2-02 - Divrej Tora - Vaera 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 14

Zagreb, šabat 25. siječnja 2020. - 28. teveta 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Va’era Jeruzalem 16:30

17:45

Zagreb

16:31

17:33

Rijeka

16:39

17:40

Split

16:35

17:37

Dubrovnik 16:31

17:33

Vinkovci 16:21

17:23

Sarajevo 16:27

17:29

Doboj

16:26

17:27

B. Luka

16:29

17:31

Beograd 16:16

17:22

Novi Sad 16:17

17:24

Subotica 16:15

17:23

Zrenjanin 16:14

17:21

Niš

16:14

17:19

Beč

16:22

17:24

Frankfurt 16:46

17:48

Edison, NJ 16:47

17:58

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 28.1.2020.

Broj 14 divrejtora@gmail.com

Paraša Va’era

Aronov štap proždire druge štapove, James Jacques Joseph Tissot - 1902., gvaš 22.3 × 29.4 cm, The Jewish Museum, New York , dar nasljednika Jacoba Schiffa

(Šemot 6,2-9,35) B-g se otkriva Mošeu. S "četiri iskaza

štap egipatskog vrača. B-g zatim nizom pošasti udara na Egipćane.

Alot Hašahar

5:51

o izbavljenju" on obećava izvesti djecu

Vode Nila pretvaraju se u krv; gomile

Najranije Talit

6:26

Izraelovu iz Egipta, osloboditi ih iz rop-

žaba preplavljuju zemlju; uši napadaju

Nec Hahama

7:23

stva, spasiti i učiniti ih svojim izabranim

Najkasnije Š’ma

9:46

narodom kod Sinajskog brda; zatim će ih

Horde divljih zvijeri upadaju u grado-

10:34

odvesti u zemlju za koju je obećao praoci-

ve, pošasti ubijaju domaće životinje, bolni

Hacot

12:09

ma da će biti njihova vječna baština.

čirevi muče Egipćane. Sedma pošast se

Minha Ketana

14:56

Moše i Aharon uzastopno izlaze pred

Plag Haminha

15:55

faraona i zahtjevaju u B-žje ime, "Pusti

Šekia

16:55

moj narod da mi može služiti u pustinji."

Cet Ha-kohavim

17:37

Faraon svaki puta odbije. Aharonov štap

Zman Tefila

se pretvara u zmiju i proždire čarobni 

ljude i životinje.

pojavljuje kao vatra i led koji padaju s neba u obliku ubojite tuče. Pa ipak, "srce faraonovo otvrdne i on ne pusti djecu Izraelovu; kao što je B-g i rekao Mošeu". ■

Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 6,2-13 Dva najčešća B-žja imena u Tori su E-lo-him i A-do-noi (iz poštovanja prema B-žjim svetim imenima, ta se dva imena obično izgovaraju Elokim odnosno Hašem, kad ih se spominje mimo molitve ili čitanja Tore).

Elokim se obično smatra B-žjim imenom strogog suda, dok Hašem ima konotaciju B-žanske milosti.

Zapazite da pri opisu Egipatske tlake prevladava B-žje ime Elokim (posebno u 2,23-25).

Egzil se uistinu povezuje sa strožom stranom B-žjeg tretmana Njegovog Naroda. Da je dominantna osobina milosti, možda bismo se previše navikli na situaciju i izgubili svoju čežnju za izbavljenjem.

(Pogledajte što se događa u današnje vrijeme kada egzil prati B-žja Midat HaRahamim i ljudi žive prilično komotno, i nažalost, pomireni sa situacijom.)

U početnom pasuku ovotjedne sedre, nalazimo neuobičajenu kombinaciju oba imena. Elokim je Onaj koji razgovara s Mošeom, B-g Koji sudi i postupa s Narodom strogo i grubo. (I B-g Koji isto tako grubo razgovara s Mošeom zbog njegovih ispada na kraju Paršat Š’mot). Međutim, Njegova je poruka Mošeu “Ja sam Hašem” (koje dolazi uz vajomer, blaži način za “reći”, umjesto vaidaber, koje je strože “govoriti” i kojim započinje pasuk). I Njegove riječi nade i obećanja Narodu započinju istom izjavom, “Ja sam Hašem”. U tom kontekstu, rečeno nam je da će B-g izvesti Narod iz Egipta, spasiti ih, izbaviti ih, uzeti ih Sebi, biti naš B-g i na koncu nas dovesti u obećanu zemlju. Ovi koraci izbavljenja rezimiraju se opetoStrana 2

vanjem izjave, “Ja sam Hašem”. To je kao da B-g kaže obeshrabrenom Narodu: “do sada ste Me doživljavali kao Elokima, ali budite uvjereni da ćete od sada vidjeti Hašema – B-ga Milosrđa – u punoj mjeri. S druge strane, Egipćani bivaju kažnjavani od ruke B-ga kao Elokima. (vidi 5,5).

Još jedan način na koji se početni stih ove sedre može sagledati je da će B-g govoriti (oštar izraz) Mošeu kao Elokim (strogo ime) jer Moše je „prevršio mjeru“ prigovorom B-gu da njegov zahtjev Faraonu da pusti narod da ide nije polučio uspjeh (najblaže rečeno), kao što čitamo na kraju paršat Š'mot. Kada je „shvatio“ (nazovimo to tako) da je Moše na umu imao samo najbolje za narod, On mijenja način govora u blaži Vajomer i „blaže“ B-žje ime – HaŠem.

Sedra započinje tako da B-g razgovara s Mošeom Rabenu i govori mu o obećanjima koje je dao Avrahamu, Jichaku, i Jaakovu. B-g također kaže Mošeu da je čuo i da odgovara na povike Izraelskog naroda.

Drugim riječima, B-g će nas izvesti iz Egipta ne samo zbog obećanja koje je dao Avot, već i zbog osjećaja koje gaji prema nama.

Stoga će, B-g izvesti Narod iz Egipatskog ugnjetavanja, spasiti ih od ropstva i izbaviti ih Svojom Moći.

On će potom uzeti Narod Sebi za Svoj narod i biti naš B-g. Zatim će nas odvesti u Obećanu zemlju.

Moše iznosi to proročanstvo Narodu, koji je previše malaksao da bi slušao.

B-g zatim kaže Mošeu da ode Faraonu i od njega zahtijeva da pusti Narod. Moše pita kako se može oče-

kivati od Faraona da posluša, kada ga Narod (Mošeov vlastiti narod) nije uopće slušao.

B-g kaže Mošeu da ide razgovarati s Faraonom (u vezi puštanja naroda da ode). Moše se „nećka“ koristeći se argumentacijom poznatom kao kal vahomer – ako me Narod ■ Izraela (moj vlastiti narod) nije slušao, kako će me onda Faraon slušati.

Zvuči logično, ali Tora nam je već rekla zašto narod nije slušao Mošea – bili su postpuno iscrpljeni od svog neuobičajeno teškog rada. Ako je tako, iz toga ne slijedi logično da Faraon neće slušati Mošea. Možda će ga slušati, budući da nije iscrpljen. S druge strane, Mošeov kal vahomer se zasniva na njegovoj vlastitoj tvrdnji – “ja imam govornu manu”.

Nastojeći razumjeti svoj neuspjeh u dopiranju do naroda, Moše grešku nalazi kod sebe, ne kod Naroda.

To je način na koji se lider treba ponašati. Kada rabiner ili učitelj ne uspije prenijeti svoju ideju onima za koje se stara, on ne bi trebao zaključiti da je problem u njima – da su glupi, da im nije dovoljno stalo, itd.

On bi umjesto toga trebao biti kritičan prema sebi – ja im vjerojatno nisam dobro objasnio stvari, nisam bio dovoljno strpljiv, itd. To jedan od znakova poniznosti, koja je vrlo poželjan osobina kod vođe. To je jedna od osobina koje su Mošea Rabenu učinile Vođom i Učiteljem bez premca.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

(Prethodne Mošeove primjedbe, nazovimo to tako,) B-g opetuje Mošeu i Aharonu, da moraju reći Narodu, a isto tako i Faraonu da će Narod otići iz Egipta.

Levi – druga alija – 15 p’sukim – 6,14-28 Tora počinje nabrajati plemena i obiteljske jezgre. Očito je da ovdje namjera nije napraviti smotru čitavog naroda, već se koncentrirati na Mošea i Aharona. Tora počinje popis s Reuvenom i Šimonom, a kada dođe do Levija, pojavljuje se mnogo više pojedinosti. U ovom kratkom odlomku susrećemo mnoge od “važnih osoba” ostalog dijela Tore. Tora nam također daje mogućnost da iscrtamo vremensku liniju Židovske povijesti, time što nam daje dob u kojoj su umrli Levi (već nam je poznata dob u kojoj su umrle tri prijašnje generacije, one Avrahama, Jichaka i Jaakova), njegov sin Kehat i njegov sin Amram. To nas dovodi do Mošea i Aharona. Upoznajemo, također, i Koraha i njegove sinove, te Aharona i njegovu obitelj.

Iako je svrha ove djelomične genealogije bila da utvrdi identitet Aharona i Mošea, Tora započinje s Reuvenom i Šimonom prije nego li dođe do Levija. U jednom od izvora kao razlog je ponuđeno da s obzirom da je Jaakov Avinu kritički govorio o ova tri sina Tora ovdje navodi samo njih, da nas poduči da su to bila značajna plemena unatoč “pogreškama“ njihovih rodonačelnika.

Alija po Alija

Ovo nije razlog, ali je zgodan način gledanja na naše ime. Šliši – treća alija – 9 p’sukim – 6,297,7 Nakon “digresije” prethodnog odjeljka, Tora sada ponavlja da B-g šalje Mošea Faraonu, a da Moše i dalje “prigovara” zbog svoje govorne mane.

Usput budi rečeno, aral s’fatajim u komentarima ima različita tumačenja. Doslovno, ja imam neobrezane usne, različito se tumači kao, “imam govornu manu”, “jedva da mogu govoriti”, i “nemam dovoljno samopouzdanja da bih govorio”.

Raši kaže da B-g nije opetovao svoju zapovijed, niti je Moše ponovio svoj prigovor. To nas Tora natrag stavlja na mjesto s kojeg smo otišli prije nego li su bili predstavljeni genealoški podaci.

B-g mu kaže da će Aharon govoriti, da će Faraon, jednog za drugim, odbijati zahtjeve da oslobodi Narod, i da će On (B-g) izvesti svoj narod, te da će biti jasno Egiptu (i svakom drugom) da je uistinu B-g Taj koji čini sve. Moše i Aharon učine kako ih je B-g uputio; njima je 80 odnosno 83 godine.

[Zapažanje] Kada Tora konkretno iznosi dob ljudi, to je obično stoga da nam da precizan način praćenja vremenskog tijeka. U ovom slučaju, možda nam Tora ukazuje i na još nešto, što smo vrlo rijetko susretali u knjizi B'rešit – isticanje mlađeg brata pred starijim.

Kako to da je Moše Rabeinu u stanju govoriti Izraelskom narodu za vrijeme svoje “karijere” vođe, u svjetlu činjenice da je prigovarao kako ima “problem s govorenjem”?

Kada je Moše govorio Izraelskom narodu, Š’hina je bila ta koja je govorila kroz njegova usta. On nije imao problema sa svojom govornom manom. Međutim, zabrinjavalo ga je kako će govoriti Faraonu.

Vidi 6,30.

R’vi’i – četvrta alija – 28 p’sukim – 7,8-8,6

B-g kaže Mošeu i Aharonu da kada Faraon zatraži znak, Moše će naložiti Aharonu da baci štap pred Faraona, i on će se pretvoriti u zmiju. Moše i Aharon pojavljuju se pred Faraonom i čine onako kao im je B-g dao uputu.

Baal HaTurim napominje da pasuk kaže: Reče B-g Mošeu da kada ga faraon zatraži da pokaže znak, ti ćeš

Zašto smo mi poznati kao Bnei Jisrael, a ne po jednom od ostalih praotaca i pramajki? Jisrael se piše: jud (Jichak i Jaakov), sin (Sara), reš (Rivka i Rahel), alef (Avraham), lamed (Lea). Ime Jisrael, dakle, obuhvaća sva imena praotaca i pramajki.

Godina 13 3 Broj 14 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

(Moše) reći Aharonu da uzme tvoj štap i baci ga (na zemlju) pred faraonom, pa će postati tanin. Nije rečeno da će postati tanin. On tumači da je štap bio bačen na pod i tada mu je bilo zapovjeđeno da postane tanin. I tako se i dogodilo, da pokaže Faraonu silu riječi koju je B-g dao Mošeu.

Drugim riječima, štap se nije pretvorio time što je bio bačen na pod. Pretvorio se na izrečenu zapovijed. Ovo Faraonu nosi jasnu poruku da njegovi vrači nisu klase kao što su Moše i Aharon.

S druge strane... Kada je B-g prvi puta dao Mošeu da baci štap, on se pretvorio u nahaš, zmiju. Ovdje, kod Faraona, on se pretvorio u tanin. Vrlo je moguće da ovdje govorimo o krokodilu, kojeg su štovali, pa čak i obožavali Egipćani. Mnogi su se faraoni poistovjećivali s krokodilom kao vladajućom životinjom Nila.

Baal HaTurim pridodaje da je pretvaranje tanina ponovo u drvo bilo poruka Faraonu da isto tako kao što se moćni krokodil pretvara u suhi komad drveta, tako će se i moćni Faraon pretvoriti u prah i hranu za crve.

Faraon poziva svoje vrače koji su u stanju učiniti isto što čini Aharon; međutim, Aharonov štap proguta štapove vračeva. Bez obzira na to, Faraon odbije poslušati Mošea i Aharona, kao što je B-g i bio rekao.

B-g potom upućuje Mošea da ode do rijeke (Nila) ujutro, kada će tamo biti Faraon, i da sa sobom ponese štap. Moše treba reći Faraonu: B-g me (Mošea) poslao da ti (Faraonu) kažem da oslobodiš Narod, a ti to sve do sada odbijaš. “Ovime ćeš znati Tko je B-g…” Moše (zapravo Aharon) udarit će po vodi rijeke, pretvarajući je u krv i time će ubiti Strana 4

Alija po Alija

sve ribe koje su njoj. B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da uzme štap i udari po egipatskim vodama. Moše i Aharon učine kako im je rečeno i voda se pretvori u krv, ribe pomru, a Egipćani ne mogu piti vode. Faraonovi vrači opet ponove ono što je bilo učinjeno, što učini da Faraon ostane nepopustljiv. Egipćani su prisiljeni kopati da bi došli do vode (i/ili kupovati vodu od Židova).

Ova prva pošast potraje 7 dana.

Potom B-g uputi Mošea da ode Faraonu (u njegovu palaču) i upozori ga da ako ne pusti Narod da ode, Egipat će pogoditi pošast žaba.

Aharon treba podići štap iznad rijeke, što on učini, i zemlju prekrije žaba (žabe). Vrači opet mogu simulirati ovu pošast svojim čarobnjačkim moćima. Faraon poziva Mošea i Aharona da se pomole B-gu da žabe nestanu, obećajući da će pustiti Narod da ode u pustinju da prinese žrtve B-gu. Moše upita Faraona kada želi da žabe odu. (Neobično pitanje, na koje Faraon daje neobičan odgovor). Faraon kaže “sutra”, na što Moše odvraća “neka bude tako.

I to će poslužiti kao dokaz B-žje moći”.

Zašto bi Faraon tražio da pošast bude povučena narednog dana? On i njegov narod svakako su se napatili i htjeli bi se riješiti žaba što je prije moguće. Faraon (još uvijek odbija gledati na pošasti kao poslane s Neba, i smatra da je postojalo neko prirodno objašnjenje za njih) je mislio da je Moše došao pred njega kada je znao da će žabe otići. Moše bi ostavio dojam kao da on (u ime B-ga Izraelova) ima moć nad žabama. Stoga je Faraon nastojao lukavo postupiti s Mošeom, zatraživši ga neočekivano – učini to sutra. Mošeov odgovor bio je da će čineći tako demonstrirati da je ono što ■su vidjeli uistinu B-žja sila.

Egipat je sebe smatrao velikim zbog rijeke Nila i plodne zemlje koju su stvarale vode Nila. Prva pošast je udarila na vodu. Druga pošast je došla iz rijeke i napala zemlju. Treća je zadesila samu zemlju.

Hamiši – peta alija – 12 p’sukim – 8,7-18 Tako se i dogodilo, i nakon što su žabe otišle, Faraon se ne drži obećanja koje je dao, kao što je B-g i rekao da neće (često opetovana fraza koja pokazuje B-žju aktivnu ulogu u zbivanjima kod Izlaska).

B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da odari po prahu zemaljskom (ovog puta nema upozorenja za Faraona). Pošasti ušiju vrači nisu bili u stanju parirati, te priznaju B-žju moć. Faraon ostane nepopustljiv.

B-g šalje Mošea da upozori Faraona u vezi sljedeće pošasti (rojeva kukaca ili divljih životinja, ovisno o tome čije mišljenje slijedite). Novi element: kontrast između onoga što doživljavaju Egipćani i Židovi.

Uvijek je postojala velika razlika Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

između Egipćana i Židova – Egipćani nisu imali vode za vrijeme prve pošasti, Židovi su je imali. Midraš čak kaže da ako su Židov i Egipćanin pili iz iste čaše, Židov bi pio vodu, a Egipćanin krv. Isto tako, Židovi nisu trpili od pošasti, a Egipćani jesu. No ipak izgleda da je B-g imao različite poruke sa svakom od pošasti. Arov je bila prva pošast pri kojoj se očitovala toliko jasna razlika između Gošena i Židova s jedne strane i Egipatske zemlje i Egipćana s druge.

Koliko je trajalo?

430 godina • otkako je Avraham po prvi puta primio proročanstvo. I na to se može gledati kao stvarni početak “teških vremena”.

400 godina • Ako brojimo od rođenja Jichaka do Izlaska. Kada se on rodio, proročanstvo u vezi Avrahamovih potomaka postalo je stvarno.

210 godina •Toliko je godina narod proveo u Egiptu.

193 godina • Od Jaakovljeve smrti do Izlaska. Zapeli smo u Egiptu.

117 godina • Stvarna duljina Egipatskog ropstva i tlake, nakon smrti

Alija po Alija

posljednjeg od Jaakovljevih sinova. Šiši – šesta alija – 26 p’sukim – 8,19-9,16 I tako se arov spusti na zemlju. Faraon poziva Mošea i daje dozvolu da narod prinese žrtvu B-gu u Egiptu. Moše kaže da se to mora učiniti u pustinji.

Faraon se složi pod uvjetom da se Moše pomoli za uklanjanje ove pošasti. Nakon toga, Faraon ponovo ne održi riječ. B-g potom šalje Mošea ponovo Faraonu da ponovi zahtjev da pusti Narod i da ga ovog puta upozori na posljedice odbijanja, konkretno na dever. I tako se dogodi da sva stoka Egipćana pomre, dok Židovi nisu izgubili ni jedno grlo. Faraon to provjeri, no ipak ostane nepopustljiv. Šesta pošast (čirevi) dođe na Egipat bez upozorenja. Mada je njegov narod teško pogođen, Faraon se nastavlja opirati (od ovog trenutka bez B-žje pomoći). Moše potom bude poslan da upozori na sedmu (i vrlo moćnu) pošast.

Upozorenjem o tuči, B-g kaže (preko Mošea) da ovoga puta, ja ću poslati sve moje pošasti... Ga'on iz Vilne objašnjava da se B-g koristi s

tri glavna oružja, nazovimo ih tako, za kažnjavanje onih koji krše Njegove zapovijedi – vatrom, vodom i vjetrom. Na primjer, za uništenje pretpotopnog naraštaja B-g se poslužio vodom. Da bi raštrkao dor hap’laga, poslužio se vjetrom, a za uništenje S'doma glavno mu je oružje bilo vatra. Pošast krvi, na primjer, koristilo se vodom. Šesta pošast bili su vatreni čirevi na koži.

Skakavci (sedra od sljedećeg tjedna) su došli s vjetrom. No tuča se sastojala od kompletnog arsenala oružja – sama je tuča bila od vode, unutra je imala vatru, a tuču je pratio snažan vjetar (kolot koji se spominju u 9,23). Š’vi’i – sedma alija – 19 p’sukim – 9,17-35 To će biti razorna, do sada nezabilježena, olujna tuča. (Sve su pošasti, u dobroj mjeri, bile natprirodne, mada su sve desile u prirodnom okruženju, npr. vatra unutar ledenih zrna tuče.) Tuča je vrlo razorna, no neko bilje preživi, kao i životinje onih Egipćana koji su poslušali Mošeovo upozorenje da ih uvedu unutra. Faraon prizna da je sagriješio i odobri Mošeove zahtjeve, samo neka tuča prestane. Kada Faraon vidi da su kiša, tuča i grmljavina prestale, on ponovo ne održi obećanje, kao što je B-g rekao da neće.

Kada Moše govori Faraonu da će tuča stati, on kaže da će grmljavina prestati i tuče više neće biti. Ova terminologija nas upućuje da će grmljavina biti privremeno zaustavljena, no tuča će sasvim prestati. I tako je i bilo, ističe Baal HaTurim, tuča je uistinu prestala, no grmljavina se vratila da se pridruži zadivljujućim zbivanjima Sinajskog doživljaja.

Posljednja tri p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir. ■ Godina 13 5 Broj 14 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vaera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Rambamov šesti princip: Pozitivne i negativne naredbe micve se broje odvojeno Kao što novčić ima dvije strane, tako su i neke stvari pozitivna micva ako netko učini A i negativna micva ako učini B. Postoje brojni primjeri za to: ustezanje od rada na šabes je pozitivna micva; obavljajnje rada krši negativnu micvu. Ostavljanje zemlje da počiva tijekom šemita (subotne godine) je pozitivna micva; rad na zemlji krši negativnu micvu. Post na Jom kipur je pozitivna micva; jesti na taj dan krši negativnu micvu. Ovo nije sasvim očigledno: ne davanje u dobrotvorne svrhe ili ne stavljanje tefilina ne krši negativnu micvu, to jednostavno ne ispunjava pozitivnu micvu. Slično tome, pozitivna micva se ne ispunjava svaki put kad se netko suzdrži od ubojstva (nadajmo se, da će se suzdržati uvijek), on samo krši negativna micvu njezinim prestupanjem.

Još jedan način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada pozitivna micva prethodi negativnoj, kao u slučaju muža koji okleveće svoju mla-

denku (Pnz 22). Pozitivna je micva za muškarca da ostane s njom u braku ("i ona će mu biti žena"), a negativna micva da se ne razvede od nje ("on je ne smije otpraviti" - vidi stih 19).

Posljednji način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada negativna micva prethodi pozitivnoj, kao što je to kod micve "šiluah hakan.".(Također u Pnz, poglavlje 22) Tora nam kaže da kada netko želi uzeti jaja ili ptiće iz ptičjeg gnijezda, "nemoj uzeti majku s mladima" (negativna micva).

Umjesto toga on treba "potjerati pticu majku" (pozitivna micva vidi st. 6-7).

Rambam kaže da je ovaj princip opće poznat i da se učenjaci često pozivaju na pozitivnu ili negativnu komponentu micve nekog postupka ("ase šeba" i "lav šeba"). On ne navodi nikakve primjere, ali možete pogledati Talmud Makos ■ 15b ako vam je stalo do toga da vidite primjer.

Konačno, Rambam, tipično za njega, navodi primjere gdje su raniji kodifikatori pogriješili u načelu i često objašnjava kako su zastranili. U ovom slučaju, on kaže da on ne zna ni za jedan slučaj u kojem su drugi pogrešno shvatili ovaj princip. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 7. Pozitivna je zapovijed svakog se dana moliti B-gu blagoslovenom

Negativne zapovijedi 24. Negativna je zapovijed za osobu koju se mami da ne gaji ljubavi prema namamljivaču

jer Pismo kaže: i Njemu ćete služiti (Dvarim 6,13); a putem Usmene predaje naši su učenjaci, blagosloveno sjećanje na njih, naučili (Talmud Bavli, Ta'anit 2a) da to služenje znači molitva. Jer Pismo kaže, i služiti Mu svim srcem svojim (Dvarim 11,13): koja se služba vrši srcem? – molitva.

kao što kaže Pismo, Nećeš mu se prikloniti iz ljubavi (D'varim

Zapovijed je da osoba treba iznijeti hvalu Svetom, da je blagosloven; nakon toga treba tražiti za svoje potrebe; a potom treba odati hvalu i zahvalnost B-gu blagoslovenom. Nužno je moliti potpuno upravljenim srcem; čovjek treba svoje srce odvratiti od svake druge misli, i treba se vidjeti kao da stoji pred šehinom. On ne bi trebao iznijeti svoju molitvu poput onoga koji nosi teret pa ga baci i ode svojim putem. Niti bi trebao moliti uskomešanog i uznemirenog uma.

kao što kaže Pismo, niti ćeš ga slušati (D'varim 13,9).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

Strana 6

13,9).

25. Negativna je zapovijed za osobu koju se mami da

se ne odrekne svoje mržnje prema namamljivaču

26. Negativna je zapovijed ne izbaviti namamljivača ako ga vidiš u smrtnoj opasnosti kao što kaže Pismo, niti će se oko tvoje sažaliti nad njime (D'varim 13,9).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Započnite s invalidnošću Upotrijebite Mošeovu govornu manu da započnete raspravu o invaliditetu općenito. Razmotrite primjere ljudi koji su uspjeli unatoč svom hendikepu, te raspravite kako pomoći onima koji se još uvijek s njime bore.

•

Mnoge

su

slavne

osobe

imale problema s govornim manama, no uspjele su i pored toga zasjati u karijeri koju su si izabrali. Koliko poznatih osoba koje mucaju znate imenovati?

• Iako kad čujemo riječ "invalidnost" često pomislimo na neke ozbiljnije tjelesne ili duševne mane, gotovo svi mi imamo nešto što bismo mogli nazvati "hendikepom". Koje su vaše vlastite "smetnje"? Što ste učinili da biste ih prevladali?

već unaprijed stvorenim pretpo-

utječu na vaše razmišljanje o

stavkama. Postavite izazov pred

pošastima kao cjelini?

svoju obitelj sljedećim pitanjima:

• Koga su sve zadesile pošasti iako je prirodno pretpostaviti da su samo Egipćani bili pogođeni pošastima, neki komentatori sugeriraju da su pošasti kod kojih se ne spominje izričito razlika između dvaju naroda, također zadesile i Izraelce.

• Što je moglo potaknuti ovo mišljenje?

• Kako taj pristup utječe na vaše razumijevanje svrhe pošasti ili uloge prirodnog i nadnaravnog u priči?

Priča o Izlasku tako se često priča

• Koliko je pošasti bilo? Većina bi odgovorila da je bilo deset pošasti (" ‫)" ֶ ֶשה״ ַ ּכֹו‬, ali ni broj deset ("‫)" ֶ ֶשעה‬, ni riječ pošast (" ‫ )" ַ ּכֹו‬ne nalaze se u priči iz Sefer Šemot, a događaj bi mogao imati niz od otprilike 9 do 12 čuda.

da mnogi od nas tekstu pristupaju s

• Kako te različite mogućnosti

Preispitivanje naših pretpostavki

•

Do kakve razlike dolazi ako taj niz nazovemo "pošastima", "čudima", "znacima" ili "presudama"?

• Što su točno ‫ ַתנִּ מ‬, ‫ ְצ ַפ ְה ֵּד ַ״‬i ‫? ָ הֹב‬ Dok bi mnogi to definirali kao, redom, zmija, žabe i divlje životinje, drugi sugeriraju morsko čudovište, krokodile i buhe. Ispada da su neke od pošasti koje smatramo relativno bezazlenima, možda bile opasne po život i obratno.

• Kakvu potporu za svaku od tih mogućnosti možete pronaći u izboru riječi koje se koriste i ideji koju predstavljaju?

• Kako ovako definirana značenja utječu na naše shvaćanje procesa pošasti u cjelini?

Svrha kazni Razgovarajte u obitelji o raznim potencijalnim ciljevima davanja kazne.

U kojoj mjeri mislite da bi cilj trebao biti: 1) zastrašivanje, 2) odšteta 3) odmazda, 4) rehabilitacija, od-

nosno 5) zaštita potencijalnih budućih žrtava?

• Što mislite, što je od navedenog, ako je išta, bilo svrha pošasti? Koliko su pošasti bile uspješne u ostvarenju tog cilja? Za više informacija provjerite na našim stranicama. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 7 Broj 14 Strana

Strana 7

Rav Kook:

B-žje Ime Zašto u Tori nalazimo različita imena za B-ga?

živjeli kao stranci.“ (Šemot 6,4) Njihovi su potomci, s druge stra-

Različita imena predstavljaju raz-

ne, bili predodređeni da se trajno

ličite načine na koje se B-g objavljuje

nasele u Zemlji: „Ja ću vam je dati u

u svijetu. Posebno ime koje se sasto-

vječni posjed.“ (Šemot 6,8)

ji od četiri slova jud-he-vav-he, predstavlja razinu B-žanske objave koja je bila sakrivena prije Mošeova vremena.

Postoji li poveznica između različitih B-žjih imena i nastanjivanja

Erec Jisraela?

doseljenici u Erec Jisraelu. Oni su mogli zaslužiti jedino privremeno iskustvo nadnaravne providnosti u Zemlji.

Ime Šadaj dolazi od riječi šidud, što znači – 'intervenirati'. To B-žje ime podrazumijeva

povremenu

B-žju

intervenciju u svijetu. To je bila razina providnosti koju su iskusili

Viša razina providnosti

Avot. Oni su živjeli u svijetu priro-

Prebivati u zemlji Izraela znači

dnih sila – sa povremenim čudima.

živjeti na višoj razini B-žanske

Oni su bili putnici u zemlji Izraela.

vio Svojim imenom J-H-V-H.“ (Še-

providnosti. To je „zemlja koja je

B-g se zato njima objavio kao El

mot 6,3)

neprestano na vidjelu Vječnome,

Šadaj.

„Otkrio sam Se Abrahamu, Jichaku i Jaakovu kao El Šadaj (Svemogući B-g). Ali nisam im se obja-

Koje je značenje tih dvaju B-žjih

vašem B-gu; oči Vječnoga, vašeg

■

Međutim, formiranjem Izraela kao

B-ga, nad njom su u sva vremena“

nacije,

(Ponovljeni zakon 11,12). B-g je Erec

zemljom Izrael postala je trajna

Jisrael dao židovskom narodu u

baština židovskog naroda. Mošeo-

trajnu baštinu tako da oni uvijek

voj generaciji darovana je viša ra-

U proročkom obraćanju Mošeu,

mogu imati koristi od te neuspore-

zina otkrivenja B-žje providnosti

B-g je napravio razliku između veze

dive razine B-žanske providnosti.

koja se odražava u imenu J-H-V-H.

koju su patrijarsi imali sa zemljom

B-žja providnost nikada neće napu-

To B-žansko ime dolazi od riječi

Izrael, te veze sa Izraelom koju će

stiti narod Izraela; njihova povijest

'lehavot',

imati njihovi potomci. Abraham,

nadilazi zakone prirode.

postojanje'. Njihov svijet više nije

imena? Zašto je samo Mošeova generacija zaslužila objavu četveroslovnog B-žjeg imena?

Jichak i Jaakov bili su samo putnici i

posebna

što

providnost

znači

nad

'uzrokovati

Ta razina B-žjeg vodstva bila je

bio svemir kojim su vladale priro-

moguća tek nakon što su postali

dne sile. Oni su postali dionici kon-

„Sklopio sam Svoj savez s njima,

narod. Pojedinci, čak i najpraved-

stantne, direktne povezanosti sa

da ću im dati kanaansku zemlju,

niji, mogu se kolebati i posrtati.

Onim

Stoga su patrijarsi mogli biti samo

održava sve u postojanju.

stranci u Zemlji:

zemlju njihovih lutanja, u kojoj su

Strana 8

koji

neprestano

stvara

i

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

B-žje Ime

Redoslijed čuda Predstavljajući

svoje

'znakove'

da. Ali osnovni okvir prirodnih

đutim, moralno i duhovno, bili su

zakona ostao je netaknut.

'goli i bosi'.

pred faraonom, Moše je bacio svoj

Svrha Elizejevog čuda bila je da

Što je s 'velikim ukrasima' koje

štap pred egipatskog vladara i on se

pomogne siromašnoj ženi u potrebi.

spominje stih? Koji su to bili 'dragu-

pretvorio u zmiju otrovnicu. Kada

Svrha Mošeovih čudesnih znakova

lji' Izraela?

su egipatski vračari isprobali istu

u Egiptu je, s druge strane, bila

magiju, „Aronov štap progutao je

mnogo grandioznija. Ta su čuda

njihove štapove“ (Šemot 7,12).

bila namijenjena demonstraciji moći

Ti 'dragulji' simboliziraju dvije

i veličine Stvoritelja, „tako da ćete

specijalne osobine židovskog na-

znati da sam Ja B-g ovdje na zem-

roda. Prva osobina je prirodna

lji“ (Šemot 8,18).

težnja duhovnosti, unutarnja želja

Mudraci primjećuju u Šabat 97a da Tora ne kaže da je Aronova zmija progutala štapove vračara,

Dva posebna dragulja

da se nikad ne razdvoje od B-ga i

već kaže da ih je progutao Aronov

U Egiptu, B-g je želio demonstrira-

štap. Dogodilo se dvostruko čudo,

ti Svoju sposobnost da nadvlada sve

čudo unutar čuda. Zmija otrovnica

zakone prirodnog svijeta. Stoga je

Drugi 'dragulj' je još veći dar, van

ponovno je postala štap i tek je tada

bilo nužno da se dogodi 'čudo unu-

područja prirodnog. To je poseban

– kao štap – progutala druge štapo-

tar čuda'. To je iskazalo samostal-

zajednički duh Izraela koji teži uz-

ve. Koji je značaj tog dvostrukog

nost i autonomiju na svim razinama

višenoj nacionalnoj sudbini. Čak i u

čuda?

prirodnih zakona, i specifičnih i

njihovom potištenom stanju potla-

temeljnih. Čudo sa štapom dogodilo

čenih robova u Egiptu, njihova

se ne samo kao manje remećenje

unutarnja težnja prema nacionalnoj

prirode – razina na kojoj su mogli

svrsi gorjela je poput užarenog

funkcionirati i egipatski vračari –

uglja. Tinjala je u srcu svakog poje-

nego i na razini potpunog nepošto-

dinca, čak iako mnogo njih nije

vanja prirodnih zakona, tako da je

razumjelo njenu pravu prirodu.

Razine čuda Baš kao što postoji red koji stoji iza prirode, isto tako postoji red i struktura iza čuda. Možemo razlikovati dvije vrste prirodnih zakona: one temeljne prirodne zakone te one koji imaju detaljnu i osobitu funkciju. Mjera u kojoj čudo prkosi zakonu prirode ovisi o svrsi te B-žanske intervencije.

Ponekad je dovoljno manje remećenje pa tako ostajemo unutar cjelokupnog sistema prirodnih zakona.

jedan štap mogao 'progutati' druge štapove.

Neprocjenjivi

dragulji

na

dronjavoj odjeći Svake godine na večeri za Pesah, čitamo Ezekielov alegorijski opis Izraela u Egiptu:

„Narastao si velik i visok. Došao

savjetovao zaduženoj udovici kako

si sa velikim i krasnim ukrasima, sa

da čudesno proizvede ulje (2. Kra-

počešljanom kosom. Ali bio si gol i

ljeva 4,1-7), ulje nije bilo stvoreno ni

bos.“ (Ezekiel 16,7)

osnovu već postojećeg vrča ulja.

Nije se dogodilo nikakvo značajno kršenje zakona prirode; prije bismo mogli reći da su zakoni prirode bili 'produženi', mala količina ulja bila je dovoljna da napuni mnogo posuGodina 13 9 Broj 14 Strana

Za hebrejske robove, te su karakteristike bile poput neprocjenjivih

Primjerice, kada je prorok Elizej

iz čega. To se čudo dogodilo na

svetosti.

dragulja na otrcanoj odjeći raščupanog prosjaka. Ljudima su nedostajale osnovne crte pristojnosti i integriteta. Nedostajale su im etičke kvalitete koje su bliske ljudskoj prirodi, poput odjeće koja se nosi uz

tijelo.

Bez osnovne razine morala i ispravnog ponašanja, njihova posebna čežnja za duhovnom veličinom

Prorok opisuje Izraelce kao velike

imala je ciničan efekt poput ekstra-

i brojne, no istovremeno osiroma-

vagantnog nakita na otrcanoj odjeći.

šene. Fizički, Jakovljeva obitelj od 70

„Došao si sa velikim ukrasima… ali

duša razvila se u veliku naciju. Una-

bio si gol i bos.“ ■

toč egipatskom progonstvu i ugnjetavanju, oni su postali brojni. Me-

Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Izlazak i mi Odlomci Tore koje ovih tjedana

koja govori njegovom vlastitom

Države Izrael, pa zato gaje odre-

čitamo bave se dobro znanom, ali

vremenu i mjestu, kako općenitu,

đene sumnje u vezi našeg legitim-

uvijek poučnom pričom o ropstvu i

tako i konkretnu.

nog prava na Zemlju Izrael. Danas

nakon toga izlasku Židovskog naroda u davnom Egiptu. Židovska tradicija nas uči da pripovijesti koje se pojavljuju u Tori ne treba gledati tek kao puko nabrajanje proteklih događaja. One su zapravo postavljene kao znakovi i putokazi za priču Židovskog naroda tijekom svih vjekova i naraštaja.

Povijest Židova u Egiptu uvijek je bila predmetom intenzivnih intelektualnih analiza i dubokoumnih komentara. Rabini i učenjaci Izraela tražili su određene znakove razasute po čitavom narativu Tore koji bi rasvijetlili kasnije događaje u priči o Židovskom narodu – posebice u vezi dugog i gorkog izgnanstva

nakon

razorenja

Drugog

Hrama.

Ovakav pogled na biblijsku priču dopušta joj da oživi i bude vodič događajima koji se danas zbivaju, umjesto da ostane tek zapis o davnašnjim i ponekad dosadnim činjenicama. Nema granica bezvremenosti i važnosti Tora. Na svakom je Židovu da iz nje iščeprka poruku

Strana 10

To je ono našto su mislili rabini Mišne kada su postavili temeljni

su to tek suhoparni podaci u povijesnim knjigama

aksiom judaizma, da učenje Tore

I zato je bilo gotovo posve priro-

zamjenjuje sve druge ciljeve u

dno da se podigne Faraon “koji nije

Židovskom svijetu. Jer dubinsko

znao Josefa.” On nije shvatio kako je

učenje i analiziranje Tore ostaje

to Židovski narod ušao u Egipat,

mentor i vodič Židovima kroz sve

kakvu su korist donijeli Egiptu i što

generacije i u svim okolnostima.

njihova prisutnost u zemlji predsta-

Koji motivi su naveli Faraona i Egipat da muči Židove? Tora nam

vlja u povijesnom i duhovnom smislu.

pruža neke naznake. Prvo, umro je

Novi vladari uvijek dolaze ■ na

Josip. Dok god je on bio na životu

vlast s “novim” programima koje su

vladao je osjećaj zahvalnosti. pa čak

sami osmislili za rješenje starih pro-

i divljenja prema čovjeku koji je spa-

blema ljudskog postojanja i dru-

sio Egipat da ne bude uništen veli-

štvenog i nacionalnog života. Kada

kom gladi, te ga učinio najvećom

njihovi programi podbace i sve se

silom toga vremena.

velike teorije pokažu beskorisnima

Ali nije umro samo Josef, čitav je naraštaj, Židova i Egipćana također sišao s pozornice. U kasnijim se po-

pred oštrom realnošću društva i vladanja, prirodno je potražiti žrtvenog jarca za taj neuspjeh.

koljenjima nitko nije sjećao Josefa,

Tuđinac, Židov, uvijek je bio taj

nitko se nije sjećao gladi, upravo

prikladni žrtveni jarac. Novi vladari

kao što se

u naše vrijeme svega

20. stoljeća, Staljin i Hitler, zloupo-

nekolicina ljudi sjeća Velike depre-

trijebili su to do krajnjih granica.

sije, pa i užasa Drugog svjetskog

Muslimanski svijet današnjice tu-

rata. Mnogi izraelski studenti ne

mači sve svoje nevolje i neuspjehe

znaju ništa o povijesti stvaranja

postojanjem Izraela i Židova. Mno-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Izlazak i mi

gi se dijelovi priče o Izlasku danas

kao mu da na to može zaboraviti.

logičan odgovor. B-g opisuje kako je

ponavljaju u našim životima.

Uz to, sam Židovski narod zapravo

stvorio svijet, kako se održava sve-

ne vjeruje u Mojsija ili u činjenicu

mir, čuda prirode, zamršenosti zna-

da će biti oslobođeni. Oni se također

nosti, medicine i ljudskog tijela. Ni-

žale da od kada se Mojsije pojavio

šta od ovog ne odgovara na njegova

na sceni situacija se još i pogoršala.

pitanja, a B-g, nazovimo to tako,

Tora nam kaže da su Židovi postali brojni – vidljiva, značajna i prepoznatljiva manjina usred Egipta.

Narodi i države u svojoj su suštini ksenofobični; oni ne toleriraju ma-

Kao rezultat toga, Mojsije se žali

njine s dostojanstvom. Današnji Iz-

Nebesima, u obliku zahtjeva, nazo-

rael se bori s takvim problemima i

vimo to tako, da mu se to objasni.

gledištima. Isto tako i većina država

Zašto se to događa? Kod gorućeg

Europe i ostatka svijeta.

grma mu je bilo obećano da će

Za njihov ukus, previše je bilo Židova u Egiptu. I “zemlja ih je bila puna.” Oni više nisu živjeli u getu Gošena već su se selili po čitavom Egiptu. Kuda god bi čovjek otišao naišao bi na Židova. Hitler se žalio dok je živio u Beču da uvijek susretne Židova na ulicama toga grada. Ova tužna priča ponavljala

Kroz ljudski život, osobni i nacionalni, događaju nam se stvari koje

Toru i postanu vječni narod. Ova

nemaju apsolutno nikakav raciona-

obećanja očito ostaju neispunjena.

lan ili čak opravdan razlog. Zašto se

To je problem o kojem on govori.

takve stvari događaju? Koja je to

Upravo

presuda donesena protiv ljudi i pro-

ova

odgovorom

pritužba koji

rezultira

Nebesa

daju

Mojsiju u ovotjednom čitanju.

egzila.

kretne pritužbe. Umjesto toga, Ne-

Hitlera

i

muslimanskog

svijeta,

učinio to rasnim pitanjem, mrljom koju čak ni četiri asimilirane generacije ne mogu izbrisati. Midraš nas uči da je većina tih Židova umrla u Egiptu, a da nije postala sudioni-

besa, nazovimo to tako, kažu: "Prije tebe bilo je sjajnih ljudi, Abraham,

vori mi o sebi. Pokaži mi se." Nebesa ne odgovaraju na taj način. Nebe-

sa ostaje tajanstvena. Nebesa neprestano odgovaraju ali na nelogičan način.

Nebesa se uvijek bave nama, ali samo tako što govore da smo mi

nisu pitali zašto. Nikada nisu posta-

stvoreni, da su Nebesa stvoritelj i da

vljali pitanja. A tebi nedostaje str-

nema temelja međusobnog razumi-

pljenja već na početku tvoje misije."

jevanja i racionalnosti. Pitanja je bo-

Ovo je potpuno nelogičan odgovor

lje ne postavljati. Ljudima se teško

na pitanja i prigovore koje je Mojsije

nositi s time jer svi žele znati i ra-

postavio.

zumjeti sve. Mi želimo da sve ima

šljenju, važna opomena za naše

postoji s kraja na kraj svetih spisa

vrijeme.

Biblije. U velikoj knjizi o Jobu, dijelu biblijskog kanona, Job se žali B-gu na njegovo postupanje prema nje-

Kad su nedaće nametnute Izrael-

mu. Zbog čega je prisiljen na pa-

cima postale ugnjetavanje, Mojsije

tnju? Koji je njegov grijeh? Zašto je

se žali Nebesima da obećanja koja

trebao biti podvrgnut tolikim kata-

su mu dana nisu ispunjena. Došao

strofama? Zanimljivo je da je odgo-

je k faraonu kako bi ga zatražio da

vor s Nebesa opet da, recimo to ta-

židovski narod oslobodi egipatskog

ko, to nije njegov posao. I opet, ne-

Godina 13 11Broj 14 Strana

jeti. Sam Mojsije će reći: "B-že, go-

nositi. Nikad se nisu žalili. Nikad

Nalazimo da je to obrazac koji

ropstva, a faraon ga je ismijao i re-

tiv naroda? Htjeli bismo to razum-

Izak i Jakov, s kojima sam se mogao

kom Izlaska. I ovo je, po mom mi-

Razumijevanja Nebesa

osnove. Neću odgovoriti."

razinu duhovnosti kada prihvate

ne daju odgovor na Mojsijeve kon-

sko društvo. No Faraon je, poput

stoga tvoje pitanje zapravo nema U tome ima jedna sjajna pouka.

se Židovi nastanjivali tijekom našeg

Egipćana asimilirajući su u Egipat-

četku i nećeš biti ovdje na kraju,

će ih on moći podići na visoku

Zanimljivo je primijetiti da Nebesa

društvu pokušali izbjeći progon

nećete znati. Nisi bio ovdje na po-

Židovski narod biti oslobođen i da

se u gotovo svakoj zemlji u kojoj su

Mnogi su Židovi u Egipatskom

kaže: "Nikad nećeš razumjeti, nikad

smisla, ali kao što prorok kaže, "Mo-

ji putevi nisu vaši putevi. Moje misli nisu vaše misli. Nikada me nećete razumjeti." Ovo je osnovna lekcija koju učimo iz slučaja Mojsijevog povratka kako bi ispunio svoju misiju da izbavi Židovski naroda iz Egipta i da im Toru. Mojsije sada shvaća razliku između razumijevanja Nebesa i poslušnosti Nebesima. Šabat šalom. ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Mesiras Nefeš / Hakaras Hatov Čemu sva ta vika?

U ovotjednoj parši, Moše upozorava faraona na nadolazeću pošast žaba. Moše ga je upozorio da će žabe preplaviti cijelu egipatsku zemlju: „Nil će vrvjeti žabama, one će izaći i doći u tvoju kuću, u tvoju sobu i u tvoju postelju, u kuću tvojih slugu i tvojih ljudi, u tvoje peći i u tvoje naćve.“ (Šemot 7,28) Naravno, faraon je ignorirao upozorenje. Žabe su došle i tada je faraon pozvao Mošea, moleći ga da se riješi žaba.

Stih zatim kaže: „Moše i Aharon otišli su od faraona i Moše je zavapio Hašemu (va'jicak Moše el Hašem) vezano uz žabe koje poslao na faraona.“ (Šemot 8,8). Mošeova molitva bila je uslišena „…i žabe su izginule – iz kuća, iz dvorišta i iz polja.“ Važan je izraz koji se ovdje koristi za Mošeovu molitvu. Hazal kažu da postoji 10 različitih izraza koji se u Tanahu koriste kako bi opisali molitvu. Među njima su tefila, tehina, bakaša i drugi izrazi koji opisuju čovjekovo preklinjanje Svemogućeg. (Kažu da Eskimi imaju 10 različitih izraza za snijeg – jer su toliko povezani sa tim meteorološkim fenome-

nom. Za nas ostale, snijeg je snijeg, ali zapravo postoje razne vrste snijega. L'havdil (oprostite na usporedbi), mi imamo 10 različitih riječi koje opisuju molitvu.)

Moše Rabeinu u mnogim je prilikama molio za Klal Jisrael kao vođa židovske nacije. Tora rijetko koristi izraz „Va'jicak Moše el Hašem“. Uobičajeniji su izrazi poput 'vajitpalel', 'vajehal', 'vaethanan', 'vajaatiru' itd. Što znači riječ 'vajicak'? Jednostavnim jezikom to znači 'on je vrištao'.

Značenje vrištanja u sebi nosi crtu hitnosti i boli. Moglo bi nam se činiti da ova situacija nije zahtijevala vrisak, 'vajicak'. Zašto je Moše vrištao ako je mogao upotrijebiti neki uobičajeniji oblik molitve? Moše Rabenu imao je kontrolu ovdje.

Faraon je, da tako kažemo, bio u problemu. On i njegovi ljudi su patili – što i nije tako loša stvar. To nije bio tako hitan slučaj koji bi zahtijevao 'vajicak'! Zašto se onda Moše odlučio na taj oblik molitve u ovom trenutku?

U knjizi Ner Uziel, Rav Uziel Malevsky, z''l, daje zanimljivo tumačenje (utemeljeno na Kli Jakaru). Kada

je Moše dao upozorenje o nadolazećoj pošasti žaba, on je prorokovao da će žabe doći „u tvoju kuću, u tvoju sobu i u tvoju postelju, u kuću tvojih slugu i tvojih ljudi, u tvoje peći i u tvoje naćve.“ Međutim, kada su žabe odlazile, Tora nam samo kaže da su one izginule „iz kuća, iz dvorišta i iz polja“. Što se dogodilo sa žabama koje su skočile u peći? Netko bi pomislio da su zasigurno izginule. Žaba koja skoči u užarenu peć neće preživjeti kako bi ispričala bajku! No, stih ne spominje da su žabe koje su skočile u peći izginule.

Kli Jakar predlaže neobično ■tumačenje: One nisu izginule! Zašto? Nisu izginule jer su žabe bile paradigma micve o 'kiduš Hašem' (posvećenju B-žjeg Imena ispunjanjem Njegove zapovijedi). Te žabe mogle su skočiti sigurno u kuće i spavaće sobe. Međutim, kako bi ispunile volju Svemogućeg, one su skočile u peći, kao kiduš Hašem. To nije samo puka priča. Talmud kaže (Pesahim 53b) „Tudos iz Rima je tumačio: Što su vidjeli Hananja, Mišael i Azarja (kojima je kralj Babilona dao opciju da se poklone pred njegovim idolom ili da budu bačeni u vatru), a što im je dalo snage da se predaju mučeništvu i dozvole da budu bačeni u vatru? Oni su primijenili kal v'homer razmišljanje iz primjera žaba u Egiptu: „Ako su žabe kojima nije bilo zapovjeđeno da posvete B-žje Ime skakanjem u užarene peći to učinile, mi kojima je zapovjeđeno da posvetimo B-žje Ime, svakako ćemo učiniti tako.“ Kli Jakar piše da su žabe simbol mnogih Židova koji su tijekom generacija položili svoje živote kako bi posvetili B-žje Ime kada je situacija od njih to tražila. Ner Uziel koristi tu pozadinsku ideju kako bi objasnila Mošeovu upotrebu posebnog oblika molitve 'vajicak' u vezi sa žabama. Ner Uziel ističe da stih ne kaže da je on molio da žabe odu.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ne. On je molio u vezi žaba (al dvar ha'cefardim). Molitva za odlazak žaba iz Egipta ne bi zahtijevala bolni vrisak. No, on je vapio za žabama, jer je plakao za sve Židove koji će tijekom generacija biti 'moser nefeš' (žrtvovati svoje živote) kako bi posvetili B-žje Ime. Moše je molio da svi ti Židovi imaju istu sudbinu kao Hananja, Mišael i Azarja. To je nešto doista vrijedno vike.

Zašto je poznati Roš zalijevao vrt svog susjeda?

Ješiva

Vezano uz treću pošast, Tora piše: „Aron je ispružio svoju ruku i udario svojim štapom po prahu zemlje, i uši su napale ljude i zvijeri; sav se prah pretvorio u uši u cijeloj egipatskoj zemlji.“ (Šemot 8,13) Hazal objašnjavaju zašto je Aron, a ne Moše bio taj koji je donio pošasti ušiju. Raši citira, „Zemlja nije zaslužila da bude udarena od Mošea jer je ona zaštitila Mošea kada je ubio Egipćanina i sakrio ga u pijesak.“ Kao znak zahvalnosti, Moše Rabenu nije htio udariti zemlju kako bi se prašina pretvorila u uši. Slično tome, Moše nije htio udariti Nil kako bi se njegove vode pretvorile u krv i kako bi iz njega izašle žabe jer je Nil spasio njegov život kada je kao beba bio sakriven u košari u bijegu od proglasa da sva muška djeca imaju biti utopljena. Moše je osjećao zahvalnost prema rijeci Nil i zemlji Egipta.

To podiže jedno očigledno pitanje: Kakvu razliku čini za Nil ili za prah zemaljski – objekte koji ne mogu osjećati niti misliti – udari li ih tko ili ne, te udari li ih Aron umjesto Mošea? Kako je moguće da nežive stvari osjećaju zahvalnost koju im iskazuje ljudsko biće?

Iz ovih primjera učimo da izražavanje zahvalnosti nije za dobro onoga tko je učinio uslugu, već za dobro onoga tko je primio uslugu.

Kada čovjek prima bilo kakav dar ili uslugu, to ga čini obveznim da pokaže koliko to cijeni. To da li će 'dobročinitelj' te usluge cijeniti Godina 13 13Broj 14 Strana

Mesiras Nefeš / Hakaras Hatov

iskazanu zahvalnost ili ne, to je sekundarna stvar. Čovjek mora ići kroz život shvaćajući da ljudi i stvari rade za njegovo dobro u mnogim prilikama. Čovjek je obvezan izraziti 'hakaras hatov' (zahvalnost) jer ga to čini skromnijim ljudskim bićem.

Postojao je jedan Roš Ješiva koji se zvao Rav Jisroel Zel Gustman.

Osnovao je ješivu u Brooklyinu i nazvao ju Necah Jisrael, a kasnije ju je preselio u Izrael kada je 1960-ih odlučio useliti u Erec Jisrael. Kao mladić u svojim dvadesetima, Rav Gustman izabran je za člana Beit Dina Rav Haima Ozera. Znajući kakva je Vilna bila u to vrijeme, i poznavajući sve velike rabinske figure koje su tamo živjele, izbor čovjeka koji je bio u svojim dvadesetima za člana Beit Dina Rav Haima Ozera govori mnogo toga o tom čovjeku.

Rav Gustman šetao je sa Rav Haimom Ozerom šumama koje su okruživale Vilnu. S vremena na vrijeme, Rav Haim bi zastao i pokazao mu neku biljku. Rekao bi, „Uberi ovu biljku. Ako ju pojedeš, može ti dati potrebnu energiju za nekoliko dana.“ Hodali bi dalje, a Rav Haim bi ponovo zastao i rekao „Vidiš ovaj list? Želim da ga ubereš.

Ako ga staviš na svoj jezik, može utažiti tvoju žeđ za dugo vremena.“ Rav Gustman nije imao pojma zašto bi Rav Haim, posek generacije, vođa cijelog židovskog svijeta, svoje vrijeme trošio na lekcije iz botanike.

Ispostavilo se da je znanje kojeg je Rav Gustman stekao tijekom tih šetnji sa Rav Haimom, spasilo njegov život. Tijekom rata, kako bi izbjegao nacistički holokaust, Rav Gustman se borio na strani partizanskih vojnika u šumama. Nekoliko je godina živio u šumama. Biljke koje mu je Rav Haim Ozer pokazao održale su ga na životu – barem dio vremena koje je proveo skrivajući se od nacista. To, naravno, govori nešto i o Rav Haimu. On je očigledno imao Ruah HaKodeš.

Uvijek sam slušao od našeg Roš Ješive (Rav Jakov Rudermana, zt''l) da je Ruah HaKodeš sposobnost da kažeš nešto u pravo vrijeme jer će to biti potrebno u neko buduće vrijeme. Roš Ješiva jednom mi je rekao da je Rav Aharon Kotler jednom došao Hofec Haimu, a on mu je iz čista mira rekao „Ako započneš talmudski traktat, moraš ga dovršiti.“ U to vrijeme, Rav Aharon je započeo traktat Krisos, ali nije ga dovršio. Bez da je to znao, Hofec Haim mu je rekao da to treba dovršiti. To je Ruah HaKodeš.

Rav Haim Ozer govorio je Rav Gustmanu nešto što se činilo potpuno nevažnim u to vrijeme, pa ipak, na kraju mu je doslovno spasilo život. Kada se Rav Gustman preselio u Erec Jisrael, živio je pored čovjeka koji je imao lijepi vrt. Rav Dovid Mishkovsky piše da je znao vidjeti Rav Gustmana kako zalijeva biljke u vrtu svog susjeda. Ne poznajem mnogo Roš Ješiva koji zalijevaju biljke. Kada su Rav Gustmana upitali zašto to čini, odgovorio je „Te su me biljke održale na životu tijekom holokausta. Iz zahvalnosti prema njima, osjećam obvezu da ih zalijevam.“ To nije činilo nikakvu razliku biljkama. Čak i da jest, to nisu bile iste biljke. Ono su bile biljke u Litvi, a ovo su biljke u Jeruzalemu. Međutim, to ne mijenja stvar. Obveza iskazivanja zahvalnosti nije zbog onoga tko čini uslugu, već za onoga koji uslugu prima. To je zato da bi se čovjek osvijestio o svemu čime je darovan u životu – o svim stvarima koje mu proviđaju ljudi i o svemu onome što mu proviđa Ribono šel Olam. Što više postanete osjetljivi na koncept iskazivanja zahvalnosti, uzvraćanja usluga i prepoznavanja usluga iz prošlosti, to ćete više cijeniti sadašnje i buduće usluge koje nam čine ljudi – roditelji, prijatelji, susjedi itd.; te naravno, za sve ono što Svemogući čini za nas. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zahvalnost je za onoga koji ju izražava Nemilosrdna ubojstva koja su se

stoga što bi to bio pokazatelj toga da

posljednjih godina dogodila u Pari-

je Mojsije nezahvalan. Zahvalnost je

zu i drugim gradovima užasavajuća

jedna od najvećih vrijednosti juda-

su i zla. Ubojstvo u ime B-ga i dalje

izma. Teško mi se sjetiti nečeg većeg

ostaje ubojstvo. Islam je u svom ra-

od nje. Prepoznati i cijeniti izvor

dikalnom ekstremizmu zaista kul-

našeg dobra je apsolutno temeljna

tura smrti. Zastrašujuće je vidjeti

stvar ljudske pristojnosti. Zahval-

kulturu koja toliko malo cijeni život,

nost započinje u odnosu na nežive

a na to ću se nadovezati i u 'davar

objekte, prelazi na ljudska bića te

Tora'.

nalazi svoje krajnje ispunjenje u B-gu.

Nakon kratke stanke u prošloj parši, Mojsije ponovno ulazi u pregovore s faraonom. Faraon, B-žjom

Bez zahvalnosti, nismo

odlukom, ne dopušta Židovskom

napravili niti prvi korak

narodu da napusti Egipat i tada se

na ljestvama čovječnosti.

stvari zahuktavaju.

Ali zašto je to moralo biti tako? To

Pošasti dolaze brzo i žestoko –

krv, žabe, uši, divlje životinje, pomor (štogod to bilo), čirevi i tuča.

Faraon svaki puta usred pošasti obećava da će pustiti izraelski narod, ali jednom kad uzbuđenje prođe,

on

brzo

mijenja

svoje

su očigledno nežive stvari i zahval-

nost prema njima je besmislena?

idući tjedan.

Prve tri pošasti došle su na egipatsku zemlju uz pomoć Arona, a

su se odvijali u Francuskoj, a kasnije i drugdje, veoma je jasno da Al Qa-

U Židovskom načinu razmišljanja,

ida i ISIS nemaju osjećaj za vrijed-

to nije tako jer zahvalnost je za ono-

nost ljudskog života – čak ni života

ga koji ju izražava, a ne za onoga

svojih vlastitih sljedbenika. Izgleda

kome je upućena.

kao da se naslađuju smrću. Zahvalnost je nemoguća ako ne cijeniš čak

mišljenje.

Tri pošasti i rasplet priče slijede

Gledajući unazad na događaje koji

Zahvalnost je jedna od najvećih vrijednosti judaizma.

ni sam život. Ubojstvo je zlo gdjegod bilo počinjeno. Ali to što su oni to počinili u Francuskoj, za njih je

Teško mi se sjetiti

još gore. Francuska je zemlja koja je

bilo čega većeg od nje.

otvorenih ruku dočekala njihove

roditelje kao imigrante, primila ih je

ne Mojsija. Razlog za to bio je taj da

i brinula o njima kao o siročadi. I to

je, kako bi one nastupile, Aron

Zahvalnost znači prepoznati oda-

morao svojim štapom udariti po

kle dobro dolazi. Ona podrazumije-

egipatskom tlu i po rijeci Nil. Nil je

va poniznost i shvaćanje toga da

zaštitio Mojsija kada je bio dijete u

smo dužni B-gu, ali kroz razne po-

Bez zahvalnosti, nismo napravili

kolijevci, a egipatsko tlo sakrilo je

srednike. A tim posrednicima mo-

niti prvi korak na ljestvama čovje-

tijelo Egipćanina kojeg je Mojsije

ramo biti zahvalni. Udariti rijeku

čnosti.

ubio. Zato je bilo neprikladno da

koja mu je pomogla, za Mojsija bi

Mojsije udara o njih.

bilo krivo ne stoga što bi se rijeka osjećala nedovoljno cijenjenom, već

Strana 14

je način kako se oni odužuju toj zemlji???

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Ostavština

"I odvest ću vas u zemlju koju sam obećao Abrahamu, Izaku i Jakovu; i dat ću vam ju kao baštinu: Ja sam VJEČNI." Sasvim je prirodno da roditelji svojoj djeci i unucima žele ostaviti nešto u ostavštinu. Za one koji imaju dovoljno sreće da su u mogućnosti to učiniti, ta se želja izražava u obliku nasljedstva. Ali za većinu ljudi to jednostavno nije realna mogućnost. Kako oni mogu prenijeti ostavštinu na sljedeću generaciju?

Vjerujem da se odgovor može naći u jednoj važnoj razlici koju Tora radi između riječi jeruša (nasljedstvo) i moraša (baština).

Svi smo mi bolje upoznati s pojmom jeruša, koji se koristi u cijeloj Tori za opisivanje prenošenja materijalnih dobara s roditelja na djecu. Daleko rjeđi pojam je moraša, koji se u Tori spominje samo u odnosu na dvije stvari: Toru i Zemlju Izrael (na početku gore navedenog stiha).

Različiti konteksti u kojima se te riječi pojavljuju u potpunosti otkrivaju različite vrste odnosa između roditelja i djece, i različite prioritete koji se prenose s generacije na generaciju, koje ta ostavština uzrokuje. Želio bih istražiti tri različita primjera u kojima će razlike između riječi jeruša i moraša pojasniti značaj svake od njih.

Prva točka razlikovanja nalazi se u području nastojanja. Jeruzalemski Talmud govori o jeruši kao o nečemu do čega se lako dolazi. Kad osoba umre, ostavljajući jerušu, nasljednik ne mora učiniti ništa osim primiti dar. Moraša, međutim, zahtijeva puno više.

Jeruzalemski Talmud sugerira da je dodatno slovo mem (m) u moraša, gramatička oznaka intenziteta, pi'el Godina 13 15Broj 14 Strana

dijete u vojsku vrlo dobro razumije ovu poruku. Baština dolazi teško, ne lako, a naša nacionalna baština su Tora i Izrael.

oblik u hebrejskoj gramatici. Da bi pojedinac došao u posjed moraše, on mora uložiti dosta truda.

Dok je nasljedstvo ono što dobivate od prethodne generacije - bez posebnog doprinosa s vaše strane baština zahtijeva vašu aktivnu uključenost i sudjelovanje. Jeruša je ček koji vam je ostavio vaš otac; moraša je posao koji su možda započeli vaši roditelji, ali u koji vi morate uložiti puno znoja, krvi i suza.

To svakako objašnjava zašto se moraša koristi samo u pogledu Tore i zemlje Izrael. Naši mudraci navode da postoje tri dara koja je B-g dao Židovskom narodu koje se može steći jedino predanošću i patnjom: "Tora, zemlja Izrael i svijet koji dolazi." I mi vrlo dobro razumijemo da se ni Tora niti Zemlja Izrael ne mogu lako steći.

Pirkei Avot 2,10 posebno podučava: "Pripremite se za učenje Tore, jer to za vas nije baština." Sva dostignuća u Tori ovise o vlastitim naporima pojedinca. Učenik Tore mora biti voljan podnositi oskudicu.

Slično tome, zemlju Izrael se ne može steći bez žrtve i patnje. Jedan od testova Abrahamovog života - i izvor za Židovsko polaganje prava na Jeruzalem - je vezivanje Izaka na brdu Morija. Poruka koju prenosi Tora je da svoju Svetu zemlju možemo steći samo ako smo spremni izložiti živote naše djece. Svaki roditelj u Izraelu koji pošalje svoje

Druga razlika između ta dva pojma nije u tome kako se taj dar stječe, već kako ga se može širiti. Čak se i najveći iznos naslijeđenog novca (jeruša) može spiskati ili zakonski izgubiti. Suprotno tome, moraša se mora sljedećoj generaciji predati netaknuta. Moraša doslovno znači "predati nekom drugom." Srebro je nasljedstvo i može ga se upotrijebiti kako god to nasljednik poželi; srebrni svijećnjaci za šabat su baština koja se mora prenijeti s roditelja na dijete i koristiti iz generacije u generaciju.

Konačno, u slučaju nasljedstva, osoba mora imati ono što je predmet jeruše u svom posjedu. Tako ne mora biti slučaj u pogledu moraše. Židovski su roditelji kroz bezbroj generacija svojoj djeci ostavljali u nasljeđe ideale Tore i Zemlje Izrael, čak i dok su živjeli u egzilu daleko od Obećane zemlje, pa čak i kad su im siromaštvo i ugnjetavanje učinili skoro nemogućim da uče Toru. Vrijednosti se mogu prenijeti bez obzira na naš fizički ili materijalni status u životu.

Iz tog razloga je nasljeđe, bez obzira na njegovu veličinu, blijedi u usporedbi s baštinom. Svi mi želimo da možemo svojoj djeci i unucima oporučno ostaviti jerušu i moramo učiniti sve što možemo da u tome uspijemo. Ipak, najvažnija ostavština koju im možemo ostaviti je moraša, vječno nasljeđe Tore i zemlje Izrael. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ephraim Portnoy, Breslov Research Institute:

Šabat i sreća!

Rebe nas uči u Likutei Moharan I 139 da se micvot koje učinimo zapravo ne uzdižu prema nebu dok ne stigne šabat, jer to ne dopuštaju sile zla koje su dominantne tijekom tjedna. Kada šabat dođe zlo se poništava, i onda micvot mogu ići gore.

mjesto.

Rebe nastavlja i kaže da zatim Hašem uzima svaku pojedinu micvu koja se "uzdiže" prema njemu i nalazi radost i užitak u njoj. Rebe naglašava da se to odnosi čak i na micvot koje je izvršila najmanja i

najskromnija osoba, čak i ako osoba

potpuno zadubljeni u molitvu i učenje Tore, ali Hašem ipak ne uživa u njihovoj Avodas Hašem (služenju Hašemu). To je zato što "spavaju" u Avodas Hašem. Što Rebe podrazumijeva pod "spavaju", i zašto Hašem ne uživa u micvot koje je učinila osoba u takvom stanju?

Reb Noson objašnjava da je ta

koja je učinila micvu nije ni pretpo-

Sveposvud u Likutei Halachos na-

negativna sila o kojoj Rebe govori,

stavljala da se radi o micvi, Hašem

lazimo da Reb Noson govori o osobi

nezadovoljstvo koje svi mi doživ-

ipak jako uživa u micvi.

koja se osjeća obeshrabreno, kao o

ljavamo tijekom tjedna i ono nestaje na šabat. Ono što našim micvot daje mogućnost uspinjanja zapravo je radost koju u njima nalazimo. Zbog svega kroz što moramo proći u svakodnevnici našeg

života,

mi

obično ne nalazimo vremena ili mira, sabranosti da cijenimo naše micvot kako treba i da temeljito uživamo u njima. Kad dođe šabat i

Jasno je nakon što smo shvatili koliko je važno da budemo sretni s našim micvot da možemo stvoriti inspiraciju i motivaciju da svaki dan nađemo vremena da stvarno mislimo na naše micvot i budemo veseli zbog njih, a ne da je tako

samo na šabat.

Imajući to na umu možda može-

se

mo razumjeti što Rebe želi reći u

odmorimo od cijelog tjedna, naše

jednoj drugoj lekciji, Likutei Moharan

micvot napokon dobiju svoju priliku

I 60. Rebe podučava da postoje ljudi

da se uzdignu na njihovo pravo

koji mogu provesti svoje dane

napokon

Strana 16

imamo

priliku

da

nekome tko je "zaspao", a kada netko koristi poticanje Cadika,■posebno "Azamara", da bude sretan sa svojim pozitivnim osobinama, Reb Noson to naziva nekim aspektom "buđenja".

Kada netko nije zadovoljan sa

svojim micvot, on spava. Njegove micve ne mogu ići gore i Hašem, da tako kažemo, ne može doista uživati u njima, niti im se radovati. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Uzimanje istine k srcu Kada su njegova [Josefova] braća

samo kada se radi o financijskim

kako bi mu spasio život. Time je

shvatila da ga njihov otac voli više

pitanjima, dok drugi tumače da se

Reuven pokazao pronicljive vještine

nego što je volio drugu djecu, počeli

to odnosi na svaku odluku koju

uvjeravanja, jer je smatrao da ako bi

su ga mrziti. Oni mu nisu mogli reći

čovjek donese. Prema nekim auto-

izjavio da se ne slaže s tim da Josefa

mirnu riječ. (Berešit 37,4)

ritetima halahe, čak i u slučaju kada

treba ubiti, njegova bi braća bez ra-

čovjek može izgubiti novac, ako

zmišljanja odbacila njegovo mišlje-

netko donese odluku u svom umu,

nje. Stoga je od svoje braće tražio da

on bi je se trebao pridržavati.

ne "prolijevaju krv", ali nije ih poku-

Prije smo govorili o tome kako je važno da čovjekov govor bude sukladan mislima u njegovom srcu.

Rav Shraga Feivel Frank jednom je iskazao ovu osobinu, kada mu je bio pristupio potencijalni kupac za veliku količinu krzna. Rav Frank je naveo cijenu, a potencijalni kupac ga je odmah zatražio popust. Rav Frank je rekao da ne može spustiti cijenu, ali je uvjeravao kupca da

Uvjeravanje i nagovaranje

šao uvjeriti da Josef ne smije umrijeti. Pretvarao se da se slaže s

Reuven je čuo i odlučio spasiti [Josefa]

njihovim planom kako bi oni bili

iz njihovih ruku. "Nemoj prolijevajte

skloniji da pristanu na njegov.

krvi ... Možete ga baciti u ovu jamu u pustinji i nećete ga morati ni pipnuti."

Njegov je plan bio da spasi [Josefa] i vrati ga ocu. (Berešit 37,21-22)

Ljudi se često nađu u situacijama u kojima se čini da ih pritisak okoline "tjera" da učine nešto što je u suprotnosti s njihovim osobnim

nigdje drugdje neće naći bolju ci-

Reuven je pokušao uvjeriti svoju

mjerilima, nešto što inače ne bi uči-

jenu. Da bi se sam u to uvjerio, Rav

braću da Josefa mrzi jednako koliko

nili. Ponekad je poželjno praviti se

Frank mu je dao adrese ostalih trgo-

i oni, te da ga isto kao i oni želi ubi-

da se povodite za većinom kako

vaca u gradu.

ti. Preporučio im je da Josefa stave

biste izvršili utjecaj na druge da se

tamo gdje će umrijeti bez da sami

poprave ili usavrše.

Nešto kasnije, kupac se vratio Rav Franku, sa željom da obavi kupnju.

Na iznenađenje njegovog kupca Rav Frank mu je ponudio nižu cijenu nego što je prvobitno bio rekao.

sudjeluju u tome, da ne moraju sami prolijevati njegovu krv. Međutim, njegova je prava namjera bila, da se vrati kasnije i izvadi Josefa iz jame,

Na primjer, ima onih koji se ne žele opiti na Purim, no drugi ih pokušavaju nagovoriti da popiju više.

Ako nekoga na Purim upitaju je li

Rav Frank je objasnio da je, nakon

pijan, dozvoljeno mu je odgovoriti

što je kupac napustio dućan, iz-

da jest čak i ako nimalo nije pijan.

računao da je mogao sebi dopustiti

Iako ima micva da se opije na Purim,

da spusti cijenu zbog toga što je

to ne znači da smijete odbaciti jaram

namjeravana kupnja bila tako ve-

ostalih micvot.. Učenjak Tore mora

lika. Budući da je tada u svom srcu

biti posebno pažljiv da zadrži kon-

odlučio prodati po nižoj cijeni, on

trolu nad sobom, tako da purimska

ne bi niti razmišljao da prihvati više

pijanka ne ode predaleko, i blagdan

novca.

ne postane dan kaosa i pometnje. Iz

Mada halaha ne obvezuje čovjeka da postupi onako kako je Rav Frank učinio u toj situaciji, svi autoriteti se slažu da je takvo ponašanje svakako vrijedno divljenja. Neki objašnjava-

tog razloga, onaj koji je trijezan smije reći da je pijan, kako bi održao duh (blag)dana, bez da izgubi jasnoću misli. ■ Prevela Tamar Buchwald

ju da je takvo ponašanje za pohvalu Godina 13 17Broj 14 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAERA

Paraša VaEra signalizira drugi tjedan novog razdoblja duhovnog rada - ŠoVaVIM, početnim slovima naziva šest parašot koje opisuju egzodus. Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više i darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo vam svima uspjeha!

Prošli tjedan saznali smo o borbi između naše duše (Djece Izraelove) i našeg tijela (Egipta) koja nepreki-

luku da se oslobodimo toga, počinju

Pirke Avot 5,1). Ovaj tikun ponovo ■

se gomilati poteškoće sve dok ne

uspostavlja našu vezu s deset sefirot

pokleknemo.

Drveta Života, tajnu slobode od anđela smrti.

dno traje. Saznali smo da nam je

U toj točki započinje naša paraša:

tijekom šest tjedana u kojima čitamo

“I B-g (Elokim) progovori Mojsiju i

Tora nas uči kako da budemo slo-

iz Knjige Izlaska, svake godine, da-

reče mu: Ja sam VJEČNI (JHV''H,

bodni, da svladamo svoje “robova-

na prilika da se oslobodimo okova i

,‫ מדע”ד‬Tetragram)”. Tko je stvarno

nje”, kako bismo sami mogli uprav-

robovanja našem tijelu (Egiptu). To

govorio Mojsiju? Zohar nas uči da

ljati svojom sudbinom, jer svi smo

se vrijeme naziva šovavim (prema

Stvoritelj ima nekoliko imena i sva-

mi stvoreni na B-žju sliku. Mi mo-

prvim slovima prvih šest parašot

ko od njih u sebi sadrži različitu si-

ramo moći preobraziti svoju tamu

knjige Izlaska). U ovo posebno vrije-

lu, dok mi utvrđujemo koja će se

(naš Egipat) u Svjetlo i sebe oslobo-

me nebesa se otvaraju i dopuštaju

otkriti: je li to sila Suda – Elokim, ili

diti svojih loših navika i ograničenja

nam da ponovo proživimo djetinj-

sila Milosti – JHVH (Tetragram).

svojega tijela.

stvo, odrastanje i sazrijevanje kako

U slijedećem odlomku je rečeno: “i

Da bismo to učinili mi se moramo

Ja sam se ukazao Abrahamu, Izaku, i

prisjetiti i vidjeti (VaEra) očima svog

Jakovu, kao B-g Svemogući, ali po

uma da “B-g je VJEČNI” ( ‫ד’ דעא‬

Svom imenu JH-VH Ja se njima nisam

‫ )דאלעדמם‬a to znači da je svaka Tama

Prošlotjedno čitanje odjeljka Šemot

otkrio”. Zohar opisuje proces i prili-

zapravo pokrivena Svjetlost. Slobo-

(Izlazak) završava objavom rata ti-

ku kroz koje prolazimo, u ovo doba

da znači sposobnost da se na sve

jelu kada Mojsije zahtijeva od Fara-

godine kako bismo postigli stanje

gleda kao na milost, ljubav i suo-

ona “Pusti moj narod da ide”. Me-

nadmoći uma nad materijom i Mi-

sjećanje. Kada shvatimo da imamo

đutim, Faraon se ne predaje samo

losti nad Sudom. Priča o deset poša-

snage da to sagledamo na taj način i

tako, pa Izraelcima otežava život.

sti (sedam od njih nalaze se u našoj

onda da učinimo da tako i bude, mi

Jednako tako, kada mi pokušamo

paraši) simbolizira ispravak (tikun)

iz B-žjeg imena možemo u svaki vid

prevladati loše navike svoga tijela,

deset sila Stvaranja (“S deset B-žan-

svoga života povući viziju, silu, bla-

onog trenutka kada donesemo od-

skih kazivanja svijet je stvoren” –

goslove, čuda, itd. ■

bismo postigli svoj vlastiti Izlazak i dosegli istinsku slobodu (naše vlastito otkrivenje s gore Sinaj).

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Č ovjek je ono o čemu misli Oko stola rebea iz Kobrina stajalo je jednom nekoliko hasida, koji zbog gužve nisu uspjeli zauzeti mjesto za stolom. Cadik je među njima izdvojio jednoga, koji je inače redovito sjedio za stolom, pa upita svog pomoćnika: “Tko je taj mladić?”

Kad mu je pomoćnik rekao ime mladića, cadik odgo-

vori: “Ne poznajem ga.”

Pomoćnik pokuša s imenom oca, našto cadik ponovi isti odgovor. Tek kada ga je pomoćnik podsjetio na još nekoliko događaja, konačno se cadik prisjetio, pa se okrene mladiću: “Znaš li zašto te nisam prepoznao? Zato što je prava suština čovjeka njegova misao, tako da se

Lj

udska priroda teži jedinstvu. Pogledajte dijete kojemu su dali dijelove slagalice različitih boja i oblika – ono će ih prirodno pokušati grupirati prema sličnosti. Mi smo u stalnoj potrazi za vezama koje postoje među različitim objektima i snagama oko nas, pokušavajući osmisliti njihove odnose. Ako nismo u stanju to učiniti, ako ne možemo razotkriti simetriju ili red, postajemo zbunjeni i nemirni.

Na što mislimo kada kažemo da smo u potrazi za "smislom"? Ono za čim mi zaista čeznemo je sređivanje nereda, spoznavanje skrivenih snaga koje odlučuju o našem kretanju i ponašanju. Ali zašto nas toliko privlači jedinstvo, a isto toliko uznemiruje kaos?

Zato što je svu raznolikost stvorenja i energija u svemiru stvorio jedan B-g. Stoga je bit koja leži u pozadini našeg svijeta neprekinuto jedinstvo, sveobuhvatna smirenost. Upravo zbog toga, čak i kada na površini vidimo raznolikost, mi osjećamo unutrašnje jedinstvo i naša duša teži tom jedinstvu.

Premda list, grana i kora drveta nisu previše slični, nećemo se nikada pitati jesu li to dijelovi istog drveta. I zaista, njihovo je postojanje moguće sve dok su ujedinjeni u istom drvetu.

čovjek u svakom trenutku nalazi tamo gdje se nalaze i njegove misli. A ti, odnosno tvoje misli, raspršene

su po različitim nepriličnim mjestima, pa nisam mogao vidjeti pred sobom ljudsko biće, već samo komad mesa.” ■

O ni koji vjeruju da će se pomoću posta iskupiti za svoje grijehe su budale.

Bolje se suzdržavati od govora nego od jela. ■

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 14 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Znaj što želiš (nastavak)

svojim impulzivnim prehrambenim navikama.

Ranije sam citirao Mišnu iz Etike otaca (2,1) koja nas uči da izračunamo nagradu u odnosu na to koliko nas košta. Iznenađujuće je da unatoč našoj inteligenciji, mi tako često propustimo napraviti kalkulaciju te djelujemo prema svojim emocijama, umjesto prema svom sehelu (intelektu).

To je stoga što nas emocije mogu učiniti slijepima za činjenice. Kao što smo primijetili, Tora kaže da je sudac koji primi mito "zaslijepljen" i nije u stanju vidjeti činjenice. Naši nas osjećaji također zasljepljuju za činjenice. Činjenica #1: Kao što smo spomenuli, NE POSTOJI prečica za dugoročno održavanje kontrole težine. „Čudesne“ dijete i pilule daju kratak, makar i dramatičan, gubitak težine. Neupitno, izgubljena težina se vraća uz kamate. Činjenica #2: Kao što sam ranije rekao, prevelika tjelesna težina može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme: srčane bolesti, visoki krvni tlak, dijabetes, i srčani udar. Činjenica #3: Bilo kojeg dana, čovjek ne može učiniti ništa po pitanju toga koliko će jesti sutra. Jedino što čovjek može danas kontrolirati je to koliko će danas pojesti. Činjenica #4: Iako hrana može biti sredstvo za smirenje i učiniti da se osoba osjeća bolje, to olakšanje traje samo kratko vrijeme. Pouzdati se u to da će hrana učiniti da se osjećate bolje, učinit će da se ponovno okrenete hrani.

Strana 20

Činjenica #8: Život dan po dan na kraju će rezultirati nizom dana, a nakon određenog broja dana uspješnog uzdržavanja, žudnja za hranom se smanjuje i svakim danom postaje sve lakše.

Činjenica #5: Iako su anksioznost i depresija svakako neugodne, čovjek može nelagodu tolerirati neko kratko vrijeme. Čovjek može pretrpjeti bol medicinskog ili zubarskog postupka jer zna da će to proći. Postoje sigurni načini da se minimalizira anksioznost, koji uključuju tjelovježbu, slušanje umirujuće glazbe, ili razgovor sa prijateljima. Činjenica #6: Ukoliko je netko postao ovisan o hrani kao onome što će mu ublažiti osjećaj nelagode, uzdržavanje od hrane uistinu može proizvesti simptome slične onima koji se pojavljuju prilikom odvikavanja od droge. Međutim, oni se smanjuju svakim danom uzdržavanja. Činjenica #7: Čovjek može biti uvelike ponosan što vlada sobom i ne popušts pobudi za jedenjem. Ipak, on se ne bi trebao predavati prejedanju u povremenim situacijama kada privremeno stavi po strani svoj način prehrane. Umjesto toga, trebao bi to odbaciti i ponosno nastaviti vladati nad

Kad ima sve ove činjenice na umu, to može omogućiti osobi da smrša i taj gubitak težine zadrži. Kao što sam istaknuo, sudjelovanje u skupini potpomaže kontrolu težine, jer se čovjek podsjeća na te činjenice.

■ Osim toga, družeći se sa ljudima koji su postigli dugoročnu kontrolu težine, čovjek stječe ohrabrenje da pobijedi u toj bitci.

Ne postoji takva stvar kao što je ugodna borba, ali postoji takva stvar kao što je ugodna pobjeda.

Ako svoje oči držimo fokusirane na pobjedu, to nam omogućava da ustrajemo tijekom borbe kako bismo postigli uspješan ishod.

Ne postoje „magične pilule“ "Moj 11-godišnji sin nema motivacije.

Dijagnosticiran mu je ADD (poremećaj deficita pažnje) i uzima lijekove, ali on jednostavno nije zainteresiran za učenje i upada u sve vrste nevolja. Njegova braća su dobri učenici, ali on je mnogo drugačiji."

Nije rijetkost čuti ovakve pritužbe.

Mnoga djeca imaju poremećaj pažnje, i lijekovi mogu zaista biti od pomoći, ali mi se moramo riješiti ideje da postoje magične pilule za sve.

Tvrdnja koju je iznijela majka, "On je mnogo drugačiji," vrlo je značajna. Ne bismo trebali očekivati da sva djeca budu slična.

Postoje mnogobrojni razlozi zbog kojih dijete može biti nemotivirano za učenje, i svako dijete treba saDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

vjesno vrednovati. Moramo biti pažljivi kako ne bismo svu djecu svrstali u jednu određenu kategoriju. Svako dijete mora biti procijenjeno zasebno kako bi se odredile njegove/njezine osobite snage i slabosti.

Očekivanje i strah od neuspjeha Čest uzrok nedostatka motivacije su očekivanja i strah od neuspjeha: Ionako neću uspjeti, pa kakve onda ima svrha da pokušavam? Yankele je genijalac i obećavajući talmid haham koji svojim roditeljima donosi mnogo nahasa (zadovoljstva). Shimmy se veoma muči s mišnom. On osjeća da nikada neće postići ni blizu onoliko koliko postiže Yankele, i bez obzira na riječi koje mu njegovi roditelji govore, on i dalje osjeća da su oni razočarani u njega. Shimmy se pomirio s neuspjehom. Kako on može biti motiviran za uspjeh?

B-g ne gleda stvari na način na koji ih mi gledamo. Ehad hamarbe ve'ehad hamame'it (Mišna Menahos 13, 11). Nije stvar u tome koliko netko postiže, već u tome koliko se trudi.

Shimmijeva jedna mišna može biti draga B-gu jednako kao i mnoštvo stranica Gemare koje Yankele zna napamet. Kada bi njegovi roditelji iskreno mogli osjetiti to na taj način, Shimmy bi to osjetio i ponosno učio.

Uistinu, to bi ga ohrabrilo da se trudi jače. Mnogi talmidei hahamim imali su vrlo polagan početak, ali budući da su osjetili ohrabrenje, bili su u stanju postići mnogo.

Shimmy možda ima neke jake strane i prednosti koje Yankele nema. Shimmy je vješt u kućnim poslovima. Što god je slomljeno, on zna popraviti. Naravno, to se cijeni, ali mogu li roditelji na to biti jednako ponosni kao što su ponosni na svog iluia (genija) Yankelea? Hoće li Shimmiju njegove tehničke vještine omogućiti da bude jednako uspješan u društvu kao Yankele?

Godina 13 21Broj 14 Strana

Učinkovit život

Strah od neuspjeha i pomirenje s tom situacijom jedan je od mogućih razloga zbog kojih dijete nije motivirano. Vrednovanje djeteta od strane kompetentnog profesionalca te razvijanje zdravog i realističnog stava roditelja nužno je kod svakog slučaja nedostatka motivacije.

Ostajanje u prošlosti Jedna od stvari koje mogu stajati na putu motivaciji jest ostajanje u prošlosti. Osjećamo da nismo učinili dovoljno, činili smo pogreške, doživjeli smo neuspjeh u prošlosti pa ćemo ga vrlo vjerojatno doživjeti ponovo. Preokupacija sa prošlošću je poput vožnje sa pogledom u retrovizor umjesto pogleda kroz prednje staklo. Znate koliko daleko možete doći na taj način i koje će posljedice biti. Nije drugačije ni na stazi života.

Petkom navečer, moja majka bi posluživala farfel cimis i rekla bi, "Što god je bilo do sada je farfallen (gotovo)." Šabatom završava prethodni tjedan. Prošlost je iza nas, neka tamo i ostane.

Naravno, mi bi trebali učiti iz naših grešaka iz prošlosti i moramo učiniti tešuva (pokajati se) za stvari koje smo učinili, a koje su bile pogrešne. No, zatim bismo trebali ostaviti prošlost iza sebe, a ne dopustiti joj da nas ona povuče nazad u depresiju. Zapravo, mi kažemo, Baruh Hašem jom jom (Hvala ti, B-že, dan za danom), počinjući svaki dan iznova. Svaki dan je dan novih prilika. Nemojte dozvoliti da prošlost određuje vašu budućnost.

Okrivljavanje Još jedna velika prepreka je okrivljavanje. Moramo biti vrlo oprezni oko ovoga zato što je to vrlo snažna ljudska sklonost. Problem sa okrivljavanjem je to što ono stavlja odgovornost za ono što se dogodilo na druge, i posljedično oslobađa osobu od toga da napravi potrebne pro-

mjene u sebi. Mi nećemo promijeniti prošlost time što ćemo nekoga okriviti za nju. Ispravan stav je, "Što sada moram učiniti kako bih išao prema naprijed?" Okrivljavanje je kontraproduktivno kao i zadržavanje u prošlosti. Kada kažete, "Ti si me natjerao na…," ili "On me natjerao na…," vi možda prebacujete odgovornost sa sebe na druge.

Gajenje prijezira

Gajenje prijezira je još jedan vrlo težak uteg oko vašeg vrata. Tora kaže, "Nemoj mrziti svog brata u svom srcu." (Lev 19,17); ova zapovijed nije za korist druge osobe, već za vašu korist. Gajenje mržnje prema drugoj osobi je kao da progutate otrov i očekujete da će on naškoditi nekome drugome.

Krivnja Krivnja može biti konstruktivna kada dovodi do tešuve (pokajanja), do ispravljanja svih stvari u kojima smo pogriješili, i do toga da nas spriječi u tome da to ponovno učinimo. Međutim, utapanje u krivnji je kontraproduktivno. To uzrokuje depresiju i odvlači osobi pažnju od onoga što bi ona trebala raditi.

Ako je netko nezadovoljan situacijom u kojoj se nalazi i želi je popraviti, samo se treba sjetiti ove dvije tvrdnje: Ako nastavite činiti ono što ste uvijek činili, nastavit ćete dobivati ono što ste uvijek dobivali.

Ako i dalje budete ono što ste uvijek bili, i dalje ćete imati ono što ste uvijek imali.

Vaša prošlost ne određuje tko ste.

Svake noći vaša se nešama (duša) uzdiže u nebo i biva očišćena. Svakog jutra, u jutarnjim molitvama, kažete, "B-že, nešama koju si stavio u mene je čista." Kako je ludo vraćati se onome što si bio kada imaš priliku da budeš netko nov! ■ Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život S tim u vezi, rabin Shlomo Wolbe je podučavao da postoje dva paralelna svijeta, a na nama je da odaberemo u kojem ćemo živjeti. Svijet prijateljstva (olam ha'jedidut) sa sobom donosi ljubav, radost, spokojstvo, optimizam, sklad, velikodušnost, samopouzdanje i vjeru. Alternativni Svijet otuđenja (olam ha'zarut) karakterizira neprijateljstvo, gnjev, optuživanje, ogorčenost, kritika, tjeskoba, tuga i strah. Izbor u kojem od njih ćemo živjeti je naš.

Bliskost s prijateljima Dibuk haverim

"Daj mi prijateljstvo ili mi daj smrt."

--Honi, crtač krugova, Taanit 23A Riječ dibuk dolazi od hebrejskog korijena koji znači "držati se" ili "prionuti". Suvremena hebrejska riječ za "ljepilo" je devek, i dolazi od istog korijena. Haverim je uobičajeni naziv za "prijatelje" ili "drugove". Često je u duhovnoj praksi žarište na onome što se događa u samoći osobnog unutarnjeg života, ali ovdje imamo transformativnu metodu koja uključuje povezivanje s prijateljima i ostajanju blizu njih.

U Talmudu susrećemo Honia Ha'Ma'agala', koja je činio čuda.

Jednog je dana Honi naišao na čovjeka koji sadio stablo rogača.

"Koliko vremena je potrebno da rogač urodi plodom?" upitao je Honi. "Sedamdeset godina", odgovori je čovjek. Kad se Honi počeo rugati trudu od kojeg čovjek zasigurno neće vidjeti uroda, čovjek je uzvratio: "Došao sam na svijet u kojem su rasla stabla rogača. Kao što su moji preci sadili ih za mene, tako ću ih i ja posaditi za svoju djecu."

Honi je tada zapao u san i spavao sedamdeset godina. Kada se probudio, ugledao je čovjeka kako bere rogače upravo s tog stabla. "Jesi li ti čovjek koji je posadio ovo stablo?" upita Honi. "Ja sam njegov unuk", odgovori muškarac. "Mora da sam spavao sedamdeset godina!" pomisli Honi na sebe.

Otišao je svojoj kući, ali ga nitko nije prepoznao i nisu mu vjerovali kad je rekao: "Ja sam Honi, crtač Strana 22

krugova." Kad se ista stvar dogodila u učilištu, Honi je bio još očajniji.

Nije si mogao zamisliti da živi, a da je lišen bliskih veza prijateljstva svojih partnera u učenju. Uzviknuo je: "Daj mi prijateljstvo ili mi daj smrt!", I s tim riječima je izdahnuo.

Toliko je prijateljstvo važno u duhovnom životu. U Pirkei Avot 1, 6 čitamo savjet "Pridobi sebi prijatelja", a Rambam (Maimonides) u svom komentaru ovog učenja navodi Honija kao osnovu za tvrdnju: "Osoba mora steći nekoga tko je voli, jer kroz to će se njegova djela i sve što radi poboljšati. Kao što su učenjaci rekli: "Daj mi prijateljstvo ili mi daj smrt."

Međutim, isuviše je uobičajeno da ljudi počine svojevrsno samoubojstvo odcjepljujući se od drugih ljudi.

Oni osuđuju druge i povlače se, ili, možda još češće, oni osuđuju sami sebe i povlače se. Na jedan ili na drugi način, oni sebi nameću samoću, iako je to najstroža vrsta kazne koja se nameće zatvorenicima, osim tjelesnog kažnjavanja. Ovdje nas se upućuje da prepoznamo da je povezivanje s dostojnim suputnicima bitna praksa na duhovnom putu.

Honi je radije odabrao smrt, nego ■ da živi izvan Svijeta prijateljstva, kako su to definirali njegovi prijatelji u učilištu. Ako ste ikada imali prilike doživjeti dvoranu učilišta u ješivi, vjerojatno ste vidjeli na stotine učenika koji uče u parovima, koji stvaraju buku živih rasprava, vičući i praveći žustre geste. Pristojno ponašanje tu nećete naći; umjesto toga tu je oštar dijalog među prijateljima potkrijepljen iskustvom i zdravom logikom. Talmud upozorava: "Kao što se vatra ne zapali sama, tako i riječi Tora ne potraju kod osobe koja uči sama."

U učionici ili na bilo kojem drugom području života, prijatelji se mogu ne slagati. Može doći do sukoba gledišta. Riječi mogu postati žestoke. U Talmudu nam rabbi Hija bar Aba kaže: "Čak i otac i sin, učitelj i učenik, koji zajedno uče, postanu neprijatelji." Ali to nije kraj. Oni se mogu žestoko svađati tragajući za istinom, ali, Talmud nastavlja, oni "ne odlaze jedan od drugoga dok među njima ne zavlada ljubav."

Alter iz Kelma objašnjava da kad netko odlučno slijedi istinu, onaj koji stoji na putu može izgledati kao da je "neprijatelj." Ali odmah potom, čim se pitanje razriješi (makar i ako se slože da se ne slažu ili priDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

hvate da su oba tumačenja vjerojatna), bliskost ljubavi izbije na površinu.

Toliko toga dobivamo od prijatelja koji nas prate na duhovnom putu.

Putovanje nije uvijek glatko ili jednostavno. Na putu ima neravnina, zaobilaznica, pa čak i slijepih ulica.

Spotaknemo se i padnemo. Pomoć i podrška koju dobivamo od naših haverim daje nam snagu i podsjeća nas na našu svrhu te nam pomaže da nastavimo svoj rast.

Ovo se stajalište iznosi u Propovjedniku 4,9-10, gdje čitamo: "Dvoje je bolje od jednog jer dobivaju dobru nagradu za svoj trud. Jer ako padnu, drugi će podići svog bližnjeg. Ali jao onome koji je sam kad padne i nema drugoga da ga podigne."

Imati prijatelje očito je od pomoći, ali od rabina Eliyahu Desslera (1892 -1953.) učimo da nas već samo traženje prijateljstva transformira: Ako nekome dajem, osjećam mu se bliskim; imam udjela u njegovom biću. Iz toga proizlazi da ako bih počeo pružati dobro svima s kojima dođem u doticaj, ubrzo bih imao osjećaj da su mi svi oni rođaci, moji najmiliji. Sada imam udio u svima njima; moje se biće proširilo na sve njih."

Ovdje nemamo samo komentar o važnosti prijateljstva, već i predstavu o tome kako njegovati bliskost s drugima: davanjem. Darežljivošću smo postali povezani sa svojim prijateljem, i kad to radimo sa sve više i više ljudi, naš se cijeli svijet transformira - i mi s njim.

Još jedan dokaz važnosti prijatelja za vaš duhovni život: U židovskoj misli, unutarnji protivnik čija je konkretna uloga da izaziva, pa čak i

Godina 13 23Broj 14 Strana

potkopava sve dobre namjere i napore, poznat je pod nazivom jecer ha'ra, sklonost ka zlu. Talmud savjetuje: "Ako sretnete jecer ha'ra, odvucite ga u učilište. Ako je jecer ha'ra kamen, tamo će se rastopiti; ako je željezo, smrvit će se."

Ne bi li bilo bolje samo se okaniti te negativne sklonosti tako da se pobjegne od nje? Ili čvrsto stati i natjerati je da se preda? Prema talmudskom gledištu ne, jer te strategije znače da ćete se sami pozabaviti svojim lošim sklonostima, a to vjerojatno neće biti pristup koji će donijeti uspjeh.

Umjesto toga, ponesite svoj jecer ha'ra sa sobom u učilište, na mjesto gdje ćete naći svoje prijatelje, s kojima se možete povezati i od kojih možete crpiti snagu, kao što će oni crpiti snagu od vas u trenutku kad njima zatreba.

Rabbi Moshe Leib Sassover (17451807.) prokomentirao je da je istinsku prirodu prijateljstva spoznao od dvojice pijanih muškarca koji su zajedno sjedili i razgovarali. Jedan je upitao drugog: "Jesi li mi ti prija-

telj?" na što je drugi odmah odgovorio: "Naravno! Što trebaš?" Prvi mu je odvratio: "Očito, nisi mi prijatelj. Da si mi prijatelj ti bi znao što mi treba!"

Ako imate takvog prijatelja koji vas dobro poznaje i hoda uz vas prema svetoj gori, onda ono što možemo naučiti iz ovoga je da se za tu osobu trebate zalijepiti poput ljepila.

PRAKSA Odaberite jednog prijatelja za kojeg smatrate da dobro utječe na vaš duhovni život i posebno se potrudite povezati se s tom osobom. Praktični aspekt tog povezivanja znači da vi morate poslati e-mail, telefonirati ili čak potražiti tu osobu licem u lice.

Ali biti u verbalnoj ili fizičkoj blizini s nekom osobom nije puni opseg povezanosti koju nas se upućuje da tražimo. Dok se pokušavate povezati sa svojim prijateljem, učinite da to povezivanje bude stvarno te emotivno i energično koliko god to može biti. ■ Strana 23

Kada biti optimističan, kada realan, a kada kritički razmišljati?

SAVJETI:

Poduzetnik.biz 14.1.2020.

Zahtjevno je razlučiti ispravne strategije od pogrešnih, no fokusiranje na pozitivno ne isključuje zdravu dozu realnosti.

Naglašavanje pozitivnog u nekome ili nečemu, kada god je to moguće, stvara snažan pozitivan okvir za nove prilike.

Neumorni optimist Sam Melamed neumorni je optimist koji je sedam godina težio tome da postane rabin. Naposljetku je napravio zaokret i ušao u poslovni svijet. Premda nema diplomu, njegov mu je pozitivan stav pomogao da istovremeno podigne obitelj, vodi tvrtku i osnuje još dvije.

Melamed smatra da je njegov pozitivan stav zaslužan za napredovanje kako u poslovnome, tako i u osobnome životu.

Danas je CEO tvrtke ABC Insurance Trust koja podupire poduzetnike u području osiguranja povlastica za zaposlenike.

Također, osnovao je Insurance Forums, platformu za dijalog oko osiguranja u industriji. Član je Odbora za povlastice zaposlenika u okviru Trgovačke komore SAD-a, suosnivač edukacijske grupe za međusobnu podršku Maryland Parents for Education, član nekoliko odbora i aktivni investitor u ranim fazama osnivanja insurtech i healthtech tvrtki.

Po njegovome mišljenju: “Kada tražite dobro u ljudima, naći ćete ga”. Ali to ne znači da će se ono pojaviti odmah. Morate tražiti. I zapamtite, ono što date od sebe, na neki će vam način biti vraćeno. “Možda će vas šokirati koliko je ljudi iznenađeno dobrotom koju u njima

nalazite, no oni će vam zauzvrat ukazivati na vaše vlastite vještine i sposobnosti kojih možda još niste svjesni”, oduševljeno govori Melamed.

Ipak, naivno je cijelo vrijeme slijediti isključivo optimizam. U nastavku vam donosimo Melamedove savjete o tome kada biti optimističan, kada realan, a kada kritički razmišljati.

Optimizam 1. Očekujte dobro

Melamed ne sumnja u ljude unaprijed. Smatra da je prvi korak ka optimizmu pretpostaviti da onaj s kojim stupate u kontakt ima najbolje namjere.

“Kada vidite dobro u nekome, imate moralnu obvezu to i istaknuti”, vjeruje Melamed. On shvaća da to zahtijeva praksu i sugerira: “Jedino učinkovito sredstvo je pogledati ono što su drugi rekli ili učinili i pokušati shvatiti koje bi bile vaše namjere da ste učinili ili rekli istu stvar”. Stavite se u cipele druge osobe i razmislite o stvarima iz njezine perspektive.

2. Većina se ljudi trudi Melamed polazi od pretpostavke da su ljudi većinom dobronamjerni i da se trude napraviti ono što je najbolje te savjetuje da ne žurite s prosudbom, čak i kada se tako ne čini.

“Potražite znakove koji pokazuju njihovu humanost, umjesto da se na apstraktan način bavite njihovim idejama”, savjetuje Melamed.

Melamed savjetuje liderima da preispitaju svoje ponašanje i da često razmišljaju o njemu

jer zna da to može biti veoma teško. “Kada ste nesigurni kako će se nešto odigrati, najlakše je predati se tjeskobi”, priznaje. “Uživajte u sjećanju na napredak i pobjede iz prošlosti, a zatim nastavite planirati tu pozitivnu liniju rasta i u budućnosti”, savjetuje Melamed.

Realnost 1. Otvorite oči Optimizam je dobar, ali ne možete se praviti da loše stvari ne postoje. “Dobra procjena budućnosti u vama može izazvati osjećaj supermoći. Zato se uvijek iznova morate preispitivati kako biste bili sigurni da vaš optimističan pogled na svijet ne zamagljuje stvarnost s kojom ćete se suočiti”, savjetuje Melamed. Da biste svoju viziju održavali ispravnom, potrebno je uzeti vrijeme kako biste procijenili svoju trenutačnu perspektivu.

2. Prepoznajte mogućnosti Nažalost, stvari ne završavaju uvijek onako kako se nadate i toga morate biti svjesni otpočetka. spremni na sve moguće ishode. “Sjajno je biti maksimalno pozitivan, ali to djeluje samo kada se možete suočiti sa činjenicom da stvari ponekad ne uspijevaju”, kaže Melamed.

3. Zadržite staloženost Kada su snovi uništeni, lako gubimo nadu. “Potražite najbolje u ljudima i pretpostavite njihove najbolje namjere. Ali ne dopuštajte si da budete iznenađeni ili uništeni kada se razočarate”, naglašava Melamed. Morate shvatiti da će do razočaranja sigurno doći i da je

ono najveća opasnost za vaš pozitivan stav.

Kritička analiza situacije Bez obzira na okolnosti, pasivna agresija je kontraproduktivna. Bilo da pokušavate prikriti svoj bijes ili suptilno sugerirati poboljšanja, a da ne budete grubi, na takav način ne djelujete u najboljem interesu svojih zaposlenika i tvrtke.

“Suzdržite se od pasivno agresivnog ponašanja. Dobro je biti pozitivan, ali kada ljudi ne ispune vaša očekivanja, trebali biste dati kritički feedback na svoj, izravan način”, savjetuje Melamed.

2. Nemojte se povlačiti Imati pozitivan stav ne znači tolerirati nerad. “Ne puštajte ljude da se samo tako provuku”, kaže Melamed upozoravajući ih da ne izbjegavaju izravan razgovor. “Snažan pozitivan stav u korelaciji je sa strahom od konfrontacije. Budite toga svjesni i, dok izgrađujete svoj pozitivan stav, održavajte disciplinu kako biste se suočili s problemima koji se pojavljuju”, objašnjava. Ne učinite li to, pojavit će se ozbiljne dugoročne posljedice.

3. Preispitajte svoje želje Nije lako objektivno sagledati situaciju u svojoj tvrtki, ali je svakako vrijedno. “Preispitajte svoje želje i budite usredotočeni na to kako se osjećate i zbog čega. Otkrijte svoje želje i dopustite da vas one vode, ali ne diktirajte svoj put”, kaže Melamed. Unapređujte iskrenu komunikaciju i uvijek budite otvoreni za feedback.■

CENTAR SIMONA WIESENTHALA PROTIV PONIŠTENJA PRESUDE DOMOBRANSKOM GENERALU:

'Odluka je sramotna, iskrivljuje povijest i velika je uvreda žrtvama' Jutarnji list, 14.1.2020.

Centar Simona Wiesenthala u utorak je oštro prosvjedovao protiv odluke slovenskog Vrhovnog suda koji je prošli tjedan iz procesnih razloga poništio presudu kojom je 1946. godine osuđen na smrt i pogubljen domobranski general Leon Rupnik.

Odluka o poništenju presude čovjeku koji je "aktivno sudjelovao u zločinima holokausta" je sramotna i predstavlja iskrivljavanje povijesti te veliku uvredu Rupnikovim žrtvama, rekao je Efraim Zuroff, direktor za istočnoeuropska pitanja

Page 24 Strana 24

Centra Simona Wiesenthala, u pismu slovenskoj veleposlanici u Izraelu Andreji Purkart Martinez.

zbog izdaje i suradnje s okupatorom, na temelju zahtjeva koji je navodno podnio njegov unuk.

"Molimo vas da naš prosvjed odmah prenesete nadležnim slovenskim vlastima kako bi se mogle donijeti mjere za uklanjanje goleme štete koju je uzrokovala nepravedna odluka slovenskog Vrhovog suda", istaknuo je Zuroff u pismu.

Sud je utvrdio da je u postupku bilo više pravnih pogrešaka i da se nije odvijao po tada važećim pravilima i standardima, no slovenski pravnici navode da ni u kojem slučaju nije riječ o pokušaju Rupnikove posmrtne rehabilitacije budući da je on i danas u Sloveniji simbol suradnje s njemačkim i talijanskim okupacijskim vlastima tijekom II. svjetskog rata.

Slovenski Vrhovni sud poništio je prošli tjedan iz procesnih razloga presudu iz 1946. kojom su komunističke vlasti osudile na smrt i strijeljale domobranskog generala Leona Rupnika

Ukidanjem presude Vrhovni sud formalno je predmet pre-

Divrej Tora

sude Rupniku vratio okružnom sudu u Ljubljani, ali novog suđenja neće biti jer se ne ne može suditi preminulim osobama.

To se je dogodilo i nakon poništenja presude Grigoriju Rožmanu, ljubljanskom biskupu u vrijeme Drugog svjetskog rata, koji je zbog navodne suradnje s okupacijskim vlastima bio osuđen u odsutnosti, a umro je kasnije u egzilu u SAD-u. Prije desetak godina uspjela je inicijativa da sud poništi njegovu presudu, ali do odluke o novom suđenju nije došlo jer je Rožman u to vrijeme već bio mrtav. ■

Godina 13

Broj 14