2-01 - Divrej Tora - Šemot 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 13

Zagreb, šabat 18. siječnja 2020. - 21. teveta 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vajehi Jeruzalem 16:24

17:39

Zagreb

16:21

17:23

Rijeka

16:29

17:31

Split

16:27

17:28

Dubrovnik 16:23

17:24

Vinkovci 16:12

17:13

Sarajevo 16:18

17:20

Doboj

16:16

17:18

B. Luka

16:20

17:21

Beograd 16:06

17:14

Novi Sad 16:08

17:15

Subotica 16:05

17:14

Zrenjanin 16:05

17:13

Niš

16:05

17:11

Beč

16:12

17:13

Frankfurt 16:35

17:37

Edison, NJ 16:39

17:49

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 21.1.2020.

Alot Hašahar

5:56

Najranije Talit

6:31

Nec Hahama

7:30

Najkasnije Š’ma

9:48

Zman Tefila

10:35

Hacot

12:07

Minha Ketana

14:49

Plag Haminha

15:47

Šekia

16:45

Cet Ha-kohavim

17:27

Broj 13 divrejtora@gmail.com

Paraša Šemot

(Šemot 1,1-6,1) Broj djece Izraelove u Egiptu se mnogostuko povećao. Osjećajući se ugroženim njihovom sve većom brojnošću, faraon ih porobljava i naređuje hebrejskim babicama, Šifri i Pui, da kod poroda ubiju svu mušku novorođenčad. Budući da nisu udovoljile njegovoj želji, izdaje naredbu svojim ljudima da pobacaju hebrejske bebe u Nil. Dijete koje se rodilo Joheved, Levijevoj kćeri i njenom mužu Amramu, položeno je u košaru i pušteno niz rijeku. Djetetova sestra, Miriam, izdaleka nadzire košaru. Faraonova kći pronalazi dječaka, podiže ga kao svog sina i daje mu ime Moše.

Mladi Moše izlazi iz palače i otkriva u kakvim se nevoljama nalaze njegova braća. Zapazi kako Egipćan tuče Hebreja i ubije Egipćana. Sljedećeg dana ugleda

dvojicu Židova kako se tuku; kad ih opomene, oni odaju ono što je on učinio prethodnog dana, pa je Moše prisiljen pobjeći u Midjan. Tamo priskače u pomoć Jitrovim kćerima. Jedna od njih, Cipora, postaje mu žena. Moše čuva stado svog punca.

U podnožju Sinajskog brda Mošeu se iz gorućeg grma obraća B-g koji mu kaže da ode k faraonu i zatraži: „Pusti moj narod da mi može služiti.“ Mošeov brat Aharon je imenovan njegovim glasnogovornikom. U Egiptu Moše i Aharon okupljaju izraelske starješine i govore im da je došlo vrijeme njihovog izbavljenja. Narod im povjeruje, ali faraon odbija pustiti ih i čini sve da im još više oteža život.

Moše se obraća B-gu prosvjedujući: „Zašto činiš zlo tom narodu?“ B-g obećava Mošeu da je izbavljenje nadohvat ruke. ■ Prevela Dolores Bettini

 D ivr ej Tora , B’’ H, p r ip re ma i ur eđu je: Va tr os la v I va nu ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim – 1,1-17 Š’mot započinje veznikom vav da poveže rođenje Židovske nacije s temeljem kojeg su postavili patrijarsi u knjizi B’reišit. Jakovljeve se sinove s ljubavlju ponovno nabraja. Opetuje se početni broj od "70 duša" ponavlja se kako bi nam se predočio nevjerojatan porast broja Židovskog naroda čak i pod ugnjetavanjem Egipta.

Početne riječi sedre/knjige Šmot čine početna slova izraza V’hajav adam lilmod š’najim Mikra v’ehad targum – Čovjek je obavezan da preispita tekst Tore dvaput, a prijevod jednom. Baal HaTurim je proširio ovu kraticu i na slijedeće dvije riječi.

Njegova cijela rečenica glasi: "Onaj koji uči sedru 2+1, lijepo je pjevajući, zaslužit će dug život."

Završna slova početnih riječi (sofei teivot) mogu se razmjestiti tako da tvore riječ T’hilim. Kad je Izraelski narod u nevolji (igra riječima s imenom Egipta – Micrajim), on će upotrijebiti T’hilim da pomogne usmjeriti svoje molitve B-gu, i tako zaslužiti izbavljenje.

Novi kralj "koji nije znao za Josefa" smatra Židovski narod opasnošću i poduzima mjere da ih porobi i demoralizira. (Interesantno, on je prvi koji nas naziva narodom – "Am Bnei Jisrael", zvuči zgodno, zar ne?)

On čak daje uputu babicama da ubiju mušku novorođenčad prilikom rođenja kako bi spriječio razvoj ovog "potencijalnog neprijatelja" (ili da eliminira potencijalnog izbavitelja Naroda). One odbiju izvršiti njegov nalog i spase živote dječaka.

Strana 2

Va't'hajena et haj'ladim… i one su dale život dječacima”. Midraš kaže da babice ne samo da su prkosile faraonu time što nisu ubijale dječake, nego su bile odgovorne i za spašavanje onih koji bi možda umrli pri porodu.

Prirodno je da neke bebe ne prežive rođenje. Babice su bile zabrinute da će, ako se dogodi da imaju mrtvorođenče, izgledati kao da su izvršile faraonove naredbe. Njihove su molitve bile uslišane i čudom nijedno dijete nije umro. Tako im se pripisuje ne samo pomoć pri rađanju, već i davanje života nekim bebama.

Postoji istovjetna ideja o noći Izlaska. Kaže se da se čak ni uobičajene smrti koje se mogu očekivati u velikoj populaciji nisu dogodile u noći Izlaska, kako ne bi umanjile čudesnu prirodu te noći.

I zagorčavahu im život… Trope (napomene u Tori) na te riječi izgledaju neopravdano veselo za tako tužne riječi. Gaon iz Vilne ističe "sretan" ishod neuobičajeno okrutnog ugnjetavanja Egipćana. Naime, B-g je, kao reakciju na prekomjerno postupanje Egipta, skratio naše vrijeme ropstva sa izvorno prorečenih 400 godina na 210 godina. To je bilo učinjeno tako da se vrijeme počelo brojati od rođenja Jichaka, a ne otkako je Jaakov sišao u Egipat. Na to možemo gledati kao na slatki haroset na gorkom maroru.

G'matrija Faraon se bojao: Hava nithakma lo pen jirbe - Napravimo plan da se ne po v eć a br o j stano v ni ka ...

Numerička vrijednost ovog izraza je 12 + 523 + 36 + 130 + 217 = 918. Faraon je htio smanjiti broj stanovnika, B-g ima drugačiji plan: Vajomer lahem Elokim p'ru u'r'vu… - i B-g im je rekao: Budite plodni i množite se = 257 + 75 + 86 + 286 + 214 = 918.

■

Isto tako, kad prvi plan nije uspio (da babice ubiju mušku djecu), faraon naređuje: Kol haben hajilod ha'j'ora tašli huhu ... svako muško koje se rodi mora biti bačeno u rijeku. G'matrija ove fraze je 50 + 57 + 55 + 221 + 771 = 1154. Ovaj plan također nije uspio. Kao što Mišlej kaže (19,21) "Mnogo je misli u srcu čovjeka, ali B-žji plan prevladava", va'acat Hašem hi takum = 566 + 26 + 16 + 546 = 1154.

(Napomena: Nevjerojatna stvar o g'matrijama R. Auerbacha z”l je da se on koristi isključivo riječima teksta bez sužavanja i širenja koje obično nalazimo u g'matrijama.)

Levi – druga alija – 15 p’sukim – 1,18-2,10 Kada Faraon vidi da nije postigao svoj cilj, on naredi da se sva muška novorođenčad (kako Židovska tako i nežidovska) utopi. Izraelski narod, u tim nepodnošljvim uvjetima, čudom i dalje jača.

Amram ponovo bude s Joheved i rodi se muško dijete. Kada ga više nije bilo moguće skrivati (neki kažu da se Moše rodio tri mjeseca preraDivrej To ra

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: no, da su Egipćani znali kada je vrijeme poroda za Joheved; zato ga je mogla skrivati samo ta tri mjeseca), Joheved pripremi vodonepropusnu košaru i pusti ga u rijeku pod budnim nadzorom njegove sestre.

Bat Par’o pronađe Mošea, te pošalje Mirjam da dovede dojilju za uplakano dijete koje očito ne želi da bude podojeno iz egipatskih grudi.

Mirjam dovede Joheved, Mošeovu majku, koja preuzima Mošea sve dok dijete ne bude odbijeno od prsa.

Od tog trenutka nadalje, Mošea odgaja Bat Par’o (Batja) u kraljevskoj palači. Ona mu daje ime Moše.

Egipatski astrolozi pročitali su u zvijezdama da se uskoro ima roditi izbavitelj Izraela Oni su predložili sistematsko utapanje sve muške novorođenčadi (i nežidovske, pošto nisu bili sigurni iz kojeg će naroda doći izbavitelj). Kada je Moše zaplovio u košarici Nilom, astrolozi su izvijestili Faraona da je izbavitelj Izraela "bačen u rijeku". Kao rezultat ovog ne baš preciznog čitanja zvijezda, Faraon je povukao nared-

Alija po Alija

bu da se dječake ima utapati.

Na izraz: vajeleh iš… I muškarac (iz kuće Levijeve) otide… Baal HaTurim ističe da se ta fraza ponavlja samo još jednom, u knjizi o Rut: vajeleh iš mi’Beit Lehem Jehuda…

U oba slučaja, to rezultira izbaviteljem Izraela. U našem slučaju, Mošeom. U Megilat Rut, praocem Mašijaha ben Davida. Š’liši – treća alija – 15 p’sukim – 2,11-25 Vrijedi spomenuti da je mnogo značajnih događaja upakirano u ovih 15 p'sukim. Moše izađe da vidi što se događa sa Židovskim narodom. Ubija nekog Egipćanina koji je tukao Židova. Prekida borbu između dvojice Židova (Datana i Avira-

Ukoliko netko traži p'sukim koji govore o veličinu Mošea Rabeinu, mora uzeti u obzir pasuk koji nam govori da je "otišao svojoj braći". On je odrastao u faraonovoj palači. Ali, Židovi su mu bili braća. To je materijal za vođu. Postoje i drugi p'sukim koji djelomično definiraju Mošea Rabenu, ali ovo je svakako jedan od njih.

Moše je rekao ahein noda hada-

var, prema tome, stvar je poznata.

Sfat Emet u ovim riječima vidi snažnu pouku musara za nas. Kad se dva Židova međusobno tuku, kada Židovi Faraonu prijavljuju jedan drugoga, onda je očito zašto Židovski narod proživljava teži egzil od drugih naroda.

ma). Oni su vidjeli kako on ubija Egipćanina i prijavili ga Faraonu.

R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim – 3,1-15

Moše bježi u Midjan gdje spašava Jitroove kćeri od opasnosti. Uzima

Moše napasa Jitroove ovce. Anđeo mu se ukaže iz "grma koji gori ali ne sagorjeva". Moše oklijeva, B-g ga

Ciporu za ženu. Ona rađa sina, Geršoma. U međuvremenu, ugnjetavanje Egipta uvelike se intenzivira. Ljudi na to reagiraju zazivajući B-ga. I On također reagira ...

poziva. On kaže Mošeu da je čuo vrisku naroda i da će ih izvesti iz Egipta i dovesti ih u Zemlju mlijeka i meda.

Moše pita "zašto ja?". B-g uvjerava Mošea da će on biti s njim i da će kao dokaz b-žanske naravi njegove misije, Moše dovesti ljude natrag na "to mjesto" (Sinaj) da "služe B-gu" (i prime Toru). Nadalje, Moše treba narodu "ponovo predstaviti" B-ga.

Moše pita B-ga što da kaže narodu kad im dođe s B-žjom zapovijedi.

B-žji se odgovor proteže kroz 9 p'sukim (3,14-22). B-g sebe predstavlja kao E'h'je Ašer E'h'je (Alef-He-JudHe je jedno od 7 imena B-žjih koje se ne smije uništiti.) B-g daje Mošeu detaljne upute o tome što treba reći narodu. On govori Mošeu kako će

Godina 1 3 3 Broj 13 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: ljudi reagirati, a kako će reagirati Faraon. Govori mu o pošasti i o "prijateljskoj" reakciji egipatskog naroda.

R. Auerbach z”l je u ovom dijelu pronašao skriveni numerički nagovještaj. U tih 9 p'sukim nalazi se 169 riječi koje se sastoje od 676 slova.

676 = 26 na kvadrat, a 169 = 13 na kvadrat. Kratak odgovor na Mošeovo pitanje je 26-13, tj. HaŠem Ehad.

Hamiši – peta alija – 24 p’sukim – 3,16-4,17 Proročanstvo kod grma se nastavlja: B-g kaže Mošeu: (a) da okupi starješine Izraelove i kaže im da će ih B-g izvesti iz Egipta i dovesti ih u zemlju Izraela, (b) starješine će pratiti Mošea da iznese zahtjev Faraonu za puštanjem na slobodu, (c) Faraon neće pristati, (d) Ja ću udarit Egipat i onda će vas oni poslati iz

Alija po Alija

vjerovati?" B-g daje Mošeu tri znaka da ih izvede Faraonu i narodu. Moše još uvijek ispituje B-ga zašto baš on, B-g se razljuti na Mošea što je posumnjao u njegov izbor vođe. B-g obavještava Mošea da će mu Aharon pomoći u ovim pitanjima. Moše dobiva uputu da sa sobom ponese svoj poseban štap kad se predstavlja narodu i Faraonu.

Raši citira R. Yehoshua b. Korcha, koji objašnjava da kad god Tora koristi izraz "B-žji gnjev", nalazimo da je meta tog gnjeva kažnjena. U ovom slučaju, slava koja bi trebala pripasti samo Mošeu, djelomično je prenesena i na Aharon. U ovom stihu, Aharon je identificiran kao Levi.

Moše je izvorno trebao biti rodonačelnik loze Kohanima. Kao posljedica njegovog višestrukog oklijevanja da od B-ga prihvati svoju misiju,

Moše, čovjek B-žji, njegovi sinovi (potomci) će se nazvati imenom plemena Levijeva."

"Vrati se u Egipat jer su umrli ljudi koji su tražili tvoj život . Raši postali su siromašni i više nisu imali moć. Možda su i zapravo umrli?

GR”A ukazuje na riječ ha'm'vakšim, a ne na prošlo vrijeme. Oni su još uvijek tu negdje (Datan & Aviram). Štap - hamate. Baal HaTurim kaže da postoji / postojao je običaj pisara da se stave krune Tore na tet u riječi štap. Ovo stoga, da se kaže da je Moše bio deveti pravednik koji je u ■ ruci imao čudotvorni štap. (Pirkei Avot nam kaže da je štap bio jedna od stvari stvorenih u momentu razgraničenja između šest dana stvaranja i prvog Šabat B’reišita.) Prethodnih 8 su: Adam, Hanoh, No'ah, Šem, Avraham, Josef.

Jichak,

Jaakov,

Midraš kaže da je Moše imao nekoliko imena - Jered, Hever, J'kutiel, Avigdor, Avi-Soho, Avi-Zanu'ah, Tovia, Heiman, Š'maja.

Midraš nam, nadalje kaže da su ga od svih njegovih imena zvali samo imenom Moše - čak i B-g - kako bi se odalo čast dobrom djelu one koja ga je našla i spasila iz vode - Bat Par'o.

Šiši – šesta alija – 14 p’sukim – 4,18-31 Moše se vraća Jitrou i kaže mu da mora ići svojoj braći. Jitro otpošalje Mošea na put.

zemlje, (e) Egipćani će "posuditi" Izraelskom narodu mnogo stvari.

Moše pita: "Na temelju čega će mi

Strana 4

Kehuna je predana Aharonu i njegovim potomcima, a Moše je trebao biti Levi. Stih u Divrei HaJamim to potpuno objašnjava kada kaže: "A

Riječi koje je Jitro uputio Mošeu, Leh l'šalom (Idi u miru) postale su standardni pozdrav među Židovima (i drugima) kroz generacije. Gemara nam kaže da pazimo da ne kažemo Divrej To ra

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Leh b'šalom, nego da kažemo Leh l'šalom. Gemara objašnjava da kada je Jitro Mošeu rekao Leh l'šalom, Moše je otišao i bio uspješan. Kada je David HaMeleh rekao Leh b'šalom Avšalomu, zadesila ga je katastrofa (Avšaloma). Leh b'šalom se koristi kao oproštaj od pokojnika na sprovodu.

B-g kaže Mošeu da nema opasnosti za njega da to učini.

Moše uzme svoju ženu i sinove i vraća se u Egipat. B-g podsjeća Mošea na znakove koje treba upotrijebiti pred Faraonom, te da Faraon neće poslušati, i da će on (Moše) reći Faraonu da ukoliko ne oslobodi narod, B-g će ubiti njegovog prvenca.

Na putu, Cipora obreže svoga sina. Komentari objašnjavaju da Moše nije obrezao ni svog sina Eliezera zbog opasnosti pri putovanju za onog tko je nedavno obrezan, niti je odgodio svoj povratak u Egipat, što bi bilo opiranje B-žoj zapovijedi. Čini se da je bio u zabludi time što ga nije obrezao, jer mu je život bio u opasnosti sve dok Cipora nije obavila obrezivanje.

B-g kaže Aharonu da krene u susret Mošeu. Moše ispriča Aharonu sve što se dogodilo. Oni okupe starješine i Aharon im govori što će se dogoditi. Ljudi povjeruju u ono što čuju i poklone se B-gu. Š’vi’i – sedma alija – 24 p’sukim – 51-61

"A nakon toga, Moše i Aharon odu" k Faraonu i rekoše mu: "Pusti moj narod da ode ..."

Primijetite da starješine nisu spomenute. Raši nam govori da su staGodina 1 3 5 Broj 13 Strana

rješine jedan po jedan "nestajale" (u strahu od Faraona) dok je svita išla

izrečena u Gemari, ovo je tek jedna od njih.) Evo "dokaza" te tvrdnje:

Faraonu, sve dok nisu ostali samo Moše i Aharon. Tako će biti i na Si-

B-g kaže da je sada (a ne prije, dok su ljudi još imali nade) Geula spremna doći, jer su ljudi bili toliko razočarani ishodima posljednjeg posjeta Faraonu.

naju. Starješine su ostale u podnožju gore, a Aharon i Moše su uzašli.

(Tada je Aharon stao, a Moše je sam nastavio do vrha.)

Faraon odbija, pitajući tko je taj B-g Izraelov. On tada otežava teret

narodu (koji očito ima previše slobodnog vremena, jer traže trodnevni dopust). Vođe naroda nose teret novih propisa i žale se Faraonu. Faraon krivi Mošea, narod reagira gnjevom i nezadovoljstvom. Moše kaže B-gu da su njegovi napori bili kontraproduktivni. B-g kaže da ćeš sada ti (Moše) vidjeti što će B-g učiniti Faraonu ...

B-g objašnjava Mošeu da je ovaj "neuspjeh" uvod u veliki Izlazak.

Gemara kaže da "Ben David (Mošijah) neće doći sve dok ... ljudi neće očajavati za izbavljenjem". (Postoje mnoge varijante kako je ta tvrdnja

Maftir čine posljednja 3 p’sukim.

Haftara 23 p’sukim – Ješajahu 27,628,13, 29,22-23 Kao što sedra pripovjeda o Jaakovljevoj obitelji u egzilu, tako prorok govori o egzilu Naroda Izraelovog.

U sedri se nalazi B-žje proročanstvo Mošeu Rabenu kod Gorućeg grma, o izbavljenju Izraela, stajanju kod Sinaja koje će uslijediti, te ulasku u Zemlju kojom teku mlijeko i med. U haftari se nalazi proročanstvo da će doći dan kada će se oglasiti Veliki šofar, i svi će se izgnanici sakupiti gdje god bili razasuti, i doći će da služe Vječnom i poklone mu se u Jeruzalemu. Sedra govori o Prvom izbavljenju, haftara pak, o Potpunom izbavljenju. ■ Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Š’mot ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio

Rambam daje još nekoliko takvih primjera, popraćenih

kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

dokazima iz Talmuda i Midraša da je njegova analiza

Rambamov peti princip: Razlog za micvu nije micva

ispravna. Na primjer, Talmud u Zevahim 16a navodi re-

Ponekad nam Tora navodi razlog za micvu. On može zvučati poput zasebne micve, no on to nije. Na primjer, Tora govori o čovjeku koji se razvodi od svoje žene, a koja se potom ponovno vjenčava. Tora nam kaže da je, ukoliko se njezin drugi brak raspadne, on ne može uzeti natrag. Pnz 24,4. kaže: "Njezin prvi suprug, koji ju je ot-

dak: "Neće napustiti Svetište, i neće prouzročiti da Svetište postane nečisto" (Levitski zakonik 21,12 – onaj o kojem se govori je Kohen Gadol koji prisustvuje sprovodu).

Talmud izjednačuje izlazak s oskvrnućem: onaj tko izlazi oskvrnjuje, a onaj koji ne izlazi ne oskvrnjuje. Iz toga vidimo da "ne oskvrni" zasigurno nije zasebna zabrana.

pustio, ne može je ponovno uzeti za ženu ..." Isti redak

Maimonides zaključuje da je to princip u kojem su neki

zaključuje: "Ne smijete donositi grijeh u zemlju ..." Ovo

raniji sastavljači također pogriješili, no uračunavanje ra-

može zvučati kao zaseban micva, ali nije. To je razlog

zloga za micve zasebno posve je neutemeljeno. Kada bi

zapovijedi da se ponovo ne vjenča s njom.

netko upitao kako se ispunjavaju ili krše "zapovijedi" ■

Još jedan primjer: Levitski zakonik 19,29. zabranjuje

nemoral govoreći: "Nemojte dopustiti da se vaše kćeri ponašaju promiskuitetno", a zatim "ne dopusti da zemlja postane pokvarena i puna izopačenosti". Potonji dio je objašnjenje početnog dijela, a ne zasebna zabrana.

poput, da se ne dovodi grijeh u zemlju, da se zemlju ne

puni nemoralnošću, i da se ne prouzroči da Miškan postane okaljan (naša gornja tri primjera), ne bi bilo odgovora. Ako to nisu razlozi na kojima počivaju druge micvos, tada nema referentnog okvira za njihovo kontekstualiziranje. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 6. Pozitivna je zapovijed ići putevima blagoslovenog B-ga svom snagom svojom

Negativne zapovijedi 23. Negativna je zapovijed ne namamiti bilo koga od Židova da štuje idola

kao što kaže Pismo: i ići ćeš Njegovim putevima (Dvarim 28,9).

kao što kaže Pismo, Ako brat tvoj... te zamami tajno: Hajde da

Naši su učenjaci, blagosloveno sjećanje na njih, učili

služimo tuđim bogovima ... Sav Izrael neka to čuje i neka se

(Sifri, Dvarim 11,22) da ta zapovijed znači: Kao što se

boji, da nitko više ne počini takvo zlo među vama (D'varim

Sveti, da je blagosloven, naziva milostivim, i ti budi

13,7.12). Ako bilo tko namami nekog Židova da bogo-

milostiv. Kao što se Sveti, blagosloven bio, naziva sa-

štuje u idolatriji, bilo da ga namami govoreći u množini

milosnim, i ti budi samilostan. Kao što je Sveti, blago-

ili jednini, treba ga kamenovati, čak i ako ni on, niti

sloven bio, opisan kao onaj koji obzirno poštuje, i ti imaj

osoba koju je mamio nije štovala bilo kojeg idola – ali

obzirnog poštovanja. I tako sa svim odlikama kojima je

[on zaslužuje smrtnu kaznu] samim time što ju je

Sveti, da je blagosloven, opisan: čovjek treba sebe obli-

poučio da ga štuje. Za primamljivača nije nužno pre-

kovati po uzoru na Njega i hoditi Njegovim putovima.

thodno upozorenje [da je za to određena smrtna kazna].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

Strana 6

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej To ra

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Pravedni ne-Židov Za svojim Šabatnim stolom ispripovijedajte neke priče o suvremenim pravednim ne-Židovima. Usporedite dileme s kojima se suočavaju i njihova djela spasenja, s onima s kojima se suočavaju likovi u paraši Šemot, poglavlja 1-2,1 Raspravite: Što je to što čini "pravednog ne-Židova"?

• Prema mnogima, "‫ְ מ ְַל ֹ ״‬ ֹ‫ " ָד ִ ְב ִהי‬nisu bile židovske babice, nego egipatske babice za Židove. Ako je tako, odakle su prikupile hrabrosti da se usprotive faraonu?

• Što omogućuje nekome da se suprotstavi vlastitom narodu i pomogne strancu?

• Što mislite, o čemu je faraonova kći razmišljala kad je spašavala bebu Mošea?

• Mislite li da biste bili spremni riskirati svoj život da spasite nepoznatog ne-Židova?

Uzimanje zakona u svoje ruke Mnogi hvale Mošea zbog ubojstva egipatskog nadzornika i smatraju ga nenadmašnim borcem za pravdu. Međutim, drugi ga osuđuju zbog pretjerane reakcije ili uzimanje zakona u svoje ruke. S kim se sla-

žete? Je li Moše bio u pravu ili krivu kad je ubio Egipćanina?

učinke to imalo na potomstvo?

Ostala pitanja za razmišljanje vezana uz ovo:

• Je li Cipora pozitivno ili negativno utjecala na Mošea?

• Kada je dopušteno da uzmete zakon u svoje ruke?

• Kada je Moše poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan i zašto? Je li to bio razvod, razdvajanje ili nešto treće? Je li ova odluka bila opravdana?

• Je li vam dopušteno/zabranjeno / obavezno postupiti protivno zakonu u slu-aju kada je zakon pokvaren?

• Je li opravdano "pretjerano reagirati" ako je svrha probuditi ljude iz mrtvila ravnodušnosti?

• Je li dopušteno kazniti nekoga za nešto što će učiniti ili bi mogao učiniti u budućnosti?

Moše i Cipora Tora ne daje mnogo pojedinosti o Mošeovom obiteljskom životu. Je li to bio model koji bi trebalo slijediti ili je njihov obiteljski život trpio zbog mnogih Mošeovih odgovornosti kao vođe?

Još neka pitanja koja treba razmotriti:

• Kako je Moše mogao oženiti Ciporu, Midjanku? Kakva su bila njezina vjerska uvjerenja u to vrijeme? Koja su bila Mošeova? Ako je to doista bio "miješani brak", kakve je

Ogrezlo srce Kroz početak Knjige Šemot čitamo kako je faraon tvrdoglavo odbijao pustiti Djecu Izraelovu. Tora to pripisuje Hašemovom otvrdnjavanju njegovog srca.

• Možete li se sjetiti primjera suvremenih "faraona" koji slično odbiju kapitulirati pred neizbježnim porazom, iako znaju da će to dovesti do uništenja ili patnje njihovih naroda? Što vodi ove suvremene ličnosti da "otvrdnu svoja srca"? Mogu li se ogrezla srca biblijskih likova objasniti na isti način?

• Ima mnogo događaja koje pripisujemo Hašemu, govoreći: "bila je to B-žja ruka" ili slično. Jesu li svi takvi događaji zaista čudesno B-žje djelovanje ili su to prirodni događaji koje mi pripisujemo Hašemu? Ako je u pitanju potonje, zašto onda govorimo o njima kao o djelovanju Hašema?

• Seforno objašnjava da je svrha otvrdnjavanja faraonovog srca bila da mu se osigura prilika da se istinski pokaje.

On naglašava kako Hašem ne pravi razliku između Židova i ne-Židova, već im daje jednake prilike za promjenu.

Mislite li da je dar pokajanja univerzalan ili ne? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 1 3 7 Broj 13 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Unutarnja crta dobrote Kada je Moše izrazio svoje sumnje

još nalazila u njegovoj haljini. Zašto

fenomen u svojoj viziji anđeoskih

u to hoće li narod vjerovati da je on

bi postojala razlika između te dvije

bića koja „trče i vraćaju se, kao brze

uistinu B-žji glasnik, B-g mu je dao

stvari?

zrake svjetlosti“ (Ezekiel 1,14).

poseban znak kojim će potvrditi svoju autentičnost – ali bio je to

Iz toga, mudraci zaključuju,

Osobina 'puranuta' (patnje, kazne)

znak koji je u sebi nosio poruku

„B-žanska crta dobrote dolazi

nezadovoljstva nedostatkom Moše-

brže od crte 'puranuta' (patnje i

ove vjere u njegov narod.

kazne)“ (Šabat 97a).

Koji je bio znak? Mošeova ruka privremeno

je poprimila cara'at

(lepru). Čudesan znak, bez daljnjeg, ali cara'at je bolest koja daje jasan znak da je Moše zapravo kažnjen.

je druga priča. Puranut nije unutrašnji sastojak realnosti. On je pomoćni i prolazni aspekt. Njegova je vrijednost u tome da služi dobru, da

Što to znači? Zašto bi jedna osobi-

'popravi posude' kako bi one bile

na bila brža ili bolja od druge?

spremne primiti B-žju dobrotu u

Izlazak iz granica vremena

svom njenom izobilju.

U osnovi, postoji jedna suštinska

Kao rezultat toga, puranut je pod-

razlika između te dvije b-žanske

ložan granicama vremena i prostora

Mudraci primjećuju malu nedo-

osobine. Osobina dobrote (tova)

te njegova manifestacija kasni.■

sljednost u opisu Mošeove ruke koja

nalazi se u samom temelju svijeta.

poprima lepru i njenog vraćanja u

B-žanska dobrota je cilj cijelog po-

Prava priroda Izraela

normalu. Prvi puta, Moše vadi ruku

stojanja; ona je ujedinjena sa izvo-

i „njegova je ruka bijela kao snijeg“.

rom života. Iz tog razloga, ta oso-

(Izlazak 4,6). Zatim Moše stavlja svo-

bina nadmašuje granice vremena i

ju ruku u svoju haljinu po drugi

prostora. Čak i kada silazi u naš

puta i „kada ju je izvadio, njegova

ograničen svijet, u stvarnost ogra-

koža (se već) vratila u normalu“

ničenu vremenom i prostorom, još

(4,7).

uvijek možemo osjetiti njen uzvišen,

Pažljivo čitanje teksta daje nam do znanja da su se dvije transformacije

bezgranični izvor. „Osobina dobrote dolazi

Lepra se pojavila nakon što je Moše

Atribut dobrote otkriva unutarnje

izvadio ruku iz haljine; ali njegova

svjetlo, slobodno od granica vre-

se ruka vratila u normalu čak i prije

mena i prostora. Ezekiel opisuje taj

Strana 8

dio suštine života, puranut se odnosi na površne aspekte. Što se više udaljimo od prave realnosti, to više naš pogled na svijet postaje filtriran kroz leću puranuta. Vidjeti svijet kao mjesto suda i patnje je percepcija koja izlazi iz poremećaja imaginacije. Ona se ne fokusira na pravu

To je značenje talmudske izjave,

dogodile svaka na drugačiji način.

no što ju je ponovo izvadio, dok se

Dok je b-žanska dobrota sastavni

brže.“

prirodu stvarnosti, već na njezinu

vanjsku pojavu.

Preciznije – dok je B-g podučavao Mošea pravoj prirodi Izraela, iza vela vanjštine – površnost puranuta

Divrej To ra

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook:

Unutarnja crta dobrote

bila je razotkrivena. Mošeova ruka

može se na-

izgledala je gubavo samo nakon što

zvati

je bila izložena vanjskom svjetlu. U

nošću

koja

području istinske biti, nije bilo mje-

dolazi

stjeca-

sta za patnju i kaznu; ta osobina

jem okolnosti.

pripada samo površnim vanjskim

Zbog nesigur-

pojavama.

nosti, siroma-

Mošeova ruka bila je obnovljena svojim originalnim zdravljem čim ju je vratio u svoju haljinu, što pokazuje da atribut dobrote odražava

unutarnju srž stvarnosti. On je povezan sa korijenom stvaranja te prelazi sve granice ograničenog svemira. Stoga B-žja dobrota nije ograničena kalupom vremena pa „dolazi brzo.“ Prava poniznost „B-žji anđeo pojavio se pred Mošeom u srcu vatre, u središtu trnovitog grma.“ (Izlazak 3,2)

Zašto je B-g odabrao niski, trnoviti grm kako bi se objavio Mošeu?

Lijek za groznicu Talmud (Šabat 67a) propisuje specifičnu proceduru za onoga tko pati

od groznice. Pacijentu se savjetuje da svakog dana odreže granu trno-

poniz-

štva,

nedos-

tatka

talenta,

inteligencije, socijalnog statusa itd. Čovjek se može osjećati ranjiv i beznačajan.

Međutim, to nije istinska poniznost. Kada bi se okolnosti promijenile, novostečena snaga, bogatstvo ili prestiž mogli bi lako obmanuti čovjeka da počne vjerovati u svoju vlastitu važnost.

niska i nevažna biljka. Raste na zapuštenim mjestima, ne stvara hranu niti sjenu za druge. Čak odbija i in-

može početi vjerovati u svoju veliku

stima. Ona je utemeljena na prepo-

vrijednost. Stoga nam mudraci sav-

znavanju naše istinske vrijednosti,

jetuju da grm odrežemo do samog

na uvidu u srž duše, te na jasnom

korijena. Mi uklanjamo sve površne

razumijevanju prirode stvarnosti.

aspekte i ostavljamo samo onu

ignorirati sve što se nalazi izvan našeg egocentričnog svijeta. Kako pobjeći od takvih obmana?

Tu zamku možemo izbjeći ako prepoznamo promjenjivost naših okolnosti. Siromaštvo, bolest itd.,

imaju moć da nas učine svjesnima naše ranjivosti. Svijest o potencijalu

Rav Kook napisao je da postoje

nas do ispravnog vrednovanja naše

Godina 1 3 9 Broj 13 Strana

Po svim kriterijima, trnovit grm je

zbog svoje izoliranosti, trnovit grm

Poniznost stjecajem okolnosti i prava poniznost dva oblika poniznosti. Prvi oblik

Lekcija trnovitog grma

nost je neovisna o životnim okolno-

demo lako obmanuti te da počnemo

Što imaju grmovi sa groznicom?

poniznost.

našem mjestu u svemiru. Ta poniz-

ga blizu zemlje i reći:

Koja je svrha ove čudne procedure?

iskrenu

zbog svog oštrog trnja. No, upravo

skog uma dozvoljava nam da bu-

si manji od svih.“

steknemo

objektivnijeg izvora: iz svijesti o

nožem. Dok reže grm, podrezivat će

zato što si veći od svih, već zato što

da

terakciju sa drugim živim bićima

Nažalost, nestalna priroda ljud-

Njegova Prisutnost prebiva u tebi

toga

Prava poniznost dolazi iz drugog,

vitog grma koristeći se željeznim

„Trnoviti grme! Sveti nije dao da

do

slabosti koji je ugrađen u nas, vodi prave vrijednosti, i tako nas dovodi

suštinsku vrijednost grma – njegov korijen, njegovu povezanost sa ostatkom svemira. B-g je svoju prisutnost objavio u grmu, ne zbog važ-

nosti grma, već zbog njegove istinske poniznosti koja ostaje nakon što je posječen do korijena.

Procedura koju Talmud preporučuje vezano uz trnoviti grm, omo-

gućava čovjeku da spozna svrhu svoje bolesti: postizanje istinske poniznosti. Ta je osobina lijek za sve neobične groznice i obmane. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Neočekivani vođe, izbori i odluke U ovotjednoj paraši upoznajemo se sa glavnom središnjom figurom čitave Židovske povijesti – čak i čitave povijesti civilizacije, našim učite-

ljem Mošeom. Tora, kako joj je običaj, ne donosi nam puno pojedinosti o Mošeovom životu od trenutka kada mu je bilo tek dvadesetak godina i kada je bježao od Faraonovog gnjeva zbog toga što je ubio Egipatskog nadzornika, sve dok se ponovo ne pojavi kao vođa porobljenog Židovskog naroda, kada mu je već osamdeset godina.

Legenda kaže da je Moše za to vrijeme bio kralj jednog afričkog naroda. Tora nam jedino govori kako je naišao na Jitrove kćeri, spasio ih od opsjedanja njihovih rivala – muških rivala – pastira, i na kraju oženio je-

dnu od njih, Ciporu, te ostao raditi kod svog tasta, Jitroa.

Barem naizgled, ovo baš nije rezime za najvećeg proroka, vođu i zakonodavca u ljudskoj povijesti. A

opet, začudo, to je šablona koja se ponavlja u Židovskoj povijesti. Učili su nas: “Čovjek svojim očima vidi samo ono što je na površini, dok G-spod

Strana 10

vidi pravo srce i osobine osobe.”

Veliki

kralj David,

mesijanski

predšasnik Židovske i ljudske povijesti, čak se ni proroku Samuelu nije

učinio dostojnim da utemelji Židovsku kraljevsku lozu. Čitava Židov-

utjecaj makar nisu došli stazom uobičajenom u svijetu ješiva. Neki od njih su doslovce bili anonimne ličnosti sve dok se njihova veličina

u Tori i i kao vođana neki način nije pokazala u javnosti.

ska povijest, zapravo čitava povijest

Sredina iz koje dolazi, jihus, obi-

čovječanstva, nije ništa više nego

teljsko rodoslovlje, obrazovanje i

zbir nepodudarnosti, tobožnjih slu-

prethodno iskustvo svakako treba

čajnosti i neočekivanih odabira i

uzeti u obzir kada se bira partnera,

zbivanja. Čitava je ljudska povijest

zaposlenika, vođu i svakoga kome

uistinu područje nedokučive B-žje

će biti dodijeljene velike odgovor-

volje.

nosti. No u Židovskom životu uvi-

Tora očito ne želi vođe Izraela koji

imaju savršeno porijeklo i osnovu.

Talmud nas jezgrovito poučava da

■

jek moramo biti pripravni za neočekivano, a posebno što se tiče vođa u Židovskom društvu.

nitko ne bi smio biti postavljen na

Moše, David, Gaon iz Vilne i

neku javnu dužnost ako na svojim

mnogi drugi postali su neočekivani

ramenima ne nosi ”sanduk sa gma-

vođe Izraela kroz B-žju milost i svo-

zovima što plaze. ”

ju osobnu marljivost, talente, kariz-

U našem bučnom i nesređenom svijetu izraelske politike, ova se izreka mnogo puta štuje do krajnjih granica. Ipak, očito je da se veliki lideri mogu pojaviti sa čudnih mjesta i sredina. U naše današnje vrijeme veliki vođe i učitelji zajednica Tore istakli su se i stekli značajan

mu i odanost prema B-gu i narodu Izraela. Rabini su ponovo ispravno ustvrdili “Narod Izraela nikada nije lišen niti ostavljen bez vodstva.” Te vođe se mogu pojaviti s iznenađu-

jućih mjesta, no oni se uvijek podižu zato da bi nas usmjeravali i učvrstili.

Divrej To ra

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein:

Neočekivani vođe, izbori i odluke kom

mala

nju se podsjećamo time što su njeno

kolijevka s djeteš-

pluta

ime nosile mnoge Židovske žene

cem

te

tijekom tisuća godina Židovskog

posegne za njom

postojanja. Običaj kojim nastavlja-

prije nego li je se

mo Židovske žene nazivati po njoj

dohvate krokodili.

izražava zahvalnost Židova za nje-

Zatim ugleda upla-

zin čin kojim je spasila jedan život i

kano dijete, i mada

za njenu humanu gestu suosjećanja.

Mošeom,

je to dijete Židovskih robova, ona se sažali nad njim i

osigura mu dojilju, te ga na kraju dovede kući u palaču gdje ga odgaja kao svog sina.

Moïse sauvé des eaux par la fille de Pharaon, Marc Chagall , 1966

U Tori nalazimo mnogo slučajeva kada neznanci, naizgled pasivni promatrači, koji nemaju nikakve veze s glavnim akterima i događajima priče, odigraju glavnu i presudnu

ulogu u razvoju priče. Na neki način oni postanu katalizatori svega što se kasnije događa.

Bjegunac koji je uspio pobjeći pa dolazi obavijestiti Avrahama da je

Lot zarobljen, i čovjek koji je našao Josefa kako luta poljima u potrazi za svojom braćom, tek su par primjera ove teme koja se stalno ponavlja u biblijskom pripovijedanju. U ovotjednoj paraši tu neznanu ulogu u Židovskoj povijesti i svjetskoj civilizaciji igra Faraonova kći.

Dok se sa svojim služavkama spušta prema Nilu ona spazi kako rijeGodina 1 3 11 Broj 13 Strana

lijevka koja je plutala rijekom bila van njenog domašaja, no ona je svejedno pružila svoju ruku da je pokuša privući sebi. Kad ljudska bića učine sve što je u njihovoj moći za neki plemeniti cilj ili za neko dobro djelo, tada su mnogo puta Nebesa

Iz ovog čudesnog

ta koja to nastave. Ruka joj se na ne-

i nevjerojatnog slije-

ki način protegla dovoljno daleko

da događaja pojav-

da kolijevku privuče sebi i spasi

ljuje se veliki Moše

bebu.

da na posljetku Ži-

dovske robove povede iz Egipatskog ropstva i dovede ih k Tori i neprolaznosti pri objavi na gori Sinaj. I mada je sigurno B-g taj koji nadzire razvoj svih ljudskih scenarija, ljudska bića, sa svojim

izborima i odlukama koja donose, te postupanju u skladu sa svojim odlukama, su ona kroz koje se priča o

Talmud nas uči da je, izgleda, ko-

čovječanstvu

nastavlja

dalje

razvijati.

Faraonovu kćer ništa nije prisiljavalo da bude suosjećajna prema bespomoćnom Židovskom djetetu koje se našlo u opasnosti. To je bio njen izbor, i taj je izbor omogućio

pozitivan zaokret sudbine sveg čovječanstva. Židovi imaju tradiciju da je ime Faraonove kćeri bilo Batja – kći samoga B-ga, da se tako izrazim. Na

I opet, ovaj gotovo mitski splet

ljudskog izbora i Nebeskog vodstva doveo je do ovog koraka naprijed u povijesti čovječanstva. Tora naglašava da Batji nije bilo dovoljno da tek privremeno spasi djetešce od

smrti, već se pobrinula za djetetovu dobrobit sve do kraja, konačno ga odgajajući kao svog sina u Faraonovoj kraljevskoj palači.

Mi mnogo puta činimo dobra i

suosjećajna djela, ali ih činimo tek djelomično, ne završimo zadatak do kraja. Talmud nas uči da “Ako tko započne micvu, mi mu kažemo: 'Dovrši je do kraja.'“ Ono što je Batju učinilo besmrtnom među čitavim Izraelom bio je njen čin potpunog i dragovoljnog suosjećanja, dobrote i milosti. Šabat šalom. ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Pravi 'adam gadol' Stih u parši Šemot kaže: „A dječak

tugovao nad njima.“ Prava karakte-

zato što se nikad nije veselio nad

je narastao (vajigdal hajeled) pa ga je

ristika velikih ljudi jest da šire svoj

padom svog prijatelja“. Temeljna

odvela faraonovoj kćeri da ga uzme

osobni svemir te razmišljaju i brinu

filozofija Tore je „Kada tvoj nepri-

za sina…“ (Šemot 2,10) Sljedeći stih

o drugim ljudima.

jatelj padne, ne raduj se.“ (Mišlei

kaže, „Jednog dana kada je Moše već odrastao (vajigdal Moše), otišao je do svoje braće i vidio je njihov teret…“ Raši komentira ponavljanje riječi 'vajigdal' (narastao je). Kao što smo već spominjali prethodnih go-

dina, ovi se stihovi odnose na različite vrste zrelosti. 'Vajigdal hajeled' odnosi se na činjenicu da je Moše postao fizički velik dječak. Međutim, 'vajigdal Moše' uči nas da je Moše postao 'gadol' u značenju 'adam gadol' – velika osoba.

Moše je postao velika osoba jednom zaslugom: Otišao je do svoje braće i vidio je njihov teret. Moše je imao opciju ostati u luksuzu faraonove palače i praviti se da ne vidi svoju židovsku braću. Međutim, on je odabrao drugačije. Raši kaže, „On je svoje oči i srce usmjerio kako bi

Biografija Moše Rabenua do trenutka u kojem je primio misiju da Židove izvede iz Egipta je vrlo tanka. Znamo samo nekoliko stvari iz njegova ranijeg života. Međutim,

24,17). Međutim, kada razmišljamo o Rav Zeirinom komentaru, izgleda kao da on ne predstavlja osobnu veličinu, već prije temeljnu pristojnost rabinskog učenjaka.

svi događaji koje znamo iz tih go-

Jednom sam vidio – u Hasidishe

dina imaju jednu zajedničku crtu –

Sefer – da izraz „Nisam se radovao

suosjećanje za svoje bližnje Židove.

nad padom mog prijatelja“ (lo sasti

To definira veličinu. On je imao

b'takalas haveiri) znači „Kada sam

sposobnost da proširi svoje hori-

■ druslavio svoju 'simha' i čuo da se

zonte te da ne misli isključivo na

gom Židovu dogodilo nešto loše,

sebe. Mjera u kojoj čovjek može

nisam se više mogao radovati ni

osjetiti tuđu bol je mjera njegove

nad vlastitom srećom, znajući da je

veličine.

drugi Židov u boli.“ Ja sam imao

Poznata gemara (Megila 28a) raspravlja o razlozima kojima su razni

Amoraim pridavali zasluge za svoju dugovječnost. Rav Zeira objasnio je svojim učenicima da je dug život zaslužio (između ostalih razloga),

legitiman razlog da se radujem: udalo se moje dijete, rodilo mi se dijete, ili štogod treće – ali ako sam znao da netko drugi pati, nisam se mogao u potpunosti radovati zbog suosjećanja i empatije koju sam imao prema toj osobi.

To je koncept 'vajigdal Moše' – on

je postao 'gadol' (velika osoba) zbog 'vajare b'sivlosam' – vidio je patnju svoje braće: „Svoje je oči i svoje srce usmjerio kako bi tugovao nad njima.“

U rujnu 1970. godine, Rav Huntera, zt''l, držali su kao taoca palestinski teroristi koji su oteli avion koji je letio iz Izraela u New York.

On i drugi židovski putnici nekoliko su tjedana držani kao taoci u Jordanu. Konačno, Rav Hunter je pušten. Kada se vratio u Ameriku, njegovi studenti i obožavatelji organizirali su za njega veliki doček na aerodromu. Došlo je tisuće ljudi.

Strana 12

Divrej To ra

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Pravi 'adam gadol'

Gotovo čitav svijet ješive došao je

od početka vremena – kako znati da

diti. Tog je dana SSSR prestao pos-

dočekati ga.

postoji B-g? Prema židovskoj reli-

tojati. Ne znam kako je bilo kada je

giji, svaki čovjek mora vjerovati da

Rimsko Carstvo prestalo postojati.

postoji B-g. To se odnosi na sve

Ne znam je li postojao poseban

ljude, bez obzira na to kolika je

datum u kalendaru na koji su ljudi

razina njihovog IQ-a, jesu li veliki

mogli pokazati i reći – „danas je pao

filozofi ili ne te neovisno o tome

Rim“. Ali vidjeli smo kako je SSSR

jesu li veliki intelektualci ili ne.

prestao postojati.

Rav Moshe Feinstein, zt''l, bio je među onima koji su došli dočekati svog kolegu. Rav Moshe ušao je na

aerodrom i vidio pjesmu, ples i glazbu. On je otišao do svirača i rekao im da zaustave glazbu. Objasnio je, „Rav Hunter se vraća i to je velika radost. On je velik čovjek i

Kako čovjek može doći do takve svijesti?

Da nam je to netko rekao 3 godine ranije, ne bismo mu vjerovali. Da

trebamo slaviti njegov povratak

Ovaj nam stih kaže kako je Moše

nam je rekao godinu dana prije, ni

kući. Međutim, postoji još sedam

Rabenu postao uvjeren da postoji

tada mu ne bismo vjerovali. Ja sam

obitelji čiji su bližnji još uvijek zato-

B-g. Moše je do tog zaključka došao

odrastao u eri Sputnika i Nikite

čeni. Kako mi možemo svirati i pje-

na temelju pitanja koje je imao. Nije

Hruščova koji je vikao „Mi ćemo

vati dok neki Židovi još uvijek ne

to bilo komplicirano pitanje, niti je

vas pokopati“. Postojala je istinska

znaju hoće li njihovi bližnji preži-

bilo veoma duboko. To je bilo jed-

nesigurnost i strah da je on možda u

vjeti ili umrijeti?“

nostavno pitanje koje je svatko mo-

pravu. SSSR nije bio samo zlo car-

gao postaviti: Zašto grm ne izgara?

stvo, bio je također i moćno carstvo.

Čim je Moše postavio to pitanje, B-g

Ja sam odrastao u vrijeme kada smo

mu se javio.

se morali natjecati s Rusima. Morali

To je ono o čemu je govorio Rav Zeira: „Nisam se radovao kada je moj prijatelj pao.“ To je funkcija onog 'vajigdal Moše'. Prava mjera čovjekove veličine je mjera u kojoj širi svoj svemir. Čovjek koji brine o drugima gotovo jednako toliko koliko brine o sebi, on je pravi 'adam gadol'.

Koju lekciju iz toga učimo?

Najveći dokaz za postojanje B-ga je to što mi još uvijek postojimo.

Pitanje je – „Zašto grm ne sagorijeva?“ Kako jedan grm može proći kroz toliku vatru, a bez da ga ona proguta? Odgovor na to pitanje je

Ključ za otkrivenje: Zašto grm ne sagorijeva?

Rav Alpert daje nam uvid u poznatu priču o Mošeu i gorućem grmu. „Idem vidjeti ovo veliko čudo – zašto grm gori, a ne sagorjeva?“.(3,3).

Odmah

nakon

toga,

slijedi veliki povijesni događaj: B-g se po prvi puta javlja Mošeu.

Ovdje leži poruka – poruka o postizanju vjere u B-ga (emune).

Kako čovjek može postati uvjeren u to da postoji Gospodar svemira?

To je pitanje koje čovjek postavlja Godina 1 3 13 Broj 13 Strana

„A B-g reče…“, tj. – zato što postoji B-g.

Postoji priča o Frederiku Velikom koji je zatražio učenjake sa svog dvora da mu daju jezgrovit dokaz

za postojanje B-ga. Odgovor koji je dobio sastojao se od jedne riječi – „Židovi“.

smo intenzivirati učenje znanosti i matematike jer su nas pobjeđivali.

Nakon 74 godine, to se doslovno raspalo! Stalno razmišljam kako Rav Ruderman, zt''l, da je bio živ u to vrijeme, ne bi prestajao govoriti na radiju. On je strastveno mrzio ko-

muniste. Najgori epitet koji je mogao dati čovjeku bio je 'boljševik'.

Na taj dan on bi sigurno plesao. No, to moćno carstvo više ne postoji.

Pa kako to da onda 'mali grm' nije

izgorio? Mi smo sitna mala nacija koju su tlačili tisućama godina. Mi nikada nismo lansirali Sputnik niti smo poslali ljude u svemir. Zašto

Budući da postoji B-g i da On štiti

grm ne sagorijeva? Samo je jedan

svoj Izabrani narod, možemo razu-

odgovor na to – zato što postoji B-g

mjeti kako to da 'grm' – židovski

na nebesima. Ne treba osobito velik

narod – ne sagorijeva.

intelekt da bi se to shvatilo. ■

26. prosinca 1991. bio je povijesni dan. Tog se dana dogodilo nešto što

Prevela Anja Grabar

nikada nisam mislio da će se dogoStrana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nije uvijek bitno što radiš, već kako to radiš Egipat je prototip budućih naselja u egzilu. Prvo se Židovi isele u predgrađe, u ovom slučaju u Gošen.

Onda postanu uspješni. Potom se asimiliraju u egipatsko društvo i strahovito puno doprinesu. Nakon toga slijedi društveno prihvaćanje i potpuna integracija, zar ne? Ne baš.

Podigne se novi Faraon koji donese odluku da je Židovskoj djeci daleko bolje ako plivaju na dnu Nila. I tako započne progon.

Rodi se dijete koje će biti spasitelj Židovskog naroda. Spasi ga faraonova kći i on odrasta kao princ. Ona mu nadjene ime Mojsije. On ne zaboravi svoje porijeklo i kada se nađe pred Egipćaninom koji želi ubiti Židova, on ubija Egipćanina i bježi u Afriku. Mnogo godina kasnije B-g mu se objavljuje u gorućem grmu.

Nakon malo nagovaranja i prisile, Mojsije pristane da se vrati u Egipat i povede Židovski narod u slobodu.

I nije iznenađenje da Faraon nije previše oduševljen idejom da mu robovi otiđu. On odluči slomiti moguću pobunu i prije nego izbije pa znatno poveća radna zaduženja Židovskih robova. Sada ne iznenađuje ni da Židovi nisu suviše oduševljeni Mojsijevim dosadašnjim naporima i paraša završava s time da je on svima na crnoj listi – što je sastavni dio uloge Židovskog vođe.

Kod gorućeg grma, B-g je rekao Mojsiju da se vrati u Egipat (u to je vrijeme bio u Midjanu) i povede Židovski narod iz ropstva i u Obećanu zemlju. Umjesto da se odmah zaputi, Mojsije se prvo vrati domu svog tasta kako bi dobio njegovo dopuštenje da ode – što mu on tada odobri. .

Poprilično je nevjerojatno da B-g,

Strana 14

beskonačni stvoritelj svemira, zapovijedi Mojsiju da ode i učini nešto što je od općeg značaja, a Mojsije ipak osjeća potrebu da prvo o tome raspravi sa svojim tastom. No, nije to ipak toliko nevjerojatno. Ovdje je bilo više od jedne ispravne stvari koju je trebalo učiniti i samo zato što je jedna od njih bila toliko značajnija ne znači da druge treba zanemariti. .

Katkad možete naći ljude koji slijede ono za što vjeruju da je B-žja volja (poput mene, na primjer) pa se počnu ponašati bahato nadmoćno i izgube perspektivu. Oni su u pravu, svi drugi su u krivu i ništa drugo uopće nije važno. U to čak nije potrebno ni uključivati B-ga. Osobno sam oprezan prema osobi koja vjeruje da je u pravu i da se bori za pravu stvar. Sjajno je pokušati pomoći svijetu, ali je važno i kako se to čini i dok su ljudi zabavljeni spašavanjem svijeta, mene brine da bi drugi mogli postati kolateralne žrtve toga. .

Mojsiju, tom velikom čovjeku, i ‘male’ su stvari bile važne. Da, bilo je ispravno da on ode u Egipat i povede Židovski narod u Izrael. Ali to nije opravdavalo da on ne bude mensch. On je ipak morao zatražiti dozvolu. No, da mu je Jisro rekao neka ne ode, on bi morao donijeti odluku – ali to za njega nije predstavljalo izgovor za neprikladno ponašanje i barem je postavio pitanje.

Situacija se može pojaviti na poslu kada moramo otpustiti zaposlenika – i to doista može biti ispravna odluka. No, je li to izgovor da se to učini na neugodan način? Učinite to, ali učinite to na fini način. Netko je možda napravio pogrešku i morate ga prekoriti – ali zašto vam to daje pravo da vičete i budete nasilni? Za vas koji ste upoznati s trenutnim podjelama između sekularnih i religioznih u Izraelu – čovjek može biti u pravu što se tiče neprikladne razine čednosti kod drugih. No, da li to znači da se na njih smije pljunuti? I Židovski narod može vjerovati da ima isključivo pravo na zemlju Izrael. Da li to znači da oni ne trebaju razmotriti stajalište drugih koji mogu smatrati da imaju ista prava (čak iako ih zapravo nemaju)?

Biti u pravu ne znači da možeš činiti što te volja. To jednostavno znači da je tvoje stajalište ispravno. Kako se ponašaš, to ovisi i o drugim faktorima.

Mi moramo koračati vrlo pažljivo kada smatramo da smo u pravu – jer nas to može navesti da bezobzirno gazimo one oko nas. Istina je nešto što moramo tražiti i živjeti po njoj. No ona je istovremeno i opasna roba. Moramo hoditi daleko mudrije i pažljivije dok je istina na našoj strani. ■ Divrej To ra

Rabbi Shlomo Riskin:

Uloga žena

"I faraon zapovjedi čitavom svom narodu govoreći: svako muško dijete koje se rodi mora biti bačeno u Nil, dok će svakom ženskom novorođenčetu biti dopušteno da živi."

Zašto faraon pravi razliku među spolovima kada naređuje uništenje Izraelaca u Egiptu? On se očito boji ostaviti na životu Izraelske muškarce kako ne bi poveli pobunu protiv njega, no uvjeren je da Izraelske žene neće predstavljati prijetnju, jer će se vjerojatno udati za egipatske muškarce i asimilirati u egipatsko društvo.

Ova strategija ističe faraonovo nepoznavanje - ili poricanje - ključne uloge koju žene igraju u razvoju nacije, i stoji u suprotnosti s gledištem naših mudraca, koji izjavljuju da je "Židovski narod izbavljen iz Egipta zbog zasluge pravednih Izraelskih žena".

Talmud nas uči: "Uvijek svoju ženu zovem moj dome", jer je stvarni bedem doma žena u kući. Budući da je Židovska nacija izrasla iz obitelji, a obitelj je temelj svakog društva, očito je da su upravo žene od najveće važnosti.

Faraon ovo nije vidio. Očito je da on nije imao tradiciju pramajki poput Sare i Rebeke koje su usmjeravale sudbinu zadaće naroda. Za njega su žene predstavljale slabiji spol koje je tu da ga se upotrijebi i iskoristi. Zbog toga faraon pokušava iskoristiti hebrejske babice za svoj prljavi posao ubijanja muške novorođenčadi na stolovima za rađanje. Na njegovo iznenađenje, žene su se pobunile: "A babice su se bojale G-spoda, pa nisu učinile ono što im je naložio egipatski kralj da učine; one su ostavljale mušku novorođenčad na životu" (Izlazak 1,17).

Ako krenemo korak dalje, Talmud identificira izraelske babice kao Joheved (majku Mojsija i Arona) i MiGodina 1 3 15 Broj 13 Strana

riam, njihovu sestru. Midraš nastavlja da je Amram, suprug jedne i otac druge, bio predsjednik Izraelskog suda. Nakon što je saznao za Faraonovu uredbu da uništi sve muške bebe, donio je odluku da se izraelski bračni parovi razvedu kako bi se prekinulo razmnožavanje.

Na kraju krajeva, zašto bi ljudi trebali nastaviti normalan bračni život, pa da im njihovi novorođeni sinovi budu ubijeni?

Miriam kori svog oca: "Tvoja naredba teža je od faraonove! On je donio uredbu samo protiv muške djece, no ti donosiš naredbu i protiv ženske djece." Amram razuvjeren prijekorom svoje kćeri ponovo se oženio s Joheved, koja začne i rodi Mojsija, spasitelja Izraelskog naroda iz egipatskog ropstva.

Miriam zapravo slijedi lijepu obiteljsku tradiciju hrabrosti i optimizma. Njene bake, majke Amrama i Joheved, rodile su djecu za vrijeme najgorih dana ugnjetavanja. Unatoč ropstvu i pokolju svuda oko sebe, jedna majka daje svom sinu ime Amram, što znači "uzvišeni narod"; druga majka svojoj kćeri daje ime Joheved, što znači "slava B-gu".

Tolika je bila njihova sigurnost u potencijal Židovskog naroda i njihova vjera u Izvor veličine njihovog naroda.

Ove su dvije žene bile u stanju pogledati s onu stranu užasnog stanja u koje su Izraelci upali u Egiptu; njihov je pogled bio upravljen gore, prema nebeskim zvijezdama za koje je B-g obećao Abrahamu da će simbolizirati njegovo potomstvo i Savezu među polutkama koji je Hebrejima garantirao slavnu budućnost u zemlji Izrael. Te dvije ponosne bake iz Levijevog plemena zaslužile su unuke poput Mojsija, Arona i Miriam.

Faraon počinje učiti svoju lekciju

kada Mojsije zatraži trodnevno putovanje u pustinju; Faraon želi znati tko će ići. Mojsije inzistira: "Ići će naše mlado i staro, ići će naši sinovi i kćeri - cijela naša domaćinstva će ići, naše žene kao i naši muškarci".

Neki mudriji faraon bi sada dopustio samo muškarcima da odu; on bi sada razumio da se najviše mora bojati žena!

I zato nije ni čudo što se Pesah, blagdan naše slobode, u Tori slavi s "janjetom za svaku kuću", gdje su žene uključene u pashalni žrtveni obrok ništa manje od muškaraca.

U naše vrijeme ovu ideju nalazimo izraženu u održavanju Seder Pesaha (ispijanju četiri čaša vina, jedenju macesa i pripovijedanju priče o izlasku iz Egipta, itd.) koji za žene nije ništa manje obvezujući nego li za muškarce.

P.S.

Jedno od mojih najsnažnijih djetinjih sjećanja je sjećanje na Seder u kući roditelja moje majke. Čitava obitelj, uključujući sedmero oženjene djece mojih djeda i bake, kao i njihovu djecu, brojala je preko pedeset sudionika. Moj je djed vodio čitavo okupljanje čitajući Hagadu, riječ po riječ; kada bi tko imao pitanje u vezi s bilo kojim odlomkom, poticalo bi ga/ju se da postavi pitanje. Moj djed bi tada uvijek prepustio mojoj baki da odgovori, jer je jako poštovao činjenicu da je ona učila Talmud sa svojim ocem, dajanom (sucem rabinskog suda) Ravom Shlomom Kowalskim. Naime, za vrijeme Sedera, kada bi moja baka otišla u kuhinju provjeriti lonce s hranom, moj bi djed zaustavio čitanje Hagade sve dok nam se moja baka nije ponovno pridružila za stolom i tek tada bi se Seder nastavio. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Ephraim Portnoy, Breslov Research Institute:

Zašto ja to ne "osjetim"? Što je uzrok toga da čovjek gubi svoju snagu i energiju za Avodas Hašem?

Do toga dolazi zato što u srcu čovjeka svira strana 'melodija', olujni vjetar sastavljen od glasova Lošon Hora i ispraznog ćaskanja, politike, borbe i svih raznih vrsta ideja i stavova koji djeluju zbunjujuće na njegov um.

Trebamo znati da Jecer Hora stvarno nema previše načina da skrije svjetlo Hašema. Cijeli svemir pjeva i kliče Hašemovoj slavi. Podigni oči i vidi Tko je stvorio sve ovo. Netko tko odvoji miran trenutak tišine da malo pogleda svijet može doseći veliku žudnju za Hašemom. Može se probuditi neka unutarnja pjesma koja ga snažno vuče prema Hašemu, i uzrokuje da mu se zgadi sva ispraznost ovoga svijeta. Čak i ako je rođen s negativnim osobinama i sklonostima, sile nečistoće doslovno su poput kore koja pokriva voće – tu suštinu Hašemove svijetlosti koja se lako može oguliti.

Strana 16

Ovako bi stvari izgledale ukoliko bi čovjek živio sam na svijetu. Ali budući da realnost od nas zahtijeva da živimo zajedno s drugim ljudima, i mi moramo govoriti i živjeti zajedno s njima, svijet je postao pun nepriličnih glasova koji hrane snage nečistoće. To pridonosi prikrivanju ži-vota i vlastitih misli i duha, i mogućnost da se ljudi zavaraju i budu povučeni time, i da se probudi kriva melodija u cijelom svijetu, koja vuče ljude prema materijalizmu.

Jecer Hora baca ljude u stanje uma tajenja u obliku vrlo zbunjujućih misli. Do toga dolazi zbog previše slušanja i razgovora s ljudima. To uzrokuje da cijeli um čovjeka bude zaokupljen razmišljanjem samo o drugim ljudima, i mislima poput "što je rekao", "što je učinio", "zašto je to učinio", "što će učiniti da uzvrati", itd. To je poput olujne pjesme koja nabija u našim ušima i uzrokuje da izgubimo svu svoju energiju i koncentraciju. Na bazi toga možemo razumjeti da kada je um zbunjen poslovima i novostima

drugih ljudi, čovjek se ne može okrijepiti stvarnom slašću Avodas Hašem. Jednom kada čovjek bude zarobljen pjesmom i načinom razmišljanja Jecer Hora, tek kratak je put od tamo do pada i povlačenja za Jecerom Hora.

Kazna je za onoga koji ogovara da bude mecora. On je istjeran izvan tabora svetosti, nadzemaljsko svjetlo je blokirano i ne sja na njega pa se on ne može povezati na svjetlo b-žje prisutnosti. U vrijeme Beis HaMikdaša bili smo u mogućnosti vidjeti cora'as na koži čovjeka, ■ te je on imao mogućnost odmah shvatiti znak i Nebeski ukor koji mu je bio dan, obzirom da se morao pokajati da bi mu se vratilo nadzemaljsko svjetlo. Ali sada, u vrijeme našeg izgnanstva, zla melodija je prevladala svijet šireći buku nedostatka vjere, tračenje vremena u čavrljanju, ispraznog govora dok mi čak niti ne vidimo znak cora'as koji bi nas probudio. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej To ra

Rabbi Daniel Travis:

Prihvaćanje krivnje B-g upita: "Ta tko vam je rekao da ste goli? Jeste li jeli sa drveta za koje sam vam zapovijedio da ne jedete?

"Adam odgovori:" Žena koju si mi dao da bude sa mnom - ona mi je

samo za istinski pravedne.

Očekuje se od onog tko proučava Toru da nastoji postići tu kvalitetu, a ako je zadovoljan površnim provođenjem propisa koje je naučio,

dala ono što sam jeo s drveta."

(Berešit 3,11.12.)

Umjesto što nastoji prikriti svoju krivnju Adam se trebao pokušati pokajati priznavanjem svog pri-

jestupa. Primjer za takvo ponašanje je kralj Dovid, koji je smjesta priznao svoj grijeh kad ga je prorok Natan ukorio. Preduvjet za pokajanje je sposobnost da čovjek bude dovoljno iskren prema samome sebi da prizna da je pogriješio i da ga se treba smatrati odgovornim za to. Ako okrivimo bilo koga ili bilo što drugo, ili još gore, ako potpuno odbijemo odgovornost, za nas nema nikakve nade da ćemo ikada učiniti pravo pokajanje. Stoga, kada se moli za pokajanje, prije nego li se spomene bilo koje grijehe, postoji izjava o odricanju: "Nismo toliko bestidni da kažemo da smo pravedni i da nismo sagriješili, jer smo zapravo uistinu griješili." Te riječi "uistinu smo sagriješili", smatraju se bitnim dijelom ove molitve.

Netko je jednom rekao Rambamu da nije počinio nijedan od prijestupa navedenih u gornjoj molitvi. Stoga ga je upitao da li je bilo potrebno da kaže tu molitvu na Jom kipur ili ne. Rambam mu je odgovorio da ukoliko je shvatio ozbiljnost B-žanskog suda, onda će spoznati da ih je zapravo počinio.

Ta se ideja primjenjuje čak i nakon što je netko priznao svoje prijestupe. Kada je Adam konačno Godina 1 3 17 Broj 13 Strana

priznao svoj prijestup, rekao je: "Jeo sam s tog stabla i opet ću jesti s nje-

ga." Kako je Adam mogao govoriti s B-gom na tako drzak način? Sve dok osoba nije u stanju uvidjeti da njezina obrana mora da je bila oslabljena da bi ona uopće počinila grijeh, ona se nikada neće moći u potpunosti primjereno pokajati. Tek nakon što spozna da bi u trenutnoj situaciji ona mogla ponovno podleći iskušenju, moći će sakupiti snage da prevlada buduće prepreke. Adam je samo izjavio da se, budući da se okolnosti nisu promijenile, on nalazio u opasnosti da ponovi svoj prijašnji grijeh.

Uzimanje istine k srcu Kada je Avramu bilo devedeset i devet godina, B-g mu se ukaza i reče: "Ja sam Svemogući. Hodaj ispred Mene i budi savršen ". (Berešit 17,1) Tamim - savršen - znači da nema proturječja između unutarnjih osjećaja i vanjskih radnji čovjeka - da su postupci čovjeka u savršenom skladu s osjećajima u njegovom srcu.

Iako je svaka micva vrijedna u B-žjim očima, ona koja je učinjena na ovakav način posebno je draga, jer je jasna izjava božanske veličine.

Budući da je često teško postići apsolutnu sinkronizaciju između čovjekovog srca i njegovih postupaka, ova pohvala je rezervirana

njemu nedostaje važna karakteristika učenjaka Tore. U skladu s ovim, Rav Shlomo Zalman Auerbach ne bi dao svoju dopuštenje za knjigu na temu etike, ukoliko nije imao saz-

nanja da je autorov svakodnevni život odraz svega onoga što je napisao. Budući da odobrenje potvrđuje prihvatljivost autora knjige, a ne samo njezin sadržaj, on je osjećao da takva preporuka apsolutno ne bi bila istinita ako bi je on dao nekome tko iznosi mišljenje o vrijednostima po kojima ne živi.

Kada ovo svojstvo postoji na pravi način ono prožima svaki aspekt čo-

vjekovog bića, posebno govor. Osoba koja nema tamimut je licemjerna jer govori jednu stvar, a u stvari misli nešto sasvim drugačije. Kralj Dovid je ovo rječito izrazio kada je rekao: "Čuvaj svoj jezik oda zla i usne od prijevare, nepoštenje." Zlo je povezano s jezikom, a prijevara, nepoštenje, s usnama, jer iako se zao čovjek ponaša neprilično, on barem ne prikriva svoje loše namjere. Budući da je njegovo ponašanje u skladu sa njegovim namjerama, on se identificira s jezikom, koji je jedinstvena cjelina. Prijevarna, nepoštena osoba se međutim pretvara da podržava duge i pomaže im, dok je u njegovu srcu namjera da im naškodi. Poput prijevarne, nepoštene osobe i usne su razdvojene po sredini, podijeljene u dva dijela. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: ŠEMOT

Paraša Šemot označava početak nove ere duhovnog rada - Šovavim.

Naziv Šovavim tvore prva slova šest parašot koje opisuju Izlazak. Ovo je prva paraša knjige Izlaska - Šemot.

Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više, darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu laki. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo svima uspjeh!

Priča u paraši Šemot - Izlazak počinje riječima "Ovo su imena sinova Izraelovih koji dolaze u Egipat ..." a Zohar nam objašnjava da nam knjiga Izlaska pripovijeda nekoliko priča.

Površinska, jednostavna priča je poznata priča o Mošeovom izbavljenju Izraelaca iz egipatskog ropstva. Dublja priča je priča o neprestanoj borbi između naše duše (šifra: Izraelaca) i tijela (Egipat, na hebrejskom: Micrajim, iz korijena mecar (tjesnac), usko mjesto - naše je tijelo tamnica duše), i to je razlog zašto Tora govori u sadašnjem vremenu - "... koji dolaze u Egipat ...", jer ta je borba naša stvarnost u bilo kojem trenutku.

Svatko od nas ima svog faraona, pa kada zamijenimo mjesta hebrejskih slova u riječi faraon dobivamo riječ ha-oref (vrat, šija), što nam sugerira da naše tijelo okreće vrat (tj. leđa) duši. I to je prikazano u našoj priči, kada Moše kaže faraonu: "Ovako govori G-spod, B-g Izraelov: Pusti moj narod da ide ..." a Faraon mu odgovori: "... Tko je G-spod da ja poslušam njegov glas i pustim Izraelce da idu?..."

- to je tijelo koje okreće leđa duši, ili stalni rat između materijalističke svijesti i duha – bitka za naš identitet.

Zohar nas podučava da kao što

Strana 18

naše tijelo raste, tako raste i naša duša. To znači da sile duše (u našoj priči: Djeca Izraela) u naše tijelo (Egipat) ulaze postupno, u fazama.

Pravi rat započinje u dobi bar/bat micve, neposredno nakon što je naša duša nakupila dovoljno snage da se može sama boriti. Svake godine, tijekom šest tjedana u kojima se čita priča o Izlasku imamo priliku još jednom proći kroz taj rat. To se razdoblje naziva "Vrijeme šovavima" (šovavim je, na hebrejskom, kratica sastavljena od prvih slova prvih šest parašijot knjige Izlaska: Šemot, VaEra, Bo, Bešalah, Jitro, Mišpatim), u kojem se nebesa otvaraju da bi nam dopustila da ponovno doživimo proces rasta i dostizanja prave zrelosti. Istinska je zrelost psihičko stanje stvarne slobode.

Vrhunac priče o Izlasku je otkrivenje na gori Sinaj; i kada Moše donosi s gore ploče saveza rečeno je: "a pismo je bilo pismo B-žje, urezao na ploče" - a Midraš objašnjava da ne bismo trebali čitati "urezano" (harut, na hebrejskom), nego herut (sloboda). Istinska sloboda je ono psihičko stanje u kojem um može savladati sva ograničenja našeg tijela uključujući i anđela smrti.

Zohar podučava da kako bismo

prevladali tjelesna ograničenja mi moramo izabrati put ljubavi - ■"...voli bližnjega svoga kao samoga sebe ...".

Od trenutka kada se uspijemo osloboditi samih sebe i voljeti svog bližnjeg, bezuvjetna ljubav je znak da smo oslobođeni okova koji sputavaju naše tijelo.

Važno je razumjeti da se Izlazak može dogoditi u svakom području našega života. Svatko od nas ima priliku izbaviti se iz svog vlastitog Egipta. Prilika koju dobivamo u sljedećih šest tjedana je da ispravimo ona vremena kada smo postupali na nezreo, neodgovoran, sebičan način (hebrejski: šovavim).

Tjedni alati za duhovni rast Prema kabali paraša (priča) Šemot je početak jednog vrlo važnog perioda godine, šest tjedana šovavima.

Tijekom šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, pruža nam se odlična prilika da sebe dovedemo na više, slobodnije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani – prikrivena bol, sukobi i stres streme tome da izbiju na površinu. Moramo ostati strpljivi i hrabri. Tim Kabale uživo želi vam svima da uspijete u tome! ■ Prevela: Tamar Buchwald

Divrej To ra

Biseri hasidske mudrosti K rojač sudbine Živio u jednom gradiću rebe, koji je uporno i bez ustezanja upozoravao haside na greške u ponašanju. Naravno, on nikada nikoga nije izravno ukorio. Ipak, našao se tu jedan bogati i utjecajan član općine, koji je često osjećao da rebe govori upravo o njemu. Vjerojatno je za to imao i valjan razlog. I zato je on sazvao sastanak općinskih uglednika, te izložio optužbe na račun rebea. Donešena je odluka da pošalju delegaciju koja će zatražiti od rebea da prestane javno koriti utjecajne članove općine.

Rebe ih sasluša, pa im mirno odgovori: “Gospodo, ja sebe smatram samo krojačem koji

šije odijela, ne znajući unaprijed tko će ih nositi. Ali kad netko isproba odijelo i ono mu odgovara, pa ga

M oramo naučiti paziti na svaki potez koji napravimo u životu,

odluči kupiti, onda je po talmudskom pravilu to bio njegov izbor od samog početka. Odijelo je bilo namijenjeno njemu od samog trenutku kada je skrojeno.” ■

upravo onako kako to radi dobar igrač šaha prije nego što pomakne figuru.

Prije nego bilo što napravimo, moramo unaprijed misliti hoćemo li u budućnosti imati razloga da zažalimo što smo to učinili.

R. Simha Bunam iz Pšishe ■

K ad netko podučava drugoga, to je poput prelijevanja iz jedne posude u drugu.

Da bi to bilo moguće, posuda koja prima mora biti ispod one koja

B -g se skriva –

daje.

R. Moše Leib iz Sasova ■

zato da bismo Ga mi tražili.

R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 1 3 19 Broj 13 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

gije da bismo ih nadvladali. Ako dovoljno razmišljamo o našoj svrsi

Znaj što želiš Možda se to čini suvišnim govoriti, ali da biste bili motivirani,

u životu i ako razvijemo istinsku želju da ju ispunimo, možemo po-

morate znati što želite. Očigledno,

stići dovoljno jaku motivaciju da to

svi mi želimo sreću pa smo motivi-

učinimo.

rani težiti za njom, ali možemo biti zbunjeni oko toga u čemu se sreća

Usklađenost sa micvot je ključna,

sastoji. Često mislimo, Kad bih samo imao to, bio bih sretan. Međutim, ka-

ali ako to nije učinjeno sa avoda,

da postignemo što god smo poželjeli, naša sreća može trajati samo

Majka Rebbe Tzvi Hirscha iz Zidichova opipala bi odjeću svoje djece kada bi se vratila iz šula. Ako je bila suha, ona bi im rekla da nisu dobro molili.

■

naše vršenje je nedostatno.

kratko vrijeme, i tada se fokusiramo na novi cilj, Ako postignem to, bit ću sretan. Čovjek može biti vrlo motiviran da stigne u neki grad, ali ako

nema pojma gdje je taj grad, njegova ga motivacija neće tamo dovesti.

ness and the Human Spirit), istaknuo sam da je sreća samoispunjenje i da,

budući da smo stvoreni da budemo ljudska bića, a ne samo životinje sa

Koliko razmišljamo o tome što je ono što će nas zaista učiniti sretni-

intelektom, mi možemo postići to ispunjenje samo na način da posta-

ma, i to trajno sretnima? Usuđujem

nemo najbolja ljudska bića što možemo biti.

se reći da neki ljudi više vremena posvećuju razmišljanju o odjeći koju nose ili o automobilu kojeg će kupiti, nego li o tome što žele učiniti sa svojim životima. Jedan poznati autor koji je pisao o motivaciji kaže, "Ljudi su prezauzeti time da budu nesretni, da bi stigli razmišljati o onome što žele."

Iako materijalne stvari mogu učiniti život ugodnijim i možda ga ispuniti užitkom, čvrsto je utemeljena činjenica da one ne donose sreću. Pa ipak, mnogi ljudi i dalje tvrdoglavo misle da će ih ova ili ona stvar učiniti sretnima. Kao posljedica toga, oni su motivirani za stjecanje

materijalnih stvari koje ne donose istinsku sreću. A budući da oni ne shvaćaju što im zaista može donijeti sreću, nedostaje im motivacije za to.

U knjizi Sreća i ljudski duh (HappiStrana 20

Molitva je avodas Hašem. Avoda znači posao, a onaj tko radi, taj se i znoji.

Kao što smo vidjeli, potrebna je iskrena želja kako bi se aktivnost započela, no želja nije dovoljna. Čovjek se treba potruditi da izvrši že-

Mi, u biti, na svijet dolazimo kao

lju. I tu nastaje problem. Mi smo

životinje, ali uz ispravno usmjerenje

duboko pod utjecajem naših dne-

i sazrijevanje, možemo postati pra-

vnih aktivnosti, od kojih su mnoge

va ljudska bića. Baalei musar (etičari)

postale relativno ne-naporne.

kažu da je misija ljudskog bića da nadvlada svoje animalističke težnje te da živi duhovnim životom.

Sjećam se da je moja majka odlazila k mesaru kupiti kokoš, čistila

Životinje su motivirane isključivo

ju, potopila je na 30 minuta, nasolila je na sat vremena, i zatim ju tri puta

samoudovoljavanjem. Životinje u džungli nemaju koncept heseda (na-

isprala. Danas možemo kupiti kokoš "spremnu za pečenje." Kako

mjernih djela dobrote). Do one mjere do koje se odajemo samoudovo-

biste napravili gefilte fiš, trebali ste kupiti ribu na tržnici, napraviti fi-

ljavanju, do te mjere uvježbamo

lete od nje, samljeti je ručnim mlin-

svoje animalističke karakteristike.

cem, isjeckati je u drvenu posudu,

Jedino kada se uključimo u avodas Hašem i hesed, tada ispunjavamo se

oblikovati je i skuhati. Danas, većina kućanica kupuje smrznuti gefilte

kao ljudska bića i samo tada možemo postići istinsku sreću.

fiš, "spreman za kuhanje." Mi nismo imali instant hranu, fast-food

Međutim, animalističke težnje tijela imaju ogromnu silu i potrebno je mnogo odlučnosti i utroška ener-

prodavaonice, ni mikrovalne. Rublje se pralo ručno, trljanjem namočenog odjevnog predmeta o dasku za praDivrej To ra

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

nje, a kada smo dobili perilicu za rublje, bili smo presretni. Ipak, i da-

često još u većoj mjeri. Ipak, svaki novi trik se isprobava u očekivanju

životnog stila, što je utvrđeno na slučajevima ljudi koji nastavljaju

lje smo morali robu stavljati u ocije-

da je moderna znanost konačno

đivač, te ju zatim objesiti da se vani

pronašla jednostavno rješenje.

pušiti iako znaju da je dokazano da je pušenje smrtonosno. Bez obzira

suši. Nije bilo sušilica i perilica suđa. Naš susjed je imao auto koji se

palio pomoću kurble. U matematici, koristili smo logaritamske tablice i tehničke računaljke.

Stigla je elektronička revolucija i sve je postalo jednostavno. Čak je i učenje Tore dostupno na CD-u, MP3-u i telefonu. Težak rad koji se spominje u zahtjevu, "Teško radi u Tori" (Raši, Levitski zakonik 26,3), potpuno je nestao. Mi živimo u svijetu "budućeg šoka" u kojem je poduzimanje napora gotovo nezamisliva

Prestanimo sa tim samozavaravanjem. Kada shvatite da će, koji god bio vaš cilj, to zahtijevati truda, i kada ste spremni poduzeti taj napor, vaša motivacija vodit će do uspjeha.

Budući da sam dotaknuo osjetljivu i vrlo važnu temu kontrole tjelesne težine, želim reći još nekoliko stvari vezanih uz to. Najprije, da ponovim, ne postoji jednostavan način da postignete dugoročnu kontrolu težine. "Čudesne" dijete i pilule mogu dati samo kratkoročne rezultate,

na to, važno je shvatiti da prevelika tjelesna težina može rezultirati oz-

biljnim zdravstvenim problemima. Životinje u divljini nemaju poremećaje vezane uz hranu jer one jedu samo zbog prehrane. Ljudi su shvatili da hrana može olakšati anksioznost i stoga mogu koristiti hranu kao umirujuću drogu. U knjizi Mršav ti unutar tebe (The Thin You Within You), istaknuo sam ulogu niske razine samopoštovanja u poremećajima vezanim uz hranu.

i to često rezultate sa yo-yo efektom

Značajan uspjeh postignut je s

i mnogo frustracije. Iako je rješava-

onima koji su sudjelovali u skupini

nje gojaznosti operativnim zahva-

podrške. Postoji dobar razlog za to.

Primjerice, postoji gotovo univer-

tom djelotvorno, to bi trebalo biti

zalna želja za održavanjem pravilne

rezervirano samo za ozbiljne sluča-

Raši (Levitski zakonik 26,8) kaže da se nekoliko ljudi koji čine micvu ne

tjelesne težine i to je uistinu snažna motivacija. Održavanje kontrole

jeve u kojima gojaznost može biti opasna po život.

može uspoređivati s mnogo ljudi koji čine micvu. Tora kaže da jedan

stvar. Česta izjava je, "Mora postojati jednostavniji način!"

nad težinom zahtijeva trud: održivu prehranu i vježbanje. Ali to je smiješno! Mora postojati jednostavniji način! Tako izgleda da postoje milijar-

de „čudesnih dijeta“ i razne magične pilule koje obećavaju gubitak težine bez napora. Činjenica je da sve to djeluje samo kratko vrijeme, a zatim se izgubljena težina vraća,

Moramo shvatiti da je gojaznost više od kozmetičkog problema. Ona gotovo uvijek vodi u komplikacije poput dijabetesa, srčanih bolesti i visokog krvnog pritiska. Nažalost, čak ni svijest o tome nije dovoljna kako bi proizvela moćnu motivaciju koja će osobu dovesti do promjene

čovjek može odbiti 20 neprijatelja, i da 100 ljudi može odbiti njih 10.000.

Drugim riječima, skupina uvećava efektivnost pojedinca za pet puta!

Koji god bili razlozi za veću efektivnost skupine, to stoji kao činjenica.

Postoji mnogo dostupnih skupina podrške. Moguće je također da nekoliko ljudi osnuje skupinu te da prihvate program oporavka koji nema probleme sa haškafa. Mnogo je skupina započelo sa svega troje ljudi, i kako se informacija širila, okupljanje se razvilo u veću skupinu.

Kada ljudi zajedno rade na zajedničkom problemu, postoji veća snaga i motivacija. (nastavit će se) ■ Prevela Anja Grabar

Godina 1 3 21 Broj 13 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život Služenje učenjaka

da morate služiti svojim učiteljima.

Šimuš hahamim

slijedeći tuđi primjer, prvo morate

Odgovor je da ako želite učiti i rasti smanjiti vlastiti ego, do čega dolazi

Služenje učenjacina premašuje učenje od njih.

--Berahot 7B

kada jedan služi drugome. Tu osobitost vidimo kod Jošue, koji je, kako kaže midraš, bio izabran da nasli-

NAŠ CILJ nije samo intelektualno

jedi Mojsija kao vođa Djece Izrae-

učenje, već i osobna transformacija

love jer je on slagao klupe i posta-

pa nas se u skladu s time ovdje us-

vljao prostirke u učionici.

mjerava ne samo da učimo od mu-

Čin služenja je toliko važan da

drih ljudi s kojima se susrećemo u

Talmud izjavljuje, "Čak i ako je ne-

svom životu, već i da im služimo.

tko učio i dobro je upoznat ■[s Torom i zakonom], ali nije služio uče-

Upozoreni smo da nije dovoljno

nje snimljenih predavanja na njega

učiti stojeći na distanci; moramo se

manje utječe nego slušanje istih tih

približiti i na praktične načine

predavanja uživo. Rabbi Levenstein

komunicirati s našim učiteljima.

je rekao da ono što se snimkom ne

Služenje kao duhovna praksa u

Radeći to, ne samo da ćemo učiti

može prenijeti je celem Elokim –

velikoj je mjeri bilo omiljeno u mu-

ono što nas oni imaju naučiti, već

b-žanska slika – koju osoba posjedu-

sarskoj ješivi koju je osnovao Rabbi

ćemo ih i izbliza promatrati svojim

je.

Simcha Zissel Ziv. Ta ješiva nikada

vlastitim očima. Uistinu mudra osoba apsorbirala je mudrost u samu srž svog bića i to se pokazuje u svakom detalju njegovog ili njezinog života. Kad služimo našim učiteljima, doživljavamo koliko osoba mo-

že biti preobražena.

Kada služite svom učitelju, lekcije koje dobivate uključuju kako on ili ona jede, kupa se, pomaže u kućanskim poslovima, otvara knjigu i (kao što kaže stara priča) vezuje cipele. Bliski kontakt s nekim tko je ispred nas na putu može vam omo-

Kad je kralj Jošafat tražio proroka,

gućiti da bolje shvatite kako duh te

govorili su mu o Elizeju, "koji je izli-

osobe duboko prožima pojedinosti

jevao vodu na ruke proroka Ilije".

materijalnog života i ostaviti na vas

Talmud iz ovog stiha izvodi da je

utisak koji nijedna knjiga ili priča

služenje učenjaka veće od učenja od

nikada neće moći ostaviti.

njih. Sasvim sigurno vrijedi proučavati pouke mudrih ljudi koji su postojali prije nas, ali sa sobom ćemo ponijeti mnogo više učenja služeći učitelju i na taj način svjedočeći učenju izbliza - uživo i praktično.

Neki je učenik jednom upitao učitelja musara Rabbi Yechezkiela Levensteina zašto mu se čini da sluša-

Strana 22

Ova se metoda objašnjava metaforom sa šibicom koju je potrebno držati blizu fitilja da bi se prenio plamen. Za stjecanje Tore potreban

je blizak kontakt s onima od kojih možete učiti, a služenje vašem učitelju pruža tu bliskost.

njaka, on će biti neznalica."

nije zapošljavala pomoćno osoblje; umjesto toga, odgovornost za čišćenje objekta bila je prepuštena određenim odabranim učenicima. Ovi pomno odabrani učenici bili su zaduženi za sve, od pranja podova i

sječe drva do donošenja vode iz obližnje rijeke zimi kada su se bunari zamrznuli. Najbolji su se učenici natjecali za čast obavljanja ovih zadataka, i za te su se "privilegije" često nadmetali.

Jednom se jedan bogati njemački student upisao u tu ješivu. Nakon što je uzneapredovao u svom učenju i osobnom rastu, pružena mu je "prilika" da pomete učionicu. Slu-

čajno je njegova majka posjetila ješivu i zatekla sina kako mete pod.

Bijesna, otišla se požaliti Alteru

Ali potreba za bliskošću ne obja-

rekavši: "Zar ste moga sina pretvori-

šnjava zašto ova metoda naglašava

li u čistačicu!" "Da", odgovorio je Divrej To ra

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

Alter. "Onaj tko ovdje mete, pre-

družim dok to obavlja. Ispostavilo

Pirkei Avot (4,1) nam govori: "Tko je

okreće svijet", iskoristivši igru riječi-

se da je taj zadatak odlazak u trgo-

mudar? Onaj koji uči od svake oso-

ma za riječi na jidišu za metenje

vinu. On obično ne obavlja kupnju,

be", a odatle učimo da svatko može

(kert) i preokretanje (iberkert).

ali gospođa Perr je upravo imala

biti vaš učitelj. Imajući to na umu,

operaciju leđa, pa je više kućanskih

odaberite nekoga koga poštujete i

poslova palo njemu na teret. Kad

zapitajte se: Što mogu sada učiniti

smo ušli u trgovinu, uzeo je kolica,

da služim toj osobi? Možda ste već

a ja sam odmah posegnuo da ih pre-

svjesni nečega što biste joj mogli

uzmem gurati. "Ne", rekao je. "Ja ih

pružiti. Ili možete uzeti telefon i

moram gurati. Moja je micva da po-

nazvati da pitate ima li nešto što joj

mognem svojoj supruzi kad me tre-

treba. Ili jednostavno navratite do

ba." Dobro, rekao sam, ali što je s

svog učitelja, s namjerom da mu

mojom obvezom služenja svom uči-

budete od pomoći.

Ovdje je riječ je nečemu što je naglašavao Rabbi Yisrael Salanter, a to je da do svakog pravog duhovnog razvoja dolazi angažmanom u stvarnim

životnim

situacijama.

Proučavanje strpljenja u tišini vaše sobe nije ništa u usporedbi s posi-

zanjem za njom na autocesti. Biti velikodušan je jednostavno sve dok se ne suočite s ispruženom rukom.

Lako je voljeti rodbinu s distance.

Ne samo da vam služenje učitelju pruža pogled na nekoga koga ćete oponašati, već ono stvara i situacije u stvarnom životu – uključujući i izazove - koje mogu dovesti do rasta.

telju? Sigurno smo izgledali poprilično smiješno ostalim kupcima s četiri ruke dva velika čovjeka koji su gurali kolica pored polica.

PRAKTICIRANJE Možda nemate mnogo mogućnosti da u svakodnevnom životu naiđete na "učenjaka", ali postoje zamjene.

Jednom kada sam otišao posjetiti

U ovom trenutku, u svojoj glavi,

Rabbi Perra, mog učitelja musara,

identificirajte nekoga tko je za vas

rekao mi je da je taj dan jako zauzet

učitelj, kome želite biti bliski i iz

i da je jedini način na koji bismo se

čijeg primjera želite upijati lekcije.

Ako mislite da ste previše zauzeti za takvu praksu ili ako vam se svaki oblik služenja koji si možete zamisliti čini prevelikim ili premalenim, previše jednostavnim ili previše složenim, pripazite na moć potkopavanje koju ima racionalizacija.

Sigurno ima nešto što možete učiniti da budete na pomoć i uslugu, ako

ste se odlučili da ćete to učiniti. I sigurno ćete vidjeti i naučiti nešto i tijekom tog procesa rasti. ■

mogli malo družiti ako mu se pri-

Godina 1 3 23 Broj 13 Strana

Strana 23

POLITIKA:

Nesloga oko sjećanja na Auschwitz Deutsche Welle 9.1.2020.

Prije 75 godina Crvena armija je oslobodila koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau koji su njemački okupatori sagradili na teritoriju Poljske. No obilježavanje ove godišnjice prolazi u svađi.

Sada je pala definitivna odluka: poljski predsjednik Andrzej Duda neće sudjelovati na komemoraciji 23. siječnja povodom 75. godišnjice oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau koja se održava u Yad Vashemu, središnjem komemoracijskom centru za žrtve Holokausta u Jeruzalemu.

Nekoliko dana kasnije u samom Auschwitz-Birkenauu se također održava komemoracija na kojoj, iako je to planirano, neće govoriti Vladimir Putin, kao predsjednik zemlje nasljednice Sovjetskog Saveza čiji vojnici su prije 75 godina oslobodili ovaj koncentracijski logor. Između Poljske i Rusije trenutno je u jeku svađa oko pitanja krivnje u Drugom svjetskom ratu.

Poljski politički vrh, predsjednik Andrzej Duda i premijer Mateusz Morawiecki su početkom tjedna izišli pred javnost, sa zastavama Poljske, NATO-a i Europske unije iza leđa. Duda je objasnio kako ne vidi razloga "zašto predstavnici Rusije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a na ovakvom mjestu i uz takvu priliku smiju izići za govornicu dok je to predsjedniku Poljske zabranjeno".

Duda aludira na obilježavanje godišnjice oslobađanja Auschwitza u Yad Vashemu gdje govor drže predstavnici zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu, ali ne i poljski predsjednik. On je doduše pozvan ali nije predviđeno i da se stane za govornicu. Za Varšavu je ovo nerazumljivo jer, kako objašnjava Duda, na kraju krajeva većina žrtava Holokausta su bili građani Poljske. U komemoracijskom centru Yad Vashem su drugačijeg mišljenja te su poručili kako su od "1,5 milijuna žrtava Auschwitza 1,1 bili Židovi bez obzira na zemlju porijekla".

Putinove riječi Prijepor oko toga tko smije za govornicu u Yad Vashemu dolazi u trenutku kada se uvelike rasplamsala svađa oko tumačenja prošlosti. Krajem prošle godine Putin je relativizirao težinu Pakta Staljin-Hitler kojim su se tadašnja nacistička Njemačka i Sovjetski Savez dogovorili ne samo oko međusobnog nenapadanja nego i oko podjele Poljske i drugih zemalja. Tom prilikom je Putin Poljsku optužio da i sama snosi krivicu za strahote Drugog svjetskog rata. Putin je tom prilikom Jozefa Lipskog, poljskog veleposlanika u Njemačkoj do 1939., opisao kao "antisemitsku svinju". U sjeni ovih izjava je, kako poručuje službena Varšava, nerazumljivo da poljski predsjednik ne dobiva priliku za govor. Jer Putinove riječi su, kako se nadalje poručuje, "krivotvorenje povijesnih istina" i "pokušaj ponižavanja poljskog naroda".

U razgovoru za DW britanski povjesničar Roger Moorhouse kritizira pokušaje Rusije da svoju prošlost prikaže u boljem svjetlu. "Svaka zemlja ima selektivni pogled na prošlost ali ovdje se radi o aktivnom pokušaju iskrivljavanja povijesnih činjenica", kaže Moorhouse.

Djelovanje Holokaustu"

"Zakona

o

Prije nekoliko mjeseci liberalni poljski časopis "Kultura liberalna" je ustvrdio kako Poljska i Izrael imaju slične predodžbe kada je u pitanju politika odnosa prema prošlosti. "Obje zemlje se natječu oko toga kako vlastite povijesne patnje prikazati kao jedinstvene."

U ožujku 2018. u Poljskoj je na snagu stupio tzv. "Zakon o Holokaustu" po kojem svakom tko Poljsku proglašava sukrivcem za nacističke zločine prijeti zatvorska kazna do tri godine.

Zakon je u Izraelu naišao na ogorčene reakcije. Izraelska veleposlanica u Poljskoj je tom prilikom rekla kako zakon onemogućava izricanje povijesne istine. I time govori o nečemu što mnogi u Poljskoj ne žele čuti: u Poljskoj je također bilo onih koji su pomagali nacistima. Za to postoje dokumentirani primjeri poput slučaja Jedwabne gdje je u srpnju 1941. došlo do pogroma Židova pri čemu su počinitelji bili njihovi poljski sugrađani.

S druge strane, na listi "Pravednika među narodima", koja je istaknuta u Yad Vashemu, se nalazi najviše

poljskih imena. Niti jedan drugi narod Židovima nije toliko pomogao tijekom Holokausta kao Poljaci. Oni koji su pomagali Židovima dovodili su u opasnost vlastiti život i život svojih obitelji.

Na kraju je "Zakon o Holokaustu" ublažen ali tema antisemitizma time nije stavljena ad acta. Prošle godine je izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz mnoge u Poljskoj razljutio kad je rekao kako "Poljaci antisemitizam primaju preko majčinog mlijeka". Upravo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova jedan od organizatora komemoracije u Yad Vashemu što je, kako neki pretpostavljaju, moglo imati upliva na odluku predsjednika Dude da ne otputuje u Jeruzalem.

Tko predstavlja Poljsku?

Kako poručuje poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz, u Yad Vashem će otputovati "jedan drugi" predstavnik Poljske koji će, kako je Czaputowicz to formulirao za TV postaju Polsat, "slušati i možda se javiti za riječ".

Ministar vanjskih poslova je tom prilikom spomenuo i moguću povezanost organizatora komemoracije u Jeruzalemu i Rusije. "Izraelu je stalo do dobrih odnosa s Rusijom koja je važna u događajima u Siriji što ovu zemlju čini važnom kad je u pitanju sigurnost Izraela", zaključio je Czaputowicz. ■

Izrael se priprema za nove smrtonosne kiše i poplave Index.hr, 9.1.2020.

SJEVERNI i središnji dio Izraela pripremaju se za nove obilne kiše i poplave nakon što je u olujama proteklih dana poginulo najmanje troje ljudi te nastala velika šteta.

Galilejsko more poraslo je za oko 23 centimetra u 24 sata, prema izraelskoj upravi za vodne resurse. Škole u sjevernom Izraelu danas su ostale zatvorene, čime je pogođeno oko 400.000 Page 24 Strana 24

djece, objavio je radio Kan. Čovjek poginuo kad je pokušao spasiti obitelj, na sprovod mu došlo 1000 ljudi Muškarca je zahvatila i progutala vodena stihija u gradu Nahariyi na sjeveru zemlje, priopćila je spasilačka služba Magen David Adom.

Pokušavao je spasiti obitelj zarobljenu u automobilu.

Obojica izraelskih čelnika, predsjednik Reuven Rivlin i

premijer Benjamin Netanyahu, odala su mu počast u odvojenim izjavama. Nazvali su ga junakom i poslali izraze sućuti njegovoj obitelji. Mediji su izvijestili da je njegovu pogrebu prisustvovalo oko tisuću ljudi.

Zasad je poginulo sedmero ljudi Od početka kišne sezone u Izraelu je smrtno stradalo sedmero ljudi. Sve gradske službe u Nahariyi danas su bile zatvorene.

Divrej To ra

Spasilačka služba izvijestila je da je primila više od 5000 poziva za pomoć te rekla stanovnicima da izbjegavaju ići van.

U subotu se utopio mladi izraelski par zarobljen u liftu poplavljene podzemne garaže.

Građani su rekli da su zvali općinu, policiju i vatrogasce više puta, no linije su bile prekinute. Kad je pomoć konačno stigla, bilo je prekasno. ■

Godina 1 3

Broj 13