2-02-Divrej Tora - Vaera 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 14

Zagreb, šabat 16. siječnja 2021. - 2. švata 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Va’era Jeruzalem 16:22

17:37

Zagreb

16:20

17:29

Rijeka

16:27

17:36

Split

16:25

17:32

Dubrovnik 16:21

17:27

Vinkovci 16:10

17:19

Sarajevo 16:16

17:23

Doboj

16:21

17:27

B. Luka

16:18

17:26

Beograd 16:05

17:12

Novi Sad 16:06

17:14

Subotica 16:04

17:13

Zrenjanin 16:03

17:11

Niš

16:04

17:10

Beč

16:10

17:22

Frankfurt 16:33

17:48

Edison, NJ 16:38

17:48

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 19.1.2021.

Broj 14 divrejtora@gmail.com

Paraša Va’era

Aronov štap proždire druge štapove, James Jacques Joseph Tissot - 1902., gvaš 22.3 × 29.4 cm, The Jewish Museum, New York , dar nasljednika Jacoba Schiffa

(Šemot 6,2-9,35) B-g se otkriva Mošeu. S "četiri iskaza

štap egipatskog vrača. B-g zatim nizom pošasti udara na Egipćane.

Alot Hašahar

5:57

o izbavljenju" on obećava izvesti djecu

Vode Nila pretvaraju se u krv; gomile

Najranije Talit

6:32

Izraelovu iz Egipta, osloboditi ih iz rop-

žaba preplavljuju zemlju; uši napadaju

Nec Hahama

7:30

stva, spasiti i učiniti ih svojim izabranim

ljude i životinje.

Najkasnije Š’ma

9:49

narodom kod Sinajskog brda; zatim će ih

Horde divljih zvijeri upadaju u grado-

10:35

odvesti u zemlju za koju je obećao praoci-

ve, pošasti ubijaju domaće životinje, bolni

Hacot

12:07

ma da će biti njihova vječna baština.

čirevi muče Egipćane. Sedma pošast se

Minha Ketana

14:48

Moše i Aharon uzastopno izlaze pred

pojavljuje kao vatra i led koji padaju s ne-

Plag Haminha

15:46

faraona i zahtjevaju u B-žje ime, "Pusti

ba u obliku ubojite tuče. Pa ipak, "srce fa-

Šekia

16:44

moj narod da mi može služiti u pustinji."

raonovo otvrdne i on ne pusti djecu Iz-

Cet Ha-kohavim

17:26

Faraon svaki puta odbije. Aharonov štap

Zman Tefila

se pretvara u zmiju i proždire čarobni 

raelovu; kao što je B-g i rekao Mošeu". ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 6,2-13 Dva najčešća B-žja imena u Tori su E-lo-him i A-do-noi (iz poštovanja prema B-žjim svetim imenima, ta se dva imena obično izgovaraju Elokim odnosno Hašem, kad ih se spominje mimo molitve ili čitanja Tore).

Elokim se obično smatra B-žjim imenom strogog suda, dok Hašem ima konotaciju B-žanske milosti.

Zapazite da pri opisu Egipatske tlake prevladava B-žje ime Elokim (posebno u 2,23-25).

Egzil se uistinu povezuje sa strožom stranom B-žjeg tretmana Njegovog Naroda. Da je dominantna osobina milosti, možda bismo se previše naviknuli na situaciji i izgubili svoju čežnju za izbavljenjem. (Pogledajte što se događa u današnje vrijeme kada egzil prati B-žja Midat HaRahamim i ljudi žive prilično komotno, i nažalost, pomireni sa situacijom.)

U početnom pasuku ovotjedne sedre, nalazimo neuobičajenu kombinaciju oba imena. Elokim je Onaj koji razgovara s Mošeom, B-g Koji sudi i postupa s Narodom strogo i grubo.

(I B-g Koji isto tako grubo razgovara s Mošeom zbog njegovih ispada na kraju Paršat Š’mot). Međutim, Njegova je poruka Mošeu "Ja sam Hašem" (koje dolazi uz vajomer, blaži način za "reći", umjesto vaidaber, koje je strože "govoriti" i kojim započinje pasuk). I Njegove riječi nade i obećanja Narodu započinju istom izjavom, "Ja sam Hašem". U tom kontekstu, rečeno nam je da će B-g izvesti Narod iz Egipta, spasiti ih, izbaviti ih, uzeti ih Sebi, biti naš B-g i na koncu nas dovesti u obećanu zemlju. Ovi koraci izbavljenja rezimiraju se opetovanjem izjave, "Ja sam Hašem". To je kao da B-g kaže obeshrabrenom Narodu: "do sada ste Me doživljavali kao Elokima, ali budite uvjereni da ćete od sada vidjeti Hašema – B-ga Milosrđa – u punoj mjeri." S druge strane, Egipćani bivaju kažnjavani od ruke B-ga kao Elokima. (vidi 5,5).

Sedra započinje tako da B-g razgovara s Mošeom Rabeinu i govori mu o obećanjima koje je dao Avrahamu, Strana 2

Jichaku, i Jaakovu. B-g također kaže Mošeu da je čuo i da odgovara na povike Izraelskog naroda.

Drugim riječima, B-g će nas izvesti iz Egipta ne samo zbog obećanja koje je dao Avot, već i zbog osjećaja koje gaji prema nama.

Stoga će, B-g izvesti Narod iz Egipatskog ugnjetavanja, spasiti ih od ropstva i izbaviti ih Svojom Moći.

On će potom uzeti Narod Sebi za Svoj narod i biti naš B-g. Zatim će nas odvesti u Obećanu zemlju.

Moše prenosi to proročanstvo Narodu, koji je previše malaksao da bi slušao.

B-g zatim kaže Mošeu da ode Faraonu i od njega zahtijeva da pusti Narod. Moše pita kako se može očekivati od Faraona da posluša, kada ga Narod (Mošeov vlastiti narod) nije uopće slušao.

Nastojeći razumjeti svoj neuspjeh da dopre do naroda, Moše grešku nalazi kod sebe, ne kod Naroda. To je način na koji se lider treba ponašati. Kada rabiner ili učitelj ne uspije prenijeti svoju ideju onima za koje se stara, on ne bi trebao zaključiti da je problem u njima – da su glupi, da im nije dovoljno stalo, itd. On bi umjesto toga trebao biti kritičan prema sebi – ja im vjerojatno nisam dobro objasnio stvari, nisam bio dovoljno strpljiv, itd. To jedan od znakova poniznosti, koja je vrlo poželjan osobina kod vođe. To je jedna od osobina koje su Mošea Rabeinu učinile Vođom i Učiteljem bez premca.

(Prethodne Mošeove primjedbe, nazovimo to tako,) B-g opetuje Mošeu i Aharonu, da moraju reći Narodu, a isto tako i Faraonu da će Narod otići iz Egipta.

Levi – druga alija – 15 p’sukim – 6,14-28 Tora počinje nabrajati plemena i obiteljske jezgre. Očito je da ovdje namjera nije napraviti smotru čitavog naroda, već se koncentrirati na Mošea i Aharona. Tora počinje popis s Reuvenom i Šimonom, a

kada dođe do Levija, pojavljuje se mnogo više pojedinosti. U ovom kratkom odlomku susrećemo mnoge od "važnih osoba" ostalog dijela Tore. Tora nam uz to daje mogućnost da iscrtamo vremensku liniju Židovske povijesti, time što nam daje dob u kojoj su umrli Levi (već nam je poznata dob u kojoj su umrle tri prijašnje generacije, one Avraha■ ma, Jichaka i Jaakova), njegov sin Kehat i njegov sin Amram. To nas dovodi do Mošea i Aharona. Upoznajemo, također, i Koraha i njegove sinove, te Aharona i njegovu obitelj. Šliši – treća alija – 9 p’sukim – 6,297,7

Nakon "digresije" prethodnog odjeljka, Tora sada ponavlja da B-g šalje Mošea Faraonu, i da Moše i dalje "prigovara" zbog svoje govorne mane.

Usput budi rečeno, aral s’fatajim u komentarima ima različita tumačenja. Doslovno, ja imam neobrezane usne, različito se tumači kao, "imam govornu manu", "jedva da mogu govoriti", i “nemam dovoljno samopouzdanja da bih govorio”.

Raši kaže da B-g nije opetovao svoju zapovijed, niti je Moše ponovio svoj prigovor. To nas Tora natrag stavlja na mjesto s kojeg smo otišli prije nego li su bili predstavljeni genealoški podaci.

B-g mu kaže da će Aharon govoriti, da će Faraon, jednog za drugim, odbijati zahtjeve da oslobodi Narod, i da će On (B-g) izvesti svoj narod, te da će biti jasno Egiptu (i svakom drugom) da je uistinu B-g Taj koji čini sve. Moše i Aharon učine kako ih je B-g uputio; njima je 80 odnosno 83 godine.

Kako to da je Moše Rabeinu u staDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

nju govoriti Izraelskom narodu za vrijeme svoje "karijere" vođe, u svjetlu činjenice da je prigovarao kako ima "problem s govorenjem"?

Kada je Moše govorio Izraelskom narodu, Š’hina je bila ta koja je govorila kroz njegova usta. On nije imao problema sa svojom govornom manom. Međutim, zabrinjavalo ga je kako će govoriti Faraonu.

Vidi 6,30.

R’vi’i – četvrta alija – 28 p’sukim – 7,8-8,6 B-g kaže Mošeu i Aharonu da kada Faraon zatraži znak, Moše će naložiti Aharonu da baci štap pred Faraona, i on će se pretvoriti u zmiju. Moše i Aharon pojavljuju se pred Faraonom i čine onako kao im je B-g dao uputu.

Baal HaTurim napominje da pasuk kaže: Reče B-g Mošeu da kada ga faraon zatraži da pokaže znak, ti ćeš (Moše) reći Aharonu da uzme tvoj štap i baci ga (na zemlju) pred faraonom, pa bude postao tanin.

Nije rečeno da će postati tanin. On tumači da je štap bio bačen na pod i tada mu je bilo zapovjeđeno da postane tanin. I tako se i dogodilo, da pokaže Faraonu silu govora koju je B-g dao Mošeu. Drugim riječima, štap se nije pretvorio onog časa kada je bio bačen na pod. On se pretvorio na izrečenu zapovijed.

Ovo Faraonu nosi jasnu poruku da njegovi vrači nisu klase kao što su Moše i Aharon.

Faraon poziva svoje vrače koji su u stanju učiniti isto što čini Aharon; međutim, Aharonov štap proguta štapove vračeva. Bez obzira na to, Faraon odbije poslušati Mošea i Aharona, kao što je B-g i bio rekao.

B-g potom upućuje Mošea da ode do rijeke (Nila) ujutro, kada će tamo biti Faraon, i da sa sobom ponese štap. Moše treba reći Faraonu B-g me (Mošea) poslao da ti (Faraonu) kažem da oslobodiš Narod, a ti to sve do sada odbijaš. "Ovime ćeš znati Tko je B-g…" Moše (zapravo Aharon) udarit će po vodi rijeke, pretvarajući je u krv i time će ubiti sve ribe koje su njoj. B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da uzme štap i udari po egipatskim vodama. Moše Godina 14 3 Broj 14 Strana

Alija po alija

i Aharon učine kako im je rečeno i voda se pretvori u krv, ribe pomru, a Egipćani ne mogu piti vode. Faraonovi vrači opet ponove ono što je bilo učinjeno, što učini da Faraon ostane nepopustljiv. Egipćani su prisiljeni kopati da bi došli do vode (i/ili kupovati vodu od Židova).

Ova prva pošast potraje 7 dana.

Potom B-g uputi Mošea da ode Faraonu (u njegovu palaču) i upozori ga da ako ne pusti Narod da ode, Egipat će pogoditi pošast žaba.

Aharon treba podići štap iznad rijeke, što on učini, i zemlju prekriju žaba (žabe). Vrači opet mogu simulirati ovu pošast svojim čarobnjačkim moćima. Faraon poziva Mošea i Aharona da se pomole B-gu da žabe nestanu, obećajući da će pustiti Narod da ode u pustinju da prinese žrtve B-gu. Moše upita Faraona kada želi da žabe odu. (Neobično pitanje, na koje Faraon daje neobičan odgovor). Faraon kaže "sutra", na što Moše odvraća "neka bude tako. I to će poslužiti kao dokaz B-žje moći".

Zašto bi Faraon tražio da pošast bude povučena narednog dana? On i njegov narod svakako su se napatili i htjeli bi se riješiti žaba što je prije moguće. Faraon (još uvijek odbija gledati na pošasti kao poslane s Neba, i smatra da je postojalo neko prirodno objašnjenje za njih) je mislio da je Moše došao pred njega kada je znao da će žabe otići. Moše bi ostavio dojam kao da on (u ime B-ga Izraelova) ima moć nad žabama. Stoga je Faraon pokušao biti lukav s Mošeom, zatraživši ga neočekivano – učini to sutra. Mošeov odgovor bio je da će čineći tako demonstrirati da je ono što su vidjeli uistinu B-žja sila.

Hamiši – peta alija – 12 p’sukim – 8,7-18 Tako se i dogodilo, i nakon što su žabe otišle, Faraon se ne drži obećanja koje je dao, kao što je B-g i rekao da neće (često opetovana fraza koja pokazuje B-žju aktivnu ulogu u zbivanjima kod Izlaska).

B-g kaže Mošeu da kaže Aharonu da odari po prahu zemaljskom (ovog puta nema upozorenja za Fa-

raona). Pošasti ušiju vrači nisu bili u stanju parirati, te priznaju B-žju moć. Faraon ostane nepopustljiv.

B-g šalje Mošea da upozori Faraona u vezi sljedeće pošasti (rojeva kukaca ili divljih životinja, ovisno o tome čije mišljenje slijedite). Novi element: kontrast između onoga što doživljavaju Egipćani i Židovi. Šiši – šesta alija – 26 p’sukim – 8,19 -9,16

I tako se arov spusti na zemlju. Faraon poziva Mošea i daje dozvolu da narod prinese žrtvu B-gu u Egiptu. Moše kaže da se to mora učiniti u pustinji.

Faraon se složi pod uvjetom da se Moše pomoli za uklanjanje ove pošasti. Nakon toga, Faraon ponovo ne održi riječ. B-g potom šalje Mošea ponovo Faraonu da ponovi zahtjev da pusti Narod i da ga ovog puta upozori na posljedice odbijanja, konkretno na dever. I tako se dogodi da sva stoka Egipćana pomre, dok Židovi nisu izgubili ni jedno grlo. Faraon to provjeri, no ipak ostane nepopustljiv. Šesta pošast (čirevi) dođe na Egipat bez upozorenja. Mada je njegov narod teško pogođen, Faraon se nastavlja opirati (od ovog trenutka bez B-žje pomoći). Moše potom bude poslan da upozori na sedmu (i vrlo moćnu) pošast. Š’vi’i – sedma alija – 19 p’sukim – 9,17-35 To će biti razorna, do sada nezabilježena, olujna tuča. (Sve su pošasti, u dobroj mjeri, bile natprirodne, mada su sve desile u prirodnom okruženju, npr. vatra unutar ledenih zrna tuče.) Tuča je vrlo razorna, no neko bilje preživi, kao i životinje onih Egipćana koji su poslušali Mošeovo upozorenje da ih uvedu unutra. Faraon prizna da je sagriješio i odobri Mošeove zahtjeve, samo neka tuča prestane. Kada Faraon vidi da su kiša, tuča i grmljavina prestale, on ponovo ne održi obećanje, kao što je B-g rekao da neće.

Posljednja tri p’sukim ponovo se čitaju kao Maftir. ■

Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi U parši Vaera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti s razmatranjem općih principa.

Kratak pregled 14 pravila kojima se Maimonides koristio kao kriterijima pri sastavljanju svog popisa 613 micvos

Rambamov šesti princip: Pozitivne i negativne naredbe micve se broje odvojeno Kao što novčić ima dvije strane, tako su i neke stvari pozitivna micva ako netko učini A i negativna micva ako učini B. Postoje brojni primjeri za to: ustezanje od rada na šabes je pozitivna micva; obavljajunje rada krši negativnu micvu. Ostavljanje zemlje da počiva tijekom šemita (subotne godine) je pozitivna micva; rad na zemlji krši negativnu micvu. Post na Jom kipur je pozitivna micva; jesti na taj dan krši negativnu micvu. To nije sasvim očigledno: ne davanje u dobrotvorne svrhe ili ne stavljanje tefilina ne krši negativnu micvu, to jednostavno ne ispunjava pozitivnu micvu. Slično tome, pozitivna micva se ne ispunjava svaki put kad se netko suzdrži od ubojstva (nadajmo se, da će se suzdržati uvijek), on samo krši negativna micvu njezinim prestupanjem.

Još jedan način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada pozitivna micva prethodi negativnoj, kao u slučaju muža koji okleveće svoju mla-

denku (Pnz 22). Pozitivna je micva za muškarca da ostane s njom u braku ("i ona će mu biti žena"), a negativna micva da se ne razvede od nje ("on je ne smije otpraviti" - vidi stih 19).

Posljednji način na koji možemo dobiti pozitivno-negativnu kombinaciju micvi je kada negativna micva prethodi pozitivnoj, kao što je to kod micve "šiluah hakan.".

(Također u Pnz, poglavlje 22) Tora nam kaže da kada netko želi uzeti jaja ili ptiće iz ptičjeg gnijezda, "nemoj uzeti majku s mladima" (negativna micva). Umjesto toga on treba "potjerati pticu majku" (pozitivna micva - vidi st. 6-7).

Rambam kaže da je ovaj princip opće poznat i da se učenjaci često pozivaju na pozitivnu ili negativnu komponentu micve nekog postupka ("ase šeba" i "lav šeba"). On ne navodi nikakve primjere, ali možete pogledati Talmud Makos ■ 15b ako vam je stalo do toga da vidite primjer.

Konačno, Rambam, tipično za njega, navodi primjere gdje su raniji kodifikatori pogriješili u načelu i često objašnjava kako su zastranili. U ovom slučaju, on kaže da on ne zna ni za jedan slučaj u kojem su drugi pogrešno shvatili ovaj princip. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 91. Negativna je zapovijed ne kuhati nikakvog mesa u mlijeku

92. Negativna je zapovijed ne jesti nijednoga mesa koje je kuhano u mlijeku

jer Pismo kaže, Ti nećeš kuhati jare u mlijeku njegove majke (Š'mot 23,19). Ako tko kuha meso u mlijeku koristeći količinu veličine masline obojega, ima ga se izbičevati, makar to i ne jeo. Od toga je zabranjeno imati bilo kakve koristi, i traži se da to bude sahranjeno, a zabranjeno je [čak] izvući bilo kakve koristi od pepela od toga [ako se spali]. To, međutim, posebno vrijedi za meso košer životinja, čak i ako je n'vela [vidi gore pod §86]; tada treba primijeniti bičevanje zbog kuhanja. Ali ako je to bilo meso košer životinje u mlijeku ne-košer životinje ili meso ne-košer životinje u mlijeku košer životinje ili ako je to bilo meso košer nepripitomljene životinje ili peradi u mlijeku – kuhati ga i imati koristi od njega je dopušteno, no ne i jesti ga.

jer Pismo kaže, Nećeš kuhati jare u mlijeku njegove majke (Š'mot 34,26). Za konzumiranje količine veličine masline obojega, treba ga bičevati. Kazniti ga treba sve ako i nije uživao u jedenju: na primjer, ako je bilo toliko prevruće da je opekao grlo dok je jeo, ili je u to stavio nešto gorko što je dovelo do toga da nije nimalo uživao u jedenju toga. U svakom slučaju ima ga se izbičevati.

Ako su meso i mlijeko pripremljeni ne kuhanjem već namakanjem (močenjem), ili su bili usoljeni zajedno, zabranjeno je to jesti po zakonu učenjaka, no korist od toga je dozvoljena. Ako je meso nepripitomljene životinje ili peradi kuhano s mlijekom bilo domaće ili nepripitomljene životinje, zabrana jedenja toga postoji samo prema zakonu učenjaka. S mlijekom je dopušteno kuhati ribu ili skakavce, i dopušteno je jesti ih.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■

Strana 4

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 12 – Blagoslov nakon jela Poželjno je držati čašu vina dok se govori molitva nakon jela, osobito ako troje ili više ljudi molitvu govore zajedno (182,1, 201,4). U tu je svrhu poželjnije koristiti vino, nego druga pića (182,2). Ako je samo jedna čaša vina dostupna kod jela, ukoliko je moguće, treba je upotrijebiti kada se govori moltva poslije jela (174,3). Vino od kojega se već pilo, ako je moguće, ne bi trebalo koristiti, osim ako se ne dopuni; vidi 182,3-7. Čaša ne smije biti manjkava (183,3), i ako nije čista, treba je isprati (vidi 183,1). Treba je posve napuniti, i u tu svrhu (183,2). Čovjek koja govori molitvu poslije jela čašu treba primiti objema rukama, zatim je podignuti desnom rukom i ne dodirivati je lijevom rukom, te treba gledati u nju dok izgovara molitvu nakon jela (vidi 182,2; 183,4-5). Po završetku molitve nakon jela, on kaže blagoslov za vino i netko otpije iz nje; o davanje drugima da piju iz nje vidi 190,1.4.5. Barem jedna osoba treba otpiti barem jedan gutljaj (vidi 190,3) i treba kazati blagoslov nakon vina (190,2-3, vidi poglavlje 16).

Kada tri ili više muškaraca jedu zajedno, jedan od njih mora pozvati grupu da kažu blagoslov. U vezi riječi koje se upotrebljavaju vidi 192,12; kada ima deset ili više muškaraca, tekst uključuje B-žje ime. Dvojica muškaraca koji jedu zajedno trebaju pokušati pronaći trećeg koji im se može pridružiti; ako ne, oni bi trebali reći blagoslov svatko za sebe, ako oboje znaju kako (vidi 193,1).

Skupina koja je jela zajedno ne smije se podijeliti u manje grupice da bi kazala blagoslov nakon jela, osim ako nema najmanje tri (a ako je moGodina 14 5 Broj 14 Strana

guće deset) ljudi u svakoj podskupini (vidi 193,1; 200,1). Međutim, većina grupe može reći blagoslov nakon jela čak i ako netko još nije završio s jelom (vidi 200,1); ta osoba može nastaviti jesti nakon što je saslušala početak njhovog blagoslova nakon jela (vidi 200,2). U vezi definicije pojma "zajedno" vezano uz kazivanje blagoslova nakon jela vidi 193,2-6; 194,1-2; 195,1-3; 197,1; vidi također 196,1-4 i 197,2-4 u vezi vrsta i količine hrane koja se jede. Čovjek koji ne zna blagoslov može sudjelovati u grupi (194,3; 199,3.10), jednako tako i osoba koja poslužuje (199,1); ali ne -Židovi (vidi 199,2,4), žene (vidi 199, 6-9), djeca (vidi 199,6.10), oni koji su oslobođeni kazivanja blagoslova nakon jela (vidi 196,4, 199,5) , te ljudi koji su pod zabranom (199,11) ne smiju sudjelovati. U vei toga tko bi trebao voditi skupinu vidi 183,7; 197,2.4; 201,1-3. Poželjno je da gost vodi, tako da može blagosloviti domaćina; vidi 201,1. O tome kako osoba odgovara ako nije dio grupe vidi 198.1.

U vezi teksta blagoslova nakon jela vidi 187,1-4; 188,1-4; 189, 1. U vezi odlomaka koji se dodaju ako je obrok započeo na šabat, novi mjesec, blagdan, Hanuku ili Purim vidi 187,4; 188,5,10; 271,6; u vezi propusta i pogrešaka vidi 188,6-9. O blagoslovu nakon jela u kući žalovanja

vidi 189,2. Blagoslov nakon jela može se reći na bilo kojem jeziku (185, 1); treba ga govoriti čujno ako je moguće (185,2). Osoba može ispuniti obvezu kazivanja blagoslova nakon jela tako da sluša drugu osobu (koja ga ima obavezu reći, vidi 186,1 -2) bez prekida (vidi 183,6) i odgovaranja s "amen" na svaki blagoslov (vidi 185,3 198,1); ali ako je moguće, i on bi trebao potiho izreći svaki blagoslov (vidi 183,7).

■

Kazivanje blagoslova nakon jela biblijski je zahtjev; osoba ga mora kazati ako nije sigurna je li to već učinila (184,4). Osoba koja je pojela manje od ke-zajis (komada veličine masline) oslobođena je kazivanja (168,9; 184,6). Žena je dužna kazivati ga, barem rabinski (186,1); dijete ima rabinsku dužnost govoriti ga kako bi ga mogao naučiti (186,2).

Pijanac ga može kazivati, ali ako je jako pijan, možda će ga morati ponoviti kasnije (vidi 185,4-5). U vezi kazivanja u prisustvu izmeta vidi 185,5; na radnicims koji govore blagoslov nakon jela vidi 191,1-2.

Osoba mora reći blagoslov nakon jela na mjestu na kojem završava jelo (178,4-5; 184,1-3) i prije nego što ponovno ogladni (vidi 184,5). Trebala bi ga izgovoriti sjedeći, čak i ako je jela stojeći ili ležeći, ali ne mora sjesti ako je jela hodajući (183, 9.11). [Prema nekima, ova se pravila odnose i na blagoslove nakon drugih vrsta hrane (178, 5; 183,10; 184,3.5); vidi poglavlje 16.]

Blagoslov nakon jela se ne ■ smije reći dok se bavi nekom drugom aktivnošću (183, 12; 191,3) i ne smije se prekinuti govorom (vidi 183,6.8) ■

Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Započnite s invalidnošću

mišljenje?

Upotrijebite Mošeovu govornu manu da započnete raspravu o invaliditetu općenito. Razmotrite primjere ljudi koji su uspjeli unatoč svom hendikepu, te raspravite kako pomoći onima koji se još uvijek s njime bore.

•

Mnoge

su

slavne

osobe

imale problema s govornim manama, no uspjele su i pored toga zasjati u karijeri koju su si izabrali. Koliko poznatih osoba koje mucaju znate imenovati?

• Iako kad čujemo riječ "invalidnost" često pomislimo na neke ozbiljnije tjelesne ili duševne mane, gotovo svi mi imamo nešto što bismo mogli nazvati "hendikepom". Koje su vaše vlastite "smetnje"? Što ste učinili da biste ih prevladali?

Preispitivanje naših pretpostavki Priča o Izlasku tako se često priča da mnogi od nas tekstu pristupaju s

• Kako taj pristup utječe na vaše razumijevanje svrhe pošasti ili uloge prirodnog i nadnaravnog u priči?

• Koliko je pošasti bilo? Većina bi odgovorila da je bilo deset pošasti (" ‫)" ֶ ֶשה ״ ַ ּכֹו‬, ali ni broj deset ("‫ )" ֶ ֶשעה‬ni riječ pošast (" ‫ )" ַ ּכֹו‬ne nalaze se u priči iz Sefer Šemot, a događaj bi mogao imati niz od otprilike 9 do 12 čuda.

• Kako te različite mogućnosti utječu na vaše razmišljanje o pošastima kao cjelini?

•

neke od pošasti koje smatramo relativno bezazlenima, možda bile opasne po život i obratno.

• Kakvu potporu za svaku od tih mogućnosti možete pronaći u izboru riječi koje se koriste i ideji koju predstavljaju?

• Kako ovako definiranja značenja utječu na naše shvaćanje procesa pošasti u cjelini?

Svrha kazni Razgovarajte u obitelji o raznim potencijalnim ciljevima davanja kazne.

U kojoj mjeri mislite da bi cilj trebao

Do kakve razlike dolazi ako

biti: 1) zastrašivanje, 2) uzvrat 3) od-

taj niz nazovemo "pošasti-

mazda, 4) rehabilitacija, odnosno

ma", "čudima", "znacima" ili

5) zaštita potencijalnih budućih žrtava?

"presudama"?

• Što su točno ‫ ַת ִּנמ‬, ‫ ְצ ַפ ְה ֵּד ַ״‬i ‫? ָ הֹב‬ Dok bi mnogi to definirali kao, redom, zmija, žabe i divlje životinje, drugi sugeriraju morsko čudovište, krokodile i buhe. Ispada da su

• Što mislite, što je od navedenog, ako je išta, bilo svrha pošasti? Koliko su pošasti bile uspješne u ostvarenju tog cilja? Za više informacija provjerite na našim stranicama. ■ Prevela Tamar Buchwald

već unaprijed stvorenim pretpostavkama. Postavite izazov pred svoju obitelj sljedećim pitanjima:

• Koga su sve zadesile pošasti -

■

iako je prirodno pretpostaviti da su samo Egipćani bili pogođeni pošastima, neki komentatori sugeriraju da su pošasti kod kojih se ne spominje izričito razlika između dvaju naroda, također zadesile i Izraelce.

• Što je moglo potaknuti ovo Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Veliki vođa zna što je važno Nakon malog zastoja u prošlotjednoj parši, Mojsije ponovno uspostavlja dijalog sa faraonom. Faraon, na B-žji poticaj, ne dozvoljava židovskom narodu da ode i tu se stvari počinju zahuktavati

sebe, on će donijeti izbor. I on je otišao svojoj braći.

Mojsije je znao tko je on. On je znao gdje leže njegove vrijednosti.

Iznad svega, on je cijenio dobrotu.

Iznad svega materijalnog, daleko iznad, bila mu je duhovnost. Iznad uspjeha, bile su mu vrijednosti istine, iskrenosti i dobrote u koje je vjerovao. Zato je bilo očigledno tko su njegova braća. To nije bila samo stvar vjernosti – iako je i to svakako dio vodstva – no, to je bila stvar onoga što ti je važno. Mojsije je ■ uvimao jasna duhovna i moralna jerenja koja nisu izblijedila do kraja njegovog života.

Pošasti dolaze brzo i žestoko – krv, žabe, uši, divlje životinje, kuga (ili što god da to jest), čirevi i tuča.

Faraon uvijek usred pošasti poželi pustiti narod, ali jednom kad uzbuđenje splasne, on brzo mijenja mišljenje.

Još tri pošasti i rasplet idućeg tjedna.

Nastavno na temu vodstva koju smo započeli prošlog tjedna…

Druga kvaliteta vođe je znati tko si i što ti je važno.

Nakon što je Mojsije 'odrastao' – počeo gledati na sebe kao na odraslog čovjeka koji je odgovoran za ono što se događa u njegovom svijetu – Tora nam kaže da je 'izašao k svojoj braći'. Ako se vratimo korak unatrag, Mojsije je rođen kao Židov.

Međutim, gotovo od rođenja, odgajala ga je egipatska princeza u faraonovom domu. Odrastao je kao Egipćanin. Ali u svom srcu, on je očigledno ostao Židov. Jer kada je gledao svijet oko sebe, on je znao tko su njegova braća.

Mojsije je imao izbor koji je bio lagan – s obje strane. Hoće li se poistovjetiti sa bogatim, uspješnim, moćnim društvom u kojem je poštovan kao princ? Ili će se pridružiti ugnjetavanim, zlostavljanim i omrznutim robovima? Jednostavan izbor, zar ne Ali, recimo to drugačije. Hoće li se Godina 14 7 Broj 14 Strana

on uskladiti sa nemoralnim, materijalističkim, bez svrhe i mržnjom ispunjenim društvom u kojem je bio odgojen? Ili će se priključiti društvu koje teži ka nečem višem, želi inspirirati vrijednosti, dobrotu, ljubav i

Mada odgojen kao Egipćanin, Mojsije je, očigledno, u svom srcu ostao Židov.

Jer kada je gledao svijet oko sebe, znao je tko su njegova braća.

božanske karakteristike u sebi i drugima? Još jedan jednostavan izbor Njegova početna točka bi bila u kojem smjeru želi ići. Ovisno o tome što mu je vrijedno, i kako gleda na

I to je drugi ključ dobrog vodstva.

Veliki vođa treba jasno definirana i duboko ukorijenjena uvjerenja – koja se neće mijenjati kako se mijenjaju vremena, koja se neće prilagođavati mišljenjima drugih, koja se neće promijeniti zato što ga je privuklo nešto drugo. Veliki vođa zna što mu je važno i toga se sa sigurnošću drži.

Za Mojsija, testovi su bili svuda tijekom puta. Ali Mojsije kojeg vidimo nakon 42 godine, kada židovski narod stoji na pragu Izraela, je onaj isti Mojsije o kojem čitamo u prošlotjednoj parši – onaj koji je otišao k svojoj braći. Stariji, da. Sa malo više sijede kose, da. Mudriji, da.

Ali sa istim životnim principima i onime što oni znače. Takvi vođe donose nevjerojatnu stabilnost, ustrajnost i fokus svojim ljudima, a Mojsije je definitivno bio takav vođa. Šabat šalom! ■ Prevela Anja Grabar

Strana 7

Rabbi David Stav:

Bratski odnosi Narod Izraela, okrutno podvrgnut ropstvu Egipatskog carstva, zavapio je i njihov je vapaj dopro do neba.

Hašem je odabrao Mošea da izvede narod iz ropstva. Moše je odbio. Rekao je da je "sporih usta i težak na jeziku" (ili, njegovim riječima, "Ja nisam rječit čovjek"). Hašem mu je

odgovorio da je On onaj koji čovjeku daje sposobnost govora i da će mu On pomoći. On kasnije čak nudi i Aharonove usluge jer je Aharon očigledno bio elokventan govornik.

■

Sav taj razvoj događaja dogodio se u prethodnoj parši koja je završila Mošeovom frustracijom što faraonovo srce otvrdne svaki puta kada mu se on i Aharon obrate, a što je rezultiralo faraonovim zahtjevom

da narod Izraela radi još teže. Moše je pristupio Hašemu oštrim riječima. "Rekao sam ti da ne šalješ mene," rekao je. "Otkad sam došao

poslušati faraon, kad sam neobrezanih usana?" To je kao da je rekao,

Tekst nastavlja ovako: "Tako je

"Ako nisam uspio uvjeriti Židove,

G-spod govorio Mošeu i Aharonu i

kako bih mogao uvjeriti ne-Židove

zapovijedio im glede Izraelovih si-

koji vladaju nad njima?"

nova…" Što im je rekao? Kako je on

Zanimljivo, Moše inzistira da je

pred faraona, situacija se samo još više pogoršala!"

Mošeu da se vrati Izraelcima i kaže im da će uskoro izaći iz Egipta i da će stići u Obećanu zemlju. Moše odlazi narodu, ali ljudi, koji misle da Moše halucinira, ne počaste ga čak

Sve je to dosta nejasno.

Aharonovo rodoslovlje, koje uklju-

Knjiga Šemot ima radikalno drugačiji ton o odnosu između braće od Knjige Berešit.

čuje njihove roditelje, Joheved i Amrama, iz Levijevog plemena. Tekst započinje

rođenjem

Reuvenove,

Šimonove i Levijeve djece, a nastavlja popisom unuka i tu staje opis

obitelji. Zatim se pojavljuje sljedeći stih: "To su Aharon i Moše kojima je

ni svojim odgovorom. "Ali oni nisu

Hašem rekao, 'Izvedite Izraelove

slušali Mošea jer su klonuli duhom zbog teškog ropstva."

namjeravao izvesti narod iz Egipta?

Kasnije, tekst opisuje Mošeovo i

Ovotjedna parša započinje Hašemovim odgovorom Mošeu. On kaže

krivicu.

sinove iz Egipta po njihovim četaon, a ne židovski narod, kriv za taj

To je trenutak u kojem Hašem ka-

ma.' Oni su govorili faraonu, kralju

neuspjeh. Tora kaže da židovski na-

že Mošeu da se vrati faraonu i kaže

Egipta, da pusti djecu Izraelovu iz

rod nije poslušao Mošea zbog njiho-

mu da pusti židovski narod iz Egi-

Egipta; to su Moše i Aharon."

ve vlastite slabosti, no Moše, veliki

pta. Moše na te upute reagira po-

vođa kakav je bio, preuzima odgo-

malo cinično, "Gledaj, Izraelci me

vornost na sebe, umjesto da prebaci

nisu poslušali. Kako će me onda Strana 8

Pažljiv čitatelj odmah će primijetiti dugo i suvišno ponavljanje. Očigledno, osoba izabrana da izvede djecu Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi David Stav:

Bratski odnosi

Izraelovu iz Egipta, ići će pred fara-

smo vidjeli ništa slično u Tori. Na-

ona kako bi ispunila taj zadatak

kratko, ovo ponašanje čini se proti-

(osobito ako uzmemo u obzir da

vno ljudskoj prirodi: stariji brat, za

smo to već čitali u prethodnoj parši).

kojeg bismo očekivali da traži vod-

Iz nekog razloga, stih započinje i za-

stvo, rado prepušta svoje pravo na

vršava riječima "to su Moše i Aha-

tu privilegiju svom mlađem bratu.

ron". Što to sve znači?

U obitelji se dogodio preokret. Vo-

Knjiga Berešit, koju smo nedavno

đa obitelji nije jedan od Reuvenovih

završili, od korica do korica je puna

ili Šimonovih unuka – već potomak

priča o obiteljskim krizama. Na po-

mlađeg brata. Čak i u Amramovoj

četku knjige čitamo o Kajinu koji

obitelji, izabran je najmlađi sin i ni-

ubija svog brata Hevela, a kasnije o

tko mu ne zavidi niti mu se poku-

Jišmaelu koji je izbačen iz kuće Av-

šava suprotstaviti.

rahama Avinua. Jaakov i Eisav započinju kao neprijatelji, ali njihov konflikt završava hladnim prekidom sukoba dok svaki brat odlazi na svoju stranu. Tora nam u detalje kazuje priču o Josefu i njegovoj braći i govori o jednom bratu koji je htio vladati pa su ga njegova braća htjela ubiti, no na kraju su ga prodali. Knjiga Berešit završava u tonu pomirenja među braćom. Čak iako Jaakov preferira Efrajima u odnosu na njegovog starijeg brata Menašea, dvojica braće očuvaju svoje bratske veze. U svakom slučaju, tekst ne spominje

nikakvo

neprijateljstvo

među njima.

Knjiga Šemot započinje radikalno drugačijim tonom. Moše, najmlađi

od braće u svojoj obitelji, prima vodstvo naroda direktno od Hašema. Po prvi puta u povijesti ljudskog roda, netko odbija zadatak. On nije pravi za taj zadatak, kaže. On tvrdi da to ne zaslužuje i da bi drugi to učinili bolje. Tijekom pregovora između Mošea i Hašema, Mošeu je rečeno da će mu njegov stariji brat, Aharon, rado pomoći. Do sada ni-

Godina 14 9 Broj 14 Strana

Izraz "to su Aharon i Moše", u kojem Aharonovo ime prethodi Mošeovom, pojavljuje se samo jednom u Tori. Prema nekim tumačenjima, tekst želi naglasiti da su oni bili jednaki. Međutim, ja mislim da on zapravo želi prenijeti upravo supro-

tnu stvar. Tora nas želi naučiti da se Aharon, iako je bio stariji od Mošea i mogao govoriti bolje od njega, ponizio i pustio svog brata da preuzme glavnu ulogu. On ga je podržavao i surađivao s njim, imajući na umu uzvišeni cilj izlaska naroda iz ropstva, te vodeći ih prema slobodi.

To su Aharon i Moše, i to su Moše i Aharon.

Spasenje naroda zajamčeno je sposobnošću njegovih vođa da nadiđu zavist i pohlepu. Sposobnost ovo dvoje braće da surađuju u bratskoj ljubavi za dobrobit židovskog naroda, dio je njihovog uspjeha. Ljubomora braće prema Josefu rezultirala je time da je Josef završio u Egiptu, no ljubav između Mošea i Aharona izvela je židovski narod iz Egipta. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Opasnosti samozavaravanja“ U ovotjednoj parši, parši Va'eira,

čak složio s time da Izraelci odu iz

Da'at Sofrim zanimljivo primjećuje

čitamo o prvih sedam pošasti koje je

Egipta kako bi mogli prinijeti žrtve

da kod ljudi koji su ukorijenjeni u

Svemogući poslao na Egipćane u

svom B-gu. Uzevši faraona za riječ,

zlu postoji prirodna tendencija da

Egiptu.

Moše se pomolio Svemogućem i ža-

osjećaju veće suosjećanje za svoje

be su brzo uginule, pobacali su ih

tijelo, nego za svoj um i svoje srce.

na hrpe, a po cijeloj egipatskoj ze-

Sve dok je pošast uzrokovala bol

mlji osjetio se smrad.

njegovom tijelu, faraon je pristajao

Tora izvještava da kada je prva pošast krvi pogodila Nil, sve ribe i sve živo u rijeci je umrlo, a Nil je

da ih pusti. No, onog trena kad je

postao smrdljiv i prljav. Unatoč

pritisak prestao, on se vratio svojim

činjenici da je krv bila po cijeloj

zlim putevima i na svoju raniju od-

egipatskoj zemlji i da nije bilo vode za piće, faraon je otvrdnuo svoje srce, osobito nakon što su egipatski magi uspjeli imitirati pošast pretvaranja vode u krv.

Svemogući je zatim uputio Mošea da upozori faraona da će, ukoliko odbije pustiti Izraelce iz Egipta, ci-

Obrazac ponašanja zlih izgleda ovako: Čim se okolnosti promijene i stvari postanu izdržljive, oni zaboravljaju na Svemogućeg

dovesti žabe na egipatsku zemlju.

U očaju, faraon je pozvao Mojsija i Arona i molio ih da uklone žabe od njega i njegovog naroda. Faraon se

Jalkut Maj'am Lo'ez ističe da je prilično razumljivo to što je faraon otvrdnuo srce kad je prestala pošast, osobito ako nije bilo dugotrajnih znakova pošasti i negativnih čaju, cijeli Egipat bio je ispunjen

i bilo. Cijela zemlja bila je preplavpatski magi uspjeli imitirati pošast i

ljeno i nezrelo.

posljedica. Međutim, u ovom slu-

jelu zemlju preplaviti žabe. I tako je ljena žabama. I ovog su puta egi-

luku gledao kao na nešto prenag-

mrtvim žabama što je rezultiralo U Izlasku 8,11, Tora bilježi farao-

groznim smradom koji je život u

novu reakciju, "No kad je faraon

Egiptu činio nesnosnim. Pa ipak,

vidio da je nastupilo olakšanje, on je

faraon je nastavio biti tvrda srca.

otvrdnuo svoje srce i nije ih poslušao, kao što je B-g i predvidio."

Taj se obrazac ponavljao. Kad god bi faraon osjećao bol pošasti, trčao je do Mojsija i preklinjao ga da moli Bga za olakšanje. No, čim je olakšanje stiglo, on se vratio svojoj tvrdoglavosti, odbijajući spoznati da će B-g

vjerojatno dovesti novu pošast. Iako je faraon olakšanje osjetio samo nakratko, izgleda da za to nije mario.

Midraš Raba (Izlazak 8,11) opisuje to ponašanje kao "put zlih." Čim se okolnosti promijene i stvari postanu izdržljive, zli zaboravljaju na Svemogućeg i odbijaju odgovornost za svoja djela, vraćajući se svojim starim, zlim putevima.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Opasnosti samozavaravanja“ su

iskusili.

S

druge

strane, možda je autor Hagade želio podsjetiti buduće generacije na to koliko je iznimno važno da ljudi uvijek imaju na umu patnju kako bi više cijenili

oslobođenje

i

dobra vremena. Osobito

oni koji su bili izbavljeni i oslobođeni iz izazovnih okolnosti, moraju priznati da židovska sudbina ovisi o njihovim budućim djelima.

Svi

moramo

zahvaliti B-gu, ne samo za ono što smo primili u prošlosti, nego i, nadajmo se, za ono što ćemo tek Nažalost, ne ponašaju se samo zli

na taj način. Takozvani, "dobri ljudi" čine istu stvar. Koliko često ljudi vape B-gu kada su usred boli ili gubitka, ili kada stvari ne idu onako kako su se nadali da će ići?

No, prečesto, čak i dobri ljudi svoje blagoslove uzimaju zdravo za gotovo, zaboravljajući prepoznati i obznaniti sva dobra i blagoslove koji su ih dopali.

Na Seder Pesah, tri su važna ele-

menta tog iskustva: Pesah, maca i maror. Pesah predstavlja pashalnu žrtvu koju su Izraelci prinijeli u Egiptu prije izbavljenja. Maca naglašava brzinu kojom se izbavljenje dogodilo. A maror, naravno, podsjeća na gorčinu progonstva i ropstva.

Možda je autor Hagade trebao na prvo mjesto staviti maror, budući da

primiti u budućnosti, zbog B-žje

dobrote i Njegovog suosjećanja.

Nemojmo se zavaravati poput faraona i misliti da zato što smo iskusili kratko olakšanje od boli, nećemo biti odgovorni za svoje postupke. Čak ni dobri ljudi ne mogu se vratiti sa svojih grešnih puteva bez da plate cijenu.

Na kraju, važno je da cijenimo vremena olakšanja, i smatramo ih istinskim darom od B-ga, bez da dozvolimo da nas to dovede do zablude da će samo zato što je bol privremeno

otklonjena,

sve

biti

dobro i nastaviti biti dobro.

Sve će biti dobro – ako se pobrinemo da to zaradimo i zaslužimo!

Neka biste bili blagoslovljeni! ■

■

Prevela Anja Grabar

je gorčina ropstva bila ono prvo što Godina 14 11Broj 14 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Izlazak i mi Odlomci Tore koje ovih tjedana čitamo bave se dobro znanom, ali uvijek poučnom pričom o ropstvu i nakon toga izlasku Židovskog naroda u davnom Egiptu. Židovska tradicija nas uči da pripovijesti koje se pojavljuju u Tori ne treba gledati tek kao puko nabrajanje proteklih događaja. One su zapravo postavljene kao znakovi i putokazi za priču Židovskog naroda tijekom svih vjekova i naraštaja.

vremenu i mjestu, kako općenitu, tako i konkretnu.

Povijest Židova u Egiptu uvijek je bila predmetom intenzivnih intelektualnih analiza i dubokoumnih komentara. Rabini i učenjaci Izraela tražili su određene znakove razasute po čitavom narativu Tore koji bi rasvijetlili kasnije događaje u priči o Židovskom narodu – posebice u vezi dugog i gorkog izgnanstva nakon razorenja Drugog Hrama.

Mnogi od nas nikada ne shvate i ne spoznaju ulogu koju "Egipćanin" igra u našim životima

Ovakav pogled na biblijsku priču dopušta joj da oživi i bude vodič događajima koji se danas zbivaju, umjesto da ostane tek zapis o davnašnjim i ponekad dosadnim činjenicama. Nema granica bezvremenosti i važnosti Tora. Na svakom je Židovu da iz nje iščeprka poruku koja govori njegovom vlastitom

Strana 12

To je ono našto su mislili rabini Mišne kada su postavili temeljni aksiom judaizma, da učenje Tore zamjenjuje sve druge ciljeve u Židovskom svijetu. Jer dubinsko učenje i analiziranje Tore ostaje

mentor i vodič Židovima kroz sve generacije i u svim okolnostima.

Koji motivi su naveli Faraona i Egipat da muči Židove? Tora nam pruža neke naznake. Prvo, umro je Josip. Dok god je on bio na životu vladao je osjećaj zahvalnosti. pa čak i divljenja prema čovjeku koji je spasio Egipat da ne bude uništen velikom gladi, te ga učinio najvećom

silom toga vremena.

Ali nije umro samo Josef, čitav je naraštaj, Židova i Egipćana također sišao s pozornice. U kasnijim se pokoljenjima nitko nije sjećao Josefa, nitko se nije sjećao gladi, upravo kao što se u naše vrijeme svega nekolicina ljudi sjeća Velike depresije, pa i užasa Drugog svjetskog rata. Mnogi izraelski studenti ne znaju ništa o povijesti stvaranja Države Izrael, pa zato gaje određene sumnje u vezi našeg legitimnog prava na Zemlju Izrael. Danas su to tek suhoparni podaci u povije■ snim knjigama I zato je bilo gotovo posve prirodno da se podigne Faraon "koji nije znao Josefa." On nije shvatio kako je to Židovski narod ušao u Egipat, kakvu su korist donijeli Egiptu i što njihova prisutnost u zemlji predstavlja u povijesnom i duhovnom smislu.

Novi vladari uvijek dolazi na vlast s "novim" programima koje su sami osmislili za rješenje starih problema ljudskog postojanja i društvenog i nacionalnog života. Kada njihovi programi podbace i sve se velike teorije pokažu beskorisnima pred oštrom realnošću društva i vlada-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

nja, prirodno je potražiti žrtvenog jarca za taj neuspjeh.

Tuđinac, Židov, uvijek je bio taj prikladni žrtveni jarac. Novi vladari 20. stoljeća, Staljin i Hitler, zloupotrijebili su to do krajnjih granica.

Muslimanski svijet današnjice tumači sve svoje nevolje i neuspjehe postojanjem Izraela i Židova. Mnogi se dijelovi priče o Izlasku ponavljaju danas u našim životima.

Tora nam kaže da su Židovi postali brojni – vidljiva, značajna i prepoznatljiva manjina u usred Egipta.

Narodi i države u svojoj su suštini ksenofobični; oni ne toleriraju manjine s dostojanstvom. Današnji Izrael se bori s takvim problemima i gledištima. Isto tako i većina država Europe i ostataka svijeta.

Za njihov ukus, previše je bilo Židova u Egiptu. I "zemlja ih je bila puna." Oni više nisu živjeli u getu

Godina 14 13Broj 14 Strana

Izlazak i mi

Gošena već su se selili po čitavom Egiptu. Kuda god bi čovjek otišao naišao bi na Židova. Hitler se žalio dok je živio u Beču da uvijek susretne Židova na ulicama toga grada. Ova tužna priča ponavljala se u gotovo svakoj zemlji u kojoj su se Židovi nastanjivali tijekom našeg egzila.

Mnogi su Židovi u Egipatskom društvu pokušali izbjeći progon Egipćana asimilirajući su u Egipatsko društvo. No Faraon je, poput Hitlera i muslimanskog svijeta, učinio to rasnim pitanjem, mrljom koju čak ni četiri asimilirane generacije ne mogu izbrisati. Midraš nas uči da je većina tih Židova umrla u Egiptu, a da nije postala sudionikom Izlaska. I ovo je, po mom mišljenju, važna opomena za naše vrijeme. Šabat šalom.■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Gledanje djelomične slike Postoji izravna veza između početka paraše Vaera i kraja paraše Šmos. Na kraju Šmosa, Moše Rabenu i Aharon konačno se pojavljuju pred Faraonom. Oni iznose zahtjev Vječnoga "Otpošalji Moj narod da mogu slaviti svetkovinu za Mene u pustinji." [Šmos 5,1]

Faraon u svojoj reakciji ne samo da neće otposlati Židove, već odluči još više im zagorčati živote. Dok je prije toga Faraon opskrbljivao robove slamom koju su upotrebljavali za izradu opeka, od sada, oni će morati zadržati istu kvotu opeka, ali i sami sakupljati potrebnu slamu.

Tako izgleda da je Mošeova prva posjeta Faraonu bila kontraproduktivna.

glavlje, kraj paraše Šmos.

Poglavlje 6 započinje: "Reče Vječni Mošeu: 'Sada ćeš vidjeti što ću učiniti Faraonu, jer će pod snažnom rukom otposlati ih, i pod snažnom rukom istjerat će ih zemlje.'" [Šmos 6,1]. Prema Hazal, Svemogućega je oneraspoložilo to što Ga Mošea Ra-

benu optužuje da je "još pogoršao situaciju". Židovski je narod imao krajnje prirodnu i razumljivu reakciju. Mi, ljudska bića, sputani smo vremenom i prostorom. Naš pogled na život je krajnje skučen. Mi vidimo ovdje i sada, i ništa osim toga. To je isto kao da odemo pogledati prekrasnu sliku, pa joj priđemo toliko blizu da jedino možemo dobiti iskriv-

Narod je kritizirao Mošea i rekao

ljenu sliku o tome što ta slika pred-

mu nimalo nejasnim riječima da je

stavlja. Jedini način da razumijemo

pogoršao stvari. Mošea je bio zate-

sliku je da se udaljimo i sagledamo

čen ovim neuspjehom. On je B-gu

je u cijelosti.

postavio pitanje o korisnosti njegove misije. Time završava 5. po-

To je vjerojatno ono na što Talmud misli [Brohos 10a] kada iznosi igru

riječima na pasuk "Nema B-ga (Cur – doslovno Stijene) poput našeg B-ga" (Ejn Cur k'Elokejnu) [Šmuel I 2,2] pa tumači, "Nema Umjetnika (Cajar) poput našega B-ga". B-g je usred slikanja murala, ali ne onoga koji seže od zida do zida, već murala koji se proteže od početka vremena sve do njegovog kraja. Mi smo često poput nekoga tko se približi malom djeliću "murala" i pokuša shvatiti što je "Umjetnik" htio reći.

To je ono što se dogodilo s Židovima u Egiptu nakon što se Moše po ■

prvi puta susreo s Faraonom nakon što se vratio u Egipat. Nade i duh Klal Jisraela su porasle, da bi ubrzo zatim bile razorene. Ne samo da se okolnosti u kojima su živjeli nisu popravile – još su se i pogoršale!

Oni su zurili u jedan trenutak u vremenu – fotografski snimak – a propuštali su vidjeti čitavu sliku.

Zapravo, Židovski je narod postavljao ono vjekovno i vrlo uznemirujuće pitanje: Zbog čega zli napreduju a pravednici pate? Na ovoj zemlji uistinu ne postoji potpuni odgovor na ovo pitanje, no dio odgovora glasi da mi promatramo samo jedan trenutak u vremenu, a propuštamo

vidjeti

cijelu

sliku.

Zbog toga postavljamo to pitanje.

Medraš kaže da pokušaj čovjeka da razumije puteve B-žanske Providnosti spada u kategoriju toga da se pobrka između "povoja i zle sreće". Rabin Yehoshua Ben Levi napominje da ono što je svojstveno Svemogućem

nije

poput

onoga

svojstvenog onima koji su od krvi i mesa: Kirurg reže skalpelom, no iscjeljuje šavovima, povojima i lijeStrana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Gledanje djelomične slike

kovima. Kirurg ne iscjeljuje instru-

svoje! Svemogući će učinit da ispa-

utočište tisućama i tisućama Židova.

mentom kojim reže. Međutim, Sve-

štaju pred našim očima!"

Amerika je bila utočište tisućama

mogući, izliječenje donosi upravo onim instrumentom kojeg koristi da donese pošast, kao što nalazimo kod Josefa: On je bio poslan u ropstvo zbog svojih snova (kao što su

Umjesto toga, upravo na taj dan –Tiša b'av 1492. – Columbo je krenuo na put i naišao na najveće bogatstvo koje je ijedna zemlja otkrila u po-

Židova koji su na razmeđu stoljeća napustili Rusiju, kako ih ne bi zatekli pogromi carističke Rusije. Amerika je spasila veliki dio Klal Jisraela.

sljednjih 500 godina! Otkriće Novog

Tko je to učinio? Učinila je to špa-

svijeta i svih njegovih sirovina uči-

njolska vlada, koja je djelovala kao

nilo je Španjolsku velikom, bogatom

instrument Gospodara Svijeta. No

i moćnom zemljom – supersilom

do toga je trebalo proći 400 godina!

svijeta onog vremena! Sve do goto-

Od 1492. sve do pred kraj 19. sto-

vo 100 godina kasnije – nakon živo-

ljeća prošlo je četiri stotine godina!

Kada bismo se zaustavili u sredini

ta bilo kojeg od izbjeglih Židova –

Zamislite da odete u grob misleći

priče o pravednom Josefu, došli bi-

Španjolska Armada nije bila pora-

kako nema pravde na svijetu, bu-

smo do zaključka da su snovi bili

žena. Izbjeglice to nikada nisu vid-

dući da nitko ne živi 400 godina.

braća rekla: "Eno dolazi onaj što sniva sne") i bio je uzdignut do kraljevske časti putem snova (time što je bio u stanju protumačiti Faraonove snove).

uzrok njegove propasti. No, kao što

Ovo je pouka hašgohe. Nema Cura

Medraš naglašava, on je zbog snova

[B-ga] poput našega B-ga. Nema

stigao do toga da vlada Egiptom.

Ono što je naizgled bio njegov problem, bio je najveći izvor iscjeljenja.

Rav Simcha Zissel Brody, roš ješiva

Chevron Yeshive, zt"l, čuo je slijedeću misao od Rav Moshea Mordechaia Epsteina, roš ješiva Slabodke, zt"l: Zamislite kako je bilo živjeti za

Cajara [Umjetnika] poput našega

Svemogući donosi izliječenje upravo onim instrumentom kojeg koristi da donese pošast

vrijeme španjolske inkvizicije. Za-

zemlju bez novca. Tisuće i tisuće Židova radije je ustalo i napustilo Španjolsku bez novca nego da se

preobrate na kršćanstvo.

Nakon svega onoga što su Židovi učinili za španjolsko društvo (ministar financija dao je ogromnu sumu svog novca za financiranje vlade Ferdinanda i Isabelle), to što je Španjolska učinila Židovima bila je užasna nepravda. Što bi Židovi u to doba mislili? Što bismo vi i ja mislili da smo mi bili Židovi u to doba?

Mislili bismo: "Španjolska će dobiti Godina 14 15Broj 14 Strana

Klal Jisrael se potužio Mošeu Rabenu: "Još si nam pogoršao situaciju! Sada moramo još jače patiti!"

Oni su propustili shvatiti da im je ta veća patnja (pravljenje opeka bez dređenog ropstva. Umjesto da budu

Tiša b'av 1492. godine. Španjolskim bratite se na kršćanstvo ili napustite

Povijest se još uvijek piše.

slame) prištedjela 190 godina predo-

mislite kako je to bilo biti Židov na je Židovima ponuđeno izbor: preo-

B-ga. To je još uvijek rad koji traje.

u Egiptu 400 godina, oni su tamo jele. Oni su otišli u grob misleći:

morali biti 210 godina. Kakva li je to

"Zar je ovo Tora i zar je ovo njezina

usluga na kraju ispala! No bilo je

plaća? Da li je to pravda Svemogu-

mnogo Židova koji su otišli u grob,

ćeg da Španjolska dobije ovako sna-

a da to nisu shvatili, jer su sliku gle-

žan vjetar u leđa upravo na dan ka-

dali izbliza i nisu mogli sveobuhva-

da su nas izbacili?"

tno sagledati povijest.

No ironija je u tome da "one koje

Pouka iz Egipta, i pouka iz Špa-

On udari, On liječi." Ironija je da je

njolske, i pouka – jednoga dana, ako

Španjolska učinila jednu od najvećih

je B-žja volja, da počnemo shvaćati

usluga ikada učinjenih Židovskom

što je zapravo bio holokaust – jest

narodu – oni su otkrili Ameriku!

da je to način na koji Svemogući ra-

Punih 300 godina, Židovi su mogli

di. Moramo čekati. Za nas je to vrlo

dolaziti u Ameriku. Kada nije bilo

teško, pogotovo dok netko pati; no

mjesta na koje bi mogli otići prije i

jednoga dana, IJ"H, sve će nam se

poslije holokausta, Amerika je bila

početi razjašnjavati. ■ Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Faraon, prvi ovisnik Iako svi mi čitamo Toru, sagu o Izlasku nitko ne razumije tako dobro kao onaj tko je upoznat s ovisnošću.

Faraon je upozoren na tešku kaznu ako ne dopusti Izraelcima da odu, no on odbacuje upozorenje. Onda započinju kazne: Nil se pretvori u krv, pa su tu pošasti kuge, žaba i ušiju. Faraon obećava da će osloboditi Izraelace, ali čim se pošast zaustavi, on ponovno odbija. To se nastavlja tokom devet kazni, i svaki puta je tu obećanje kojega se on ne drži. Tek kada svi prvorođenci pomru, faraon se predaje.

To je tako poznata stvar. "Obećavam da ću prestati," nakon čega slijedi nastavak ovisničkog ponašanja. Njegovi savjetnici mu kažu: "Zemlja propada", ali faraon se pravi da to ne čuje. Tek ga katastrofalan pad do samog dna dovodi natrag k razumu.

Gledam ljude u sinagogi koji slušaju ovu Toru i pitaju se: "Može li itko biti toliko tvrdoglav da ne prepoznaje kako njegovo ponašanje rezultira uništenjem?"

Mi znamo odgovor.

Toliko mnogo slušamo o različitim ovisnostima - alkoholu, drogama, kockanju, pušenju, seksu, hrani, trošenju, šopingu, internetu - da je riječ "ovisnost" gotovo izgubila značenje. Zar je svatko ovisnik?

Definicija je jednostavna. Krajnja razlika između čovjeka i životinja nije u tome da je čovjek inteligentniji, već da su životinje stvorenja koja ne mogu odabrati svoje ponašanje. One moraju činiti sve što njihova tijela od njih traže. Ne mogu odabrati što trebaju učiniti. Čovjek ima sposobnost samokontrole, moć izabrati kako će se ponašati, čak i nasuprot fizičkih nagona.

Strana 16

Izgubiti sposobnosti da se izabire znači izgubiti jedinstvenost da se bude ljudsko biće.

Ako osoba izgubi svoju moć izbora i njome dominiraju nagoni koje ne može kontrolirati, ona je doista ovisnik. (Iznimka je OKP - opsesivno kompulzivni poremećaj – kod kojega izgleda da je gubitak kontrole psihijatrijski poremećaj u anksioznoj ili afektivnoj skupini stanja.) Gubitak moći odabira znači gubitak jedinstvenosti čovjeka, i to čovjeka lišava ljudskog dostojanstva. Mi se ponosimo slobodom i na ropstvo gledamo kao na zlo jer ono dehumanizira osobu. I to je točno ono što se događa kada se odreknemo svoje moći odabira.

Osoba koja je u raljama ovisnosti možda niti ne prepoznaje što joj se događa,

Ovisnost neizbježno počinje kriomice. Nitko ne odluči: "Ja ću postati alkoholičar" ili "Ja ću postati ovisnik o kocki". Iz nekih nepoznatih razloga, neki su ljudi podložniji ovisnostima od drugih. Određeni postupci očito aktiviraju "centar za užitak" u mozgu, koji potom traži da se čin ponovi. Osoba koja je podložna ovisnosti možda niti ne prepoznaje što se događa, a to poricanje može se nastaviti čak i kada joj drugi ukažu na to.

S obzirom na nemogućnost ovisnika da prepozna problem, neophodno je da osobe bliske ovisniku - supružnik, roditelji, dijete, brat i sestra - zatraže pomoć od stručnog terapeuta za ovisnosti u vezi toga što obi-

telj može poduzeti kako bi pomogla ovisniku da prihvati pomoć.

Iskrenom obećanju ovisnika da će se suzdržati ne može se vjerovati. Bez odgovarajuće pomoći, tijek ovisnosti uvijek je progresivan, s razornim, a ponekad i katastrofalnim rezultatima po ovisnika i njegovu obitelj.

Ovisnici možda stvarno imaju psiholoških problema, ali oni se ne mogu učinkovito riješiti sve dok je ovisnost aktivna. Kontrola ovisnosti rijetko se postiže samo psihoterapijom. Sudjelovanje u grupi za potporu koja se sastoji od ljudi koji su uspješno prevladali svoju ovisnost, od vitalne je važnosti. Psihoterapija je ■ vrijedan dodatak.

S obzirom na dokaze o postojanju "centra za užitak" u mozgu, razlika između tjelesne i psihičke ovisnosti je točka oko koje se spore. Alkohol, droga, hrana, kockanje i seks potiču "centar za užitak", a ponašanje može postati fizička ovisnost.

Internet je uzgojio novu ovisnost.

Iako ne postoji jasna granica koliko sati tjedno predstavlja prekomjernu upotrebu, praktičan je pristup da kada nam vrijeme provedeno na internetu uskraćuje vrijeme za jelo, spavanje i zdrave obiteljske odnose, čovjek ima problem. Kod djece, prekomjerna uporaba elektroničkih igara može ozbiljno ugroziti njihov angažman u školi.

Posebno otrovna ovisnost je internetska pornografija. Muškarci i žene mogu shvatiti da im to šteti, ali ne mogu odoljeti porivu. Žene gube poštovanje prema svojim muževima, koji možda iskazuju veću strast prema slikama na internetu, nego prema njima. Uobičajena pritužba supruge glasi: "Osjećam se izdano."

Svaka ovisnost, je uvijek progresivna i općenito se ne može nadvladati samom voljom. Osoba treba potražiti terapeute koji su imaju stručno znanje u liječenju ovisnosti. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ad mudrost nadjača snagu Reb Meir iz Premišlana i reb Israel iz Ružina bijahu dobri prijatelji, ali teško je bilo i zamisliti dvije osobnosti koje bi se mogle više razlikovati. Reb Meir je živio u posvemašnjem siromaštvu. Nikada nije dozvolio da novac preko noći ostane u njegovoj kući; po zalasku sunca požurio bi na ulicu i novac podijelio potrebitima. Za razliku od njega, njegov prijatelj Israel živio je kao kralj.

Dogodilo se tako jednom da se obojica spremahu krenuti na put istoga dana. Prvi je opremao jednostavna kola u koja je bio upregnut njegov vremešni konjić. Za njegovog prijatelja su u isto vrijeme opremali lakiranu kočiju koju vuku četiri snažna dorata.

Reb Israel baci pogled na prijateljeva konjića, pa onako s visoka dobaci: "Ja uvijek upregnem četiri snažna konja. Tako sam siguran da će me, ukoliko zapnemo u dubokom blatu, sigurno moći izvući.

Reb Meir ga pogleda, potapša po glavi svog konjića, pa odvrati prijatelju: "Meni se čini, dragi moj prijatelju, da bi ti mogao imati više problema od mene. Ja znam da je moj konj ada bismo život vrednovali isključivo kroz mastar i slab, pa zato uvijek pažljivo biram put; takvim terijalnu zaradu, onda bismo fizičko slabljenje u starosti ponašanjem uspješno izbjegavam sve nepremostive nužno vidjeli kao gubitak. Ali, zato što je čovjek prije prepreke. Ti se, pak, toliko uzdaš u snagu svojih kosvega duhovno biće, čije se bogatstvo mjeri u intelektunja, sve si neoprezniji, pa bi lako mogao zaglibiti tako alnim, emocionalnim i duhovnim dobicima, mi shvaćaduboko da te čak niti najsnažniji konji neće moći izmo da je duša osnovna snaga u životu. A duša, za razvući."■ liku od tijela, nikada ne stari; ona samo raste.

K

I zato, kako netko stari, ne treba smanjivati svoju aktivnost, jer njegov je duhovni rast s vremenom sve jači. Nažalost, društvo nas je naučilo da napredak promatramo u materijalnim okvirima – da mislimo kako je milijunaš, bez obzira na neznatno duhovno bogatstvo, superiorniji od siromaha koji je istinski mudar. Mi moramo promijeniti obrasce razmišljanja kako bismo uspjeh definirali u puno uzvišenijim terminima sposobnosti i kompetencije, mudrosti i iskustva.

Zato što je čovjek stvoren da produhovi materijalni svijet, jedini način da dođemo do istinske sreće može se ostvariti duhovnim rastom i postignućem. A to znači davati drugima, voljeti i dijeliti, pronaći dublji smisao u svemu što radimo i prepoznati B-ga na sve načine. ■

Č ovjek ne može tamu otjerati šibom.■ R. Josef Jichak iz Lubaviča

R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 17Broj 14 Strana

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Na kraju će sve biti dobro "Faraon

je

otvrdnuo

svoje

srce" (Izlazak 7,22) B-g neprestano djeluje kako bi popravio ovaj svijet i doveo ga do kraj-

kontrolira sve, a s druge strane mi

ćeg posvećivanja B-žjeg Imena. Iz

imamo slobodu izbora. Pa ipak, ovo

ovog vidimo da B-g neprestano ru-

je jedno od temeljnih načela kojima

kovodi svijetom kako bi ga doveo

nas je podučavao Rebe Nahman.

do njegove krajnje savršenosti.

njeg savršenstva. Na kraju će sve is-

Sukladno tome, postoji mnogo

pasti točno onako kako je to On is-

stvari koje čovjek može učiniti i ti-

planirao i želio. Čak niti djela zlih,

me kršiti zakone Tore, ali pri tome i

grješnih

ljudi nemaju utjecaja na

sukladno

Svom

konačnom

planu.

Ipak, apsolutno je zabranjeno kršiti bilo koji zakon Tore. Onaj tko prekrši zakon Tore nanosi štetu svim

Shvatite da sve što vam se dejalno, dešava se B-žjom odlukom.

B-žanski plan je veoma dubokouljati

Yitzchok Breiter piše:

šava, kako duhovno tako i materi-

B-žji plan, ni u najmanjoj mjeri. man, i B-g je u stanju svime uprav-

Na temelju tog koncepta, rabi

Čak i ako želite postići nešto sveto,

Sve što vam se dešava, bilo duhovno ili materijalno, dešava se B-žjom odlukom

ukoliko još niste dostojni toga i niste sebe dovoljno posvetili kako biste to postigli, nebesa pripreme okolnosti na takav način da vam odvrate od toga pažnju. U vaš se um useli neka ideja koja vas sprječava da ostvarite

gornjim svjetovima i uzrokuje oz-

taj sveti čin, pa makar ga vi i željeli

biljno duhovno razaranje. No i po-

učiniti. To nije zato što se B-g želi

red toga, B-žji plan za svijet ostaje neokrznut i B-g će završiti točno onako kako je planirao. Nama je apsolutno nemoguće shvatiti kako je to moguće, jer s jedne strane B-g

ispuniti želju B-ga. Na primjer, far-

osvetiti, već zbog Njegove ljubavi ...

aon je otvrdnuo srce i namjeravao

Ono što treba učiniti je plakati

naštetiti Židovima. No njegovi su

pred B-gom za sve pogreške koje

postupci svaki puta dovodile do ve-

smo počinili. Recite B-gu sve. Izlijte mu svoje srce i molite Ga za svoj život. Molite Ga da vam pomogne da se približite svom svetom cilju.

Način na koji se B-g bavi s nama u tom pogledu jedno je od Njegovih najfrapantnijih

čudesa.

Njegovo

razumijevanje nas i naših potreba je

savršeno.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAERA

Paraša VaEra signalizira drugi tjedan novog razdoblja duhovnog rada - ŠoVaVIM, početnim slovima naziva šest parašot koje opisuju egzodus. Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više i darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo vam svima uspjeha!

Prošli tjedan saznali smo o borbi između naše duše (Djece Izraelove) i našeg tijela (Egipta) koja nepreki-

luku da se oslobodimo toga, počinju

Pirke Avot 5,1). Ovaj tikun ponovo ■

se gomilati poteškoće sve dok ne

uspostavlja našu vezu s deset sefirot

pokleknemo.

Drveta Života, tajnu slobode od anđela smrti.

dno traje. Saznali smo da nam je

U toj točki započinje naša paraša: "I

tijekom šest tjedana u kojima čitamo

B-g (Elokim) progovori Mojsiju i reče

Tora nas uči kako da budemo slo-

iz Knjige Izlaska, svake godine, da-

mu: Ja sam VJEČNI (JHV"H, ‫מדע”ד‬,

bodni, da svladamo svoje "robova-

na prilika da se oslobodimo okova i

Tetragram)". Tko je stvarno govorio

nje", kako bismo sami mogli uprav-

robovanja našem tijelu (Egiptu). To

Mojsiju? Zohar nas uči da Stvoritelj

ljati svojom sudbinom, jer svi smo

se vrijeme naziva šovavim (prema

ima nekoliko imena i svako od njih

mi stvoreni na B-žju sliku. Mi mo-

prvim slovima prvih šest parašot

u sebi sadrži različitu silu, dok mi

ramo moći preobraziti svoju tamu

knjige Izlaska). U ovo posebno vrije-

utvrđujemo koja će se otkriti: je li to

(naš Egipat) u Svjetlo i sebe oslobo-

me nebesa se otvaraju i dopuštaju

sila Suda – Elokim, ili sila Milosti –

diti svojih loših navika i ograničenja

nam da ponovo proživimo djetinj-

JHVH (Tetragram).

svojega tijela.

stvo, odrastanje i sazrijevanje kako

U slijedećem odlomku je rečeno: "i

Da bismo to učinili mi se moramo

Ja sam se ukazao Abrahamu, Izaku, i

dosegli istinsku slobodu (naše vlas-

prisjetiti i vidjeti (VaEra) očima svog

Jakovu, kao B-g Svemogući, ali po

tito otkrivenje s gore Sinaj).

uma da "B-g je VJEČNI" (‫ד’ דעא‬

Svom imenu JH-VH Ja se njima nisam

‫ )דאלעדמם‬a to znači da je svaka Tama

Prošlotjedno čitanje odjeljka Šemot

otkrio". Zohar opisuje proces i prili-

zapravo pokrivena Svjetlost. Slobo-

(Izlazak) završava objavom rata ti-

ku kroz koje prolazimo, u ovo doba

da znači sposobnost da se na sve

jelu kada Mojsije zahtijeva od Fara-

godine kako bismo postigli stanje

gleda kao na milost, ljubav i suos-

ona "Pusti moj narod da ide". Me-

nadmoći uma nad materijom i Mi-

jećanje. Kada shvatimo da imamo

đutim, Faraon se ne predaje samo

losti nad Sudom. Priča o deset poša-

snage da to sagledamo na taj način i

tako, pa Izraelcima otežava život.

sti (sedam od njih nalaze se u našoj

onda da učinimo da tako i bude, mi

Jednako tako, kada mi pokušamo

paraši) simbolizira ispravak (tikun)

iz B-žjeg imena možemo u svaki vid

prevladati loše navike svoga tijela,

deset sila Stvaranja ("S deset B-žan-

svoga života povući viziju, silu, bla-

onog trenutka kada donesemo od-

skih kazivanja svijet je stvoren" –

goslove, čuda, itd. ■

bismo postigli svoj vlastiti Izlazak i

Godina 14 19Broj 14 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ŠEVAT Ševat je jedanaesti mjesec astrolo-

duhovno bogatstvo iz gornjih svje-

ške godine, a njegov je znak Vode-

tova. Svi zimski (astrološki) znakovi

njak.

imaju biti „posude“ – želja i potreba da primaju i budu ispunjeni.

Kabalisti nas uče da svaki mjesec kontrolira duhovna frekvencija koju

U svakom godišnjem dobu tri

predstavlja jedna od permutacije

astrološka znaka stvaraju poravna-

B-žjeg imena, Tetragrama - ‫מדע"ד‬.

nje triju energetskih sila – koje se u

kabali nazivaju desna, lijeva i cen-

Prema Zoharu svaka je permuta-

tralna kolona (odnosno: plus, mi-

cija kodirana u početnim slovima

nus i neutralno). Vodenjak je drugi

određenog biblijskog retka. Permu-

zimski znak (lijeva kolona, minus),

tacija za ševat je ‫( דמע"ד‬he jod vav he) i

što znači da sadrži vrlo jake sile

to je kodirano u u početnim slovima

privlačnosti, izvlačenja i želje ■ za

retka - "‫( "ד ה ״מ מהנע ״עדמד ״דעא‬..."ako se

primanjem. Otuda dolazi snažna

ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno ..." - Lev 27,33), što

prema stvarima koje sve ostale ljude

upućuje na snagu ševata da napravi

povezuju sa zemljom - prema navi-

preobrazbe i donese promjene u naš

kama, tradicijama, obvezama, itd.

život.

Oni granice moraju zamjeniti slo-

"Bnei Yissaskhar", kabalist iz 19. stoljeća, tvrdi da je Vodenjak znak Izraela. Tora nam govori da ime praoca Jakova potječe od riječi akev ‫( קב‬peta) s obzirom na to da se kod

rođenja držao bratu za petu pokušavajući prvi izići. Peta je najgrublji i najniži dio ljudskog tijela i ona nas povezuje sa zemljom. Tora nam također govori da nakon što se Jakov cijele noći borio s anđelom,

bodom.

Zašto baš u ševatu?

"Bnei Yissaskhar" objašnjava da je glavna aktivnost vrča (Vodenjak je na hebrejskom dli – vrč) da pumpa i izvlači vodu. To je njegova uloga povući iz jednog mjesta na drugo, i u mjesecu ševatu nam omogućuje da obilje i blaženstvo iz gornjih svjetova donesemo u svoj život.

ambicija Vodenjaka, njihova sklonost da se fokusiraju na ostvarivanje svojih ciljeva, te njihova tvrdoglavost i teškoća da ih se uništi.

Budući da pripadaju elementu zraka

kojeg

karakterizira

veliki

intelekt, to također objašnjava veliku želju Vodenjaka za znanjem.

Ovo pretpostavlja dvije suprotne strane Vodenjaka. S jedne strane, oni su vrlo sebični, individualistički i uvijek zaokupljeni sobom. Oni ne mogu biti suzdržani ili ograničeni.

Njihova sloboda je za njih od suštinskog značaja, i ukoliko je potrebno,

anđeo je bio primoran da ga blago-

To je ujedno i razlog zašto je ovaj

oni će se boriti i trsiti da razbiju

slovi, kako bi se oslobodio, pa je

vrč simbol roga izobilja u mnogim

zidove i prepreke koje su drugi

Jakovu promijenio ime u Izrael

astrološkim tradicijama.

postavili oko njih. Također možemo

‫משהאל‬, što je kombinacija riječi ‫למ האש‬

(moja glava). Znači da je peta bila podignuta da bude glava, a to ukazuje na sposobnost Vodenjaka da prođe iznad granica i prevlada ograničenja i granice. Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka nemaju tolerancije Strana 20

Prema kabali svako godišnje doba predstavlja jedno od slova u B-žjem imenu, Tetragramu - ‫מדע"ד‬. Proljeće predstavlja slovo ‫( מ‬jod) i tako dalje sve do zime koju predstavlja slovo ‫(ד‬he). Ono simbolizira naš svijet,

„posudu“ koja prima i akumulira

vidjeti kako tijekom

posljednjih

stoljeća jedan za drugim padaju zidovi ropstva, dok čovječanstvo postiže neslućene razine slobode na području ljudskih prava, tehnologija i politike. S druge strane, Vodenjaci vole ljude i lako se druže s Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar - švat

njima; međutim, njihova sebična narav sprječava ih da se emocionalno obavežu. To objašnjava zašto u našem naraštaju, poznatom kao doba Vodenjaka, ljudi imaju tendenciju da napuste tradicionalnu obiteljsku

strukturu

zbog

svoje

karijere, u kojoj imaju puno poz-

nanika, ali malo bliskih prijatelja.

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu – građevni elementi svemira se sastoje od 22 različite frekvencije, duhovne snage koje su predstavljene s 22 hebrejska slova. Svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca.

Planeta u ševatu je Saturn i njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov je astrološki znak Vodenjak, a njime vlada slovo ‫( צ‬cadik).

na Tu BeŠevat (15 ševat, puni mjesec

tako isto i Vodenjaci idu protiv pri-

u Vodenjaku) - novoj godini drveća

rode, a što je prihvatljivo. To je sna-

Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

- na ilan (drvu). Brojčana vrijednost

ga života - biti kretivan i originalan.

također se povezuju s izbavljenjem i

(gematrija) riječi ilan (drvo) je 91, što

To je svrha svih nas, da se poveže-

dolaskom Mošijaha. Veza između

je veza između B-žjeg imena, Tetra-

mo s obiljem koje nam nudi doba

njih je ogromna glad za povlače-

grama ‫מדע"ד‬, koje predstavlja gornje

Vodenjaka, sa stablom života i sa

njem znanja iz svemira. Znanje je

svjetove, i numerička mu je vrijed-

dolaskom Mošijaha. Kako je rekao

moć, a također i temelj istinske

nost 26, i B-žjeg imena ‫ א נ"מ‬koje

Rav Ashlag, utemeljitelj modernog

slobode. Izbavljenje će doći kad svi

predstavlja naš materijalni svijet i

kabalističkog

budemo cadikim (pravednici) – oda-

njegova je numerička vrijednost 65

osoba jedinstvena i njezina je svrha

tle dolazi slovo cadik (ili cadi) ‫ – צ‬kad

(što zajedno čini 91).

da na naš svijet donese nešto što

svi svoje sebične želje pretvore u primanje samo u svrhu dijeljenja.

Fizičko stablo predstavlja duhovno stablo života. Isto kao što materi-

Slovo ‫( צ‬cadik) predstavlja duhov-

jalno fizičko drvo ima otkriveni dio

nu moć iza Vodenjaka, koji također

(deblo i grane) i sakriveni dio (kori-

predstavlja vezu između gornjih

jene), takva je i naša stvarnost - naše

duhovnih svjetova i našeg materijal-

tijelo i naša duša. Na isti način kao

nog svijeta. Ta povezanost se očituje

što stablo raste suprotno gravitaciji,

Godina 14 21Broj 14 Strana

pokreta,

svaka

je

samo ona može donijeti. I kada će svatko od nas ispuniti svoju sudbinu i podijeli je s ostatkom čovječanstva, doživjet ćemo konačno izbavljenje, a doba Vodenjaka će doći do svog završetka, svoga ispunjenja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara pažati i dati naziv osjećajima čim se počnu pojavljivati, što traži da sami sebi kažete: "Osjećam se nestrpljivo" ili "Pojavilo se nestrpljenje". Već samim formiranjem tih riječi, vi držite otvorenom barem sićušnu pukotinu kroz koju svjetlost svijesti još uvijek može zasjati, a ako to možete učiniti, tada, u tom trenutku odjednom više nije tako sigurno što će se dogoditi s tom nestrpljivošću.

Strpljenje—SAVLANUT (nastavak) Stvaranje razmaka između šibice i fitilja Problem s nestrpljenjem sastoji se u tome što je obično potreban tek djelić sekunde da se prvi upaljeni žar rasplamsa u plamen koji će planuti kroz nas i prije nego li smo postali svjesni da se zapalio. Nestrpljenje priguši svijest i prije nego li uopće shvatim da se to događa, već sam "sjeo" na trubu u autu ili ćete do promuklosti vikati na svoje dijete ili proklinjati poštara. U ovom trenutku ne prepoznajemo sami sebe, i malo je toga što se može učiniti, osim da se pokuša obuzdati te osjećaje barem do te mjere da umanjimo štetu koju bismo mogli učiniti.

Puno je bolje biti u stanju uhvatiti svoje nestrpljenje dok tek narasta i sasjeći ga u korijenu. Da bismo to učinili, moramo prepoznati da postajemo nestrpljivi, a potom preuzeti odgovornost za svoje nestrpljenje. To je puno lakše reći nego li učiniti.

Primjerice, uobičajeno je da kad se par sprema za večernji izlazak, jedno od njih se uvijek spremi ranije od drugoga. I uvijek bude isti taj koji je prvi spreman i čeka pred vratima, dok onaj drugi mora obaviti još jedan telefonski razgovor, ili promijeniti cipele, ili kravatu, ili se još jednom presvući ili provjeriti nešto drugo. Vrijeme prolazi, nestrpljenje raste, i do trenutka kad se oboje nađu u autu na putu da se provedu te večeri ili posjete prijatelje, oni više ni ne razgovaraju jedno s drugim.

Onaj koji je uvijek prvi spreman sklon je držati se kao pravednik i kriviti drugoga za loše ponašanje.

Iako svakako nije dobro kasniti i

Strana 22

trošiti vrijeme drugim ljudima, ono što nestrpljiva osoba obično ne vidi u tom trenutku jest da ona ima slobodu da odabere prizvati silu strpljenja, kako bi podnijela tu situaciju bez da se žar u njoj počne pušiti, a potom zapali i ona plane.

Kad se nađete u situaciji koja aktivira vaše nestrpljenje, umjesto da uložite svu svoju pažnju i energiju u pronalaženje greške kod osobe koja je sasvim očito kriva, možete odabrati da budete strpljivi i preuzeti odgovornost za svoju emocionalnu reakciju na tu situaciju. Vi odlučujete o tome hoćete li planuti ili ćete prizvati strpljenje u pomoć kako biste lakše podnijeli teret situacije.

Moj učitelj, Rabbi Perr, ovu svjesnost i vršenje izbora naziva "stvaranjem razmaka između šibice i fitilja."

Svjedočenje i imenovanje Biti u stanju prizivati strpljenje na način na koji opisujem ovisi o tome da li ste razvijali svoju svjesnost u vezi nagovještaja nestrpljenja, tako da ih znate prepoznati odmah u trenutku kad uzavriju. Praksa je za-

Postoje prepreke ovoj vrsti svijesti o kojoj ovdje govorim. Jedna je učestali problem da jednostavno niste povezani sa svojim vlastitim■ osjećajima. Vrlo često su ljudi koji su nestrpljivi i planu nesvjesni svog vlastitog ponašanja. Kad su unutarnja svjetla tako prigušena, duhovni napredak se naglo zaustavlja. Još jedna podjednako česta prepreka je poricanje. U ovom slučaju ljudi zapravo poznaju svoje obrasce ponašanja, ali ih odbijaju priznati i preuzeti odgovornost za njih. Umjesto toga, oni deformiraju stvarnost, ono što bi moglo biti bolno po njih i teško, i umjesto toga hvataju se lažnih analiza i izgovora.

Istina i svjesnost su preduvjeti za korištenje slobodne volje. Tek kad svjetlost svjesnosti snažno zasja, u stanju smo vidjeti istinu i odlučiti slijediti smjer koji se vodi našim vrijednostima i ciljevima, a ne našom "životinjskom dušom": instinktima, emocionalnim reakcijama i navikama. I što snažnije svijetli naša svijest, to više slobode izbora imamo.

Mnoge tehnike bave se povećanjem snage svjesne svijesti kako bi se stvorio taj prostor između šibice i fitilja. Meditacija ga stvara, a on je ujedno i jedan od glavnih rezultata prakse "Svođenja računa s dušom" koja je opisana u 3. dijelu ove knjige. Ono što predstavlja izazov je to

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

da se vršenju takvih vrsta praksi morate posvetiti u vrijeme dok svjesnost nije na testu, tako da njihovi učinci budu pri ruci kad do testa dođe. Ovo je ispit vaše discipline.

Kada biste se iznenada morali popeti stubištem s mnogo redova stepenica, bilo bi vam jako drago što ste održavali svoju fizičku spremu prije nego li vam je zatrebala. Da ste revolveraš na Divljem zapadu, uvježbavali biste potezanje prije nego što vam zatreba u obračunu. Isto vrijedi i za unutarnji život. Kao što je moj prvi učitelj meditacije više puta ponovio, "Bavite se duhovnom praksom sada, pa ćete je imati kad vam ustreba!"

Strpljenje i poniznost Ima bezbroj situacija u kojima možemo osjetiti nestrpljenje, no sve ih povezuje jedan zajednički čimbenik.

Tim žarom gorimo samo kad je fokus u situaciji na mene. Vi zavlačite mene, zavaravate me, vrijeđate me.

Vi se miješate u moj plan ili stojite na putu mojim potrebama. Ponekad je jedini unutarnji glas koji mogu čuti moj ego, koji glasno zagovara sve njegove važne potrebe i planove i prigušuje svaki drugi glas koji možda šapuće u meni.

Svi smo skloni sebe gledati kao glavnog glumca u drami koja se kovitla oko nas. Neki od nas vjeruju da se svo to žestoko djelovanje odvija prema scenariju koji smo sami napisali. Drugi to vide na obrnut način, glume žrtvu sila koje vrše pritisak na njihovo vlastito malo uporište. Unatoč očitim razlikama među njima, oba ova stava gledaju na život kao da se vrti oko zasebnog identiteta koji se nalazi u središtu jednog vrlo osobnog svemira.

Ali istina je drugačija. Niti smo mi toliko u središtu niti smo toliko neovisni. Zapravo smo povezani u ra-

Godina Page 14 Strana 23 23Broj 14 Broj 14

Svakodnevna svetost zličite vrste većih krugova i sustava, od molekularnih do društvenih, i ne kontroliramo brojne čimbenike koji imaju ulogu u oblikovanju našeg života. A najmanje od svega možemo očekivati da ćemo upravljati rasporedom prema kojem se odvija život.

Učitelji musara potiču nas da razmišljamo o tim istinama, jer kad postignemo dublje razumijevanje svog mjesta u svemiru, ono će nam pomoći da izbjegnemo imati sve razrađeno kada stvari ne idu baš onako kako bismo željeli. Zašto bi sve trebalo ići onako kako mi želimo, ako uzmemo u obzir koliko smo mali i koliko je drugih planova i potreba uvijek uključeno? Kad uvidimo koliko smo integrirani u velike sheme koje čine i održavaju svijet, vidimo da se nalazimo usred velikih kotača koji se okreću i rijeka koje teku, a sve ih pokreću ruke koje nisu naše. Kakav god užitak ili bol doživjeli, naši se životi odvijaju u velikim ciklusima vremena, prostora i materijalnog, iako su nam oči često usmjerene toliko ravno pred nos da ne shvaćamo istinu te šire slike.

Iskreno, mi posjedujemo toliko malo kontrole nad toliko mnogo značajki svog života da uopće nema smisla da prolazimo kroz beskorisnu patnju kao da imamo kontrolu.

I to je upravo ono što radimo kad skliznemo u nestrpljenje.

Važno je riješiti što zapravo jest u našoj vlasti, a što nije. A izvanredno je što nam je u oba slučaja bolje da budemo strpljivi - strpljivi sa stvarima koje su pod našom kontrolom i koje možemo mijenjati i strpljivi s onima koje to nisu.

Plodovi strpljenja Strpljenje ne znači da postajemo pasivni. I dalje moramo ulagati istinski

trud da odredimo brzinu i smjer svog života, ali ne trebamo reagirati na svako kašnjenje ili odstupanje kao da je to uskraćivanje, bilo da to znači uskraćivanje našem ja ili uskraćivanje od strane B-ga. U onim trenucima kad mi strpljenje ide od ruke, ja živim ovdje i sada, bez da se opirem stvarnosti, idem srednjim putem umjerenosti, ne naginjući k jednoj krajnosti da budem neaktivan i fatalist - jer na taj način negiram sile koje posjedujem, koliko god one ograničene bile - niti skrećem u drugu krajnost, u kojoj vlada nestrpljenje.

U Talmudu ima priča o Ravu Preidi, koji je imao učenika koji je toliko sporo učio da nije mogao shvatiti lekciju ukoliko ga učitelj lekciji nije podučio četiri stotine puta. Jednog dana, dok je Rav Preida podučavao ovog učenika, netko je došao i rekao rabiju da mu trebaju njegove usluge kad završi s poučavanjem. Tog dana, nakon što je dovršio četiristoto ponavljanje, Rav Preida je upitao učenika je li shvatio lekciju, na što je učenik odgovorio da nije. "Zašto je danas drugačije nego inače?" upitao ga je učitelj, a učenik mu je odgovorio da je od trenutka kad je onaj čovjek došao razgovarati s Rav Preidom, postao rastresen, razmišljajući u sebi, "Uskoro će učitelj morati ustati i otići. . . Uskoro će učitelj morati ustati i otići. . ." Rav Preida je tada odgovorio: "Ako je tako, daj da te ponovo podučim lekciji." On je potom ponovio učenje još četiri stotine puta. Kad je završio, nebeski glas je zazvao Rav Preidu: "Koju nagradu želiš: da tvom životu bude pridodano četiri stotine godina ili da ti i tvoja generacija budete primljeni u Svijet-koji-će-doći." Odgovorio je, "tražim da moja generacija i ja zaslužimo Svijet-koji-će-doći." Na to je nebeski glas odgovorio: "Dajte mu oboje!"

Takvi su plodovi strpljenja.

Strana 23

(nastavak s 23. stranice)

Alan Morinis:

Zahvalnost HAKARAT HA'TOV Probudi se za dobro i izrazi zahvalnost

Svakodnevna svetost HEBREJSKI izraz za zahvalnost je hakarat ha'tov, što znači, doslovno, "prepoznavanje dobra." Dobro je već tu. Prakticirati zahvalnosti znači biti u potpunosti svjestan dobra koje je već vaše.

Ben Zoma je znao reći: "Dobar gost kaže: 'Koliko se samo moj domaćin pomučio za mene! Pred mene je stavio toliko mesa, toliko vina, toliko kruha - sav njegov trud bio je samo za mene!'

Loš gost kaže: 'Ma u čemu se moj domaćin pomučio za mene? Pojeo sam tek jedan komad peciva, tek jedan komad mesa, popio sam tek jednu čašu - sav je njegov trud bio njegovo za vlastito domaćinstvo!'"

Ako ste izgubili posao, ali još uvijek imate svoju obitelj i svoje zdravlje, imate na čemu biti zahvalni.

—Babilonski Talmud: B'rahot 58a

Što je u vašem životu dobro?

PSALAM ZAHVALNOSTI Kličite od radosti Vječnom, sva zemljo.

Služite Vječnom s veseljem; dođite pred njega pjevajući.

Znajte da je Vječni B-g.

On nas je stvorio, i mi smo njegovi; mi smo njegov narod i ovce njegove paše.

Uđite na njegova vrata uz zahvaljivanje, i u dvorove njegove s hvalom.

Zahvaljujte mu, blagosiljite ime njegovo.

Jer Vječni je dobar; njegova postojana ljubav traje zauvijek, a njegova vjernost kroz sve naraštaje.

— Psalmi/Tehilim 100

Strana 24

Ako se ne možete kretati osim u invalidskim kolicima, ali vam je um oštar kao i uvijek, imate na čemu biti zahvalni.

Ako vam izgori kuća, ali još uvijek imate svoja sjećanja, imate na čemu biti zahvalni.

Ako ste na svojoj violini potrgali žicu, a imate ih još tri, imate na čemu biti zahvalni.

Kad se otvorite da iskusite osobinu zahvalnosti, jasno i precizno ćete otkriti koliko dobrog ima u vašem životu. Naravno, sve što vam nedostaje nedostajat će i dalje, i u posezanju za zahvalnošću nitko ne kaže da biste trebali staviti ružičaste naočale kako biste prikrili te nedostatke. Prepreke prihvaćanju dobra također mogu biti vrlo stvarne, pogotovo kad je život rastrgan patnjom.

Ali vrijedi se potruditi prakticirati zahvalnost, pogotovo stoga što je onaj tko ima najviše koristi onaj koji pati. Prepoznavanje dobra afirmira život, čak i više od toga, jer kad vidite dobro na svijetu, to vašem srcu daje slobodu da se vine u visine, da kliče i da pjeva pjesmu života.

Većina nas ima tendenciju toliko se usredotočiti na nedostatke u svom životu da jedva osjećamo dobro koje ih uravnotežuje. Ovu tendenciju pojačavaju oglašivači koji nas nastoje uvjeriti u to koliko smo

zapravo nedostatni i koliko nam toga manjka, u nadi da ćemo svoje želje i potrebe pokušati ispuniti kupnjom nekog proizvoda ili nečeg drugog.

Nema kraja onome što nemamo, a ako se na to usredotočimo, tada su nam neizbježno životi ispunjeni beskrajnim nezadovoljstvom. Također je istina da, čak i ako smo svjesni svojih darova, skloni smo postati bezosjećajni prema onim finim stvarima koje daju začin našem životu, tako da nakon nekog vremena više niti ne vidimo da su one tu. Počinjemo uzimati dobro zdravo za gotovo. Međutim, kada je ■ zahvalnost živa stvarnost koja je dobro utvrđena u našim srcima, mi neprestano osvježavamo svoju predodžbu tako da precizno zapažamo dobro koje nas okružuje. To je etos koji stoji iza drevne izreke koja pita: "Tko je bogat?" i potom odgovara: "Onaj koji se raduje u onome što mu je dodijeljeno." Živite na taj način i odjednom ćete otkriti da želite zahvaljivati svemu ili svakome tko vam je pomogao, učinili to oni s namjerom ili ne. Zamislite molitvu zahvalnosti koja izvire na vašim usnama kada vam vozač u automobilu pored vas dozvoli da se uključite u promet bez da se buni ili kad ima struje da vam osvijetli sobu ili kad ima dovoljno hrane. Zahvaljivanje može postati voda koja napaja polja života.

Kada je zahvalnost dobro utvrđena i teče, to je znak srca koje je postalo ispravljeno i cjelovito. Zahvalnost ne može postojati uz nadmenost, ozlojeđenost i sebičnost. Hasidski učitelj Rebbe Nachman iz Breslova piše: "Zahvalnost se raduje uz svoju sestru sreću i uvijek je spremna zapaliti svijeću i prirediti zabavu. Zahvalnost ne voli osobito

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost

stare pajdaše dosadu, očaj i uzimanje života zdravo za gotovo."

Zahvalni komu ili čemu?

Prema čemu i kome trebamo osjećati zahvalnost? U Tori, kada Mojsije dovodi pošasti na Egipat, on nije onaj koji je inicirao da se rijeka Nil pretvori u krv i da žabe pohrle iz rijeke. Njegov brat Aaron incira te pošasti. Srednjovjekovni komentator Raši objašnjava da je rijeka štitila Mojsija dok je bio djetešce, pa stoga on nije mogao poslati pošast na nju.

B-g je Mojsija poučio važnu pouku o zahvalnosti: mi možemo iskazati zahvalnost čak i neživom.

Kad god bi Rabbi Menachem Mendel Morgenstern, Kotzker Rebbe, zamijenio dotrajale cipele novima, on bi stari par lijepo zamotao u novine prije nego što bi ih odložio u smeće kazao bi: "Kako bih mogao samo tako baciti takav fini par cipela koji me tako dobro služio proteklih godina?" Isto sam se osjećao kad sam poklonio svoju staru Hondu koja je osamnaest godina tako pouzdano prevozila mene i moju obitelj.

Ima priča o učitelju musara Rabbi Eliyahu Lopianu, koji je razgovarao s nekim učenikom nakon molitve i u isto vrijeme slagao svoj talis (molitveni šal). Talis je bio velik pa ga je morao položiti na klupu da bi ga složio. Nakon što ga je složio, Reb Elyah primijetio je da je klupa prašnjava, pa je krenuo po ručnik kako bi očistio klupu. Učenik s kojim je razgovarao shvatio je što Reb Elyah radi i potrčao da mu uzme ručnik.

Reb Elyah je podigao ruku. "Ne! Ne! Moram to očistiti sam, jer moram pokazati zahvalnost klupi na kojoj sam složio svoj talis. "

Godina Page 14 Strana 25 25Broj 14 Broj 14

Dakle, ako iz ovih priča naučimo da možemo biti zahvalni rijekama, cipelama, automobilima i klupama, koji nam nesvojevoljno pomažu, koliko više možemo biti zahvalni ljudima koji imaju slobodnu volju i koji nam svjesno pomažu iz čiste dobrote svog srca? Ili tajnovitom izvoru iz kojeg su proizašli naši životi?

katastrofi. To je njihova lekcija za nas.

Kad je Lea, supruga patrijarha Jakova, rodila četvrto dijete, dala mu je ime "Jehuda", što znači "zahvalna sam." Naziv Židov potječe od imena "Jehudi", narod "Jehude", čime se otkriva da je zahvalnost sastavni dio bivanja Židovom. Ova ideja je potvrđena u molitveniku, gdje toliki broj molitava izražava zahvalnost B-gu za sve što imamo.

Začudo, molitva B-gu, "Koji je dobar i čini dobro", koja je dio blagoslova nakon jela, uvedena je neposredno nakon propasti Bar Kochbine pobune i pada tvrđave Betar, u kojoj su tisuće ljudi bile pobijene od strane rimskih legija. Kad su posmrtni ostaci mučenika Betara konačno propisno sahranjeni, učenjaci su odredili kazivanje ovog blagoslova o B-žjoj dobroti, jer su dobrotu pronašli čak i u toj - možda osobito u toj -

Lea je bila zahvalna B-gu što je dobila još jednog sina, a i naši se svakodnevni blagoslovi usredotočuju na B-žju darežljivost. Činjenica je, međutim, da se mnogim ljudima lakše zahvaliti B-gu nego priznati darove koje su primili od drugih ljudi. Ljudi su složeni i oni daju na tako zbunjujuće načine. To može jako otežati osjećaj zahvalnosti za njihove darove ili zahvaljivanje. Ali moramo biti pripravni zahvaliti se drugom ljudskom biću, čak i ako on ili ona nije učinio ništa posebno za nas. Zašto? Jer karakterna osobina zahvalnosti u svojim rukama ima ključ za otvaranje srca. To je uzvišena osobina duše i lijepa usmjerenost na nežive, ljudske i b-žanske dimenzije svijeta. Profinjena duša je zahvalna duša. ■

U našem životu, Tora od nas traži da kažemo blagoslov za sve, od najobičnijih aktivnosti, poput jedenja, do najneobičnijih, poput trenutka kada ugledamo dugu ili ocean, koji nam pomažu da se usredotočimo i uvažavamo ono što bismo inače mogli uzeti zdravo za gotovo.

Strana 25

POVIJEST

1.700 godina židovskog života u Njemačkoj Deutsche Welle 6.1.2021.

Košer jelo, klezmer glazba, kazalište: Njemačka cijelu godinu slavi raznovrsnost židovskog života. Povod je rimski zakon iz 321. godine.

U 4. stoljeću nije bilo lako predati carski dekret. Već i zbog logistike. Video objavljen na internetskoj stranici 1700jahre.de pokazuje na duhovit način kako se to možda odigravalo u Rimskom carstvu.

Udaljenost Rima od Kölna, tada glavnog grada germanske provincije pod slavnim imenom Colonia Claudia Ara Agrippinensium, u 4. stoljeću je bila ogromna. U Rimu je car Konstantin primio upit kelnskog gradskog vijeća koje je željelo popraviti jedan most. Grad na Rajni bio je siromašan. Pomoći je htio jedan Židov po imenu Isaac, no da bi to mogao, morao je imati neku dužnost u gradskom vijeću, pisali su predstavnici Kölna caru Konstantinu.

Prvi dokaz židovskog života sjeverno od Alpa Car vjerojatno nije ni slutio kakav je povijesno važan dokument stvorio svojim dekretom.

To je, naime, najstariji očuvani pisani izvor o židovskom životu u Europi sjeverno od Alpa. U dekretu stoji: „Zakonom koji vrijedi u cijelom carstvu dopuštamo svim gradskim vijećnicima da u gradsko vijeće imenuju Židove." Taj dokument, po-

slan u Köln, jasno dokazuje da su u tom gradu živjeli Židovi.

Već u 50-im godinama prošlog stoljeća arheolozi su pronašli prva blaga židovske općine ispod trga Rathausplatz u Kölnu.

Tada su naišli na ostatke sinagoge iz 11. stoljeća. No kada je taj trg za vrijeme obnove grada stradalog u Drugom svjetskom ratu pretvoren u parkiralište, nalazi su za iduća desetljeća nestali ispod zemlje. Arheolozi su tek 2007. ponovo raskopali trg.

I naišli na otkriće stoljeća: mreža uličica, zidova, podruma i stepeništa činila je kompletnu srednjovjekovnu židovsku četvrt. Jesu li njezini dijelovi postojali i 321. godine? Povjesničari su otkrili da su Židovi barem jedno vrijeme živjeli usred društva i bili integrirani. To dokazuje blizina židovskih građevina palači rimskog upravitelja u Kölnu. Iznad tih arheoloških nalaza trebao bi do 2024. godine biti izgrađen muzej. A Köln se natječe i za uvrštavanje tih nalaza na UNESCO-ov popis kulturne baštine.

I u drugim gradovima su pronađena svjedočenja o židovskom životu koja potječu od ranog srednjeg vijeka. U Augsburgu su arheolozi otkrili jednu uljanu lampu iz 4. ili 5. stoljeća na kojoj je naslikana menora, židovski svijećnjak. Židovi su živjeli i u Trieru, kako dokazuje jedan edikt cara Vaentiana I. (364.-375.), kojim je zabranjeno smještanje vojnika u sinagogama.

„Židovski život je obogaćivao društvo, umjetnost i znanost" Konstantinov dekret iz 321. godine je najstariji izvor i time povod za jubilarnu godinu, pojašnjava Ulrike Lubek, koja je odgovorna za aktivnosti oko proslave „1.700 godina židovskog života u Njemačkoj". U Staroj sinagogi u Essenu ona je zajedno s drugim organizatorima predstavila program obilježavanja. Kako je rekla, upravo je u današnje doba posebno važno „učiniti vidljivim židovski život", kako bi se istaknula kulturna raznovrsnost. Najkasnije napad u Halleu je jasno pokazao da su Židovi u Njemačkoj ponovno postali „žrtve desnog ekstremizma", naglasila je.

Jubilarna godina bit će svečano započeta u veljači. No zbog pandemije koronavirusa već je otkazana planirana svečanost na kojoj je trebao sudjelovati njemački predsjednik FrankWalter Steinmeier. Među planiranim manifestacijama bit će postavljena i izložba, zasnovana na dekretu cara Konstantina, koja će, osim u Kölnu, gostovati i u drugim gradovima pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija i u Berlinu. Židovska svakodnevica i povijest u Njemačkoj bit će predstavljeni tematski pod motom „Pravo i nepravda", „Život i suživot", „vjera i duhovna povijest" te „Lica, priče i osjećaji". "Tijekom mnogih desetljeća židovski život je obogaćivao

društvo, jezik, umjetnost i znanost u Njemačkoj", rekao je na predstavljanju projekta Matthias Löb, direktor saveza gradova Westfalen-Lippe. Zbog pandemije se planira i analogno i digitalno. U slučaju lockdowna bit će ponuđene online-alternative.

Uklanjanje prikaza

antižidovskih

"1.700 godina židovskog života u Njemačkoj" je manifestacija koja ne želi samo gledati unazad. Tu spadaju i progon Židova i holokaust, ali tijekom ove jubilarne godine ne bi trebali stajati u središtu pozornosti.

Na katedrali u Kölnu nastat će novo umjetničko djelo na temu današnjeg odnosa Židova i kršćana.

Osim toga, kelnska nadbiskupija želi dati svoj doprinos manifestaciji i raspravom o antisemitskim skulpturama poput tzv. „židovske svinje" na katedrali. Yechiel Brukner, kelnski rabin, traži radikalno postupanje: „ Bilo bi odlično kada bi se odlučilo, potpuno hrabro i revolucionarno, raskinuti s antižidovskim prikazima na katedrali."

Već i u vezi s drugim crkvama bilo je rasprava o sličnim pogrdnim prikazima, no nijedan još nije uklonjen. Poticanje diskusije može pomoći u rasvjetljavanju duboko ukorijenjenih predrasuda. No u ovoj jubilarnoj godini treba se prikazati ono lijepo u suživotu religija.■

ZABRANJENE OZNAKE

Biciklist u Njemačkoj zaradio prijavu zbog kukastih križeva iscrtanih na zagipsanoj nozi Jutarnji list 6.1.2021.

Policajci su 31-godišnjaka odveli u bolnicu gdje mu je postavljen novi gips, a stari je zadržan kao dokazni materijal Policija je u saskom selu Hohendorf kontrolirala biciklista koji je vozio bez svjetla, ali ga je na kraju privela zbog kuka-

Page 26 Strana 26

stih križeva iscrtanih po gipsu na nozi zbog čega je otvorena istraga, priopćila je policija u Chemnitzu u srijedu.

Policajci su 31-godišnjeg biciklista zaustavili jer je vozio bez svjetla, a zatim im je u oči upao gips na njegovoj nozi koji je bio iscrtan kukastim križevima i tzv. SS runama, simbolima nacionalsocijalizma koji

su u Njemačkoj zabranjeni.

Policajci su zatim vozača odveli u bolnicu gdje mu je postavljen novi gips, a stari, oslikan zabranjenim oznakama, zadržan je kao dokazni materijal.

Protiv vozača pokrenuta je istraga zbog isticanja simbola uperenih protiv ustavno-pravnog poretka SR Njemačke.

Divrej Tora

Vozaču je nadalje, zbog činjenice da mu je noga u gipsu, zabranjena daljnja vožnja biciklom.

Za isticanje zabranjenih simbola iz razdoblja nacionalsocijalizma u što, osim kukastog križa i SS runa ulazi i uzdizanje ruke u tzv. Hitlerov pozdrav, u Njemačkoj je moguća zatvorska kazna do tri godine. ■

Godina 14

Broj 14