

Ovo je na snazi posvuda, i u sva-

majkom i za svojim ocem, i za

svojim sinom, i za svojom kćeri

kom trenutku.

i za svojim bratom. I za svojom sestrom koja je djevica... za nju one će se oskvrnuti (Va-jikra 21,2-3). Iako je kohenu zabranjeno da postane obredno nečist zbog drugih umrlih, za bliskim srodnicima njegova je dužnost da se oskvrne [prisustvovanjem njihovom pokopu]; i oskvrnut će se također za svojom ženom koja je udata [za njega]. Što se tiče njegovog brata i sestre, to se konkretno odnosi na one koji su od istog oca. Žene nisu dužne oskvrnjivati se za bliskim srodnicima, ali na to imaju pravo; i moraju se držati žalovanja.

Strana 6

Negativne zapovijedi 151. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

na Jom kipur (Dan pomirenja) jer Pismo kaže, I nećeš raditi nikakvog posla (Va-jikra 23,28).

(Vidi dio s pozitivnim zapovijedima, §31.)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ekonomski antisemitizam Tijekom povijesti, židovski ekonomski uspjeh je izazivao antisemitizam. Židovi su bili okrivljeni za zla kapitalizma, stereotipizirani kao pohlepni zajmodavci, lihvari, te su optuženi za pokušaj preuzimanja svijeta. Ta pojava može imati svoje korijene u biblijskim vremenima, a njegova prva manifestacija može biti u paraši Vajigaš.

Mnogi suvremeni znanstvenici, slijedeći vodstvo R"Y Bekhor Shora, sugeriraju da Josefova ekonomska politika tijekom godina gladi, zajedno s njegovim istodobnim nepotizmom prema svojoj obitelji, izazvala dugotrajnu ljutnju koja je kasnije utrla Izraelcima put u ropstvo. Drugi bi tvrdili da je ovo tumačenje anakronični pokušaj nametanja modernih trendova u biblijske priče, te da je Josefova politike bila i potrebna i cijenjena od strane egipatskog stanovništva.

• Koji faktori u tekstu podržavaju svako pojedino tumačenje priče?

• Koji su uzroci ekonomskog antisemitizma? Kakav je on u usporedbi s vjerskim antisemitizmom? Koju je ulogu (ako je ima) svaki od njih odigrao u porobljavanju?

• U kojim okolnostima mislite da je nepotizam ispravan postupak, a kada je problematičan?

Gdje drugdje u Tanahu vođe daju povlašteni tretmam svojoj obitelji? Imaju li i ovi drugi slučajevi negativni rezultat? Što ako?

Josefovo podmetanje Benjaminu završava sretno, s pomirenjem obitelji. No, je li to ono čemu se Josef nadao i planirao od samog početka, ili je bio iznenađen neočekivanom intervencijom Jehude? Što bi bio Josefov sljedeći potez da Jehuda nije strastveno iznio svoju molbu? Da je Godina 15 7 Broj 11 Strana

Benjamin ostao sam s Josefom u Egiptu, bi li tijek povijesti bio potpuno drugačiji?

Zašto su Izraelci ostali u Egiptu?

Odlazak Jaakovljeve obitelji u Egipat označava početak prvog izgnanstva Izraela. Ali da li je to bila namjera Jaakova?

• Kada se Jaakovljeva obitelj preselila u Egipat, koliko dugo su oni namjeravali ostati? Zašto se nisu vratili u Izrael čim je završilo razdoblje gladi?

• Već u Savezu između polovica, Vječni Avrahamu govori o budućem izgonu. Znači li to da se Vječni aktivno umješao da odvede Izraelce u Egipat ili je izgnanstvo tek prirodan rezultat ljudskih izbora koji nisu uključivali nikakve posebne nebeske poticaje? Je li obitelj Jaakova bila čak svjesna proročanstva i, ako je tako, da li oni sebe smatraju ispunjenjem B-žanskog dekreta?

• Zašto je izgnanstvo u Egipat nužan dio židovske povijesti? Što je ono postiglo? Da li je svrhe egzila i ropstva identična, ili bi one svaka za sebe mogla imati vlastite ciljeve?

Je li Jehuda prijetio Josefu?

Tanchuma preinačuje Jehudinu molbu za Benjamina u otvoreni neprijateljski i agresivni spor u kojem Jehuda i Josef optužuju jedan drugoga za nedjela i prevara i konačno žestoko prijete jedan drugome.

Postoji li osnova za takvo tumačenje teksta? Ako ne, odakle dolazi Midraš i koju poruka pokušava dati?

profesorica Nechama Leibowitz sugerira da Tanchuma zapravo ima Jehudu koji se ne raspravlja s Josefom nego sa svojom vlastitom savješću. Drugi predlažu da to služi predskazivanju budućeg neprijateljstva između dva plemena Jehude i Josefa i njihovih teških borbi kroz stoljeća. Možete li se sjetiti drugih Midraša koji bi se slično mogli tumačiti ili kao unutarnji monolog ili kao predskazivanje budućnosti? Štetl ili Geto? Što je dovelo do odluke da živi u Gošenu? Prema Necivu, Jaakovljeva obitelj se pokušala izolirati kako bi spriječila asimilaciju i sačuvala svoj nacionalni identitet. Ralbag, s druge strane, sugerira da je strah od neprijateljstva Egipćana "koji su mrzili pastire" ono što je potaknulo izdavanje. Raši nudi dodatnu mogućnost, ukazujući da je odluka bila ekonomski motivirana, a Josef je jednostavno želio osigurati dobre pašnjake za svoju obitelj.

• Kakvu podršku možete pronaći u tekstu za svaki od navedenih pristupa?

• Kakva bi bila ravnoteža između integracije u strano društvo i odvajanja od negativnih kulturnih utjecaja?

• Je li integracija izazivala antisemitizam ili ga je spriječila? ■ Prevela Tamar Buchwald

• Općenito, kako se treba razumjeti Midraše u kojima izgleda da oštro skreću od običnog smisla stihova?

•

U ovom slučaju, Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Av i em, hora i horim

primjera gdje izgleda da se upravo to dogodilo.

Htio bih započeti novu seriju o rodbinskim nazivima. O nekima od njih pisao sam i ranije.

Mislim na hebrejske nazive za majku - ‫ אם‬em, i oca - ‫ אב‬av. Klein piše da oba "vjerojatno potječu od dječjih riječi", tj. iz jezika beba. Slični glasovi koriste se u mnogim jezicima. U modernom hebrejskom imamo nazive aba ‫ אבא‬- "tata" i ima ‫א א״‬ - "mama". Klein piše da oni dolaze iz aramejskog, gdje znače "taj otac" i "ta majka". Međutim, Kutscher ističe da u talmudskom hebrejskom aba i ima mogu značiti "moj/naš otac/majka". Kao dokaz toga, on donosi priču iz Pesahim 4a (prema verziji Rabeinu Hananela), gdje je rabi Hija pitao Rava da li je "Aba" živ. Rav nije htio reći ništa uvredljivo - pa je rekao: "Aba" je živ. Kutscher piše da je rabi Hija pitao je li njegov otac na životu, a Rav je znao da nije. Pa, kada je Rav rekao: "Aba" je živ, on je mislio: "Da, moj otac je živ".

Zbog sličnih glasova u drugim jezicima, može biti teško utvrditi da li je neka riječ u ne-semitskoj riječ koja zvuči poput em ili av posuđenica iz hebrejskog ili nekog srodnog jezika. Međutim, postoji nekoliko

Strana 8

Na primjer, Online Etymology Dictionary (Etimološki online rječnik) tvrdi da je možda engleska riječ "teta" povezana s em: iz anglo-fr. aunte, od st.fr. ante, iz lat. amita "teta po ocu" umanj. od *ama iz govora beba ili ne-i.e. riječ za "majku" (usp grč. amma "majka", st.n. amma "baka", suvr.ir. ammait "baba" hebr. em., arapski umm "majka").

Iako je podrijetlo naziva tetka upitno, riječi "abbot" i "abbey" definitivno dolaze iz hebrejskog.

Kutscher, citiran u vezi toga, piše kako slijedi: Još jedan poučan primjer je način na koji su se u kršćanska vremena koristile riječi izvedene iz hebrejskog ‫ אב‬av - ("otac"). U mišnajskom hebrejskom nalazimo aramejski ‫( אבא‬aba), čiji se najstariji pisani oblik pojavljuje u Novom zavjetu u Marku 14,36. Riječi su se vrlo brzo pojavile u praskozorje širenja kršćanstva po Europi. U srednjovjekovnom latinskom ono je poprimilo oblik abbas, naziv za fratra, odakle dolazi i abbatia, samostan, koje se dalje zadržava u francuskom abbaye. Nadalje, uz dodatak grčkoromanskog sufiksa stvoren je ženski oblik, abbatissa. U engleskom nalazimo abbot (and abbess), u njemačkom Abt glavar samostana, na francuskom abbé svećenik. Isto tako u njemačkom imamo i Äbtissin glavaricu ženskog samostana naziv koji je nastao dodavanjem njemačkog

ženskog sufiksa.

Neobično je da je ženska glavarica samostana ima naslov koji proizlaze ■

iz hebrejske riječi za "oca" - ali tako to u jeziku ide! hora i horim Nakon rasprave o av i em, raspravljat ćemo o jednom općenitijem nazivu za majku i oca: horim ‫ דעהמם‬"roditelji". Neformalna anketa koju sam proveo kod izvornih i ne-izvornih govornika hebrejskog otkrila je da su mnogi od njih mislili kako je riječ povezana s riječju za učitelja more ‫ עהד‬i podučavanja - horaa ‫דעהאד‬. Međutim, ta riječ ima sasvim

drugačiji korijen. More potječe od korijena ‫ מהד‬- "podučavati", koji je ujedno i korijen riječi ‫ עהד‬- Tora.

Hore dolazi od korijena ‫ דהד‬- "začeti, zatrudnjeti". Iz tog korijena dobivamo riječ herajon ‫ דהמע‬trudnoća.

Riječ je biblijskog podrijetla, ali priča je ovdje pomalo čudno. Dva puta u Tanahu nalazimo riječ hora - ‫ דעהד‬u Šir HaŠirim 3,4 i Hošea 2,7.

U oba slučaja, riječ ima jasno značenje "majka". I to ima smisla - onaj tko zatrudni doista je majka.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Riječ horim, zapravo horai ‫דעהמ‬, nalazimo u jednom retku - Berešit 49,26, u Jaakovljevom blagoslovu Josefu: ‫״‬, ‫ ַת ֲא ַע‬- ַ ‫״‬,‫״דֹוהמ‬ ַ ֹ ‫ ִּב ְה‬-‫ָבהּו״ ַ ל‬ ְ ‫״ג‬, ָ ‫״ָאבמ‬ ִּ ֹ ‫ִּב ְה‬ ‫ֹולם‬ ָ ‫גִּ ְב ֹ ״‬

JPS to prevodi kao: "Blagoslovi oca tvojega nadmašuju blagoslove mojih predaka [horai], do krajnjih granica vječnih brežuljaka."

Međutim, Sarna komentira prijevod "mojih predaka": Hebrejski horai je tako iznesen na temelju poslijebiblijske uporabe. Međutim, osnova h-r-h u Bibliji može značiti samo "zatrudnjeti" i, naravno, isključivo se koristi u ženskom rodu. Vidjevši da su "planina(e)" - "brdo(a)" fiksni par paralelnih pojmova u hebrejskoj poeziji, koji se pojavljuje više od trideset puta tim redom, Rašbam nesumnjivo ima pravo povezujući horai ovdje s har, "planina". Septuaginta zapravo ovdje piše "drevne planine", povezujući riječ s riječju 'ad koja slijedi odmah poslije nje.

Fraza harere 'ad "drevne planine", pojavljuje se u Habakuku 3,6 paralelno s give'ot' olam "vječnim brdima." Blagoslov Mojsija Josipu u Ponovljenom zakonu 33,15 koristi iste slike, ali u drugoj varijanti: "S prvinama s drevnih planina /i najboljim s vje-

Av i em, hora i horim

čnih brežuljaka,..." Zato je najbolje staviti ovdje "blagoslovi drevnih planina".

Mislim da je Sarna ovdje prilično uvjerljiv. Hora se svakako čini da znači majka, a redak u Berešit izgleda kao da se odnosi na planine. Dakle, biblijski smo imali samo jednu riječ koja se odnosi na majke, a u poslije-biblijskom hebrejskom razvio se općenitiji pojam hore za "roditelja". Riječ "roditelj" je na engleskom jeziku imala sličan razvoj: iz st.fr. roditelj (11c.), iz lat. parentem (nom. parens) "otac ili majka, predak," imenična upotreba prep. od parere "pustiti iz sebe, roditi, proizvesti," iz protoindoeuropske baze * per- "izvesti iz"

Nisam vidio dokaze za to, ali me ne bi iznenadilo da je latinski parentem (ili ranija verzija) izvorno značio "majka", jer ona je ta koja rađa.

Ono što mi se čini čudnim je kako su riječi navedene u rječniku. Obojica, i Klein i Even-Shoshan imaju popise za hora, hore i horim. Čak i ako se prihvati tradicionalnije razumijevanje Berešit 49,26 kao "moji roditelji", ne vidim zašto bi oni morali imati zasebnu natuknicu za množinu te riječi. Pretpostavljam da to želi reći da u jednini hore znači "otac", a ne "roditelj", dok je samo množina horim uistinu općenita. Ali to nije način na koji se koristi u modernom hebrejskom. Popularni internetski hebrejsko-engleski rječnik Morfix hore prevodi samo kao "roditelj", i uopće nema natuknicu za hora - kao majka.

Morfix, naravno, ima natuknicu za

Godina 15 9 Broj 11 Strana

drugo značenje hora - narodni ples. I ne, oni nisu povezani. Kao što Philologos ovdje raspravlja: "Hora" dolazi iz grčkog khoros, koji nam daje i takve riječi kao što su "pripjev" (korus) i "zbor" (kor). Tradicionalna narodna kola koja svoja imena vuku od khorosa može se naći diljem Balkana i jugoistočne Europe. Oni uk-ljučuju rumunjski i turski hora, bugarsku horo, crnogorsko i makedonsko oro, te ruski khorovod, i svi su vrlo stari i vrlo slični u načinu na koji se pleše.

A Online Etymology Dictionary daje sljedeće objašnjenje za "chorus" (zbor): iz gr. khoros "skupina plesača ili pjevača, ples, plesni podij", od proto-indoeuropskog * ghoro-.

U antičkoj tragediji, khoros je između činova davao izričaj, moralnim i vjerskim osjećajima koje je čin predstave pobudio.

I samo za slučaj da imam bilo kojeg čitatelja koji je navikao na aškenaski kamatz - ne postoji nikakva povezanost između hora koja se nalazi u pojmu "lošon hora" ili "jecer hora". Svakako ću vam javiti kada se prestanem koristiti izraelskim načinom izgovora. ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Istinska veličina karaktera Berešit od 37. do 50. poglavlja naj-

lio svoj identitet narodu; Juda koji je

ći"). U istom trenutku u kojem Jo-

duža je neprekinuta priča u Tori, a

postao predak najvećeg izraelskog

sipa naziva "našim bratom, našim

njen glavni junak je bez sumnje:

kralja, Davida; Juda od kojeg će se

mesom" on predlaže da ga prodaju

Josip. Priča počinje i završava s nji-

roditi mesija. Zašto Juda, a ne Josip?

me. Vidimo ga kao dijete, voljeno –

Odgovor nesumnjivo leži na počet-

Juda se

čak i razmaženo – od strane njego-

ku parše Vajigaš, dok se dvojica

vog oca; zatim kao adolescentnog

braće sučeljavaju i Juda moli za

– više od bilo koga u Tori –

sanjara, prezrenog od njegove bra-

Benjaminovo oslobođenje.

promijenio

će; pa kao roba, i zatim zatvorenika

Trag tome nalazimo mnogo pogla-

u Egiptu; te na kraju kao drugog

vlja unazad, na početku Josipove

kao roba. Juda nije imao nimalo od

najmoćnijeg čovjeka u cijelom naj-

priče. Tamo saznajemo da je Juda

one tragične plemenitosti koju je

većem carstvu drevnog svijeta. U

bio onaj koji je predložio da Josipa

imao Ruben koji je, jedini od braće,

svakoj fazi, priča se okreće oko nje-

prodaju u ropstvo:

vidio da je ono što čine pogrešno i

ga i njegovog utjecaja na druge. On

Tada reče Juda svojoj braći: "Što

pokušao ga spasiti (ali nije uspio).

U ■

dominira zadnjom trećinom knjige

ćemo postići ako ubijemo svog brata

ovom trenutku, Juda je posljednja

Berešit, bacajući svoju sjenu na sve

a krv njegovu sakrijemo? Hajde da

osoba od koje bismo očekivali veli-

ostalo. Od samog početka, on izgle-

ga prodamo Jišmaelcima; ali ne di-

ke stvari.

da kao da je predodređen za veli-

žimo na nj ruke. Ta on je naš brat,

Međutim, Juda se – više od bilo

činu.

naše meso." Braća ga poslušaju.

koga u Tori – promijenio. Čovjek

(Postanak 37,26-27)

kojeg vidimo godinama kasnije nije

Pa ipak, povijest nije krenula tim

putem. Baš suprotno, jedan drugi

To je zastrašujuće bezdušan go-

više isti čovjek kao nekad. Tada je

brat, kada je došla punina vremena,

vor. Nema ni riječi o zlu koje pred-

bio spreman brata prodati u rop-

ostavio je trag u židovskom narodu.

stavlja ubojstvo, već samo pragma-

stvo. Sada je spreman radije sam

Uistinu, mi nosimo njegovo ime.

tična kalkulacija ("Što ćemo posti-

trpjeti nego da vidi Benjamina kao

Obitelj započeta savezom poznata je pod nekoliko imena. Jedno od njih je Ivri, "Hebrej" (što je možda povezano sa drevnim apiru) što znači "stranac, došljak, nomad, onaj koji luta od mjesta do mjesta." Tako su Abraham i njegova djeca bili poznati drugima. Drugo ime je Jisrael, koje potječe od Jakovljevog novog imena nakon što se "borio s B-gom i čovjekom, i pobijedio." Nakon podjele kraljevstva i asirskog osvajanja Sjevera oni, međutim, postaju poznati kao Jehudim ili Židovi, jer je Judino pleme bilo ono koje je dominiralo Južnim kraljevstvom i preživjelo babilonsko izgnanstvo. Tako nije Josip, nego Juda, onaj koji je dodijeStrana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Istinska

roba. Kao što je rekao Josipu:

veličina karaktera

na, uzela Judin pečatnjak, lančić i

kada je Judi, svom četvrtom sinu,

"Zato, molim te, neka tvoj sluga

štap kao zalog – je poslala te stvari

dala njegovo ime: "ovog puta ću

ostane kao rob mome gospodaru, a

Judi s porukom: "Otac mog djeteta

zahvaliti G-spodu." Međutim, to

dječak neka ide natrag s braćom.

je čovjek kome ovo pripada."

također znači i "priznati, obznani-

Jer, kako mogu k svome ocu ako

Juda sada razumije cijelu priču.

ti." Biblijski izraz vidui, "priznanje,"

dječaka nema sa mnom! Ne bih

Ne samo da je on stavio Tamar u

– koji je i onda kao i danas dio pro-

mogao gledati jad što bi snašao

nemoguću poziciju udovičkog živo-

cesa tešuve, i prema Majmonidesu

moga oca." (44,33-34)

ta, i ne samo da je on otac njenog

njegov ključni element – dolazi od

djeteta, već je shvatio i to da se ona

istog korijena.

To je pravi preokret karaktera. Bri-

ga je zamijenila bezdušnost. Ravno-

Juda znači "onaj koji priznaje svoj

dušnost prema sudbini njegovog

Juda znači

brata transformirala se u hrabrost s

"onaj koji priznaje

njegove strane. On je spreman trpje-

svoj grijeh."

ti ono što je jednom nanio Josipu kako ista sudbina ne bi zadesila Be-

grijeh."

Sada razumijemo također i jedan od temeljnih aksioma tešuve: "Rabi Abahu je rekao: Na mjestu na kojem stoji pokajnik, čak niti savršeno

njamina. U tom trenutku Josip ot-

ponijela s nevjerojatnom diskreci-

pravedan ne može stajati" (Berahot

kriva svoj identitet. Znamo zašto.

jom u otkrivanju istine bez da mu

34b). Njegova osnova za to je stih iz

Juda je prošao test koji je Josip pa-

nanese sramotu (iz tog čina koji je

Izaije (57,19), "Mir, mir onome koji

žljivo osmislio za njega. Josip je htio

poduzela Tamar mi izvlačimo pra-

je bio daleko i onome koji je blizu."

znati da li se Juda promijenio. I jest.

vilo da se čovjek mora radije baciti

Taj stih stavlja onoga tko je "bio

To je veoma značajan trenutak u

u užarenu peć nego li osramotiti

daleko" ispred onoga tko je "blizu".

povijesti ljudskog duha. Juda je prvi

nekoga u javnosti). Tamar je junaki-

Međutim, kao što Talmud razjašnja-

pokajnik – prvi baal tešuva ­– u Tori.

nja ove priče, ali ta priča ima i jednu

va, Rabi Abahuovo tumačenje ni na

Odakle to dolazi, ta promjena nje-

značajnu posljedicu. Juda priznaje

jedan način nije kontroverzno. Rabi

govog karaktera? Za to se moramo

da je bio u krivu. "Ona je pravednija

Johanan tumači "daleko" kao "da-

vratiti na 38. poglavlje – na priču o

od mene," kaže on. To je prvi puta u

leko od grijeha", a ne "daleko od

Tamar.

Tori da netko priznaje svoju vlastitu

B-ga." Pravi dokaz toga je Juda.

Sjećamo se da je Tamar bila udana

krivnju. To je također i točka preo-

Juda je pokajnik, prvi u Tori. Josip je

za dva starija Judina sina, koji su,

kreta za Judin život. Ovdje je rođe-

u tradiciji dosljedno poznat kao ha-

obojica, umrli ostavivši je kao udo-

na ta sposobnost da čovjek prepo-

cadik, "pravednik." Josip je postao

vicu bez djece. Juda je, strahujući da

zna svoje vlastite pogreške, da osjeti

mišne le-meleh, "drugi do kralja."

bi i njegovog trećeg sina mogla za-

žaljenje, i da se promijeni – kom-

Juda je, međutim, postao otac iz-

desiti ista sudbina, zadržao tog sina

pleksan fenomen poznat kao tešuva

raelskih kraljeva. Tamo gdje stoji

od nje i tako ju ostavio bez mo-

-– koji kasnije dovodi do velike sce-

pokajnik Juda, čak ni savršeno pra-

gućnosti da se ponovo uda i ima

ne u parši Vajigaš, gdje je Juda spo-

vedan Josip ne može stajati. Koliko

djecu. Kad je shvatila svoju situa-

soban okrenuti naglavačke svoje

god velik pojedinac može biti u

ciju, Tamar se prerušila u bludnicu.

prijašnje ponašanje i učiniti upravo

vrlinama svog prirodnog karaktera,

Juda je spavao s njom. Ona je zatru-

suprotno onome što je nekoć učinio.

još je uvijek veći onaj tko je sposo-

dnjela. Juda je, nesvjestan tog pre-

Juda je iš tešuva, čovjek pokajanja.

ban rasti i mijenjati se. To je snaga

rušavanja, zaključio da se sigurno

Sada možemo razumjeti značaj

odala zabranjenim odnosima te ju je

njegovog imena. Glagol lehodot zna-

osudio na smrt. U tom je trenutku,

či dvije stvari. On znači "zahvaliti," i

Tamar – koja je, dok je bila preruše-

to je ono što je Lea imala na umu

Godina 15 11Broj 11 Strana

pokajanja koja je započela sa Judom. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Vođa

Kako se dramatična priča o Josipu

dućnost židovskog naroda počiva

nisu savršeni, vođa mora jasno ra-

i njegovoj braći u ovotjednom čita-

na Josipu, a ne na Judi, da značaj

zumjeti nedostatke i neuspjehe, i

nju Tore približava vrhuncu, među-

Josipove pobožnosti zasigurno na-

izgrađivati svoje liderske sposob-

sobna usporedba Jude i Josipa, glav-

dilazi Judine liderske osobine i sna-

nosti kroz taj okvir nesavršenosti.

nih suparnika u ovom posljednjem

gu.

To ne znači da trebamo zanemariti

činu biblijskog narativa ostavlja na nas snažan dojam. Josip je čovjek pravedan, osoba koja živi svoje sno-

ve, onaj koji se odupire iskušenju i za to plaća visoku cijenu.

Braća su mu nanijela nepravdu, tešku nepravdu. Iako postoje brojna

Ipak, iz Jakovljeva blagoslova otkrivamo da je Juda vođa židovskog naroda kroz dinastiju kralja Davida. Židovski narod se naziva njegovim imenom, a on i njegovi potomci su katalizator opstanka koji je osobitost židovskog života kroz stoljeća.

opravdanja za njihovo postupanje s Josipom, sam tekst priče onako kako nam je prikazan u Bibliji - i njihovo vlastito priznanje da su postu-

koji nose krivicu.

koji žele postati vođe. No, to znači da prošle pogreške nisu nužno fa-

talne za sadašnje vođe, pa čak ni po veličinu naroda.

Judina veličina počiva na njegovoj spremnosti da preuzme teret svojih djela i riječi i pokušava ispraviti pri-

Prošle pogreške nisu nužno fatalne za sadašnje vođe

pili okrutno prema svom bratu - stavlja ih u neugodnu situaciju onih

nedostatke i prijašnje grijehe onih

■

jašnja nedjela. Vidimo to u njegovoj reakciji na presudu Tamar, gdje ju je opravdao na svoju štetu i sramotu.

Vidimo to u obrani Benjamina i

Zašto je to tako? Talmud nam pokazuje da vodstvo ne mora nužno

njegovoj spremnosti da si dopusti da postane rob kako bi spasio brata.

Bio je jamčio za njega i osobno za-

A Juda je onaj brat koji je predlo-

pripasti onima iz čijih ormara ne is-

žio da se Josipa proda kao roba. On

padaju kosturi. Na neki način, kako

stoga, čini se, u čitavoj ovoj priči o

bi bili istinski uspješni vođe, oni

Vodstvo znači preuzeti odgovor-

nejedinstvu u Jakovljevoj obitelji no-

najprije moraju okusiti neuspjehe i

nost i priznati preuzete obveze i si-

si poseban teret. A njegovo ponaša-

poraze, kako fizički tako i duhovno.

tuacija koje su teške i zamorne, ali

nje s Tamar postavlja pitanja o nje-

Savršena osoba, najpravednija oso-

neizbježne. To postaje pravi test

govoj moralnosti i poštenju. Dakle,

ba, nije nužno pravi izbor za vođu.

vodstva i to je ono što Judu definira

čitamo li sam tekst ove pripovijesti lako bismo mogli zaključiti da bu-

Strana 12

S obzirom da narod i ljudi nikada

garantirao da će ga vratiti ocu.

kao vođu braće i na kraju vođu Izraela kroz sve njegove generacije.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Vođa

Pogled na svoj život Izjava koju je naš praotac Jakov izrekao egipatskom faraonu, da je "godina mog životnog vijeka bilo malo i većina ih je bila neprijatna" vrlo je zbunjujuća. Svi dobro znamo poznatu anegdotu da je jedna od stvari koja čovjeka najviše razočara u životu kada nekoga upita kako je,

a on ili ona se stvarno kažu kako su.

Očekivali bismo da će Jakov faraonu odgovoriti općenito i u pozitivnom duhu.

Raši tumači Jakovljev odgovor u svjetlu njegovog pogoršanog tjelesnog stanja koje je iznio faraonu. On je htio da faraon shvati da su bore

do brzih niti uspjeh do onih koji se

potomstvo. Faraon je morao shvatiti

smatraju mudrima." Faraon je navi-

da blagoslov dobiven od ovog sta-

kao na to da nagradu i korist dobija

na njegovu licu itekako zarađene.

rog, slomljenog, židovskog neznan-

odmah, na kraljevsku odjeću i po-

Također je želio da on shvati da ži-

ca ima za njega u Egiptu ogromnu

zlaćena kola. Jakov mu priopćava

voti čak i onih najpravednijih ljudi i

vrijednost. Često su u povijesti up-

da je to lažno mjerilo života i posti-

najsvetijih obitelji mogu biti pro-

ravo oni od kojih biste to najmanje

gnuća. Iako je Jakov proživio buran

blematični i teški.

očekivali, naizgled potlačeni poje-

i često tragičan život, on je taj koji

dinci, bili ti koji su držali ključ bu-

blagosilja faraona, budući da on,

dućih zbivanja i ispravan način gle-

Jakov, posjeduje dar budućnosti i

danja na situacije i stanja svijeta.

Često su u povijesti upravo oni od kojih biste to najmanje očekivali,

besmrtnosti.

Sve dok Jakov živi više neće biti

Kako li je tužno ako čovjek mora

gladi koja će zadesiti Egipat. Faraon

bili ti koji su u rukama držali

pogledati na svoj život unatrag, pa

je nedvojbeno shvatio dar tog blago-

ključ budućih zbivanja

mu se čini da ga je život nekako

slova za Egipat. Ali poput mnogih

prevario ili da je zaslužio nešto

ljudi koji će primiti blagoslove u

bolje! Sposobnost da se nosimo s ži-

ovom svijetu, čini se da ga to nije

On je faraona podučio velikoj po-

votnim nestalnostima, s njegovim

dovoljno impresioniralo da bi pro-

uci da je dobro na ovom svijetu sa-

padovima jednako kao i s njegovim

mijenio politiku, stavove ili ponaša-

mo po sebi nagrada i da sa sobom

usponima, čvrstog uvjerenja da sve

nje.

ne nosi nužno tjelesnu utjehu i emo-

dolazi iz ruke našega Stvoritelja,

cionalno spokojstvo. On je govorio

uvijek je bila istaknuta karakteri-

faraonu neka njega ili njegovu obi-

stika židovskog naroda.

telj ne procjenjuje kratkovidnim mjerilom materijalnog uspjeha i stalne dokolice.

To je bilo njegovo objašnjenje ve-

Ali Jakov i njegovi potomci će stoljećima progoniti egipatsko društvo sve dok ga konačno ne uspiju

Jakov se može osvrnuti na svoj

prevladati. Ovo je sudbina i misija

buran život, život razočaranja i

Izraela tijekom njegove vrlo duge,

tuge, a ipak razabrati znamenitost i

burne, ali velike povijesti. ■

besmrtan spomen za sebe i svoje

like židovske lekcije "da utrka nije Godina 15 13Broj 11 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zastoj

"I on (Josef) isprati svoju braću … i

umu. Kako će Ja'akov prihvatiti za-

reče im: nemojte se uzrujavati putem".

panjujuću vijest da je Josef još uvi-

(Berešit, 45,24).

jek živ? Kako će reagirati? Što će

Talmud (Ta'anis 10b) objašnjava: rabin Elazar kaže da je Josef rekao svojoj braći da se ne zaokupljaju ha-

reći ševatim o svim ca'ar i boli koju je podnio u dvadeset i dvije godine?

Kako će se osjećati?

ha bio ispravan.

To nas uči važnosti marljivog učenja Tore, učenja na dubokoj razini, a ne tek površno, jer tako čovjek stječe sveobuhvatan uvid u Toru i njene zakone. Takvo učenje Tore bit će is-

lahičkim pitanjima kako se ne bi

Ipak, čak i ako se objašnjenje rabi-

crpno i upamćeno. Iz toga također

putem izgubili. Rabin Elai ben Brah-

na Elazara o Josefovom upozorenju

proizlazi da učenje Tore, bez obzira

ja dovodi u pitanje takav stav jer

protumači na jednostavnoj razini -

na okolnosti, treba nastojati nikada

saznajemo da ako su dva učenjaka

da je Josef upozorio braću da ne

ne prekidati.

na putu, a ne raspravljaju o riječima

razgovaraju o halahičkim i filozof-

Tore, zaslužuju da ih proguta vatra

skim aspektima prodaje - teško je

(Melahim II, 2,11). Za Talmud tu ne-

razumjeti kako je Josef mislio da će

ma proturječja budući da citat skre-

se njegova braća upustiti u tešku

će pažnju na izostanak bilo kakvog

raspravu dok putuju zabačenim i

razgovora o halahi, dok rabin Ela-

nepoznatim cestama.

zar govori o suzdržavanju od du-

Raši objašnjava da noću, ■

kad bitka staje, vojska se treba baviti učenjem Tore.

Toru treba učiti na

Dubokoj razini, ne tek površno,

Istina je, međutim, da je Josef vrlo

jer tako čovjek stječe

dobro poznavao svoju braću i shva-

sveobuhvatan uvid u Toru

Sefer Zihron Meir pita zašto Josef

ćao je da njihovim životima uprav-

i njene zakone.

misli da će se njegova braća uključiti

lja Tora. Nema u svijetu tih okolno-

u bilo kakvu raspravu o Tori. Uos-

sti koje bi zauzele mjesto učenju To-

talom, oni su tek saznali šokantnu

re. Nadalje, oni će sigurno željeti

Učimo (Jehošua 5,13-14) da se pred

vijest koja ima dalekosežne posljedi-

preispitati cijeli slučaj prodaje i ana-

Jehošuom kad je bio u Jerihu, netko

ce, a imaju i mnoge druge brige na

lizirati je li njihov prvotni psak hala-

pojavio s isukanim mačem u ruci.

boke analize halahe.

Kad ga je upitao je li prijatelj ili neprijatelj, čovjek je odgovorio da je "zapovjednik Hašemove legije." Talmud objašnjava (Megila 3a): anđeo mu je rekao da je dan ranije Jehošua propustio prinijeti redovitu popodnevnu žrtvu a sad zanemaruje učenje Tore. Raši objašnjava da noću, kad bitka staje, vojska se treba baviti učenjem Tore. Talmud navodi da se Jehošua odmarao te noći usred doline (ha'emek), a rabin Johanan da učimo kako je boravio u dubinama Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Zastoj

(umka) halahe. Rabin Šmuel bar

dvjeda, niti zato što je napisao Sefer

Unja navodi ovdje da je proučava-

Tehilim. Umjesto toga, "jošev baše-

nje Tore veće od prinošenja žrtve.

ves" se odnosi na činjenicu da je Da-

Iako postoje mnogi razlozi koji bi

vid HaMeleh sjedio na podu, a ne

izuzeli Jehošuu i židovski narod od

na jastucima ili pokrivačima dok je

učenja Tore - sudjelovanje u ratu,

učio. Zato mu je Hašem rekao: Tah-

iscrpljenost od borbe, okruženje

kemoni ili tahei kamoni - ti ćeš biti kao

koje je sve samo ne pogodno za

Ja. Ja ću proglasiti gezeira, a ti ćeš ga

učenje – i pored toga je podvrgnut

poništiti. Osim toga, roš ha-šališi –

kritici i anđeo se pojavio s isukanim

bit ćeš glava trojice, aludirajući na

mačem kako bi se prijekor naglasio.

trojicu avot.

U prvom poglavlju Hilhos Talmud Tora Rambam navodi da svaki pojedinac, bez obzira na status ili okolnosti u životu – bio bogat ili tako siromašan da mora skupljati novac od vrata do vrata, bio mu život miran ili težak, bio on mlad ili

Rambam navodi da je svatko dužan učiti do svog posljednjeg dana na Zemlji, kao što je rečeno (Devarim 4,9): "Ne ukloni ih [riječi Tore] iz srca ni jednoga dana svoga života."

star, zdrav ili bolestan - mora učiti Toru. Nadalje, navodi Rambam

Veliki gaon rabin Moše Feinstein

(Halaha 10), svatko je dužan učiti do

bio je poznat po neuobičajenoj us-

svog posljednjeg dana na Zemlji,

trajnosti u učenju Tore. On doslov-

kao što se kaže (Devarim 4,9): "Ne

no nije gubio ni trenutka. Obično,

ukloni ih [riječi Tore] iz srca ni jed-

kada je bio pozvan za alija, jedan od

noga dana svoga života." Osoba koja

njegovih učenika bi mu donio Sefer

se ne bavi Torom, zaboravlja ono

Mišnajot na bimu tako da može učiti

što zna.

između alijos. Jednom je netko pred-

Talmud (Mo'ed Katan 16b) donosi zanimljivo

tumačenje

pasuka u

Šmuel II (23,8), što dodatno naglašava značaj učenja Tore. Pasuk navodi: "Ovo su imena moćnih (ljudi) Davida HaMeleha: jedan koji zasjeda (jošev baševes), oštrouman čovjek (tahkemoni), zapovjednik (roš hašališi)." Kroz igru riječi, rabin Abahu kaže, to opisuje Davidovu veličinu.

Prevela Dolores Bettini

ložio da mu se dopustiti da se malo odmori kao i svi drugi kada su po-

zvani za alija, a ne da mu se donosi sefer. Kada je učenik tražio da to potvrdi rav Moše, on je odgovorio: "Molim i dalje mi donosite Sefer Mišnajos na bimu. Nije bitno gdje osoba stoji; jedino što je bitno jest da je vrijeme dragocjeno i ne treba ga gubiti." ■

Ne zato što je ubio Golijata ili meGodina 15 15Broj 11 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Imuni na želju za osvetom Ovaj odjeljak prepun je emocija i intrige. Prošlog tjedna završili smo s Josipovim proglasom da će Benjamina zadržati kao roba. Juda istupa naprijed kako bi osporio tu odluku i umjesto Benjamina ponudio sebe.

Dvojica najmoćnije braće drže svaki svoju stranu. Niti jedan neće popustiti ni za milimetar, tenzija je opipljiva. Napokon, Josip, preplavljen emocijama, ne može više izdržati.

On sve šalje van iz sobe i otkriva svojoj braći svoj identitet. Oni su, razumljivo, prilično šokirani. Josip šalje poruku svom ocu koji odmah kreće na put kako bi se ponovno susreo sa svojim najdražim sinom.

Jakov se upoznaje s faraonom te se sa svojom obitelji nastanjuje u zemlji Gošen u Egiptu, u prvom židovskom getu – naravno, u predgrađu! Kako se glad nastavlja, Josip otkupljuje svu zemlju u Egiptu za faraona u zamjenu za žito.

Nedavno sam dovršio čitanje briljantne knjige Alexandera Dumasa – Grof Monte Cristo. To je jedan od poznatih romana i ja ga smatram nevjerojatno dobro napisanim i napetim. Međutim… za mene je bio također i uznemirujuć, duboko uznemirujuć. Negdje na razini Ane Karenjine. Ne samo da se radi o osveti Edmonda Dantesa – pedantno planiranoj kako bi izazvala maksimalnu bol i poniženje onima koji su mu naudili, i ne samo da je Dantes naizgled neosjetljiv na masivnu kolateralnu štetu koju uzrokuje, čak i prema ženi koju je jednom volio, te prema smrti nevinog djeteta; već je ono što me najviše uznemirilo to što knjiga naizgled uzdiže 'vrlinu' osvete.

Kontrast sa Josipom, u ovotjednoj parši, ne može biti veći. Edmond Dantes je bio u zatvoru 14 godina.

Josipa su njegova braća prodala i on je živio kao rob, a zatim u zatvoru 13 godina. Gotovo identična iskusStrana 16

nuti!) jer ga je očigledno B-g poslao u Egipat pred njima kako bi prokrčio put za njihov opstanak tokom godina gladi. Drugim riječima… nisu braća prodala Josipa u ropstvo u Egipat. B-g je to učinio. Da, oni su bili oruđe kroz koje je B-g ostvario svoju volju. Ali, na kraju svega, Josip ne bi bio u Egiptu da to B-g nije htio. Tako, u Josipovim očima, kakvu bi krivnju on mogao pripisati svojoj braći?

tva. Nijedan ne čeka da bude izbavljen; svaki od njih radije objeručke prihvaća prilike koje mu dolaze na put kako bi se uzdigao iz dronjaka do slave i sreće bez premca. No, ovdje završava svaka sličnost. Dok Edmond Dantes ide za hladnom i nemilosrdnom osvetom, Josip izgleda nema ni jedne osvetničke misli na umu. A za to mu ne nedostaje prilika. On je drugi najmoćniji čovjek Egipta i njegova braća mu se obraćaju za pomoć, ne znajući tko je on. Oni su u potpunosti ovisni o njegovoj milosti i, umjesto da im nanese štetu, on njihove grijehe naplaćuje ljubavlju – i interesom. Što je to što je Josipa učinilo naizgled imunim na želju za osvetom?

Mislim da je to povezano s Josipovom karakteristikom o kojoj sam već govorio. On je živio, hodao i disao s B-gom. Za Josipa, B-g nije bio neki apstraktni ideal, već opipljiva istina. On je vidio B-ga u sebi, u drugima, u snovima i u svakodnevnim životnim događajima. Tako, kad se Josip otkrije svojoj braći, on im kaže neka ne brinu (a možemo razumjeti zašto bi mogli biti zabri-

Budimo sigurni, on je prepoznao njihovu potrebu da preuzmu odgovornost za svoje krive izbore i akcije – te je stoga razradio plan kako bi im pomogao da uvide greške ■svojih puteva. No, to je bilo za njih. Iz njegove vlastite perspektive, on nije na njih stavio nikakvu krivnju za ono što su učinili. On im nije 'oprostio'.

Jer, u njegovim očima, nije bilo ničega što bi trebao oprostiti.

Povjerenje u B-ga uključuje imunitet protiv želje za osvetom. Jer kada čovjek shvati da svijet radi samo za njegove najbolje interese – i da ljudski izbori doprinose tome, kakav god bio njihov motiv – on neće osjećati želju za osvetom prema nekome tko je učinio nešto što ga je dovelo tamo gdje treba biti.

Da je bar Edmond Dantes to shvatio – da ga je zatvor poučio, intelektualno i emocionalno. On je postao velik čovjek na mnogo načina. I zatvor ga je doveo do neizmjerne slave i bogatstva. Zatvor je bio najbolja stvar koja mu se dogodila u životu.

Ali gledajući kroz svoju osobnu ljutnju i frustraciju njemu je to bilo nemoguće vidjeti, i tako je osveta bila njegova jedina opcija. Za Josipa, čovjeka koji je hodao s B-gom, njegova braća bila su dio božanskog plana.

Jedini mogući odgovor prema njima bio je ljubav. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Pouke Josefovog epskog susreta Nakon što se Josip razotkrio svojoj braći, rekao im je: "Sada se nemoj ljutiti na sebe. To je bio plan Vječnoga."

Bile su to utješne riječi, ali iako je to bio plan Vječnoga, oni su postupili potpuno slobodno kada su ga prodali u ropstvo. Vječni je to mogao učiniti i na druge načine.

Oni ni na kakav način nisu mogli izbjeći svoju krivicu. Pa kako da se ne ljute na sebe?

Odgovor leži u riječi "sada". Talmud kaže da riječ "sada" ukazuje na tešuvu. Primjereno pokajanje čovjeka za ono loše što je učinio, tako da odluči da to više neće ponoviti, i trudi se da iz svog karaktera ukloni one iskvarene osobine koje su omogućile da dođe do tih pogrešnih postupaka, može ukloniti teško breme prošlosti s njegovih ramena i omogućiti mu da se posveti "sadašnjem trenutku", sadašnjosti koja je neopterećena.

Ako učinimo primjerenu tešuvu, nema potrebe da se ljutimo na sebe zbog svojih pogrešaka.

Malo je priča u Tori koje su toliko bremenite emocijama i psihološkim spoznajama kao što je to epski susret Josefa s njegovom braćom. Prvo, vidimo kako umovi velikih ljudi, Jakovljevih sinova, mogu biti izopačeni ljubomorom i mržnjom do te mjere da su u stanju opravdati počinjenje tako jezivog čina, prvotno planiranje da ubiju svog brata, a kasnije njegovu prodaju u ropstvo.

Ovu priču čitamo iz godine u godinu, no ona nikada nije izgubila svoj emocionalni naboj. Ja sam do sada slušao ponavljanje ove priče više od sedamdeset godina, pa ipak kad čujem čitača Tore kako kaže: "I Josef se više nije mogao suzdržavati pa poviknu: 'Neka svi napuste ovu prostoriju!', i zatim reče: 'Ja sam vaš brat, Josef, kojeg ste prodali u ropstvo u Egipat' (Brešis 45, 1-3), stisne me u grlu kao da to po prvi put čujem.

Godina 15 17Broj 11 Strana

Ima nekoliko psiholoških poruka u ovom epskom događaju. Rečeno nam je (Raši, Breišis 37) da je Josef bio zapanjujuće sličan Jaakovu. Istina, kada je napustio svoju braću sa sedamnaest godina, brada mu još nije narasla, a sada je nosio bradu.

No i Jaakov je imao bradu. Zar nisu mogli uočiti sličnost? Midraš kaže da su ušli u grad na deset različitih vrata, jer su se htjeli raspršiti gradom, da potraže Josefa. Očito su smatrali da će ga moći prepoznati među tim brojnim stanovništvom.

Pa ipak, ovdje, točno ispred njega, oni ga nisu bili u stanju prepoznati! Čudno!

Midraš kaže da kad je Josef htio uzeti Šimona za taoca, Šimon je savladao sve vojnike koji su bili poslani da ga sputaju. Josef je potom poslao svoga sina, Menašea, dječaka od osam godina, koji je Šimona jednim udarcem u leđa, srušio na zemlju, na što je ovaj izjavio: "Ovaj udarac je iz doma mog oca!"

Netko iz Jaakovljevog doma u Egiptu? Osmogodišnji dječak! Nije li očito da to može biti samo Josefov sin?

Za stolom na objedu, Josef ih je posjeo, govoreći: "Reuven, Šimon, Levi, itd., sinovi iste majke, sjedite ovdje. Dan i Naftali, sinovi iste majke, sjedite ovdje" itd. Može li biti očitije? Ipak, čak i kad se Josef razotkrio svojoj braći, njima je bilo teško povjerovati da je to on!

Vjerujem da je ovdje na djelu fenomen poricanja. Poricanje, negiranje, je psihološki obrambeni mehanizam koji djeluje podsvjesno, i osoba ga ne primjećuje. To je mehanizam koji čini da je osoba nesvjesna nečega, spoznaja čega bi bila izuzetno uznemirujuća. Kako bi osobu zaštitilo od boli, poricanje čini osobu slijepom prema onome što joj se nalazi ravno pred očima, a ona to nije u stanju vidjeti ništa više nego li je slijepac sposoban vidjeti dugu.

Braća su bila uvjerena da su Josefovi snovi njegove grandiozne fantazije, a ne proročanstva, te ih je njihova mržnja prema onome za što su smatrali da je bila njegova želja da vlada nad njima navela da ga

prodaju u ropstvo. Da su našli Josefa kako radi kao nečiji rob, oni bi ga bez problema prepoznali. Njihova podsvjesna obrana, koja ih je štitila od toga da shvate da je bilo pogrešno to što su smatrali da njegovi snovi nisu bili ništa drugo do njegove grandiozne fantazije, gurnula ih u poricanje, tako da kada su se poklonili pred njim, poput snopova u snu, oni si nisu mogli dopustiti da priznaju da su njegovi snovi bili proročki i da su se ostvarili. Tora nam je time dala jasan slučaj poricanja.

Jedna od upadljivih pogrešaka u cijelom ovom epskom događaju jest način na koji je Jaakov reagirao kad je saznao istinu? U blagoslovima ■ koje je uputio svojoj djeci prije svoje smrti, Jaakov jedva da aludira na taj postupak braće, a oni kasnije šalju Josefu poruku da je Jaakov tražio da im se ne osveti. Ali kako je Jakov reagirao kad je doznao da je Josefov krvlju natopljeni plašt bio prijevara, i da su mu njegovi sinovi priuštili dvadeset i dvije godine nečovječne patnje? Zar nije vikao na njih i proklinjao ih zbog njihovih laži i nezamislive žalosti koju su mu prouzročili? Zašto nam Tora ne iznosi njegovu reakciju?

Odgovor je jednostavan. Tora nam ne iznosi Jaakovljevu reakciju jer Jaakov nije reagirao. Midraš tvrdi da je Jaakov rekao: "Vječni se odvratio od mene", a Vječni je rekao: "Ja upravljam događajima kako bi njegov sin postao potkralj najvećeg carstva na svijetu, a on se žali."

Josef je rekao svojoj braći: "Niste me vi poslali u Egipat, već Vječni" (Breišis 45,8). Nije to bilo nešto čime bi se ublažila njihova krivnja, već istinsko vjerovanje. Tijekom žalovanja Jaakov je bio lišen b-žanskog duha, ali onog trenutka kad je saznao da je Josef živ, b-žanski duh mu se vratio i on je shvatio, kao što je to shvatio i Josef, da su braća bila pijuni u rukama Vječnog. On je čvrsto vjerovao da nisu braća bila ta koja su ga prodala u Egipat, već da je to bio Vječni, pa im je stoga dao tek packu po ruci prije svoje smrti. nastavak na sljedećoj stranici Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

"Ne osvećuj se" i "Nemoj biti kivan" Razmotrimo micvu "ne osvećuj se" i "nemoj biti kivan". Rambam objašnjava zašto se ne bih trebao osvećivati. Pretpostavite da netko kaže: "Neću ti dopustiti da se koristiš mojim telefonom." U meni sve ključa.

Zašto mi nije dao da upotrijebim

(nastavak sa 17. stranice)

Hoću li ići uokolo i prikupljati deset milijuna dolara samo zato što mi nije dozvolio da se koristim njegovim telefonom? Čini se glupo, zar ne? Zamislite da znam koliko zla osveta, ta najružnija emocija, nanosi mom srcu. Da li je vrijedno toga?

Majmonides kaže da bez obzira što vam netko učinio, to nije vrijedno toga. Sebi biste nanijeli mnogo više zla nego što vam ga je on nanio. Osvetom sami sebe kvarite. Ona nije vrijedna toga. Rambam kaže da na svijetu ne postoji ništa što je dovoljno snažno da bi bilo vrijedno da sebe iskvarite, da padnete tako nis-

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

U tome se sastoji istinska emuna.

Ne reagirati nakon dvadeset dvije godine patnje zato što je čovjek vjerovao i pouzdavao se u Vječnog.

Još jedan aspekt u epizodi s Josefom je pitanje koje su postavili brojni komentari Tore. Budući da je znao koliko duboko njegov otac mora da tuguje, zašto Josef nije poslao poruku svom ocu: "Nemoj tugovati za mnom, ja sam živ."

Moj pokojni brat, Rav Shloime zt"l, daje odgovor o kojemu valja pažljivo promisliti.

Rambam (Hil. tešuva 2,4) kaže da je za istinsku tešuvu potrebno više od samog kajanja. Tešuva zahtijeva cje-loviti preustroj karaktera, tako da osoba može reći , "Ja više nisam ona osoba koja je počinila taj grijeh.

Ja sam sada druga osoba." Kada se to postigne, "novu osobu" se ne drži krivom za ono što je prethodna osoba bila učinila.

Strana 18

njegov telefon? I onda odlučim da mu se moram osvetiti. Zamislite da će me osveta koštati deset milijuna dolara.

ko da se osvetite. Ako imate imalo razuma, zaboravite to, budite iznad toga.

Gajiti ljutnju, biti kivan na koga, nije osveta, no svaka misao zauzima mjesta u mom srcu. Trebali biste na umu imati druge stvari, a ne pamtiti što vam je netko učinio. Rambam kaže da jedini način na koji će ljudi ikada moći živjeti zajedno jest ako zaborave loše stvari.

Idemo malo dublje. Svet Hinuh kaže da vjerujemo u slobodu izbora.

S jedne strane osoba ima slobodu izbora, pa zašto se onda ljutiti na nekog drugog? I on ima svoju slobodu izbora, ali na višoj razini postoji nešto što se naziva božanska providnost. Unatoč mojoj slobodi izbora da postupim kako želim, ono

Pouke Josefovog epskog susreta

Jedan od načina na koji se pokazuje da je netko postao druga osoba, kaže Rambam (isto 2,1), jest da ako se osoba nađe u sličnim okolnostima kao onda kada je sagriješila, ali ovaj put postupi drugačije, i ne ponovi grijeh, to je znak da se doista promijenila i da je sada druga osoba.

Da je Josef svojoj braći samo tako oprostio, on bi bio velikodušni svetac, a oni bi bili najniži pokajnici, osuđeni da zauvijek nose sramotu svojega čina. Josef je čuo njihove riječi kajanja (Breišis 42,21), ali ono što im je htio dati je bila prilika da se iskupe kako bi mogli imati osjećaj dostojanstva i samopoštovanja i hodati ravno, visoko uzdignute glave.

Da bi to postigao, Josef je organizirao događaje tako da bi Binjamin, koji je sada postao Jaakovljev miljenik, bio osumnjičen za krađu, te bio zadržan kao rob. Kako bi braća reagirala? To im je bila prilika da ponove svoj grijeh. "Dobro, očev novi miljenik je lopov. Mi se možemo savr-

šeno dobro slagati i bez njega. Riješili smo se Josefa, koji je bio očev miljenik, i sada se možemo riješiti Binjamina."

Ali ovaj put su braća postupila drugačije. Jehuda je rekao: "Poštedi Binjamina. Vrati ga njegovom ocu.

Ja ću biti rob umjesto njega." Kada je vidio da su se braća doista iskupila, Josef im se tada mogao otkriti.

Očuvao je njihov ponos.

Josef je mogao poslati poruku Jaakovu, ali to bi razotkrilo sve, i braća nikada ne bi imala priliku da se iskupe. Josef je znao da će se snovi ostvariti, i on je stvari isplanirao tako da simuliraju prvobitni grijeh.

Ali zašto je dopustio da njegov otac pati? Ovo je snažna poruka.

Josef je dobro poznavao svog oca, i znao je da bi Jaakov rado prihvatio dvadeset i dvije godine patnje kako bi omogućio svojoj djeci da steknu samopoštovanje, a ne da budu ostatak svog života shrvani krivicom. ■

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: "Ne

što mi netko drugi učini je moja božanska providnost. Ono što ja činim je potpuno slobodan izbor u mom svijetu, i zaista ti ne bih trebao učiniti ništa loše. Ako ti meni učiniš meni nešto loše, u mom svijetu to je bila božanska providnost. U tvom svijetu to je bio slobodan izbor, ali što se mene tiče, bila je to božanska providost. Majmonides kaže da su sloboda izbora i božanska providnost nešto što naši umovi ne mogu razumjeti, što ne mogu dokučiti.

Tanka linija između slobodnog izbora i božanske providnosti toliko je tanka da je ne možemo pojmiti.

Ovdje dolazi sveti Raavad koji se suprotstavlja Rambamu: ako ne možeš razumjeti, kako možete govoriti o tome? Zašto si to stavio u svoju knjigu? Rambam piše samo stvari koje može razumjeti. Rambam kaže da svojom glavom možete razumjeti da to ne možeš razumjeti, pa je to stavio u nju. Raavad kaže da je to toliko duboko da ne možete niti razumjeti da ne razumijete, pa nema potrebe govoriti o tome. Prema Majmonidesu unutar dosega mog

Postoji iopće zlo koje nije usmjereno protiv bilo nekog određenog postupka ili stvari.

To zlo nastoji spriječiti svaku osobu da bude ono što bi trebala biti. uma je da mogu razumjeti da ne razumijem, ali Raavad kaže ne, ovo je toliko daleko van ovog svijeta, da to ne možete razumjeti. Što nam ova rasprava kaže o tome kako da postupimo? Zamolim nekoga da mi učini uslugu i dozvoli mi da nazovem s njegovog telefona. On kaže da mi ne dozvoljava. Kakva bi

Godina 15 19Broj 11 Strana

osvećuj se" i "Nemoj biti kivan"

trebala biti moja reakcija? Moja bi reakcija trebala biti da najvjerojatnije sada ne bih trebao obaviti taj telefonski razgovor. Čovjek je bio tek majušni glasnik B-ga koji je rekao: "Nemoj telefonirati." Dakle, da sam ja doista vjerovao u B-ga, onda bih rekao, "Hvala vam što ste mi dostavili poruku." U mom svijetu ja imam toliko veliku slobodu izbora da nema ničega što me može zaustaviti. Ako želim, mogu razbiti sve prepreke svijeta, no kada se radi o nekom drugom, onda ne mogu učiniti ništa. Ja mogu slobodno izabrati jedino kako ću ja postupiti. U trenutku kada se moram nositi s nekim drugim, nastaje tako debeli zid, da ja ne mogu ništa učiniti. Stoga sveti Hinuh kaže da se ne biste trebali osvećivati, jer ako prema nekome gajite gnjev, to znači da ne vjerujete da je to od B-ga.

Istina je, na određeni duboki način, u tom se trenutku završava vrijeme za slobodan izbor. Ja imam izbora u svom privatnom svijetu, ali

nemam izbora u tome hoću li biti Židov ili ne. Naprosto nemam, jer ja jesam to. Ako oskvrnem svoju slobodu izbora, ja uništavam čitavu svoju dušu; od sebe činim bogalja.

Reb Nahman kaže da postoje dvije vrste zla. Jedno je kad želim dati u dobrotvorne svrhe, a moje zlo dođe i kaže mi: "Nemoj dati!"

A postoji i opće zlo koje nije usmjereno protiv bilo kojeg konkretnog postupka ili stvari. Ono je usmjereno protiv moga bića, protiv onoga što bih trebao biti. Njega nije briga što ja radim. "Učini sve što želiš da bi bio svet. Budi svet, baš me briga za to, samo nemoj biti ono što trebaš biti, jer to je dublje od bilo kakve stvari na svijetu." Zlo nastoji spriječiti svaku osobu da bude ono što bi trebala biti. "Nemoj biti Židov. Čak i ako želiš biti ono što jesi, nemoj biti realan u vezi toga." Zlo se drži zadnjim snagama, "samo nemoj biti u potpunosti ono što trebaš biti." Moramo otfikariti ovo zlo. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Vajigaš nas uči još jednoj tajni o tome kako možemo stvarati čuda.

Prethodna paraša (Mikec) završava time da je Josefov srebrni pehar pronađen među osobnim stvarima Benjamina (najmlađeg Jakovljevog djeteta i jedinog koji mu je ostao od Rahel). U tom trenutku naša paraša započinje, i kaže: "Onda mu (Josefu) pristupi Juda i reče..." (vajigaš, na hebrejskom), Zohar se pita zašto je Tora izabrala upotrijebiti glagol "vajigaš" (u hebrejskom postoji još mnogo sinonima za glagol "pristupiti"), te objašnjava da je korijen riječi "vajigaš" NGŠ ( )‫ש‬.‫ג‬.‫ )נ‬koji je isto tako i korijen riječi "hitnagšut" (sudar) - sudar između dvaju svjetova: Fizičkog zemaljskog svijeta kojeg predstavlja Jehuda (Juda), čiji je potomak Kralj David, sefira Malhut našeg materijalnog svijeta, ispunjenje naših potreba, želja i volje.

S druge strane tu je: Duhovni svijet kojeg predstavlja Josef - sefira Jesod koja prikuplja sve božansko obilje i prenosi ga na sefiru Malhut. Sefira Malhut određuje i kontrolira koliko će božanskog obilja ući u naš život. Budući da u duhovnosti ne postoji prisila, nitko osim nas samih ne može odrediti količinu svjetla koja će se otkriti u našem životu. Sudar koji smo spomenuli, sudar je između dvaju suprotnih poriva - našeg poriva za povezivanjem s našim Stvoriteljem te potrebama, porivima i željama našeg tijela.

Kad osjećamo da nema strujanja u našem životu to je znak da ispunjavamo samo materijalne porive i poStrana 20

trebe, te da nismo povezani sa sefirom Jesod i božanskim obiljem. Da bismo se ponovno povezali mi trebamo stvoriti čudo (nes) u svom životu. Hebrejska riječ nes (čudo) slična je riječi lanús (bježati) i lehitnoses (dizati se gore i iznad nečega).

To znači da trebamo bježati, pobjeći od naše fizičke, životinjske prirode,

Bit onoga zašto smo stvoreni je da budemo kreatori, da stvaramo čuda i pretvaramo tamu u svjetlost, i gorčinu u slast. od načina na koji smo se navikli ponašati čitav svoj život. Izbjeći strah, ljutnju i osjećaj da smo žrtve, i podignuti se na višu razinu. Prevladavati svoju prirodu i pronaći neki drugi način koji će nas dovesti do prave promjene i preobrazbe.

Na taj je način Juda funkcionirao.

On je stao pred Josefa i bio je spreman žrtvovati se, ne postupiti po svom instinktu za preživljavanje i boriti se za svog bližnjeg - svog oca

(on je zajamčio Jakovu da će ■Benjamin biti na sigurnom i da će se vratiti), i svog brata. Juda govori iz dubine svog srca, iz čiste nedužnosti i brižnosti za druge, i kad potpuno vjeruje da je to ispravan način, on uspijeva tu poruku predati dalje.

Zohar objašnjava da je ta poruka tajna vjere - sposobnost spajanja gornjih duhovnih svjetova i materijalnog svijeta - i kada je to postignuto "Josef se nije mogao savladati pred onima koji su stajali oko njega..." Onog trenutka kad stvorimo čudo, sefiru Jesod se više ne može zadržati i počne nam se događati sve više čuda i iznenađenja, dok nam iz gornjih svjetova dotiče beskrajno izobilje.

To je bit onoga zašto smo stvoreni – da budemo kreatori, da stvaramo čuda i pretvaramo tamu u svjetlost, i gorčinu u slast. Da idemo protiv svoje prirode i da izazivamo promjene u svom životu i životu onih koji nas okružuju na neobičan način, na altruističan način, koji je pun teškoća i prepreka, no na kraju će naš svakodnevni pakao pretvoriti u raj na zemlji. ■

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov:

Kabala - Otkrivanje skrivene mudrosti Ovaj tjedan čitamo parašu Vajigaš. To se uobičajeno prevodi "i on se približio". Sukladno uobičajenom sprezanju glagola prijevod bi trebao glasiti "i on će se približiti" - u budućem vremenu. Da, mi znamo da vav na početku riječi mijenja glagolsko vrijeme iz budućeg u prošlo. No ovo je zbog duhovnog razloga. To nas podučava da su i prošlost i sadašnjost sadržani u SADAŠNJOSTI!.

Ako pobliže pogledamo ovaj stih možemo razabrati cijelu sliku o biti ove paraša! Potrudite se i razaberite to sami! Čitajte ili skenirajte prvi stih na hebrejskom, a onda ga pročitajte na svom jeziku. Kako se ono što ste pročitali poklapa s mojim prijevodom tog stiha:

"I onda će se Jehuda približiti njemu i kazat će 'Budući si ti kao faraon, Gospodaru moj, molim te, daj da sluga tvoj progovori tebi na uho o sebi i molim te nemoj probiti nos svoj (fraza za ljutnju – gnjev) zbog sluge svog.'"

Da bi bolje razumjeli ovo proročanstvo o budućnosti moramo razumjeti na koga se odnosi «Njemu».

Većina prevoditelja razumiju to kao Josef. Zohar objašnjava da je to spajanje Jehude, kralja Izraela i Josefa, kanala za Sefira Jesod. Stoga ovo opisuje zvug (seksualni odnos) između fizičkog i duhovnog svijeta.

"Njemu" se također može razumjeti kao HaŠem. Onda je to molba za milost zbog loših djela nežidovskih naroda. Prepustit ću ovo razmatranje vašim mislima u nadi da će vas to navesti da sami istražujete različite Mašijahe opisane u našoj tradiciji.

Postoji Mašijah sin Davida! Postoji Mašijah sin Josefa! A postoji također i Mašijah sin Aarona! Nadam se da ćete početi svoje istraživanje čitajući svakoga dana iz Proroka (op.ur. dijela Tanaha, Biblije, u kojemu se nalaze knjige proroka).

U ovoj paraša ima 106 stihova.

Kodna riječ za ovu paraša je Jud He Lamed Lamed Alef Lamed. Ova se riječ prevodi kao aktivno slavljenje ili pjevanje B-gu.

Ova paraša je također jedinstvena po tome što na kraju paraša ne stoji razmak. Ona se izravno nastavlja na prvi stih paraša od slijedećeg tjedna – paraše Vajehi.

Sve ovo nam ukazuje na bit ove paraše – a to je Jedinstvo. Ova paraša se uvijek čita u mjesecu Tevetu. Tevet je trebao biti mjesec iskazivanja energije Hanuke ali zbog pogreške Gad Ben Jaakov Avinu to iskazivanje je premješteno na slijedeći mjesec, mjesec Švat. (opaska autora u e-mailu mjeseca: navedena greška nije nigdje opisana no ipak je tradicija odlučna u navodu da je Gad pleme povezano s mjesecom Tevet. Riječ Gimel Dalet ima korijen Gimel Dalet Dalet te se povezuje sa rezanjem ili komadanjem – u biti stvara razjedinjavanje) Unatoč tome, Tora se obraća svim generacijama tako da imamo mogućnost da kroz aktivno vršenje sputavanja (op.pr.učenje Kabalista o tehnici mijenjanja razine svijesti kroz zaustavljanje naših reakcija i prepozna-

Godina 15 21Broj 11 Strana

vanja uzroka za iste da bi ih promijenili i reagirali iz više razine svijesti tj. ne iz ega nego želje za dijeljenjem) iskažemo svog vlastitog Mašijaha u svom životu.

Neki me student jednom upitao što to znači. To znači razinu bliskosti s HaŠemom i razinu svijesti u našim životima koja nam ne dozvoljava da činimo djela koja nas odvajaju (od Njega). To je razina svijesti koja vam dozvoljava da vidite svako drugo ljudsko biće kao sebe samog. Kad je drugi čovjek povrijeđen – povrijeđeni ste vi! Kad on uživa i veseo je – i ■ vi ste! Želite li podići svoju svijest na tu razinu?

Onda slijedite ove korake 1. ocijenite gdje se duhovno nalazite!

2. počnite Košer izvora!

učiti

Kabalu

iz

3. preuzmite odgovornost za svoje postupke koji izazivaju bol u vašem životu!

4. učite Židovsku Meditaciju – počnite sa svakodnevnim izgovaranjem ili pjevanjem molitve Ana Bekoah!

5. naučite sve što možete o svom imenu i svom Tikunu korekciji (iz Židovske Astrologije)

6. preuzmite na sebe više učenja Tore nego što to činite sada!

7. čitajte ili skenirajte Zohar svakog dana sa sviješću o dijeljenju energije koju primate kroz ove postupke.

Uživajte u čitanju! Šabat šalom ■ Prijevod Tamar Buchwald

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Z akon na djelu Dom reba Jaakova bio je raskošno uređen. Uz sve ostalo, bio je prepun starog posuđa, koje je on uporno donosio s brojnih putovanja. Jednog dana sluškinja je bila nepažljiva, pa je, čisteći staklo i porculan, razbila skupocjenu posudu. Kad je to vidjela, gazdarica se toliko razljutila da je počela vikati iz svega glasa i vrijeđati sluškinju.

Reb Jaakov je to neko vrijeme slušao, pa joj reče: "Ti znaš da je zabranjeno vikati na bilo koga; nesretna djevojka je važna isto toliko koliko i ti sama."

"Je li to moguće! Pa ona je napravila tako veliku štetu," nastavila je u istom tonu žena.

"Ti možeš zahtijevati da ona plati štetu, ali ne smiješ vikati i vrijeđati," nastavi mirno reb Jaakov.

"Ako je tako," nije prekidala vikati žena, "idem s njom do našeg rebea, pa neka on presudi." Žena je stavila na glavu svoj šešir i naredila uplakanoj sluškinji da ju prati. Reb Jaakov je isto tako ustao i počeo se spremati. Kad je to vidjela, žena se još jednom ljutito otrese: "Ti možeš ostati, ja mogu sama objasniti što se dogodilo."

Reb Jaakov se nije dao smesti: "Ja ne idem da bih gono što stoji između tebe i B-ga je tvoj ego. Taj ja, ta svivorio u tvoje ime; znam dobro da tebe ne treba nitko jest o odvojenom postojanju, je zid između tebe i B-ga. zastupati. Ja idem da bih zastupao jadnu sluškinju.

B-žansko je dostupno samo onom koji sebe doživljava Ona je toliko skromna i preplašena, da neće znati kako kao trunku u svemiru. "Ja" je riječ koja ima pravo značese braniti". ■ nje samo u ustima B-ga.

Treba li onda čovjek uvijek biti ponizan? Ne, kažu cadikim. Postoje trenuci kad bahatost postaje obaveza. Kad ti zlo u tebi (jecer hara) šapće u uho, "Nisi u stanju držati ovjek koji želi drugog savjetovati, se Zakona," odgovori mu, "Jesam." ■ a zainteresiran je za ishod, gori je od sljepca. ~ Magid iz Zločova Dok sljepac ništa ne vidi, zainteresirana osoba ima iskrivljenu sliku. ■ ~ R. Avraham Sohočov

O

Č

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 6 - Miješanje mlijeka i mesa

Tora tri puta ponavlja da je zabranjeno kuhati mlado u majčinom mlijeku (Izl 23,19; 34,26, Pnz 13,21).

Ponavljanje nam ukazuje da nije zabranjeno samo kuhanje, već jednako ■

tako i jedenje ili ostvarivanje koristi od skuhane mješavine (87,1). Ove biblijske zabrane primjenjuju se na meso ili mlijeko bilo koje košer behema (87,2-3). Učenjaci su zabranili jedenje mesa i mlijeka bilo koje košer

životinje, ili mesa i ljudskog mlijeka ili mlijeka i mesa košer ptica, ali su mješavine mlijeka s košer ribama ili skakavcima dopuštene (87,3-4). Kuhanje bilo koje vrste mesa u bilo kojoj vrsti mlijeka zabranjeno je zbog izgleda (vidi 87,4).

Biblijsko, "kuhanje" obavezno uključuje vatru, ali učenjaci su ga proširili i na druge vrste kuhanja (87,6; 91,8). "Meso" uključuje jestive

dijelove tijela (87,7.11) i snesena jaja

ničko skladištenje ili pohranjivanje

osim ukoliko nisu u potpunosti raz-

bilo kojega od njih u blizini hrane

vijena (87,5). "Mlijeko" uključuje je-

koja bi se mogla jesti u kombinaciji s

stive mliječne proizvode (87,6,8-9).

onim drugim, treba izbjegavati (vidi

Vime životinje se ne smije kuhati u

88,1; 91,1; 95,5-6). Osoba koja je jela

loncu ili peći s drugim mesom, pa

ili žvakala meso ne smije jesti mli-

čak ni pržiti samo, sve dok se mlije-

ječne proizvode u istom obroku;

ko ne istisne iz njega, ali nakon što

uobičajeno je čekati šest sati prije

se to učini, ono je popust svakog

nego li se to učini, a ostaci mesa na

drugog mesa (90,1-4).

rukama i ustima se moraju ukloniti

Mesni i mliječni proizvodi ne smiju se staviti na stol na kojem ljudi jedu ako postoji mogućnost da netko jede od obojega (88,1-2). Zajed-

(89,1).

Prema

većini

autoriteta,

osoba koja je jela mliječne proizvode može jesti meso odmah nakon toga, pod uvjetom da joj se ništa od toga nije zadržalo na rukama

ili ustima ili na stolu (89,2-4). Uobičajeno je ove zabrane proširiti na hranu koja sadrži meso ili mlijeko, ali ne i na hranu koja je kuhana u posudama u kojima su kuhani meso ili mlijeko (89,3; 95,1). Kruh se ne smije peći sa sastojcima dobivenim iz mesa ili mlijeka, osim ako nema opasnosti da će se jesti uz mlijeko ili meso (97,1). ■ Godina 15 23Broj 11 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Poniznost – Anava Musar nam oslikava život kao duhovne ljestve po kojima se uspinjemo, jednu po jednu prečku. Prečke na ljestvama predstavljaju osobine našeg unutarnjeg života – midot.

Način na koji pokazujete darežljivost, ljubaznost, praštanje, poštovanje i istinu – sve su to prečke vaših ljestava.

Može se desiti da je neka od osobina u vama toliko usavršena da joj nije

potrebno

uspinjanje.

Hvala

B-gu, svi mi imamo nekoliko takvih

osobina. Što se mene tiče, ja se divim ljudima koji su u stanju biti str-

pokriva sva područja na kojima va-

bahatosti (na hebrejski ga'ava), niti

še vlastito ja odigrava ulogu u va-

se trebamo držati tako da budemo

šem životu. Mi smo skloni proma-

najmanji od najmanjih, da budemo

trati svoj život i odnositi se prema

toliko duboko zakopani u prašinu

njemu kroz prizmu vlastitog ja, pa

da bismo mogli puzati ispod crva

ako na toj prizmi postoji bilo kakvo

koji nosi cilindar na glavi.

iskrivljenje, onda će nam i sve drugo u životu djelovati iskrivljeno, bili

mi toga svjesni ili ne. Tu nam zamisao mnogo klasičnijim jezikom prenosi knjiga Dužnosti srca, u kojoj čitamo: "Sve vrline i dužnosti ovise o poniznosti."

Pravilna poniznost ima toliki značaj zato što će na vašu percepciju bilo koje vaše unutarnje osobine uvelike utjecati to vidite li sebe kao kralja svijeta, s jedne strane, ili pak s druge strane, njegovim najbeznačajnijim i najmanje vrijednim■ dije-

Budući da je ona prva od 13 midot,

lom. Pa će se stoga, ako, na primjer,

ova će lekcija biti nešto duža, jer

budete razmatrali da li ste optimal-

moramo postaviti neka opća pravila

no darežljivi u životu, ili kako poka-

o tome kako provjeriti koje su naše

zujete osobinu poštovanja drugih

osobne razine osobina, a onda i ka-

ljudi, vaše shvaćanje tih osobina

ko primijeniti praktične aspekte

prelamati kroz prizmu vašeg ega.

iskustva musara.

Ako je vaš ego na bilo koji način iskrivljen, to će imati utjecaja na to

pljivi poput stijene dok voze iza ne-

Što se tiče stupnja brzine rada u

koga tko se vuče cestom kao puž.

ovom tečaju, slijedećih 13 lekcija

Da, ima takvih ljudi, mada ja nisam

trebate ići ritmom od dva tjedna po

jedan od njih.

lekciji. To će vam otvoriti moguć-

Pa ćemo za vlastito dobro, a kako

nost da prođete kroz dnevne vježbe

bismo očuvali svoju percepciju pra-

koje su sastavni dio svake od lekcija

vilnom i uravnoteženom, započeti

o 13 midot.

upravo s poniznošću.

Međutim, bez obzira na to koliko dobri bili u nekim područjima, moraju postojati i druga područja našeg unutarnjeg bića u kojima nitko od nas nije toliko potpun. Kod tih

ćete osobina pronaći svoj osobni duhovni program rada.

kako

ćete

vidjeti

svaku

drugu

osobinu.

Zlatna sredina S istraživanjem poniznosti započet ćemo za koji trenutak, no prije toga, uzmite na znanje da u očima učitelja

Jedna od prečki na ljestvama, kojoj

musara pravi način da se bude po-

su učitelji musara uvijek posvećivali

nizan nije promatrati sebe na bilo

osobitu pažnju, je osobina ponizno-

kojoj krajnosti spektra. Slijedeći pra-

sti, anava. Oni su vrlo često sugeri-

vilo "zlatne sredine" koje smo susre-

rali da je to mjesto na kojem treba

li u lekciji o popravljanju karaktera

Jedan od uobičajenih načina na

otpočeti s putovanjem musara, pa

(DT, broj 4, uz paraša Vajera), mi ne

koje se opisuje put musara je citi-

ćemo i mi slijediti taj savjet. Razlog

bismo smjeli dopustiti svojem ja da

ranje naloga Tore da se "hodi B-žjim

nije teško otkriti. Tema "poniznosti"

naraste do točke umišljenosti ili

putevima". Kada krenemo istraži-

Strana 24

Što je poniznost

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara jedan ponos. Tako, dok nas se vodi prema pravoj poniznosti, upozoreni smo da izbjegavamo svaku krajnost koja ograničava tu osobinu. Ovo je dobar praktičan savjet, ali ne daje odgovor na glavno pitanje koje trebamo postaviti, a ono glasi: Što je zapravo poniznost?

Riječ "poniznost" zvuči vrlo slično "poniženju", pa je lako steći potpu-

vati duševnu osobinu poniznosti, "hoditi B-žjim putevima" može u sebi sadržavati drskost prema kojoj ljudi osjećaju gnušanje. Tradicija se koristi najoštrijim riječima: "Tko god je ponosita srca mrzak je G-spodu" (Izreke 16,5). A Talmud (Sota 5a) dodaje u vezi ponosite osobe, "Reče B-g 'Ja i on ne možemo boraviti na

no pogrešan dojam. Prema tradicionalnom židovskom shvaćanju, poniznost nema ničeg zajedničkog s time da se bude najniže, najponiznije, najmanje stvorenje na kugli zemaljskoj. Rabin Abraham Yitzchak Kook (1864-1935), prvi aškenaski Glavni rabin Izraela, dobro je to rekao:

istome svijetu'." Ako odlučimo svoje

Poniznost je povezana s

ponašanje oblikovati prema B-žjem,

duhovnim

onda će ponositost i nama biti mr-

Kada

ska.

depresiju,

Koliko god morali biti na oprezu od oholosti, ne smijemo niti pasti u zamku da pomislimo kako je rješe-

savršenstvom.

poniznost

izaziva

neispravna

je.

Kada je prava, neiskvarena, ona ulijeva radost, srčanost i unutarnje dostojanstvo.

nje otići u drugu krajnost. Nedo-

Biti ponizan ne znači biti 'nitko i

statak samopouzdanja ne predsta-

ništa,' to samo znači ne biti 'netko'

vlja duhovni ideal. Određena vrsta

više nego što to morate biti. Napo-

ponosa je neophodna za zdravlje

kon, Mojsije, najveći od proroka, u

duše. Ova se ideja slaže s bitnim na-

Tori je opisan kao "vrlo anav

čelom judaizma, a to je da je svako-

[ponizan], više no i jedan drugi čo-

me od nas dodijeljena duša koju je

vjek na zemlji." (Brojevi 12,3).

B-g u nas udahnuo. Imati tu razinu

Ako je veliki vođa poput Mojsija

vrijednosti je čast na koju se može

bio toliko ponizan, onda je poniz-

biti ponosan. Potporu za tu ideju

nost svakako nešto više od pokor-

dobijamo iz Biblije, gdje čitamo u

nosti i povučenosti koje obično po-

vezi Kralja Jehošafata, "Njegovo se

vezujemo s tim pojmom. ■

srce hrabrilo na putovima B-žjim".

(2. Ljetopisa 17,6). Ovo je hvalevriGodina 15 25Broj 11 Strana

Strana 25

HZJZ

Sastanak s izraelskim stručnjakom za borbu protiv COVID-19 u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo HZJZ, 7.12.2021.

U sklopu boravka izraelskog stručnjaka dr. Arnona Shahara, voditelja radne skupine Maccabi Healthcare Service za Covid19 u Hrvatskoj, u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova RH i Izraelskog veleposlanstva

u Hrvatskoj dr. Shahar je sudjelovao na sastanku s hrvatskim stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja „dr Andrija Štampar“ i Klinike za infektivne bolesti „dr Fran Mihaljević“.

Na sastanku su razmijenjena iskustva borbe protiv pandemije bolesti COVID-19 u ove dvije prijateljske zemlje, a poseban je naglasak bio na docjepljivanju trećom dozom

i cijepljenju djece s čime je Izrael počeo najranije od svih zemalja svijeta i postigao izvrsne rezultate obuhvata populacije cijepljenjem, te time i stekao dobru epidemiološku situaciju.

Razmjena informacija i iskustava naših i izraelskih stručnjaka će se nastaviti i nadalje putem elektroničkih medija. ■

U tijeku su prijave za stipendije Vlade Države Izrael namijenjene hrvatskim studentima Studentski.hr, 3.12.2021.

Stipendije dolaze u dva oblika, a namijenjene su onima koji su završili najmanje preddiplomski studij.

Hrvatskim se državljanima nude stipendije Vlade Države Izrael za akademsku godinu 2022/2023.

U ovu se svrhu dodjeljuju dvije vrste stipendije:

1. Stipendije za ljetnu školu hebrejskog jezika. Riječ je o ljetnom tečaju Ulpan koji se provodi u organizaciji Sveučilišta u Haifi kroz srpanj i kolovoz 2022. godine.

2. Stipendije za studijski ili istraživački boravak. Riječ je o jednogodišnjim stipendijama koje omoguću-

ju boravak na nekom od izraelskih sveučilišta u razdoblju od 8. mjeseci tijekom 2022/2023. akademske godine.

Stipendije su namijenjene kandidatima koji su mlađi od 35 godina, a koji su završili najmanje preddiplomski studij, odnosno onima koji su upisani u diplomski, poslijediplomski ili

doktorski studij, piše na internet stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Prijava se podnosi slanjem cjelokupne prijavne dokumentacije Veleposlanstvu Države Izrael u Zagrebu i to najkasnije do 30. prosinca 2021. godine.

Više informacija dostupno je na stranicama Veleposlanstva.■

U Izraelu ubijen Palestinac koji se autom zabio u kontrolni vojni punkt na Zapadnoj obali Jutarnji list, 6.12.2021.

Ministarstvo obrane Izraela priopćilo je da se u kontrolnu postaju zabio ‘16-godišnji terorist‘ Izraelski vojnici ubili su u ponedjeljak mladog Palestinca koji se na Zapadnoj obali vozilom zabio u kontrolni vojni punkt,

Page 26 Strana 26

teško ozlijedivši izraelskog stražara, priopćilo je izraelsko ministarstvo obrane.

"U 1:20 poslijepodne, 16-godišnji terorist zabio se automobilom u kontrolnu postaju i teško ozlijedio jednog od stražara", priopćilo je ministarstvo obrane Izraela.

U priopćenju se također navodi da su ostali vojnici otvorili vatru i ubili mladića. Ranjeni vojnik, dodaje se, prebačen je u bolnicu i očekuje se da će preživjeti.

Do incidenta je došlo na kontrolnoj točki između Izraela i središnjeg dijela Zapadne oba-

Divrej Tora

le, kod palestinskog grada Tulkarema.

Palestinski premijer Mohamad Shtayyeh optužio je Izrael za "hladnokrvno ubojstvo", no nije podijelio svoja saznanja o tome što se točno zbilo. ■

Godina 15

Broj 11