2-04 - Divrej Tora - Bešalah 5780 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 13 Broj 16

Zagreb, šabat 8. veljače 2020. - 13. švata 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Bešalah

B’’H

Šabat Bešalah Jeruzalem 16:43

17:57

Zagreb

16:51

17:53

Rijeka

16:59

18:01

Split

16:54

17:56

Dubrovnik 16:50

17:51

Vinkovci 16:41

17:43

Sarajevo 16:46

17:48

Doboj

16:45

17:47

B. Luka

16:49

17:51

Beograd 16:35

17:40

Novi Sad 16:37

17:42

Subotica 16:36

17:42

Zrenjanin 16:34

17:40

Niš

16:33

17:36

Beč

16:44

17:46

Frankfurt 17:10

18:12

Edison, NJ 17:04

18:06

Sommersione dell'esercito del faraone nel Mar Rosso, Andrea Previtali (1480 – 1528)

(Šemot 13,17 - 17,16) Ubrzo nakon što je djeci Izraelovoj do-

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 11.2.2020.

pustio da napuste Egipat, faraon je jurnuo za njima kako bi ih prisilio na povratak, pa su se Izraelci našli u stupici izme-

đu faraonove vojske i mora. B-g kaže Mo-

Alot Hašahar

5:03

Najranije Talit

5:37

se razdvaja i Izraelci prelaze, a onda se

Nec Hahama

6:31

opet zatvara nad egipatskim progonite-

Najkasnije Š’ma

9:19

ljima.

Zman Tefila

10:16

Hacot

12:08

Minha Ketana

15:25

Plag Haminha

16:36

Šekia

17:46

Cet Ha-kohavim

18:28

Broj 16

šeu da digne svoj štap iznad vode; more

Moše i Izraelci pjevaju B-gu pjesmu zahvalnicu. U pustinji narod žeđa i gladuje, i neprestano prigovara Mošeu i Aharonu. B-g na čudesan način gorke vode Ma-

re pretvara u slatke, a kasnije Moše udar-

cem po stijeni učini da iz nje voda poteče; učinio je i da mana pada s neba svakog jutra prije svitanja i da se prepelice pojavljuju u taboru Izraelaca svake večeri. Izraelci dobivaju uputu da petkom skupljaju dvostruku količinu mane jer je

na Šabat, dan kojeg je B-g proglasio danom počinka, neće biti. Neki nisu poslušali i krenuli su skupljati manu sedmog dana, ali nisu ništa našli. Aharon je u ćupu sačuvao malu koli-

činu mane kao svjedočanstvo budućim naraštajima. U Refidimu narod napadaju Amalećani. Porazile su ih Mošeove molitve i vojska s kojom je Jošua na njih krenuo. ■ Prevela Dolores Bettini

 D ivr ej Tora , B’’ H, p r ip re ma i ur eđu je: Va tr os la v I va nu ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim –

njega se može otići nakon što se

13,17-14,8

uroni u mikve da se oslobodi

“Kad Par’o otpošalje Narod…”, B-g ih vodi okolnim putem da spriječi

da među njima nastane panika i da se vrate u Egipat. Moše, održi obećanje koje su braća dala Josefu, te zajedno s Narodom iz Egipta uzima i Josefove posmrtne ostatke. Midraš nam kaže da su Egipćani Josefove kosti sakrili u Nilu, kako bi spriječili Izraelce da napuste zemlju. Josefov se lijes čudesno u pravi čas pojavio na površini, tako da ga Narod može uzeti sa sobom kada je odlazio. Učimo da je Josef zaslužio da bude prenesen u Erec Jisrael i da tamo bude sahranjen time što je organizirao pogreb svog oca. Moše je pak, dobio najveću počast – sam B-g se pobrinuo za Mošeov pogreb, kao nagradu za brigu koju je on pokazao

Josefove

posmrtne

ostatke. Gemara nas uči da je prisutnost mrtvog tijela – a dakako i onoga tko je onečišćen doticajem s mrtvim tijelom – dopuštena u “Levitskom taboru“, a zabranjena je samo na području Mikdaša. To učimo iz činjenice da je Moše uzeo Josefove kosti “sa sobom”. Ova halaha danas je važna u pogledu dozvole da se na Brdo Hrama popne na ona području na kojima nije stajao Hram i njegovo predvorje. Brdo Hrama – onaj dio koji je izvan područja Mikdaša – ima status Levitskog tabora, i na

Strana 2

“nečistoće koja dolazi od tijela“. (Onečišćenje od mrtvog tijela ne

može se ukloniti bez napitka od para aduma – uz određena ograničenja.) Osoba koja pazi na halahu

putovanju, Mirjam u čast. Time što

prije nego li se uspne na Brdo

nas nije izveo na prirodan način,

Hrama

izvan svake je sumnje da je uistinu

treba

konzultirati

rabanim koji ga osobno poznaju.

B-g bio taj koji nas je izveo iz Egipta.

B-g je Narodu osigurao pratnju u vidu stupa od oblaka danju i vatrenog stupa noću. B-g govori Mošeu o Svom planu da povede Narod na

takav način da će Faraon krenuti u

To je suštinski temelj judaizma. Ne samo da smo izišli iz Micrajima, već da je B-g bio taj koji nas je izveo iz ■

njega. Ne samo da nas je izveo, već

je i narod bio toga potpuno svjestan.

potjeru za njima u promašenoj nadi

Levi – druga alija – 6 p’sukim –

da ih vrati u Egipat. Kada je Faraon

14,9-14

bio obaviješten (od strane doušnika koje je poslao da se pridruže Izra-

elcima) o tome gdje se Narod nalazi, on (uz B-žju pomoć da njegovo srce učini “teškim” i “sigurnim”) sa sobom uzima strahovitu vojnu silu i daje se u potjeru za Narodom

Izraela.

Moćna egipatska vojska daje se u potjeru za Narodom. Kada ih Narod spazi kako dolaze, to ga užasno prestraši jer nisu imao kamo pobjeći. Jadaju se Mošeu da bi im bilo bolje da su pomrli u Egiptu. Moše umiruje Narod, ohrabruje ih da se ne pla-

še, obećava im da će se B-g boriti u

“A B-g im ne dopusti da krenu

njihovo ime, te im kaže da će Egipat

Dereh Erec P’lištim. Doslovce, oni ni-

uskoro propasti.

su krenuli izravnim putem prema teritoriju Filistinaca. Jedan komenta-

tor ukazuje na zanimljiv draš temeljen na igri riječi. B-g nije izveo Narod iz Egipta na dereh erec, na normalan, prirodan način. Normalno, kruh dolazi iz tla; Izraelskom naro-

du B-g kruh šalje odozgo. normalnim

okolnostima,

voda

dolazi odozgo; B-g je Izraelski narod vodom snabdjevao odozdo, iz čudesnog Vrela koje ih je pratilo na

Može se pretpostaviti da je ovo što se događa razjašnjenje u vezi toga tko je izveo Izraelski narod iz Egipta. Faraon je zapravo mislio da je on pustio Narod da ode – da ga je potjerao iz Egipta. To čak tako i izgleda na početku ovotjedne sedre. B-g je uredio da Faraon pohita za njima. Tada su mu zbivanja – a i nama također – pojasnila da je B-g, i jedino B-g, Onaj koji nas je izveo iz Egipta.

Divrej To ra

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Š’liši – treća alija – 11 p’sukim –

Narodom sada se premjestio izme-

žnije, ovaj vjetar (i slični elementi

14,15-25

đu Židova i egipatske vojske koja ih

vezani uz druga čuda) omogućuju

je progonila, sprečavajući na taj na-

da se lakše povežemo i više cijeni-

čin da dođu u kontakt.

mo sama čuda. Pucnuti prstima

B-g “pita” Mošea zašto Narod viče; neka samo nastave ići dalje. Naši nas učenjaci podučavaju da postoje trenuci koji nas potiču na molitvu, a postoje i oni koji nalažu da se nešto poduzme. Ponekad se moramo koristiti dugim molitvama i molbama; pokatkad kratka moli-

tva ne samo da je dovoljna, već bi previše riječi bilo i kontraproduktivno. B-g kaže: ma tic’ak Eilai, zašto Mene pozivaš? Ma se piše mem-he. Mem predstavlja 40 dana i 40 noći

koje je Moše proveo moleći se za Narod nakon grijeha sa Zlatnim teletom. Mem predstavlja dugu molitvu. He simbolizira jednostavnu ali riječitu molitvu od pet riječi za

ozdravljenje Mirjam od cora’at, koju

Moše podiže ruku iznad mora i B-g

učini da snažan istočni vjetar puše čitave noć, i razdvoji vodu. Izraelski narod ulazi u more idući po suhoj zemlji i između vodenih zidova. Egipat odvažno kreće za njima.

Oholo ponašanje Egipćana odjednom se pretvori u strah i paniku

donosi rezultate suviše brzo da bismo uspjeli porazmisliti o tome što s događa. Jedna noć za razmatranje o tome što se dešava, još je više osnažila poštovanje Djece Izraelove prema onome što se događalo, što se događa i što će se događati.

kada im borna kola ostanu bez

R’vi’i – četvrta alija – 32 p’sukim –

kotača i zaglibe u morskom dnu.

14,26-15,26

(Tu nailazimo na oštru suprotnost u odnosu na potpuno suhu zemlju kojom kroče Izraelci.) Egipat konačno (i prekasno) priznaje B-ga, ne samo u ovom trenutku, već i za sve ono ranije, kao Onoga koji se borio za Izrael u Egiptu.

Moše sada dobija uputu od B-ga da

još jednom podigne svoju ruku nad morem tako da se vode mogu vratiti. On čini tako i Egipćani se utope. Narod je, međutim, uspio proći kroz more i sada je ushićen svojim

spasenjem. Oni zadobijaju istinsku

je dobila kao kaznu zbog toga što je

Koja je bila svrha snažnog vjetra

vjeru i pouzdanje u B-ga i Mošea,

o Mošeu govorila bez poštovanja.

koji je puhao čitave noći? Nije li B-g

Njegovog slugu. (Rambam kaže da

mogao razdijeliti more tako da puc-

je potpuna, čvrsta i trajna vjera u

ne prstima? Odgovor glasi: Narav-

B-ga bila zadobivena na Sinaju. Na

no da jest. No, noćna priprema za

ovom mjestu moramo reći da je ov-

čuda koja su uslijedila po danu slu-

dje zadobivena vjera bila velika, no

žila su u nekoliko svrha. Egipćane je

još uvijek ne i trajna.) Sada slijedi

to uljuljkalo u lažan osjećaj sigur-

Pjesma o moru.

A ponekad, nisu primjerene ni kratka niti duga molitva. Ovaj trenutak

Izlaska, nalagao je da se poduzme odlučan čin. Pokrenite se! Ima još jedan primjer, kasnije u Tori, kad su se Moše i Aharon bez odgađanja bacili u akciju da zaustave pomor

koji je počeo desetkovati Narod. B-g kaže Mošeu da podigne svoju ruku nad morem i da ga rascijepi, tako da će Narod moći proći kroz njega suhom zemljom. B-g obavje-

štava Mošea da će ponovo otvrdnuti srca Egipćana tako da oni nastave svoju potjeru. Egipćani će na kraju spoznati B-žju moć. Anđeo čuvar (stup od oblaka) koji je išao pred Godina 1 3 3 Broj 16 Strana

nosti jer se događalo nešto što su mogli objasniti. Oni nisu željeli prihvatiti da B-g Izraela vrši čudesa za Svoj narod. Bez ikakve sumnje, njihovi su vračevi objasnili pustinjske vjetrove i čime oni mogu rezultirati, itd. Među Židovima, uvijek

ima i onih pojedinaca koji ne žele priznati da B-g ima silnu moć. Oni će uvijek pronalaziti svoje “opravdanje“ u prirodnim elementima čuda. A možda nam, i to je najva-

Vama za informaciju… Pjesma o

moru napisana je na za Toru jedinstven način. Stupci u kojima je zapisana širi su od ostalih stupaca u Sefer Tori. Pet je redaka običnog teksta na vrhu stupca, iza čega slijedi prazan red. Stupac započinje s riječju haba’im u svim sifrei Tora (tradicijama pisanja). To je jedan od samo 5 stupaca koji ne započinju s vav (tako je u najvećem broju Tora, Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

no ima nekih koje nisu vav-Tore). Za

na. Narod je time fasciniran, pa ka-

prazna polja se kaže da skrivaju

da upitaju Mošea on im objasni sva

duboke tajne Znanja Tore.

pravila i procedure koje je B-g postavio.

Ono što čini Pjesmu o moru toliko

Unatoč tome što im je bilo rečeno da

posebnom je da je ona izravno citi-

ranje Izraelskog naroda koje je B-g od riječi do riječi stavio u Svoju Toru. Drugim riječima, ostali dio Tore napisao je B-g; mi smo napisali ovaj dio. To je nadahnuti odlomak koji je

postao sastavni dio naše svakodnevne molitve. Komentatori naglašavaju glagolsko vrijeme koje se koristi na početku Pjesme: Tada će Moše i Djeca Izra-

do našeg čitanja Tore u ponedjeljak i četvrtak, tako da u našem lutanju po duhovnoj pustinji života, nećemo hoditi 3 dana bez duhovne vo-

mana neće padati na šabat, bilo je nekih koji su izišli tražiti manu. B-g “uzme na znanje” ovaj iskaz pomanjkanja vjere.

de. To je samo jedna od “svrha”

U uputu o mani uključena je i zapo-

dobro poznate analogije između

vijed da se ne “napušta svoje mjesto

Tore i vode.

na sedmi dan (kako bi se sakupljala

Hamiši – peta alija – 11 p’sukim – 15,27-16,10

mana)”. Ona nije bila samo pravilo za taj naraštaj; ona je jedna od ■ 613 micvi – micva o t’hum šabat.

elova pjevati… Ovo se uzima kao

Narod potom putuje do Eilima. a od

jedna od nekoliko aluzija na kon-

tamo u Midbar Cin, na putu prema

cept

Sinaju. Ovaj put, oni se žale da im

Čovjek neće napustiti svoje mjesto

manjka hrane. B-g govori Mošeu o

na sedmi dan. Učenjaci se ne slažu

mani kojom će On uskoro snabdije-

oko toga da li je ovaj pasuk zapovi-

vati Narod. Moše kaže Narodu da

jed u vezi šabatnih granica, ili je on

će uskoro vidjeti kako B-g čuje i us-

potaknuo učenjake da ograniče naše

lišava njihove prigovore. Mana nije

“putovanje” na šabat. Rambam tvr-

samo hrana koja će hraniti narod

di da je t’hum šabat biblijska zapo-

tijekom njihovog putovanja, ona je i

vijed. Rambam smatra da Tora za-

ključni ispit vjere koju ljudi trebaju

branjuje da se hoda više od 19 km

imati u B-ga. Mana je trebala padati

(24.000 amot) od vlastitog “šabatnog

svakodnevno, osim na šabat, i nije je

mjesta”. Ovo se podudara s dulji-

t’hi’at hametim,

uskrsnuće

mrtvih, kojeg nalazimo u Tori. U Sefer Hahareidim je pisano da

“onaj koji kaže Pjesmu o moru naglas i s radošću, on je kao da je sam bio izašao iz Egipta u tom trenutku – i njegovi će grijesi biti oprošteni.” Zaslugom Pjesme o

moru, B-g je Narodu razdvojio more i oprostio im njihove grijehe.

S gledišta micve

Narod nastavlja svoje putovanje i tri

bilo dopušteno sačuvati preko noći

nom i širinom Izraelskog tabora u

dana ne uspijeva pronaći vodu. Ka-

(osim onoga što padne u petak).

pustinji. Budući da je to kontekst

da je ipak nađu, gorko (ovo je na-

Ovo je pomoglo neprestanom jača-

zapovijedi o kojoj se govori, Ram-

mjerna igra riječima) se žale što je

nju naše vjere u B-ga - ta potreba da

bam daje da je ograničenje koje Tora

ne mogu piti. B-g uputi Mošea da

se “pouzdaje” u Njega svakog poje-

postavlja 19 km.

izvede čudo čime voda postaje slatka.

dinog dana.

Međutim, učenjaci su uvelike skra-

Osim doslovnog značenja teksta,

Šiši – šesta alija – 26 p’sukim –

tili t’hum, na 2.000 amot, da ga prila-

ova se epizoda smatra aluzijom na

16,11-36

primat koji Tora ima u životu Židova. I Tora i voda su održavatelji života – duhovnog i fizičkog. Na isti način, “tri dana bez vode” dovelo je

Strana 4

Nastavlja se opis mane … uvečer se čudesno pojavljuju prepelice. Sljedećeg jutra se – zaštićena slojem rose ispod i iznad nje – pojavljuje ma-

gode levitskim gradovima (kraj knjige BaMidbar), gdje se izričito spominje 2.000 amot kao područje koje pripada gradu. Ramban smatra da je cijeli ovaj koncept ograničava-

Divrej To ra

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

nja razdaljine koju netko može pre-

već

hodati na šabat rabinskog porijekla

pokazujemo da je B-g Gospodar.

– potaknut Torom, ali zakon su donijeli rabini. Bilo kako bilo, svi se slažu da nam je zabranjeno hodati više od 2.000 amot izvan našeg “mje-

sta” na šabat. “Mjesto” se definira kao ono gdje se osoba zatekne na

čitavim svojim ponašanjem

Epizoda s manom je kontekst u kojem je šabat po prvi puta predstav-

ka protiv onih koji gledaju kako da

nas unište. Ta se bitka ponavlja – u različitim oblicima – uzduž i poprijeko Židovske povijesti.

ljen Izraelskom narodu. Primjerak

Haftara – 52 p’sukim – Šo’f’tim 4,4-

mane bio je pohranjen za spomen

5,31

budućim naraštajima.

U vrijeme Sudaca Bnei Jisrael su bili

početku šabata. Ukoliko je to neko

Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim –

okrutno ugnjetavani. Kad su iz-

mjesto ili grad, tada se to čitavo

17,1-16

bavljeni od ugnjetavanja, Devora je

naseljeno područje, bez obzira na

Narod putuje do Refidima, te se još

pjevala pjesmu hvale i zahvalnosti

njegovu veličinu, smatra za vlastita

jednom žali da nema vode. (Sam

B-gu, po svojoj prirodi pjesmu sli-

“četiri lakta” te osobe, a 2.000 amot

prigovor nije ono što “ljuti“ B-ga,

čnu pjesmi Mošea i Bnei Jisrael u

ograničenje počinje izvan granica

ako si žedan, žedan si. Manjak vjere

ovoj parši. Isto tako, vjera naroda u

grada. Zakoni o t’humu i povezano

i sumnja u vrijednost Izlaska je ono

B-ga imala je slične uspone i padove

pitanje o eruvu vrlo su složeni. Nji-

što baca negativno svjetlo na Na-

onima koje nalazimo u sedri.

hove pojedinosti područje su struč-

rod.) Kao odgovor, B-g kaže Mošeu

njaka za halahu. U tim pitanjima

da okupi starješine i Narod te pred

moramo se rukovoditi njihovim

njima udari stijenu svojim čudo-

savjetom. S druge strane, ideja koja

tvornim štapom. To će rezultirati

se nalazi u pozadini toga treba nam

vodom za Narod.

svakako biti dostižna. Šest dana radnog tjedna okarakterizirano je kao “biti u pokretu”. Šabat je dan odmora. Ne samo da se klonimo različitih vrsta kreativnih aktivnosti,

Godina 1 3 5 Broj 16 Strana

Devora je bila instrument kojim je u narodu obnovljena visoka razina vjere u B-ga, i kojim je narod bio poveden do velikih pobjeda. Format Devorine pjesme jednak je formatu

Posljednjih devet p’sukim (koji su i

Pjesme na moru. U nekim je tradici-

čitanje Tore na Purim ujutro) govo-

jama ova haftara kraća. Rabbi Ja-

re o napadu Amaleka na tek nastali

cobs ističe neke izuzetne sličnosti u

narod Izraela. Ovo je arhetipska bit-

frazeologiji između sedre i haftare. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 24. Ostani gdje jesi: Zabrana putovanja izvan propisane granice na Šabes Neka nitko ne izađe sa svog mjesta u sedmi dan (Izlazak 16,29) Granice šabesa nazivaju se "tehum šabes" (ili kraće "tehum") i prostiru se 2.000 lakata uokolo grada u svakom smjeru. (Lakat je oko 45 cm.) Talmud u Eruvin (51a) izvodi mjeru tehuma iz 2.000 lakata širine granica oko levitskih gradova u Brojevima 35,5 pomoću gezera šava (istovjetne riječi u dvije teme). Zapravo, postoje različita mišljenja u vezi toga je li ograničenje od 2.000 lakata izvorno biblijsko ograničenje. Moguće je da Tora dopušta da se prođe do tri parsanga van granica grada na šabes i da je granica od 2.000 lakata rabinski ukaz. (Parsang je oko 5 i pol kilometara.) Tehum počinje kod posljednje zgrade u gradu, i veličina grada ne utječe na njega. (Grad je ili opasan zidinama, ili zgrade međusobno nisu udaljene više od 32 metra.) Ako živite u New Yorku, možete slobodno prošetati od Battery Parka do Harlema. Čovjek može produžiti svoj osobni tehum u jednom smjeru pomoću neke vrste eruva. (Eruv nije samo uže oko vašeg grada, postoje različite vrste za različite svrhe, i postavljaju se na različite načine. Nošenje u zajedničkom području uređeno je pravilima eruvei haceros. Kada šabes padne nakon jom tova, za šabes se pripremamo na bazi eruv tavšilina. Ovdje pak govorimo o eruvei tehumin.) Kada netko načini eruv tehumin u jednom smjeru, on gubi podjednaku udaljenost od duljine koju mu je dopušteno prijeći u suprotnom smjeru. Na primjer, ako načini svoj

eruv 1.500 lakata prema istoku, on tada može otići 3.500 lakata od gradskih granica na istok, ali samo 500 lakata prema zapadu. Drugim riječima, eruv može pomaknuti tehum, ali ga ne može povećati. Razlog za tu micvu je da nas podsjeti da je B-g cijeli svijet stvorio ni iz čega. Postoji zanimljiv događaj koji se iznosi u Talmudu u vezi načela tehuma. Zbog posebno traumatičnog doživljaja, R. Eliša b. Abuja je izgubio svoju vjeru i postao heretik poznat kao Aher ("onaj drugi"). Talmud nam u Hagiga (15a) govori da je jednog šabesa, rabi Meir, hodao i razgovarao s Aherom, svojim bivšim učiteljem koji je jahao na konju. Kad su stigli do određene točke, Aher je rekao Rabi Meiru da se vrati, jer su došli do granice tehum šabesa. (Vrijedno je spomenuti da, mada je zastranio, Aher nije želio da Rabi Meir prekrši ovu važnu halahu.) Rabi Meir je rekao Aheru da■ bi se i on trebao vratiti, tako da se vrati B-gu,! (Nažalost, Aher je bio uvjeren da je otišao predaleko, i da njegovo pokajanje neće biti prihvaćeno.) Ipak, rabi Meir je uspio izvući pouku o tešuvi (pokajanju) iz šabatnih granica. Ova se zabrana odnosi i na muškarce i na žene, u sva vremena i na svim mjestima. Ona je 321. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 7. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima (koje iz tjedna u tjedan možete učiti u Divrej Tori, op.ur.). Ramban (Nahmanides), međutim, smatra kako je zakon tehuma po svom podrijetlu rabinski te ga ne ubraja u 613 micvos. O njemu se raspravlja u talmudskim traktatima Šabos i Eruvin, osobito u Eruvin 17, 35-36, 51 i 58-59. Kodificiran je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 396-416. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 29. Negativna je zapovijed ne zaklinjati se uzalud kao što kaže Pismo, Nećeš uzeti ime Vječnog, B-ga svoga, uzalud (Š'mot 20,7). Isprazna zakletva podijeljena je u četiri kategorije: (1) Ako se netko zakune na promjenu u nešto poznato; na primjer, ako se zakune za muškarca da je žena, ili u vezi kamena da je zlato. (2) Ako se zakune bemisleno; na primjer, ako se zakune za kamen da je kamen. (3) Ako da zakletvu da neće držati micvu.

Strana 6

(4) Ako se zakune da će učiniti nešto što je nemoguće ispuniti; na primjer, da neće spavati tri dana zaredom, ili da neće okusiti hrane sedam dana u nizu. Za svaku od tih zakletvi, ako se svojevoljno zakleo, treba biti bičevan; a ako je bilo nenamjerno , oslobođen je kazne. Ako netko kaže blagoslov uzalud [bespotrebno] ili izgovori ime Nebesa [B-ga] besmisleno, on krši zabranu Nećeš uzeti ime, itd. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej To ra

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Što ako? Na početku paraše Bešalah nam je rečeno kako je Hašem, kada je izvodio narod iz Egipta, odbacio pravac preko teritorija Filistejaca i odabrao trasu kroz pustinju. No, što bi se dogodilo da je odabrao put preko područja Filistejaca?

• Da li se objava ne bi dogodila na gori Sinaj? Ali, nije li Hašem već rekao Mošeu da će narod, nakon što izađe iz Egipta, služiti Mu u pustinji, na Horevu? Ako ne tamo na kojem bi drugom mjestu bila dana Tora? Kako bi se iskustvo objave razlikovalo, da se to, primjerice, dogodilo u Izraelu? • Da li se Egipćani ne bi utopili u Jam Sufu? Koliko bi povijest biti drugačija da se tako desilo? Da je Hašem uništio nji-hovu vojsku na drugačiji na-čin, ili da je možda jednosta-vno spriječio njihovu potjeru? Je li bilo nužno da narod svjedoči smrti svojih bivših gospodara kako bi uistinu bio slobodan ili bi Izlazak bio dovoljan?

Fizička ili duhovna pomoć? Kada tekst opisuje događaje koji su se dogodili u Mari, prvom mjestu na kojem se narod zaustavio u pustinji, kaže: "‫״שם ״לעע ״חעק ״ּו ִ ְׂש ָפט‬ ָ ‫" ָשם‬. Različiti komentatori smatraju da se ovo odnosi na to da Hašem poučava narod o nekim zakonima Tore, ili Njegovo prenošenje načela B-žanske

Godina 1 3 7 Broj 16 Strana

providnosti, ili da im On osigurava prehranu.

• Na što svako od tih gledišta ukazuje u vezi toga koje su bile najhitnije potrebe naroda kada je izašao iz ropstva i na koji se način Hašem nosio s tim? Je li važnije naciji u povojima dati duhovni i moralni kompas ili im prvo zadovoljiti njihove fizičke potrebe? • Oni koji zauzimaju stajalište da se izrazi odnose na B-žanske zapovijedi imaju različite poglede na to koje je zakone Hašem prenio. Među onima koje oni predlažu su: šabat, poštivanje roditelja, građansko pravo, zabranjeni seksualni odnosi i obred crvene junice. Koja bi se tekstualna i/ili idejna motivacija mogla nalaziti iza svakog od prijedloga?

Pustinja: Čisto natprirodno postojanje? Paraša Bešalah opisuje nekoliko čudesa iz vremena boravka u pustinji, uključujući snabdjevanje vodom, nebesku manu i ‫ ְׂש ָלע‬. Jesu li takva čuda bila pravilo ili iznimka?

• Koje dokaze možete dati kao potporu mišljenju da Izraela-

ci nisu vodili nadnaravan život, već tipičan nomadski način života u pustinji, koji je s vremena na vrijeme bio dopunjen ponekim čudom?

• Jesu li čuda postignuta potpuno nadnaravnim metodama ili korištenjem zakona prirode?

Uništenje Amaleka Što je to bilo toliko strašno u napadu Amaleka da je dovelo do zapovijedi da se ta nacija potpuno

uništi? Za nekoliko različitih pristupa porazmislite o sljedećem:

• Kako treba reagirati na terorizam? Ako neki narod s terorističkim načinom razmišljanja i pomanjkanjem etičkih normi napadne nekoga, koliko ekstremno je nužno ili prikladno uzvratiti? Što ako će nedužni nastradati kao kolateralne žrtve? • Ako smatrate da je neka druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako biste spriječili da budete uništeni? Kako možete precizno utvrditi kada se pojavi takva prijetnja? • Koliko je iznimna zapovijed da se uništi Amaleka? Na koji način Hašem uobičajeno postupa s neprijateljima Izraela u ostatku Tanaha? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

Rav Kook:

Unutarnja pjesma duše Pjesma na moru Talmud opisuje Širat haJam, pjesmu hvale koju su Izraelci pjevali nakon čudesnog prelaska preko Crvenog mora, kao pjesmu male djece i nejačadi: „Kada su Izraelci prešli preko mora, poželjeli su zapjevati. Kako su pjevali? Malo dijete sjedilo je u majčinu krilu, a nejače je bilo na grudima svoje majke. Kada su svjedočili Šehini (B-žjoj prisutnosti), mala djeca podigla su svoje glave, a nejačad je prestala sisati, te su zapjevali, „Ovo je moj B-g i ja ću Ga veličati“ (Šemot 15,2) (Sota 30b) Zašto mudraci Širat haJam opisuju kao pjesmu koja je spontano potekla iz usta male djece? Znanje i čast Kri'at Jam Suf, razdvajanje Crvenog mora, bilo je kulminacija izlaska iz Egipta. Međutim, pažljiva analiza teksta, daje nam do znanja da su izlazak i razdvajanje mora imali različite svrhe. Deset pošasti i izlazak bili su namijenjeni tome da bi „Egipat znao da sam Ja B-g“ (Šemot 7,5). Cilj je bio poznavanje B-ga. Kroz ta čuda, svijet je trebao naučiti

Strana 8

da postoji B-g i da On upravlja svemirom. No, kada su Izraelci prešli preko Crvenog mora, B-g je objavio, „Proslavit ću se nad faraonom i njegovom vojskom“ (Šemot 14,17). Čudo razdvajanja mora imalo je viši cilj: ne samo jedi'at Hašem, poznavanje B-ga, već i kevod Hašem – čašćenje B-ga.

Iz grla Obvezu da častimo B-ga učimo iz Izreka: „Časti B-ga svojim bogatstvom“ (3,9). Midraš Tanhuma objašnjava da, uz čašćenje B-ga materijalnim bogatstvom, čovjek može častiti B-ga i drugim talentima i darovima, uključujući pjesmu. Primjerice, pojedinac koji je blagoslovljen melodičnim glasom, trebao bi voditi zajedničke molitve. Raši objašnjava da se riječ 'me-honeha' (iz svog bogatstva), može čitati i kao 'me-groneha' – iz svog grla. To nas vodi do dubljeg razumijevanja toga što znači častiti B-ga. Poznavanje B-ga je predmet našeg intelekta, no kavod dolazi iz dublje razine našeg postojanja. Poput grla, on je povezan s našim osnovnim

životnim silama – „Onaj čiji je vrat uklonjen, ne može živjeti“ (Midraš Šir HaŠirim 4,6). Iz tog razloga, midraš opisuje širat haJam kao pjesmu koja je potekla iz usta nejačadi. Pjesma na Crvenom moru bila je prirodni izraz unutarnjeg osjećaja B-žje slave koji su imali Izraelci. Potekla je iz njihove čežnje za B-gom, čak i prije no što su imali ispravno poznavanje B-ga, dok su bili poput male djece. Iza postavljenih granica Talmud uči da onaj koji recitira ■ molitvu Šema mora spomenuti i Izlazak i razdvajanje mora (Jer. Talmud Berahot 1,6). Komentari objašnjavaju da spominjemo oba događaja jer je izbavljenje iz Egipta započelo pošastima, a završilo je čudesnim razdvajanjem mora. Pa ipak, mudraci nas uče iznenađujućem pravilu: onaj tko zaboravi spomenuti Izlazak mora cijeli Šema ponoviti ispočetka, dok onaj tko zaboravi spomenuti razdvajanje mora, ne mora ponavljati cijeli Šema. (Šemot Raba 23). Ako je razdvajanje mora bilo vrhunac Izlaska, zašto nije obvezan dio molitve?

Divrej To ra

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook:

Unutarnja pjesma duše

Možda ćemo bolje razumjeti razliku između poznavanja i čašćenja B-ga ako to usporedimo sa činjenjem micve i hidur micvom, razradom i uljepšavanjem micve. Svaka micva ima svoje parametre i minimum

očekivanja koji postavlja kako bi bila izvršena. Hidur micva ide dalje od tih osnovnih zahtjeva. Ona je odraz unutarnjeg estetskog aspekta i izražavanja nesputanog kevod Hašema. Mudraci izvlače koncept hidur micve iz poetske pjesme sa Crvenog mora, „To je moj B-g i ja ću Ga veličati (ili: uljepšati)“ (Šemot 15,2). To nam pomaže da shvatimo zašto onaj koji zaboravi spomenuti razdvajanje mora ne mora ponavljati cijelu molitvu. Čašćenje B-ga, za razliku od znanja i mudrosti, nije određeno nekim striktnim okvirom. Upravo

zbog svoje uzvišenosti,

kevod Hašem ne može biti ograničen. On odražava dublji i prirodniji aspekt našeg bića – poticaj unutarnje pjesme duše. Test Mare

Čak i prije no što je Tora dana na Sinaju, židovski je narod primio nekoliko micvi kod Mare: „Stigli su do Mare… tamo ih je B-g naučio propisima i zakonima i

tamo ih je iskušao.“ (Šemot 16,23-25) Prema tradiciji, jedna od micvi kojoj je B-g poučio svoj narod kod Mare bilo je držanje šabata (Sanhedrin 56b). Čini se da je Mara bila

neka vrsta uvoda u primanje Tore na Sinaju. Na koji način ih je micva šabata pripremila na sinajsku objavu? I u čemu je bio test kojim je B-g kod Mare testirao židovski narod?

Godina 1 3 9 Broj 16 Strana

Preduvjet za Toru Područje se zvalo Mara jer su vode tamo bile gorke (mar). „Kada je Moše zavapio B-gu, On mu je pokazao jedno drvo. Moše ga je bacio u vodu i voda je postala slatka“ (Šemot 15,25). Kada je čovjek bolestan, ono što je slatko čini mu se gorko. Vode Mare činile su se gorkima, no zapravo su bile slatke. Te su vode metafora za Toru. Zakoni Tore slatki su onima koji imaju čistu dušu i profinjen karakter, no gorki su onima koji su opterećeni lošim karakternim crtama (Majmonides, Hilhot De'ot 2,1). Mara je bila podloga za Sinaj jer je osnažila pozitivne crte dobrote i suosjećanja koje su urođene židovskom narodu (Jevamot 79a). Ljudi su tada postali spremni da prime Toru, jer im je njihov moralni razvoj omogućio da cijene slatkoću zakona Tore. Kako je micva šabata to postigla? Iako šabat služi kao sjećanje na stvaranje svemira, on nije dan cijelom čovječanstvu. Šabat je poseban dar za židovski narod (Sanhedrin 58b). Zašto je tome tako? Prirodna dobrota Za dobrobit i harmoniju društva, ljudi moraju biti zaokupljeni poslom. Poslovni odnosi motiviraju ljude da budu ljubazni i prijazni jedni sa drugima. Čak i ako ne vole jedni druge, u njihovom je interesu da budu dobri jedni prema drugima. Međutim, ako ne rade, taj motiv više ne postoji. Ljudska priroda instinktivno gleda na samozaštitu i preživljavanje, bez poticaja da steknu dobar ugled kod drugih, ljudi će se prirodno povući u svoje sebi-

čne tendencije. To je bio test Mare. Židovskom narodu dan je šabat kao dan odmora. Hoće li unutar sebe pronaći urođenu kvalitetu suosjećanja? Hoće li ostati dobri jedni prema drugima, unatoč nedostatku osobnog profita koji bi mogli zbog te dobrote primiti na dan odmora? To također objašnjava posebnu povezanost mane i šabata. Mana nije padala na šabat kako bi ih „testirao da vidim hoće li držati Moj zakon“ (Šemot 16,4). Sa hranom koja im je već bila proviđena, Izraelci nisu trebali zarađivati za život. Test mane, baš kao i test šabata, bio je hoće li ostati dobri prema svojim susjedima bez osobne koristi u tome. Ako su Izraelci u pustinji ostali prijateljski raspoloženi jedni prema drugima, to pokazuje da njihova dobrota nije bila odraz osobnih interesa, već dio unutarnje suosjećajne i velikodušne prirode. To su bile karakterne crte koje su bile potrebne židovskom narodu kako bi primio Toru.

Sedam micvi Noinim sinovima, koje obvezuju cijelo čovječanstvo, ne zahtijevaju takvu profinjenost ljudske prirode. One zahtijevaju samo izbjegavanje zla. Tora, s druge strane, traži od židovskog naroda da bude svet. Etički ideali Izraela ne mogu biti utemeljeni samo na osobnom interesu i koristi, već na ljubavi prema „onome što je ispravno i dobro u B-žjim očima“ (Devarim 12,28). Stoga je bilo potrebno poduprijeti temelje za njihovu unutarnju dobrotu. Na taj su način micve dane u Mari pripremile put objavi Tore na Sinaju. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Velika pjesma Postoji velika razlika u načinu gledanja na neki važni povijesni događaj generacije koja ga je stvarno doživjela, svjedočila mu, a možda čak i sudjelovala u njemu, te kasnijih naraštaja koji o događaju doznaju putem tradicije i povijesti. Činjenice u vezi događaja mogu se prenositi s generacije na generaciju čak tisućama godina, no emocionalna značajka, silina stvarnog raspooženja i atmosfere koja je u to vrijeme vladala nikad ne izdrži protok vremena i udaljavanje od samog događaja. Ta istina možda nigdje nije više očita nego u drami izbavljenja židovskog naroda na obalama Jam sufa. U trenutku božanskog izbavljenja, Moše i Mirjam, te Izraelski narod, prasnu u uzvišenu pjesmu, koja izražava njihovo olakšanje i radost zbog uništenja njihovih omraženih tlačitelja. Ova pjesma trijumfa toliko je moćna da tisućljećima čini sastavni dio dnevne molitve Izraela. No, iako su riječi opstale i bile posvećene od svih generacija Židova od Mošea do danas, izvorni žar, silina i atmosfera tog trenutku kod nas više nije prisutna. Hagada za Pesah zahtijeva od nas

Strana 10

da ponovo proživimo Izlazak iz Egipta, kao da smo uistinu tamo bili prisutni i doživjeli ga. No, izvan je domašaja mogućnosti kasnijih generacija da to učine potpuno i sveobuhvatno. Mi se možemo događaja prisjetiti i ponovno ga proživjeti intelektualno i pozitivno na povijesni način, ali emocionalna uzvišenost tog trenutka isparila je tijekom vremena.

Svjedoci smo toga kako su događaji od prije samo jednog stoljeća dva velika svjetska rata, holokaust, rođenje države Izrael, itd - počeli iščezavati iz znanja, pamćenja i prisjećanja milijuna današnjih Židova, jedva nekoliko generacija nakon što su se ti kataklizmički događaji dogodili. U ovom slučaju, ne samo da su se izgubili osjećaji, već su i stvarne činjenice i njihov značaj društveni, vjerski i nacionalni - u opasnosti da nestanu iz svjesnog razmišljanja i ponašanja mnogih Židova. U svjetlu toga, zaista je fenomen da se izbavljenje Izraela kod Jam sufa tako jasno obilježava i pamti, čuva i štuje u židovskoj bazi sjećanja. Razlog ovog iznimnog opstanka povijesnog pamćenja je to što je ono postalo dijelom židovskog vjerskog obreda, ugrađeno u samu Toru, i

obilježavano na poseban šabat koji nosi ime po tom događaju. Na taj način se ono nije moralo oslanjati samo na povijesnu istinu i pamćenje kako bi bilo očuvano za buduće generacije. Vjerski obred i dalje je najsigurniji način očuvanja povijesnog pamćenja, mnogo snažniji od prvomajskih parada i salvi oružjem. Sam obred možda nije u stanju dočarati emocije i atmosferu stvarnog događaja, ali može prenijeti bitne činjenice i važnost događaja onima koji mu nikada nisu svjedočili niti su ga doživjeli. Pjesma Mošea, Mirjam ■i Izraela još uvijek odzvanja u sinagogama židovskog naroda, a što je još važnije i u njihovim mislima i srcima. Velika pjesma Mošea i Izraela čini središnji dio ovotjedne parše. Pjesma je usredotočena na B-žju snagu, na uvijek čudesni opstanak Izraela i na perfidno ponašanje pokvarenih neprijatelja Židovskog naroda. B-žja moć i veličina vide se u spasenju Izraela od neprijatelja, koliko god oni jesu ili su bili jaki. Ova Mošeova pjesma podupire priču o Židovskom narodu s jedne strane. S druge strane podupire je druga Mošeova pjesma - ovog puta pjes-

Divrej To ra

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein:

mu iznosi sam Moše - u parši Haazinu na kraju knjige Dvarim. Ta pjesma ponavlja istu temu iz prethodne pjesmu koja govori o B-žjoj sili i svemoći, opstanku Židovskog naroda protivno svim očekivanjima, i presudi koja će biti donesena protiv neprijatelja Židovskog naroda. Dakle, Tora na početku priče o boravku Izraela u Sinajskoj pustinji, i na kraju tog četrdesetogodišnjeg razdoblja pjeva istu pjesmu, mada različitim riječima i različitom melodijom. No, sadržaj i poruka pjesme ostali su isti. Isto se može reći i u vezi cjelokupne Židovske povijesti to je ista ona pjesma koja nas je održala kroz sve mnogobrojne generacije, iako riječi i melodija možda nisu bile iste tijekom cijelog tog dugog vremenskog razdoblja i naših različitih iskustava. Moše podučava Židovski narod Godina 1 3 11 Broj 16 Strana

Velika pjesma

neka uči i uvijek se sjeća pjesme Haazinu. To je pjesma budućeg iskupljenje Izraela, pjesma koja će rasvijetliti put Židovima u mračnim i opasnim vremenima. Pa zašto je onda pjesma koju Židovi najbolje znaju, ona koju izgovaraju sedam puta svakog tjedna svog života, ona prva pjesma Mošea i Izraela prilikom B-žjeg spasenje kod Jam sufa? Pouka je očita mada je se često previdi. U drugoj Mošeovoj pjesmi nalazi se malo ili čak nimalo vjere u odnosu na prvu pjesmu kod Jam sufa. Jednom kada se doživi čudesno izbavljenje, moguće je čvrsto vjerovati da će se ono dogoditi još jednom. U Tori učimo da će nam se u budućem iskupljenju "pokazati čudesni događaji kao što je to bilo u dane izlaska iz Egipta." To je razlog zašto su zapovijedi Tore, sam šabat i svi praznici svrstani i nazvani pod-

sjetnicima na Izlazak iz Egipta. Za one koji se ne mogu sjetiti prošlosti rijetko kada postoji trajna nada za njhovu budućnost. Pjesma Mošea i Izraela kod Jam sufa potvrđuje sva kasnija Židovska iskustva, ciljeve i nade. Ona je stalni podsjetnik B-žje svemoći i Njegovog jamstva nama za opstanak Židova i konačan trijumf nad zlom i zloćom. Ovaj je šabat "Šabat šira" – šabat pjesme - jer, opet, on opravdava i potvrđuje sve Židovske pjesme kroz sva stoljeća. Psalmist nas uči kako će u vrijeme konačnog iskupljenja "onda će naši jezici biti ispunjeni pjesmom." Melodija i riječi mogu za nas biti novi, ali poruka će svakako biti utemeljena na učenju Mošea i Izraela u pjesmi ovotjedne parše Šabat šalom. ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Mesiras Nefeš / Hakaras Hatov Ne-prirodna medicina Nakon Širas haJam, Tora kaže, „Ako prioneš vjerno uz Hašemov glas i činiš ono što je pravo u Njego-

vim očima, ako prigneš uho Njegovim zapovijedima i držiš sve Njegove zakone, tada ti se nijedna bolest koju sam stavio nad Egipat neće primaći, jer ja sam Hašem, tvoj iscjelitelj.“ (Šemot 15,26) Ako držimo sve aspekte Tore, bit ćemo blagoslovljeni najvećim mogućim blagoslovom – B-g će postati naš osobni liječnik! Kada je Ribono šel Olam čovjekov osobni liječnik, tada nema

Rav Haim Berlin, sin Netziva, bio

ako čovjek ode u kuću idola (kako

je Rav u Moskvi i nakon toga glavni

bi molio za lijek) i patnja osjeća da

rabin u Jeruzalemu. On ističe jednu

ne bi još trebala otići (jer će inače

zanimljivu činjenicu. Na dnevnoj

čovjek smatrati idola zaslužnim za

bazi, izgovaramo dva blagoslova

svoj oporavak), patnja će reći „una-

vezana uz zdravlje (refua). Jedan od

toč njegovom neprikladnom pona-

njih je osmi blagoslov u Šmone Esre

šanju, ne bih trebala prekršiti svoju

koji kaže „Izliječi nas, Hašem – i bit

zakletvu da odem točno određenog

ćemo izliječeni… Blagosloven si Ti,

dana.“

Hašem, koji liječiš bolesne naroda

Svog Izraela.“ Međutim, i jedan drugi blagoslov govori o zdravlju – blagoslov Ašer Jacar, koji zaključuje, „Blagosloven si Ti, Hašem, koji liječiš svako tijelo i činiš čuda.“

Rabi Johanan kaže da taj scenarij objašnjava izraz „zle i vjerne bolesti“ (Devarim 28,59). „Zlu bolest“ dobro razumijemo. No, što znači ■ na „vjerna bolest“? To se odnosi

održavanje dane zakletve da ode u

čekanja na preglede, a On brine o

Rav Berlin pita – koja je razlika

određeni dan. Bolest neće ostati ni

Svojim pacijentima na natprirodan

između ta dva blagoslova? Rav

dana duže nego što je to određeno.

način. Jedini je uvjet ovdje da paci-

Berlin ističe gemaru iz traktata

Ribono šel Olam rekao je bolesti „Ti

jent mora „prionuti vjerno uz Nje-

Avoda Zara (55a): „Kada je patnja

ćeš doći na tu i tu osobu i bit ćeš

gove zapovijedi i držati sve Njegove

(jisurim) (često u obliku bolesti)

nad njom do toga dana, a tog ćeš

zakone.“ Čovjek koji prijeđe preko

poslana na čovjeka, ona se mora

dana otići!“ Patnja sluša tu naredbu

te prepreke, zaslužit će nagradu

zakleti da će stići i otići u točno

i odlazi.

„Ani Hašem Rofeha“ (Ja, Hašem, bit

određeni dan i vrijeme te točno kroz

ću tvoj liječnik).

određenog

liječnika

određeni

tretman. Kada vrijeme dođe, čak i

To je, kaže Rav Haim Berlin, liječenje prirodnim putem (refua al dereh haTeva). To je način na koji se izliječenje događa prirodno. Međutim, kada je Stvoritelj svemira naš liječnik, tada On djeluje na natprirodan način. „Ako prioneš vjerno uz Hašemov glas i činiš ono što je pravo u Njegovim očima, ako prig-

neš uho Njegovim zapovijedima i držiš sve Njegove zakone, tada ti se nijedna bolest koju sam stavio nad Egipat neće primaći, jer ja sam Hašem, tvoj iscjelitelj.“ (Šemot 15,26) Kada Ja proviđam lijek, kaže Hašem, bolest i patnja mogu otići čak i prije nego im je određeno otići. To je, objašnjava Rav Berlin, razlika između blagoslova Ašer Jacar i Strana 12

Divrej To ra

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Mesiras Nefeš / Hakaras Hatov

blagoslova Rofe Holei Amo Jisrael. U prvom blagoslovu, mi slavimo B-žju sklonost tome da bude Rofe Kol Basar – iscjelitelj svih ljudi. To nema nikakve veze sa „Njegovim narodom“. Prirodnim putem, On šalje

bolest na čovjeka na neko vrijeme i donosi ozdravljenje nakon što to vrijeme istekne. Međutim, židovski narod, snagom njihove molitve i njihovih djela, mo-

že zaslužiti drugačiju vrstu iscjeljenja – onu koja je dirigirana iznad svake prirodne razine. Sintaksa je „On liječi bolesne Svog naroda Izraela.“ Drugim riječima, čovjek je

još uvijek bolestan – trebao je još patiti i biti bolestan prema zakonima prirode – ali B-g može izliječiti čak i one kojima je određeno da budu bolesni.

Rav Eliezer Ginsburg (Roš Kolel iz Mira) držao je govor u Ner Jisraelu nedugo nakon pogreba Rav Šmuela Birnbauma, zt''l, Roš Ješive iz Mira u Brooklyinu. Rav Ginsberg ispričao je vrlo dirljivu priču o svom dugo-

godišnjem rabinu. Vjerujem da će nam poslužiti kao prikladan primjer za ono o čemu govorimo.

generacije! Spavao je vrlo malo.

naporno. Za čovjeka u sedamde-

Nisam kardiolog, ali jedna od

setima ili osamdesetima – sa bole-

stvari koju znam jest da kardiolozi

šću srca – sjediti tamo čitav dan i

uvijek kažu čovjeku da mora mno-

noć je nadljudski.

go spavati! Kada je liječnik rekao

Rav Birnbaumu da više nikad neće biti isti, Rav Birnbaum ga je upitao, „Recite mi, jeste li ikada u svojoj karijeri učinili pogrešku?“ Liječnik je odgovorio da nije. Na to mu je Rav Birnbaum odgovorio, „Pa, evo, upravo ste učinili svoju prvu pogrešku!“ Dodao je, „Ja ću ionako živjeti šelo al pi dereh haTeva (na natpriro-

Trideset i sedam godina prije svo-

dan način). Cijeli moj život je šelo al

je smrti, Rav Šmuel Birnbaum imao

pi dereh haTeva, i imam namjeru tako

je prvi srčani udar. To je očigledno

živjeti i dalje.“ Nije poslušao svog

bio jak srčani udar i liječnik mu je

liječnika i ubrzo je nastavio davati

rekao da više nikada neće biti isti.

šijurim i učiti intenzitetom koji ga je

Rekao mu je da više neće moći dr-

lišio preporučene doze spavanja. Na

žati šijurim i da neće moći nastaviti

taj je način živio još 37 godina (pre-

sa stilom života kojim je do tada

živio je i drugi srčani udar 13 godi-

živio. Rav Birnbaum bio je natpro-

na prije smrti). Kako starimo, zna-

sječno marljiv student Tore. Njego-

mo da nam se sve teže koncentrira-

va hasmada (fokus u učenju) bila je

ti. Sjediti u bet midrašu za vrijeme

nemjerljiva sa ostatkom njegove

dvije sesije učenja dnevno – a u

To je ono o čemu govorimo. Rav

Birnbaum zaslužio je blagoslov „Ja sam Hašem, tvoj liječnik.“ On je bio živući primjer ispunjenja obećanja iz ovotjedne parše: „Ako prioneš vjerno uz Hašemov glas i činiš ono

što je pravo u Njegovim očima, ako prigneš uho Njegovim zapovijedima i držiš sve Njegove zakone, tada ti se nijedna bolest koju sam stavio nad Egipat neće primaći, jer ja sam Hašem, tvoj iscjelitelj.“ O tome je govorio Rav Haim Berlin. Neki ljudi zaslužuju da B-g bude njihov osobni liječnik. Način na koji oni žive je natprirodan (šelo al pi dereh haTeva). Oni mogu biti

holei Amo Jisrael – mogu još uvijek biti bolesni (prema prirodnim zakonima), ali B-g ih iscjeljuje. ■ Prevela Anja Grabar

Miru su te sesije vrlo duge – jako je Godina 1 3 13 Broj 16 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto mrmljati ako te to čini jadnim? Židovi napuštaju Egipat. Faraon

Mrmljanje podrazumijeva preba-

kreće u potjeru za njima. More se

civanje

razdvaja. Židovi prelaze na drugu

drugog.

stranu; Egipćani ne. B-g proviđa manu za gladne Židove koji mrmljaju. Amalek napada i pobijeđen je. Sve to vodi do velikog olakšanja koje će nastupiti sljedećeg tjedna.

odgovornosti

nekog

Koliko često mi činimo upravo to? Krivimo sve i svakoga za put kojim naš život ide. To je krivica mog šefa; to je krivica mojih roditelja (Freud nas je naučio sve o tome); to je

Konstantno mrmljanje židovskog

krivica mog bračnog druga (tome

naroda u pustinji smatra se nedo-

nas nitko ne mora učiti); to je B-žja

statkom njihovog karaktera. I to

krivica. Ili jednostavno smatramo

nedostatkom zbog kojeg ih B-g

da su se okolnosti urotile protiv nas

poziva na red. Površinski gledano,

kako bi nam učinile život jadnim.

ipak, izgleda sasvim razumno izraziti frustraciju ako nekoliko dana nemaš hrane ili pića u pustinji. Isto tako izgleda prilično normalno konstatirati, nakon što vidiš naoružanu egipatsku vojsku kako juri u svoj

svojoj moći, da je možda bilo bolje umrijeti u svom krevetu u Egiptu,

govoran. To stvara još gori osjećaj. Kada mrmljamo i okrivljavamo druge, obično završimo u metafo-

Pa, evo dobrih vijesti. Krivica ni-

ričkom balonu samosažaljenja koje

kad ne leži u nekom ili nečem dru-

iz nas izvlači osjećaj samopraved-

gom. Čak ne mogu reći da je to mo-

nosti i ozlojeđenosti. A to nije mje-

ja 'krivica'. To sam jednostavno ja

sto na kojem je lijepo boraviti.

koji dajem maha svojim frustracijama i imam osjećaj da je svijet ja-

dno, napeto i zastrašujuće mjesto.

Za mene osobno, shvaćanje toga

da ljudi obično čine ono što smatraju najboljim u danim okolnosti-

nego biti isjeckan na male komadiće

Mrmljanje i okrivljavanje ne vodi

ma, bilo je otkrivenje. Polako, ali

ovdje u pustinji. Koga se može kri-

nas nikuda – osim još dublje u naš

sigurno, prestao sam kriviti druge

viti za takvu reakciju?

očaj jer, ne samo da život ne ide

za svoje probleme. Jednom kad sam

onako kako bismo mi to htjeli, već

u tome uspio, moji problemi postali

sada postoji i netko tko je za to od-

su moji. Volim preuzeti odgovor-

Odgovor nije u tome ŠTO su Židovi rekli, već KAKO su to rekli. Postoji mala, ali značajna razlika između

izražavanja

potrebe

mrmljanja. A razlika je u osjećaju. Mrmljanje uvijek dolazi s lošim

osjećajem. Kad to ne bi bilo tako, onda to ne bi bilo mrmljanje. Istim riječima može se izraziti žalba ili

nost za svoje probleme jer možda, samo možda, ja mogu nešto i učiniti u vezi njih. A to se uklapa u čvrsto židovsko vjerovanje koje kaže ''svijet je stvoren za mene pa su stoga problemi namijenjeni tome da ih ja riješim.''

molba za pomoć, ali iza njih stoji

Najjednostavnije rečeno, mrmlja-

drugačiji osjećaj. Razmotrimo to na

nje nije zabavno, pa zašto bismo to

pitanju, 'gdje je večera?' To može

onda činili? Preuzimanje odgovor-

biti izraz iskrene potrebe ili zahtje-

nosti otvara mnoga vrata. Nije li to

va, ali i ne mora biti tako. Ton glasa

bolji put kojim bismo trebali poći?

izražava osjećaj i taj osjećaj, a ne riječi, jest ono što čini razliku između mrmljanja i izražavanja potrebe. Strana 14

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej To ra

Rabbi Shlomo Riskin:

B-g i idoli

"A G-spod reče Mojsiju:„ Zašto Meni vičeš? Govori djeci Izraelovoj i neka krenu naprijed." (Izlazak 14,15) Četrnaesto i petnaesto poglavlje knjige Izlaska s teološke su perspektive jedna od najznačajnijih poglavlja u Bibliji jer nam definiraju temeljnu razliku između monoteizma i idolopoklonstva. Prvo od njih počinje s B-žjim uputama da se Izraelci „Vrate i utabore ispred Pi-hahirota između Migdala i mora, ispred Baala na sjeveru … uz more.“ (Izl 14, 1). Kako je čudno da je opis mjesta na kojem su počinuli – mjesta koje će postati svetište koje obilježava najveće čudo Izlaska, razdvajanje Crvenog mora - povezano s dva glavna idola, Horusom i Baal Cefonom; da stvar bude još gora, isti se opis ponavlja samo osam stihova kasnije! (Izl 14,9).

Usudio bih se reći da Biblija ovdje suprotstavlja dva različita pristupa, jedan koji predstavlja idolopoklonstvo i drugi koji se odnosi na B-žja čuda. Izraelci su upravo napustili egipatsko ropstvo, no mentalitet robova još nije napustio hebrejsku psihu. Oni se nalaze upravo kod PiHahirota, na vratima slobode (herut), ali još uvijek ih drži paraliza koju je izazvao idolopoklonički hram Horusa; oni su još uvijek pod utjecajem gospodara-boga Sjevera (Baala). Naime, idolopoklonstvo slabi svoje pristalice, čini ih nemoćnima pred bogovima koje su sami stvorili na svoju sliku; ti su bogovi jednostavno moćnija bića, ispunjena slabostima i manama smrtnih bića samo u većoj mjeri. Ti bogovi upravljaju svijetom; jedino čemu se ljudsko biće može nadati jest da potkupi ili umilostiviti bogove da se dobrohotno odnose prema njemu. Godina 1 3 15 Broj 16 Strana

Mojsije je još uvijek na početku svoje karijere; on ima još jako puno toga za naučiti o Židovskoj teologiji. Stoga on kaže narodu prestrašenom pojavljivanjem Egipćana iza njih u potjeri i uzburkanim morem pred sobom, “Stojte mirno i vidjet ćete spas G-spodnji. G-spod će se boriti za vas, a vi ćete biti šutke.“ (Izl 14, 13-14) B-g tada intervenira, prekidajući Mojsijeve riječi. „Zašto vičeš u molitvi Meni?“ pita B-g, što znači: Ja, sveprisutni Gospodar svijeta, dao sam ti moć stvorivši te na Svoju sliku; očekujem da ljudi poduzmu što treba, da krenu naprijed, da preuzmu odgovornost za ljudsku Židovsku - sudbinu. Sada kada su na vrhuncu, ili na vratima slobode, učini da krenu naprijed bez obzira na rizik. B-g želi da Mojsije i sav Izrael shvate da On nije tek još jedan idol, niti najveći ili najmoćniji između idola, koji ljude čini nemoćnima i čeka ljudske darove s kojima će ga umilostiviti i njihove molitve. B-g je zapravo ne-materijalni Duh, kojeg je najbolje (ali nesavršeno) opisati kao Ljubav (četveroslovno ime J-H-VH), Suosjećajnost, Darežljivost milosti, Dugotrpljivost, Dobrohotnost i Istina (Izl 34,6) koji je stvorio ljudska bića na Svoju priliku, dajući im moć da u povijesti postupaju kao Njegovi partneri, i očekuje od njih da razviju njegove B-žanske karakterne osobine te im nalaže da svim obiteljima na zemlji donesu slobodu i sigurnost. Izraelci uče ovu lekciju dok stoje na vratima slobode (pi-herut), dok narod svjedoči razdvajanju Crvenog mora. Oni nisu smjeli mirno stajati i nijemo čekati da ih deus ex machina oslobodi iz naizgled nemoguće situacije. Oni se moraju pokrenuti i djelovati.

I tako im B-g zapovijeda da "krenu naprijed", da skoče u vodu, riskirajući svoje živote za slobodu; tek tada će doista zaslužiti živjeti kao slobodna ljudska bića pod B-gom. Naši mudraci smatraju da su ovu lekciju na moru doista naučili kada su zapjevali: „Ovo je moj B-g, ve'anvehu“ (Izl 15,2); čak je i sluškinja na moru vidjela ono što kasniji proroci nisu vidjeli." (Raši, kada navodi Mekhiltu.) Očito, njihovu pouku treba shvatiti iz hebrejske riječi ve'anvehu. Što ova riječ znači? Neki komentari sugeriraju da ona znači "proslavit ću Ga" bilo izgradnjom Hrama (Targum, nave), ili pjevanjem hvale Njemu (Raši), ili uljepšavanjem (ne'e) Njegovih zapovijedi (lijepa suka). Midraš Mekhilta tekst interpretira kao dvije riječi, Ani ve'hu, ja ću biti poput Njega, voljeti, biti suosjećajan, istinoljubiv itd. Ali oba ova izvora naglašavaju ono što ćemo mi učiniti za B-ga ili što ćemo postati B-gu; u oba slučaja B-g je u središtu zbivanja. R. Hamma u ime R. Hanine sugerira da riječ v'anvehu znači da ja učim iz Biblije djelovati na način na koji se On odnosi prema čovječanstvu: "Kao što B-g odijeva nage, tako moramo i mi; kao što B-g obilazi bolesne, tako moramo i mi; kao što B-g tješi ožalošćene, tako moramo i mi“ (Sota 14a) Nije bitno ono što mi radimo za B-ga, nisu bitne čak ni karakterne osobine koje razvijamo, već je bitno ono što činimo, a B-g nam je dao moć da radimo u korist naših bližnjih, ljudskih bića, kako bismo svijet usavršili u B-žje kraljevstvo. To je pravi monoteizam. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Šabat i blagoslovi

"Šest dana u tjednu skupljati ćete [manu], a sedmoga dana, na šabat, neće je biti" (Izlazak 16,26).

upućen o tome kako ju izbjeći i ukoren kada to ne napravimo veća je razina ljubaznosti. Još je veća ljubaznost to što nam je ponuđena doza jira sa sljedećim suptilnim

Sveti Zohar (2,88a) pita: "Ako se na šabat ne može naći hrane, na koji način je šabat blagosloven (Postanak 2,3)?" On odgovara: "Svi blagoslovi, nebeski i svakidašnji ovise o šabatu". Prošlog šabata, dok sam čitao ovaj

skim seforim (židovskim religioznim djelima), uvelike je pogrešno shvaćena. Ovo nije nova pojava. To seže

njeno ne samo obavljanje 39 melahot, širokih kategorija kreativnih djela (kojima mi ljudi pokazujemo da

unatrag barem nekoliko stotina godina. Prvo, spomenimo neka pravilna razumijevanja jira/straha. U tim djelima strah može značiti strahopoštovanje prema B-gu ili štovanje talmidei hahamim (Mudraca Tore), cadikim i svetih mjesta ili sakralnih objekata. To može značiti podsvjesni strah od toga da se u konačnici moramo susresti s našim Stvoriteljem, jer podsvjesno znamo da smo očajno nespremni za taj susret. Jira u tim djelima može značiti i oprez u pogledu naših misli, govora i/ili ponašanja.

vladamo svijetom), nego također i cijeli spektar rabinskih naputaka. Kao rezultat toga, s vremena na vri-

Jira ne znači bilo kakav paralizirajući strah ili živčani slom. Mnogi od nas postaju uplašeni danim upo-

jeme se možemo osjećati - ili zaista biti - osakaćeni u svojim mogućno-

zorenjima ili posljedicama opisanim

odlomak iz svetog Zohara, sinulo mi je da je šabat vrlo sličan osakaćenim prosjacima iz priče "Sedam prosjaka" Rebe Nahmana. Svakom od njih nedostaje poneka fizička sposobnost (a u nekim slučajevima i udovi), no oni ipak posjeduje superiornu snagu, posebno u odnosu na ono što se čini da svakom ponaosob nedostaje. Na šabat je nama Židovima zabra-

stima rješavanja prirodnih potreba, materijalnih, emocionalnih ili duhovnih. Osjećaj da smo osakaćeni držeći šabat kad moramo zadovoljiti potrebu donosi nam pitanje: U kom pogledu je šabat blagosloven? Kako bi odgovor Svetog Zohara da svi blagoslovi ovise o šabatu – za nas funkcionirao, moramo imati dvije osobine koje rade jedna uz drugu, bitahon i jira. Bitahon znači povjerenje. Što znači jira? Doslovno jira znači strah. Sada, riječ "strah", kad je nađemo u hasidskim i musarStrana 16

u našim svetim djelima. Nečiji jecer hara, pogrešan način razmišljanja, može ga onemogućiti tako da ga povuče prema dolje u očaj. Ili još gore, ateizam. Cadikim nas uče da kada učimo o takvim mogućim teškim posljedicama na umu treba imati ključni koncept da je zlato vrednije od srebra.

Kabala stavlja dobrotu u ravan s metalom srebrom, a pravdu/presudu/strogost sa zlatom. Darovi i nagrade su izrazi ljubaznosti. Biti unaprijed upozoren na opasnost,

porukama. Prva: B-gu je dovoljno stalo do tebe da te nauči da paziš na svoje načine, putove. Drugo: možeš se brinuti za sebe i promijeniti se na bolje, bez obzira koliko nesretni bili

tvoji trenutni putovi. Ovdje nastupa povjerenje. Ako netko nema povjerenja, on ne smatra da se B-g brine o njemu i za ■ njega, i time njegova jira ima nedostatak. Na primjer, u odnosu na manu (i druge vrste prihoda), ako netko nema povjerenja u B-ga da će ona sutra pasti, on će pokušati stvoriti zalihe mane, iako je B-g rekao da se to ne čini (Izlazak 16,19).

Što je još gore, on može ignorirati upozorenja i opomenu pa oskrnaviti šabat u pokušaju da nađe manu koje tamo nema (isto. r.26). Dakle, iako zakoni šabata mogu učiniti da nam se šabat doima kao "osakaćen" ili siromašan, oni prikrivaju postojanje velikog vrela povjerenja i pozitivne-jira koje nam šabat može ponuditi. Što više razvijamo taj tandem osobina, koje su ‘posude’ za primanje blagoslova svake vrste (ne samo za materijalno izdržavanje ), to će nam više blagoslova poteći. Kako kaže Rebe Nahman, šabat daje također i fizički život (u knjizi The Aleph-Bet Book, u poglavlju "Charity" B, 2). Amen. gutn Shabbos! Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej To ra

Rabbi Daniel Travis:

Očito pogrešno Možda će me moj otac dotaknuti ....

laž. Jakov je zapravo želio da od-

konstruktivnoj svrsi, trebamo ga

(Berešit 27,12) Čini se logičnim da

mah bude uhvaćen u laži, tako da se

izbjegavati. Starješine Atene jednom

Jakov ne bi htio da ga njegov otac

ništa što bi on mogao reći halahički

su zatražile rabina Jehošuu ben

dotakne i tako otkrije njegov pravi

ne bi smatralo za "laž".

Haninu da iznese jedan lažni iskaz,

identitet, ali riječi ovog stiha ne podržavaju ovu pretpostavku. Ako nije želio biti uhvaćen u laži, Jakov se trebao koristi riječju "pen", što znači da me ne bi [moj otac dotaknuo]. Na hebrejskom, riječ "ulai"

(možda) podrazumijeva želju da će se rezultat dogoditi, što pokazuje da je Jakov

zapravo htio da ga otac

dodirne. Jakov se u stvari nadao da će ga

Za razliku od toga, drevni grčki filozof Sokrat želio je u Grčkoj zabraniti sve dramske pisce i pjesnike, jer kako je rekao, njihova su djela bila puna laži. Dok se ovo može činiti kao plemenita gesta, to nema apsolutno nikakve veze sa Židovskim pogledom. Budući da svi znaju da

izmišljene drame i poezija

nisu istinite, te da nikada nisu ni predstavljane kao istina, one se ne

nužan da se očuva red u društvu oni su odgovorili: "To nije laž. Svatko zna da mazga ne može imati

potomke!" Odgovor koji im je Rav Jehošue dao glasio je: "To je upravo ono što ovo čini lažju!" Židovsko je gledište da laganje nije samo kršenje društvenog bontona; točnije ono je u svojoj suštini loše.

obmane. Iako se osjećao primoran

predstave služe konstruktivnoj svr-

Ponekad u prijateljskom razgo-

da napravi što mu je rekla njegova

si, kao što je podučavanje pravih

voru možemo poželjeti da ispriča-

majka Rivka, Jakov je postupao su-

vrijednosti ili da Židovske ideje bu-

mo neku izmišljotinu koju smo čuli.

protno onome što je želio; njegova

du stvarnije, dapače, hvalevrijedno

To nije zabranjeno, ali bolje je to iz-

ljubav prema istini bila je toliko jaka

je sudjelovati u njima i promovirati

bjegavati, zbog elementa laži u njoj.

da mu je ovaj čin prijevare bio kraj-

ih.

Međutim, zabranjeno je ispričati ta-

čitavo Jakovljevo ponašanje prijevara, tada ne bi bila počinjena stvarna

Godina 1 3 17 Broj 16 Strana

takve

nje istine gledali samo kao na čin

smatraju

ko bi Jichak od početka znao da je

Ako

roditi. Budući da su oni na govore-

otac uhvatiti u njegovom pokušaju

nje neprijatan. Razmišljao je, ukoli-

obmanom.

pa im je on rekao da mazga može

Iako nešto što je očigledna laž ne spada u kategoriju šekera, i ako takav izraz neistine ne služi kakvoj

kvu priču na način koji sugerira da je to istina. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Bešalah je četvrta paraša u, prema kabali, vrlo važnom periodu godine, šest tjedana koji se nazivaju Šovavim (prema početnim slovima naziva parašot tih tjedana). Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više i darežljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres

imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Želimo vam svima uspjeha! Priča u paraši Bešalah započinje opisom Izraelaca kako napuštaju

Egipat i njihovih prvih dana putovanja na goru Sinaj. Predstavili bi-

vlja. Nakon svakog čuda koje se do-

našu viziju bez obzira što se doga-

godilo Izraelci su zaboravili da su

đa. Kada se odlučimo za prelazak

upravo spašeni i počinjali su se ža-

na "putovanje", mi se povezujemo s

liti i bojati sljedećeg.

izvorom stvaranja čija je suština

■

"dijeljenje dobra sa svim stvore-

smo si da je ovo putovanje radosno

Sedam dana nakon što su hrabro

i oslobađajuće iskustvo. Međutim,

napustili Egipat oni dolaze do Cr-

Izraelci su zapravo slomljeni i up-

venog mora. Planine su im slijeva i

lašeni, kaže Zohar. Nakon što su

zdesna, a faraon i njegova vojska iza

generacijama bili robovi u Egiptu,

njih. Oni su prigovarali Mošeu "Zar

Mi smo stvoreni na B-žju sliku

oni se nisu mogli ni sjetiti niti os-

zato što u Egiptu nije bilo grobova,

kako bismo bili partneri u stvaranju.

jetiti slobode. Isto tako, kad god mi

odveo si nas da umremo u pustinji?

To znači, da u bilo kojem trenutku,

dođemo u priliku da isprobamo i

...bilo bi nam bolje da služimo

bez obzira kakve bile okolnosti, mi

počnemo nešto novo u svom živo-

Egipćanima nego da umremo u pu-

imamo mogućnost stvoriti novu

tu, da krenemo novim putem, mi se

stinji". Ovo je alegorija na naš unu-

stvarnost - pretvoriti gorko u slatko

bojimo napustiti svoje naizgled si-

tarnji razgovor - ostati u stanju rop-

i tamu u svjetlo.

gurno mjesto. Volimo našu staru -

stva ili preuzeti odgovornost i sami

poznatu stvarnost, čak i ako je loša,

upravljati svojim životima.

i uvijek ćemo radije naći izgovor da ju preferiramo nego da iskušamo nešto novo.

njima", i onda možemo ostvariti sve što bismo željeli. To je mjesto na kojem se događaju velika čuda.

"Pjesma na moru" koja je pjevana nakon što su Izraelci prešli Crveno

Kad se Moše obraća B-gu, On mu

more počinje u budućem vremenu,

odgovara "... Zašto meni vičeš? Go-

kako bi nam kazala da priča vrijedi

vori Izraelcima, oni bi trebali puto-

za generacije koje dolaze i da nas

Tražimo slobodu, ali je se isto-

vati prema naprijed". Što znači da

uvjeri da svaki čovjek treba doživ-

vremeno i bojimo, pa postanemo

nas se ne može prisiliti da budemo

jeti osjećaj iskustva slobode tog po-

paralizirani. Napravimo jedan ko-

slobodni i sretni. Zohar objašnjava

vijesnog trenutka. Ona je poruka da

rak prema njoj i dva natrag, baš

da izraz "putovati prema naprijed",

je sve moguće i da nema problema

kako su Izraelaca opisani u ovoj

znači da je sada vrijeme da se podu-

kojeg ne možemo prevladati. To je

priči.

zme akcija. Nema vremena za mo-

naša suština i to je razlog zašto će-

litvu i oklijevanje. Treba donijeti

mo je na kraju svi iskusiti. ■

Naša je priča o velikim čudima; međutim tu je obrazac koji se pona-

Strana 18

neposrednu odluku – odustati od neuspjeha i uništavanja i slijediti

Prevela Tamar Buchwald Divrej To ra

Biseri hasidske mudrosti J edinstvo raznolikosti Reb Menahem Mendel iz Kocka još je bio mladić kada ga jednog dana pozva njegov učitelj, Simha Bunam iz Pšishe, da bi ga podučio kako prakticirati hitbodedut (osamljivanje u svrhu kontemplacije). Učitelj mu reče: “Mendel, točno je da nema učinkovitije duhovne prakse od hitbodeduta. U isto vrijeme, ma koliko to čudno zvučalo, nema boljeg trenutka za osmljivanje do onog kad se nalaziš okružen ljudima...

Kad gledam na svijet očima svog srca, vidim posvuda pustoš i očaj. U tom svijetu raste jedno drvo, usamljena smreka. To drvo sam ja. Upravo ja sam u svojoj samoći. Stvoritelj nema nikoga na svijetu do mene, a ja se nemam kome obratiti

nego Njemu.

Kad smo nas dvojica sami u toj pustinji, čini mi se

kao da ja gledam u Njega, a On mi istovremeno uzvraća pogled. U tom se trenutku ostvari potpuno jedinstvo među nama.”

S tvori svakodnevnu naviku

osamljivanja i meditiranja. Svakodnevno izrazi svoje najskrivenije misli i osjećaje pred Stvoriteljem. Učini to na jeziku na kojem se najlakše izražavaš.

R. Nahman iz Breslova ■

### Istinska ljubav ne izgleda poput one o kojoj

čitamo u romanima i čujemo u pjesmama. Istinska je ljubav transcendentna, ona povezuje naše fizičko biće s B-gom i, na taj način, sa svima koji nas okružuju. Najčešće ljubavi pristupamo egoistički, kao nečemu što želimo i trebamo; ali prava je ljubav, zato što je dio naše ljubavi prema B-gu, bezlična.

Jedan od naših osnovnih principa je :"Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe." Kako je to moguće – ne volimo li mi sebe više od ičega i ikoga drugog? Odgovor leži u činjenici da prava, nesebična ljubav ne dolazi iz tijela, već iz duše. Ljubav je prevlast duha nad materijom. Prema definiciji materijalizma, dva objekta ne mogu zauzeti isti prostor u isto vrijeme. Ali duša nadilazi prostor i vrijeme, ona isto tako nadilazi narcisizam, omogućujući nam da istinski dijelimo sebe s drugom osobom. R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 1 3 19 Broj 16 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

svoje noge stavljao u kantu hladne vode kako bi ostao budan i učio. To me dovelo do toga da shvatim da je moj umor samo isprika. Postojao je način na koji sam mogao nastaviti učiti, da sam to zaista htio.

Jecer Hara (nastavak) Rebbe Nachum iz Chernobla putovao je iz sela u selo kako bi prikupljao novac za pidjon ševujim (otkupljenje zarobljenih Židova). Jednom je bio vrlo razočaran time koliko je malo novca skupio i mislio je da bi možda bilo bolje da je ostao kod kuće i učio Toru.

Mi smo eksperti u racionaliziranju, odnosno u davanju “dobrih razloga“ umjesto validnih razloga. Problem je u tome što kada racionaliziramo, mi

Dok je prolazio kroz selo, vidio je lopova kojeg su uhitili i vodili u zatvor. On je rekao lopovu, “Sad vidiš kuda su te dovela tvoja djela pa ćeš prestati krasti.“ Lopov je odgovorio, “Zašto bi prestao? Samo zato što nisam uspio ovaj put, ne znači da neću uspjeti sljedeći put.“ Rabbi Nahum uzeo je to kao musar (pouku) za sebe. Samo zato što ovaj put nije uspio u prikupljanju dovoljno novca, ne znači da neće prikupiti više idući put. Nemamo garanciju da će nam ono što činimo donijeti rezultate koje želi-

mo, ali ne možemo si priuštiti da budemo lijeni. Naš posao je da primijenimo hištadlus (trud) te da molimo Hašema za Njegov blagoslov. Racionaliziranje Mnogo godina radio sam s ljudima koji su bili ovisnici o alkoholu, i uz B-žju pomoć, imao sam velikog uspjeha. Ali moram priznati, nikad nisam osobno liječio nijednog jedinog alkoholičara. Uvijek pokušam uvjeriti čovjeka da se priključi grupi koja će ga podržati u oporavku, poput Anonimnih alkoholičara. Taj čovjek može imati iskrenu želju da prestane piti, ali svaki puta kad pokuša, on doživi neuspjeh. Misli da ne može uspjeti u tome, pa onda odustaje od pokušaja. Ja želim da on bude u sobi zajedno sa barem 30 do 100 ljudi koji su imali isti taj problem i koji su već duže vrijeme trijezni. Oni su živi dokaz da se to može učiniti, jer ako su drugi to mogli Strana 20

ne varamo nekog drugog. Mi varamo sami sebe. Ako odlučimo biti rigorozno iskreni, možemo postići velike stvari. učiniti, onda može i on. Ako zaista želite učiniti nešto i vidite druge koji su to učinili, trebali biste znati da i vi također to možete. Naravno, postoje posebni talenti koje neki ljudi imaju, a drugi nemaju. Ja mogu imati želju da budem umjetnik, i znati da je Rembrandt to bio, ali to ne znači da ja to mogu učiniti. Ne možete uspjeti u aktivnostima koje zahtijevaju unutarnji talent koji vi ne posjedujete. Ali ako stavimo na stranu te iznimke, postoji mnogo toga što možete postići, a što su drugi postigli. Talmud kaže da je Hilel pobio isprike siromašnih ljudi da ne mogu učiti Toru zbog svog siromaštva, jer nitko

■ Ovdje je još nešto što sam naučio iz tretmana sa alkoholičarima. Aktivni alkoholičar je najnemotiviranija osoba na svijetu. Njegova obitelj i prijatelji mogu ga moliti da prestane piti, njegov liječnik može ga upozoravati da ozbiljno ugrožava

svoje zdravlje, može čak završiti u pritvoru zbog vožnje u pijanom stanju, ali on nije motiviran da se promijeni. On postaje motiviran jedino kad se dogodi neka vrsta krize koja ga stimulira da se promijeni. Takvu krizu nazivamo “udaranjem u dno.“ Ono što predstavlja dno može biti različito kod raznih ljudi.

nije bio siromašniji od Hilela, pa ipak je on bio najveći od mudraca. Rebbe

To vrijedi za svaku vrstu motivacije. Mi smo bića navike, i činiti nešto dru-

Eliezer pobio je isprike bogatih da zbog svojeg velikog imanja nemaju vremena učiti Toru, jer je Rebbe Eliezer bio izuzetno bogat, pa ipak je bio veliki učenjak Tore. Postoje milijuni razloga koje čovjek može ponuditi kako nešto ne bi učinio, ali ako je iskren sam sa sobom, vidjet će da su to isprike, a ne razlozi.

gačije od onoga što smo činili do sada

Sjećam se doba kada sam bio u ješivi i osjećao se previše umornim da bih nastavio učiti, ali imao sam prijatelja koji je

Vaš posao u postizanju motivacije je shvaćanje da se mjesto na kojem ste

traži od nas energiju koju možda ne želimo utrošiti. Obično nismo u iskustvu krize, i možemo se neodređeno provlačiti. Moj posao je motivirati alkoholičara kako bih ga uvjerio da bi mjesto na kojem je on sada trebalo biti njegovo dno.

Divrej To ra

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

sada može smatrati dnom. Možda sada ne izgleda tako, ali iskoristite svoju maštu da zamislite budućnost. Hoćete li za deset godina uistinu biti zadovoljni ako tada otkrijete da niste odmakli dalje od ovog gdje ste sada? Medicinski fakultet nije bio lagan i na početku školovanja, htio sam odustati. Ali tada sam pomislio: Sljedećih osam godina će proći neovisno o tome što radio. Ako sada odustanem od škole, kako ću se osjećati za osam godina? Vjerojatno bih se udarao i govorio sebi, “Bezumniče! Da si zapeo tada, do sada si mogao biti specijalist, ali sada je prekasno da išta učiniš.“ Talmud kaže da je mudra osoba ona koja može predvidjeti budućnost. To ne znači da netko mora imati proročku moć predviđanja. To znači zamisliti sebe u budućnosti i shvatiti kako ćeš se osjećati ako sada ne poduzmeš akciju. Uobičajen primjer toga je jutarnje ustajanje, kad znate da biste trebali ustati kako biste stigli na rani minjan. Ali zatim pomislite, Mogu ostati u krevetu još sat vremena i doći na kasniji minjan. Nakon još nekoliko minuta pomislite, Ali ako odem na rani minjan, imat ću cijelo jutro i osjećat ću se dobro zbog toga. Ako ostanem u krevetu i odem na kasniji minjan, znam da ću žaliti jer sam propustio jutro. Tako ustanete iz kreveta. Ako imate želju i znate da imate sposobnost, nemojte biti bezumni. Budite mudra osoba koja može predvidjeti budućnost. Imate seihel to učiniti. Ponekad čovjek izgubi motivaciju zbog stvari koje su potpuno van njegove kontrole: „Meni su 54 godine i radio sam za ovu tvrtku 26 godina. Tvrtka je bankrotirala. Tko će zaposliti čovjeka od 54 godine kada može dobiti nekog dvadeset godina mla-

Godina 1 3 21 Broj 16 Strana

đeg?“ To je jedan od oštrih udaraca stvarnosti, koji su nažalost česti u ova vremena. Čovjek lako može biti razočaran, čak ljut i ogorčen. Iako ti osjećaji mogu biti potpuno opravdani, oni nikome ne omogućavaju da napreduje. Ljudi koji su uspjeli u oporavku od alkoholizma žive prema pravilu zdravog razuma, “Prihvati one stvari koje su nepromjenjive i usmjeri svoju energiju na to da promijeniš ono što možeš.“ Ako je tvrtka u propadanju ili je propala, to je nepromjenjivo. Ali ono što čovjek još uvijek može učiniti sa svojim životom, to je promjenjivo. Tako čovjek treba prestati razmišljati

ma. Možda ste već prije čuli ovu priču, ali vrijedna je toga da ju ponovimo. Jedan useljenik prijavio se da postane šames u svom šulu, ali je bio odbijen jer je bio nepismen, a od šamesa u šulu tražilo se da bude sposoban čitati i pisati. Čovjek je nabavio ručna kolica i nakon nekog vremena je zaradio dovoljno da iznajmi dućan. Na kraju je otvorio second hand dućan, i s vremenom imao lanac dućana i postao milijunaš. Kad je potpisao neki pravni dokument sa “X,“ netko je primijetio, “Ajme! Ako si postao toliko bogat bez da znaš čitati i pisati, zamisli što bi tek postigao da si bio pismen!“

o onom što se dogodilo i fokusirati se na ono što može učiniti.

Bogati čovjek je odgovorio, “Da sam znao čitati i pisati, bio bih šames u šulu.“

Izgledi za budućnost možda nisu uzbudljivi, i neke od potrebnih prila-

Uvijek postoje prilike. Mi moramo činiti što god možemo i moliti B-ga za

godbi možda neće biti ugodne, ali još je uvijek mnogo bolje djelovati nego sjediti i ne činiti ništa, razmišljajući o tome kako svijet nije fer.

haclaha (uspjeh). Trud i tefila (molitva) mogu postići rezultate, ali razmišljanje i žaljenje su zasigurno put koji ne vodi nikuda. ■

Mi nikad ne znamo što leži pred na-

Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život Smirenost

umom, i sve je mirno, sve dok vas

Jišuv

ometati. Ili se, naizgled niotkuda,

komarac ne ugrize i svrbež počne pojavi misao koja u vama zagolica

Osoba koja je usvojila duševni mir stekla je sve!

želju, i mašta počne bujati. Ili vam

se pojavi sjećanje na uvredu koja

--Rabbi Simcha Zissel Ziv, Alter iz

vam je učinjena, i bol zbog te uvre-

Kelma

de vrati se jači. Unutarnji mir nepostojan je i prolazan doživljaj, i po-

JIŠUV može značiti boraviti, sjedi-

stoji ogroman broj mogućih kandi-

ti ili odmarati se. Neki komentatori

data koji mogu poremetiti tu unu-

ovu osobinu razumiju kao stanje uma - unutarnju mirnoću i jasnoću misli. Drugi, možda oni koji su sklo-

ni biti konkretniji, ovo vide kao kvalitetu sjedenja da bi se proučavalo, s naglaskom na marljivosti.

tarnju ravnotežu. bude bistar poput dana kad puše sjeverac." Zatim se primjećuje kako

svakodnevni život može utjecati na taj jasan, unutarnji prostor: "Abaje je dao opasku: 'Da mi je moja [po]maj-

Ovo je primjer klasične podjele

ka rekla: "Dovedi me da izvršim je-

unutar židovske misli i prakse. Sta-

dnostavan zadatak" ja ne bih bio u

vlja li se naglasak na traženo pona-

stanju učiti.' Raba je rekao, 'Da me

šanje (u ovom slučaju sjedenje da bi

uš ugrizla, ne bih mogao učiti.'"

se učilo) ili na misaoni stav s kojim se čin vrši (ovdje, jišuv da'at, unutarnji mir)?

Ovi primjeri nisu toliko udaljeni od našeg iskustva koliko bi se moglo činiti. Ponekad um bude bistar i

Polemika je nerazrješiva jer obje

smiren poput nepristupačnog jezera

strane imaju svoje vrijednosti. Ali u

u rano jutro bez vjetra. A onda nam

ovom slučaju, čini mi se korisnijim

nešto ne veće od mrava ili teže od

usredotočiti se na unutarnju kvali-

pomisli odvuče pažnju i to smireno

tetu mentalne smirenosti, jer bez nje

stanje uma u tren oka nestane, osta-

osoba vjerojatno neće biti u stanju

vljajući nas uzburkanima u strahu

ispuniti drugi cilj, da marljivo sjedi.

koji se unutra rasplamsa.

Duševni mir (jišuv da'at; doslovno, svijest koja je sjela na mjesto) je ono što dopušta postojan i marljiv trud

kojeg učenje i praksa traže.

nema stresa ili tenzija između namjera koje smo sebi postavili i naših fizičkih želja ili emocionalnih stanja. Rav Shlomo Wolbe piše da je cilj sveukupne osobne duhovne prakse biti u miru sa samim sobom, sa svojim okruženjem i s B-gom. Rabi Eliyahu Dessler objašnjava kako doći do tog cilja. Nemoguće se koncentrirati kada um napadaju vanjski interesi i želje. Smireni um postiže se prvenstveno tako da ga se očisti od svega ostalog osim zadatka koji je pred vama. On dodaje da kada čovjek učini mali napor u tom smjeru, on ili ona bude nagra-

đen B-žanskom pomoći, te kroz proces nastojanja postizanja duševne

Um koji je u konfliktu sa samim

smirenosti čovjek stječe menuhat

sobom ono je što komentator iz če-

ha'nefeš (spokoj, unutarnju smire-

trnaestog stoljeća poznat kao Ran

nost).

naziva tiruf ha'da'at, stanje uma koje

Talmud nudi prekrasnu sliku smi-

doživljavamo kada postoji sukob

renog uma. "Rabi Nahman bar Jic-

između intelekta i emocija. Upravili

hak je primijetio: učenje traži da um

ste se da ostvarite jasno definirani cilj s fokusiranim i jedinstvenim

Strana 22

■

Unutarnji mir doživljavamo kad

Rav Dessler kaže to tako da zvuči jednostavno - samo raščistite svoj um. Kad razmišljamo o tome kako to napraviti, čini nam se teško

Divrej To ra

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

ostvarivo. Ali potrebno je samo za-

koje se može ukloniti ili obrisati.

stanja ide izravno kroz područje

početi taj proces da bismo otkrili

Umjesto toga, onae poziva na kruci-

musara, koji nas vodi putem ople-

kako je pristupačniji nego što nam

jalnu istinu o prioritetima duhovne

menjivanja naših unutarnjih osobi-

se činilo prije nego što smo uložili

prakse koju onaj koji se želi podići u

na kako nam ne bi bile prepreke za

taj početni napor. Zar ne bi to bilo

smjeru svetosti može naći vrlo vri-

naše duhovne težnje.

baš onako kako bismo očekivali da

jednom i korisnom.

nam stigne B-žanska pomoć?

PRAKSA

Kod mene je planiranje ono što

Naš problem s osobinom staloženog

Stvari koje uznemiruju vaš um

teži da poremeti moj duševni mir.

rijetko kada su slučajne. Svatko od

Stanje unutarnje smirenosti neće me

nas sklon je određenim vrstama

obuzeti prije nego li se uvuku misli

remećenja i ometanja. Na radioni-

o onome što ću raditi kasnije tokom

cama i predavanjima ponekad dam

dana, sutra i do kraja života. To je

ljudima da naprave jednostavnu

moj obrazac, baš kao što ćete i vi

Kada vam smirivanje uma predsta-

meditaciju za fokusiranje uma koja

imati svoju vlastitu šablonu, ako je

vlja izazov, on savjetuje da odete u

uključuje koncentriranje na jednu

možete osvijestiti.

prirodu da biste doživjeli "mir koji

riječ ili sliku. Nakon isteka određenog vremena, zamolim sve one koji su voljni da kažu što ih je ometalo. Jedna osoba će možda navesti da je imala seksualne fantazije. Druga će možda reći da je razmišljala o ručku. Treća bi mogla reći da se rasplamsao stari žar zavisti, a neki pak drugi bi priznali da su se izgubili u planiranju tjedna pred njima.

Što mi planiranje govori o mom vlastitom

duhovnom

programu?

Ono otkriva slabost u osobini bitahona (povjerenja). Kad si dam u zadatak da očistim svoj um, ja otva-

ram unutarnji prostor koji pušta unutra moju jedinstvenu verziju tjeskobe, a to je planiranje budućnosti. Jednom kad otkrijem i priznam da je briga taj faktor koji narušava moj duševni mir, time tako-

Kad skupina raspravlja o tim dis-

đer otkrivam da je njegovanje po-

trakcijama, vrlo brzo postaje jasno

vjerenja put da povratim svoju

da ono što uznemirava um nije ništa

unutarnju smirenost.

drugo do osobni planovi. Odvlačenje pozornosti uma obično je ukori-

jenjeno u konkretnim midot koje su bitne toj osobi u tom času; to su duševne osobine u kojima ta osoba ima potencijal rasta. Zbog toga različiti ljudi imaju različite distrak-

cije, a ista osoba ima tendenciju da nađe iste vrste misli ili osjećaja koji se ponavljaju kao krivci za odvlačenje pažnje. Odvlačenje pozornosti uma nije poput smeća ili prljavštine Godina 1 3 23 Broj 16 Strana

Osobna duhovna preobrazba koja se naziva stjecanje Tore zahtijeva da osoba bude vješta u čišćenju svog uma od svih ostalih stvari, bilo da se radi o pritiscima na poslu ili u obitelji, fizičkim tegobama, maštarijama, brizi o vremenu ili bilo čemu drugom što stvara unutarnji nemir. Opušten i usredotočen, miran um, kojeg ništa ne ometa, ključan je za duhovni rast. Put do tog unutarnjeg

uma uglavnom se sastoji u njenom nedostatku. Rav Kook predlaže praksu koja će vas vratiti u smireno

stanje uma:

izvire iz B-žje dobrote koja ispunja-

va sve što postoji: pjesma ptica koje sjede na drveću, pogled na ljepote Karmela i Šarona s njihovim prekrasnim cvjetovima, te sladak miris ljiljana i voća u B-žjem zemaljskom

vrtu koji je dao cijelom čovječanstvu. Oni vraćaju um [da'at] čovjeka u njegovo prirodno stanje nakon što ga kultura i društvo udalje od njega. A vraćajući se svom izvoru u priro-

di, stvorenoj B-žjom rukom, vraća mu se sve prirodno zadovoljstvo njegove duše, uključujući osjećaj svetosti i uzvišenosti duha koji nas povezuje sa Svemogućim, kao i dobar karakter." Vaša je praksa tražiti trenutke u kojima ćete osjetiti prirodno okruženje. Izađite u vrt. Zaustavite se da biste posjetili park kraj kojeg svakog

dana prolazite. Uživite se u zvukove, boje i dojmove i promatrajte kakav učinak taj doživljaj ima na vaš unutarnji mir. ■

Strana 23

Chaya Rivka Zwolinski:

Blagoslovi na Tu B'Ševat U ponedjeljak, 10.2.2020. je Tu Bišvat

Talmud (Taanis 8b) nas uči da kada čovjek uđe u hambar da izmjeri urod nove žetve pšenice treba izreći blagoslov: Neka to bude Tvoja volja G-spodine Bo-že naš, da Ti pošalješ blagoslov na djelo naših ruku. Potom on počinje mjeriti i kaže: Neka bude blagoslovljen On koji šalje blagoslov na ovu hrpu žita. Ali ako je čovjek prvo izmjerio žito pa tek potom rekao blagoslov, onda mu je molitva uzaludna. To je zato što se blagoslov ne može naći u nečemu što je već izvagano, izmjereno ili izbrojano, nego samo u nečemu skrivenom, nečemu još uvijek neutvrđenom, ili onome što oko ne može vidjeti. Koncept skrivanja onoga što nam je dragocjeno do doba (vremena i mjesta) kada je to spremno da procvjeta i donese plod, koncept je koji prožima židovski način života. Beba je skriven unutar svoje majke dok ne dođe vrijeme da se rodi. Srodna duša ostaje neprepoznata sve dok ne sazrije vrijeme za susret. Naše duhovno blago se čuva sve dok ne bude zrelo da se otkrije. Rođendan Reb Nossona Tu B'Ševat, Nova godina drveća, počinje u nedjelju 9. veljače uvečer i traje do sutrašnjeg zalaska sunca. Tu B'Ševat je i rođendan Reb Nossona (rođen je 1780.), najistaknutijeg učenika i pisara Rebe Nahmana. Rebe nam kaže da bez pažljivog zapisivanja njegovog rada koje je činio Reb Noson, njegov voljeni "Nosseleh", njegova učenja koja mijenjaju svijet nikada ne bi ugledala svjetlo dana. Cijeli život Reb Nossona bio je posvećen donošenju Rebeovog "ploda" svijetu. Strana 24

Tu B'Ševat jedan je od rijetkih židovskih blagdana koji se ne spominju u Savjetu (Likutey Eitzos), sabranim savjetima Rebe Nahmana koje je sakupio Reb Nosson. No sam Reb Nosson spominje Tu B'Ševat u Likutey Halachos. On navodi da Tu B'Ševat uvijek dolazi uz Šabos Šira. Pjesma na moru Šabos Šira je Šabos pjesme, na koji čitamo u Tori parašu Bešalah u kojoj su Moše i Djeca Izraelova pjevali posebnu pjesmu hvale i zahvalnosti nakon čuda razdvaranja mora. Mi govorimo ovu pjesmu svako jutro u našim molitvama, i postoje mnoge prednosti koje se daruju onima koji je izgovaraju s kavana (usredotočenom namjerom). U pjesmi na moru Djeca Izraelova zahvaljuju Hašemu, vrlo detaljno, za čuda kojima su svjedočili, čuda koja je upravo On učinio. Oni, i mi, veličamo i hvalimo Hašema za Njegovu slavnu pobjedu, za to što je bacio ubojite progonitelje i njihova kola u more, zbog sigurnog dovo-

đenja svog naroda na drugu stranu po suhom, i tako dalje. Cijeli svijet je znao za Njegovu slavu, jer nam midraš kaže da su se sve vode svijeta razdvojile, ali su Djeca Izraelova bila ta koja su to objavili. ■ Pjesma na moru ne govori samo o nečemu što se dogodilo prije. Ona također zahvaljuje Hašemu za događaj koji se tek trebao dogoditi, a to je da će Hašem zasaditi Svoj narod na gori Njegove baštine. Nakon što su zahvalili Hašemu za razdvajanje mora, Djeca Izraelova pokazali su svoju emuna, svoju vjeru, pjevajući o blagoslovima koje je Hašem obećao da će im dati u budućnosti.

Vjera i voće Tijekom Tu B'Ševata budući blagoslovi su od nas skriveni, baš kao što je rano mješanje biljnih sokova u drveću skriveno od naših osjetila. Ali večeras ćemo po našem stolu rasprostrti bogati izbor različitog voća, reći blagoslov nad voćem, kao i blagoslov šehehiajanu, onaj koji mi kažemo u znak zahvalnosti što smo dosegli novu prekretnicu, ili posebnu prigodu. Tu B'Ševat ukazuje na obećanje nadolazećeg uroda voća s drveća, kao i završetak stare i početak nove godine za drveće.

To je snažna noć vjere – emune i noć koja nas podsjeća da će se Hašemovi blagoslovi ostvariti, čak i ako ih mi još ne možemo osjetiti. Drž’mo se toga. ■ . . Prevela Tamar Buchwald Divrej To ra

Ulična frakcija palestinskog Fataha, siromašni koji žele suživot, mogla bi biti ključ u provedbi Trumpovog plana za mir između Izraela i Palestinaca AKTUALNO:

Aurelija Rosenzweig, stanovnica Jeruzalema i novinarka, piše ovaj tekst samo za Euractiv.hr, 2.2.2020.

rekli "to nije naš problem" zbog čega je Palestinska autonomija dobila već trideset godina ultranacionalističke kleptokracije. Da se tada inzistiralo na tim političkim aspektima možda bi Palestinska država već odavno postojala.

Još se uvijek nisu slegli dojmovi oko Trumpovog plana za Bliski istok, predstavljenog prošle srijede u Washingtonu, u prisustvu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i vođe opozicije Bennyja Gantza, koji su obojica prihvatili, čime je garantirano da eventualna smjena vlasti na proljeće neće promijeniti poziciju Izraela. No, čini se da bi, nakon neuspješnih pokušaja Clintonove administracije da s Ichaakom Rabinom i Shimonom Peresom postignu dogovor s Yasserom Arafatom, a zatim i Obaminog tima koji je predvodio bivši državni tajnik John Kerry - plan koji predlažu Trump i njegov zet Jared Kushner bi zapravo mogao imati šansu. Art of the Deal Naime, nakon što su ponude s izraelske strane neslavno propale - Trump i Kushner su se odlučili prestati "ulagivati" Arapima i, prema vlastitim riječima, upotrijebiti pregovaračke metode poznate iz Trumpove knjige Art of The Deal. Podsjetimo, izraelski premijer Ehud Barrack je 2000. palestinskom vođi Arafatu ponudio baš sve što je ovaj ikada trazio, uključujući i Jeruzalem, u zamjenu za mir i priznanje prava židovskoj drzavi na postojanje - a na to mu je Arafat odgovorio pokrenuvši Drugu intifadu. Nakon Barracka, mir je 2008. pokušao sklopiti izraelski premijer Ehud Olmert - ponudivši palestinskom predsjedniku Mahmudu Abbasu cijelu Zapadnu obalu, Istočni Jeruzalem, i Gazu, te stavljanje Starog grada u Jeruzalemu pod međunarodnu kontrolu, ali niti taj prijedlog nije prihvaćen. Politički - Trumpov je mirovni plan zapravo vraćanje na Rabinov i Peresov plan koji je podržavao Bill Clinton, s malim teritorijalnim dodacima oko Gaze. Židovska naselja na Zapadnoj obali prelaze u ruke Izraela, no učinjeni su ustupci s teritorijem kod granice s Egiptom, čime se Palestincima nudi više nego su im pod patronatom Clintona nudili Peres i Rabin. Kao i tada - Izrael bi zadržao strateški važno područje doline Jordana, kao i Golan koji Page 25 Strana 25

Doduše, Trumpov plan potpuno ignorira politički dio i ne bavi se simbolima, a trgovanje simbolima je bilo predmet svih dosadasnjih pregovora i na tome su pukli.

je već anektiran prije nekoliko mjeseci.

Zbog rascjepkanosti teritorija i potpune okruženosti svih teritorija granicom s Izraelom, palestinska bi država ovisila o dobrim odnosima sa svojim jedinim susjedom, slično kao što i sad ovisi vezano uz isplatu prihoda od poreza i uvoznih taksi, koje za Palestinsku autonomiju sada prikuplja Izrael, i to koristi kao argument za političku trgovinu, naprimjer za prestanak financiranja terorista. Eskalacija nasilja? Nasilje i teror civila okončani su tek gradnjom zida koji razdvaja Izrael od Zapadne obale, i postavljanjem checkpointova za prelazak s jednog na drugi teritorij, čime jest onemogućen slobodan protok ljudi što ljevica kritizira - ali zato je zid ispunio svoju svrhu: prekinut je teror civila eksplozijama autobusa, restorana i noćnih klubova, zbog čega je i sada minimalna mogućnost nasilja nad civilima vezano uz neslaganje s prijedlozima iz Trumpovog plana. Dakle, teroristi unutar Izraela više ne mogu djelovati otvoreno - jer pred sobom imaju zid, ali mogu početi napadi na izraelska naselja na Zapadnoj obali. Za napade unutar Izraela - ćelije Arapa unutar Izraela bombe mogu raditi samo "u podrumu" i riskirati da ih netko prijavi unutarnjoj sigurnosti Shabaku, a Shabak ima puno agenata po izbjegličkim kampovima, "nemirnim" jeruzalemskim četvrtima poput Silwana (Davidovog grada) i Bet Hanine, te "ekstremističkim" mjestima i

gradovima poput Um El Fahma. Za one koje zanima taj svijet - vrlo ga vjerno prikazuje tv serija Fauda. Malo je vjerojatno da će Palestinci početi ispucavati rakete po Tel Avivu i Jeruzalemu, jer bi tada izraelska vojska ušla u palestinske gradove i Abasa "za uši" izvukla van. Eventualno bi Hamas mogao ispucati ono što još imaju u Gazi, jer je Islamski džihad raketirajući Tel Aviv u listopadu 2019. potrošio svoje zalihe raketa i vjerojatno ih još nije obnovio. Taj bi scenarij zapravo možda pogodovao Trumpu, koji traži potpunu demilitarizaciju Gaze jer bi to mogla biti "dobra isprika" nekome da uđe u Gazu i to provede - no još nije jasno tko bi to trebao provesti: Izrael, američki marinci ili netko treći? 50 milijardi "fayyadizam"

dolara

Pedeset milijardi dolara koje Trump daje Palestinskoj autonomiji da u naredne četiri godine uspostavi ekonomske i institucije države "i prestane ovisiti o pomoći raznih organizacija" sliči na ono sto su Barack Obama i Kerry predlagali kao "fayyadizam" - po biznismenu i bivšem premijeru Palestinske autonomije Salamu Fayyadu kojeg je predsjednik Abbas smijenio 2012.

Naime, nedostatak "de facto države" je, kako se čini, bio glavni razlog za propast sporazuma iz Osla: najveća greška Rabina i Peresa je bila što nisu tražili da se palestinski vođe obvežu da će uvesti slobodne medije, nezavisno sudstvo i transparentnu vlast... Nego su

Divrej To ra

Umjesto toga, američki predsjednik kaže da neće da Palestina živi od milodara, što svakako ne odgovara sadašnjim političarima iz Fataha i Hamasa čije se vodstvo na račun toga osobno bogati - sjetimo se samo Arafatove udovice Suhe koja u Parizu luksuzno živi zahvaljujući preizdašnim bankovnim računima svog muža koje je naslijedila, a povrh toga još prima Arafatovu penziju iz Palestinske autonomije - koja se financira donacijama što ih između ostalih šalju Europljani. Slična je situacija i u Gazi gdje postoji građanska inicijativa protiv koruptivne vlasti Hamasa, ali bez rezultata jer Hamas ima oružje, a pridružio im se i Islamski džihad. Oni koji prate regiju svojedobno su bili zabavljeni modelom koji je izračunao da se vođe Hamasa bogate 50 tisuća dolara na sat.

Ukratko - Trump će vjerojatno ići na to da uspostavi neku vrst tehnokratske vlasti koja nije nacionalistička, nasilna i korumpirana. Nova lica Palestine Stoga je "Obamin adut" Salam Fayyad i sad jedan od političara iz seta koji će američka administracija zacijelo podržavati, s obzirom da Plan predviđa 50 milijardi dolara za izgradnju ekonomije i institucija države, nakon čega je zatim jednostavno samo proglasiti državu, baš kako su svojedobno Ben Gurion i Weitzman gradili Izrael: slijedeći filozofiju "para para" ("kravu po kravu") - kroz pedeset su godina gradili ekonomiju i institucije poput sveučilista, simfonije, akademije i onda samo proglasili državu koja je de facto već postojala. Program Fayyadove stranke Treći put je bio razdvajanje institucija vlasti i uspostavljanje normalne ekonomije, te Godina 1 3

Broj 16

AKTUALNO: Ulična frakcija palestinskog Fataha, siromašni koji žele suživot, mogla bi biti ključ u provedbi Trumpovog plana za mir između Izraela i Palestinaca (nastavak) reforma policije i sigurnosnih službi jer su funkcionirale kao "privatni batinaši" vlastodržaca, čime se zamjerio mnogim moćnim Palestincima i zato je, kao velika nada te generacije, smijenjen s vlasti. Njegova se izjava o tome da se "niti država Izraelaca niti država Palestinaca ne stvaraju deklaracijom, nego su nešto što polako raste i onda naprosto postane realnost" ideološki sasvim poklapa s namjerama koje su u planu za Bliski istok izrazili Trump i Kushner. Još jedan političar kojeg bi Trump mogao sponzorirati je mladi biznismen na marginama politike Ashraf Al Jabari, bivši član tajne službe Palestinske autonomije te brat bivšeg gradonačelnika Hebrona, koji je sudjelovao u konferenciji o mirovnom procesu u Bahreinu prošloga ljeta, a kaže da se u palestinski dio Hebrona ne može vratiti jer je zbog toga protiv njega podignuta optužnica za "izdaju".

Al Jabari je prije pola godine osnovao svoju "Reformsku stranku" i čini se da mu pogoduje ponovo jasno izrečen stav o tome da je Hamas ilegalna organizacija. To znači da se Abasov Fatah ne može ujediniti s Hamasom, što su bili najavili palestinski mediji, bez da i sam postane ilegalan u očima tvoraca novog mirovnog plana, i tako obje te stranke "palestinskog duopola" eliminira s legitimne poltičke scene.

Al Jabariju, koji tvrdi da je optužba za izdaju konspiracija vodstva Palestinske autonomije protiv njega - takav bi razvoj događaja širom otvorio vrata za ulazak na palestinsku političku scenu. "Mlad i lud" čovjek iz Hebrona bi se mogao znati nositi sa situacijom da je "Trumpov čovjek u Hebronu", pa bi Trump i Kushner doista mogli najdirektnije stati iza njega. Treća osoba koju bi Trump mogao podržati nije političar, vec palestinski biznismen Bashar Masri, koji je izgradio prvi palestinski novosagrađeni grad još od doba Saladina. "Palestinski Tel Aviv" Masrijev Rawabi City je zamišljen kao grad za mlade, obrazovane Palestince koji rade u hitechu i žele živjeti u modernim stanovima, imati obrazovne institucije i "noćni život", amfiteatar za kulturna događanja, pun je kancelarija i ima korzo načičkan kafićima koji podsjeća na "tel-avivsku hitech štajgu" odnosno kako to lokalci zovu "bica" što znači "močvara". Dakle - bio bi to palestinski al pari "hitech bubbleu" u centralnom dijelu Izraela. U grad su investirali i mnogi Izraelci i Židovi iz svijeta - kao nadu da se za Palestince može uspostaviti neki normalan život pa da se počnu baviti normalnim stvarima umjesto ubijanjem. I venture capital fondovi i ljudi iz hitecha su aktivni u nastojanju da pomognu uspostavu hitech scenu u Palestinskoj autonomiji.

Sam Masri nema želje biti političar, ali bi mogao tjerati biznis i širiti ekonomiju, i eventualno biti ministar financija u nekoj budućoj palestinskoj vladi. Dakle, na uspostavi institucija palestinske države bi mogla surađivati sva trojica ili dvojica iz ovog seta.

No, ukoliko ne dođe do ujedinjenja Fataha i Hamasa (i time prelaska Fataha u ilegalu) - u izgradnji institucija palestinske države bi mogla sudjelovati i Fatahova "ulična frakcija" koja je vodila prvu intifadu. Naime "elitna frakcija", koju čine PLOovci iz Tunisa koji su u Izrael došli nakon potpisivanja sporazuma iz Osla, predstavlja izbjeglice i nema što izgubiti ako ne prihvati mirovni plan, dok tzv. "ulična", "lokalna frakcija", može izgubiti kuće i poslovne odnose koje imaju pa i s Izraelcima. Zato s tim "lokalnim PLO-ovcima" iz Fataha ima šanse za politički dogovor: da bi se njih zadovoljilo ne mora se inzistirati na "uništenju Države Izrael i izbacivanju svih Židova s tog prostora". Šansa s njima nije velika, ali je veća od nule, jer "elitna frakcija" (pokojni Arafat, Abbas) živi od korupcije i statusa quo, i stoga im se sadašnja situacija jako isplati: zadnje što žele je transparentna vlast, nezavisno sudstvo i sloboda medija - između ostaloga jer bi ih tada ljudi vjerojatno linčovali ili bi morali pobjeći iz zemlje. Jedan od najprominentnijih predstavnika "ulične frakcije" Fataha Marwan Bargouti je

trenutno u zatvoru gdje služi pet doživotnih kazni za ubojstva u prvoj i drugoj Intifadi, ali još uvijek ima veliki utjecaj u Fatahu, i možda bi se i osobno mogao uključiti u provedbu Trumpovog plana ukoliko bude pomilovan, oko čega se već angažiraju razni prominentni Palestinci i europarlamentarci. S obzirom da su Trumpov plan, uz Veliku Britaniju, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Saudijsku Arabiju podržale i utjecajne europske zemlje Francuska i Njemačka, možda je i ta opcija otvorena - da i "lokalna" frakcija Fataha postane partner za provedbu Trumpovog mirovnog plana. Protiv Trumpovog plana su se za sad, osim trenutnog palestinskog vodstva, izjasnile Turska, Jordan, Iran i Jemen. No kako je predsjednik Abbas već 15 godina na vlasti i tako debelo premašio svoj četverogodišnji mandat, za očekivati je da će početi politički pritisci da se u Palestinskoj autonomiji održe demokratski izbori koji bi mogli promijeniti lice i stil njihovih predstavnika u pregovorima za mir na Bliskom istoku. No, to se može dogoditi samo ako se apriori diskvalificiraju terorističke organizacije poput Hamasa, Fataha koji je u sebe usisao "marksisticke teroriste" PFLP i Islamskog džihada. Kako "kritična masa" kvalitetnih ljudi na Palestinskoj strani postoji - čini se da je sad pravi trenutak za to. ■

SVJETSKI FORUM O HOLOKAUSTU:

Ispravan pristup Štajnmajera u Jad Vašemu Deutsche Welle, 24.1.2020. Njemački predsjednik je 75 godina poslije Aušvica govorio u Jad Vašemu, međunarodnom memorijalnom centru, o njemačkoj krivici i odgovornosti. Pri tome je odabrao ispravan ton, smatra Marsel Firstenau. „Kakva milost, kakav poklon, to što u Jad Vašemu smijem da Vam govorim“, kaže Fank-Valter Štajnmajer na početku svog govora u okviru „Svjetskog foruma o Holokaustu“. I zaista, da njemački predsjednik može da drži govor na centralnom mjestu sjećanja na Holokaust u Izraelu, to je nešto što se ne razumije samo po sebi. On – najviši predstavnik iz zemlje počinilaca. Jedan od onih čija je roditeljska generacija i generacija baba i djeda do 1945. planski pobila šest miliona Je-

Page 26 Strana 26

vreja. Sedamdeset pet godina nakon oslobađanja logora smrti Aušvic Štajnmajer se zahvalio za „pruženu ruku preživjelih“. „Novo povjerenje“ koje Njemačkoj ukazuju ljudi u Izraelu i čitavom svijetu on je okarakterisao kao ono što jeste, naime, kao „čudo pomirenja". Skrušene riječi koje nikada ne smiju da zvuče rutinirano. Štajnmajer je neprolaznost krivice za Aušvic povezao sa sve većom sramotom ovih dana: sve vidljivijoj mržnji prema Jevrejima u Njemačkoj, koja tu nije prisutna tek od 2020. godine. Sramota iz Halea Njemački predsjednik bi mogao da ukaže nna antiesmitizam u mnogim drugim zemljama. Dobro je što nije to učinio. To bi moglo da zvuči kao nenamjerna relativizacija. Štajnmajer je

na poseban način bio dostojan odgovornosti kada je bez uljepšavanja pomenuo „zle duhove" svakodnevnog antisemitizma kod svoje kuće. Izričito je pomenuo neuspjeli atentat jednog desničarskog teroriste na sinagogu u Haleu na najveći jevrejski praznik Jom Kipur. Njemački šef države je svakom riječju pogodio pravi ton. „To Međunarodni komemorativni centra Jad Vašem je bez sumnje podesno i dostojno mjesto za Štajnmajerov stid. Osjećanja koja će ga još više obuzeti na autentičnom mjestu najvećeg zločina u istoriji, kada bude govorio na istorijski dan na koji su vojnici Crvene armije bivšeg Sovjetskog Saveza oslobodili logor uništenja. Šteta što u Jad Vašemu nije smio da govori poljski predsjednik Duda

Divrej To ra

Tamo će biti i poljski predsjednik Andžej Duda. On nije otišao u Jad Vašem jer nije bilo predviđeno da tamo govori. Za razliku od Štajnmajera i između ostalog i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dudina ljutnja je razumljiva i za žaljenje. Jer u Aušvicu, logoru uništenja koji je nacistička Njemačka podigla na okupiranoj državnoj teritoriji Poljske, umrlo je više stotina hiljada Poljaka – koji su takođe najvećim dijelom bili jevrejske vjere. Samo zbog toga bi bilo ispravno i važno da se Duda pusti da govori i u Jad Vašemu. Neslaganja oko toga koja je komemoracija prava gotovo na tragičan način pokazuje u kojoj mjeri sjenke prošlosti sežu do sadašnjosti. Na tome, nažalost, ništa ne može da promijeni ni istorijski govor njemačkog predsjednika u Jad Vašemu. ■ Godina 1 3

Broj 16