Divrej Tkra Godina 11 Broj 17
Zagreb, šabat 3. veljače 2018. - 18. ševata 5778.
Broj 17
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Jitro
B’’H
Šabat Jitro Jeruzalem Jeruzalem 16:39
17:52
mu pomagati u vođenju i
Zagreb
16:45
17:47
provedbi pravosuđa.
Rijeka
16:52
17:54
Izraelci su se utaborili
Split
16:48
17:50
nasuprot Sinajskog brda
Dubrovnik 16:44
17:45
gdje im je rečeno da ih je
Vinkovci
16:35
17:37
B-g izabrao da mu budu
Sarajevo
16:40
17:42
"kraljevstvo svećenika" i
Doboj
16:39
17:41
"sveti narod". Narod od-
B. Luka
16:42
17:44
govara, "Sve što je B-g re-
Beograd
16:29
17:34
kao, činit ćemo".
Novi Sad 16:30
17:36
Šestog
dana
trećeg
Subotica 16:29
17:36
mjeseca
(sivana),
sedam
Zrenjanin 16:28
17:34
tjedana
poslije
Niš
16:27
17:31
čitav se narod izraelski
Beč
16:37
17:39
okuplja u podnoţju Sinaj-
Frankfurt 17:02
18:04
skog brda. B-g se, praćen
Edison, NJ 16:58
18:00
grmlja-vinom,
Izlaska,
munjama,
valo-vima dima i praskom šofara, spušta na brdo i poziva
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan
Mošea
da
se
popne. B-g
utorak 6.2.2017.
objavljuje
zapovijedi
Alot Hašahar
5:41
Najranije Talit
6:16
Nec Hahama
7:12
Najkasnije Š’ma
9:41
Zman Tefila
10:31
Hacot
12:11
Minha Ketana
15:05
Plag Haminha
16:07
Šekia
17:09
dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje
Cet Ha-kohavim
17:51
Mošeu da organizira upravu i suce koji će
Sarajevska Hagada
narodu
Deset
– zapovijeda
izraelskom
da
vjeruje u B-ga, da se ne klanja idolima, da ne iz-
(Šemot 18,1 - 20,23) Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim čudima koja je B-g izveo za izraelski narod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraelaca i dovodi sa sobom Mošeovu ţenu i
govara Boţje ime uzalud, da čuva šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči laţno i ne poţeli tuđe imovine. Narod zavapi Mošeu da je objavljenje preţestoko za njih i ne mogu ga izdrţati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese. ■ Prevela Dolores Bettini
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 18,1-12 Jitro, Mošeov tast, čuje ―sve što se desilo‖ Djeci Izraelovoj i dolazi Mošeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina) dva sina, Geršomom i Eliezerom. Moše, Aharon, i starješine primaju Jitroa s velikim počastima. Jitro hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.
ţele preobratiti. Levi – druga alija – 11 p’sukim – 18,13-23 Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efikasnijeg sustava suđenja. Moše treba podučavati Narod onome što B-g od njih traţi, a također treba na sebe preuzimati najteţa pitanja i
Tora kaţe da je Jitro čuo o stvarima,
najteţe sporove. Ali glavninu dne-
došao se pridruţiti Narodu (preo-
vnog sudovanja treba prepustiti
bratiti se na judaizam), i tada je Mo-
kvalificiranim pojedincima koji će
še krenuo govoriti Jitrou o svemu
biti zaduţeni za grupe od deset,
što se dogodilo. Nije li nam Tora
pedeset, stotinu, i tisuću ljudi. Jitro
upravo maločas rekla da je on već
objašnjava da ovaj novi sustav ne
bio čuo o stvarima? Zar je Moše
samo da će olakšati stvari Mošeu,
samo ponovio ono što je Jitro već
već će i narod od njega imati koristi.
čuo? Naravno da čuti pripovijedanje o događajima izravno od Mošea Rabeinu svakako mora biti bolje od izvještavanja koje se čuje na CNN-u. Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kaţu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (moţda i Matan Tori), onda se moţe posumnjati u njegov interes za preobraćenjem. Moše
―Sljedećeg dana…‖ Očigledno značenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaţe da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je vaţna konstatacija da nema samo izgradnja Miškana vaţnu ulogu pri ―ponovnom povratku ţivotu nakon katastrofe Zlatnog teleta‖, već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.
ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i
Pogledamo li sveobuhvatno, vidimo
sve nevolje i probleme koji su zade-
da Paršat Jitro s njenim glavnim opi-
sili mladu naciju. O ţeđi i gladi, o
som Matan Tore prethodi Mišpatimu
neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako
s njegovim svjetovnim, svagdaš-
je ―teško biti Ţidov‖, Jitro bi mogao
njim, praktičnim zakonima. Pa ipak,
biti prihvaćen u Mošeov narod. I
na početku Jitroa nalazimo taj odlo-
tako je i bilo. Jitro je saznao sve i
mak s idejom iz Mišpatim koji ne
ipak je ţelio postati dijelom Ţidov-
slijedi redoslijed. A na kraju Mišpa-
skog naroda. Pod tim uvjetima, mi
tim nalazi se ostatak priče o Sinaju.
smo spremni prihvatiti one koji se
Dakle, što je zapravo prvo – uzvišena, duhovna dimenzija judaizma, ili
Strana 2
svakidašnji ţivot. Moţemo (i trebamo) na to gledati kao na jednu cjelinu. Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid između događaja Izlaska i razdvajanja Mora s jedne strane, i ■Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’Elokim, da traţi B-ga. Ono na što Jitro ţeli ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji su u sporu, kojim se treba pozabaviti prije nego li mogu traţiti spoznaju od B-gu. Taj intermeco o građanskom pravu moţe nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan Tore. Slično tome, dereh erec kadma laTora. Evo još jedan način na koji moţemo sagledati ―Jitro uvod‖ u Matan Tora. Moţda nam Tora govori kako da sami doţivimo iskustvo Matan Tore u svojim vlastitim ţivotima. Prijedlog koji nam daje je da ―budemo poput preobraćenika‖. Pogledajte na Ţidovski ţivot na nov način. Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uzimajte stvari zdravo za gotovo. Pristupite
Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po alija
svom judaizmu onako kako je to
bajki tipa ―bilo jednom prije mnogo
B-g kaţe Mošeu da se Narod treba
Jitro učinio. Čak i ako ste Ţidov po
godina―. Tora je ţivući vodič za nas,
―posvetiti danas i sutra‖. Relativno
rođenju, radite na tome da budete
kojega treba neprestano iznova ot-
je lako posvetiti se na dan velikog
Ţidov po vlastitom izboru. B-g je
krivati. Svakoga dana, svaki Ţidov
čudesnog događaja Matan Tore. Iza-
dramatične priče o rođenju nacije
treba sebe zamisliti na Sinaju kako
zov je svakome od nas da posveti-
stavio na čekanje, da bi nam dao da
iznova prima Toru. Danas smo iza-
mo sebe u mnogim ―sutra― koji će
pobliţe pogledamo osobu kojoj nije
šli iz egipatskog ropstva, danas sto-
uslijediti. Danima nakon čudesnih
Gora lebdjela nad glavom. Matan
jimo podno gore Sinaj ţeljno išče-
događaja, veličanstvenih duhovnih
Tora bila je masovno preobraćenje
kujući B-ţansku Objavu i danas se
doţivljaja. U dane kada se naši ţi-
skupina temeljenih na obiteljskom
obavezujemo B-gu kao što On to
voti vrate ―u normalu‖. To znači biti
srodstvu koje postaju nacija. No
traţi od nas. Danas je prvi dan os-
Ţidov. Mi posvećujemo svakodnev-
pojedinac je i nadalje vaţan. Ovo
tatka našeg ţivota. Riječi Tore koje
no. Stoga, ne postoji ništa što je za
moţemo naučiti od Jitroa, poje-
učimo i po kojima ţivimo nikada ne
nas svjetovno.
dinca.
smiju postati banalne. One u našim
Šliši – treća alija – 4 p’sukim – 18,24-27 Moše prihvaća Jitroov prijedlog i odabire suce. Komentari ističu da su stvarne kvalifikacije sudaca koje je Moše odabrao bile ―skromnije― od onih koje je Jitro preporučio. Teoretski, za suca bi se traţila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često puta se moramo zadovoljiti najboljim što moţemo naći u društvu. Moše ispraća Jitroa koji odlazi za Midjan (da preobrati svoju obitelj, kaţe Raši). R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6
očima trebaju izgledati kao da smo ih danas primili. Trebamo učiti Toru i vršiti micvot sa svjeţinom i entu -zijazmom kao da ih po prvi puta doţivljavamo. Ovo se dobro uklapa u ―Jitroov model‖. Izazov je: Biti istinski Ţidov Tore čitavog svog ţivota, sve godine ţivota koje ti B-g daje, ali imati entuzijazam koji se češće nalazi kod preobraćenika i
baalei
t’šuva. Hamiši – peta alija – 13 p’sukim – 19,7-19
ti‖. Moše potom kaţe narodu neka
slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.
zabranjen. Ujutro trećega dana, na-
Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-
rod se sakupio u podnoţju gore pra-
kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-
ćen nadnaravnim zvucima i prizori-
lova dolaze na Sinaj.
ma šofara, grmljavine, munja i di-
Zašto taj dan; tog dana je način na koji se priča priča. Tora nije knjiga Godina 11 3 Broj 17 Strana
pi. B-g kaţe Mošeu da ponovi upozorenje da se ne pribliţava gori. da im kaţe B-ţje riječi.
nim ―Sve što B-g kaţe mi ćemo čini-
Za to vrijeme, pristup gori bio im je
elova) stigoše u Sinajsku pustinju.
Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-
(i narodu), a oni odgovaraju glas-
vuot ujutro. Tora se sada vraća na
Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izra-
B-g silazi (recimo to tako) na Har
Moše potom silazi dolje k narodu
se tri dana priprema da primi Toru.
ponavljati… U trećem mjesecu po
19,20-20,14
Moše iznosi B-ţje riječi starješinama
Ovdje započinje čitanje Tore za Ša-
Znamenita stvar, koju je vrijedno
Šiši – šesta alija – 20 p’sukim –
ma. B-g će govoriti Mošeu na takav način da će narod biti svjedok te izravne komunikacije. Kada Moše bude govorio, B-g će odgovarati ―glasom‖ (a ne samo putem viđenja ili duhovne telepatije).
Ono što slijedi su Aseret HaDibrot, Deset zapovijedi. One se sastoje od 13 p’sukim koji sadrţe 14 od 613 micvot Tore. Aseret HaDibrot se moţe promatrati kao konkretne micvot, a ujedno i kao ―naslove poglavlja‖ za mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov je konkretno zabrana kidnapiranja, a šire, kategorija svih zabrana vezanih uz krađu – pljačke, provale, prijevare u poslovanju, vršenje pritiska na nekoga da proda nešto što zapravo ne ţeli prodati, pomicanje granične oznake ... i drugo).
Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
S gledišta micve Prva zapovijed zvuči kao izjava koju B-g daje – moţda uvodna napomena za ono što slijedi, no Rambam, Hinuh, i drugi vide je kao micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao da je Tora rekla: ―Ti ćeš vjerovati u B-ga‖. Ako slijedimo Rambamov pristup, ova prva micva Tore zahtijeva od nas da vjerujemo u B-ga, da radimo na tom vjerovanju jačajući ga i eliminirajući svaku dvojbu koju moţda imamo. Ova micva je stalan, dinamičan izazov da neprestano unapređujemo kvalitetu i snagu našeg vjerovanja. Druga zapovijed sadrţi nekoliko zabrana vezanih uz idolatriju. Konkretno, ne vjerovati u druge bogove (ova micva uključuje zabranu ne vjerovanja – ateizam), ne praviti idole, ne klanjati im se (čaki ako ne vjerujemo u njih), ne štovati idole na bilo koji način. Zapazite da se ova zapovijed bavi i mislima i postupcima.
Alija po alija
va koliko je ozbiljna stvar biti lako-
druge povezane aktivnosti, obično s
mislen u vezi zaklinjanja); (3) zakli-
istim ciljem. Npr, sadnja je jedna
njanje da ćemo prekršiti Toru – npr.
od 39 kategorija, a zalijevanje,
da će netko jesti svinjetinu. Takva je
obrezivanje, gnojenje… su u sluţbi
zakletva čim je izgovorimo isprazna
rasta bilja, te čine toladot sadnje.
jer se smatra da smo prethodno (na Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti svinjetinu. Stoga je ta zapovijed uzaludna i neučtiva upotreba B-ţjeg imena; (4) zaklinjanje da ćemo učiniti nešto što je nemoguće – npr. da ćemo čitav tjedan ostati budni. Zajednički nazivnik tih vrsta uzaludnih zakletvi je da one sve ―poniţavaju‖ upotrebu B-ţjeg imena i prijetnja su nesmetanom funkcioniranju društva koje se često mora oslanjati na ozbiljnost prave zakletve. Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u njoj je sadrţana pozitivna micva da se šabata sjeća kidušom, te zabrana svih vrsta melaha, konkretnih vrsta
Peta je zapovijed poštivati svoje roditelje. Djedovi i bake, svojta, starija (ili moţda najstarija) braća i sestre, te učitelji, obuhvaćeni su njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje
roditelja
obično
se
smatra da se odnosi na ono što netko
čini
nasuprot
za
svoje
štovanju
roditelje,
(strahu
od)
roditelja, u što se ubraja ono što ne ■
bi trebalo činiti jer bi to bio čin nepoštivanja. Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra antitezom vjerovanju u B-ga, budući da ubojstvo izravno negira stvaranje ljudskog bića na Njegovu priliku.
stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor
Zapovijed broj 7 protiv preljuba
uključuje kiduš kada šabat započne,
zabrana je stupanja u odnos s
i havdalu kada šabat završi. Zabra-
udanom ţenom, ali kao ―naslov
ne melahe podijeljene su u 39
poglavlja‖ to nam također ukazuje
kategorija, od kojih svaka sadrţi i
na druge zabranjene odnose.
Treća zapovijed zabranjuje da se uzaludno zaklinjemo. To se definira kao (1) zaklinjanje u istinitost o nečemu što je očigledna istina i dobro je poznato – da je sunce vruće; (2) zaklinjanje kojim poričemo očiglednu istinu – da je mjesec načinjen od sira (zanimljivo, ovo se ne smatra laţju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije načinjen od sira. Samo onda kada je istina o nekoj stvari nepoznata koristimo se pojmovima laţ i krivokletstvo. Isprazna zakletva jednako je ozbiljna koliko i laţna, tako da je razlika među njima uglavnom teoretske naravi, no ovo nam naglaša-
Strana 4
Divrej Tora
OU Israel's Torah Tidbits:
(nastavak s 4. stranice)
Alija po alija
Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je ranije spomenuto, izričito definira kao kidnapiranje, ali je također i naslov poglavlja mnogih micvot u Tori.
Moţda
ih
se
sve
moţe
rezimirati kao ukazivanje da osoba koja krši te zapovijedi stavlja sebe iznad drugih ljudskih bića. Očito je koliko je to štetno po društvo, i za teţnje pojedinca ka keduša. Broj 9 je zabrana da se ―laţno svjedoči‖. U ovoj micvi, kao i u mnogim drugima, moţemo vidjeti koliko je B-gu vaţno, nazovimo to tako, da mi budemo u stanju funkcionirati kao društvo. Oboje, i zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i svjedočenje,
neophodni
su
za
utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje dajemo riječima jedni drugih, pogotovo kad su podrţane zakletvom, te povjerenja koje
polaţemo
iskazu
dvojice
svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo.
komentarori kaţu da je taj zahtjev
načiniti nikakve izrezbarene ljudske
došao nakon prve dvije izjave, ―Ja
likove (čak ni u svrhu umjetnosti);
sam…‖ i ―Neće biti drugih…‖. Dru-
oni će podići ţrtvenik i na njemu
protiv
gi sugeriraju da je B-g svih ―Deset
prinijeti ţrtve; ako ţrtvenik bude od
način
izjava‖ prvo ―izrekao‖ na nerazum-
kamena, njegovi kamenovi ne smiju
podvlači crtu tako da se fokusira na
ljiv način, a potom ih je počeo ―iz-
biti obrađeni metalnim oruđem.
misaoni proces koji moţe dovesti do
nositi‖ jednu po jednu. Nakon dru-
Metalni pribor predstavlja mač, koji
svih vrsta grijeha. Kao dio ―Velikih
ge izjave, Narod se uspaničio te tra-
skraćuje ţivot; ţrtvenik predstavlja
10‖ ona ukazuje na značaj misli pri
ţio da im Moše govori ono što B-g
produljenje dana. Iz tog pravila pro-
sagledavanju cjelokupne situacije,
ţeli, tako da ne slušaju ―B-ţji glas‖
izlazi običaj da se odstrani ili pre-
koja se obično sastoji od postupaka.
izravno. B-g se, nazovimo to tako,
krije noţ za rezanje kruha tijekom
Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim –
sloţio s time, pod uvjetom da mi
―benčanja‖, jer se naš stol izjedna-
20,15-23
slušamo riječi proroka, s Mošeom
čuje s ţrtvenikom. (Neki autoriteti
kao ―glavnim‖ među prorocima, i
kaţu da se taj minhag primjenjuje
da njegovo proroštvo – Tora – da
samo tijekom tjedna, a ne na šabat.)
ima najveći autoritet.
Ţrtveniku se ne smije pristupiti
Zapovijed
broj
priţeljkivanja
na
10 neki
Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drţi se podalje. Oni traţe Mošea da im govori ono što B-g ţeli umjesto da
B-g kaţe Mošeu da podsjeti Narod
izravno slušaju Njegov glas. Neki
da su čuli B-ga kako govori; da neće
Godina 11 5 Broj 17 Strana
nedovoljno
čednim
stepenicama,
već se umjesto toga do njega treba popeti kosinom. ■ Strana 5
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana oboţavanja idola na isti način na koji sluţimo B-gu (Izl 20,5)
subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13) 37. Pravo krivnje: zabrana laţnog svjedočenja (Izl 20,13)
29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana sluţenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)
38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)
30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)
39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)
31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u
40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje ţrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do ţrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 38. Pozitivna je zapovijed dati milodar siromašnome među Ţidovima kao što Pismo kaţe, Svakako ćeš otvoriti ruku svoju, itd. (D'varim 15,8); a učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, rastumačili su to ovako (Sifri ad. loc.): „Svakako ćeš otvoriti“ – čak i mnogo puta [kada je to neophodno]. Kao što Pismo dalje kaže, tada ćeš ga poduprijeti, stranca i došljaka [što znači onoga koji je prihvatio sedam zapovijedi uvedenih za sve potomke Noahove – da imamo dužnost podupirati ga] da može živjeti zajedno sa vama (Va-jikra 25,35). A dalje piše, da brat tvoj može živjeti zajedno s tobom (isto 36). Čovjek treba dati prema onome što je primjereno za čovjeka u potrebi, i prema onome što mu nedostaje. Ako nema odjeće, treba ga odjenuti, i tako ga snabdjeti s drugim stvarima koje treba. Ako sredstva onoga koji daje nisu dovoljna, on mu treba dati koliko moţe; i čak i siromašan čovjek koji se izdrţava od milodara ima duţnost da dâ milodar nekom drugom. Siromah koji je srodnik ima prednost pred svima drugima. Siromah u vlastitoj kući ima prednost pred siromahom iz njegova grada; a siromah iz njegova grada ima prednost pred siromahom iz drugoga grada – jer Pismo kaţe, svakako ćeš otvoriti ruku svoju bratu svom, siromahu svom i čovjeku u potrebi u tvojoj zemlji (D'varim 15,11). Ako netko spazi osobu bez novaca kako traţi milostinju i otkloni oči svoje od njega i ne da mu milostinje, on prestupa pozitivnu zapovijed i krši negativnu (vidi dio o zabranama §62). To je vrlo teţak prekršaj, i taj se čovjek naziva podlacem, grešnikom i zlim čovjekom. Naša je duţnost da budemo paţljiviji prema micvi o milodaru nego prema svim ostalim pozitivnim micvot: jer miStrana 6
lodar je posebna osobina Abrahamovih potomaka. Prijesto Ţidova nije valjano utvrđen, niti vjera istine moţe opstati, osim kroz milodare; jer Pismo kaţe, Cion će biti izbavljen Sudom, i oni njegovi koji se vrate, milodarom (Ješajahu 1,27). Stoga ako je tko bez milosti, treba posumnjati u njegovo rodoslovlje; jer se okrutan manjak milosti moţe naći samo među neznabošcima, kao što Pismo kaţe, oni su okrutni, i nemaju suosjećanja (Jirmejahu 50,42). Svi su Ţidovi poput braće, međutim: kao što Pismo kaţe, Vi ste djeca Vječnoga B-ga vašega (D'varim 14,1); a ako se netko neće smilovati na brata svoga, tko će se na njega smilovati? Kome da siromasi među Ţidovima podignu oči moleći za pomoć – neznabošcima koji ih mrze i progone? Zato njihove oči gledaju samo na njihovu braću. Uz to, nuţno je milodar davati radosnoga lica, sretno. Nikada ništa loše ne proizađe iz davanja milodara. Nitko ne postaje siromah dajući ga; kao što Pismo kaţe, djelo će pravednika biti mir (Ješajahu 32,17). Nuţno je riječima smiriti i razvedriti siromaha, a zabranjeno je koriti ga ili podizati glas na njega vičući, jer njegovo je srce slomljeno. I jao onome koji posrami siromaha. Ako čovjek primora (nagovori) druge da daju milodar, njegova je nagrada veća od nagrade onoga koji daje. I tkogod postupa suosjećajno, prema njemu će se ophoditi sa suosjećanjem; kao što Pismo kaţe, On će ti iskazati milost i suosjećat će s tobom, i umnožit će te (D'varim 13,18) . A u vezi oslobađanja ljudi iz zazočeništva, nema veće vjerske duţnosti od te. Tko god odvrati svoje oko od toga krši mnoge pozitivne i negativne zapovijedi. Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■
Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 15 – Blagoslovi za druge prilike Svaki blagoslov (vidi 6,3) mora započeti riječima: "Blagosloven si Ti, HAŠEM, B-ţe naš, Kralju svijeta ..."; vidi 5,1 i 214,1. Zabranjeno je govoriti nepotreban blagoslov (215,4). Ako se kaţe neodgovarajući blagoslov, nakon njega odmah treba reći "Blagosloveno da je Ime Njegovog slavnog kraljevstva u sve vijeke"; ako su samo neodgovarajuće izrečene riječi "Blagosloven si Ti, HAŠEM", trebu ih dovršiti s "poduči me svojim zakonima" (Ps 119,12; vidi 206,6). Ako je moguće, blagoslov se treba izgovoriti čujno, i moţe ga se izreći na bilo kojem jeziku (206,3). Ne smije se kazivati nepokrivene glave (vidi 74,2), neopranih ruku ili u nazočnosti golotinje (8,10; 206,3). Čovjek koji čuje da netko drugi govori blagoslov mora reći "Amen".(vidi 6,4 i 198,1), osim ako je osoba koja izgovara blagoslov nevjernik ili ga govori bez potrebe, bez namjere ili neispravno; vidi 215,2-4. U vezi slučajeva kod kojih se "Amen" kaţe nakon vlastitog blagoslova vidi 215,1 i 236,4. Blagoslov "... Koji je izveo čudo na ovom mjestu" se kaţe kada se, po prvi put u 30 dana (218,3; 224,13), ugleda mjesto na kojem je bilo učinjeno čudo za ţidovski narod (218,1 - 3) ili za konkretnu osobu (vidi 218, 2,7-8; 224, 3). Slično tome, čovjek kaţe blagoslov kada ugleda mjesto na kojem je učinjeno čudo za njega ili za nekog od njegovih predaka ili učitelja, ili kada vidi osobu za koju je učinjeno čudo (218,4-6), pogotovo ako je čudo uključivalo i nadnaravni događaj; vidi 218,9. Blagoslovi se također kaţu kada se ugledaju mjesta na kojima su ustanovljene ili ukinuGodina 11 7 Broj 17 Strana
te dobre ili zle ustanove (vidi 224,14. 10-11) te kada se ugleda grobove (vidi 224,12). Čovjek koji je putovao preko oceana ili pustinjom (ili bio na nekom drugom opasnom putovanju, vidi 219,7), ili koji je pušten iz zatvora ili koji se oporavio od opasne bolesti (vidi 219,8), kaţe blagoslov "... Koji mi je darovao sve dobro" (219,1-2), ako je ikako moguće u roku od tri dana (219, 6). Za druge vrste situacija kada je jedva izbjegao opasnost, blagoslov se kaţe bez spominjanja B-ţjeg imena (219, 9). Blagoslov treba kazati u nazočnosti deset odraslih muškaraca Ţidova; običaj je kazati ga nakon čitanja Tore (vidi 219, 3). U vezi kazivanja blagoslova za drugu osobu vidi 219,4-5. Osoba koja je usnila loš san trebala bi pričati o tome trojici prijatelja; te bi i on i oni trebali reći da san ima dobro tumačenje (220,1). On također moţe izreći posebnu molitvu za vrijeme svećeničkog blagoslova ili prilikom ponavljanje posljednjeg blagoslova u Šemone Esre (130,1; vidi poglavlje 7). Učinak lošeg sna moţe se poništiti ako naredni dan postite; to se moţe činiti čak i na šabat (220,2). Čovjek koja čuje vijest koja je dobra samo za njega kaţe blagoslov "... Koji nas je uzdrţao na ţivotu ..."; a ako je dobra i za druge, kaţe "... Koji je dobar i čini dobro" (222,1). Ovi se blagoslovi također kazuju kad padne kiša nakon sušnog perioda (vidi 221,1-2), nakon rođenja djeteta (vidi 223,1) ili kada se stekne velik novi imetak (vidi 223,3-6). Za novu odjeću, konkretno, vidi 223,4.6; za blagoslov kad dijete postane odrasla osoba vidi 225,2. Osoba koja čuje loše vijesti kaţe blagoslov "... istinski Sudac" (222,2); on ga mora izgovoriti iskreno i od srca (222,3). U vezi
primjera događaja koji imaju dobre i loše posljedice pogledajte 222,4 i 223,2. "... Koji nas je uzdrţao na ţivotu ..." također se kaţe za događaje koji se rijetko događaju - na primjer, kada vidite voljenu osobu nakon dulje odsutnosti (vidi 225,1-2), ili kada vidite ili jedete voće koje je samo ponekad dostupno (vidi 225,3-7) ili na blagdan. Blagoslovi se također kaţu kada vidite neobične stvari, kao na primjer vrlo velike skupine ljudi ■ (vidi 224,5); učenjake (vidi 224,6-7); kraljeve (vidi 224,8-9); fizički neobične ljude ili ţivotinje (koje niste vidjeli 30 dana; vidi 225,8-9); ili neobično lijepe ljude, ţivotine ili biljke (vidi 225,10). Poseban se blagoslov kaţe kada u proljeće cvjetaju voćke; vidi 226,1. Blagoslove "... Koji čini djelo stvaranja" i "... Čija moć i sila ispunjavaju svemir" kaţe se za pojave poput kometa, potresa, grmljavine, munja i velikih oluja (227,1-3). Prvi se blagoslov također kaţe kada ugledate velike rijeke, mora, oceane, planine, doline ili pustinje (vidi 228, 1-3), kao i kada ugledate sunce prve srijede ujutro nakon proljetnog ekvinocija svake 28. godine, u znak sjećanja na stvaranje Sunca (vidi 229,2). Posebni se blagoslovi kazuju kada ugledate ocean (228,1) ili dugu (229,1, no dugu se ne bi trebalo dugo promatrati). Čovjek treba zahvaliti za stvari koje su se već dogodile i moliti se da budući događaji izađu na dobro (vidi 230,1-2); trebao bi se priviknuti da kaţe da sve što B-g čini je na dobro ■ (230,5). Sve aktivnosti i poslovi čovjeka moraju se obavljati u sluţbi B-gu; kada se brine za zadovoljavanje svojih potreba, treba to činiti da bi sebi omogućio da sluţi B-gu (231,1). ■ Strana 7
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane paţnje da se drţi Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne paţnje, griješio u određenim stvarima. Tora nam kaţe da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro. Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođe-nju civilnih sluţbi … No to je laţ, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je dobro bilo njegovo znanje o tome. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju?
Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila je diplomatska misija, bez ikakve nakane za preobraćenje. Ostali se komentatori ne slaţu s time. • Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere? • Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja? Delegirati ili ne
Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju? Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate razlike? Što vam to govori o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama?
• Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaţe Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrţi za sebe i zašto?
• Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini? Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traţe? Slaţete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ) )אנשמ חמלznačajka koja se pojavljuje na oba popisa?
Moše i mješoviti brak
B-žje građansko pravo/zakon
Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast ( )חע. Je li moguće da je Moše oţenio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja:
• Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe s mnogo različitih zadataka za izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne? • Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti?
Mošeov obiteljski život
• Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora?
Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu.
• Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili nakon primanja Tore?
Jedno od obiljeţja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe boţanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao njegovu poţeljnost.
• Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska?
• Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj palači, do koje je mjeri poznavao i poistovjećivao se s Djecom Izraela?
• Mislite li da je moguće da je ■ Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Zašto bi jedna takva ideja mogla izmaknuti Mošeu?
S kim se slaţete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe.
• Je li se Moše razveo od Cipore? • Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju? Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Strana 8
• Koje su prednosti božanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga moţemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od drţave? ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Dvije vrste slušanja Mošeov tast, Jitro, pridruţuje se
kad spavamo - zato nas budilica
ţidovskom narodu u pustinji, savje-
moţe probuditi. No, čuti nešto na
tuje Mošea o najboljem načinu slu-
dubljoj razini zahtijeva izbor. Čuti
ţenja i suđenja ljudima – usposta-
ono što ljudi zaista govore, ono što
vljanjem hijerarhije posrednika – te
događaji uistinu znače - zahtijeva
se zatim vraća kući u Midjan. Moše
izbor, fokus, uključivanje naše pa-
je dovoljno ponizan da posluša sa-
ţnje, otvorenost da slušamo, poniz-
vjet svog tasta te je zbog toga blago-
nost. To se ne događa samo od se-
slovljen.
be.
Međutim, glavna tema ove parše
Ljudi mogu govoriti, a mi moţe-
su Deset zapovijedi. Iako većina
mo ostati slijepi za njihove potrebe.
prikaza prikazuje ploče Saveza sa
Djeca mogu plakati, a mi moţemo
zaobljenim vrhovima, Talmud kaţe
ostati neosjetljivi na njihovu■ bol.
da su one zapravo bile kockaste s
Ţivot moţe staviti pred nas neke događaje, a mi moţemo potpuno
Postoji velika razlika
zadesile jedna za drugom - i Crve-
između onoga što je
nog mora koje je progutalo sve ono
Jitro čuo i onoga što su ostali čuli
što je ostalo. To je bio međunarodni događaj i, čak i bez Twittera i Facebooka, Jitro nije mogao biti jedini koji je čuo što se dogodilo. Zašto je onda on izdvo-
riječima koje su prolazile kroz njih, s jedne strane na drugu, tako da su se mogle vidjeti s obje strane. To zahtijeva dva specifična čuda. Prije svega, da slova s druge strane ne izgledaju naopako, a zatim i da slovo sameh, koje izgleda kao 'o' bude izbjegnuto u sredini. Ovotjedna parša započinje riječima "A Jitro je čuo sve što je B-g učinio za svoj ţidovski narod. I on je došao..."
jen?
boţanska duša moţe nam se obraćati, a mi moţemo ne primijetiti njeno postojanje... jer istinsko slušanje zahtijeva nešto od nas. Jitro je 'čuo' ono što se dogodilo. To ga je dotaknulo. On je znao da je to nešto na što mora obratiti pozornost - i zato je došao i priključio se
Vjerujem da postoji velika razlika
ţidovskom narodu. I to je razlika.
između onoga što je Jitro čuo i ono-
Istinsko slušanje zahtijeva odgovor.
ga što su ostali čuli. Postoje dvije
Ako si čuo, ako si doista 'čuo', ti ćeš
vrste slušanja. Jedno je površno slu-
odgovoriti. Ako nisi odgovorio,
šanje riječi, akcija, okolnosti i deta-
znači da još nisi ni čuo...
lja. Drugo je slušanje sadrţaja. Kad dijete plače, svatko moţe čuti buku. Ali tko čuje bol, tko čuje po-
Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar
ziv na djelovanje? Kada nam se obraća odrastao čovjek, mi čujemo njegove riječi. Ali čujemo li njegove os-
Egipat je bio najveća civilizacija
jećaje? Povezujemo li se sa dušom
svog vremena, a tokom perioda od
koja se ispruţa prema nama? To je
10 mjeseci doveden je u potpunosti
pravo 'slušanje'. Naše površno osje-
na koljena zbog pošasti koje su ga
tilo sluha uključeno je uvijek, čak i
Godina 11 9 Broj 17 Strana
previdjeti njihovo značenje. Naša
Strana 9
Rabbi David Stav:
Zagonetka idolopoklonstva "Deset zapovijedi" su ključni dio
primili tamo bile su dvije ploče sa
bolesnima i zdravima, itd. Pa ipak,
Tore u kojem čitamo o povezanosti
zakonima u koje je bilo uklesano
kada je riječ o idolima, Tora ide u
Hašema i čovjeka i u kojem čovjek
tzv. Deset zapovijedi.
velike detalje opisujući što ne smi-
prima direktne upute od Hašema što mora činiti, a od čega se uzdrţavati.
Te zapovijedi sluţe kao kratak pregled cijele Tore. Analizirajući ih, htio bih se osvrnuti na nešto vizu-
jemo činiti i koje rituale ne smijemo provoditi, dok se zapovijed o zabrani zločina ubojstva sastoji od samo dvije riječi. Kako razumjeti taj
Prvi puta gdje se srećemo sa ne-
alno, što se moţe činiti tehničkom
čim sličnim u Tori jest u opisu stva-
stvari. Nemoguće je ne primijetiti
ranja Adama. Znamo da ta priča
da je prvih pet zapovijedi osobito
nije imala sretan kraj. Adam i nje-
dugo, dok je većina ostalih kratka,
gova ţena su pali, jedući sa stabla
poput "Ne ukradi", "Ne počini zlo-
suprotstaviti se služenju idola?
spoznaje dobra i zla sa kojeg im je
čin ubojstva", i sl. Zašto je prvih pet
zapovjeđeno da ne jedu. Taj je grijeh
zapovijedi duţe od ostalih?
Što ljude privlači toj praksi i
rezultirao strašnom kaznom. "Svoju ćeš djecu rađati u boli... Svoj kruh jesti
ćeš
u
znoju
lica
svoga,"
(Postanak 3,16-19) i drugo.
osvrće na štovanje idola i stvorenja: "Ne pravi sebi lika ni obličja ničega
lo čovjeku još jednom dati zapovije-
ili u vodama ispod zemlje. Ne kla-
di? Hašem je odlučio da vrijedi po-
njaj im se niti im sluţi..." (Izlazak
kušati. Uistinu, davanje Tore na
20,3).
glavnih događaja u povijesti ljudskog roda. Veliko blago koje smo
zašto proroci ne uspijevaju ■
Da bismo ilustrirali to, moţemo
što je na nebesima iznad, na zemlji,
lom narodu, postalo je jedan od
Zašto je Tori toliko važno
u svojoj misiji?
analizirati drugu zapovijed koja se
Što će se sada dogoditi? Je li treba-
Sinaju, kada se Hašem otkrio cije-
kontrast?
Da je ţeljela, Tora je jednako tako mogla proširiti i zapovijedi o krađi ili ubojstvu. Postoje i zabrane protiv nanošenja štete mladima i starima,
Tora jasno daje do znanja svoj oštar stav prema takvim djelima. Nakon svega, na početku knjige Berešit, tekst snaţno ustaje protiv krvoprolića: "onaj tko prolije krv svog bliţnjeg... njegova će krv biti prolivena, jer čovjek je stvoren na sliku B-ţju." (Postanak 9,6) Za svako ljudsko biće smatra se da nosi u sebi boţansku iskru, i povreda čovjeka je također i povreda protiv B-ga. Nema većeg izraza prijezira od ubojstva. Ipak, još uvijek se pitamo zašto su ovdje upotrijebljene samo dvije riječi, dok su dugačka tri stiha posvećena zabrani štovanja idola. Istina je i da to pitanje moţemo proširiti na gotovo sve proročke knjige koje su većinom posvećene tome da se suprotstave štovanju idola. Kada uči Bibliju, svaki mladi čovjek mora se zapitati: "Ove knjige
Strana 10
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi David Stav:
Zagonetka idolopoklonstva
sve izgledaju isto. Većinu vremena,
stvaranja, svijet je trebao naučiti da
proroci su govorili ljudima da ne
su ljudi stvoreni na sliku B-ţju i to je
upadnu u zamku štovanja idola, a
razlog zbog kojeg se te stvari govo-
ljudi su to gotovo uvijek činili. Za-
re od tada pa nadalje.
što je Tori toliko vaţno suprotstaviti se sluţenju idola? Što ljude privlači toj praksi i zašto proroci ne uspijevaju u svojoj misiji?"
Ljudi su nastavili ubijati, ali oni više ne pokušavaju opravdati ubojstvo kao moralni čin. Tora razumije da nije dovoljno da čovjek samo
Izgleda da sve započinje ovdje, u
shvati da je određeno djelo zabra-
parši Jitro. Ljudi su zavedeni svojim
njeno. Čovjek mora također razviti
očima, a ne nuţno svojim mislima.
svoje emocije i maštu kako bi mo-
Sve od Adamovog grijeha, zabranje-
gao stvoriti povezanost sa svijetom
no voće opisano je kao "zamamno
razuma.
za oči". Tora razumije da je najveći izazov s kojim će se ljudi suočiti u ţivotu upravo jaz između onoga što njihove oči vide i onoga što im zdrav razum govori.
Stoga se čovjek mora boriti protiv onih koji iznose netočne tvrdnje. Tora razumije da će gorka bitka protiv štovanja idola također umanjiti i stopu ubojstava. Svijet idola i laţnih bogova je svijet u kojem čo-
Ne pravite idole — koji odišu kulturom nemorala — i stavite razum ponad svega ostaloga
vjekova fizička strana preuzima kontrolu nad razumom i moralom. Vrlo često se pitamo, kako bi dostojanstvena osoba ikada mogla počiniti djela za koje svako dijete zna da su uţasna. To je poruka Deset zapovijedi: ne pravite idole—koji
Moţemo pretpostaviti da mnogi idolopoklonici razumiju da nijedan kip nije mogao stvoriti naš feno-
odišu kulturom nemorala— i stavite razum ponad svega ostaloga. ■ Prevela Anja Grabar
menalan svijet. Međutim, lakše se povezati sa takvim objektom, nego sa nevidljivim i nedodirljivim Bićem. Zabrana protiv idolopoklonstva je naglašena jer je čovjekova prirodna sklonost da bude privučen materijalnom svijetu gdje osjeća ugodu i toplinu, čak i ako zna da je to zabluda. Svi znaju da su ubojstvo, krađa i
■
preljub nemoralna djela, tako da ne treba širiti te zapovijedi. Tijekom Godina 11 11 Broj 17 Strana
Strana 11
Rabbi Ephraim Buchwald:
“Ţrtvenik od zemlje: uzdizanje prema Nebu“ Na kraju ovotjedne parše, parše Ji-
Iako je ţrtvenik u Hramu koji je
činjen od zemlje podcrtava skrom-
tro, odmah nakon Deset zapovijedi,
Solomon izgradio 486 godina kas-
nost duhovne sluţbe koja se zahtije-
Tora daje formulu ljudima kako da
nije u Jeruzalemu bio od kamena,
va od ljudskog bića. Primarni sas-
dosegnu nebo.
kamenje za Solomonov Hram mo-
tojak ţrtvenika – zemlja, također je
ralo je biti rezano na prirodan način,
trebala sluţiti kao produţetak za-
bez korištenja metalnog oruđa. Le-
brane pravljenja idola i štovanja bilo
genda kaţe da je to kamenje rezao
kakvih oblika zlata ili srebra.
U Izlasku 20,24 Tora kaţe: „Napravi mi ţrtvenik od zemlje i prinesi na njemu svoje ţrtve paljenice i ţrtve svoje mirotvorne, ovce svoje i goveda svoja! Mizbeah adama – ţrtvenik od zemlje, jedini je dio Šatora sastanka koji se spominje prije samih uputa za izgradnju Šatora koje se nalaze u parši Teruma (Izlazak 27,1-8). Ţrtvenik od zemlje nalazio se izvan samog Šatora sastanka, u dvorištu, i koristio se za prinošenje ţivotinjskih ţrtava. Drugi, mnogo manji ţrtvenik, zvan Zlatni oltar – mizbeah ha'zahav, nalazio se u Šatoru i koristio se za ţrtve od tamjana koje su često pratile ţivotinjske ţrtve.
poseban crv – šamir. Kamenje tog oltara predstavljalo je zemlju i pijesak oltara iz Šatora sastanka. Da bi se ţrtvenik od zemlje mogao preno-
Ovdje vidimo kako se judaizam
siti od mjesta do mjesta, on je imao
temeljito razlikuje
drveni okvir prekriven bakrom koji
od kršćanstva.
se zatim punio pijeskom. Raši citira Talmud u Zevahim 58a,
■
Judaizam pokušava uzdići čovjeka k B-gu.
gdje se kaţe da je ţrtvenik u Šatoru
Kršćanstvo pokušava
sastanka morao biti postavljen dire-
spustiti B-ga među ljude
ktno na zemlju, a ne na platformu ili stalak, tako da bi bio direktno povezan sa zemljom. Da'at Sofrim ističe da u opisu ţrtvenika piše da je to 'ţrtvenik od zemlje' te da činjenica da je bio na-
Tako je najviša razina sluţbe, ţrtve prinošene samom B-gu koje su pribliţavale
ljude
Svemogućem,
zahtijevala najveću moguću jednostavnost. Zato je izbor pao na ţrtvenik od zemlje i pijeska. Jedini razlog zbog kojeg je struktura bila prekrivena bakrom jest da bi se ţrtvenik mogao prenositi i da bi mogao sluţiti kao posuda za zemlju. Bakar je samo ljuska, a srţ ţrtvenika čine zemlja i pijesak od kojih su načinjeni i sami ljudi (Postanak 2,7). Da'at Sofrim dodaje još jednu dimenziju značenja ţrtvenika od zemlje. Kao što je rečeno u Deset zapovijedi, Ţidovima je zabranjeno praviti bilo kakve slike ili obličja
Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
“Ţrtvenik od zemlje: uzdizanje prema Nebu“
sunca, mjeseca ili bilo čega što je na
pompozno isticanje srebra i zlata,
nebesima ili u morima. B-g, prema
već kroz jednostavnost, kroz priro-
rabi Hirschu, kaţe da Ţidovima
dne elemente zemlje i pijeska koji
nije
nisu bili oskvrnuti dodirom metala.
dano da nebeske stvari spu-
štaju na zemlju, već da sve zemaljske stvari uzdignu do Njega… „Ţrtvenik koji ćete Mi izgraditi predstavljat će zemlju uzdignutu do B-ga kroz ljudska djela.― Ovdje vidimo kako se judaizam temeljito razlikuje od kršćanstva. Judaizam pokušava uzdići čovjeka ka B-gu. Kršćanstvo pokušava spu-
Ţrtvenik od zemlje treba nas podsjećati da smo nastali od praha zemaljskog, te da iskrene duhovne odnose uspostavljamo – ne dovodeći nebo na zemlju, već uzdiţući zemlju prema nebu. Neka biste bili blagoslovljeni! ■ Prevela Anja Grabar
stiti B-ga među ljude. To se odraţava u ideji „B-ţjeg Sina,― te u mnogim ikonama i idolima koje nalazimo u katoličkim molitvenim domovima. Rane kršćanske crkve namjerno su uvele mnoge poganske ideje kako bi se pogani bolje osjećali u svojim novim duhovnim okvirima. Ţrtvenik od zemlje sluţio je da nas pouči da samo kroz iskrenu skromnost Ţidovi mogu postati
■
duhovniji i bliţi B-gu. Duhovni odnosi ne postiţu se kroz raskoš, Godina 11 13 Broj 17 Strana
Strana 13
Rabbi Berel Wein:
Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi Jitro je jedna od najzagonetnijih ličnosti koje se pojavljuju u Tori. U Jitroovom ţivotu ima mnogo Jitroa, a moţda je to i razlog zašto su nas rabini podučavali da je on imao sedam različitih imena. Svako ime vjerojatno predstavlja drugačijeg Jitroa, u različitim periodima njegova ţivota. Mi ga susrećemo na raskršćima njegovih ţivotnih odluka i vjerovanja. U jednu ruku on je svećenik ili bivši svećenik paganizma u Midjanu. On je eksperimentirao sa svim oblicima religije na svijetu prije nego li je došao do monoteističkog vjerovanja. Nema sumnje da je na njega utjecao njegov neočekivani zet, Moše. No na njega je isto tako uvelike utjecao Izlazak iz Egipta, te vidna i impresivna čuda koja su pratila taj događaj.. No bilo je tu i unutarnje uvjerenje koje ga je tjeralo naprijed i učinilo ga monoteističkim vjernikom. On izjavljuje: ―Sada znam da je Vječni B-g jer se osvetio na Egipćanima onako kako su oni namjeravali uništiti Ţidove.‖ Egipćani su utapali Ţidovsku djecu u Nilu, pa su se stoga sami utopili u Jam sufu. Tako Jitro nije impresioniran samo čudom uništenja egipatskog tlačitelja, već i metodom uništenja koje je
Strana 14
čudo demonstriralo. Ono što ga istinski fascinira je metoda kazne mjera za mjeru, i to ga navodi da napusti svoj dom i mjesto kojem pripada, te se pridruţi Izraelu u pustinji. Došavši do svog novog vjerovanja prosuđivanjem i racionalnom analizom, Jitro sada primjenjuje istu metodu pri savjetovanju svog zeta Mošea kako da stvori i učini djelotvornim Ţidovski pravosudni sistem u pustinji. On ostaje konzistentan svom analitičkom pristupu stvarima. Moţda je zbog toga tako pozitivno na njega djelovala kazna mjera za mjeru Faraonu i njegove egipatske horde. Jitro je krajnji ―autsajder‖ koji upravlja pogled da vidi Toru i Ţidovski narod. Mnogo puta ―autsajderi‖ stvari vide mnogo jasnije nego što to vide ―oni koji su unutra‖ u društvu. U jidišu postoji izreka da privremeni gost vidi kilometrima daleko. (Znam da se ponešto izgubilo u prijevodu, no uhvatili ste bit toga.) Ţidovski narod, naročito u našem religioznom svijetu, ţivi pomalo usamljeničkim ţivotom. Zbog toga, mnogo puta nismo u stanju vidjeti ono što drugi inače jasno vide.
Jitroov primjer ohrabruje nas da uvaţvamo ono što vide ―autsajderi‖ u našoj zajednici. Često puta oni dolaze iz drugačijih okolnosti i sredina, i morali su si prokrčiti put kroz mnoga laţna vjerovanja da bi došli do Tore i poštivanja micvot. Njihovi pogledi i iskustva trebaju nam biti vaţni. Tendencija da prisiljavamo ―autsajdere‖ da postanu potpuno isti kao i ―insajderi‖ na kraju je kontraproduktivna po obje grupe. Jitro nikada ne postaje Moše, ali Moše i Izrael imaju koristi od Jitroove prosudbe i savjeta. Svi mi moţemo imati koristi od ■onoga što vide, savjeta koji daju i dobrih ţelja naših vlastitih ―autsajdera.‖ Temelj sveg građanskog morala i osobne poboţnosti leţi u riječima objave dane Izraelu na gori Sinaj, i zapisane u Tori u ovotjednoj parši. Teško je zamisliti bilo koju vrstu ljudskog napretka ili civilizacije bez Deset zapovijedi i njihovog vrijednosnog sustava. Monoteizam, poštovanje roditelja i autoriteta, zaštita ljudi i imovine, vaţnost dana odmora i duhovnog mira, istinoljubivost i pravednost, sve je to osnova ljudskog postojanja i napretka. I danas, tisućljećima kasnije, svje-
Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rabbi Berel Wein:
sni smo da te ideje vaţne za ostvarenje čovjeka, još uvijek nisu univerzalno prihvaćene. Kriminal, ubojstva, nemoral svake vrste još uvijek vladaju većinom društava. Moţda je to jedan od načina na koji moţemo razumjeti strašnu tvrdnju rabina u Avot da svakodnevno na Sinaja dolazi nebeski glas koji kaţe: ―Jao Mojim stvorenjima, jer zloupotrijebiše i uvrijediše Toru!‖ Ta osnovna pravila ţivota koja su toliko jasna i sama po sebi očita u svojoj mudrosti i suštini, unatoč tome se više drţe kroz njihovo kršenje nego istinskim poštivanjem. Dovoljan je jedan pogled na bilo koje dnevne novine bilo gdje na svijetu da potvrdi ovu tuţnu procjenu ljudskog ponašanja u našem današnjem svijetu. Mi smo daleko od toga da u svoje ţivote usvojimo ideje Sinaja kao osnovne komponente ljudske civilizacije, čak i nakon 33 stoljeća nji-
Godina 11 15 Broj 17 Strana
Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi
hovog postojanja. Ţalosno je da pokvarena ljudska priroda na neki način ostaje mjerodavna u našem društvu. No Tora od nas traţi da se borimo s tom urođenom osobnom pokvarenom naravi koja je u nama. Moramo početi od sebe. Kaţe se da je jedan veliki učenjak u svojim poznim godinama rekao: ―Dok sam bio mlad pokušavao sam popraviti sve što ne valja na svijetu. Kako sam sazrijevao shvatio sam da je taj zadatak preobiman za moje sposobnosti, pa sam se posvetio svojoj zajednici. Nakon nekog vremena shvatio sam da je i to previše za mene, pa sam se posvetio svojoj obitelji i potomcima. Naţalost, shvatio sam da mi ni to nije dano da lako popravim. Zato sam sada odlučio koncentrirati se na sebe – svoju vlastitu samodisciplinu i poboljšanje.‖
način, kao pojedincima koje se smatra odgovornima za ono što činimo i ono što propuštamo učiniti. Deset zapovijedi su zato napisane izravno nama, u drugom licu, a ne kao tek nešto općenito moralno prikladno. One su zapovijedi, a ne tek savjet koji se moţe prihvatiti ili odbaciti. Talmud i halaha definirali su nam svaku od tih zapovijedi pravnim i formalnim jezikom. Ţidovska tradicija, običaji i pravila ponašanja proširila su te pravne pojedinosti i razradili nam moralni kodeks za svakidašnje, praktično ljudsko vladanje. Tek u tom širem moralnom kontekstu moţemo razumjeti zapovijed ―ne poţeli, ne ţudi.‖ Moţda to jest neprovedivo na sudu, osim ako netko nije zbog toga nešto ukrao, ali moralne implikacije zapovijedi trebaju biti svima jasne. Blago nama kojima je dana takva Tora i takav sustav moralnih vrijednosti. ■
Tora nam uvijek govori na osoban
Strana 15
Rabbi Yissocher Frand:
Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe" promatrajući čudesne događaje i
se takav događaj desi, on na nas
Ovo aludira na talmudsko objašnje-
stvari koje
ti
treba izvršiti utjecaj. Drugo, to nas
nje [Zevahim 116a], kao što navodi
doţivljaji na njih ne ostave bilo
uči da kada se to dogodi, trebamo
Raši, da je Jisro čuo o događajima
kakav istinski efekt. Oni nisu voljni
razdvajanja mora i ratu protiv Ama-
otvoriti svoje oči i uši, što dovodi do
leka, što ga je navelo da dođe. Mi
toga da su oni, nakon što su bili
znamo da "narodi čuše i zadrhtaše;
svjedocima
strah obuze one što življahu u Filisteji "
stanju nastaviti ţivjeti svoj ţivot kao
[Šmos 15:14]. Svi su čuli o događa-
da se ništa nije dogodilo.
Pasuk kaţe, "I Jisro ču..." [Šmos 18:1]
jima koji su okruţivali izlazak Ţidova iz Egipta. Svi su čuli o čudesnom razdvajanju Crvenog mora. A ipak, ne vidimo da je došlo do masovnog pokreta da se pridruţi Ţidovima ili da se preobrati na judaizam. Nekako je Jisro bio poseban.
zapanjuju,
takvih
a da
događaja,
u
već govorili. Večeras bih se htio
je naveo da dođe? (Ma šmua šama u'ba?)" Gemara je to pitanje mogla
nuli kada smo ranije raspravljali o
Talmud misli kada dodaje riječ
ovom Rašiju jest da od ovakvih oso-
"u'ba" (i dođe)?
događaji
trebaju
utjecati na nas. Prava je pouka to koliko samo ljudi mogu biti glupi. Ljudi
mogu
ţivjeti
svoj
ţivot
koje zapanjuju, a da ti doživljaji na njih ne ostave bilo kakav istinski efekt
"Za koji je on to događaj čuo, koji ga
šmua šama? (Što je čuo?) Na što
dramatični
događaje i stvari
koncentrirati na talmudsko pitanje:
Jedna od stvari koje smo spome-
da
promatrajući čudesne
Ovo je glavna pouka o kojoj smo
uobličiti na jednostavniji način: Ma
ba kao što je Jisro moramo naučiti
Ljudi mogu živjeti svoj život
■
prihvatiti taj zanos i odmah sami nešto učiniti. Mi imamo duţnost da uhvatimo pravi trenutak. U osnovi, postoje
3
moguće
reakcije
na
prisustvovanje čudesnom događaju: Postoje oni koji prisustvuju nečemu
Gemara nam govori da postoje
što se dogodi i to ih ne uznemiri.
dvije stvari koje trebamo naučiti od
Postoje oni ljudi koji budu zadiv-
Jisroa. Prvo, to nas uči da trebamo
ljeni. To na njih ostavi snaţan do-
biti otvoreni za podsticaje pa kada
jam, no naţalost, poput većine čovječanstva, njihova je reakcija "Da, stvarno, moramo učiniti nešto u vezi ovoga..." I onda nastave sa svojim ţivotom radeći na uobičajeni način i nadahnuće se raspline. Ono što je kod Jisroa bilo drugačije i svakako je Jisroova pouka jest "Što je to čuo ŠTO GA JE NAVELO DA DOĐE (U'BA)". Jisro je – poput mnogih drugih – bio potaknut onime što je čuo, ali je za razliku od njih prihvatio taj poticaj i odmah sam nešto učinio zbog toga. On je odmah došao k Ţidovskom narodu jer je vidio Ruku B-ţju i rekao "Učinit ću
Strana 16
Divrej Tora
Rabbi Yissocher Frand:
(nastavak s 10. stranice)
Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe"
nešto u vezi toga. Ja ću to ostvariti.
jela. Ali da se
Provest ću to u djelo."
zaustavio
Ţelio bih s vama podijeliti dvije priče o tome što to znači provesti nešto u djelo. Bio je neki čovjek koji je učio u velikoj
Voloţiner
ješivi.
Bio
je
poznat kao čovjek s najvećim enciklopedijskim
znanjem
("najveći
baki") u čitavoj ješivi – što svakako mnogo govori. U Voloţinu, nisu učili u ciklusima od 6 do 8 masehtos kao što je to običaj u današnjim ješivama. Oni bi počeli s Brohos (prvim traktatom babilonskog Talmuda) i nastavili sve do Nida (završnog traktata Šasa). Stoga je onaj koji je bio "najveći baki" u Voloţinu doista znao znanje! Taj je čovjek jednom sjedio i jeo svoj obrok kada je netko ušao i postavio mu pitanje. On nije znao odgovoriti. Netko drugi za stolom je od-govorio,
"Ovo
je
izričito
navedeno u Tosfos". "Baki" je sjedio pored njega, zaprepašten. Zaboravio je Tosfos! I što je učinio? Ustao je usred jela – nije pojeo svoje do kraja, nije rekao blagoslov nakon jela, otrčao je u najbliţi šul i dao zavjet da će učiti punih 7 daljnjih godina. I tako je i učinio! Postojao je samo jedan problem: Nije molio nakon jela. Pa su oni upitali roš ješivu – Rava Chaima Volozhinera: Da li je on u pravu ili je pogriješio? Rav Chaim Volozhiner je odgovorio: On je svakako pogriješio time što nije molio nakon Godina 11 17 Broj 17 Strana
kaţe
da
Birkas
HaMazon,
za
to vrijeme bi prošla provala osjećaja koja ga je tog trenutka obuzela.
On
nikada ne bi učinio zavjet i nikada ne bi otišao
Priča je išla ovako. Neki je poslo-
učiti slijedećih 7 godina. Nije nebit-
vni čovjek nastojao sklopiti posao.
na stvar udaljiti se od biblijske
Zavjetovao se "Ako ovaj posao us-
zapovijedi da se kaţe Blagoslov na-
pije, dat ću 500 rubalja ješivi Cho-
kon jela, no, da je čekao, nadahnuće
fetz Chaima." I gle čuda, posao je
bi se neizbjeţno rasplinulo. To je
uspio, no bilo je kasno popodne.
pouka iz "Što je to Jisro čuo, U'BA –
Poštanski je ured već bio zatvoren.
što ga je navelo da dođe!"
Pa je odlučio, u redu, poslat ću ga
Drugu priču sam pronašao u knjizi Otzros HaTorah. Jednom je prilikom, čovjek koji se brinuo o financijama Radinske ješive došao k Chofetzu Chaimu noseći običnu kovertu koja je bila poslana putem Poljske pošte. U koverti se nalazilo
sutra. A onda je u svojoj glavi začuo tihi glas koji mu je rekao "Pet stotina rubalja? Zar ne misliš da će u ješivi biti sretni i ako dobiju 50 rubalja? Pa naravno da će biti sretni s 50 rubalja! Zašto bih trebao poslati 500 rubalja?"
500 rubalja u gotovini. Moţemo
Čovjek je rekao, "Primijetio sam
pretpostaviti da poštanski sustav u
kako moja odluka rasplinjava. Bojao
Radinu oko 1920. nije bio ništa bolji
sam se da će, ako budem čekao do
od poštanskog sustava u Sjedinje-
sutra, to postati 5 rubalja. Odlučio
nim Drţavama 90 godina kasnije,
sam, kud puklo da puklo, stavit ću
no ipak nitko danas ne bi stavio
novac u kovertu i ubaciti je u po-
$500 u gotovini u nepreporučeno
štanski sandučić – bez preporuke,
pismo i očekivao da će stići tamo
bez povratnice, jer sam shvatio da
kuda bi trebali stići.
ako još budem čekao, moj entuzi-
Chofetz Chaim je rekao svom tajniku da sazna što se nalazi u pozadini tog događaja s kovertom. Tko je poslao kovertu s 500 rubalja poštom, a da se nije potrudio barem poslati je preporučeno?
jazam i odlučnost da učinim micvu pretvoriti će se u paru. To je bila pouka Jisroa. Za koji je to događaj čuo KOJI GA JE NAVEO DA DOĐE?" Bio je potaknut, te je odmah krenuo učiniti nešto zbog toga. ■ Strana 17
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Nikada nemoj kritizirati. Naša je jedina svrha da budemo korisni. Jisro reče Mojsiju: "To što radiš, nije dobro. Biti jedini sudac za milijunsku populaciju sigurno će te iscrpiti. Zato razradi višestruke razine sudaca koji će ti asistirati." Midraš kaţe da je, zbog toga što je dao savjet Mojsiju da izabere sposobne ljude za suce, Jisro bio nagrađen da ima dio Tore nazvan po njemu. No Jisroova izjava započela je ukazivanjem Mojsiju da ono što radi nije dobro i da će to iscrpiti i njega i narod. Zašto Midraš to ne spominje? To je stoga što svatko moţe kritizirati i ukazivati na pogreške, međutim to ne rješava problem. Jisroa se hvali zbog pozitivnih, konstruktivnih savjeta koje je dao. Svatko je sposoban kritizirati. Ako ne moţete predloţiti rješenje, najbolje je da ostanete šutjeti. Moć vjerovanja Nedavno su se pojavile knjige koje zagovaraju "stvaranje pozitivnih slika", te sugeriraju da ako zamišljate prizore za koje ţelite da do se zbudu, to će dovesti do toga. Prva nam je reakcija da to odbacimo, gotovo uz podsmijeh. "Otpušten sam prije osam mjeseci. Više puta sam se zamišljao kao sretno zaposlen, na novom poslu, ali još uvijek sam nezaposlen." Vrlo je teško proturječiti takvom gledištu. Čarobno razmišljanje je djetinjasto, netko je rekao, i ţelja da se to dogodi ne dovodi do toga. Logično, i ja bih se pridruţio takvom gledištu. Međutim, naišao sam na jedan esej u seferu Ohev Israel, Rebe Avrahama Yehoshue Heschela od Apta, hasidskog učitelja. On navodi Rašijevu izjavu (Postanak 7, 7) da se Noah kolebao u Strana 18
svom uvjerenju hoće li doista doći do potopa, te da nije ušao u arku sve dok ga vode koje su rasle nisu prisilile na to. Rebe od Apta pita: "Kako netko moţe reći da je Noah, kojega Tora opisuje kao sa-vršenog cadika, bio tako slab u svom vjerovanju u Hašemove riječi?" Rebe objašnjava da je riječ emuna, vjera, povezana s riječju omen, koja znači "podići", kao u knjizi o Ester, gdje se riječ omen koristi u rečenici da je Mordokaj podigao (odgojio) Ester. Ova konotacija, kaţe Rebe, znači da emuna moţe "podići" stvari, tj. dovesti do toga da se zbudu. Stoga si Noah nije dopustio da ima snaţno uvjerenje da će do potopa doći, jer se plašio da bi to zapravo moglo dovesti do toga da se potop realizira. Noah je još uvijek gajio nadu da će ljudi učiniti tešuva koja bi mogla spriječiti potop, i da njegova intenzivna emuna to moţe ubrzati. Dakle, Rašijev komentar nije omalovaţavanje Noaha. Imamo načelo da je pozitivna mida moćnija od negativne mide. Ako, kao što kaţe Rebe, snaţno vjerovanje (emuna) moţe rezultirati negativnim ishodom, onda sigurno, snaţno pozitivno vjerovanje moţe donijeti ţeljeni rezultat. Međutim, vjerovanje mora biti iskreno i potpuno, što moţe biti teško postići. Rebe Yitzhak Meir iz Gura naveo je Midraš da je Hašem, prije no što je Toru ponudio Ţidovima, ponudio
je drugim narodima. Moabci su upitali: "Što kaţe Tora?" A Hašem je rekao: "Nećeš činiti preljub!" Moabci su odbili Toru jer: "Mi smo pohotan narod. Ne moţemo prihvatiti takvo ogra-ničenje". Hašem ju je potom ponudio Edomcima koji su upitali: "Što kaţe Tora?" a Hašem im je rekao: "Nećeš počiniti ubojstvo." Edomci su odbacili Toru jer "naš je otac Esav bio blagoslovljen da ţivi od mača." Zašto je Hašem ponudio Toru drugim narodima? Tako da oni ne bi rekli: "Dao si Ţidovima privilegiju. Da si nama dao Toru, mi bismo ■ bili izabrani narod." Sada Hašem moţe reći: "Ponudio sam vam je, ali ste je odbacili." "Ali," pitao je Rebe Yitzhak Meir, "kako to rješava optuţbe Moabaca i Edomaca. Oni će reći i: "Nama Si rekao "Nemojte počiniti preljubu" i "Ne smijete počiniti ubojstvo", a Ţidovima Si rekao: "Ja sam Vječni vaš B-g". Da si to nama rekao, mi bismo prihvatili Toru? " Rebe Yitzhak Meir je objasnio: "Tora ima za cilj pomoći osobi da nadvlada svoje tjelesne pobude. Primarna tjelesna pobuda Moabaca bila je poţuda, a Edomaca, krvoproliće. To nisu primarne pobude Ţidova. Primarna pobuda Ţidova je nevjerovanje. Drugi narodi u stanju su vjerovati da su idoli, rijeke i planine bogovi. Ţidovi su, s druge strane, svjedočili brojnim nadnaravnim čudima, a ipak su, kako Tora iznosi, a naša povijest potvrđuje, i dalje sumnjali u Hašema. Dakle, Hašem je svakom narodu pristupio s onime što je za njega najveći izazov. Za Moabce to je bilo suzdrţavanje od poţude, za Edomce suzdrţavanje od ubijanja, a za Izraelce to je bilo vjerovati u Hašema. Emuna je doista moćna sila i moţe učiniti da se stvari dogode. Međutim, iskrenu i potpunu emuna teško je postići. ■ Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti B aal Šem Tov je jednom putovao sa svojim sinom Hiršom u Medziboz da
posjete bolesnog rabina u tom gradu. Rabin je bio bogat čovjek, pa je tako imao punu kuću lijepih stvari, a među njima i jedan ormar prepun srebrnine. Taj je ormar mali Hirsh jednostavno oboţavao. Primijetio je to otac, pa mu jednoga dana reče: "Moj sine, ti sigurno misliš kako taj ormar stoji na pogrešnom mjestu; kako bi sigurno trebao biti u našoj kući. Bez obzira koliko će ti to čudno zvučati, moram ti kazati da si istovremeno u pravu i u krivu. Ti se sada sigurno pitaš kako je to moguće? Evo kako: ta srebrnina je zaista na krivom mjestu, ali ne zato što bi trebala biti u našoj kući. Trebalo bi je dati ljudima koji nemaju novaca za osnovne ţivotne potrepštine, a ne da u ovom ormaru blista kao beskorisni ukras."
S vaki čovjek ima dušu i tijelo.
R.Simon Jacobson
To je poput ptice i njenih krila. Zamislite pticu koja nije svjesna da joj krila omogućuju let; ona bi joj tada predstavljala samo dodatno opterećenje. Ali jednom kada njima dobro zamahne,
I ma stvari koje donose veliku štetu svijetu.
ta krila je podignu prema nebu.
Teško je shvatiti zašto su one uopće stvorene.
Svi mi imamo krila - našu dušu.
Znaj da u njima sigurno postoji nešto dobro.
Ona nas mogu podići onoliko koliko trebamo.
R. Nahman iz Breslova ■
Ipak, prije nego što uspijemo poletjeti, moramo ih naučiti upotrebljavati. R. Menachem Mendel Schnerson ■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Godina 11 19 Broj 17 Strana
Strana 19
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Novi dan, nova prilika Zamislite da jednog jutra uzmete novine i ugledate sljedeći naslov: Papa odlučio prijeći na judaizam. Ne bi li to bilo uistinu iznenađujuće? No, zapravo, već je postojao takav slučaj. Jitro je bio papa Midjanaca. Prije nego što je odlučio prijeći na judaizam sluţio je svakom idolu kojeg moţete zamisliti. U stvari, Baal HaTurim navodi da je brojčana vrijednost imena Jitro (616) jednaka izrazu komer haja la'avoda zara (Bio je svećenik laţnim bogovima). Nakon što je Jitro vidio velika čudesa koja je B-g učinio za Ţidove, izjavio je: "Sada znam da je Vječni veći od svih boţanstava!" )Izlazak 18,11). U vezi ovog stiha Zohar (Jitro 67) komentira: "Tada je B-g bio uzvišen u Svojoj slavi odozgor i odozdo." Iz ovoga se doima da je tek u ovom trenutku došlo do krajnjeg posvećenja B-ţjeg Imena. Pa ipak, sigurno se u vrijeme naših praotaca moralo dogoditi veće posvećenje. Zašto je Jitro primjer za posvećenje B-ţjeg Imena? Što je nešto udaljenije od bogobojaznosti, to je veći potencijal otkri-
vanja bogobojaznosti. Kad se Jitro, papa Midjanaca, preobratio na judaizam svijet je to primijetio. Svi njegovi sljedbenici koji uopće nisu razmišljali o tome da vjeruju u monoteizam vidjeli su kako ga njihov utjecajni vođa prihvaća. Kakvo veće posvećenja B-ţjeg Imena je uopće moguće? Mi sami moţda nismo Papa, ali imamo istu sposobnost da posvetimo B-ţje Ime. Svaki dan je posve novo stvorenje, nova prilika da se svijetu otkrije poboţnost i bogobojaznost. Bez obzira što se dogodilo jučer, B-g je prilagodio danas tako da bismo mogli doprinijeti na svoj vlastiti jedinstveni način. I ne samo to, nego ako je jučer bio loš dan, koliko onda imam više potencijala da danas donesem svjetlo i bogobojaznost na isto to mjesto na kojem sam pao! Čak i ako sam potonuo vrlo nisko, kad se poveţem s B-gom na koji god način sam u stanju, baš ovdje i baš sada, ja mogu uzdići čak i najmračnija mjesta. To nije zadatak koji anđeli mogu izvršiti, pa čak ni veliki cadikim. B-g je ovu sposobnost dao svakom pojedinom od nas. Vjerujemo li mi u sebe? Ili se pre-
dajemo prije nego li uopće i pokušamo, jer smatramo da je prekasno? Rebe Nahman je uskliknuo: "Gevalt! Nikada nemojte odustati!" Nastavite činiti što god moţete, čak i ako to znači počinjati stalno iznova, i svaki ćete puta povezati sebe i mjesto na kojem se nalazite s B-gom. Ako su naši rabini rekli za čovjeka koji je cijeli svoj ţivot griješio i pokajao se trenutak prije nego li je umro, da su mu grijesi oprošteni, koliko je onda
Gevalt! Nemojte nikada odustati! Nastavite činiti što god možete, čak i ako to znači stalno počinjati iznova
više blagosloven onaj koji je započeo svoj povratak jednom, pa ponovo i ponovo! Ta osoba neprestano pokazuje poboţnost i bogobojaznost na onim mjestima na koja se i mnogo veći od nje boje pristupiti. Jitro je rekao: "Sada znam da je Vječni veći od svih boţanstava, jer ono što su oni skovali )za Izraelski narod, op.pr.), [On] je sručio na njih." Raši komentira: "U loncu u kojem su htjeli kuhati, sami su bili skuhani." Moţda je Jitro također mislio i: "Sada tek vidim koliko je B-g uistinu velik, jer vidim da je mjesto na koje sam se spustio postalo odskočna daska za najveću demonstraciju B-ţje slave! " A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 20
Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: JITRO
Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se moţemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete? U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu razdoblja koje kabalisti poznaju kao - ŠOVaVIM; prilika za povezivanje s jedinstvenim silama rasta i slobode )slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan )5-i tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj.
Mošea kako da delegira ovlasti.
smrt. ■
Međutim, ima ovdje još jedna
Objava na gori Sinaj prema Zo-
pouka. Da bi osoba postigla ost-
haru je tajna besmrtnosti za ljudski
Paraša Jitro )Jetro) dobila je ime
varenje i potpuno ispunjenje, uje-
rod. Da bi došli do tog cilja postoje
po Mošeovom tastu. Mnogi mudra-
dinjenje sa Stvoriteljem, svaka oso-
tri uvjeta:
ci postavljaju pitanje kako moţe biti
ba, bez obzira na to koliko je prave-
da je Jitro, koji je bio veliki poganski
dna, onoga trenutka kada se njemu
svećenik, dobio takvu značajnu čast
ili njoj da moć i kontrola, teško je
da ima specijalnu parašu, ovu obja-
znati kako će to na njih utjecati. Sto-
vu na gori Sinaj, što je najsilniji i
ga je potrebno izgraditi sustav pro-
najznačajniji događaj u povijesti
vjeravanja i ravnoteţe koji će omo-
čovječanstva?
gućiti ispravan proces duhovnog
Naša priča počinje odmah nakon
rasta, sličan ono-me u pustinji koji je
što su Izraelci došli do gore Sinaj i
narod do-veo do jedinstva i omo-
rečeno je da je Jitro napustio svoju
gućio objavu na gori Sinaj.
zemlju, Midjan, poveo sa sobom
Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si
Ciporu )Mošeovu ţenu) i njenu dje-
učitelja i kupi si prijatelja" )Etika
cu i otišao se susresti s Mošeom u
otaca 1,6). Duhovni put je uvjeto-
pustinji.
van spoznajom da povezivanje s
Kad je Jitro primijetio koliko truda
negativnošću, strahom, kritiziran-
Moše ulaţe u vođenje svog naroda,
jem, ljutnjom, ponosom, itd, znači
on mu kaţe: "Ono što ti radiš, nije dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti ... Saslušaj dakle moj glas ... i postavi ovako nad njima, da budu rukovoditelji nad tisućama, rukovoditelji nad stotinama, rukovoditelji nad pedesetoricom, i rukovoditelji nad
A. prijateljska i briţna zajednica koja nas gura prema duhovnom rastu s ljubavlju i s potpunom vjerom u nas. Zajednica koja će nas drţati odgovornima za naše ponašanje i postupke, i koja će nas uvjeţbavati da postanemo što bolji moţemo biti. B. Osnovna pravila društva koja su zasnovana na zlatnom pravilu: Voli svog bliţnjeg, kao što voliš sebe samoga - svako ljudsko biće je stvoren na sliku B-ţju i zato treba biti tretirano s poštovanjem. C. Svjetlo B-ţje nalazi se u svakome i svemu, pa se sreća moţe doţivjeti jedino kada poštujemo to Svjetlo. To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni ţivot za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald
desetoricom". Znači, Jitro podučava Godina 11 21 Broj 17 Strana
Strana 21
Iz d
g aće
om
a tisk 12. ODALI MU POČAST
Leonard Cohen posmrtno dobio Grammyja
tportal.hr 29.1.2018. Legendarni pjevač i tekstopisac Leonard Cohen za života nikad nije osvojio Grammy no u nedjelju je osvojio nagradu za najbolju rock izvedbu za pjesmu 'You Want It Darker' u kojoj je napisao da je spreman umrijeti Cohen, koji je preminuo u studenome 2016., bio je velika glazbena figura s legendarnim pjesmama poput 'Hallelujah' ili 'So Long, Marianne', no nikad nisu u komercijalnom smislu bile uspješnice i uvijek su ga zaobilazili Grammyiji, najveća američka glazbena nagrada. Njegov album 'You Want It Darker' objavljen je tri tjedna prije nego što je kanadski glazbenik umro u Los Angelesu u dobi od 82 godine. U naslovnoj temi, Cohen, koji je
volio metafizičke refleksije, napisao je kako je spreman suočiti se sa smrću. Iako nikad nije dobio Grammyija za pjesmu
ili album, Cohen je dobio tu nagradu za životno djelo 2010. Pojavio se u albumu jazz legende Herbieja
Hancocka posvećenom pjevačici Joni Mitchell, koji je 2008. osvojio nagradu za album godine. ■
'POZIVAJU NA BOJKOT IZRAELA, KAZNITE IH!' Novozelanđanke nagovorile pjevačicu hrvatskih korijena da otkaže nastup u Tel Avivu, sada će im se suditi! Jutarnji list 31.1.2018. Izraelski pravni centar Shurat HaDin, nevladina organizacija koja se bavi zastupanjem prava žrtava terorizma i izraelskih interesa, pozvao se na kontroverzni izraelski zakon iz 2011. u tužbi protiv dvije Novozelanđanke, koje okrivljuju da su nagovorile svjetski slavnu novozelandsku zvijezdu Lorde da odustane od nastupa u Izraelu iz političkih razloga. To će biti prvi slučaj korištenja tog zakona koji omogućava privatne tužbe protiv bilo koga
Page 22 Strana 22
tko bi pozvao na bojkot Izraela i ukoliko taj poziv dovede do bojkota, izraelski sud može dosuditi odštetu bez obzira na kojem kraju svijeta živi optuženik. Na udaru tog zakona, za koji su kritičari ocijenili da može zagušiti slobodu izražavanja, sada će se naći dvije Novozelanđanke, Židovka Justine Sachs i Palestinka Nadia AbuShanab, koje su prošle godine napisale pismo Lorde, pjevačici hrvatskih korijena, i pozvale je da "zauzme stav" i "pridruži se umjetničkog bojkotu Izraela".
Lorde je putem Twittera odgovorila na pismo porukom da je o tome razgovarala s mnogo ljudi i da razmatra sve mogućnosti, te dodala: "Hvala što me educirate, i ja učim cijelo vrijeme također". Nekoliko dana kasnije otkazala je nastup. Organizacija Shurat HaDin u utorak je na sudu u Jeruzalemu podnijela tužbu u ime troje Izraelaca koji su željeli ići na otkazani koncert Lorde, te traže 13 tisuća dolara odštete. Kontroverzni zakon samo je
Divrej Tora
jedna u nizu mjera koje je Izrael poduzeo u posljednjih nekoliko godina boreći se sa međunarodnim "grassroots" pokretom koji zagovara bojkot i sankcije protiv izraelske države. Lorde je pak posljednjih dana ponovno pod pozornošću javnosti, otkako je proteklog vikenda odbila nastupiti u dijelu programa dodjela nagrada Grammy, jer je ispalo da je jedina nominirana glazbenica u kategoriji albuma godine kojoj organizatori dodjele nisu ponudili solistički nastup. ■ Godina 11 Broj 17