2_03 Divrejtora bo 5778

Page 1

Divrej Tkra Godina 11 Broj 15

Zagreb, šabat 20. siječnja 2018. - 4. ševata 5778.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Bo

B’’H

Šabat Bo Jeruzalem 16:21

17:41

Zagreb

16:25

17:27

Rijeka

16:32

17:34

Split

16:30

17:31

Dubrovnik 16:26

17:27

Vinkovci 16:15

17:17

Sarajevo 16:21

17:23

Doboj

16:20

17:21

B. Luka

16:23

17:25

Beograd 16:10

17:17

Novi Sad 16:11

17:18

Subotica 16:09

17:17

Zrenjanin 16:08

17:16

Niš

16:08

17:14

Beč

16:15

17:17

Frankfurt 16:39

17:41

Edison, NJ 16:41

17:43

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 23.1.2018.

Broj 15

The Exodus (Moses, King David, and the Diaspora ), Marc Chagall, tapiserija, izloženo u The Chagall State Hall u Knesetu

(Šemot 10,1-13,16)

Izraelovu iz svoje zemlje. Toliko ţurno

Posljednja tri od deset pošasti zahva-

odlaze da ne preostaje vremena za diza-

ćaju Egipat: rojevi skakavaca tamane us-

nje tijesta i oni ga tako neukvaslog odno-

jeve i zelenilo, gusta tama obavija zemlju;

se sa sobom. Prije odlaska traţe od svojih

svi egipatski prvorođenci umiru kad ot-

egipatskih susjeda da im predaju sve zla-

kuca ponoć 15. nisana.

to, srebro i odjeću.

B-g zapovijeda prvu micvu izraelskom

Djeci Izraelovoj je zapovijeđeno da

narodu: izradu kalendara koji će se osla-

posvećuju sve prvorođence i da svake go-

njati na mjesečeve mjene. Izraelci dobiva-

dine na sedam dana uklone sve kvasno

ju i uputu da B-gu prinesu "ţrtvu za Pe-

što im je u vlasništvu, da jedu maces i pre-

sah": trebaju zaklati janje ili jare i njiho-

pričavaju priču o izbavljenju svojoj djeci i

vom krvlju poprskati dovratke svojih

da na taj način obiljeţavaju godišnjice Iz-

Alot Hašahar

5:54

Najranije Talit

6:29

Nec Hahama

7:27

Najkasnije Š’ma

9:48

Zman Tefila

10:35

kuća, pa da B-g te kuće zaobiđe kad kre-

Hacot

12:08

laska. Također im je zapovijeđeno da,

ne ubijati egipatske prvorođence. Pečeno

Minha Ketana

14:52

kao podsjetnik na Izlazak i svoju privr-

meso ţrtve moraju pojesti te noći s mace-

Plag Haminha

15:50

ţenost B-gu, vezuju t'filin na mišicu i

som i gorkim travama.

glavu. ■

Šekia

16:49

Cet Ha-kohavim

17:31

Smrt prvorođenaca konačno slama faraonov otpor i on doslovno tjera djecu

Prijevod: Dolores Bettini


OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 11 p’sukim – 10,1-10 B-g ponovo (prethodno je to učinio kod ţaba i “devera”) šalje Mošea k Faraonu (u njegovu palaču) da ga upozori na skakavce. Izraz karakterističan za ovotjednu sedru – Bo el Par’o je fraza koja se pojavljuje tri puta, svaki puta kao uvod u jednu od pošasti. Konkretno, B-g kaţe Mošeu da “dođe pred Faraona” kod srednje pošasti u svakoj grupi od 3 pošasti – ţabe, dever (oboljenje kod ţivotinja), skakavci. Baal HaTurim ističe da kada B-g šalje Mošea u kraljevsku palaču, On se koristi izrazom bo. Kada ga šalje na Rijeku da tamo pronađe Faraona, On koristi riječ leh. Međutim, ovaj put to dolazi uz dodatnu tvrdnju da je B-g otvrdnuo Faraonovo srce tako da Njegova čuda budu očita svima, i da Ga svi upoznaju. Moše i Aharon upozoravaju Faraona na moguće razmjere uništenja (opis koji je dulji nego li je to uobičajeno). Faraonove sluge (savjetnici?) rade pritisak na Faraona da pristane pustiti Narod. Faraon Mošeu nudi odrasle. Mošeov odgovor (koji postaje Ţidovsko obiljeţje za sva vremena) je da naša vjerska iskustva moraju uključivati sve Ţidove, mlade i stare. (Judaizam stavlja naglasak na hinuh.) Kontinuitet judaizma ovisi o odnosu jedne generacije prema sljedećoj. Faraon to odbija (kao što su to činili i drugi naši protivnici tijekom povijesti) te otjera Mošea i Aarona od sebe. B-g je poslao skakavce da kazne Egipat tako što će proţdrijeti sav urod zemlje. To je bila kazna “mjera za mjeru” za prekomjerni rad na polju i sadnji koji je Faraon nametStrana 2

nuo Izraelskom narodu kako bi ga demoralizirao i spriječio ljude da vode normalan obiteljski ţivot. Levi - druga alija – 12 p’sukim – 10,12-23 B-g kaţe Mošeu da podigne svoje ponad zemlje. Moše podigne svoj štap i skakavci dolaze. Ta je pošast toliko golema da Faraon “ţuri” pozvati Mošea i Aharona, priznaje im da je sagriješio, i traţi ih da se mole da se odstrani ova uţasna pošast. Moše učini tako, te vjetar koji se “okrene” učini da skakavci u potpunosti nestanu. B-g još jednom otvrdne Faraonovo srce. Pošast broj 9 (poput pošasti broj 3 uši i broj 6 - tuča) dolazi bez prethodnog upozorenja. Obrazac koji se tri puta ponavlja je (1) nalazi Faraona kod Nila i daje mu upozorenje, (2) odlazi u njegovu palaču i donosi mu upozorenje “bliţe domu”, i (3) dva upozorenja su dovoljna; on neće pustiti Narod da ode, dovodi novu pošast bez prethodnog upozorenja. Pored toga, teţina pošasti eskalira od prve preko druge pa do treće u svakoj grupi od tri pošasti. Tama, neobična opipljiva tama (ne samo nedostatak svjetla), pada na Egipćane i paralizira ih 3 dana (Raši spominje da je trajala šest dana). U kraju gdje su ţivjeli Ţidovi, vlada svjetlo. [Jedna misao] Ako se tama inače smatra odsustvom svjetla, tada to moţe biti definicija “prirodne” tame. U skladu s ostalim makot, pošast tame nije bila prirodnog karaktera. Jedna od natprirodnih osobina Egipatske tame bilo je da je ona bila materijalna, da je paljenje vatre ne bi odagnalo. Bila je to natprirodna tama. Moguće i tama poput tame prije stvaranja.

“Čovjek nije vidio svog bliţnjeg, niti se čovjek dizao sa svog mjesta…” Chidushei HaRim piše da je to opis najgore vrste tame u ljudskom ţivotu, kada čovjek ne vidi patnju svog bliţnjeg. Ne samo da ne pruţa svoju ruku da pomogne drugome, već je i krajnja posljedica toga da ■ osoba nije u stanju pomoći niti samoj sebi. Narod Izraela imao je svjetlosti na svim mjestima na kojima je boravio. Neka bismo uvijek bili u stanju vidjeti stradanja naših bliţnjih Ţidova i na njih reagirati djelima heseda dostojnim našeg nasljeđa. Š’liši - treća alija – 9 p’sukim – 10,24-11,3 Faraon poziva Mošea i kaţe mu neka otiđe, čak i sa djecom, ali neka ostavi stoku. Moše inzistira da će ići svi. Riječi koje Moše kaţe Faraonu glase: “Uzet ćemo sa sobom i naše ţivotinje, jer od njih ćemo uzeti da sluţimo B-gu.” Osnovno razumijevanje ovog pasuka je da Moše govori o korbanot, ţrtvama. Malbim ima još jedno predivno tumačenje Mošeove izjave Faraonu. “Od ţivotinja ćemo naučiti pouku kako da sluţimo B-gu – od mačke ćemo naučiti skromnost, od grlica vjernost, od mrava marljivost i poštenje, itd.” Da nismo primili Toru, koja nas uči primjerenom ponašanju, te bismo pouke naučili od naših ţivotinja. (I čak i makar nas Tora uči tome, moţemo vidjeti praktične primjere njenih pouka u prirodi.)

Divrej Tora


(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Faraon još jednom odbija, te ovog puta zaprijeti smrću (on je na umu imao Mošeovu smrt – B-g je to “shvatio” na drugačiji način) ako samo još jednom ugleda Mošea. Na taj način on nehotice proriče svoju vlastitu propast. B-g potom govori Mošeu o konačnoj pošasti, koja će navesti Faraona da pohita istjerati Izraelski narod iz Egipta. B-g daje uputu Mošeu da kaţe Narodu da posude zlata i srebra od svojih egipatskih susjeda. B-g “podjseća” Mošea da ima još samo jedna pošast (ona “stvarna” pošast; pošast koja je na početku bila iznesena, i spomenuta prije svih drugih) i tada će Faraon poslati narod da ode. B-g uputi Mošea da kaţe narodu da “posudi” stvari od svojih susjeda. On kaţe da će ljudi osjećati čudesnu naklonost prema Ţidovima (i pored toga što su Ţidovi odgovorni, u očima Egipćana, za teška vremena kroz koja prolaze). B-g je u oči Egipćana usadio divljenje i poštovanje prema Mošeu. R’vi’i - četvrta alija – 27 p’sukim – 11,4-12,20 Moše kaţe, u B-ţje ime, da će On (Bg) ubiti sve prvence Egipćana, da će nastati nezabiljeţena vika zbog ubijanja, i da će kao potpuna suprotnost, na Ţidovskom području vladati savršeni mir. B-g kaţe da će Faraon još jednom odbaciti čak i ovu prijetnju, tako da će kompletan slijed čuda i velebnih djela izaći na dobrobit Izraelskog naroda. Jedan komentator kaţe da je Moše bio izbezumljen razmjerima do kojih je Faraon išao u svom odbijanju da pusti Narod da ide. Takva predanost zlu pred tako razornim kaznama istinski je rastuţila Mošea. Kako sila zla moţe biti toliko snaGodina 11 3 Broj 15 Strana

Alija po alija

ţna? Kako se itko moţe boriti protiv nje i nadati da je moţe pobijediti? B-ţji je odgovor bio da je On bio taj koji je otvrdnuo i ojačao Faraonovo srce. Da je bio prepušten sam sebi, Faraon bi već davno popustio. Teoretski govoreći, B-g je to mogao učiniti da nas kazni, no u ovom slučaju to je bilo na našu korist. S’fat Emet se čudi tome da jedino Bg moţe dati snage pokvarenoj osobi da Mu se opire. Zašto bi B-g dao Faraonu sposobnost da mu se protivi? Zato da dovede čuda i velebna djela Izlaska, tako da će Izraelski narod spoznati bez trunke sumnje da ih je B-g izveo iz Egipta. Makat b’horot udarac na prvence, od Faraonovog do prvenaca slugu. Zašto bi običan pripadnik društva patio zbog grijeha vladara? Zato što su i oni pomogli u porobljavanju i ugnjetavanju i uţivali u tome. Tako kaţu komentari u vezi Egipta od prije više od 3300 godina. Isto smo ponašanje vidjeli prije svega sedamdesetak godina kod finih njemačkih građana koji su htjeli da povjerujemo kako su jedino nacisti odgovorni za holokaust. Tora opisuje mir na Ţidovskom području tvrdnjom “ni pas nije zalajao”. Psi inače osjete smrt i instinktivno reagiraju. Da bi naglasili razliku između Egipćana i Izraelaca, psi se čudom nisu oglasili. Da bi im odala “priznanje” za ulogu koju su imali u pridavanju veće časti i priznanja B-gu u noći Izlaska, Tora ih nagrađuje time što nam (na drugom mjestu) kaţe da “treif” meso bacimo psima. (Ovo se odnosi samo na situacije kada nije zabranjeno od zabranjene hrane ostvariti neku drugu korist.) Tako dobijamo neobičnu pouku iz hakarat hatov, davanja na znanje o dobru koje ti netko drugi čini. “Ni pas nije zavrtio svojim jezikom”

– Chidushei HaRim na to gleda kao na aluziju na uţasni grijeh lašona hara, ogovaranja i klevetanja. Moţe se reći da je lašon hara doveo do toga da budemo porobljeni u Egiptu. Tora nam kaţe da je Josef donosio zle glasine o svojoj braći njihovom ocu Jaakovu. Njihova mrţnja prema njemu dovela je do toga da se on spusti u Egipat i nakon toga i sve ostale dovede tamo. Drugo, lašon hara Datana i Avirama bio je taj koji je informirao Faraona o Mošeu, da je on (Moše) ubio Egipćanina, što je Mošeov ţivot dovelo u veliku pogibelj. Izbavljenje se nije moglo dogoditi (i ne bi se dogodilo) sve dok mi ne “ispravimo svoj čin”. Midraš nam kaţe da su Ţidovi u Egiptu uspjeli čuvati u tajnosti od naših susjeda razlog naše “posudbe” posuđa Egipćana, punih dvanaest mjeseci! Narod koji uspije da ne oda ovu informaciju čitavih godinu dana uspio je u očišćenju sebe od iskušenja r’hiluta & lašon hara, i zasluţio je da bude izbavljen. B-g zapovijeda uspostavu Ţidovskog kalendara. Potom On zapovijeda da svako kućanstvo (pribliţno tako) uzme po janje ili jare. Ţivotinju je trebalo uzeti na 10. nisana (ovo je pravilo vrijedilo samo za “Pesah Micrajim”, a ne i za buduće Pesahe; zbog toga se ne ubraja među micvot Tore) i drţati ga do 14. dana tog mjeseca, kada ga u poslijepodnevnim satima treba zaklati. Njegovom krvlju treba prezmazati dovratke i gredu nad vratima (samo tog prvog Pesaha). Ţrtvu treba pojesti u noći 15. nisana, ispečenu, s macesom i marorom (ovo je dio micve “za naraštaje”, ali se ne ubrajaju posebno među tarjag); što znači, niti kuhanu ni djelomično pečenu, već ispečenu u cijelosti. Do jutra niti jedan njen dio ne smije preostati; sve što preostane treba spaliti. Treba je jesti “opasan”, u

Strana 3


(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

ţurbi, spreman za pokret (detalji vezani samo za egipatski Pesah). Iz perspektive micvot Pomalo je zbunjujuće povući crtu između detalja vezanih uz micvu Korban Pesaha za sve generacije i onih elemenata priče o Izlasku koji su bili namijenjeni samo za taj prvi Pesah. Zapravo ne samo da je zbunjujuće, nemoguće je u potpunosti razdvojiti te dvije kategorije pojedinosti… bez Usmenog zakona. Talmud nam daje informaciju o tome što čini micvu Korban Pesah. Pisana je riječ nedorečena. Naša se Tora sastoji od dva neodvojiva dijela – Pisane riječi i Usmenog zakona (sadrţanog u Talmudu i drugim izvorima). To je činjenica koja se stalno iznova osnaţuje u Tori. Ako tko pokuša razumjeti Pisanu riječ bez Usmenog zakona i tradicije, doći će, u najboljem slučaju, do konfuzije, a u najgorem slučaju do izobličavanja i izopačenja B-ţje riječi. Tada će B-g te noći “proći kroz” Egipat, pobiti prvence i “preskočiti” Ţidovski dom označen krvlju. To će postati blagdan za sva pokoljenja. Maces će se jesti sedam dana, a dan ranije (na Erev Pesah) hamec treba ukloniti iz naših domova. (Jedenje hameca na Pesah je odbacivanje pripadnosti Klal Jisraelu, stoga je kazna za to “ekskomunikacija”.) Temelj za jom tov je postavljen u 12,16 – konkretno, melaha je zabranjena, kao na šabat, s izuzetkom “onoga što je potrebno za hranu”. Usmeni zakona i rabinsko zakonodavstvo kombiniraju se da bi se definiralo ono što se moţe raditi na jom tov. To je daleko sloţenije nego što se čini da pasuk ukazuje. Logika ne moţe uvijek objasniti način na koji stvari funkcioniraju. Ishodište za “š’mura” maca nalazi se u 12,17. Nakon micve jedenja macesa u večeri sedera slijedi zabrana posjeStrana 4

tite i različite kombinacije pitanja i odgovora koje nalazimo u Tori i Hagadi.

dovanja hameca tijekom Pesaha. Hrana koja sadrţi hamec također je zabranjena. Iz perspektive micvot Zbog toga što su zabrana hameca i micva o macesu međusobno povezani u istom pasuku, mi na maces ne gledamo kao na čisto pozitivnu micvu koja je vezana uz utvrđeno vrijeme. Mogli bismo pomisliti da su ţene izuzete od micve o macesu; one nisu izuzete od toga. Zapravo, ţene imaju obavezu da izvrše ostale micvot Seder večere koje dolaze u paketu s macesom. Konkretno, ţene imaju obavezu ispune micvu o Hagadi – one ne trebaju šutjeti za stolom Seder večere, već sudjelovati u prenošenju priče i njenih pojedinosti svojoj djeci i gostima. Ţene su isto tako obavezne popiti četiri čaše vina. Naši učenjaci daju sluţbeni razlog za taj zahtjev (kao i razlog za Megilat Ester i svijeće za Hanuku) – “Jer i one su bile uključene u ta ista čuda.” Postoji formalna razlika između “sluţbenog” razloga za obavezu ţene prema vremenski određenom zakonu Tore i rabinske micve. Hamiši - peta alija – 8 p’sukim (12,21-28) Moše okuplja starješine Naroda i prenosi im B-ţje upute. Također im kaţe da kada će Narod doći u Erec Jisrael, on će tamo nastaviti obiljeţavati događaje iz doba Izlaska, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora jednog naraštaja drugom. Narod čini kako je zapovjeđeno. Zapazite koliko vam je poznat ovaj tekst (sjetite se Hagade), ali primije-

Primijetite nešto. Ne samo da je odlazak u Erec Jisrael dio Obećanja o izbavljenju, već se i prilikom navođenja zakona Korban Pesaha kaţe “kada dođeš u Zemlju…” Sve do razine tahlisa (srţi) stvari koje su morali vršiti, dodan je aspekt da to sve čini jedan paket. Šiši - šesta alija – 23 p’sukim (12,29 -51) I obistini se da su prvenci Egipćana pobijeni, da Egipćani obasipaju Izraelski narod darovima i poţuruju ih da odu. Narod odlazi u ■takvoj ţurbi da uzimaju sa sobom brzo pečeni kruh, bez da si uzmu vremena da se tijesto digne. Otprilike 600.000 muškaraca, plus ţene i djeca napuštaju Egipat, zajedno s brojnim Egipćanima koji su dovoljno pametni da pobjegnu s njima. Time završava period egzila od 430 godina (prema nekim računanjima, to je period vremena od proročanstva Avrahamu prilikom Saveza među polutkama i Izlaska). Ta će noć biti naročita noć svim Izraelcima kroz generacije. Period egipatskog “ropstva” navodi se kao 400 godina i kao 430 godina. Zanimljiv draš o tih dodatnih 30 godina je da se one poklapaju s 210 godina šabatot. Razuman gospodar dopustio bi svojim robovima da imaju jedan dan u tjednu slobodno. Faraon ih je prekomjerno ugnjetavao, ne dopuštajući Ţidovima da imaju odmora makar i jedan dan. Tih dodatnih 30 godina šabatot B-g je priznao, recimo to tako, pridodajući ih zbroju godina. Tora se sada prebacuje s iznošenja priče o Izlasku, ponovo na pravila Korban Pesaha. Ţidovi koji su “napustili judaizam” i prigrlili drugu religiju, neţidovi, čak i oni koji drţe Divrej Tora


(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Sedam zakona sinova Noahovih ne mogu jesti Korban Pesah. Korban se mora pojesti na jednom mjestu; premjestiti ga s tog mjesta je zabranjeno, kao i slomiti kost u njemu. Samo Ţidovi uzimaju udjela u tome. Neobrezani Ţidov ne moţe jesti od Korban Pesaha. Istinski konvertit na judaizam ravnopravan je onome tko je rođen kao Ţidov. Narod čini kako je zapovjeđeno, te na dan o kojem govorimo mnoštvo napušta Egipat. Zapažanje: Neki dijelovi Tore u cijelosti nam pričaju priču. Knjiga B’reišit dobar je primjer za to. (Ovime ne ţelim reći da iz priča u Tori ništa ne učimo.) Neki dijelovi su čista micva. Dijelovi Vajikra i D’varim dobro odgovaraju ovom opisu. A opet neki drugi dijelovi Tore čine zanimljivu mješavinu priče i micvot. Paršat Bo izvrstan je primjer sedre miješanog tipa. Š’vi’i - sedma alija – 16 p’sukim – 13,1-16 Kao spomen na Izlazak (osobito na pošast broj 10), zapovjeđeno nam je da posvetimo prvorođene (od ljudi, košer domaćih ţivotinja i magaraca. Svaku se od tih kategorija “b’hora” tretira na drugačiji način). Tora uspostavlja trajno drţanje Pesaha, čak i nakon ulaska u Izrael. Sedre Šmot, Va’eira, Bo, B’šalah pruţaju nam dobar način za početak pripreme za Pesah prije nego li nastupi panika. Iz perspektive micvot Ovdje u Paršat Bo imamo općenitu zapovijed u vezi svetosti prvenaca, te konkretnu u vezi jednog tipa prvenaca – prvorođenih magaraca. Drugdje u Tori nalaze se pojedinosti u vezi prvenaca čovjeka, te onih od 3 vrste domaćih ţivotinja – krave, koza, ovaca. Ljudski prvenci moraju se otkupiti. Košer ţivotinje kvalificirane za mizbei’ah kao ţrtve ne mogu se otkupiti. Prvorođeni Godina 11 5 Broj 15 Strana

Alija po alija

magarci trebaju se otkupiti. Konkretno, prvog potomka magarca (ako je muško) njegov vlasnik ne moţe koristiti sve dok sluţbeno ne bude zamijenjen (otkupljen) ovcom ili novcem u vrijednosti ovce. Ovca (ili novac) predaje se kohenu kao jedan od 24 dara kehune. Mladi magarac tada postaje punopravno vlasništvo njegovog vlasnika. Prema Tori, ako vlasnik magarca odbije otkupiti ga, mora ga ubiti. Iako se i ovo ubraja među 613 micvot Tore, jasno je da Tora “ţeli” da ga vlasnik otkupi i ne posegne za ovom uţasnom i nepotrebnom alternativom. Hamec se ne smije jesti, niti posjedovati na Pesah. Micva je na Sederu ispripovijedati priču o tome što se dogodilo. T’filin također sluţi kao podsjetnik na Izlazak. Pesah mora biti u proljeće, u vrijeme kad se priroda obnavlja. (To traţi od Sanhedrina da periodički nadoda dodatni mjesec kako bi odgodio Pesah, tako da uvijek bude u proljeće. Dok nema Sanhedrina, mi imamo utvrđeni model godine od 13 mjeseci; kada Sanhedrin postoji on ima diskrecijsku slobodu unutar naznačenih smjernica.) Iz perspektive micvot Rambam jasno kaţe da ove dvije komponente Ţidovskog kalendara – Kiduš Hahodeš, posvećenje mjeseca i Ibur Hašana, umetanje u godinu, treba brojati kao jednu jedinstvenu micvu. On kaţe da postoje dva različita p’sukim koji zapovijedaju ova dva različita postupka; no on svejedno inzistira da su oni dio jedne te iste micve da se napravi kalendar. Ramban se ne slaţe s time, te svaku broji kao zasebnu micvu. To jedna od mnogih točaka u kojima se Rambam i Ramban ne slaţu oko brojanja micvot. Prvorođeno muško magare mora se

otkupiti ili ubiti (manje poţeljna alternativa). Tora ponovo naglašava vaţnost da mlađa generacija postavlja pitanja i dobije odgovore i objašnjenja o postanku Naroda. Ponavlja se također i veza s t’filinom. Dva završna odlomka parše Bo spajaju se s prva dva odlomka Š'ma kao četiri odlomka Tore u svakom od dva t’filina (zapisana zajedno na jednom komadu pergamenta u “šel jad” te na četiri zasebna pergamenta umetnuta u četiri zasebne komore u “šel roš”). Posljednja 3 p’sukim ponavljaju se kao Maftir. Haftara – 16 p’sukim – Jirmijahu 46,13-28 Kao paralela sedri, proriče se pad Egipta (od ruku Bavela). (Prilično se rijetko događa da se proročanstvo o nekom drugom narodu koristi u haftari.) Izrael se, međutim, neće bojati; B-g je s nama! Pasuk koji nas uvjerava u Konačno izbavljenje navodi da se to moţe dogoditi u dalekoj budućnosti. Ipak, mi nećemo zapasti u očaj. To se moţe vidjeti u kontekstu poznatog izraza da će Mašijah doći ili “u predodređeno vrijeme”, ili ranije. A to ovisi o nama. Rabin Dr. Julian G. Jacobs u knjizi A Haftara Companion ističe dodatne povezanosti između sedre i haftare. Skakavci se spominju i u sedri i haftari. U sedri skakavci su, naravno, osma pošast, prva od tri spomenute u parši Bo. U haftari, Babilonska vojska je uspoređena s nebrojenim rojevima skakavaca. Uz to što se Egipat nalazi pred padom i u sedri i haftari. Egipatska boţanstva su izdvojena za uništenje s nebesa. I u sedri i haftari nalazimo da su podanici egipatskih vođa mnogo više u stanju pojmiti stvarnost situacije s kojom se suočavaju od samih vođa. ■ Strana 5


Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi Parša Bo je toliko napučena micvos, da ćemo ih ovdje moći tek pobrojati.

Micva br. 4. Obveza sudova da izračunavaju (trajanje) mjeseca 5. Ponesi mi ovo, Pahuljice: Obveza klanja ţrtve Pesaha u pravo vrijeme 6. Grof od Sandwicha: Obaveza da se jede ţrtvu Pesah 7. Bum! Pečeno: Zabrana jedenja djelomično pečene ili kuhane ţrtve Pesaha 8. Nije dopušteno išta ostaviti: Zabrana da ostane mesa od ţrtve Pesaha 9. Potpuno čišćenje: Obveza uklanjanja sveg hameca prije Pesaha 10. Navali!: Obaveza da se jede maces prve noći Pesaha 11. Igra skrivača: Zabrana da se nađe hamec u svom posjedu tijekom Pesaha 12. Već sam ti rekao, pa ne moţeš to jesti: Zabranu da se jede bilo kakav hamec.. 13. Mahanje repom iza sebe: Zabrana da se otpadnika hrani korban Pesahom 14. Članstvo ima svoje povlastice: Zabrana da se stranca

koji stanuje među vama hrani Pesahom 15. Nema hrane za ponijeti: Zabrana da se korban Pesah odnosi od grupe ljudi za koju je namijenjen 16. Krc!: Zabrana lomljenja kosti ţrtve Pesaha. 17. Razlog vam je na mjestu, ali...: Zabrana za neobrezanog muškarca ... 18. "Mu" ovdje i "Mu" tamo: Obveza posvećenja prvine od ţivotinja 19. Vratimo se na Pesah: Zabrana jedenja hameca na Pesah 20. Zavezanih očiju, moţda?: Zabrana da se na svom području vidi hamec na Pesah ■ 21. Moja četiri sina: Obveza da se govori o Izlasku iz Egipta u večeri Pesaha

22. Ovo je drugačije: Obveza da se otkupi prvinu magarca 23. Slamka koja je slomila vrat magaracu: Obaveza da slomi vrat magarca koji nije otkupljen. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 94. Negativna je zapovijed ne jesti ne-košer ptice kao što Pismo kaţe, A ovo ćete smatrati odvratnim među pticama; njih se neće jesti (Va-jikra 11,13). Svaka ptica koja raširi noge kada joj se razapne ţica [da bi njome hodala, i stavi] dvije kandţe s jedne strane, a dvije kandţe s druge strane, ili koja svoju hranu grabi iz zraka i jede je u letu, je ptica grabljivica, i nije košer. Štogod ţivi s nekošer pticama i oponaša ih je ne-košer. Ako je netko pojeo količinu veličine masline od ne-košer vrste ptica, treba ga bičevati. Jaja ne-košer vrsta ptica zabranjena su za jelo prema zakonu Tore. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 95. Negativna je zapovijed ne jesti ne-košer ribe kao što Pismo kaţe, i bit će vam odvratne; njihovog mesa nećete jesti (Va-jikra 11,11). Sve ono što nema peraje i ljuske neStrana 6

košer je, i ako tko pojede količinu veličine masline od toga, treba biti bičevan. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 96. Negativna je zapovijed ne jesti nikakva krilata stvorenja koja se roje kao što Pismo kaţe, Svi krilati kukci su za vas nečisti; nećete ih jesti. (D'varim 14,19). To su ne-košer vrste skakavaca, muha, komaraca, pčela, osa, i tako dalje. Ako tko pojede količinu veličine masline od njih, treba biti bičevan. Čiste košer vrste skakavaca, međutim, dozvoljene su za jelo. Oni imaju tri oznake čistoće: štogod ima četiri noge, i četiri krila koja pokrivaju veći dio duljine i obujma njihovog tijela, i dvije noge sa zglavcima kojima skaču. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Divrej Tora


Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje

13

Blagoslovi

nad

hranom, pićem i mirisima

reći blagoslov (vidi 204,8.11). Blago-

Kada dvoje ili više ljudi sjede za-

slov ne kaţe osoba koja je prisiljena

jedno, jedan od njih moţe kazati

nešto pojesti (204,8). Ako osoba po-

blagoslove prije i nakon kruha ili

jede ili popije nešto i zaboravi reći

vina (vidi 174,8) za sve njih, pod

Blagoslov nad hranom ili pićem

blagoslov, ona ga ne kaţe naknadno

uvjetom da oni slušaju blagoslove s

mora se izreći prije konzumiranja

(vidi 172,1); ako još nije progutala,

namjerom da ispune svoju obvezu;

čak i male količine (168,9; 210,1), pa

moţe to zadrţati u ustima (ili to

ali to se ne smije učiniti za drugu

čak i ako je hrana razlomljena na

izvaditi, ako se to ne bi pokvarilo) i

hranu ili piće (213,1-3).

male komadiće (205,4). Blagoslov

reći blagoslov (172,2). Osoba koja

nije potrebno kazati nakon što se

kuša hranu ne mora govoriti blago-

pojede manje od ke-zajis ili popije

slov, osim ako ne proguta značajnu

manje od zapremine 1,5 jaja; ali se

količinu hrane (210,2).

prema nekima kazuje nakon što se pojede nešto cijelo poput zrna ili popije ke-zajis vina (210,1). Ako hrana ili piće sadrţi nekoliko sastojaka, samo se blagoslov za glavni sastojak (168,8; 202,4; 203,7; 204,11-12; 212,12) ili većinski sastojak (208,7) kaţe prije ili poslije njega (212,1). Sastojak koji smjesi daje okus obično se smatra glavnim, pod uvjetom da je materijalan, a ne samo začinski, kao što su to začini, a naročito ako je zrno (vidi 204,12); ali sastojak koji se koristi da smjesi da boju ili miris, ili da je poveţe ili zgusne, ne smatra se glavnim (204,12; 208,2-3.9). Tekuća smjesa se tretira prema većinskom sastojku (202,1) ili pikantnom sastojku (vidi 204,5-6). prikladno

nakon toga se ne izgovara nikakav blagoslov (216,1). Opći blagoslov za

Ne bi smjelo doći do nikakvih

mirise je "... Koji stvara različite miri-

značajnih odlaganja između kaziva-

se"; ovaj blagoslov se kazuje za mje-

nja blagoslova i početka jela ili pića

šavinu mirisa različitih vrsta (217,1)

(206,3). Ono nad čime se kaţe bla-

ili u slučaju dvojbe koji je blagoslov

goslov treba drţati u desnoj ruci

potreban. Postoje posebni blagoslo-

(206,4). Ako se to slučajno izgubi ili

vi ako je izvor mirisa drvo ili korijen

upropasti, moţe se uzeti drugo iste

biljke; trava ili cvijet; jestiva biljna

vrste, pod uvjetom da je blagoslov

tvar poput voća, pod uvjetom da

bio izrečen tako da vrijedi i za to

ima prirodni miris (vidi 216,5), i

(206,6). Blagoslov vrijedi čak i za

namjera je da je se pomiriše, a ne

stvari iste vrste koje nisu bile prisu-

samo pojede (216,2); ili ulje (216,4).

tne kad je on izgovoren, osim ako

Primjere ovih vrsta mirisa potraţite

nisu nepredviđene (206,5-6). Ako

u 216,2-9.14; u vezi presedana po-

netko nije siguran je li izrekao bla-

gledajte 216,10-11. Kad se pali tam-

goslov za hranu, nije ga potrebno

jan kako bi proizveo miris, blago-

ponoviti; i jednako je tako za blago-

slov se ne smije kazati sve dok se ne

slove nakon jela, osim za birkat ha-

počne dimiti (216,12-13). Blagoslov

mazon (209,3).

se ne kaţe na miris čiji izvor više nije prisutan, čak i ako se i dalje mo-

Nad hranom ili pićem koje inače nije

Blagoslov se mora reći prije nego li se pomiriše neki ugodan miris, no

za

ţe prepoznati (216,6; 217,3) ili na

konzumaciju

miris koji je proizveden samo kako

(202,2-5; 204,2.4) samo po sebi (vidi

bi neutralizirao loše mirise (vidi

202,16), ne kaţe se blagoslov, osim

217,2-3 ) ili na miris koji nastaje od ■

ako je prikladno (vidi 202,3). Blago-

zabranjenog izvora (vidi 217,4-7), ili

slov se ne kaţe nad nečim što se

na mješavinu mirisa u kojima su

uzima samo u medicinske svrhe

takve komponente u većini (217,6). ■

(204,7); ali ako je ukusno, čak i ako je zabranjeno (204,9), potrebno je Godina 11 7 Broj 15 Strana

Strana 7


AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Čine li dvije pogreške jednu ispravnu stvar? U početnim poglavljima knjige Šemot dva puta se čini da Hašem naređuje narodu da obmane faraona i / ili Egipćane. Hašem kaţe Mošeu da zatraţi od faraona samo tri dana odsustva u Pustinju, dok je Njegova prava namjera da oni odu zauvijek. Kasnije, on nalaţe narodu da zatraţi zlato i srebro od svojih egipatskih susjeda, iako te predmete neće vratiti.

 Zašto Hašem nije iskren s Faraonom u pogledu svojih planova? Što se postiglo traţenjem samo kratkog odmora? I konačno, je li faraon doista bio nasamaren? Pokušajte dati dokaze za oba gledišta?  Kada su Egipćani davali svoje posuđe, jesu li ga davali samo na posudbu, očekujući da će se Izraelci vratiti ili kao iskrene darove vrlo dobro znajući da Izraelci odlaze zauvijek? Ako je ovo prvo slučaj, ne bi li se izraelski postupci trebali smatrati krađom?  Mislite li da je u svakom od gore navedenih slučajeva dvoličnost opravdana? Zašto da ili zašto ne? Općenito, kada je dopušteno obmanuti neprijatelja? Da li činjenica da se prema nekome nepravedno postupa daje dopuštenje da se na to uzvrati nepoštenjem? Micvot za mase? Je li moguće da su određene zapovijedi dane samo zbog pogrešnog vjerovanja narodnih masa?

 Ibn Kaspi zauzima stajalište da krv Pesaha, koja je bila

Strana 8

nazmazana na dovratke, nije imala utjecaja niti na Hašema, ni na anđela uništenja, već je samo trebala umiriti bojazni izraelskog mnoštva. Ljudi su (pogrešno) vjerovali da je krv lijek za smanjenje napetosti, pa se Hašem priklonio njihovoj percepciji kako bi spriječio paniku tijekom pošasti prvorođenih.

 Za ostale primjere u kojima komentatori daju slične tvrdnje, pogledajte Šadala u pogledu nečistoće kod cara'at i "zlo oko" u Pola šekela - za popis ili Šator sastanka, te Rambamovo viđenje svrhe prinošenja ţrtve. Samostalnost proroka U dva slučaja u paraši Bo Moše govori u ime Hašema i poziva se na B-ţanski autoritet, iako nigdje prije toga nije zapisano da mu je Hašem iznio taj konkretni predmet. U 10. poglavlju, Moše se suprotstavlja faraonu prema Hašemovoj zapovijedi, ali naizgled na vlastitu inicijativu, i najavljuje pošast skakavaca u B-ţje ime. Slično tome, u 11. poglavlju, iako Hašem kaţe Mošeu da slijedi jedna konačna pošast, sam Moše u B-ţje ime najavljuje da će ta pošast pobiti prvorođence.

 Je li moguće da prorok govori na vlastitu inicijativu, a zatim te riječi pripiše Hašemu? Ili trebamo li pretpostaviti da je, unatoč toga što tekst šuti o tome, Hašem morao unaprijed dati te

upute?

 Koliko samostalnosti ima prorok? Je li on jednostavno Hašemov glasnik, ili mu je dopušteno da djeluje sam od sebe? Ako je potonje slučaj, moţe li prorok pogriješiti? Vjerski identitet Izraelaca u Egiptu Prema nekolicini komentatora, klanje (janjadi) na Pesah bilo je simbol odbacivanja egipatskog idolopoklonstva od strane Izraelaca. Ovo gledište pretpostavlja da su se Izraelci asimilirali u Egiptu i da su morali pokazati svoju odanost B-gu kako bi zasluţili izbavljenje.

 Ima li ikakvih dokaza u knjizi Šemot koji bi poduprli tvrdnju da su Izraelci ostavili Hašema i priklonili se tuđim bogovima? Kakav je bio vjerski identitet Izraelaca u Egiptu?  Što je značilo biti "religiozan" u razdoblju prije nego što je Tora bila dana? Je li bilo ičega (osim monoteizma) što bi Izraelce obiljeţilo kao drugačije od njihovih egipatskih susjeda? Diskusija o reparaciji Mnogi objašnjavaju kako su Egipćani davali zlato i srebro Izraelcima prije nego što su napustili Egipat kao naknadu za godine ropstva.

 Da ■ste u to vrijeme ţivjeli u Egiptu, biste li bili spremni prihvatiti takvu odštetu?  Usporedite to s raspravama koje su bjesnile u Izraelu početkom 1950-ih zbog pitanja ispravnosti zahtjeva i prihvaćanja odštete od Zapadne Njemačke.■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora


Rabbi Shaul Rosenblatt:

Veliki vođa

Ovog tjedna čitamo o posljednje 3

60%, osobni interesi 40% - to je već

pošasti koje kulminiraju pomorom

bolje. Iskreni motivi 95%, osobni

prvorođenaca.

napuštaju

interesi 5% - to je veliki vođa o

Egipat u podne. Obitelj od 70 Ţido-

kakvome govorim. Iskreni motivi

va stigla je u Egipat prije 210 godi-

100% - to je čovjek koji se zavarava.

Ţidovi

na, a sada iz Egipta izlazi narod od

Mojsije je otišao svom narodu i

preko 2 milijuna ljudi.

'vidio je uz njihov teret'. To nije pogreška u pisanju. On je vidio 'uz'

Posljednja osobina velikog vođe o

njihov teret. Njihov teret nije bio

kojoj ću govoriti jest iskrena briga.

samo teoretski problem za njega.

Vođa mora brinuti o onima koje

On je zaista osjećao njihovu patnju.

vodi. A briga nije iskustvo uma.

On je bio 'uz' njih. I, kada je dobio

Vlasnik tvornice moţe brinuti o

■ prvu priliku, on je učinio nešto u

svojim zaposlenicima – zato jer su

vezi s time – i to skupo platio.

mu potrebni da bi stekao zaradu.

Stoga nije potrebno naglašavati da

On će paziti na njih, platiti ih dobro

veliki vođa ne moţe činiti stvari

Tako, iskrena briga za one koje

i odnositi se prema njima s velikim

zbog vlastite časti, poštovanja ili

vođa vodi – što će kod vođe rezul-

poštovanjem. Ali to ne znači da on

stjecanja moći. On ne moţe to činiti

tirati poniznim stavljanjem njihovih

zaista 'brine' o njima kao o ljudskim

zbog novca ili priznanja. Veliki vo-

potreba ispred svojih – jest treća

bićima jednako vrijednim kao što je

đa ţeli sluţiti onima koje vodi jer

on. U tom bih slučaju brigu defini-

mu je do njih stalo.

rao ovako. Veliki vođa vodi brigu o

Naravno, niti jedan motiv nije u potpunosti čist. Svi smo mi ljudska

Veliki vođa vodi brigu o

bića i nemojmo se zavaravati: oso-

interesima onih koje vodi,

bni motivi uvijek će se miješati s

ne kao sredstvo

onim iskrenim u svemu što radimo.

postizanja vlastitih interesa, već zato što su mu

osobina velikog vođe kojeg Mojsije u velikoj mjeri predstavlja. Šabat šalom! ■ Prevela Anja Grabar

Čak i u područjima ţivota koja izgledaju najviše altruistično. Na primjer, djeca. Da, moţda nam je istin-

njihovi interesi

ski stalo do naše djece, no ona ta-

jednako važni kao i

kođer predstavljaju i našu buduć-

njegovi osobni.

nost. Poštovanje koje drugi imaju prema nama raste ako naša djeca

interesima onih koje vodi, ne kao sredstvo postizanja vlastitih interesa, već zato što su mu njihovi interesi jednako vaţni kao i njegovi osobni. To je vodstvo. Godina 11 9 Broj 15 Strana

čine dobro. Mi volimo osjećaj moći i kontrole… Pitanje je jednostavno koji su motivi dominantni? Osobni interesi 60%, iskreno zanimanje 40% - nije baš sjajno… Iskreni motivi

Strana 9


Rabbi David Stav:

Što stoji iza pomora prvorođenaca Postoji nešto iznimno intrigantno vezano uz posljednju pošast – pomor prvorođenaca – što čitamo u parši Bo. Tora kaţe: „Ovako kaže Hašem: U ponoć ću proći Egiptom i svaki prvorođeni u zemlji egipatskoj će umrijeti“ (Izlazak 12,12). To je kao da Hašem kaţe „ili Ja, ili oni“ – Ja ću proći, a prvorođeni će umrijeti. Zašto bi to bilo predstavljeno na taj način? Pomor prvorođenaca je baš frapantan. Hašem je, primjerice, mogao ciljati bilo koga u dobi iznad 20 godina, ili bilo koga tko je bio uključen u tlačenje ţidovskog naroda u Egiptu. Zašto bi netko tko nije bio

tinja“ (11,5). Drugim riječima, čak ni

Pa ipak, još uvijek ostaje otvoreno

prvorođeni sluge nisu bili pošteđe-

pitanje: zašto je Hašem morao po-

ni.

biti prvorođene robove? Naši rabini

prvorođenac, a sudjelovao je u tla-

Kasnije, tekst spominje robove

čenju Ţidova, bio pošteđen? Taj je

koje su Egipćani drţali, a koji su

pomor zasigurno zahvatio i djecu

pretrpjeli istu sudbinu. „I Hašem je

koja su bila prvorođena, baš kao i

pobio sve prvorođence u Egiptu, od

starce. Gdje je u tome pravednost i

prvorođenca faraonova koji je trebao

logika?

sjediti na tronu, do prvorođenca roba

Nadalje, to je finale – „pošast ko-

koji je ležao u tamnici…“ (12,29).

jom završavaju sve pošasti“. Ne bi li

Naši rabini su pokušali racionalno

posljednja pošast trebala sadrţavati

dokučiti razlog koji stoji iza ove

neku moralnu poruku čovječanstvu,

osobite pošasti koja je odnijela čak i

dok se ropstvo ţidovskog naroda u

ţivote robova koji nikad nisu podi-

Egiptu bliţi kraju?

gli prst protiv Ţidova – a da ne spo-

Zapravo, mi otkrivamo da nisu samo Egipćani stradali u ovoj pošasti – prvorođeni iz svih naroda, pa čak i prvorođene ţivotinje, bili su zahvaćeni time. Tekst specificira „od prvorođenca faraonova koji je imao sjediti na tronu, do prvorođenca ropkinje koja je iza mlinskog kamena, te svaka prvorođena ţivo-

Strana 10

minjemo neduţne ţivotinje. Najistaknutije tumačenje je da su prvorođenci ropkinja zasluţili biti pobijeni jer su bili jednako krivi za tlačenje Ţidova kao i Egipćani, i uţivali su u njihovoj patnji. Još uvijek pamtimo Poljake, Litvance, Ukrajince i druge koje su pokorili nacisti, a koji su zajedno s njima surađivali protiv Ţidova i čak uţivali u tome.

kaţu da je to učinjeno zato da oni ne bi vjerovali da su im njihovi bogovi priskočili u pomoć. Drugim riječima, da su robovi vidjeli da su samo egipatski prvorođenci stradali, oni bi mogli pogrešno zaključiti da su se njihovi bogovi došli obračunati s egipatskim bogovima. Iz tog su razloga i oni morali dijeliti sudbinu Egipćana. Međutim, taj odgovor zahtijeva daljnje istraţivanje. Zašto bi Hašem ubio nevine robove samo zato da oni ne bi mislili da su im pomogli njihovi bogovi? Rabinsko tumačenje nastavlja se pitanjem što je to Hašem imao protiv nevinih ţivotinja. Oni odgovaraju da su ţivotinje bile boţanstva za Egipćane, a kada Hašem zatire narod, On zatire i njegove bogove. Ako su prvorođene ţivotinje bile smatrane nekom vrDivrej Tora


(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Što stoji iza pomora prvorođenaca

stom boţanstva u Egiptu, i one bi

skom dobročinstvu, a ne samo u

također trebale biti uništene.

moći i statusu koji je osoba postigla

Površno čitanje raznih odgovora vodi do sljedećeg zaključka: Hašem

zbog svoje dobi ili ekonomskog uspjeha.

ubija svakog prvorođenog, bilo da

Faraon ne simbolizira samo tla-

je sudjelovao u tlačenju ili uţivao u

čitelje. Naši rabini kaţu da je i on

nesreći Izraela, ili da je bila riječ o

sam bio prvorođenac. On je sebe

ţivotinji koju su Egipćani slavili kao

gledao kao boţanstvo. On je bio

boţanstvo. Tako, oni koji su stradali

uvjeren da mu njegova snaga i sta-

bili su prvorođene ţivotinje i ljudi.

tus dozvoljavaju da vlada nad ţi-

To nas navodi da potraţimo još bolju poveznicu između tih triju

votima drugih ljudi i liši ih njihovih osnovnih sloboda.

tumačenja. U nekim zajednicama,

Zato su prvorođene ţivotinje ta-

tradicija je da prvorođeni poste dan

kođer simbolizirale egipatski paga-

prije Pesaha, a oni koji imaju pro-

nizam i izvor moći. Taj se pogled

blema s postom mogu sudjelovati u

uvukao u cijelo čovječanstvo: soci-

sijumu traktata iz Talmuda. Izvor te

jalno pravilo bilo je da prvorođeni

tradicije je to što su prvorođeni

(koji se obično smatrao najjačim

Izraelci zapravo također trebali biti

djetetom)

ubijeni u pošasti pa danas poste u

zaduţen je za bogoštovlje u obitelji i

sjećanje na svoje spasenje.

još mnogo toga.

Otkrivamo da nisu samo Egipćani stradali

upravlja

kućanstvom,

To je često dobro funkcioniralo i izgledalo je kao da tako treba biti. Sve do točke u kojoj su prvorođeni

u ovoj pošasti – prvorođeni

počeli osjećati da zbog svog statusa

iz svih naroda,

imaju pravo vladati nad drugima.

pa čak i prvorođene životinje,

Pošast prvorođenaca bila je namijenjena da sruši taj mit. Prvorođenci su, baš poput svih ostalih ljudskih

Zašto su prvorođeni Izraelci za-

bića, slobodni činiti štogod ţele,

sluţili smrt? Nije li ovo bila bitka

ukoliko je to u skladu s moralnim

protiv Egipta? Moţda „rat“ protiv

kodom kojeg je Svemogući usadio u

prvorođenih simbolizira bitku iz-

njih. Pošast prvorođenaca otvara

među onih koji biraju gledati na

pogled u novi, slobodni svijet, u

vlastitu snagu i hrabrost kao na

kojem nema društvenog statusa i

izvor moći i autoriteta u svijetu, te

onih koji su posebno povlašteni. ■

Hašema koji ţeli da moć pronađemo u boţanskom, moralnom i ljud-

Godina 11 11 Broj 15 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 11


Rabbi Ephraim Buchwald:

“Ljudi su pognuli svoje glave i poklonili se“ Dvanaesto poglavlje knjige Izlas-

prekida prethodni narativ o deset

Tora kaţe u Izlasku 12,27: „I ljudi su

ka, koje čitamo u ovotjednoj parši

pošasti kako bi predstavila ove mi-

pognuli svoje glave i poklonili se.“ Tora

Bo, igra ključnu ulogu u ţidovskoj

cve neposredno prije nego nastupi

zatim kaţe (Izlazak 12,28) da su Dje-

povijesti i razvoju 613 zapovijedi.

finalna pošast smrti egipatskih pr-

ca Izraela otišla i učinila sve što je

Ono sadrţi prvu micvu/ zapovijed

vorođenaca koja će rezultirati izlas-

B-g zapovjedio Mojsiju i Aronu.

koju je B-g dao ţidovskom narodu

kom Djece Izraelove iz Egipta

kao narodu, a ne kao pojedincima

(Izlazak 12,29-36).

(npr. obrezanje) – micvu o Roš hodešu, mjesečnoj proslavi početka novog mjeseca.

Nakon opisa pashalne ţrtve i oso-

Sve dok buntovno dijete još uvijek govori,

bnih priprema koje Izraelci moraju

postoji nada da će se

učiniti u svojim domovima (maza-

to dijete

Osim zakona o novom mjesecu,

nje dovratnika kuće krvlju, itd.), To-

prvih 28 stihova dvanaestog pogla-

ra predviđa da će ţidovska djeca

vlja Izlaska sadrţe i druga vaţna

postavljati pitanja o naizgled čud-

pravila – zakone o pashalnoj ţrtvi,

nim obredima Pesaha. Tora kaţe u

detalje vezane uz obred sedera koji

Izlasku 12,26: „I kada te tvoja sin upita:

Raši kaţe da su ljudi pognuli svoje

se drţao u Egiptu i nekoliko dodat-

'Što znači ova služba?'“ Tora savje-

glave u zahvalnosti za tri stvari koje

nih zakona o blagdanu Pesaha. Ti

tuje roditeljima da odgovore djeci

su upravo čuli: da će biti slobodni

zakoni imaju ključnu ulogu u pri-

da se pashalna ţrtva prinosi kako bi

(Izlazak 12,26), da će im biti dana

premi naroda za oslobođenje iz

se prisjetili kako je Svemogući pro-

zemlja Izrael (Izlazak 12,25) i da će

Egipta te čine da narod bude spre-

šao pored izraelskih kuća u Egiptu,

biti blagoslovljeni s mnogo genera-

man za povijesno izbavljenje koje će

kada je pobio Egipćane, a spasio

cija djece (Izlazak 12,26).

se zauvijek slaviti u ţidovskom

ţidovske domove.

narodu. Te su micve toliko vaţne da Tora

jednog dana povezati sa židovskom sudbinom.■

Da'at Sofrim naglašava činjenicu

Ljudi su bili toliko duboko ganuti

da su Izraelci u ovom trenutku neu-

kada su čuli te upute i zapovijedi da

običajeno pognuli glave. On objašnjava da je prethodno, u Izlasku 4,31, Mojsije sabrao sve starješine Izraela da sazovu narod kako bi im mogao prenijeti B-ţje riječi i zapovijedi koje su primili. I na tom mjestu, Tora također opisuje da su ljudi pognuli svoje glave zbog „dara“ novoprimljenih zakona. Jednako su tako, primjećuje Da'at Sofrim, pognuli glave i sada kada su primili informacije o svom izbavljenju. ArtScrollov komentar sugerira da su Ţidovi pognuli svoje glave u zahvalnosti zbog novosti koje su pri-

Strana 12

Divrej Tora


(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Ljudi su pognuli svoje glave i poklonili se“

mili, da će imati djecu, unatoč činje-

To je uistinu izazov, čak i za najna-

nici što će određeno dijete opisano u

darenijeg i najposvećenijeg roditelja.

Izlasku 12 postati poznato kao „raša“, zli ili rasipni sin iz Hagade.

Zašto je poglavlje strukturirano tako da ljudi pognu svoje glave na-

Iako su sva djeca ponekad izazov,

kon što čuju pitanje i odgovor rasi-

neka su veći izazov od drugih. Bez

pnog sina? Zato jer sve dok bunto-

obzira na to, svu djecu moramo gle-

vno dijete još uvijek govori, uvijek

dati kao izvor blagoslova. Podizanje

postoji nada da će se to dijete jed-

djece, koliko god izazovno bilo, tre-

nog dana povezati.

ba se gledati kao sveta prilika za roditelje da oblikuju, usmjeravaju i educiraju svoju djecu o ispravnom ponašanju i ispravnim vrijednostima, što će ih okrenuti od pobune ka suradnji.

To je duboka poruka za sve roditelje, a osobito je vaţna za ţidovske roditelje. Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar

Moţda je drugi razlog za spominjanje rasipnog sina ovdje, to što se dijete buntovnik često ne poistovjećuje sa čudima ţidovske povijesti i često je ravnodušno prema ţidovskoj vječnosti. Vaţno je pomoći svakom djetetu da se poveţe, osobito kroz učenje ţidovske povijesti, tako

da osjećaji ţidovske sudbine teku kroz vene svakog ţidovskog djeteta. Godina 11 13 Broj 15 Strana

Strana 13


Rabbi Berel Wein:

Tajna izbavljenja Čitava ova priča u Tori u vezi

šea i njegovo protjerivanje Mošea iz

pokušava prenijeti faraonu. Prorok

izbavljenja Ţidovskih robova iz

palače označava prijelomnu točku u

je rekao da je faraon sebe smatrao

Egipta potpada pod borbu volja.

njegovu ponašanju.

za boga - boga Nila, ni manje ni

Faraon u ovotjednoj parši dođe do ruba svog strpljenja. Upozorava Mošea neka se više ne usuđuje doći i posjetiti ga. On procjenjuje kako Mošeovi zahtjevi nisu ozbiljni, zbog toga što je on i dalje nefleksibilan i nije otvoren za bilo kakve kompromise. On, očito, također smatra da je Moše iskoristio sva zla koja mogu zadestiti Egipat. Nevolje koje je Moše pustio na Egipat nisu ostavile traga na duhu faraona. Tek na kraju, kada je njegov vlastiti ţivot ugroţen i kada čitav Egipta oplakuje svoje smrti, faraon popušta u svojoj odlučnosti da odbije Mošeove zahtjeve. Ali čak i tada će vrlo brzo poţaliti svoju odluku da Ţidove oslobodi iz egipatskog ropstva. Koji je razlog takvog faraonovog ponašanja? Njegovi savjetnici davno su mu rekli da će Egipat biti izgubljen, ako on i dalje nastavi sa svojim sadašnjim tvrdoglavim ponašanjem. Ipak, faraon ne ţeli priznati da je Moše u pravu. Njihovi razgovori i različitosti sada su prešli na osobnu razinu, pa više nikakva logike ne moţe preladati. Njegov bijesni ispad na Mo-

Od sada nadalje više neće biti raz-

više.

mjene mišljenja s njim. Tek će po-

Svi diktatori sebe smatraju bogo-

šast smrti prvorođenih Egipćana

vima. Njihove slike treba poštovati

izvršiti utjecaj na njega i to, kao što

kao amajlije i nikakva kritika nije

je već spomenuto, tek slabo i privre-

dopuštena. Judaizam ne štedi ni-

meno. Njegova tvrdoglavost na kra-

koga od kritike, čak ni naše najveće

ju će dovesti do velike tragedije i

vođe. Nema savršenih ljudi i ne

gubitka po njegov narod.

postoji čovjek kojega se na bilo koji

Ali tirani se uvijek tako ponašaju. Zaslijepljenima vlastitim egom, bez interesa za sudbine drugih, zavedeni svojom vlastitom navodnom nepogrešivošću, njima vladaju tvr-

način moţe smatrati bogom. Mošeove posjete i razgovori s faraonom ■ da imali su za svrhu da ga navedu

shvati da je on samo čovjek i stoga sklon pogreškama i propustima.

doglavost i nelogičnost. Faraon ne

Faraon ne ţeli čuti tu poruku od

moţe biti u krivu. On sebe smatra

Mošea i zato će biti prisiljen da je

nepogrešivim. Poznata fraza Lorda

čuje od pošasti i same smrti. Ova

Actona da "apsolutna moć apsolu-

vrsta sukoba je pouka svima nama o

tno iskvaruje" uvijek je i dokazano

opasnostima moći i ega. To je borba

točna.

između Mošeove poniznosti i fara-

Borba za faraonov um i faraonovu dušu ono je čemu nas Tora ovdje

onove arogancije. A svi znamo tko je u tom natjecanju pobijedio.

podučava. Kraljevi Izraela uvijek su

Vidimo da se čitanja iz Tora ovog

imali proroke koji bi bocnuli mjehu-

mjeseca bave izbavljenjem Ţidov-

rić njihovog ega. Moše je mogao biti

skog naroda iz egipatskog ropstva.

protjerani iz faraonovog dvora, ali

Ţidovski je svijet uvijek gledao na

njegova poruka time se ne moţe biti

događaje izbavljenja iz Egipta kao

zadrţana. Ideje i duh ono su čime je

na matricu i prototip svih budućih

ispunjeno ljudsko postojanje. Na

izbavljenja koja će se desiti Izraelu.

kraju oni prodru i u najzatvorenije

Tora naglašava da je proces izbav-

palače i društva. To je ono što Moše

ljenja dvojak i usporedan. Faraona, vanjskog neprijatelja i tlačitelja na neki se način mora uvjeriti da više nije u najboljem interesu za Egipat i njega osobno da i dalje drţi Ţidovski narod porobljenim. No, jednako je tako vaţno, da i Ţidovski narod treba uvjeriti da je u njegovom najboljem interesu da

Strana 14

Divrej Tora


(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Tajna izbavljenja

bude oslobođen iz egipatskog rop-

svih vrsta Ţidova koji su bili spre-

da im pokušam uliti snage i ohrab-

stva i da vjeruju u pravičnost svog

mni tada to poţeljeti i stoga se to i

renja, a otkrio sam da su oni meni

zahtjeva.

dogodilo. Ţidovi u to doba kolektiv-

dali snagu i ohrabrenje koji su mi

no nisu gajili nikakve sumnje u op-

bili potrebni." U tim uništenim pre-

ravdanost njihovog cilja, njegovu

ostalim pojedincima on je otkrio

nuţnost i njegovu praktičnost, ko-

tajnu otkupljenja - čeličnu volju za

liko god neizvjestan se činio uspjeh

vjerovanjem i uspjehom.

Moše se ispravno moli B-gu: "Evo Ţidovski narod ne vjeruju u moje riječi o izbavljenju. Kako onda mogu očekivati da faraon obrati pozornost na njih? "Na kraju će Ţi-

ovog pothvata.

Svaki se naraštaj suočava sa svo-

dovski narod povjerovati u pravič-

Na kraju će Židovski narod

jim vlastitim ispitima i svojim tre-

nost svog cilja i iz Egipta otići sla-

povjerovati u

nucima istine i odluke. Prošlo de-

vodobitno i uspješno. Ali da se to

pravičnost svog cilja

desi trebat će vremena, odricanja i

i iz Egipta otići

truda. I, što je tragično, Ţidovska

setljeće dvadeset prvog stoljeća nije bilo blagonaklono prema Ţidovskom narodu općenito, a posebno

nas tradicija informira da mnogi

slavodobitno i uspješno.

prema drţavi Izrael i zapadnom

Ţidovi koji nisu vjerovali u taj cilj

Ali da se to desi trebat će

svijetu u cjelini. Zbog toga se tajna

nikada nisu napustili Egipat, te su

vremena, odricanja i truda.

otkupljenja za mnoge Ţidove, kako

propali i asimilirali se tamo u zemlji ropstva i muke. Faraon je računao na to da Ţidovski narod neće krenuti za Mošeom iz Egipta u pustinju Sinaj. On je slušao negativne reakcije Izraelaca i time propustio pravu tajnu izbavljenja Izraela - vjeru u vlastito ja i u pravičnost cilja Ţidova.

Herzl je pronašao slušateljstvo

povukla natrag u svoje tajnovito

koje je bilo spremno za njegove po-

stanje. Kod nas otkrivamo nedosta-

ruke, jer Ţidovi su stoljećima vjero-

tak volje koji je izazvan opadanjem

vali da će na kraju biti izbavljeni iz

vjerovanja u pravičnost našeg cilja i

svog progonstva i oslobođeni okrut-

naše krajnje sposobnosti da izađe-

nog ropstva koje tada njima vladalo.

mo kao pobjednici i postignemo

Teško je zamisliti da se Herzlova

uspjeh.

vizija mogla ispuniti bez ove tajne izbavljenja - volje ljudi koja je posto-

Tijekom stoljeća, nasuprot silnih

jala i prije nego li je njegov cionisti-

napada drugih vjera sa stotinama

čki pokret bio u potpunosti formi-

milijuna sljedbenika, Ţidovi i judai-

ran.

zam čvrsto su stajali u svojim uvjerenjima i vjeri. Uvijek je bilo Ţidova koji su napuštali svoje stado, koji su prelazili na druge vjere, koji uopće nisu imali vjeru u koju bi vjerovali, no jezgra Izraela ostajala je nepokolebljiva u svom načinu ţivota, sustavu vrijednosti i svjetonazoru. Do te mjere da kada je Theodor Herzl procjenjivao šanse za uspostavu Ţidovske drţave u Zemlji Izraela, prije više od stoljeća, ispravno je ustvrdio: "Ako ţeliš nešto onda će se to i dogoditi" Pa, bilo je Godina 11 15 Broj 15 Strana

ovdje u Izraelu tako i u dijaspori,

Mnogi Ţidovi su spremni ostaviti se čitave te inicijative o izbavljenju. Neka se B-g pobrine za to. Ili, mi nismo dostojni toga. Ili, mi zapravo nikada i nismo vjerovali u to. Ili,

Nakon Drugog svjetskog rata Ben

bila je to pogreška i ovo ne moţe

Gurion je nakon posjete logorima za

uspjeti na duge pruge. To su u biti

raseljene osobe u Europi bio osna-

isti prigovori koji su bili iznošeni i

ţen voljom preţivjelih da nastave

kod izbavljenja Ţidova iz Egipta.

ţivjeti, da grade i dođu u zemlju Izrael. Kao što je rekao: "Došao sam

Ove ideje dovele su do uništenja, ne Ţidovskog naroda u cjelini, već vrlo velikog broj Ţidova koji nije preţivio do trenutka otkupljenja. Ovu vrstu pogreške nikako ne smijemo ponoviti. Uvjerimo li sebe to će umnogome pomoći da u to uvjerimo i druge. Šabat šalom ■ Strana 15


Rabbi Yissocher Frand:

Svetost se stječe šlepanjem za bliţnjeg Ţidova Opisujući Izlazak iz Egipta Tora kaţe: "A kod sinova Izraelovih neće ni pas jezikom svojim mahnuti." [Šmos 11,7] Mehilta komentira ovaj pasuk "Zbog toga u slučaju nekošer mesa Tora savjetuje 'Bacit ćeš ga psima' – da poduči da B-g ne uskraćuje nagrade niti jednom stvorenju." Pošto su psi pokazali suzdrţanost i nisu lajali dok su Ţidovi napuštali Egipat, Tora zauvijek ubuduće kaţe da kada bude ţivotinje koja je uginula bez da je obredno zaklana, ispravno je postupiti tako da se ona baci psima. Na kraju paraše, Tora govori o micvi otkupljivanja prvorođenih domaćih ţivotinja (pidjon behor). Ima micva da se otkupi prvorođenče kod ljudi i prvorođeno od košer ţivotinja. No, prvorođeni od nekošer ţivotinja uglavnom nemaju nikakve posebne svetosti. Međutim, postoji posebna procedura u slučaju magaraca: Prvorođeni magarci imaju kedušas behor (svetost prvorođenog) i treba ih otkupiti janjetom; ako nisu otkupljeni janjetom mora ih se smaknuti. Raši navodi da je ta posebna procedeura pidjon peter hamor i ovdje bila nagrada magarcima što su

Strana 16

pomogli Ţidovima u prenošenju zlata i srebra koje su uzeli iz Egipta u vrijeme Izlaska. Magarci su teretne ţivotinje i Raši kaţe da je svaki Ţidov izišao iz Egipta s nekoliko magaraca natovarenih plijenom. Ovo moţemo promatrati kao još jedan primjer istog onog načela – B-g neće uskratiti nagrade niti jednom stvorenju. Rav Yosef Chaim Sonnenfeld postavio je slijedeće pitanje: Zašto ne nalazimo koncept "kedušas kelev" (pasje svetosti), koji bi aktivirao proceduru otkupljenja prvorođenih pasa? Kako to da su magarci za nagradu dobili svetost, a psi otpatke trefe mesa? Rav Yosef Chaim kaţe da iz toga vidimo da onaj koji "šlepa" (nosi teret) za nekoga drugoga postaje svet. Psi su bili tiho. Dobro. I za to su bili nagrađeni. No magarci su "šlepali". To je teţak posao. To je viša razina truda i za to su bili nagrađeni svetošću. Onaj koji pomaţe drugom Ţidovu postaje svet. Ako magarac postane svet zato što šlepa za Ţidova, Ţidov će svakako postati još svetiji jer pomaţe šlepati za svog kolegu Ţidova.

Skrivena čuda Rambanov komentar na Humaš riznica je temeljnih Ţidovskih filozofskih načela. Ima znameniti Ramban na kraju paraše Bo koji tumači zašto Tora sadrţi toliko mnogo zapovijedi koje nas sjećaju na Izlazak. Da navedem samo nekoliko: tfilin, mezuza, Pesah, suka i kiduš, svi su oni "zeher l'jecias Micrajim". Ramban objašnjava da je Izlazak razjasnio stvari i i razotkrio sve mitove koji su vladali svijetom. Neki su tvrdili da Gospodar svemira ne postoji. Drugi su priznavali postojanje Stvoritelja, ■ no nakon Stvaranja, On je odlučio da sa ovim svijetom ne ţeli imati više ništa. Neki su vjerovali da B-g zna što se događa na svijetu, ali da ga nije briga za to. Izlazak je opovrgnuo sve te teološke pogreške. Čudesan razvoj događaja koji je doveo do izlaska nacije robova iz ruku najmoćnijeg carstva tog doba dokazao je da je B-g stvorio svijet i da još uvijek ima aktivnu ulogu u upravljanju njime, mijenjajući samu "prirodu" ako Mu tako odgovara. Zbog toga su povijesni događaji toliko vaţni za uspostavljanje ispravnih "teoloških činjenica o ţivotu". Budući da B-g ne ţeli neprestano stvarati očigledna čuda, bilo je nuţno donijeti zapovijedi koje nas podsjećaju na "bjelodana čuda" koja su se dogodila u prošlosti. Ramban objašnjava da će kroz vjeru u B-ţju sposobnost da stvara "bjelodana čuda" (u prošlosti), osoba doći do toga da prihvati koncepciju "skrivenih čuda" (koja se događaju svakoga dana), a koje Ramban naziva temeljem čitave Tore. "Jer čovjek nema udjela u Mojsijevoj Tori ako ne vjeruje da sve što nam se događa u svakoj ţivotnoj prilici – bilo to osobno ili javno – su čuda." Mi trebamo vjerovati da je ţivot sam po sebi čudo. To što ja mogu stajati ovdje i govoriti, i Divrej Tora


(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Svetost se stječe šlepanjem za bliţnjeg Ţidova škripca." Potrajalo je to nekoliko tjedana. Konačno smo ušli u trag tom prvom suprugu. Ja sam stupio u kontakt s Beis Dinom u Los Angelesu. Oni su pripremili get i Beis Din je rekao Sharon, "Sada kada imaš svoj get, moţeš se ponovo udati, ali ne prije nego 92 dana od danas." [Ovo se zasniva na zakonu 'havhana,' koji zahtijeva razdoblje čekanja prije slijedećeg braka kako bi se isključile sumnje po pitanju mogućeg očinstva djeteta koje se moţe roditi 7-9 mjeseci nakon što je prvi brak bio poništen.]

vi to moţete slušati, ili činjenica da sunce izlazi svakog jutra na istoku i zalazi svake večeri na zapadu je čudo – samo što su ta "čuda" zamaskirana u "prirodu". Mi se naviknemo na te stvari jer se one događaju tijekom čitavog našeg ţivota, a moţda i tijekom čitave povijesti, no one su svejedno čudesne. Nedavno sam primio slijedeće pismo. Nakon što ste čuli malo prije navedeni Ramban u vezi "prikrivenih čuda", vjerujem da svi moţemo s više uvaţavanja shvatiti ovo pismo i priče koje ono donosi: "U ljeto 2004, Andrew i Sharon su se konačno zaručili i zatraţili mene, njihovog rabina iz Bel-Aira u Californiji, da vodim njihovo vjenčanje. Obred se trebao odrţati 5. prosinca 2004. Rekao sam im da će mi biti zadovoljstvo da obavim njihovo vjenčanje ukoliko oni zadovolje četiri osnovna uvjeta: (1) da su oboje Ţidovi; (2) da mladenka ode u mikve prije vjenčanja; (3) da hrana na vjenčanju bude košer; (4) da niti jedno od njih nije trenutno u braku s nekim Godina 11 17 Broj 15 Strana

drugim, a ako jest, onda taj prvo mora dobiti Ţidovski razvod. Par se sloţio s uvjetima, međutim "kako bi bila potpuno iskrena" Sharon mi je rekla da je ona bila prethodno udana "no to je bilo samo na 6 sati i bilo je to pogreška, i imam poništenje tog braka i ne ţelim o tome ponovo razmišljati jer je to bila uţasna pogreška s moje strane." Rekao sam joj da u judaizmu nije vaţno da li je netko bio vjenčan 6 sati ili 6 godina ili 60 godina – on ostaje vjenčan sve do smrti supruţnika ili dok ne pribavi Ţidovski razvod. "Ali sud je poništio moj brak, Rabi. Molim vas shvatite to. Bila je to pogreška." "Ţao mi je, ali moraš imati get", rekao sam joj. "Rabi, a što ako ne mogu pronaći tu 'pogrešku'? Jesam li time osuđena zauvijek?" Rekao sam joj "Pomoći ću ti. Hajdemo stupiti u kontakt s Ţidovskim sudovima u Los Angelesu, i oni će nam pomoći da se izvučemo iz ovog

Ovo je vrlo uzrujalo taj par jer bi ovo razdoblje čekanja pomaklo datum vjenčanja iza 5. prosinca. Jedino o čemu su bili u stanju razmišljati bili su njihovi planovi za vjenčanje, njihov medeni mjesec, njihovi izabrani datumi. Danima nisu razumjeli zašto moraju čekati sve do siječnja 2005. da bi se vjenčali. No na kraju su pristali. Nakon nekoliko dana, Andrew i Sharon su me nazvali i rekli da ţele učiniti vjenčanje ispravno u B-ţjim očima, pa su počeli mijenjati svoje vjenčane planove kako bi se vjenčanje odrţalo 23. siječnja 2005. No ipak, negdje u pozadini svojih misli, oni nisu mogli razumjeti zašto B-g odgađa njihovo vjenčanje. Oni to nisu mogli shvatiti sve do 26. prosinca 2004. Andrew i Sharon trebali su to biti posljednji dani njihovog trotjednog medenog mjeseca u otmjenom hotelu na romantičnom otoku u Indijskom oceanu, kojega je 26.12.2004. u potpunosti uništio tsunami Indijskog oceana, i odnio gotovo četvrt milijuna ţivota. Kao što je Andrew kazao, "Najbolji savjet koji nam je Rabi ikada dao bio je da slijedimo propise B-ţje Tore. Uvjerio nas je da će na kraju to biti nama na blagoslov." ■

Strana 17


Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Inventura karakternih slabosti B-g kaţe Mojsiju

nekom drugom ne znači opravda-

da pouči Izraelce o

vati tu osobu. Ali empatija, suosje-

micvi otkupa prve-

ćanje znači biti u mogućnosti vidjeti

naca. Umjesto toga,

stvari iz perspektive druge osobe.

Mojsije im kaţe da se uvijek sjećaju ropstva u Egiptu i Izlas-ka, i tek nakon toga diktira micvu otkupa prvenaca (Izl 13,1-15).

tadin“. Al tadin je izraz u Rečenicama otaca: „Ne sudi drugoga dok se

Rebe mu je odvratio: "Nisam se naprezao?!"

Shvati, kad netko dođe

ne nađeš na njegovom mjestu“. Mo-

i iznese mi problem,

ja majka je uvijek govorila o svetom

da bih mu mogao pomoći ja moram osjetiti taj problem,

Jeruzalemski Talmud kaţe da je

al tadinu, da nikada ne sudimo drugoj osobi ako ne znamo kroz što

vorođenaca (pet šekela) protuvri-

osoba prolazi.

prodala Josipa u ropstvo.

jite, pa niste se naprezali?"

Moja majka je to nazivala „sveti al

iznos koji je određen za otkup prjednost iznosu za koji su braća

Rekao mu je: "Zašto se toliko zno-

Ima jedna zanimljiva priča koju je moj otac običavao pričati o jednom

moram skinuti svoju odjeću i na sebe staviti njegovu odjeću

Ako je vaţno liječenje bolesti,

od naših znamenitih stričeva koji je

prevencija bolesti još je vaţnija.

bio hasidski Rebe. Njegovi sljedbe-

Nastavio je: "Shvati, kad netko

Dobili smo uputu da otkupimo

nici, njegovi hasidi, dolazili bi i iz-

dođe i iznese mi problem, da bih

prvenca u spomen na čudo kada je

nosili mu svoje probleme. Tako je

mu mogao pomoći ja moram osjetiti

B-g udario egipatske prvorođence,

jednog jutra sjedio i primao sve

taj problem, moram skinuti svoju

fenomen koji je bacio faraona na

svoje molitelje, kad je nakon nekog

odjeću i na sebe staviti njegovu

koljena.

vremena njegov pomoćnik primi-

odjeću. Evo, sada osjećam njegov

jetio kako mu je odjeća natopljena

problem. Ali sada mu ne mogu

znojem.

pomoći jer sam previše subjektivan.

Kada je B-g rekao Mojsiju da izdiktira micvu o otkupu prvenca, s pet šekela koji predstavljaju prodaju Josipa, Mojsije je tome kao uvod iznio epizodu s Izlaskom. Kako su uopće Ţidovi završili u Egiptu? Zbog zavisti braće koja ih je navela na gnusni čin prodaje vlastitog brata u ropstvo.

Dakle, kako bih ponovno postao objektivan, moram skinuti njegovu odjeću i ponovo odjenuti svoju odjeću. Sjedio sam tu cijelo jutro odijevajući svoju odjeću, skidajući svoju odjeću, odijevajući svoju odjeću, skidajući svoju odjeću, a ti kaţeš da se nisam naprezao?"

Velike karakterne mane mogu dovesti do bemilosrdnog ponašanja i katastrofalnih posljedica.

Empatija

znači

biti

u

stanju

odjenuti na sebe odjeću drugoga. I to je vaţno u svakom odnosu - to je

Empatija

vaţno između roditelja i djece.

Empatija je pojam koji se treba

Roditelji se sluţe umom odrasle

shvatiti jer neki ljudi smatraju da se

osobe, oni ne mogu znati što dijete

moţe pobrkati između empatije i

osjeća, a suosjećati s djetetom u

sućuti.

roditeljstvu izuzetno je vaţna stvar. ■

Iskazati

Strana 18

osjećaje

prema

Divrej Tora


Biseri hasidske mudrosti „J aakov je kao prethodnicu poslao glasnike svom bratu Esavu..."(Postanak 32,4).

Ovo čitamo uz stih "Čovjek se s njim hrvao" (Postanak 32,25), uz Rašijevo tumačenje da je riječ va-jeavek ("hrvao se") povezana s rječi avak ("prašina"). Postoji debata vezana uz taj stih u Talmudu. Jedno je uvjerenje da je Jakov mislio kako je čovjek s kojim se hrvao neţidov, a drugo da je on mislio kako je to bio rabinski učenjak. To su prilično čudni argumenti... ...Cadik voli Stvoritelja i svako biće na svijetu [kol adam beolam]. Na primjer, Rabi Johanan Ben Zakai je rekao: Ja pozdravljam svaku osobu na trţnici, uključujući i neţidove, prije nego što oni imaju priliku pozdraviti mene (Brahot 17 a). Većina

ljudi nije takva...Samo cadik koji voli sve podjednako ima takvu snagu.

S ve moţe biti sredstvo sluţenja Stvoritelju.

...U stvarnosti, ljubav često nije podjednaka prema svima – Ţidovima i neţidovima. Nečija ljubav prema Ţidovima moţe biti potpuna, dok prema

Ali, što je manje vjere,

neţidovima moţe biti manjkava, moţe još uvijek

ljudi se više okreću

zadrţati doţivljaj onog drugog kao stranca. To je

napornoj i zamršenoj poboţnosti. R. Nahman iz Breslova ■

uvjerenje kako je Jaakov mislio da je njegov protivnik neţidov. Bila je to unutrašnja borba – da oslobodi sebe od tragova prašine [osjećaja da je netko drugi stranac]. Slično tome, uvjerenje kako je Jaakov mislio da je čovjek s kojim se zavadio učenjak, podrazumijeva kako njegova ljubav za tog čovjeka nije bila potpuna. To je zato što je Jaakov spoznao da taj učenjak još uvijek nije usavršio sve svoje karakterne osobine. Jaakov ga je volio, ali ta je ljubav još uvijek bila nepotpuna zbog tih nedostataka. To je smisao stiha, "Čovjek se hrvao s njime sve do svitanja (alot hašahar)." On se borio da odstrani tamu (šhorut) u tom čovjeku, kako bi ga u potpunosti mogao voljeti.

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 15 Strana

R. Elimeleh iz Liženska ■ Strana 19


Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Organski Ţidovi

Uvijek mi je izgledalo čudno što usred zime čitamo o Izlasku iz Egipta. Vani je zaleđeno i hladno, i (konačno!) smo završili s periodom blagdana. Kod mene Pesah priziva uspomene na dane koji svakim danom sve dulji, te na početak proljeća. Zapravo, u svemu tome ima jedna velika pouka. Kada je riječ o doţivljavanju nečeg fizičkog, vrijeme i mjesto su apsolutno nuţni. Budući da su Tora i u njoj određeni praznici po svojoj prirodi duhovni, oni nemaju takva ograničenja i mogu se primjenjivati tijekom cijele godine. Tako mi ovaj tjedan čitamo o velikom izlasku iz Egipta. Kad je konačno kucnulo vrijeme izbavljenja, Ţidovi su bili toliko brzo otpremljeni da nisu imali vremena ispeći pravi kruh, pa su umjesto njega ispekli maces (Izlazak 12,39). Razlika između macesa i običnog kruha je naizgled mala: kruh ima vremena da fermentira i digne se, dok se maces peče "onakav kakav je - neuskvasan". Zanimljivo je da naši mudraci poučavaju da su kolači koje je Ţidovski narod ponio iz Egipta imali isti ukus kao čudesna mana koja je padala s Neba, kada su se Ţidovi

utaborili u pustinji (Kidušin 38). Naši mudraci otkrivaju da razlika između to dvoje nije samo u procesu kemijske fermentacije – već i u duhovnoj fermentaciji koju svatko od nas doţivljava. Maces se sastoji od osnovnih sastojaka i ničeg drugog. Gornji stih završava riječima "i tako nisu sebi spremili poputninu". Ovo predstavlja "organskog" Ţidova koji ţivi s punim pouzdanjem i vjerom da B-g vodi glavnu riječ. S druge strane, hamec (kvasno) predstavlja "prerađenog" Ţidova koji je svom umu dopustio da fermentira s uvjerenjem da priroda obavlja svoje. On ţivi svoj ţivot vjerujući da kontrolira sve i da njegovi napori određuju njegovu sudbinu. On je u zabludi jer iz velikih čudesa učinjenih u Egiptu vidimo da B-g upravlja svijetom; samo se čini kao da je On skriven iza zastora prirode. Istina, svi se mi moramo truditi, ali ishod, određuje isključivo B-g. Slično tome, mi vidimo da ima toliko lijepih i egzotičnih stabala i biljaka širom svijeta koje niču iz običnog sjemena i rastu bez ikakvog djelovanja čovjeka!

Zohar objašnjava da maces predstavlja drvo ţivota, a hamec predstavlja drvo znanja. Kad je Adam jeo s drveta znanja, bio je proklet da zarađuje za uzdrţavanje u znoju svog lica. Da, svi mi moramo raditi ali također moramo shvatiti da naš naporan rad ne stvara naš uspjeh. Naš uspjeh određuje samo B-g. Ako ţelimo biti uspješni, moramo se izravno pribliţiti B-gu i vjerovati u njegove mogućnosti.

Zohar tumači da maces predstavlja drvo života, a hamec predstavlja Mi smo dobili blagoslov time što smo primili svetu Toru. Tora je protuotrov za naše slabosti i probleme, i izvor je naše snage i sreće. Iako nemamo mogućnost da učimo čitav dan, nuţno nam je da budemo ohrabreni iz Tore i izdvojimo si što je moguće više vremena da ju proučavamo. Također, Adamovo prokletstvo moţemo preobraziti u blagoslov. Kada ne učimo, umjesto da lutamo naokolo i traţimo nevolje, moţemo se okupirati radom u skladu s etikom Ţidovskog zakona, i na taj način ostati povezani s našim Ocem na Nebu, te zaštićeni od Zmije na zemlji. A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Obavijest u vezi nastavka prijevoda knjige Nisana Mindela, Moja molitva .... a što se mene tiče (My prayer ...as for me) - Šabatne molitve Zbog odsustva prevoditeljice privremeno ćete biti uskraćeni za te tekstove. B’’H nastavak uskoro slijedi.

Strana 20

Divrej Tora


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BO

Paraša Bo signalizira treći tjedan novog razdoblja duhovnog rada ŠoVaVIM, početnim slovima naziva šest parašot koje opisuju egzodus. Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu prigodu da sebe dovedemo na više i dareţljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Ţelimo vam svima uspjeha! Tijekom protekla dva tjedna spominjali smo da je, prema kabali, ovo posebno razdoblje, Vrijeme ŠOVaVIM (prva slova prvih šest parašot knjige Izlaska) - u kojem su nam nebesa otvorena i omogućavaju baš svakome od nas da postigne svoj vlastiti Izlazak i pravu slobodu. Što se tiče prve riječi paraše Bo "Onda Vječni reče Mojsiju: Dođi faraonu" - Zohar objašnjava da jednako onako kako doţivljavamo prepreke u našem fizičkom svijetu, tako i u duhovnom svijetu postoje sile odlaganja i prepreka. Međutim, ponekad osjetimo da smo samo zbog tajanstvenog nadgledanja – mističnog nadzora ili čuda - uspjeli prevladati neku prepreku. Zohar objašnjava da postoje anđeli čuvari, ali također i anđeli koji ometaju, skreću paţnju, i svatko od nas akumulira, nakuplja te anđele prema pravilu "akcije i reakcije". Ako je netko postupio u pozitivnom smislu davanja, ljubavi i dijeljenja s njegovom/njezinom okolinom, te radnje stvaraju anđela čuvara u višim svjetovima. Međutim, ako smo djelovali negativno, takvo ponašanje je stvorilo anđele koji ometaju, skreću paţnju, a koji imaju moć da sabotiraju i odgode blaţenstvo. Ipak, dane su nam tri različite mogućnosti tijekom godine da iz svojih ţivota očistimo te anđele koji ometaju - na Roš Hašanu, u vrijeme

Godina 11 21 Broj 15 Strana

Šovavim i na Pesah. Kada odlučimo ove anđele ignorirati, umjesto da se borimo protiv njih, mi bivamo osuđeni da s njima ţivimo i zauvijek budemo njihovi robovi. U tim posebnim periodima na snazi su posebne sile u svemiru koje nam mogu pomoći da doţivimo svoj vlastiti Izlazak - izlaţenje iz našeg uskog ograničavajućeg mjesta, mjesta praznovjerja, predrasuda i negativnih osjećaja. Stoga, i pogotovo sada, B-g je rekao Mojsiju "... Dođi faraonu" Idite faraonu bez straha i uhvatite se u koštac sa svim svojim demonima, i ako to odlučite učiniti svim svojim srcem, onda će vam anđeli čuvari koje ste nakupili pomoći u tome. Mi moramo vjerovati da se moţemo nositi sa svojim strahovima, i onda će rješenje doći odozgo. To je suština triju spomenutih mogućnosti. Paraša (Priča) Bo čita se tijekom mjeseca ševata - Vodenjaka. Vodenjak (na hebrejskom Deli) dolazi od riječi lidlot (crpsti), što znači da znak Vodenjaka ima sposobnost za nas crpsti snagu i znanje kako bi smo se promijenili i postigli istinsku slobodu. Kabalisti objašnjavaju da postoji dvanaest različitih kombinacija za B-ţje ime - JHVH )‫)יהו"ה‬. Svaka kombinacija predstavlja jedan mjesec, a ona koja se odnosi na Vode-

njaka je HJVH (‫ )היו"ה‬što su počet-na ■ slova retka "... a ako ga uopće i pretvori onda će oba ..." (" ‫המר ימירנו והיה‬ )‫)" הוא‬. Ovaj redak pokazuje da ovaj mjesec imamo posebnu priliku da promijenimo svoje ţivote. Kako bismo postigli istinsku transformaciju mi moramo biti potpuno uvjereni da smo sposobni riješiti se svog faraona jer smo zasluţili bolje. Kad uspijemo razbiti sve naše prepreke i otkloniti naše predrasude u vezi samoga/e sebe, osjetit ćemo snagu i zadovoljstvo, i upravo to je snaga paraše Bo. U retku "Ovaj mjesec će vam biti početak mjesecima; biti će prvi mjesec u godini za vas" (Izl 12,2) – riječ "vas" se spominje dva puta u smislu "vaše", da je vlast nad našim ţivotima u našim rukama. Kasnije je rečeno "I jest će meso te noći, pečeno na vatri i neukvasan kruh; s gorkim travama jest će ga". Zohar objašnjava da je kruh simbol sebičnosti i ponosa, i da bismo ga pretvorili u nešto što neće činiti nikakve štete trebali bismo napraviti maca - beskvasni kruh. Prema kabalistima, maca - beskvasni kruh je lijek za ponos i sebičnosti koje su paravan za strahove i ljutnju. Ovo je vrijeme za "Dođi faraonu". Sada imamo pomoć iz viših svjetova da se očistimo od sveg zla unutar nas. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ŠEVAT Ševat je jedanaesti mjesec astrolo-

duhovno bogatstvo iz gornjih svje-

ške godine, a njegov je znak Vode-

tova. Svi zimski (astrološki) znakovi

njak.

imaju biti „posude“ – ţelja i potreba da primaju i budu ispunjeni.

Kabalisti nas uče da svaki mjesec kontrolira duhovna frekvencija koju

U svakom godišnjem dobu tri

predstavlja jedna od permutacije

astrološka znaka stvaraju poravna-

B-ţjeg imena, Tetragrama - ‫יהו"ה‬.

nje triju energetskih sila – koje se u kabali nazivaju desna, lijeva i cen-

Prema Zoharu svaka je permuta-

tralna kolona (odnosno: plus, mi-

cija kodirana u početnim slovima

nus i neutralno). Vodenjak je drugi

određenog biblijskog retka. Permu-

zimski znak (lijeva kolona, minus),

tacija za ševat je ‫( היו"ה‬he jod vav he) i

što znači da sadrţi vrlo jake sile

to je kodirano u u početnim slovima

privlačnosti, izvlačenja i ţelje ■ za

retka - "‫( "המר ימירנו והיה הוא‬..."ako se

primanjem. Otuda dolazi snaţna

ipak zamijeni, neka je onda i jedno i drugo posvećeno ..." - Lev 27,33), što

prema stvarima koje sve ostale ljude

upućuje na snagu ševata da napravi

povezuju sa zemljom - prema navi-

preobrazbe i donese promjene u naš

kama, tradicijama, obvezama, itd.

ţivot.

Oni granice moraju zamjeniti slo-

"Bnei Yissaskhar", kabalist iz 19. stoljeća, tvrdi da je Vodenjak znak Izraela. Tora nam govori da ime praoca Jakova potječe od riječi akev ‫( עקב‬peta) s obzirom na to da se kod

rođenja drţao bratu za petu pokušavajući prvi izići. Peta je najgrublji i najniţi dio ljudskog tijela i ona nas povezuje sa zemljom. Tora nam također govori da nakon što se Jakov cijele noći borio s anđelom,

bodom. Zašto baš u ševatu? "Bnei Yissaskhar" objašnjava da je glavna aktivnost vrča (Vodenjak je na hebrejskom dli – vrč) da pumpa i izvlači vodu. To je njegova uloga povući iz jednog mjesta na drugo, i u mjesecu ševatu nam omogućuje da obilje i blaţenstvo iz gornjih svjetova donesemo u svoj ţivot.

ambicija Vodenjaka, njihova sklonost da se fokusiraju na ostvarivanje svojih ciljeva, te njihova tvrdoglavost i teškoća da ih se uništi. Budući da pripadaju elementu zraka

kojeg

karakterizira

veliki

intelekt, to također objašnjava veliku ţelju Vodenjaka za znanjem. Ovo pretpostavlja dvije suprotne strane Vodenjaka. S jedne strane, oni su vrlo sebični, individualistički i uvijek zaokupljeni sobom. Oni ne mogu biti suzdrţani ili ograničeni. Njihova sloboda je za njih od suštinskog značaja, i ukoliko je potrebno,

anđeo je bio primoran da ga blago-

To je ujedno i razlog zašto je ovaj

oni će se boriti i trsiti da razbiju

slovi, kako bi se oslobodio, pa je

vrč simbol roga izobilja u mnogim

zidove i prepreke koje su drugi

Jakovu promijenio ime u Izrael

astrološkim tradicijama.

postavili oko njih. Također moţemo

‫ישראל‬, što je kombinacija riječi ‫לי ראש‬

(moja glava). Znači da je peta bila podignuta da bude glava, a to ukazuje na sposobnost Vodenjaka da prođe iznad granica i prevlada ograničenja i granice. Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka nemaju tolerancije Strana 22

Prema kabali svako godišnje doba predstavlja jedno od slova u B-ţjem imenu, Tetragramu - ‫יהו"ה‬. Proljeće predstavlja slovo ‫( י‬jod) i tako dalje sve do zime koju predstavlja slovo ‫(ה‬he). Ono simbolizira naš svijet,

„posudu“ koja prima i akumulira

vidjeti kako tijekom

posljednjih

stoljeća jedan za drugim padaju zidovi ropstva, dok čovječanstvo postiţe neslućene razine slobode na području ljudskih prava, tehnologija i politike. S druge strane, Vodenjaci vole ljude i lako se druţe s Divrej Tora


(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni

Zohar - švat

njima; međutim, njihova sebična narav sprječava ih da se emocionalno obaveţu. To objašnjava zašto u našem naraštaju, poznatom kao doba Vodenjaka, ljudi imaju tendenciju da napuste tradicionalnu obiteljsku

strukturu

zbog

svoje

karijere, u kojoj imaju puno poznanika, ali malo bliskih prijatelja. Prema Sefer Jecira (Knjizi stvaranja) – koja se pripisuje praocu Abrahamu – građevni elementi svemira se sastoje od 22 različite frekvencije, duhovne snage koje su predstavljene s 22 hebrejska slova. Svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo vlada planetom koja dominira znakom. Drugo slovo vlada astrološkim znakom mjeseca. Planeta u ševatu je Saturn i njime vlada slovo ‫( ב‬bet). Njegov je astrološki znak Vodenjak, a njime vlada slovo ‫( צ‬cadik).

na Tu BeŠevat (15 ševat, puni mjesec

tako isto i Vodenjaci idu protiv pri-

u Vodenjaku) - novoj godini drveća

rode, a što je prihvatljivo. To je sna-

Ljudi rođeni u znaku Vodenjaka

- na ilan (drvu). Brojčana vrijednost

ga ţivota - biti kretivan i originalan.

također se povezuju s izbavljenjem i

(gematrija) riječi ilan (drvo) je 91, što

To je svrha svih nas, da se poveţe-

dolaskom Mošijaha. Veza između

je veza između B-ţjeg imena, Tetra-

mo s obiljem koje nam nudi doba

njih je ogromna glad za povlače-

grama ‫יהו"ה‬, koje predstavlja gornje

Vodenjaka, sa stablom ţivota i sa

njem znanja iz svemira. Znanje je

svjetove, i numerička mu je vrijed-

dolaskom Mošijaha. Kako je rekao

moć, a također i temelj istinske

nost 26, i B-ţjeg imena ‫ אדנ"י‬koje

Rav Ashlag, utemeljitelj modernog

slobode. Izbavljenje će doći kad svi

predstavlja naš materijalni svijet i

kabalističkog

budemo cadikim (pravednici) – oda-

njegova je numerička vrijednost 65

osoba jedinstvena i njezina je svrha

tle dolazi slovo cadik (ili cadi) ‫ – צ‬kad

(što zajedno čini 91).

da na naš svijet donese nešto što

svi svoje sebične ţelje pretvore u primanje samo u svrhu dijeljenja.

Fizičko stablo predstavlja duhovno stablo ţivota. Isto kao što materi-

Slovo ‫( צ‬cadik) predstavlja duhov-

jalno fizičko drvo ima otkriveni dio

nu moć iza Vodenjaka, koji također

(deblo i grane) i sakriveni dio (kori-

predstavlja vezu između gornjih

jene), takva je i naša stvarnost - naše

duhovnih svjetova i našeg materijal-

tijelo i naša duša. Na isti način kao

nog svijeta. Ta povezanost se očituje

što stablo raste suprotno gravitaciji,

Godina Broj 15 Page 11 Strana 23 23 Broj 15

pokreta,

svaka

je

samo ona moţe donijeti. I kada će svatko od nas ispuniti svoju sudbinu i podijeli je s ostatkom čovječanstva, doţivjet ćemo konačno izbavljenje, a doba Vodenjaka će doći do svog završetka, svoga ispunjenja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 23


Iz d

g aće

om

a tisk POITIKA

Obvezne školske ekskurzije u muzeje Holokausta? Deutsche Welle 13.1.2017 Zbog rastućeg antisemitizma njemački stručnjaci raspravljaju o obveznim posjetima mladih izbjeglica memorijalnim centrima posvećenim stradanju Židova u Njemačkoj. Ali, neki misle da bi obveza bila kontraproduktivna. Matthias Heyl je zabrinut. Ne smije se očekivati da "takvo spomen-obilježje može izazvati pedagoški efekt marijanskog ukazanja" i da će "za dva i pol sata pomoći u suzbijanju desničarskog ekstremizma, antisemitizma i sličnih pojava". Heyl je povjesničar i zadužen je za edukativni segment spomen-obilježja u Brandenburgu. On ima dugogodišnje iskustvo u radu sa skupinama posjetitelja u Ravensbrücku i drugim mjestima. U razgovoru za Deutsche Welle on upozorava da se posjeti spomen-područjima nacionalsocijalističkih zvjerstava ne trebaju nametati. Raspravu o obveznim posjetima bar jednom spomeniku na mjestima bivših koncentracijskih logora pokrenula je državna tajnica Berlina Sawsan Chebli (SPD). Ona je to u jednom intervjuu nazvala „smislenim, da svi koji žive u ovoj zemlji obvezno bar

jednom u životu posjete spomenik posvećen stradanjima u koncentracijskim logorima". To bi važilo i za migrante. Stoga bi takvi posjeti trebali postati dio integracijskih tečajeva. Pozadina toga je učestalost antisemitskih incidenata, koji su djelomice i ne isključivo povezani s izbjeglicama. Pojavljivali su se i natpisi o dramatičnim napadima na židovske učenike, od kojih su neki čak doveli i do toga da su adolescenti napustili svoju školu. Američki židovski odbor (AJC) je u jednoj opsežnoj studiji pojasnio ovu temu. Brojne škole vode svoje učenike na mjesta na kojima su se događali stravični zločini. Učiti iz njemačke povijesti Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster podržao je zahtjeve za obveznim posjetima mladih memorijalnim centrima posvećenim koncentracijskim logorima. Uz odgovarajuću pripremu, svi učenici viših razreda trebali bi posjetiti takve ustanove. Ovo se odnosi i na migrante koji su došli u Njemačku, izjavio je Schuster za Deutschlandfunk. Svatko tko je iskusio bijeg i raseljavanje, može shvatiti kuda vode progoni i mržnja, rekao je on. Upravo to je razlog za zabrinutost Matthiasa Heyla. On je u razgovoru za Deutsche Welle govorio o riziku

od "ponovnog traumatiziranja nekih koji dolaze ovamo s užasnim iskustvima rata i progona". To, prije svega, nije najjeftinija varijanta, kaže on, da se baš na početku posjeti memorijalni centar. Njegovi suradnici su, kako kaže, takve situacije doživjeli nekoliko puta tijekom proteklih godina, kada su adolescenti, čije su obitelji došle u Njemačku tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji, posjetile bivši logor. Kod njih su se pri tom slike vlastite patnje ponovo traumatično pojavljivale. I sam je više puta doživio da posjeti skupina mladih nisu dobro pripremljeni. Jednostavno nije dovoljno samo reći: "Oni žele živjeti ovdje - stoga bi se trebali baviti i lošom stranom naše povijesti." To bi bilo "koliko ispravno, toliko i pogrešno". Učenici moraju ići dragovoljno. Inače posjet može biti kontraproduktivan. Mogu li ti posjeti suzbiti antisemitizam? Poput Heyla, o ovoj temi su se izjasnili i brojni drugi odgovorni i zaduženi za spomen-obilježja u Njemačkoj. Oni ukazuju i na iskustva iz doba DDR-a,

Page 24 Strana 24

Divrej Tora

kada su bili obvezni posjeti koncentracijskim logorima. Neki put se izražava i zabrinutost da bi se tijekom posjeta spomen-obilježjima tamo moglo izraziti i ono što su tečajevi integracije i škole omogućili: sveobuhvatno posredovanje povijesti i klasifikacija onoga što se dogodilo. To se ne može samo riješiti posjetom memorijalnom centru i s dva i pol sata boravka na licu mjesta. Nekima, kaže on, "vrlo brzo je jasno" da se radi o planskom "uklanjanju anti-izraelskih i antisemitskih stavova izbjeglica tijekom posjeta takvom spomeniku. No, to nije najsretniji izbor". Može biti da će doći do temeljitijih promišljanja o školskom sektoru. Predsjednik Konferencije ministara kulture (KMK), ministar obrazovanja Tiringije Helmut Holter (Ljevica), rekao je Evangeličkoj novinskoj agenciji (EPD) da nije isključeno da će se o ovoj temi raspravljati na KMK-u. Također bi se moglo raspravljati i o tome zašto bi, suprotno praksi u drugih strukama, princip dobrovoljnosti trebao imati prioritet. Holter sam favorizira dobrovoljnu odluku, jer princip "ti moraš" ne funkcionira. Bilo bi, istakao je on, bolje uvesti poticaje kako bi mladi ljudi sami za sebe otkrili tu temu i bavili se njome. ■

Godina 11 Broj 15


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.