2_01 - Divrej Tora - Semot - 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 13

Zagreb, šabat 29. prosinca 2018. - 21. teveta 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Šemot Jeruzalem 16:03

17:23

Zagreb

16:00

17:02

Rijeka

16:08

17:09

Split

16:06

17:08

Dubrovnik 16:03

17:04

Vinkovci 15:51

16:52

Sarajevo 15:57

16:59

Doboj

15:56

16:57

B. Luka

15:59

17:00

Beograd 15:46

16:54

Novi Sad 15:47

16:55

Subotica 15:44

16:54

Zrenjanin 15:44

16:53

Niš

15:45

16:52

Beč

15:49

16:50

Frankfurt 16:11

17:12

Edison, NJ 16:20

17:30

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 1.1.2019.

Alot Hašahar

6:00

Najranije Talit

6:36

Nec Hahama

7:37

Najkasnije Š’ma

9:48

Zman Tefila

10:32

Hacot

12:00

Minha Ketana

14:33

Plag Haminha

15:27

Šekia

16:22

Cet Ha-kohavim

17:04



Broj 13 divrejtora@gmail.com

Paraša Šemot

(Šemot 1,1-6,1) Broj djece Izraelove u Egiptu se mnogostuko povećao. Osjećajući se ugroţenim njihovom sve većom brojnošću, faraon ih porobljava i naređuje hebrejskim babicama, Šifri i Pui, da kod poroda ubiju svu mušku novorođenčad. Budući da nisu udovoljile njegovoj ţelji, izdaje naredbu svojim ljudima da pobacaju hebrejske bebe u Nil. Dijete koje se rodilo Joheved, Levijevoj kćeri i njenom muţu Amramu, poloţeno je u košaru i pušteno niz rijeku. Djetetova sestra, Miriam, izdaleka nadzire košaru. Faraonova kći pronalazi dječaka, podiţe ga kao svog sina i daje mu ime Moše.

Mladi Moše izlazi iz palače i otkriva u kakvim se nevoljama nalaze njegova braća. Zapazi kako Egipćan tuče Hebreja i ubije Egipćana. Sljedećeg dana ugleda

dvojicu Ţidova kako se tuku; kad ih opomene, oni odaju ono što je on učinio prethodnog dana, pa je Moše prisiljen pobjeći u Midjan. Tamo priskače u pomoć Jitrovim kćerima. Jedna od njih, Cipora, postaje mu ţena. Moše čuva stado svog punca.

U podnoţju Sinajskog brda Mošeu se iz gorućeg grma obraća B-g koji mu kaţe da ode k faraonu i zatraţi: „Pusti moj narod da mi moţe sluţiti.“ Mošeov brat Aharon je imenovan njegovim glasnogovornikom. U Egiptu Moše i Aharon okupljaju izraelske starješine i govore im da je došlo vrijeme njihovog izbavljenja. Narod im povjeruje, ali faraon odbija pustiti ih i čini sve da im još više oteţa ţivot.

Moše se obraća B-gu prosvjedujući: „Zašto činiš zlo tom narodu?“ B-g obećava Mošeu da je izbavljenje nadohvat ruke. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״ ״ ״מ״ ״״״ו״ע״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 17 p’sukim – 1,1-17 Š’mot započinje veznikom vav da poveţe rođenje Ţidovske nacije s temeljem kojeg su postavili patrijarsi u knjizi B’reišit. Jakovljevi sinovi s ljubavlju

se

ponovno

nabrajaju.

Početni broj od “70 duša” ponavlja se kako bi nam se predočio nevjerojatan porast naroda čak i pod ugnjetavanjem Egipta.

dale ţivot dječacima”. Midraš kaţe da babice ne samo da su prkosile faraonu time što nisu ubijale dječake, nego su bile odgovorne i za spašavanje onih koji bi moţda umrli pri porodu.

Prirodno je da neke bebe ne preţive rođenje. Babice su bile zabrinute da će, ako se dogodi da imaju mrtvorođenče, izgledati kao da su izvršili faraonove naredbe. Njihove su mo-

Početne riječi sedre/knjige Šmot čine početna slova izraza V’hajav adam lilmod š’najim Mikra v’ehad targum – Čovjek je obavezan da preispita tekst Tore dvaput, a prijevod jednom. Baal HaTurim je proširio ovu kraticu i na slijedeće dvije riječi.

Njegova cijela rečenica glasi: “Onaj koji uči sedru 2+1, lijepo je pjevajući, zasluţit će dug ţivot.”

Završna slova početnih riječi (sofei teivot) mogu se razmjestiti tako da tvore riječ T’hilim. Kad je Izraelski narod u nevolji (igra riječima s imenom Egipta – Micrajim), oni će upotrijebiti T’hilim da im pomogne usmjeriti njihove molitve B-gu, i tako zasluţiti izbavljenje.

litve bile uslišane i čudom nijedno dijete nije umro. Tako im se pripi-

Faraon je htio smanjiti broj stanovnika,

B-g

ima

drugačiji

plan:

Vajomer lahem Elokim p'ru u'r'vu… i B-g im je rekao: Budite plodni i mnoţite = 257 + 75 + 86 + 286 + 214 = 918.

suje ne samo pomoć pri rađanju,

Isto tako, kad prvi plan nije uspio

već i davanje ţivota nekim bebama.

(da babice ubiju mušku djecu), fa-

Postoji istovjetna ideja o noći Izlaska. Kaţe se da se čak ni uobičajene smrti koje se mogu očekivati u velikoj populaciji nisu dogodile u noći Izlaska, da ne bi oduzele čudesnu prirodu te noći.

■

raon naređuje: Kol haben hajilod ha'j'ora tašli huhu ... svako muško koje se rodi mora biti bačeno u rijeku. G'matrija ove fraze je 50 + 57 + 55 + 221 + 771 = 1154. Ovaj plan također nije uspio. Kao što Mišlej kaţe (19,21) "Mnoge je misli u srcu

I zagorčavahu im život… Trope (napomene u Tori) na te riječi izgle-

čovjeka, ali B-ţji plan prevladava", va'acat Hašem hi takum = 566 + 26 +

daju neopravdano veselo za tako

16 + 546 = 1154.

tuţne riječi. Gaon iz Vilne ističe

(Napomena: Nevjerojatna stvar o

“sretan” ishod neuobičajeno okrut-

g'matrijama R. Auerbacha z”l je da

nog ugnjetavanja Egipćana, naime,

se on koristi isključivo riječima tek-

da je B-g, kao reakciju na preko-

sta bez stiskanja i širenja koje obično

mjerno postupanje Egipta, skratio

nalazimo u g'matrijas.)

Novi kralj “koji nije znao za Josefa”

naše vrijeme ropstva na 210 godina,

smatra Ţidovski narod opasnošću i

od izvorno prorečenih 400 godina.

poduzima mjere da ih porobi i de-

To je bilo učinjeno tako da se

moralizira. (Interesantno, on je prvi

vrijeme počelo brojati od rođenja

Kada Faraon vidi da nije postigao

koji nas naziva

narodom – “Am

Jichaka, a ne otkako je Jaakov sišao

svoj cilj, on naredi da se sva muška

Bnei Jisrael”, zgodno zvuči, zar ne?)

u Egipat. Na to moţemo gledati kao

novorođenčad (kako Ţidovska tako

On čak daje uputu babicama da

na slatki haroset na gorkom maroru.

i

ubiju mušku novorođenčad prilikom rođenja kako bi spriječio razvoj

utope.

Izraelski

ma, čudom i dalje jača.

Faraon se bojao: Hava nithakma lo

da eliminira potencijalnog izbavite-

pen jirbe - Napravimo plan da se ne

lja Naroda). One odbiju izvršiti nje-

pov e ća

gov nalog i spase ţivote dječaka.

Numerička vrijednost ovog izraza je

Strana 2

neţidovska)

narod, u tim nepodnošljvim uvjeti-

G'matrija

ovog “potencijalnog neprijatelja” (ili

Va't'hajena et haj'ladim… i one su

Levi – druga alija – 15 p’sukim – 1,18-2,10

b roj

st a n ov n ik a

.. .

12 + 523 + 36 + 130 + 217 = 918.

Amram ponovo bude s Joheved i rodi se muško dijete. Kada ga više nije bilo moguće skrivati (neki kaţu da se Moše rodio tri mjeseca prerano, da su Egipćani znali kada je vriDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

jeme poroda za Joheved; zato ga je

Na izraz: vajeileh iš… I muškarac

vore o veličinu Mošea Rabeinu, mo-

mogla skrivati samo ta tri mjeseca),

(iz kuće Levijeve) otide… Baal Ha-

ra uključiti pasuk koji nam govori da

Joheved pripremi vodonepropusnu

Turim ističe da se ta fraza ponavlja

je "otišao svojoj braći". On je odras-

košaru i pusti ga u rijeku pod

samo još jednom, u knjizi o Rut:

tao u faraonovoj palači. Ali, Ţidovi

budnim nadzorom njegove sestre.

vajeileh iš mi’Beit Lehem Jehuda…

su mu bili braća. To je materijal za

U oba slučaja, to rezultira izbavi-

vođu. Postoje i drugi p'sukim koji

teljem Izraela. U našem slučaju,

djelomično definiraju Mošea Rabei-

Mošeom. U Megilat Rut, praocem

nu, ali ovo je svakako jedan od njih.

Bat Par’o pronađe Mošea, te pošalje Mirjam da dovede dojilju za uplakano dijete koje očito ne ţeli da bude podojeno iz egipatskih grudi.

Mirjam dovede Joheved, Mošeovu majku, koja preuzima Mošea sve dok dijete ne bude odbijeno od prsa.

Od tog trenutka nadalje, Mošea odgaja Bat Par’o (Batja) u kraljevskoj palači. Ona mu daje ime Moše.

Mašijaha ben Davida. Š’liši – treća alija – 15 p’sukim – 2,11-25 Vrijedi spomenuti da je mnogo značajnih događajia upakirano u ovih 15 p'sukim. Moše izađe da vidi što se događa sa Ţidovskim naro-

Egipatski astrolozi pročitali su u

dom. Ubija nekog Egipćanina koji je

zvijezdama da se uskoro ima roditi

tukao Ţidova. Prekida borbu izme-

izbavitelj Izraela Oni su predloţili

đu dvojice Ţidova (Datana i Avira-

sistematsko utapanje sve muške

ma). Oni su vdjeli kako on ubija

novorođenčadi (i neţidovske, pošto

Egipćanina i prijavili ga Faraonu.

nisu bili sigurni iz kojeg će naroda

Moše bjeţi u Midjan gdje spašava

izbavitelj doći). Kada je Moše zaplo-

Jitroove kćeri od opasnosti. Uzima

vio u košarici Nilom, astrolozi su

Ciporu za ţenu. Ona rađa sina,

izvijestili Faraona da je izbavitelj

Geršoma. U međuvremenu, ugnje-

Izraela “bačen u rijeku”. Kao rezul-

tavanje Egipta uvelike se intenzi-

tat ovog ne baš preciznog čitanja

vira. Ljudi na to reagiraju zazivajući

zvijezda, Faraon je povukao nared-

B-ga. I On također reagira ...

bu da se dječake ima utapati.

Ukoliko netko traţi p'sukim koji go-

Moše je rekao ahein noda hadavar, prema tome, stvar je poznata. Sfat Emet u ovim riječima vidi snaţnu pouku musara za nas. Kad bi se dva Ţidova međusobno tukla, kada bi Ţidovi Faraonu prijavljivali drugoga, onda je stvar očita - zašto Ţidovski narod proţivljava teţi egzil od drugih naroda.

R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim – 3,1-15 Moše napasa Jitroove ovce. Anđeo mu se ukaţe iz "grma koji gori ali ne sagorjeva". Moše oklijeva, B-g ga poziva. On kaţe Mošeu da je čuo vrisku naroda i da će ih izvesti iz Egipta i dovesti ih u Zemlju mlijeka i meda.

Moše pita "zašto ja?". B-g uvjerava Mošea da će on biti s njim i da će kao dokaz boţanske naravi njegove misije, Moše dovesti ljude natrag na "to mjesto" (Sinaj) da "sluţe B-gu" (i prime Toru). Nadalje, Moše treba narodu "ponovo predstaviti" B-ga.

Moše pita B-ga što da kaţe narodu kad im dođe s B-ţjom zapovijedi.

B-ţji se odgovor proteţe kroz 9 p'sukim (3,14-22). B-g sebe predstavlja kao E'h'je Ašer E'h'je (Alef-Hei-JudHei je jedno od 7 imena B-ţjih koje se ne smije uništiti.) B-g daje Mošeu detaljne upute o tome što treba reći narodu. On govori Mošeu kako će ljudi reagirati, a kako će reagirati Faraon. Govori mu o pošasti i o

Godina 12 3 Broj 13 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) "prijateljskoj"

OU Israel's Torah Tidbits:

reakciji

egipatskog

naroda.

R. Auerbach z”l je u ovom dijelu pronašao skriveni numerički nagovještaj. U tih 9 p'sukim nalazi se 169 riječi koje se sastoje od 676 slova.

676 = 26 na kvadrat, a 169 = 13 na kvadrat. Kratak odgovor na Mošeovo pitanje je 26-13, tj. HaŠem Ehad.

Hamiši – peta alija – 24 p’sukim – 3,16-4,17 Proročanstvo kod grma se nastavlja ... B-g kaţe Mošeu: (a) da okupi starješine Izraelove i kaţe im da će ih B-g izvesti iz Egipta i dovesti ih u zemlju Izraela, (b) starješine će pratiti Mošea da iznese zahtjev Faraonu za puštanjem na slobodu, (c) Faraon neće pristati, (d) Ja ću udarit Egipat i onda će vas oni poslati iz zemlje, (e) Egipćani će "posuditi" Izraelskom narodu mnogo stvari.

Alija po Alija

še još uvijek ispituje B-ga zašto baš on, B-g se razljuti na Mošea što je posumnjao u njegov izbor vođe. B-g obavještava Mošea da će mu Aharon pomoći u ovim pitanjima. Moše dobiva uputu da sa sobom ima svoj poseban štap kad se predstavlja narodu i Faraonu.

Raši citira R. Yehoshua b. Korcha, koji objašnjava da kad god Tora koristi izraz "B-ţji gnjev", nalazimo da je meta tog gnjeva kaţnjena. U ovom slučaju, slava koja bi trebala pripasti samo Mošeu, djelomično je prenesena i na Aharon. U ovom stihu, Aharon je identificiran kao Levi.

plemena Levijeva."

“Vrati se u Egipat jer ljudi koji su traţili tvoj ţivot su umrli. Raši - postali su siromašni i više nisu imali moć. Moţda su i zapravo umrli?

GR”A ukazuje na riječ ha'm'vakšim, a ne na prošlo vrijeme. Oni su još uvijek tu negdje (Datan & Aviram). Štap - hamate. Baal HaTurim kaţe da postoji / postojao je običaj pisara da se stave krune Tore na tet u riječi štap. Ovo stoga, da se kaţe da je Moše bio deveti pravednik koji je u ruci imao čudotvorni štap. (Pirkei Avot nam kaţe da je štap bio jedna ■

od stvari stvorenih u momentu raz-

Moše je izvorno trebao biti rodona-

graničenja između šest dana stvara-

čelnik loze Kohanima. Kao posljedi-

nja i prvog Šabat B’reišita.) Pretho-

ca njegovog višestrukog oklijevanja

dnih 8 su: Adam, Hanoh, No'ah,

da od B-ga prihvati svoju misiju,

Šem,

Kehuna je predana Aharonu i njego-

Josef.

vim potomcima, a Moše je trebao

Avraham,

Jichak,

Jaakov,

Midraš kaţe da je Moše imao nekoliko imena - Jered, Hever, J'kutiel, Avigdor, Avi-Soho, Avi-Zanu'ah, Tovia, Heiman, Š'maja.

Midraš nam, nadalje kaţe da su ga od svih njegovih imena zvali samo imenom Moše - čak i B-g - kako bi se odalo čast dobrom djelu one koja ga je našala i spasila iz vode - Bat Par'o. Šiši – šesta alija – 14 p’sukim – 4,18-31 Moše se vraća Jitrou i kaţe mu da mora ići svojoj braći. Jitro otpošalje Mošea na put.

Riječi koje je Jitro uputio Mošeu, Leh l'šalom (Idi u miru) postale su standardni pozdrav među Ţidovima (i

Moše pita: "Na temelju čega će mi vjerovati?" B-g daje Mošeu tri znaka da ih izvede Faraonu i narodu. Mo-

Strana 4

biti Levi. Stih u Divrei HaJamim to

drugima) kroz generacije. Gemara

potpuno objašnjava kada kaţe: "A

nam kaţe da pazimo da ne kaţemo

Moše, čovjek B-ţji, njegovi sinovi

Leh b'šalom, nego da kaţemo Leh

(potomci) će se nazvati imenom

l'šalom. Gemara objašnjava da kada Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

je Jitro Mošeu rekao Leh l'šalom, Moše je otišao i bio uspješan. Kada je David HaMeleh rekao Leh b'šalom Avšalomu, zadesila ga je katastrofa (Avšaloma). Leh b'šalom se koristi kao oproštaj od pokojnika na sprovodu.

B-g kaţe Mošeu da nema opasnosti za njega da to učini.

Moše uzme svoju ţenu i sinove i vraća se u Egipat. B-g podsjeća Mošea

na

znakove

koje

treba

upotrijebiti pred Faraonom, i da Faraon neće poslušati, te da će on (Moše) reći Faraonu da ako ne oslobodi narod, B-g će ubiti njegovog prvenca.

Na putu, Cipora obreţe svoga sina.

Komentari objašnjavaju da Moše nije obrezao ni svog sina Eliezera zbog opasnosti pri putovanju kada je netko nedavno obrezan, niti je odgodio svoj povratak u Egipat, što

Faraonu, sve dok nisu ostali samo

B-g kaţe da je sada (a ne prije, dok

Moše i Aharon. Tako će biti i na

su ljudi još imali nade) Geula

Sinaju. Starješine su ostale u podno-

spremna doći, jer su ljudi bili toliko

ţju gore, a Aharon i Moše su uzašli.

razočarani

(Tada je Aharon stao, a Moše je sam

posjeta Faraonu.

bi bilo opiranje B-ţoj zapovijedi.

nastavio do vrha.)

Čini se da je bio u zabludi time što

Faraon odbija, pitajući tko je taj B-g

ga nije obrezao, jer mu je ţivot bio u

Izraelov. On tada povećava teret

opasnosti

narodu (koji očito ima previše slo-

ishodima

posljednjeg

Maftir čine posljednja 3 p’sukim.

obavila obrezivanje.

bodnog vremena, jer traţe trodne-

Haftara 23 p’sukim – Ješajahu 27,628,13, 29,22-23

B-g kaţe Aharonu da pođe u susret

vni dopust). Vođe naroda nose teret

Kao što sedra pripovjeda o Jaakov-

novih propisa i ţale se Faraonu.

ljevoj obitelji u egzilu, tako prorok

Faraon krivi Mošea, narod reagira

govori o egzilu Naroda Izraelovog.

gnjevom i nezadovoljstvom. Moše

U sedri se nalazi B-ţje proročanstvo

kaţe B-gu da su njegovi napori bili

Mošeu Rabeinu kod Gorućeg grma,

čuju i poklone se B-gu.

kontraproduktivni. B-g kaţe da ćeš

o izbavljenju Izraela, Stajanju kod

Š’vi’i – sedma alija – 24 p’sukim – 51-61

sada ti (Moše) vidjeti što će B-g

Sinaja koje će uslijediti, te ulasku u

učiniti Faraonu ...

Zemlju kojom teku mlijeko i med. U

B-g objašnjava Mošeu da je ovaj

haftari se nalazi proročanstvo da će

sve

dok

Cipora

nije

Mošeu. Moše ispriča Aharonu sve što se dogodilo. Oni okupe starješine i Aharon im govori što će se dogoditi. Ljudi povjeruju u ono što

"A nakon toga, Moše i Aharon odu" k Faraonu i rekoše mu: "Pusti moj narod da ode ..."

"neuspjeh" uvod u veliki Izlazak.

Gemara kaţe da "Ben David (Mošijah) neće doći sve dok ... ljudi neće

Primijetite da starješine nisu spome-

očajavati za izbavljenjem". (Postoje

nute. Raši nam govori da su starje-

mnoge varijante kako je ta tvrdnja

šine jedan po jedan "nestajale" (u

izrečena u Gemari, ovo je tek jedna

strahu od Faraona) dok je svita išla

od njih.) Evo "dokaza" te tvrdnje:

Godina 12 5 Broj 13 Strana

doći dan kada će se oglasiti Veliki šofar, i svi će se izgnanici sakupiti gdje god bili razasuti, i doći će da sluţe Vječnom i poklone mu se u Jeruzalemu. Sedra govori o Prvom izbavljenju; haftara pak, o Potpunom izbavljenju. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi U parši Š’mot ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio

Rambam daje još nekoliko takvih primjera, popraćenih

kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

dokazima iz Talmuda i Midraša da je njegova analiza

Rambamov peti princip: Razlog za micvu nije micva

točna. Na primjer, Talmud u Zevahim 16a navodi redak:

Ponekad nam Tora navodi razlog za micvu. On moţe zvučati poput zasebne micve, no on to nije. Na primjer, Tora govori o čovjeku koji se razvodi od svoje ţene, a koja se potom ponovno vjenčava. Tora nam kaţe da je, ukoliko se njezin drugi brak raspadne, on ne moţe uzeti natrag. Pnz 24,4. kaţe: "Njezin prvi suprug, koji ju je ot-

"Neće napustiti Svetište, i neće prouzročiti da Svetište postane nečisto" (Levitski zakonik 21,12 – onaj o kojem se govori je Kohen Gadol koji prisustvuje sprovodu). Talmud izjednačuje izlazak s oskvrnućem: onaj tko izlazi oskvrnjuje, a onaj koji ne izlazi ne oskvrnjuje. Iz toga vidimo da "ne oskvrni" zasigurno nije zasebna zabrana.

pustio, ne moţe je ponovno uzeti za ţenu ..." Isti redak

Maimonides zaključuje da je to princip u kojem su neki

zaključuje: "Ne smijete donositi grijeh u zemlju ..." Ovo

raniji sastavljači također pogriješili, no uračunavanje ra-

moţe zvučati kao zaseban micva, ali nije. To je razlog

zloga za micve zasebno posve je neutemeljeno. Kada bi

zapovijedi da se ponovo ne vjenča s njom.

netko upitao kako se ispunjavaju ili krše "zapovijedi" ■

Još jedan primjer: Levitski zakonik 19,29. zabranjuje nemoral govoreći: "Nemojte dopustiti da se vaše kćeri ponašaju promiskuitetno", a zatim "ne dopusti da zemlja postane pokvarena i puna izopačenosti". Potonji dio je objašnjenje početnog dijela, a ne zasebna zabrana.

poput, da se ne dovodi grijeh u zemlju, da se zemlju ne puni nemoralnošću, i da se ne prouzroči da Miškan postane okaljan (naša gornja tri primjera), ne bi bilo odgovora. Ako to nisu razlozi na kojima počivaju druge micvos, tada nema referentnog okvira za njihovo kontekstualiziranje. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 155. Negativna je zapovijed ne učiniti apsolutno

grijeh i nije bio ubijen, on bi time oskvrnuo B-ţansko ime i prekršio ovu zabranu. Ako se grešnik nalazio

ništa što može rezultirati s hilul Hašrm,

na mjestu gdje bilo deset Ţidova, on bi time oskvr-

oskvrnućem B-žanskog Imena

nuo B-ţansko ime javno, i njegov bi grijeh bio golem.

Jer Pismo veli, I nećeš oskvrnuti Moje sveto ime (Va-jikra 22,32). Ovaj se grijeh dijeli u tri dijela: (1) Kada se od nekoga traţi da prekrši jednu od zapovijedi Hašema u vrijeme nevolje vjerskog progonstva, i cilj je onoga koji ga na to prisiljava da ga primora da promjeni svoju vjeru – bez obzira odnosi li se to na lagane, manje micvot ili teške, velike micvot; ili kada se od

(2) Kada netko počini grijeh a da u tome nije našao nikakvo zadovoljstvo, niti je ţudio za time, već samo iz prkosa, da se pobuni i skine jaram Nebeskog kraljevstva, on tako skvrne B-ţansko ime. (3) Ako ugledan čovjek učini nešto što se u očima običnih ljudi čini kao grešno djelo, čak i ako je čin dozvoljen, on je time učninio oskvrnuće B-ţanskog imena.

njega zahtijeva da prekrši zabranu protiv idolopo-

Grijeh hilul Hašem je toliko teţak, da ga niti pokajanje ni

klonstva, incestuozne ili prejubničke bračne intim-

Jom kipur ne mogu okajati; oni ga samo privremeno

nosti, ili krvoprolića – čak i ako je to nasamo, a ne u

obustvaljaju (u očekivanju), a smrt donosi okajanje

vrijeme vjestkog progonstva, a cilj je onoga koji ga

za njega.

prisiljava da se zabavi: bez obzira on je obavezan da se podvrgne smrti i ne počini grijeh. Ako je počinio

Strana 6

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, kako za muškarca tako i za ţenu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Pravedni ne-Ţidov Za svojim Šabatnim stolom ispripovijedajte neke priče o suvremenim pravednim ne-Ţidovima. Usporedite dileme s kojima se suočavaju i njihova djela spasenja, s onima s kojima se suočavaju likovi u paraši Šemot, poglavlja 1-2.1 Raspravite: Što je to što čini "pravednog ne-Ţidova"?

 Prema mnogima, "‫ְ מַלְ ֹד ״‬ " ‫ הָ ִעבְ ִה ֹי‬nisu bile ţidovske babice, nego egipatske babice za Ţidove. Ako je tako, odakle su prikupile hrabrosti da se usprotive faraonu?  Što omogućuje nekome da se suprotstavi vlastitom narodu i pomogne strancu?  Što mislite, o čemu je faraonova kći razmišljala kad je spašavala bebu Mošea?  Mislite li da biste bili spremni riskirati svoj ţivot da spasite nepoznatog ne-Ţidova?

Uzimanje zakona u svoje ruke Mnogi hvale Mošea zbog ubojstva egipatskog nadzornika i smatraju ga nenadmašnim borcem za pravdu. Međutim, drugi ga osuđuju zbog pretjerane reakcije ili uzimanje zakona u svoje ruke. S kim se sla-

ţete? Je li Moše bio u pravu ili krivu kad je ubio Egipćanina?

učinke to imalo na potomstvo?

Ostala pitanja za razmišljanje vezana uz ovo:

 Je li Cipora pozitivno ili negativno utjecala na Mošea?

 Kada je dopušteno da uzmete zakon u svoje ruke?

 Kada je Moše poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan i zašto? Je li to bio razvod, razdvajanje ili nešto drugo? Je li ova odluka bila opravdana?

 Je li vam dopušteno / zabranjeno / obavezno postupiti protivno zakonu u slučaju kada je zakon pokvaren?  Je li opravdano "pretjerano reagirati" ako je svrha probuditi ljude iz mrtvila ravnodušnosti?  Je li dopušteno kazniti nekoga za nešto što će učiniti ili bi mogao učiniti u budućnosti?

Moše i Cipora Tora ne daje mnogo pojedinosti o Mošeovom obiteljskom ţivotu. Je li to bio model koji bi trebalo slijediti ili je njihov obiteljski ţivot trpio zbog mnogih Mošeovih odgovornosti kao vođe?

Još neka pitanja koja treba razmotriti:

 Kako je Moše mogao oţeniti Ciporu, Midjanku? Kakva su bila njezina vjerska uvjerenja u to vrijeme? Koja su bila Mošeova? Ako je to doista bio "mješani brak", kakve je

Ogrezlo srce Kroz početak Knjige Šemot čitamo kako je faraon tvrdoglavo odbijao pustiti Djecu Izraelovu. Tora to pripisuje Hašemovom otvrdnjavanju njegovog srca.

 Moţete li se sjetiti primjera suvremenih "faraona" koji slično odbiju kapitulirati pred neizbjeţnim porazom, iako znaju da će to dovesti do uništenja ili patnje njihovih naroda? Što vodi ove suvremene ličnosti da "otvrdnu svoja srca"? Mogu li se ogrezla srca biblijskih likova objasniti na isti način?  Ima mnogo događaja koje pripisujemo Hašemu, govoreći: "bila je to B-ţja ruka" ili slično. Jesu li svi takvi događaji zaista čudesno B-ţje djelovanje ili su to prirodni događaji koje mi pripisujemo Hašemu? Ako je u pitanju potonje, zašto onda govorimo o njima kao o djelovanju Hašema?  Seforno objašnjava da je svrha otvrdnjavanja faraonovog srca bila da mu se osigura prilika da se istinski pokaje.

On naglašava kako Hašem ne pravi razliku između Ţidova i ne-Ţidova, već im daje jednake prilike za promjenu.

Mislite li da je dar pokajanja univerzalan ili ne? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 7 Broj 13 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana, i sohen

Na početku Šemot, Izraelci su bili prisiljeni graditi arei miskenot ‫עהמ״‬ ‫ס נו‬

- "gradove-skladišta" (Šemot

1,11).

Korijen

‫ ס‬moţemo naći u broj-

nim hebrejskim riječima koja seţu natrag sve do biblijskih vremena – neke su i danas u upotrebi, a neke nisu. Pogledajmo prvo različita značenja, a potom ćemo pokušati vidje-

■

ti jesu li povezane 1) Glagol

‫( ס‬u kal formi) moţe

– ‫ סו‬koji je u Talmudu značio "u

moţda

značiti "bilo je korisno, imati pogod-

opasnosti" no u srednjevjekovnom

muškenu, 'prosjak, potrebit'.

nosti". Ovo značenje nalazimo u

hebrejskom je značio "opasno".

Ijov 15,3, 22,2, 34,9, 35,3.

posuđenice

iz

akadskog

6) Kao što sam gore spomenuo,

‫ סו‬nalazimo u

miskenot znači skladište. Osim u

2) U hifil formi ) ‫)הס מ‬, ona znači

Ješajahu 22,15, a kao sohenet ‫ סו נ‬u

Šemot, ova se riječ pojavljuje i u

"naviknut na to". Ovaj se oblik po-

Melahim I 1,2.4. Ona se obično tamo

Melahim I 9,19, te u Divrei HaJa-

javljuje u Bamidbar 22,30, Tehilim

prevodi kao "posluţitelj" ili "prati-

mim II 8,4.6; 16,4;17,12 i 32,28.

139,3, te Ijov 22,21.

lac". U suvremenom hebrejskom,

4) Imenicu sohen

3) Dobro poznata riječ sakana - ‫ס נה‬ "opasnost"

ne

pojavljuje

se

u

Tanahu (često se pojavljuje u rabin-

sohen znači "agent" a sohnut

‫ סו נו‬je

"agencija".

Pa koja je povezanost među tim riječima? Počnimo s Kleinom. Bez objašnjenja zašto, on stavlja glagole

znači "jadan,

1 i 2 pod istu natuknicu. Pretposta-

skom hebrejskom). Ali se jednom

bijedan", a pojavljuje se u Kohelet

vljam da ako je netko u nečemu

pojavljuje kao nifal glagol u Kohele-

4,13;9,15-16.

miskenut

dobar, on je i "koristan" i "postane

tu 10.9 " - ‫ מס‬bit će povrijeđeni". U

5) Riječ misken

‫ס‬

Imenica,

- "siromaštvo" nalazi se u

naviknut". On kaţe da je to poveza-

nalazimo

Devarim 8,9. Klein (u svom CEDEL)

no s akadskim izrazom sakanu ana

piel formu, koja ima značenje "izlo-

ističe da riječ "mesquin", definirana

koji je nađen je u pismima iz Tel

ţiti se opasnosti". Derivacije uklju-

kao "zao, podao", svoje porijeklo

Amarne, a znači "brinuti se za". Na

čuju sikun ‫ סמ ו‬- "rizik" i misukan

ima u toj riječi:

temelju toga on povezuje ovaj kori-

rabinskom

hebrejskom

‫ס נו‬

Francuski, od talijanskog meschino, od arapskog miskin, (u v. arap. izgo-

Strana 8

jen sa sohen, koji se brine za narod/ljude.

vara se meskin), 'siromašni, jadni,

Međutim, on također navodi da

bijedni', koji je posuđenica iz hebrej-

neki znanstvenici (vjerojatno Ku-

skog ili aramejskog misken ili sirij-

tscher, koji je napisao poglavlje o

skog mesken, 'siromašan', što su

tome) kaţu da je sohen "povezan s Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Misken, sakana, i sohen

akadskim šaknu (namjesnik provin-

šte), od šakanu (= poloţiti, dati po-

cije)", a što je povezano sa segan – ‫סג‬

log, pohraniti), koje je povezano s

u biblijskom hebrejskom upraviteljem postavljenim od vlasti, a u kasnijem

rabinskom

hebrejskom

zamjenikom. On kaţe da šaknu dolazi od šakanu, što znači "poloţiti,

hebrejskim

‫=( ש‬on je obitavao,

boravio).

Međutim, on ne povezuje misken ili sakana sa bilo kojim drugim.

postaviti, imenovati", a to je srodno

Daat Mikra na Devarim 8,9 pove-

s hebrejskim " - ‫ ש‬skrasiti se, sta-

zuje (5) i (6) ističući da su skladišta

novati". Za oba glagola on piše da

potrebna onda kada hrane nema u

su

izoobilju, i treba je davati u porcija-

Šap'el oblici od ‫=( ו‬biti, biti postavljen, biti uspostavljen), pa stoga

ma, kao što se daje siromašnim osobama.

doslovno znače 'prouzročiti da bu-

Steinberg povezuje sva značenja

glad. On odbacuje nepotrebne kom-

de, prouzročiti da nastane, prouz-

pod zajedničkim naslovom "zabri-

plikacije Geseniusa i Fursta, kada

ročiti da uspostavi'.

nuti za potrebe svoga gospodara".

mu je jasno da su riječi povezane.

Ova zabrinutost tjera osobu da na-

Njegovo je objašnjenje svakako či-

stoji svoj posao izvršiti na najbolji

sto i primamljivo. Ali mislim da je

način da pomogne (1), i da bude

na neki način, malo previše čisto, a i

vrlo paţljiva pri vršenju posla (2), te

jezik se obično ne razviju na taj na-

da bude svjesna opasnosti (3). Nara-

čin. Zato sam sklon prihvatiti mi-

vno, to je uloga sohena, siromašna

šljenje kasnijih znanstvenika koji

osoba se brine za hranu, a hrana

pokazuju različite izvore za različita

uskladištena u skladištu za dotičnu

značenja tog korijena. ■

(Drugi se ne slaţu, pa vele da je šaknu u konačnici sumerskog porijekla.)

Klein tvrdi da je miskenot povezano također i sa

‫ש‬, pa daje sljedeću

etnogenezu: Vjerojatno posuđenica od akadskog maškanu (=skladište, spremi-

Godina 12 9 Broj 13 Strana

zemlju brine se za neku buduću

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Pretvoriti prokletstva u blagoslove Postanak završava u gotovo mirnom tonu. Jakov je pronašao svog davno izgubljenog sina. Obitelj je ponovno na okupu. Josip je oprostio svojoj braći. Pod njegovom zaštitom, obitelj se naselila u Gošenu, jednoj od najbogatijih regija u Egiptu.

Oni sada imaju domove, imovinu, hranu, Josipovu zaštitu i faraonovu naklonost. Sve je izgledalo kao da je to zlatno doba u povijesti Abrahamove obitelji.

Tada, kao što se često događalo, „Na vlast je došao novi faraon koji

Ţidovi obnovili. Oni su otkrili neki dosad skriveni rezervoar duha koji se napunio novim oblicima kolektivnog izraţavanja kao nosioca B-ţje poruke svijetu.

Svaka tragedija stvorila je novu kreativnost. Nakon podjele kraljevstva koja je uslijedila nakon Salomonove smrti, došli su najveći proroci, Amos i Hošea, Izaija i Jeremija. Iz uništenja Prvog Hrama i babilonskog izgnanstva izrodila se obnova Tore u ţivotu naroda, započevši sa Ezekielom i kulminirajući sa veli-

sta, došlo je do rođenja drţave Izrael, najveće kolektivne ţidovske afirmacije ţivota u više od 2000 godina.

Dobro je poznato da kineski ideogram za 'krizu' znači također i 'prilika'. Svaka civilizacija koja vidi blagoslov usred prokletstva, djelić svjetla u srcu tame, ima kapacitet da unutar toga izdrţi. Hebrejski ide još jedan korak dalje. Riječ za krizu, mašber, također znači i 'stolica za rađanje djeteta'. U semantiku ţidovske svijesti upisana je ideja da je bol teških vremena kolektivni oblik tru-

nije poznavao Josipa.“ Dogodila se promjena u političkoj klimi. Obitelj je izgubila naklonost. Faraon je rekao svojim savjetnicima: „Pogledajte, izraelski narod postao je brojniji i snaţniji od nas“ – po prvi puta se riječ 'narod' koristi u Tori vezano uz Izraelce. „Postupimo mudro s njima da se ne umnoţe.“ I tako na snagu stupa čitav mehanizam ugnjetavanja: prisilni rad koji prelazi u ropstvo i postaje pokušaj genocida.

Ta je priča urezana u naše sjećanje.

Pričamo ju svake godine, a njen saţetak spominjemo u molitvama svakog dana. To je dio onoga što znači biti Ţidov. Ipak, jedna fraza ističe se u cijelom tom narativu: „Ali što su ih više tlačili, oni su se još više mno-

kim obrazovnim programom koji su u Izrael vratili Ezra i Nehemija. Iz uništenja Drugog Hrama niknula je opširna literatura rabinskog judaizma, do tada sačuvana uglavnom u obliku usmene predaje: Mišna, Midraš i Gemara.

Iz Kriţarskih ratova došla je Ha-

dova ţene koja rađa. Nešto novo ■ se rađa. To je razmišljanje naroda o kome se moţe reći da „što su ih više tlačili, oni su se još više mnoţili i širili.“ Odakle je došla ta ţidovska sposobnost da pretvore slabost u snagu, nevolju u prednost, tamu u svjetlo? To seţe do trenutka u kojem je naš narod dobio svoje ime, Izrael.

Bilo je to tada, kada se Jakov sam u noći borio sa anđelom, te ga je u osvit zore njegov suparnik molio da ga pusti da ide. „Neću te pustiti dok me ne blagosloviš“, rekao je Jakov.

To je izvor naše osebujne, karakteristične tvrdoglavosti. Moţemo se boriti cijelu noć. Moţemo biti umorni i na rubu iznemoglosti. Moţemo

ţili, napredovali i širili se.“ To je, ništa više od samog tlačenja, također dio onoga što znači biti Ţidov. Što stvari postanu gore, to mi postajemo jači. Ţidovi su narod koji ne samo da opstaje, nego i raste u nevoljama. Ţidovska povijest nije samo priča o Ţidovima koji preţivljavaju katastrofe koje bi iskorijenile manje izdrţljive skupine. To je i priča o tome kako su se nakon svake katastrofe,

sidei Aškenaz, sjeverno-europska škola poboţnosti i duhovnosti.

Uslijed progona u Španjolskoj došao je mistični krug Cefata: lurijanska kabala koja je na nov način inspirirala pjesništvo i molitve. Iz istočnoeuropskih progonstava i siromaštva iznikao je hasidski pokret i njegovo oţivljavanje korijena judaizma kroz naizgled beskonačan niz priča i pjesama. A iz najgore od svih tragedija u ljudskom poimanju, iz Holokau-

se naći kako šepamo, kao Jakov. Pa ipak, nećemo pustiti svog suparnika da ode sve dok nismo izvukli blagoslov iz tog susreta. Pokazalo se da to nije bio samo malen i privremen postupak. To je postao temelj njegovog novog imena i našeg identiteta kao Izraela, naroda koji se 'borio sa B-gom i čovjekom i nadvladao', to je narod koji sa svakim konfliktom i katastrofom postaje sve jači.

Podsjetio sam se te neobične ka-

Strana 10

Možemo biti umorni i na rubu iznemoglosti, ali nećemo pustiti svog suparnika da ode sve dok nismo izvukli blagoslov iz tog susreta.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Pretvoriti

prokletstva u blagoslove

rakteristike naroda kada sam 2015. godine čitao jedan članak u britanskim novinama. Izrael je u to vrijeme trpio val terorističkih napada u kojima su Palestinci ubijali nevine civile na ulicama i autobusnim postajama diljem zemlje. Članak je započeo riječima: „Izrael je nevjerojatna zemlja koja vrvi energijom i pouzdanjem, magnet za talente i ulaganja – kotao inovacija.“ Govorio je dalje o svjetskim postignućima Izraela u zrakoplovstvu, tehnologiji, sistemima navodnjavanja, softwa-

vrste vojne sluţbe.“ Pa ipak to ne moţe biti sve, s obzirom na to da su Ţidovi uvijek nadmašivali sve, gdje god su bili i kada god im je bila pru-

reu, cyber sigurnosti, farmaciji i obrambenim sustavima. „Sve to“, piše dalje autor, „potječe od snage uma, jer Izrael nema prirodnih resursa i okruţen je neprijateljskim susjedima.“ Zemlja je ţivi dokaz „snage tehničkog obrazovanja, useljavanja i dobrobiti prave

nosti objašnjenja: snagu ţidovskih obitelji, njihovu strast za obrazovanjem, ţelju za samozapošljavanjem, preuzimanje rizika kao stil ţivota, čak i drevnu povijest. Levant je bio dom prvih svjetskih poljoprivrednih društava i prvih trgovaca. Moţda je tada, tisućama godina unazad, poduzetnička narav upisana u ţidovski DNK. Međutim, autor na kraju zaključuje kako je to stvar 'kulture i zajednica'.

Ključni element te kulture vezan je uz to kako Ţidovi odgovaraju na krize. Svakoj neprijateljskoj situaciji, oni koji su naslijedili Jakovljevu narav, kaţu: „Neću te pustiti dok me ne blagosloviš.“ Tako su Ţidovi, suočivši se s Negevom, pronašli na-

‘Ti si u ovoj situaciji, teškoj kakva jest, zato što postoji zadatak koji moraš obaviti, vještina koju moraš steći, snaga koju moraš razviti.’ ţena prilika. On daje razne moguć-

čine da pustinja procvjeta. Vidjevši neplodan, zapušten krajolik, oni su posadili drveće i šume. Suočeni sa neprijateljskim vojskama na njihovim granicama, oni su razvili vojne tehnologije koje su zatim upotrijebili za mir. Rat i teror prisilio ih je da postanu stručnjaci u medicini i vodeći u svijetu kad je riječ o suočavanju s posljedicama traume. Pronašli su način da svako prokletstvo pretvore u blagoslov. Povjesničar Paul Johnson je to lijepo sročio:

Godina 12 11 Broj 13 Strana

Kroz više od 4000 godina, Ţidovi su se pokazali ne samo dobrima u preţivljavanju, već i izuzetno sposobnima u prilagođavanju društvima među kojima ih je sudbina pritiskala, te u sakupljanju svake ljudske blagodati koja je bila ponuđena. Nijedan narod nije bio plodniji u tome da se obogati siromaštvom ili da bogatstvo učini humanim, ili da nesreću preokrene na račun kreativnosti.

Ima nešto duboko duhovno, a istovremeno jako praktično u toj sposobnosti da se loši trenuci ţivota preokrenu u poticaj za kreativnost.

To je kao da duboko u nama neki glas kaţe, „Ti si u ovoj situaciji, teškoj kakva jest, zato što postoji zadatak koji moraš obaviti, vještina koju moraš steći, snaga koju moraš razviti, lekcija koju moraš naučiti, zlo koje moraš otkupiti, krhotina svjetla koju moraš spasiti, blagoslov koji moraš otkriti, jer Ja sam te izabrao da daš svjedočanstvo ljudskoj vrsti da iz patnje mogu doći veliki blagoslovi ako se s njome dovoljno dugo boriš s nepokolebljivom vjerom.“ U vremenu u kojem nasilni ljudi čine tolike brutalnosti u ime B-ga milosrđa, izraelski narod svakodnevno dokazuje da to nije put B-ga Abrahama, B-ga ţivota i svetosti ţivota. Kadgod mi koji smo dio tog naroda padnemo u obeshrabrenje, i pitamo se hoće li ovo ikada prestati, moramo se sjetiti riječi: „Što su ih više tlačili, to su se više mnoţili i širili.“ Narod o kome se tako nešto moţe reći moţe biti ranjen, ali nikada ne moţe biti pobijeđen. B-ţji put je put ţivota. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Rizici asimilacije Postoje krize koje se razvijaju polagano i postupno, a postoje i one koje dođu nenadano, neočekivano i iznenade nas. Vidimo da je ţidovska povijest prepuna obje vrste poteškoća. Pad sjevernog kraljevstva Izraela - onoga od deset plemena bio je iznenadan i neočekivan. Nedugo prije toga sjeverno je kraljevstvo Izraela bilo jedna od glavnih vojnih sila na tom području.

Uništenje Prvog hrama u Jeruzalemu i Judinog kraljevstva više od stoljeća kasnije bilo je dugotrajan proces, potpuno predvidljiv i predviđen. Iz današnje perspektivi, moţe se reći da se na temelju povijesti antisemitizma u Europi, a posebno njegove virulencije u razdoblju između dva svjetska rata dvadesetog stoljeća, pojavu holokausta, premda moţda ne i njegov opseg, također moglo predvidjeti.

Porobljavanje ţidovskog naroda u egipatskom ropstvu bilo je zasigurno nešto što je bilo neočekivano i nepredvidivo. Iako je ţidovski narod imao tradiciju od svog praoca Abrahama da će biti robovi u nekoj stranoj zemlji jedan duţi vremenski period, oni očito nisu osjećali da je

Strana 12

Egipat ta zemlja i da će to biti u to vrijeme.

Naposljetku, Josip je bio spasitelj Egipta i Ţidovi su se osjećali komotno ţiveći u Egiptu i, u određenoj mjeri, čak su se i integrirali u samo egipatsko društvo. Sve će to biti uzalud jer će se pojaviti faraon koji je odlučio da ne prizna Josipa, niti prošlost, te je svoj neopravdani gnjev usmjerio protiv ţidovskog stanovništva Egipta. I sve se to dogodilo brzo i gotovo bez upozorenja.

Prvobitno sužanjstvo Židova u Egiptu paradigma je svih kasnijih sužanjstva i progona i time relevantno za nas danas U Midrašu postoje oprečna mišljenja o duhovnim standardima ţidovskog naroda prije i za vrijeme njihovog ropstva. Postoji mišljenje da su se drţali tradicije, bili bogobojazni i nepopustljivi. Zadrţali su svoj jezik, način odijevanja i moralan način ophođenja. Postoji i drugo, gotovo suprotno, mišljenje da su i oni po-

stali pogani, oboţavali idole i nisu se posebno razlikovali od ostalih pripadnika egipatskog društva toga vremena.

Lako bi se moglo reći da su oba mišljenja ispravna jer se pozivaju na različite skupine unutar ţidovskog naroda. Levijevo pleme ostalo je odano načelima doma Jakovljeva i monoteističkoj tradiciji, po čemu je bilo jedinstveno među svim narodima tog drevnog svijeta. Međutim, nedvojbeno je bilo mnogo drugih, moţda čak i velika većine ţidov■ skog naroda, koji su se u potpunosti asimilirali u egipatsko društvo.

Oni su bili ţrtve anti-ţidovskog dekreta kojega nikada nisu razumjeli. Uostalom, oni su bili dobri Egipćani, pa zašto su njih odabrali da budu robovi. Midraš nas također uči da veliki broj ovih Ţidova nije uspio izići iz Egipta kada je došlo do konačnog izbavljenja. Do toga je moţda došlo čak i dobrovoljno s njihove strane, jer vidimo da su tijekom godina u pustinji Sinaj, neki Ţidovi stalno apelirali da se vrate u Egipat, čak i ako bi to podrazumijevalo ropstvo i nevolje.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Rizici asimilacije

To prvobitno suţanjstvo Ţidova u Egiptu sluţi kao paradigma za sva kasnija suţanjstva i progone, bez obzira dolazili oni iznenada ili postupno. To čini ovo dio Tore iznimno relevantnim za naš današnji ţidovski svijet.

Nepoznate godine Mošeova života Ovotjedno čitanje Tore upoznaje nas sa likom i osobom koja će dominirati sveukupnim ţidovskim ţivotom - a moţda i svjetskom civilizacijom - dovijeka. Iako nam Tora govori o Mošeovom rođenju, izbavljenju iz rijeke Nil pune krokodila, njegovom ranom ţivotu kao posvojenom sinu faraonove kćeri, uključujući i incident kada udara egipatskog nadglednika zbog čega je morao pobjeći iz Egipta, ona nam ne govori gotovo ništa o narednim desetljećima njegova ţivota.

Kamo je pobjegao? Čime se bavio više od polovice svog ţivota? Kako je stigao do zdenca u Midjanskoj zemlji? I vjerojatno najveće pitanje od svih: zašto je G-spod izabrao njega da bude izbavitelj Izraela i najveći zakonodavac svih vremena.

Sama Tora o svemu ovome ne govori, iako bismo mogli misliti da bi poznavanje toga bilo od vitalnog značaja za razumijevanje same biblijske pripovijesti. No, Midraš pokušava odgovoriti na neka, ako ne i sva ova, pitanja svojom svetom i više puta alegorijskom metodom.

On Mošea proglašava kraljem nad plemenima u Africi, dodjeljuje mu godine učenja i svete meditacije, i pokušava nam dati sliku velikog proroka koji čeka da dođe trenutak kada će biti pozvan. Uvijek sam se pitao zašto sama Tora ne spominje Godina 12 13 Broj 13 Strana

niti opisuje ove ključne godine Mošeova ţivota i razvitka. To mu omogućuje da se pojavi odjednom kao veliki prorok i vođa Izraela, bez pripremljene podloge i razloga zašto je izabran.

Tora nam, međutim, govori o incidentu u kojem Moše fizički intervenira kako bi zaštitio kćeri Jitroa od diskriminacije i progona muških pastira kod zdenca u Midjanu. Mo-

Moše posjeduje ekstreman osjećaj za ispravno i pogrešno, za zaštitu potlačenih i obuzdavanje moćnih, i goruću želju da na mjesto zla stavi dobrotu še se zalaţe za prava stranaca koje u tom trenutku ne poznaje. Moše, među svim svojim ostalim poboţnim osobinama, posjeduje ekstreman osjećaj za ispravno i pogrešno, za zaštitu potlačenih i obuzdavanje moćnih. Upravo ga je taj osjećaj natjerao da udari egipatskog nad-

zornika koji je nemilosrdno tukao ţidovskog roba.

Bez obzira što se događalo s Mošeom u svim tim godinama njegova ţivota, od onog incidenta do trenutka kada ga vidimo u Midjanu, očito je da taj snaţan osjećaj za pravdu i ispravnost nikada nije oslabio. To će mu kasnije tijekom njegove misije omogućiti da neprestano brani ţidovski narod čak i od G-spodnjeg suda. On shvaća da je izbavljenje iz ropstva mučno i teško iskustvo.

To je razlog zašto nam Tora naglašava da je Moše bio pastir netom prije nego li je postao vođa i spasitelj Izraela. Pastir po prirodi mora biti suosjećajan, strpljiv i čovjek sklon praštanju. Drugačije, ovce nikada ne bi opstale pod njim kao pastirom. Tora nam ţeli naglasiti da je istinski duhovni vođa Izraela ponizan, samozatajan, strpljiv i opsjednut gorućom ţeljom da na mjesto pogrešnog stavi ispravno, i na mjesto zla dobrotu. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Prilike

U parašijos koje su prethodile ovo-

Raši zamjećuje da odjeljak Tore

dok je Jaakov Avinu bio na ţivotu,

tjednoj paraši Paraši Šemos čitamo o

Vajehi započinje odmah nakon Vaji-

on nije dopuštao svojoj djeci i svo-

Zlatnom dobu, u vrijeme dok je Jo-

gaš bez uobičajenih razmaka koji

jim unucima da zaborave da ţive u

sip bio na utjecajnom poloţaju u

odvajaju parašijot u Tori. On daje

galusu. Usprokos njihovom komforu

Micrajimu, a Faraon obećao njemu i

komentar da su nakon smrti Jaako-

u Gošenu, Jaakov je učinio sve da

njegovoj braći da će imati povlasticu

va Avinu, oči i srca Bnej Jisroel bila

osigura da Bnej Jisroel ne budu pri-

da koriste sve egipatske blagoslove i

zatvorena tlakom kojoj su bili pod-

mamljeni materijalizmom i izobi-

povoljne okolnosti. Mnogi ljudi mi-

vrgnuti.

ljem koje ih je okruţavalo i da budu

sle da Galus Micrajim (Egipatsko izbjeglištvo) počinje s parašom Šemos, kada, kako nam kaţe Tora, usta novi

Što to Raši pokušava reći?

kralj u Micrajimu koji nije znao za Jo-

Nakon što je Jaakov Avinu umro,

sefa. Raši tumači da je Faraon hinio

Bnej Jisroel više nisu bili u stanju

neznanje o Josefu te čitamo o zako-

vidjeti galus u kojem su živjeli,

nima koji su bili poglašeni i ropstvu Bnej Jisroel koje je potom uslijedilo.

Bili su usredotočeni na lagodan život kojega su uživali.

Međutim, naši učenjaci drţe da galus Micrajim otpočinje mnogo ranije u povijesti. On, zapravo, nije počeo onda kada čitamo o potlačivanju Ţidovskog naroda i njihovom teškom radu s opekama i ţbukom.

Naš je egzil počeo u vrijeme Zlatne ere, u vrijeme Josefa, dok je on bio na vrhuncu svog uspjeha, kada je bogato napunio sanduke Egipatskog kralja, i sav mu je egipatski narod pjevao u slavu.

svjesni da je Micrajim galus. No nakon što je Jaakov Avinu umro, Bnej Jisroel više nisu bili u stanju uočiti galus u kojem su ţivjeli, oni su bili usredotočeni na lagodan ţivot kojega su uţivali.

da se galus ne odnosi jedino na bukvalno

R. Aharon Westheim kaţe da Raši nastoji dati odgovor na teško pitanje koje postavlja medraš koji kaţe da je podjarmljivanje Bnej Jisroel započelo odmah po smrti Jaakova Avinu. Mi znamo da opaki Egipatski zakoni nisu stupili na snagu prije smrti Josefa i sve njegove braće, što je otprilike stotinu godina kasnije.

R. Westheim objašnjava da sve

■

Ono što Raši u stvarnosti kaţe je fizičko

porobljavanje

pojedinca; galus je također i potčinjavanje srca i uma Ţidova. Kada Ţidov prihvati kulturu i asimilira se, te više nije senzibiliziran da razumije svoju situaciju, on je također u galusu. Njegova nešama je u galusu, što je mnogo opasnija poteškoća od tjelesnog ugnjetavanja.

Galus Micrajim je bio prvi egzil kojeg je Ţidovski narod preţivio. Mi učimo da definicija galusa nije samo „biti silom prognan iz svoje zemlje“, kao što smo to bili u Galus Bovel, nego čak i „svojevoljno preseljenje u drugu zemlju“. Mada su Jaakov i njegova obitelj došli u Egipat svojom voljom, i donijeli sa sobom sve što su posjedovali tako da se mogu komotno nastaniti u Gošenu, to je još uvijek galus u svom najboljem obliku.

Chasam Sofer donosi jednu oštroumnu analizu galusa. On smatra da se galus moţe okarakterizirati na dva načina. Postoji galus u kojem je

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Prilike

Klal Jisroel izrabljivan i prema njemu

svladao tajne medicine, kao i sna-

Danas se narodi svijeta ponose

se okrutno postupa. Slomljenog tije-

ţnog i silnog ratnika koji je bio iz-

svojom moći i vojnom sposobnošću.

la i duše mnogi postaju slabi u svo-

vjeţban u borilačkim vještinama.

Klal Jisroel koji je u galusu ti narodi

joj avodas Hašem. Međutim, u druga vremena, galus je mjesto slobode, u kojem su pripadnici Klal Jisroela uzdignuti do visokih razina vlasti.

Prijetnja koju sobom nosi ovaj galus

Da bi utvrdio istinitost njihovih tvrdnji, kralj je kandidatima naredio da mu dokaţu svoje sposobnosti, na što su oni spremno pristali.

je podmuklija od tiranskog galusa,

Doktor je rekao: „Dovedite mi bo-

zato što se Klal Jisroel osjeća sigurno

leţljivog čovjeka, koji je slab i bole-

i samouvjereno. Oni spuštaju svoj

stan, i jamčim vam da ću ga u pot-

gard, uţivaju u raskoši svog načina

punosti ozdraviti.“

ţivota, prihvaćaju kulturu pa se čak

Ratnik je rekao: „Dovedite mi ne-

i asimiliraju, da bi na koncu u pot-

koga tko je izuzetno snaţan, borac, i

punosti napustili Toru.

zdrobit ću ga poput komarca.“

Prije mnogo godina dva su se siro-

Sluge su se brzo razmiljele gra-

maha udruţila, te tumarala od gra-

dom da pronađu takva dva čovjeka,

da do grada, prikupljajući pomoć.

i ubrzo su naišli na ona dva siroma-

Jedan je bio jak, mišićav, visok, sna-

ha koji su tek prispjeli u grad.

ţne građe. Njegov partner bio je mršav, ispijen čovjek, koji je bolovao od mnogih boljki. Snaţni se prosjak

Prijetnja koju sobom nosi ovaj galus podmuklija je od

moleći se u svom srcu da njegov klevetnik dobije ono što zasluţuje.

ziti uznosite i uzdignuti poniţene.“■

Klal Jisroel se osjeća sigurno i samouvjereno.

Spušta svoj gard, i uživa u

grad u kojem je stolovao kralj. Ne-

raskoši svog načina života,

dugo prije njihovog dolaska dogo-

prihvaća kulturu i asimilira se.

predvorju u kojoj su mudri i pouz-

slabašnog. Naručio je gomilu lije-

dani osobni liječnik kralja, kao i nje-

kova i ljekovitih napitaka, pruţio

gov glavni osobni čuvar smrtno

čovjeku posebnu njegu, i siromašak

stradali.

je ubrzo postao oličenje savršeno

Kralj je poslao glasnike širom svog

geula šleimo, Hašem Jisborah će „poni-

tiranskog galusa.

Jednog su dana tako ušli u glavni

dila se strašna nesreća u kraljevom

Klal Jisroel biti izbavljen, u vrijeme

Kao što je i obećao, liječnik je ulo-

okrutno se šalio s njegovom slabašstrane, podnosio uvrede bez riječi,

zaključuje Magid iz Dubna, kada će

ţio svoje vrijeme i trud da izliječi

često podrugivao svom sudrugu i nošću. Njegov je partner, s druge

povremeno preziru i progone. Ipak,

dobrog zdravlja.

kraljevstva da traţi dva čovjeka za

Kandidat za mjesto glavnog osob-

ta dva mjesta. Nakon što su danima

nog čuvara sručio se na ogromnog

istraţivali i ispitali mnoge osobe,

prosjaka, i priuštio mu tako teške

glasnici su se vratili s dvojicom. Us-

batine da su ga morali hitno odnijeti

pjeli su pronaći glasovitog i stru-

u bolnicu kako bi mu spasili ţivot.

čnog liječnika koji je izjavio da je

Godina 12 15 Broj 13 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Trump ili Mojsije Egipat je prototip budućih ţidov-

za taj zadatak. On se prestaje opirati

shvaća da postoji još i veće dobro u

skih naselja u izgnanstvu. Najprije,

tek kad B-g inzistira. Mojsije nije to

ovom slučaju – a to je da je Mojsije

Ţidovi se naseljavaju u predgrađu,

činio kako bi se pravio ponizan. On

jedini vođa koji moţe izbaviti ţi-

u ovom slučaju u Gošenu. Zatim,

je to doista mislio. On nije htio oma-

dovski narod iz Egipta – on odmah

postaju uspješni. Nakon toga oni se

lovaţiti svog brata ni na jedan na-

usvaja to novo veće dobro i više se

asimiliraju u egipatsko društvo i

čin, čak i ako je to značilo predati

ne bori za Aronovu čast.

daju velik doprinos. Slijedi društve-

plašt vodstva.

no prihvaćanje i potpuna integra-

Ponizan čovjek (ili ţena!) je gubitnik kad je riječ o osobnim interesi-

cija, zar ne? Pa, ne baš. Na vlast do-

ma. On ne brine mnogo o vlastitoj

lazi novi faraon koji smatra da su

časti ili osobnim ţeljama. I on nema

ţidovska djeca mnogo korisnija ako

osobnih ambicija. Ali… u sluţbi ve-

plivaju po dnu Nila. I tako počinje

ćeg dobra, nema sile koja će stati

progonstvo.

čvršće i snaţnije od poniznog čovje-

Rađa se dijete koje će postati spa-

ka. Mojsije je, kroz 40 godina■ vod-

sitelj ţidovskog naroda. Spasila ga

stva, bio čvrst poput nokta. Stao je

je faraonova kći i odgojen je kao

pred faraona unatoč tome što je

princ. Ime mu je Mojsije. On ne za-

ţidovski narod sumnjao u njega kao

boravlja svoje porijeklo i kada je

vođu. Imao je čvrsto pouzdanje na

suočen sa Egipćaninom koji ubija

Crvenom moru, unatoč opasnosti

Ţidova, on ubija Egipćanina i bjeţi

holokausta. Ustrajno je vodio napri-

u Etiopiju. Mnogo godina kasnije,

jed ţidovski narod, bez obzira na

B-g mu se pojavljuje u gorućem

neprestano rastući otpor i na kraju

grmu. Nakon malo pregovaranja,

otvorenu pobunu protiv njegovog

Mojsije se sloţi s time da se vrati u

vodstva. Ništa mu nije moglo stati na put.

Egipat i da vodi ţidovski narod u slobodu. Sasvim očekivano, faraon

Već sam ranije govorio o tome

nije previše oduševljen idejom da

koliko je poniznost ključna za efek-

preko noći izgubi svu besplatnu

tivno vodstvo. Ali ţelim uzeti malo

radnu snagu. On odlučuje zausta-

vremena kako bih definirao poniz-

viti potencijalnu pobunu pa značaj-

nost i objasnio zašto ona mora biti

no uvećava posao ţidovskih robo-

osnova vodstva.

va. Ne iznenađuje ni to da Ţidovi nisu previše oduševljeni Mojsijevim dosadašnjim naporima pa odjeljak završava tako da on postaje svačiji negativac – osobito kao vođa ţidovskog društva.

Po mom mišljenju, poniznost je ţeljeti učiniti pravu stvar više od svega drugoga. Svaki osobni interes stavlja se na stranu zbog većeg dobra – štogod to veće dobro bilo.

Primjerice, to veće dobro moţe biti

U zgodi sa gorućim grmom, Moj-

čast starijeg brata. Mojsije, najponiz-

sije je odabran od B-ga da bude vo-

niji od svih ljudi, ustat će za to veće

đa ţidovskog naroda. Međutim, on

dobro, boriti se za njega – čak će se

to nevoljko prihvaća. Smatra da je

prepirati s B-gom zbog tog većeg

njegov stariji brat, Aron, prikladniji

dobra. Ali u trenutku kada Mojsije

Strana 16

Laţna poniznost je samozatajna.

Ali istinski ponizan čovjek zna svoje snage i koristi ih. On će se nametnuti u situaciji kada osjeća da je to potrebno. A kada osjeti da nije potreban, rado će se povući u anonimnost.

Teško je naići na ponizne vođe – osobito u demokracijama. Sumnjam da bi Mojsije ikad pobijedio na glasačkim izborima. Ali to su vođe kojima se nadamo – i vođe kakvi bismo svi trebali teţiti da budemo. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Dan po dan

stvar postaje mnogo ozbiljnija, a to

Dijete zna ovog tipa, ovaj tip ne

iz

je, zašto dobrohotni B-g dopušta da

sluti na dobro, to je tip koji ide oko-

kraljevske palače, te

ljudi pate? Kako mogu vjerovati

lo i bode malu djecu! Zato se čvršće

otišao svojoj braći i

B-gu koji dopušta da ljudi pate?

primi za majku. A majka ga podi-

Tora kaţe da je Mojsije

izašao

gne i uđe s njim u ambulantu. Ono

gledao njihovo breme. Midraš kaţe da je otišao među hebrejske robove i pomagao im u njihovom teškom

Zašto dobrohotni B-g dopušta da ljudi pate?

počne udarati majku. Ne razumije što se to dogodilo s majkom, zašto mu to radi? Ono nikako ne moţe

radu. Mada je suosjećanje lijepa

Kako mogu vjerovati

razumjeti da će mu ova bol koju će

osobina, to nije dovoljno. Mojsije je

B-gu koji dopušta

morati podnijeti, na neki način spa-

ţelio osjetiti patnju koju podnose njegova braća.

da ljudi pate?

siti ţivot. Razumijete?

Zanimljiva stvar se dogodi nakon

Talmud hvali Rebe Zeiru, koji se

Moj odgovor na to djelomično je

"nikada nije radovao tuđoj nesreći."

rezultat događaja koji se dogodio u

što ga liječnik ubode, da mu ■injekciju: dijete se čvrsto primi za majku.

Ovo teško da je za pohvalu velikom

pedijatrijskoj ordinaciji. U čekaonici

Rekao sam si, zašto pokušavaš pro-

čovjeku. Radovati se nesreći drugih

je bilo jedno dijete, maleno dijete,

naći sigurnost kod svoje majke, zar

ljudi je nedopustivo. Pohvala Rebe

sretno dijete, znate, guguće, razigra-

nije ona surađivala s tim čudoviš-

Zeiru je što se on nije mogao rado-

no je, nasmijano. I došlo je s maj-

tem? Da, dijete to ne moţe shvatiti,

vati u svojim simhos sve dok je

kom na svoje drugo ili treće cijep-

ali zna da sigurnost moţe naći kod

znao da ima drugih koji ţive u

ljenje. Čim je izišao liječnik u bijeloj

majke.

siromaštvu i nevoljama.

kuti, dijete je bacilo jedan pogled na

Jedan je hasidski Rebe ugledao

liječnika, i počelo vrištati.

Kad ja trpim, ne razumijem zašto mi to B-g čini. Osjećam da to ne za-

svoju kćer i njene prijateljice kako se

sluţujem. Mogao bih biti i ljut na

vesele. Ukorio ih je: "Zar ne znate

B-ga. Ali čak i ako sam ljut na B-ga,

da je pekarovo dijete jako bolesno?

kao dijete na svoju majku, On je još

Kako se moţete smijati i veseliti se

uvijek moja sigurnost. Ne razumi-

dok znate da drugi pate?"

jem to.

Ovisnost je bolest "samoţivosti."

Izliječenje traţi uzajamnost.

O razumijevanju patnje Jedna od tajni u ţivotu je patnja.

Ako ljudi vjeruju da je svijet slučajnost, da B-g ne postoji, i da do pa-

Ja ne smatram, ako vjerujemo da B-g vodi svijet, da ikada moţemo razumjeti patnju tako da to ima smisla za nas. Jednostavno to moram prepustiti vjeri, B-g zna što radi, i ja to ne razumijem. ■

tnje jednostavno dolazi, što onda, zar ne? U patnji nema svrhe, do nje jednostavno dolazi.

Ali ako vjerujemo da je B-g stvorio svijet, da B-g upravlja svijetom, Godina 12 17 Broj 13 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Kako biti ‘posuda’ za B-žje svjetlo Prije tog velikog dana, prije nego

mamaš (stvarno) vidite B-ga, vi drh-

li dođe Mešijah ... odjednom su ot-

tite. To je također način kako voljeti

vorena sva nebeska vrata, i sva vra-

B-ga, ali uz drhtanje.

ta učenja tajni svijeta. Znate da postoji takva stvar kao što je voliti B-ga, i postoji takva stvar kao što je bojati se B-ga. Naravno, da bojati se B-ga ne znači biti uplašen - B-g nije takav. Postoji snaţna tvrdnja koja kaţe ja se ne bojim B-ga, ali se bojim onoga koji se ne boji B-ga. Voljeti B-ga nije jednostavno, no to je svima jasno. Kada je riječ o strahu od B-ga, tu imamo mali problem. Što to znači bojati se B-ga? Baal Šem Tov kaţe da bojati se B-ga znači bojati se da ne izgubim Njegovo svjetlo, bojati se da ću učiniti nešto pogrešno i da ću biti udaljen od Njega. To je jedno

Koliko mi zaista znamo o B-gu?

Istina je da znamo vrlo malo. Znamo da je On stvorio svijet, govorio nam na gori Sinaj ... ali zapravo, znamo vrlo malo. Da biste voljeli ne morate znati toliko mnogo. Riječ strah je loš prijevod za jira. Jira znači biti svjestan B-ga - strahopoštovanje. Ja zaista znam da je On tamo. Ja mogu voljeti djevojku koja je u Australiji, to je "ahava" (ljubav). Ali jira znači da mogu voljeti B-ga čak i ako je daleko jer znam da je On baš ovdje. Stvarno znati da je On baš ovdje, to je jira.

zato što smo tako dugo bili u egzilu (ne samo da smo fizički bili u progonstvu, nego također i duhovno) ono što nam se dogodilo jest da više ne vjerujemo ... u dubini svoje duše

značenje. Drugo značenje je da strah

Istina je da, prije nego što Mešijah

mi ne vjerujemo stvarno. I pored

po prirodi ne znači biti uplašen. He-

dođe, da tako kaţem, svi zidovi iz-

sveg našeg takozvanog vjerovanja u

brejska riječ za strah je "jira". U hasi-

među čovjeka i čovjeka, između čo-

Mešijaha i svega ostaloga na svije-

dusu (hasidizmu) učimo da "jira"

vjeka i B-ga padaju... tako da svijet

tu... mi zapravo ne vjerujemo. Zaus-

ima ista slova kao "rea" (reš, jod,

sve više bude svjestan da je B-g do-

tavite nekog malog jidelea (Ţidova) i

ista ovdje. Što se događa kada Meši-

upitate ga, vjeruješ li zaista da se

jah dolazi? Čitavo vrijeme imat će-

cijelom svijetu događaju velika svje-

mo spoznaju da je B-g uistinu ovdje.

tla... a on kaţe, tko sam ja, zar ne?

Dakle, sva vrata učenja, vrata tajni

On je uistinu u izgnanstvu. Upitate

svijeta, vrata straha od B-ga ili jira,

li ga, misliš li da bi mogao imati

saznanja da On stvarno postoji, sva

proročke vizije ... on bi rekao "Ludo!

su srušena.

Zašto ne?" Jer on ne vjeruje u to, on

B-g ne sja istim svjetlom dva puta.

alef, he), a rea znači vidjeti. To znači da moţete voljeti B-ga sa zatvorenim očima ili moţete voljeti B-ga i vidjeti Ga. Kada Ga vidite, vi znate da Strana 18

ne vjeruje u sebe.

Istina je da snaţno svjetlo svijetli u

Najtuţnija je stvar da većina ljudi

svijetu, ali uvijek ima novih i još

radije ţivi u tami, nego da vide mo-

dubljih svjetla. Dakle, prije dolaska

ćno svjetlo. Zato postoje ljudi koji ne

Mešijaha, takva velika svjetla dolaze

znaju ništa o svjetlu ... ti ljudi mo-

na svijet na najnevjerojatniji način.

ţda čak i ne znaju da postoji jedan

Sada je tuţno pitanje, gdje su ta

B-g, moţda ih nitko to nije naučio.

svjetla upravo sada? Rav Kook, po-

Ljudi koji su podučeni da postoji

kojni glavni rabin Izraela, kaţe, da

jedan B-g bili su podučeni na takav Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Kako

biti ‘posuda’ za B-žje svjetlo

način da oni to doista znaju. Reći ću

razgovarati. Oni to ne ţele čuti. Kao

o B-gu), oni su sasvim otvoreni i

vam jednu vrlo duboku stvar. Dok

da vam netko kuca na vrata. On

primaju veliko svjetlo. Tako Rav

se ta velika svjetla spuštaju na svijet,

kaţe: "B-g ti kuca na vrata" – niste

Kook kaţe, ako imate imalo razu-

oni su spremni da uhvate nekoga da

normalni, to sigurno pas laje. To je

ma, barem malo, načinite od sebe

ih pripremi za ovo silno svjetlo.

tako tuţno.

malu ‘posudu’ koja će primiti ovo

Stvar je u tome da stvarno morate znati da postoji jedan B-g i da je On toliko blizu vama koliko Mu dopustite da bude. Moćna svjetla se ovdje nalaze upravo sada ... samo to morate vjerovati. Ako ne moţemo

moćno svjetlo i odjednom ćete pro-

Ono što nam se dogodilo jest da više ne vjerujemo ... u dubini svoje duše mi ne vjerujemo istinski...

to vjerovati, još uvijek smo u izgnanstvu.

naći sebe. Uzrasti ćete u jednom danu toliko koliko drugi nisu uzrasli godinama.

Stvarno morate znati da postoji jedan B-g. Kako je Abraham postao toliko velik? On je istinski znao da

Na svijetu se događaju velike

postoji jedan B-g. Abraham je stvar-

Rav Kook kaţe da svi oni ljudi koji

stvari, silna svjetla dolaze na svijet a

no znao što je to štovanje idola. Što-

ništa ne znaju, su upravo oni koji su

čini se da to nitko ne primjećuje.

vanje idola ne znači uzeti neki kipić

spremni vjerovati da se za njih otva-

Ljudi koji znaju pa postoji jedan

i klanjati mu se, to je za djecu. Što-

raju velika svjetla, nevjerojatna svje-

B-g, oni to ne ţele čuti. A začudo,

vanje idola znači sluţiti B-gu bogo-

tla. On kaţe da mi nemamo pojma

oni ljudi koji ništa ne znaju, ili ih

štovljem koje je strano (avoda zera),

koliko je B-gu slomljeno srce što se

nitko ništa nije podučio (nisu bili

strani način bogosluţenja ne uklapa

ne moţe otkriti ljudima s kojima ţeli

podučeni što izgnanstvo podučava

se. Ako ja istinski ne znam da postoji jedan B-g onda je sve što radim štovanje idola. Što je u stvari dolazak Mešijaha?

Prorok Izaija kaţe da će cijeli svijet biti ispunjen poznavanjem B-ga, kao što voda prekriva ocean. Što će se dogoditi kad dođe Mešijah? Tada ćemo stvarno znati da ima jedan B-g. Stoga, što više znate da postoji jedan B-g, to ste bliţe dolasku Mešijaha, tom velikom danu. Rav Kook kaţe, ako znate da postoji jedan B-g, onda niste u izgnanstvu, i nitko nema moć nad vama, ništa vas ne moţe srušiti… ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 13 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: ŠEMOT

Paraša Šemot označava početak nove ere duhovnog rada - Šovavim.

Naziv Šovavim tvore prva slova šest parašot koje opisuju Izlazak. Ovo je prva paraša knjige Izlaska - Šemot.

Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više, dareţljivije mjesto. Ovi tjedni nisu laki. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Ţelimo svima uspjeh!

Priča u paraši Šemot - Izlazak počinje riječima "Ovo su imena sinova Izraelovih koji dolaze u Egipat ..." a Zohar nam objašnjava da nam knjiga Izlaska pripovijeda nekoliko priča.

Površinska, jednostavna priča je poznata priča o Mošeovom izbavljenju Izraelaca iz egipatskog ropstva. Dublja priča je priča o neprestanoj borbi između naše duše (šifra: Izraelaca) i tijela (Egipat, na hebrejskom: Micrajim, iz korijena mecar (tjesnac), usko mjesto - naše je tijelo tamnica duše), i to je razlog zašto Tora govori u sadašnjem vremenu - "... koji dolaze u Egipat ...", jer ta je borba naša stvarnost u bilo kojem trenutku.

Svatko od nas ima svog faraona, pa kada zamijenimo mjesta hebrejskih slova u riječi faraon dobivamo riječ ha-oref (vrat, šija), što nam sugerira da naše tijelo okreće vrat (tj. leđa) duši. I to je prikazano u našoj priči, kada Moše kaţe faraonu: "Ovako govori G-spod, B-g Izraelov: Pusti moj narod da ide ..." a Faraon mu odgovori: "... Tko je G-spod da ja poslušam njegov glas i pustim Izraelce da idu? ...

"- to je tijelo koje okreće leđa duši, ili stalni rat između materijalističke svijesti i duha – bitka za naš identitet.

Zohar nas podučava da kao što naše tijelo raste, tako raste i naša

Strana 20

duša. To znači da sile duše (u našoj priči: Djeca Izraela) u naše tijelo (Egipat) ulaze postupno, u fazama.

Pravi rat započinje u dobi bar/bat micve, neposredno nakon što je naša duša nakupila dovoljno snage da se moţe sama boriti. Svake godine, tijekom šest tjedana u kojima se čita priča o Izlasku imamo priliku još jednom proći kroz taj rat. To se razdoblje naziva "Vrijeme šovavima" .(šovavim je, na hebrejskom, kratica sastavljena od prvih slova prvih šest parašijot knjige Izlaska: Šemot, VaEra, Bo, Bešalah, Jitro, Mišpatim), u kojem se nebesa otvaraju da bi nam dopustila da ponovno doţivimo proces rasta i dostizanja prave zrelosti. Istinska je zrelost psihičko stanje stvarne slobode.

Vrhunac priče o Izlasku je otkrivenje na gori Sinaj; i kada Moše donosi s gore ploče saveza rečeno je: "a pismo je bilo pismo B-ţje, urezao na ploče" - a Midraš objašnjava da ne bismo trebali čitati "urezano" (harut, na hebrejskom), nego herut (sloboda). Istinska sloboda je ono psihičko stanje u kojem um moţe savladati sva ograničenja našeg tijela uključujući i anđela smrti.

Zohar podučava da kako bismo prevladali tjelesna ograničenja mi

moramo izabrati put ljubavi - "...voli ■ bliţnjega svoga kao samoga sebe ...".

Od trenutka kada se uspijemo osloboditi samih sebe i voljeti svog bliţnjeg, bezuvjetna ljubav je znak da smo oslobođeni okova koji sputavaju naše tijelo.

Vaţno je razumjeti da se Izlazak moţe dogoditi u svakom području našega ţivota. Svatko od nas ima priliku izbaviti se iz svog vlastitog Egipta. Prilika koju dobivamo u sljedećih šest tjedana je da ispravimo ona vremena kada smo postupali na nezreo, neodgovoran, sebičan način (hebrejski: šovavim).

Tjedni alati za duhovni rast Prema kabali paraša (priča) Šemot je početak jednog vrlo vaţnog perioda godine, šest tjedana šovavima (početna slova parašot za tih 6 tjedana). Tijekom šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, pruţa nam se jako dobra prilika da sebe dovedemo na više, slobodnije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani – prikrivena bol, sukobi i stres streme tome da izbiju na površinu. Moramo ostati strpljivi i hrabri. Tim Kabale uţivo ţeli vam svima da uspijete u tome! ■ Prevela: Tamar Buchwald

Divrej Tora

Eretz Hemdah:

Stvaranje kralja rastanja u neţidovskoj okolini, je-

upio je mnoge izrečene i neizrečene

postajanju

dno Ţidovsko iskustvo za koje je

pouke iz tog razdoblja.

vođom Ţidovskog naroda. Počeo je

Vječni znao da mu je neophodno

kao egipatski princ, pobjegao je iz

potrebno, bilo je početni razvoj u

Egipta, pa nastavio svoj ţivot s

okrilju njegove svete majke, Johe-

Midjancima, i tek ga je iza toga

ved. Ona mu je davala više od sa-

Vječni poslao kao glasnika spasenja

moga mlijeka. Duhovna osnova za

koji

na

sve što će u budućnosti poduzeti

izraelskoj pozornici. Kakvo značenje

dobio je kroz čistoću svoje majke.

ima

Svakako, izvanredni mladi Moše

Moše Rabenu svakako je imao neobičan

se

put

u

svom

iznenada

Mošeovo

pojavio

poseban

i

ne-

Naša sposobnost da postignemo uspjeh u određenim ţivotnim izazovima i zadaćama moţe izvući koristi od naše izloţenosti različitim izvanjskim utjecajima. Međutim, osnovni gradivni blokovi naše osobnosti moraju biti formirana u čistoći. ■

uobičajen odgoj?

Ibn Ezra (Šemot 2,3) donosi dva opaţanja o prednostima Mošeove

■

situacije. Prvo, on je o načinima vođenja i samopouzdanju učio kao princ u najvećoj sili svoga vremena i bio je pošteđen toga da bude slomljenog duha zbog grube stvarnosti ropstva. Uočavamo hrabrost i samopouzdanje koje se pokazalo u spašavanju Ţidova kojega je mlatio egipćanin, kao i kod Jitroovih kćeri kod zdenca. Još jedna prednost je bila da, pošto što je odrastao odvojeno od svoje braće, on je bio u mogućnosti zadrţati razinu autoriteta nad narodom kod kojega bi pretjerana familijarnost to oteţala.

Mogli bismo nadodati da je izloţenost Bat Paro i Jitrou naučilo Mošea psihološki recept za postizanje velikih duhovnih promjene u kratkom vremenu. Kako je vrijeme prolazilo, Moše je morao educirati Bnei Jisrael i pomoći im u njihovom meteorskom usponu od grupe robova u "kraljevstvo svećenika" spremnih

■

primiti Toru.

Unatoč prednosti Mošeovog odGodina 12 21 Broj 13 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Govoriti Toru i živjeti Toru

R eb Leib, sin Sare, bio je skriveni cadik. On je veći dio svoga ţivota proveo lutajući svijetom, prateći tokove rijeka, u namjeri da spasi duše ţivih i mrtvih. Pričajući o svojim putovanjima u Mezrič, jednom je rekao: "Ja nisam putovao Magidu da slušam kako on interpretira Toru, već da vidim kako se ponaša kada obuva u izuva cipele. Jer, nakon svega, od kakve su vaţnosti naše interpretacije Tore? Čovjek mora ţivjeti Toru u svojem govoru, radu i vjernosti Stvoritelju." ■

I sam ţivot je ustvari potraga za jedinstvom.

Znanstvenici su u potrazi za sveobuhvatnim zakonima koji upravljaju naizgled različitim snagama prirode. Psiholog pokušava slijediti bezbrojne elemente vidljivog ljudskog ponašanja do nekoliko osnovnih potreba koje tvore ljudsku psihu. Inţenjer kombinira tisuće pojedinačnih dijelova da bi stvorio jedan stroj. Ali svi ti načini potrage za jedinstvom su ustvari sredstva da dođemo do višeg cilja: potraga za B-gom i prvobitnim jedinstvom.

Naša osobna potraga za jedinstvom je usmjerena prema tom istom višem cilju. Naša je odgovornost da sakupimo sve te elemente materijalnog svijeta – naše obitelji, posao, svakodnevne brige – i usmjerimo ih prema B-gu, jedinom istinskom ujedinjavajućem elementu u nama i izvan nas. Da bismo otkrili jedinstvo i smisao u našim ţivotima, prvo moramo razumjeti cjelovitost B-ga; a potragom za B-gom i za dušom unutar naših fizičkih tijela, počinjemo razumijevati milijune niti koje čine predivnu tapiseriju ţivota. To razumijevanje neizmjerno obogaćuje naše ţivote, jer ono unosu duboki smisao u svaki naš postupak i misao.

Z naj! Čovjek u ţivotu mora kročiti

veoma uskim mostom...

I najvaţnije od svega je da se ničega ne boji. ■ R. Nahman iz Breslova

I zato mi ţudimo za jedinstvom i zato ga moramo traţiti. Mi smo predodređeni da ujedinimo naše tijelo s dušom, naše misli i djela, našu vjeru i um. Ţivjeti cjelovit ţivot znači ţivjeti u harmoniji, ţivjeti ţivot koji B-g ispunjava svakog trenutka.

R. Simon Jacobson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 7b Apsorbiranje (nastavak)

.-

Neke tvari se lakše ili teţe apsorbiraju od drugih; za primjere vidi 64,18-19; 96,5; 121,1. Pritisak (kao kod rezanja noţem ili brušenje u mortu) čini da se povećava koliko duboko će se apsorbirati; vidi 94,7 i 96,1-3 kao i 10,1-3; 64,16; 89,4. Čak i u slučajevima kada je zabranjena komponenta čini manje od 1/60 ukupne količine, ako se moţe prepoznati ili odvojiti, mora se ukloniti; i ako se drţi za dopuštenu komponentu ili je po prvi puta ušla u dozvoljeni sastojak, ta je komponenta zabranjena i mora je se ukloniti ukoliko je se moţe prepoznati (69,11; 72,2-3; 73,6; 90,1; 92,2-4; 94,3, 98,4; 106,1-2). Kada dopušteni sastojak hrane bude zabranjen jer je sasvim pomiješan s drugim (vidi poglavlje 8a) ili ga je upio, smatra ga se potpuno zabranjenim čak i ako je apsorbirana količina manju od njegove zapremine (92,4; 98,5; 99,3.5.; 106,1; 107,2), ali ako upije meso ili mlijeko, ne smatra ga se potpuno mesnim ili mliječnim (94,6). Ako neki predmet apsorbira nepoznatu količinu zabranjene hrane, smatra ga se potpuno zabranjenim (vidi 94,2), osim ako apsorpcija nije one vrste koja zahtijeva samo da se oljušti (98,4). Ako upije poznatu količinu zabranjene hrane, ne smatra ga se potpuno zabranjenim, osim ako je izrađena od keramike ili je također apsorbirao nepoznatu količinu Godina 12 23 Broj 13 Strana

dopuštene hrane (98,5; vidi 92,5-7 i 94,6).

Dozvoljenu i zabranjenu hranu ne smije se zagrijavati zajedno u zatvorenom prostoru (kao što je pećnica), osim ako jedna od nije njih pokrivena ili se obje nalaze u posudama, a pećnica nije u potpunosti zatvorena, no ako dođe do toga, hrana ostaje dopuštena ako pećnica nije potpuno zatvorena osim ako jedna od namirnica nije pikantnog okusa ili smjesa sadrţi čak i najmanju količinu zabranjene hrane, tada je zabranjena (90,2; 97,3; 108,1-2; vidi poglavlje 8a). ). Neka hrana apsorbira mirise čak i ako je njihov izvor pokriven; vidi 108,4. Isti se zakoni primjenjuju i na zagrijavanje hrane jedne za drugom ako prva uzrokuje nastanak pare u pećnici (108,1; vidi također 92,7-8; 93,1; 105,3). Kušanje zabranjene hrane zabranjeno je čak i ako je se ne proguta (108,5), ali pomirisati nije zabranjeno, osim ako nije zabranjeno ostvarivati korist od nje (108,7).

Predmet koji je došao u doticaj samo s hladnom, neusoljenom zabra-

njenom hranom, moţe se očistiti temeljitim pranjem (121,1), ali ako je apsorbirao zabranjenu hranu, ne smije se koristiti ni s hladnom, neslanom dopuštenom hranom, pa čak i nakon pranja. osim ako posuda nije zemljana (vidi 69,16; 94,7; 121,5). Ako predmet od metala, drveta ili kamena apsorbira zabranjenu hranu uz prisustvo vruće tekućine, apsorbirana hrana se moţe iz ■ nje ukloniti uranjanjem u kipuću vodu najmanje 24 sata nakon apsorpcije hrane (91,5; 108,3; 121,2). Ako je do apsorpcija došlo uz zasićenost solju ili uz vruću tekućinu koja se više ne nalazi u posudi koja je bila na vatri, potrebno je samo ostrugati površinu predmeta ns kojem je hrana ili tekućina došla s njom u doticaj; vidi 92,9. Ako je apsorbirala zabranjenu hranu zagrijavanjem bez prisustva tekućine (što uključuje i prţenje), apsorbirana hrana iz nje moţe se spaliti zagrijavanjem do visoke temperature (97,2; 121,4-6).

Ako je u pitanju noţ, njega se moţe koristiti za hladnu hranu nakon što ga se temeljito očisti ili izbrusi; da bi ga se koristilo za vruću hranu, mora ga se zagrijati na visoku temperaturu ili obrusiti pa uroniti u kipuću vodu (vidi 10,1-3; 64,17; 69,20; 89,4; 94,7; 121,7). Ovi zakoni se obrađuju i u Orah hajim 55,1 -2; vidi 121,3. O postupcima čišćenja pribora koji je korišten sa zabranjenim vinom vidi poglavlje 10b. ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara da je bilo logično da prekine koncert

te," rekao je, "zadatak je umjetnika

dok ne zamjeni ţicu, i tada počne is-

da stvori prekrasnu glazbu s onime

početka. Međutim, on to nije učinio.

što mu je na raspolaganju."

Zastao je na trenutak, a onda diri-

Zahvalnost – Hakarat ha'Tov Musarska učenja u vezi zahvalnosti su teška, jer nam ne dopuštaju da se samosaţalijevao, bez obzira koliko malo imali. Jedan je učitelj musara započeo svoj govor tako što je udario po stolu i rekao, "Dovoljno je što je ljudsko biće na ţivotu!" I s time je završio svoj govor.

Ima priča – vjerojatno jedna od urbanih legendi, no ipak nabijena istinom – o poznatom violinistu Itzhaku Perlmanu. Jedne je večeri Perlman bio u New Yorku kako bi odrţao koncert. Kao dijete bio je obolio od dječje paralize, tako da popseti se na pozornicu za njega nije bio nimalo lagan zadatak. On

gentu dao znak da nastavi tamo gdje su stali.

Moramo se zapitati, da li je govorio o ţicama violine ili o svom tijelu? I da li to vrijedi samo za umjetnike?

Perlman je sada imao samo tri ţice

Svakome od nas ponešto nedostaje,

na kojima je mogao odsvirati svoju

pa stoga pred nama stoji izazov da

solističku dionicu. Neke od nota ko-

odgovorimo na pitanje: Da li i mi

je su mu nedostajale uspio je pro-

imamo stav da načinimo nešto pre-

naći na ostalim ţicama, ali tamo

divno s onime što nam je na raspo-

gdje to nije bilo moguće, morao je u

laganju, koliko god to bilo nepot-

svojoj glavi i na licu mjesta, tako

puno?

preraditi glazbu da sve ipak ostane na okupu.

Svirao je vatreno i vješto, spontano prerađujući simfoniju sve do kraja.

Kada je konačno spustio svoje gudalo, publika je još jedan trenutak ostala sjediti u tišini, zapanjena. A onda su skočili na noge i mahnito mu klicali. Bili su svjesni da su u-

■

Voda iz slavine Hebrejski pojam za zahvalnost je hakarat hatov, koji doslovno znači, "prepoznati dobro." Prakticirati zahvalnost znači prepoznavati dobro koje već imate.

Ako ste ostali bez zaposlenja, ali još uvijek imate obitelj i zdravlje, imate

pravo bili svjedoci jednog izuzetnog

nešto na čemu moţete biti zahvalni.

otkrivenja ljudskog umijeća i geni-

Ako se ne moţete kretati bez inva-

jalnosti.

lidskih kolica, ali vam je um ostao

dođe do stolice na koju sjedne da bi

Perlman je podigao svoje gudalo

oštar kao nekada, imate nešto na

svirao.

kako bi zatraţio malo tišine. "Zna-

nosi proteze na obje noge i hoda uz pomoć dviju štaka. Perlman se pozornicom kreće sporo, sve dok ne

Čim se pojavio na pozornici te večeri, publika je zapljeskala i potom s puno poštovanja čekala dok je on

čemu moţete biti zahvalni.

Ako ste pokidali strunu na violini, a ipak su vam ostale još tri, imate nešto na čemu moţete biti zahvalni.

preko pozornice polagano napredo-

Kada se otvorite za osobinu zahval-

vao do svoje stolice. Smjestio se na

nosti, jasno vidite koliko toga do-

stolici, dao znak dirigentu da počne

brog ima u vašem ţivotu. Zahval-

i zasvirao.

nost je svjedočanstvo toga. Narav-

Nije završio niti nekoliko prvih taktova kad li je pukla jedna od ţica na njegovoj violini, fijuknuvši poput metka. U tom je trenutku Perlman još bio dovoljno blizu početka djela Strana 24

no, još uvijek će biti onoga što vam nedostaje, pa kada posegnete za zahvalnošću nitko vam neće reći da morate staviti ruţičaste naočale kako biste nedostatke učinili neza-

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara Lice rabina Salantera se ozarilo. "O, velika vam hvala! Sada shvaćam blagoslov šehakol – 'Sve je stvoreno Njegovom riječju' – kojeg govorimo prije nego li pijemo vode. Vidite, do sada sam, kada bih govorio blagoslov, imao na umu samo to da zahvaljujem Stvoritelju za vodu koju je stvorio. Sada mnogo bolje razumijem blagoslov. 'Sve' obuhvaća ne samo vodu, već i svjeţ zrak koji udišemo dok pijemo vodu, ljepotu svijeta koji je oko nas, glazbu ptica koja nas zabavlja i uzdiţe naš duh, svaka sa svojim posebnim cvrkutom, ljupko cvijeće sa svojim veličanstvenim bojama i predivnim nijansama, svjeţi povjetarac – za sve to moramo zahvaliti B-gu kada pijemo vodu!"

Kada ţivite nabijeni zahvalnošću, zahvaljivat ćete za sve i za svakoga

mjetnima. No većina nas ima sklo-

vara, "Onaj koji uţiva u onome što

nost da se toliko snaţno usredotoči

ima." (Avot 4,1)

na ono što nam nedostaje u ţivotu da jedva da primjećujemo dobro koje je protuteţa tome.

koji vam je učinio nešto dobro, učinili to oni s namjerom ili nenamjerno. Zamislite molitvu zahvalnosti

Rabin Yisrael Salanter jednom je

koja se pojavi na vašim usnama kad

primijetio da neki lukuzni restoran

vam vozač automobila pored vas

naplaćuje vrlo visoku cijenu za ša-

bez protesta dopusti da se prestro-

To je stanje posebno učestalo kod

licu kave. Prišao je vlasniku i upitao

jite, ili kada voda poteče iz slavine

onih koji ţive u svijetu ispunjenom

ga zbog čega je kava toliko skupa.

ili vam hrane bude dovoljno?

oglašavanjem, koje nam stalno otkr-

Napokon, malo vruće vode, par

iva sve stvari koje nemamo – i kaţe

zrna kave i ţličica šećera ne moţe

nam kako ćemo zadovoljni biti so-

koštati više od nekoliko centi.

bom i svojim ţivotom, ako kupimo

Kada se zahvalnost, poput ovoga, dobro uhoda, to je znak da je srce ispravno i potpuno. Zahvalnost ne

Vlasnik mu je odgovorio: "Točno je

moţe postojati uporedo sa oholo-

da za nekoliko centi kod kuće mo-

šću, ljutnjom i sebičnošću. Hasidski

Nema granice onome što nemamo, i

ţete napraviti kavu. Ali ovdje u re-

učitelj Rebe Nachman iz Breslova

ako se na to usredotočimo, onda će

storanu, mi vam pruţamo lijep de-

piše, "Zahvalnost se veseli sa svo-

naši ţivoti neminovno biti ispunjeni

kor, ugodnu glazbu koja svira u

jom sestrom radosti, i uvijek je spre-

beskrajnim nezadovoljstvom. To je

pozadini, profesionalne konobare i

mna upaliti svijeću i napraviti za-

etika koja stoji iza znamenite tal-

posuđe

porculana,

bavu. Zahvalnost nije baš ljubitelj

mudske izreke koja postavlja pita-

kako bismo vam posluţili šalicu

stare klike dosade, očaja i uzimanja

nje, "Tko je bogat?" i potom odgo-

kave."

ţivota zdravo za gotovo." ■

njihov proizvod.

Godina 12 25 Broj 13 Strana

od

najboljeg

Strana 25

Iz d

g aće

om

Pet činjenica o čovjeku koji je pobijedio koleru i kugu

a tisk

O NEPOZNATOM

Povijest, 24.12.2018.

Ovaj je znanstvenik, rođen u Ruskom Carstvu, spasio milijune ljudskih života, no njegovo je ime mnogima nepoznato.

1. Borba protiv skeptika Vladimir Havkin ili Waldemar Haffkine (kako je poznatiji izvan Rusije) napravio je cjepiva protiv teških bolesti koje su odnijele milijune ljudskih ţivota.

Najprije se bavio kolerom. Pandemija kolere je vladala u Aziji i Europi dok je on na Pasteurovom institutu u Parizu radio na cjepivu protiv ove bolesti. Samo je od 1877. do 1890. godine u Indiji od kolere umrlo preko milijun ljudi.

Tada čak ni znanstveni krugovi nisu vjerovali da se moţe napraviti cjepivo protiv kolere i više su se uzdali u primjenu higijenskih mjera. Mladi znanstvenik iz Rusije nije se obazirao na ovo veoma rasprostranjeno uvjerenje uvaţenih kolega i nije odustao od svog znanstvenog pristupa. On je 1892. godine svoj ţivot izloţio opasnosti testiranjem cjepiva na samome sebi, i postigao je uspjeh. Pa ipak, ta vijest je dočekana s velikom skepsom. Čak je i poznati njemački bakteriolog Robert Koch rekao da je to "suviše lijepo da bi bilo istinito".

Havkinu su bili potrebni primjeri u praksi kako bi uvjerio kolege da je zaista otkrio sredstvo protiv jedne od najsmrtonosni-

jih bolesti koja stoljećima desetkuje čovječanstvo.

2.

Potpuna pozivu

predanost

Britanske vlasti su, meĎutim, pokazale zanimanje za izume ovog epidemiologa. Velika Britanija je ţeljela zaustaviti širenje bolesti u Indiji. Zato je poslala ovog znanstvenika u svoju koloniju, gdje je on organizirao proizvodnju cjepiva i osobno sudjelovao u cijepljenju preko 40 000 ljudi. Zahvaljujući njegovom trudu smrtnost je deseterostruko smanjena.

Kao da tragedija s kolerom nije bila dovoljna, indijski grad Mumbai je 1896. godine zahvatila i bubonska kuga. Britanske vlasti su se opet obratile Havkinu. On je napravio cjepivo za samo tri mjeseca. Pojedini njegovi pomoćnici nisu izdrţali tako teţak rad, poţrtvovnost i pritisak pa su ga napustili. A Havkin je provjerio cjepivo na samom sebi prije nego što ga je stavio na raspolaganje Hindusima. To prvobitno cjepivo nije moglo pruţiti potpunu zaštitu od bolesti, ali je dvostruko smanjilo opasnost od zaraze.

Bilo je to prvo učinkovito cjepivo protiv kuge. Havkinu je odano priznanje tako što je 1897. godine proglašen vitezom.

3. Vjera i revolucija Havkinova znanstvena djelatnost nije bila vezana za Rusiju iako je on roĎen u Ruskom Carstvu, na teritoriju današnje Ukrajine. Studirao je na Sveu-

čilištu u Odessi, ali nije mogao tamo ostati. Po nacionalnosti je bio Ţidov, a prije revolucije 1917. godine prava Ţidova u Rusiji su bila ograničena. Ako je student ţidovske nacionalnosti ţelio nastaviti karijeru na sveučilištu kao predavač, morao je primiti pravoslavlje. Havkin je bio jako religiozan te se nije ţelio odreći svoje vjere.

To, meĎutim, nije bio jedini razlog. On je bio uključen i u ilegalno djelovanje ljevičara te je sanjao o socijalističkoj revoluciji u Rusiji, zbog čega su ga hapsili. MeĎutim, povukao se kada su aktivisti izabrali terorističku taktiku u borbi protiv carske vlasti.

4. Čehovljevo zapažanje Upravo tada ga je profesor Ilja Mečnikov, njegov mentor u Odessi, pozvao da prijeĎe na Sveučilište na Lausannei, a zatim u Pariz na Pasteurov institut. U Parizu je on radio samo kao pomoćnik knjiţničara, ali je ipak razvijao svoje ideje zajedno s najsjajnijim umovima u ovom području. Mečnikov je 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za proučavanje imunološkog sustava organizma.

Anton Čehov, po profesiji takoĎer liječnik, kritizirao je situaciju u Rusiji koja je prisilila Havkina da emigrira. "Kuga nije toliko strašna... Mi već imamo cjepiva koja su se pokazala efikasnima. Usput, imamo ih zahvaljujući ruskom doktoru Havkinu. U Rusiji je on potpuno

nepoznat, dok je u Engleskoj odavno proslavljen kao veliki filantrop", napisao je Čehov odgovarajući na strahovanja zbog širenja virusa u Rusiji.

5. Spašeni milijuni života Havkin se suočio sa skepsom svojih kolega, ali i s nepovjerenjem lokalnog stanovništva, tj. ljudi koje je ţelio spasiti. Kada je ruski liječnik s nekolicinom svojih indijskih kolega stigao u selo blizu Kalkute kako bi podijelio cjepivo protiv kolere, dočekala ih je gomila gnjevnih mještana i odbila se cijepiti.

Zatim su seljani počeli prijetiti liječnicima i gaĎati ih kamenjem. Umjesto da se odmah povuče, doktor Havkin je skinuo jaknu, raskopčao košulju i zamolio jednog kolegu da mu da injekciju. Taj postupak je na mnoge ostavio snaţan dojam.

Tada se preko 100 ljudi pristalo cijepiti, i nitko od njih nije obolio od kolere. Što se tiče Havkinovog cjepiva protiv kuge, ono je 1909. godine iskorišteno za cijepljenje 8 milijuna ljudi, a 1940. je njome cijepljeno 35 milijuna. Mali laboratorij koji je on osnovao u Mumbaiju prerastao je u ogromnu znanstvenu ustanovu za proučavanje bakteriologije i imunologije.

Ovaj institut je 1925. godine dobio Havkinovo ime. Jedan od rukovoditelja instituta je napisao: "Ljudi [iz Indije] dobro znaju da ih je Havkin spasio od smrti, od strašnih pandemija kuge".■

Izrael se priprema za masovnu imigraciju Židova iz Francuske Tribun, 22.12.2018.

Izraelske vlasti pokrenule su inicijativu za pripremu preseljenja oko 200.000 Ţidova iz Francuske, objavio je u srijedu ministar za dijasporu Naftali Bennett.

Zabrinuti oko svoje budućnosti u islamiziranoj Francuskoj, te zbog općenitog rasta antisemitizma, koji je navodno ničim izazvan, Ţidovi u Francuskoj

Page 26 Strana 26

sve više razmatraju preseljenje u Izrael.

Sluţbeni podaci pokazuju da je oko 43 posto Ţidova (oko 200.000) izrazilo ţelju preseliti u „isključivo ţidovsku drţavu“, prenosi Times of Israel. „Svaki Ţidov u Francuskoj trebao bi znati, kao i svi Ţidovi na svijetu, da ih Drţava Izrael spremno čeka otvorenih ruku,“ izjavio je Bennett.

„Imigracija u Izrael ne označava kraj na dan dolaska, to je samo početak. Drţava bi trebala pomoći u apsorpciji na svim područjima – jeziku, obrazovanju, smještaju, zapošljavanju i

Divrej Tora

više. Učinit ćemo to,“ dodao je.

Konačni prijedlog ovih mjera biti će dovršen kroz dva mjeseca i predstavljen Ministarstvu za usvajanje i imigraciju, koji djeluje pod vodstvom Benjamina Netanyahua. Vijeće čini još nekolicina ministara. „Ovo su etični ljudi, cionisti, ljubitelji ţidovskog naroda i zemlje Izrael, a naša je moralna obveza pomoći im,“ rekao je Bennet.. ■ Godina 12

Broj 13