2_05 - Divrej Tora - Jitro 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 17

Zagreb, šabat 26. siječnja 2019. - 20. ševata 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 17 divrejtora@gmail.com

Paraša Jitro

B’’H

Šabat Jitro Jeruzalem 16:26

17:54

Zagreb

16:33

17:35

Izraelci su se utaborili

Rijeka

16:40

17:42

nasuprot Sinajskog br-

Split

16:37

17:39

Dubrovnik 16:33

17:35

Vinkovci 16:23

17:25

Sarajevo 16:29

17:30

Narod od-govara, "Sve

Doboj

16:27

17:29

što je B-g rekao, činit

B. Luka

16:31

17:33

ćemo".

Beograd 16:17

17:24

Novi Sad 16:19

17:25

mjeseca (sivana), sedam

Subotica 16:17

17:25

tjedana poslije Izlaska,

Zrenjanin 16:16

17:23

čitav se narod izraelski

Niš

16:16

17:21

okuplja

Beč

16:24

17:26

Sinajskog brda. B-g se,

Frankfurt 16:48

17:50

praćen

Edison, NJ 16:49

17:59

da gdje im je rečeno da ih je B-g izabrao da mu budu "kraljevstvo svećenika" i "sveti narod".

Šestog

dana

trećeg

podnoţju

grmljavinom,

munjama,

valovima

dima i praskom šofara, spušta na brdo i poziva Mošea da se popne.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

B-g objavljuje Deset zapovijedi

Na dan utorak 29.1.2019.

zapo-

vijeda narodu izrael-

Alot Hašahar

5:50

Najranije Talit

6:24

Nec Hahama

7:22

(Šemot 18,1 - 20,23)

Najkasnije Š’ma

9:46

Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim

Zman Tefila

10:33

čudima koja je B-g izveo za izraelski na-

Hacot

12:09

rod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraela-

Minha Ketana

14:57

ca i dovodi sa sobom Mošeovu ţenu i

Plag Haminha

15:57

dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje

Šekia

16:57

Mošeu da organizira upravu i suce koji će

Cet Ha-kohavim

17:39

mu pomagati u vođenju i provedbi



–

skom da vjeruje u B-ga,

Har Sinai, Yoram Raanan

pravosuđa.

da se ne klanja idolima, da ne izgovara Boţje ime uzalud,

čuva šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči laţno i ne poţeli tuđe imovine. Narod zavapi Mošeu da je objavljenje preţestoko za njih i ne mogu ga izdrţati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese. Prevela Dolores Bettini ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ע״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 18,1-12 Jitro, Mošeov tast, čuje ―sve što se desilo‖ Djeci Izraelovoj i dolazi Mošeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina) dva sina, Geršomom i Eliezerom. Moše, Aharon, i starješine Jitroa primaju s velikim počastima. Jitro hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.

ţele preobratiti. Levi – druga alija – 11 p’sukim – 18,13-23 Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efikasnijeg sustava suđenja. Moše treba podučavati Narod onome što B-g od njih traţi, a također treba na sebe preuzimati najteţa pitanja i

Tora kaţe da je Jitro čuo o stvarima,

najteţe sporove. Ali glavninu dne-

došao se pridruţiti Narodu (preo-

vnog sudovanja treba prepustiti

bratiti se na judaizam), i tada je Mo-

kvalificiranim pojedincima koji će

še krenuo govoriti Jitrou o svemu

biti zaduţeni za grupe od deset,

što se dogodilo. Nije li nam Tora

pedeset, stotinu, i tisuću ljudi. Jitro

upravo maločas rekla da je on već

objašnjava da ovaj novi sustav ne

bio čuo o stvarima? Zar je Moše

samo da će olakšati stvari Mošeu,

samo ponovio ono što je Jitro već

već će i narod od njega imati koristi.

čuo? Naravno da čuti pripovijedanje o događajima izravno od Mošea Rabeinu svakako mora biti bolje od izvještavanja koje se čuje na CNN-u. Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kaţu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (moţda i Matan Tori), onda se moţe posumnjati u njegov interes za preobraćenjem. Moše

―Sljedećeg dana…‖ Očigledno značenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaţe da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je vaţna konstatacija kako nema samo izgradnja Miškana vaţnu ulogu pri ―ponovnom povratku ţivotu nakon katastrofe Zlatnog teleta‖, već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.

ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i

Pogledamo li sveobuhvatno, vidimo

sve nevolje i probleme koji su zade-

da Paršat Jitro s njenim glavnim opi-

sili mladu naciju. O ţeđi i gladi, o

som Matan Tore prethodi Mišpatimu

neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako

s njegovim svjetovnim, svagdaš-

je ―teško biti Ţidov‖, Jitro bi mogao

njim, praktičnim zakonima. Pa ipak,

biti prihvaćen u Mošeov narod. I

na početku Jitroa nalazimo taj odlo-

tako je i bilo. Jitro je saznao sve i

mak s idejom iz Mišpatim koji ne

ipak je ţelio postati dijelom Ţidov-

slijedi redoslijed. A na kraju Mišpa-

skog naroda. Pod tim uvjetima, mi

tim nalazi se ostatak priče o Sinaju.

smo spremni prihvatiti one koji se

Dakle, što je zapravo prvo – uzviše-

Strana 2

na, duhovna dimenzija judaizma, ili svakidašnji ţivot. Moţemo (i trebamo) na to gledati kao na jednu cjelinu. Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid između događaja Izlaska i razdvajanja Mora s jedne strane, i Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’Elokim, da traţi B-ga. Ono na što Jitro ţeli ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji su u sporu, kojim se treba pozabaviti prije nego li mogu traţiti spoznaju od B-gu. Taj intermezzo o građanskom pravu moţe nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan Tore. Slično tome, dereh erec kadma laTora. Evo još jednog načina na koji moţemo sagledati ―Jitro uvod‖ u Matan Tora. Moţda nam Tora govori kako da sami doţivimo iskustvo Matan Tore u svojim vlastitim ţivotima. Prijedlog koji nam daje je da ―budemo poput preobraćenika‖. Pogledajte na Ţidovski ţivot na nov način. Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uzimajte stvari zdravo za gotovo. Pristupite Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

svom judaizmu onako kako je to

bajki tipa ―bilo jednom prije mnogo

B-g kaţe Mošeu da se Narod treba

Jitro učinio. Čak i ako ste Ţidov po

godina―. Tora je ţivući vodič za nas,

―posvetiti danas i sutra‖. Relativno

rođenju, radite na tome da budete

kojega treba neprestano iznova ot-

je lako posvetiti se na dan velikog

Ţidov po vlastitom izboru. B-g je

krivati. Svakoga dana, svaki Ţidov

čudesnog događaja Matan Tore. Iza-

dramatične priče o rođenju nacije

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

zov je svakome od nas da posveti-

stavio na čekanje, da bi nam dao da

iznova prima Toru. Danas smo iza-

mo sebe u mnogim ―sutra― koji će

pobliţe pogledamo osobu kojoj nije

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

uslijediti. Danima nakon čudesnih

Gora lebdjela nad glavom. Matan

jimo podno gore Sinaj ţeljno išče-

događaja, veličanstvenih duhovnih

Tora bila je masovno preobraćenje

kujući B-ţansku Objavu i danas se

doţivljaja. U dane kada se naši ţi-

skupina temeljenih na obiteljskom

obavezujemo B-gu kao što On to

voti vrate ―u normalu‖. To znači biti

srodstvu koje postaju nacija. No

traţi od nas. Danas je prvi dan os-

Ţidov. Mi posvećujemo svakodnev-

pojedinac je i nadalje vaţan. Ovo

tatka našeg ţivota. Riječi Tore koje

no. Stoga, ne postoji ništa što je za

moţemo naučiti od Jitroa, poje-

učimo i po kojima ţivimo nikada ne

nas svjetovno.

dinca.

smiju postati banalne. One u našim

Šliši – treća alija – 4 p’sukim – 18,24-27 Moše prihvaća Jitroov prijedlog i odabire suce. Komentari ističu da su stvarne kvalifikacije sudaca koje je Moše odabrao bile ―skromnije― od onih koje je Jitro preporučio. Teoretski, za suca bi se traţila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često puta se moramo zadovoljiti najboljim što moţemo naći u društvu. Moše ispraća Jitroa koji odlazi za Midjan (da preobrati svoju obitelj, kaţe Raši). R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6

očima trebaju izgledati kao da smo ih danas primili. Trebamo učiti Toru i vršiti micvot sa svjeţinom i entuzijazmom kao da ih po prvi puta doţivljavamo. Ovo se dobro uklapa u ―Jitroov model‖. Izazov je: Biti istinski Ţidov Tore čitavog svog ţivota, sve godine ţivota koje ti B-g daje, ali imati entuzijazam koji se

B-g silazi (recimo to tako) na Har

baalei t’šuva.

Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-

Hamiši – peta alija – 13 p’sukim – 19,7-19 Moše iznosi B-ţje riječi starješinama (i narodu), a oni odgovaraju glasnim ―Sve što B-g kaţe mi ćemo činiti‖. Moše potom kaţe narodu neka se tri dana priprema da primi Toru.

vuot ujutro. Tora se sada vraća na

Za to vrijeme, pristup gori bio im je

slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.

zabranjen. Ujutro trećega dana, na-

Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-

rod se sakupio u podnoţju gore pra-

kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-

ćen nadnaravnim zvucima i prizori-

lova dolaze na Sinaj.

ma šofara, grmljavine, munja i di-

ponavljati… U trećem mjesecu po Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izraelova) stigoše u Sinajsku pustinju. Zašto taj dan; tog dana je način na koji se priča priča. Tora nije knjiga Godina 12 3 Broj 17 Strana

19,20-20,14

češće nalazi kod preobraćenika i

Ovdje započinje čitanje Tore za Ša-

Znamenita stvar, koju je vrijedno

Šiši – šesta alija – 20 p’sukim –

ma. B-g će govoriti Mošeu na takav način da će narod biti svjedok te izravne komunikacije. Kada Moše bude govorio, B-g će odgovarati ―glasom‖ (a ne samo putem viđenja ili duhovne telepatije).

pi. B-g kaţe Mošeu da ponovi upozorenje da se ne pribliţava gori. Moše potom silazi dolje k narodu da im kaţe B-ţje riječi. Ono što slijedi su Aseret HaDibrot, Deset zapovijedi. One se sastoje od 13 p’sukim koji sadrţe 14 od 613 micvot Tore. Aseret HaDibrot se moţe promatrati kao konkretne micvot, a ujedno i kao ―naslove poglavlja‖ za mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov je konkretno zabrana kidnapiranja, a šire, kategorija svih zabrana vezanih uz krađu – pljačke, provale, prijevare u poslovanju, vršenje pritiska na nekoga da proda nešto što zapravo ne ţeli prodati, pomicanje granične oznake ... i drugo).

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

S gledišta micve

istim ciljem. Npr, sadnja je jedna od 39 kategorija, a zalijevanje,

Prva zapovijed zvuči kao izjava ko-

obrezivanje, gnojenje… su u sluţbi

ju B-g daje – moţda uvodna napo-

rasta bilja, te čine toladot sadnje.

mena za ono što slijedi, no Rambam, Hinuh, i drugi vide je kao

Peta je zapovijed poštivati svoje

micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao

roditelje. Djedovi i bake, svojta,

da je Tora rekla: ―Ti ćeš vjerovati u B-ga‖. Ako slijedimo Rambamov pristup, ova prva micva Tore zahtijeva od nas da vjerujemo u B-ga, da radimo na tom vjerovanju jačajući ga i eliminirajući svaku dvojbu koju moţda imamo. Ova micva je stalan, dinamičan izazov da neprestano unapređujemo kvalitetu i snagu našeg vjerovanja.

va koliko je ozbiljna stvar biti lakomislen u vezi zaklinjanja); (3) zaklinjanje da ćemo prekršiti Toru – npr. da će netko jesti svinjetinu. Takva je zakletva čim je izgovorimo isprazna jer se smatra da smo prethodno (na Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti svinjetinu. Stoga je ta zapovijed uzaludna i neučtiva upotreba B-ţjeg imena; (4) zaklinjanje da ćemo uči-

starija (ili moţda najstarija) braća i sestre, te učitelji, obuhvaćeni su njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje

roditelja

obično

smatra da se odnosi na ono što netko

čini

nasuprot

svoje

štovanju

roditelje,

(strahu

od)

roditelja, u što se ubraja ono što ne bi trebalo činiti jer bi to bio ■ čin nepoštivanja.

Druga zapovijed sadrţi nekoliko

niti nešto što je nemoguće – npr. da

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra

zabrana vezanih uz idolatriju. Kon-

ćemo čitav tjedan ostati budni. Za-

antitezom vjerovanju u B-ga, budući

kretno, ne vjerovati u druge bogove

jednički nazivnik tih vrsta uzalud-

da ubojstvo izravno negira stvaranje

nih zakletvi je da one sve ―poniţa-

ljudskog bića na Njegovu priliku.

vaju‖ upotrebu B-ţjeg imena i pri-

Zapovijed broj 7 protiv preljuba

jetnja su nesmetanom funkcionira-

vjerujemo u njih), ne štovati idole

zabrana je stupanja u odnos s

nju društva koje se često mora osla-

na bilo koji način. Zapazite da se

udanom ţenom, ali kao ―naslov

njati na ozbiljnost prave zakletve.

poglavlja‖ to nam također ukazuje

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u

na druge zabranjene odnose.

(ova micva uključuje zabranu ne vjerovanja – ateizam), ne praviti idole, ne klanjati im se (čak i ako ne

ova zapovijed bavi i mislima i postupcima.

njoj je sadrţana pozitivna micva da

Treća zapovijed zabranjuje da se

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je

se šabata sjeća kidušom, te zabrana

uzaludno zaklinjemo. To se definira

ranije spomenuto, izričito definira

svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

kao (1) zaklinjanje u istinitost o ne-

kao kidnapiranje, ali je također i

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

čemu što je očigledna istina i dobro

naslov poglavlja mnogih micvot u

uključuje kiduš kada šabat započne,

je poznato – da je sunce vruće; (2)

Tori.

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

zaklinjanje kojim poričemo očigle-

rezimirati kao ukazivanje da osoba

ne melahe podijeljene su u 39

dnu istinu – da je mjesec načinjen

koja krši te zapovijedi stavlja sebe

kategorija, od kojih svaka sadrţi i

iznad drugih ljudskih bića. Očito je

druge povezane aktivnosti, obično s

koliko je to štetno po društvo, i za

od sira (zanimljivo, ovo se ne smatra laţju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije

Moţda

sve

moţe

teţnje pojedinca ka keduši.

načinjen od sira. Samo onda kada je

Broj 9 je zabrana da se ―laţno

istina o nekoj stvari nepoznata ko-

svjedoči‖. U ovoj micvi, kao i u

ristimo se pojmovima laţ i krivo-

mnogim drugima, moţemo vidjeti

kletstvo. Isprazna zakletva jednako

koliko je B-gu vaţno, nazovimo to

je ozbiljna koliko i laţna, tako da je

tako, da mi budemo u stanju

razlika među njima uglavnom teo-

funkcionirati kao društvo. Oboje, i

retske naravi, no ovo nam naglaša-

zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) svjedočenje,

OU Israel's Torah Tidbits:

neophodni

Alija po Alija

utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje dajemo riječima jedni drugih, pogotovo kad su podrţane zakletvom, te povjerenja koje

polaţemo

iskazu

dvojice

svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo. Zapovijed

broj

priželjkivanja

10 neki

protiv način

podvlači crtu tako da se fokusira na misaoni proces koji moţe dovesti do svih vrsta grijeha. Kao dio ―Velikih 10‖ ona ukazuje na značaj misli pri sagledavanju cjelokupne situacije, koja se obično sastoji od postupaka. Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim – 20,15-23 Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drţi se podalje. Oni traţe Mošea da im govori ono što B-g ţeli umjesto da izravno slušaju Njegov glas. Neki komentatori kaţu da je taj zahtjev došao nakon prve dvije izjave, ―Ja sam…‖ i ―Neće biti drugih…‖. Drugi sugeriraju da je B-g svih ―Deset izjava‖ prvo ―izrekao‖ na nerazumljiv način, a potom ih je počeo ―iznositi‖ jednu po jednu. Nakon dru-

B-g kaţe Mošeu da podsjeti Narod

izlazi običaj da se odstrani ili pre-

ge izjave, Narod se uspaničio te tra-

da su čuli B-ga kako govori; da neće

krije noţ za rezanje kruha tijekom

ţio da im Moše govori ono što B-g

načiniti nikakve izrezbarene ljudske

―benčanja‖, jer se naš stol izjedna-

ţeli, tako da ne slušaju ―B-ţji glas‖

likove (čak ni u umjetničke svrhe);

čava sa ţrtvenikom. (Neki autoriteti

izravno. B-g se, nazovimo to tako,

oni će podići ţrtvenik i na njemu

kaţu da se taj minhag primjenjuje

sloţio s time, pod uvjetom da mi

prinijeti ţrtve; ako ţrtvenik bude od

samo tijekom tjedna, a ne na šabat.)

slušamo riječi proroka, s Mošeom

kamena, njegovi kamenovi ne smiju

Ţrtveniku se ne smije pristupiti

kao ―glavnim‖ među prorocima, i

biti obrađeni metalnim oruđem.

nedovoljno

da njegovo proroštvo – Tora – ima

Metalni pribor predstavlja mač, koji

već se umjesto toga do njega treba

najveći autoritet.

skraćuje ţivot; ţrtvenik predstavlja

popeti kosinom. ■

čednim

stepenicama,

produljenje dana. Iz tog pravila proGodina 12 5 Broj 17 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana oboţavanja idola na isti način na koji sluţimo B-gu (Izl 20,5)

subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13) 37. Pravo krivnje: zabrana laţnog svjedočenja (Izl 20,13)

29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana sluţenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje ţrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do ţrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

44. Pozitivna je zapovijed oženiti se za suprugu kidušinom (posvećenjem, ceremonija sklapanja braka)

Dakle, kada netko dođe da bi se vjenčao sa ţenom, on je prvo treba posvetiti da bi mu postala suprugom. On je posvetiti

pridodaje micvot iz Tore jer Pismo kaţe, Ništa k tomu nećete dodavati (Dvarim 13,1).

jer Pismo pismo kaţe: Kad čovjek uzme ženu (D'varim 24,1)

treba

159, 160. Negativna je zapovijed da se ništa ne

svojim

novcem

(ili

nečim

I negativna je zapovijed da se ništa ne oduzima od micvot Tore jer Pismo kaţe, Ništa od toga nećeš oduzimati (isto).

jednakovrijednim) koji joj daje – bilo to p'ruta

[Ovo se odnosi] i na Pisanu i na Usmenu Toru. Jer kada bi

[minimalni iznos, u najmanju ruku] ili nečim što vrijedi

učen čovjek rekao za zapovijedi mudraca da su iz Tore,

p'ruta; i treba joj reći: "Ovime si mi posvećena, prema

on bi joj time pridodavao; i da oduzme bilo što od mi-

Zakonu Mojsijevu i Izraelovu." I to mora učiniti pred kvalificiranim svjedocima.

cvot Tore, on bi je tako omalovaţio. Međutim, mudraci su, blagoslovljeno bilo sjećanje na njih, dodali „zapovijedi Mudraca― tako da su ih dopunili „ogradom― (za-

Prije kidušina (ceremonije sklapanja braka) potrebno je reći

štitnom mjerom) ili ukazom; ili na primjer čitanje megile

blagoslov erusina (zaruka), koji glasi: ―… Koji nas je

[Knjiga o Esteri na Purim] i [paljenje] svijećice na svje-

posvetio svojim micvot i zapovjedio nam o zabranjenim

ćnjaku za Hanuku kao način proslavljanja i zahvalji-

bračnim odnosima, zabranio nam one koji su zaručeni

vanja blagoslovenom B-gu; i oni su rekli da je to po za-

za nas, ali dozvolio nam one koji su vjenčani za nas

konu Mudraca. Ovo ne potpada pod okvir zabrane,

ceremonijom bračnog baldahina i posvećenja." (nastavak u sljedećem broju)

Nećeš k tomu ništa dodavati, jer oni očito nisu rekli da je Sveti, blagosloven bio, zapovjedio ovu konkretnu micvu, da bi je pridodali micvot Tore. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, za muškarce i za ţene. ■

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane pažnje da se drži Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne pažnje griješio u određenim stvarima. Tora nam kaže da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro. Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođenje civilnih službi … No to je laž, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je bilo dobro njegovo poznavanje toga. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju? S kim se slažete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe. Mošeov obiteljski život Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu. • Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska? • Je li se Moše razveo od Cipore? • Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju? Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila Godina 12 7 Broj 17 Strana

je diplomatska misija, bez ikakve nakane za preobraćenje. Ostali se komentatori ne slažu s time. • Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere? • Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja? Delegirati ili ne • Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe s mnogo različitih zadataka za izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne? • Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti? • Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaže Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrži za sebe i zašto? Moše i mješoviti brak Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast (‫)חע ן‬. Je li moguće da je Moše oženio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja: • Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora? • Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili nakon primanja Tore? • Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj palači, do koje je mjeri poznavao i

poistovjećivao se s Djecom Izraela? Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju? Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate razlike? Što vam to govori o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama? • Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini? Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traže? Slažete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ‫ )אנשמ חמל‬značajka koja se pojavljuje na oba popisa? B-žje građansko pravo/zakon Jedno od obilježja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe boţanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao njegovu poţeljnost. • Mislite li da je moguće da je Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Kako bi jedna takva ideja mogla izmaknuti Mošeu? • Koje su prednosti božanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga možemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od ■ države?

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, dibrot i svojta

jovel Šofar ima svoj sinonim - jovel ‫יובל‬ i o njemu ćemo danas govoriti. Jovel kao drugi naziv za šofar nalazimo u Šmot 19,13:

‫״מַעֲ לּו״בָּ דָּ ה‬,‫״דֵ מָּ ד‬,‫״דַ יֹׁבֵ ל‬,‫" —״ ִּב ְמשְֹׁך‬Kad se jovel oglasi dugačkim zvukom, oni se smiju popeti na goru." Kako znamo da se jovel odnosi na ovnujski rog? U Jehošui, šestom poglavlju, nalazimo da je jovel ţivotinja. A Rabi Akiva u Roš HaŠana 26a kaţe: "Kada sam posjetio Arabiju otkrio sam da oni ovna nazivaju ''Jovela" Steinsaltz ističe da se riječ jovela ne pojavljuje u arapskom. Međutim, u tom se značenju pojavljuje u feničkom i punskom (na primjer u punskom Marseilles Tariff, redak 7.)

Kutscher naglašava da je područje

hanja u] jovel." (Za daljnje razmatra-

koje se naziva "Arabija", zapravo

nje, pogledajte Ibn Ezru i Rambana

značilo Arabia Petraea, čiji je glavni

na 25,10).

grad bio poznati grad Petra, u kojem su govorili dijalektom aramejsko-hebrejskog.

Hebrejska riječ pronašla je svoj put do grčkoga - iobelos i iabelaios – i od tamo u latinski - jubilaeus. Od

Klein piše da se značenje jovela

tamo smo dobili našu riječ jubilej,

kao ovna izvodi iz korijena ‫ יבל‬, koji

koja je pod utjecajem nepovezane

ima značenje "nositi, drţati" i zato je

latinske riječi - jubilare (izvor za riječ

riječ prvobitno značila "vođa stada,

jubilant: oduševljen), sa značenjem

predvodnik".

"zazvati nekoga" i kasnije "usklik-

Dakle jovel je isprva značio "ovan", a značenje se kasnije suzilo na "ovnujski rog". Značenje riječi se razvilo i dalje od toga. U Vajikra 25 imamo opis posebne godine oslobođenja, koja dolazi svakih 50 godina. Dolazak godine proglašava se zvukom šofara (Vajikra 25,9), i nju se nazivalo jovel (25,10). Tako, kao što ističe Kutscher, kada Tora govori o jovelu, to zapravo znači "[godina pu-

nuti od radosti". Kutscher piše da je moţda kasnije značenje riječi jubi■

lare došlo pod utjecaj radosne prirode godine jovela, no riječ jubilej svakako nosi svečanu konotaciju, zbog zbliţavanja dviju slično zvučećih riječi. Iz latinskog riječ je ušla u europske jezike sa značenjem "proslava godišnjice" - često 50-e godine, ali ne uvijek. Suvremeni je hebrejski usvojio europski smisao riječi, pa jovel moţe značiti obiljeţavanje bilo koje godišnjice. Evo nešto osobno, naš sin je rođen 1998. - na 50. godišnjicu osnivanja Drţave Izrael. Razmišljali smo da mu damo ime Jovel, ali smo shvatili da će ga bez nikuda, oznaka za samoglasnike, puno češće zvati popularnim hebrejskim imenom Juval. U to vrijeme, nisam mislio da je Juval povezano s jovel, ali dok sam istraţivao za ovaj tekst otkrio sam vezu. Juval je bio sin Lemeha, i bio je poznat kao "praotac svih koji sviraju na liru i sviralu" (Berešit 4,21). Daat Mikra spominje nekoliko teorija o porijeklu njegova imena. Jedna od njih dovodi u vezu Juval i jovel – jedan rani muzički instrument.

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, dibrot i svojta

dibrot

čno kao kod kise ‫ סא‬i kisaot ‫ סאע‬-

mam javni forum pa moram znati

Na Šavuot slavimo davanje Tore

stolice. Ima čitav popis takvih situ-

što je što.

na Sinaju i čitamo Deset zapovijedi. Ili moţda ne?

acija, te objašnjenje tog fenomena.

Safa-Ivrit je obavio dobar posao

Netanel također piše da tamo gdje

tumačeći ovo pitanje. Ukratko -

Prije svega, "Deset zapovijedi" nije

se u Erec Jisraelu upotrebljava po-

hoten i hotenet ‫ חע נ‬su ţenini rodi-

dobar prijevod. Kao što je Philolo-

jam diber, u Bavelu bi rekli dibur

telji, a ham ‫ חם‬i hamot ‫ חמות‬su mu-

gos pisao:

‫ מבעה‬. Ovo nam pomaţe objasniti

ţevljevi roditelji. Stranica nudi ovaj

Počnimo s brojem 1. Ono što se

midrašku izreku koja kaţe (Švuot

savjet kako bi se zapamtilo što je što

naziva "Deset zapovijedi" na na-

20b; pojavljuje se i u pjesmi Leha

- hoten i hotenet udaju - mehatnim

šem i drugim europskim jezici-

Dodi) -

‫ מחתנים‬svoju kćer, a ham i hamot s

ma, fraza prevedena s latinskog

v'zahor b'dibur ehad. Ovo se odnosi

Decem Mandati, u hebrejskom je

toplom

na činjenicu da se četvrti diber – mi-

svoju snahu - b'hom ‫בחעם‬. Hamot

cva šabata – pojavljuje s riječju šamor

ima jednaku strukturu kao i ahot

u Sefer Šmot te zahor u Sefer Deva-

‫ אחע‬- sestra. Tako, iako zvuči kao

rim. Općenito se smatra da to znači

mnoţina, ono je zapravo jednina.

da su one bile izgovorene - dibur –

(Tako da vic o

istovremeno. No dibur je Bavli po-

t'ha kao izgovora da se vlastitu pu-

jam za diber, pa to znači da su oni

nicu izbaci iz kuće za vrijeme sedera

bili u istom četvrtom diber - također

ne funkcionira – trebalo bi pisati

čudom, prema midrašu, ali malo

‫״‬-‫ שפ ״חמע ״‬šfoh hamot'ha.)

poznata kao Aseret Ha-dibrot, "deset dibrot." Diber (jednina od dibrot) nije mandatus ili zapovijed; naprotiv – to je imenica izvedena od glagola daber, govoriti – i ona označava čin govora ili izricanje riječi, kao u retku u Knjizi proroka Jeremije, "A proroci će biti kao vjetar i govora [diber] nema u njima." Aseret Ha-

‫ שמעה״עז עה״ב מבעה״אח‬šamor

drugačijeg shvaćanja.

dobrodošlicom

dočekuju

‫ שפ ״חמ‬šfoh hama-

Bilo kako bilo, ako to pobrkate, ne

dibrot prema Ţidovskoj su tradi-

Međutim, vratimo li se još više

trebate se previše brinuti. Čak i u

ciji stoga "Deset izjava," a ne

unatrag, vidimo da se u samoj Tori

doba Talmuda bilo je slučajeva u

"Deset zapovijedi."

(Šmot 34,28, Devarim 4,13, Devarim

kojima su razlike bile nejasne.

Zašto je jednina od dibrot ‫ בהע‬di-

10,4), one ne nazivaju aseret hadibrot,

ber ‫ ? מבה‬Dr. Eliyahu Netanel obja-

već‫ עשה ״ד בהמם ״‬deset hadvarim.

snio je to u svojoj kolumni, Lashon

Ovo neke navodi na mišljenje da je

Limudim, u Shabbat B'Shabbato,

grčki pojam decalogue - "deset izja-

Bamidbar 5766. On piše da je diber

va" ili "deset riječi" – najtočnija va-

muškog roda, a plural je dibrot (koji

rijanta za upotrebu na našem jeziku.

je naizgled ţenskog roda) a to je sli-

hatan. Međutim, prije više godina naletio sam na brošuru koja je nastojala ukazati kako Jastrowljev rječnik nije ozbiljno djelo. (Moţda je to onaj kojeg je napisao Shlomo Alter

hotenet i hamot

Halperin? Ne sjećam se točno.) Je-

U ovotjednoj parši, Jitroa se naziva

dini argument kojega se sjećam bio

Moševim hotenom – ‫ חע ן‬njegovim

je iz Jastrowljeve definicije za hata-

tastom. U pravilnom hebrejskom

na, gdje on piše: "veza, zet; mlado-

postoje različiti nazivi za muţevlje-

ţenja". Autor brošure tvrdio je da

ve roditelje i ţenine roditelje. Dok

Jastrow uključuje i jidišizme, što je

nisam ovo počeo pisati – nikako ni-

očito bila šala. Nisam tada razumio

sam uspijevao zapamtiti što je što.

taj argument – a svakako mi je pro-

Kada bih govorio o svojem tastu i punici na hebrejski, izbjegavao bih to tako da bih rekao "majka moje ţene" ili "ţenin otac". Ali sada, i-

Godina 12 9 Broj 17 Strana

Sada se svi slaţu da je riječ za zeta

blem shvatiti ga i danas, budući da brošuru nisam vidio godinama. Ima li tko od čitatelja tu brošuru ili moţda nekako drugačije razumije taj argument? ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Zahvaliti prije nego što počnemo razmišljati Deset zapovijedi su najpoznatiji religiozni i moralni kodeks u povijesti. Sve donedavno one su krasile američke sudnice. One su još uvijek ukras aron hakodeša u većini sinagoga. Rembrandt im je u svom portretu Mojsija koji samo što ne razbije ploče Saveza kad ugleda zlatno tele dodijelio njihov izgled u klasičnoj umjetnosti. Velika slika Mojsija, slikara Johna Rogersa Herberta, koji donosi ploče Zakona dominira dvoranom glavnog odbora britanskog Doma lordova. Dvije ploče sa deset zapovijedi trajan su simbol vječnog zakona pod B-ţjom vrhovnom vlasti. Naravno, vrijedno je zapamtiti da „deset zapovijedi― zapravo nisu Deset zapovijedi. Tora ih naziva aseret hadevarim (Izlazak 34,28), a tradicija ih zove još i aseret hadibrot, što znači „deset riječi― ili „deset iskaza―. To moţemo bolje razumjeti u svjetlu otkrića iz dvadesetog stoljeća, osobito otkrića hetitskih saveza ili „ugovora o suverenitetu― koji datiraju iz 1400-1200 godina prije nove ere, što je vrijeme Mojsija i Izlaska. Ti ugovori često su sadrţavali dvostruki iskaz zakona kojima savez obvezuje, najprije općenito, a zatim

u konkretne pojedinosti. Upravo to je odnos između „deset iskaza― i detaljnih zapovijedi iz parše Mišpatim (Izlazak 22-23). Deset zapovijedi su opći pregled, osnovni principi zakona.

Ako je najvrednije u našim životima to kako izgledamo u B-žjim očima, zašto bismo onda htjeli išta drugo samo zato što to netko drugi ima? One se obično prikazuju, grafički i sadrţajno, kao dvije grupe od po pet zapovijedi, od kojih se prva grupa bavi odnosom između nas i B-ga (uključujući poštivanje roditelja jer su nas oni, poput B-ga, doveli u postojanje), a druga grupa odnosom između nas i naših bliţnjih ljudskih bića. Međutim, smisleno je gledati ih i kao tri grupe od tri zapovijedi. Prve

tri (jedan B-g, nema drugog B-ga, ne pronosi B-ţje ime uzalud) su vezane uz B-ga, Autora i Autoritet nad zakonima. Druga grupa (drţi šabat, poštuj roditelje, ne počini zločin ubojstva) vezane su uz stvaranje. Šabat nas podsjeća na rođenje svemira. Naši roditelji doveli su nas u postojanje. Zločin ubojstva je zabranjen jer smo svi stvoreni na B-ţju sliku (Postanak 9,6). Treća skupina od tri zapovijedi (ne počini preljub, ne ukradi, ne svjedoči laţno) vezana je uz temeljne institucije društva: svetost braka, integritet privatnog vlasništva i pravosuđe. Ako izgubi■ mo bilo koju od njih, sloboda se počinje raspadati. Ta struktura sluţi kako bi nam naglasila koliko je neobična deseta zapovijed: „Ne budi zavidan na kuću svog bliţnjeg. Ne poţeli ţenu svog bliţnjeg, njegovog roba, njegovu sluškinju, njegovog bika, njegovog magarca, ili bilo što što je od tvog bliţnjeg.― Barem površinski, ovo izgleda drugačije od svih drugih pravila koja su uključivala govor ili djelovanje. Zavist, pohlepa, ţelja da imaš nešto što ima netko drugi, to je emocija, a ne misao, riječ ili djelo. A sigurno je da si po pitanju svojih emocija ne moţemo pomoći. Njih se još naziva i „strastima, pasijama― (eng. passions), upravo zato što smo pasivni u odnosu na njih. Kako onda zavist uopće moţe biti zabranjena? Svakako ima smisla zapovjediti ili zabraniti nešto što je pod našom kontrolom. U svakom slučaju, zašto bi povremeni grč zavisti bio vaţan ako ne vodi tome da počinimo štetu drugim ljudima? Meni se čini da ovdje Tora otkriva niz temeljnih istina koje mi zaboravljamo na vlastitu štetu. Prvo, kao što nas je podsjetila kognitivno-bihevio-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Zahvaliti

ralna terapija, ono što vjerujemo utječe na ono što osjećamo. Primjerice, narcisoidni ljudi lako se uvrijede jer misle da drugi ljudi govore o njima ili ih vrijeđaju (ne poštuju), dok zapravo drugi ljudi često uopće nisu zainteresirani za nas. Njihovo vjerovanje je pogrešno, no to ih ne sprječava u tome da se osjećaju ljuto i ogorčeno. Drugo, zavist je jedan od prvih okidača za nasilje u društvu. To je ono što je Kajina navelo da ubije Abela. Zbog toga je Abraham, a kasnije i Izak, strahovao za svoj ţivot kada ga je glad prisilila da privremeno napusti dom. Bili su uvjereni da će ih, s obzirom da su oţenjeni privlačnim ţenama, lokalni vladari ubiti kako bi njihove ţene mogli uzeti u svoj harem. Najotrovnije od svega, zavist je leţala u srcu mrţnje koju su braća osjećala prema Josipu. Oni su bili ogorčeni zbog posebnog tretmana koji mu je pruţao njegov otac, bogato izvezene haljine koju je nosio, i njegovih snova da će postati vladar nad svima njima. To je ono što ih je odvelo u razmišljanje o tome da ga ubiju i zbog čega su ga na kraju prodali kao roba. Rene Girard u svom klasiku Nasilje i sveto, kaţe da je najtemeljniji uzrok nasilja mimetička ţelja, to jest, ţelja da imaš ono što ima netko drugi, što je na kraju ţelja da budeš ono što je netko drugi. Zavist moţe dovesti do kršenja mnogih drugih zapovijedi: ona moţe ljude navesti na preljub, krađu, laţno svjedočenje pa čak i ubojstvo. Ţidovi imaju poseban razlog da se boje zavisti. Ona je zasigurno igrala ulogu u postojanju antisemitizma kroz stoljeća. Neţidovi su bili zavidni Ţidovima zbog njihove sposobnosti da prosperiraju u nedaćama – Godina 12 11 Broj 17 Strana

prije nego što počnemo razmišljati

taj čudni fenomen kojeg smo zamijetili u parši Šemot je da „što su ih više tlačili, oni su sve više rasli i širili se.― Razlog za zavist bio je napose njihov osjećaj izabranosti (unatoč činjenici da je gotovo svaki drugi narod u povijesti sebe smatrao izabranim). Apsolutno je neophodno da se mi, kao Ţidovi, ponašamo sa dodatnom dozom poniznosti i skromnosti.

Judaizam je zahvalnost sa stavom, kad smo izliječeni od toga da tuđa sreća umanjuje našu vlastitu Tako, zabrana zavisti uopće nije čudna. To je najtemeljnija sila koja leţi iza društvenog sklada i reda koji su cilj Deset zapovijedi u cjelini. Ne samo da one to zabranjuju, one nam pomaţu da se uzdignemo iznad toga. Upravo prve tri zapovijedi, koje nas podsjećaju na B-ţju prisutnost u povijesti i u našim ţivotima, te druge tri, koje nas podsjećaju na stvaranje, pomaţu nam da se uzdignemo iznad zavisti. Ovdje smo zato što je B-g ţelio da budemo ovdje. Imamo ono što B-g ţeli da imamo. Zašto bismo onda traţili ono što drugi imaju? Ako je najvrjednije u našim ţivotima to kako izgledamo u B-ţjim očima, zašto bismo onda htjeli išta drugo samo zato što to netko drugi ima?

Kada prestanemo sebe definirati u odnosu na B-gu i počnemo se definirati u odnosu na druge ljude, tada u naše umove ulaze natjecanje, nesloga, pohlepa i zavist, a oni nas vode samo u nezadovoljstvo. Ako me tvoj novi auto čini zavidnim, moţda ću biti motiviran da kupim skuplji model koji nikada nisam zapravo trebao, i koji će mi nekoliko dana pruţati zadovoljstvo dok ne otkrijem da je drugi susjed kupio još skuplje vozilo. I tako to ide. Ako uspijem zadovoljiti svoju vlastitu zavist, učinit ću to jedino pod cijenu toga da isprovociram tvoju, u začaranom krugu izraţene potrošnje koji prirodno nema svog kraja. Zato postoji naljepnica: „Onaj tko bude imao najviše igračaka kad umre, pobjeđuje.― Ključna riječ ovdje je „igračka―, jer to je etika na razini vrtića i njoj ne bi trebalo biti mjesta u ţivotu odrasle osobe. Lijek za zavist je zahvalnost. „Tko je bogat?― pitao je Ben Zoma, i odgovorio, „Onaj tko se raduje u onome što ima.― Postoji prekrasna ţidovska praksa koja, kada se svakodnevno primjenjuje, mijenja ţivot. Prve riječi koje kaţemo kada ustajemo su Mode ani lefaneha, „Ja ti zahvaljujem, ţivi i vječni Kralju.― Mi zahvaljujemo prije nego što mislimo. Judaizam je zahvalnost sa stavom. Kad smo izliječeni od toga da tuđa sreća umanjuje našu vlastitu, moţemo otpustiti val pozitivne energije koja nam dopušta da se radujemo zbog onoga što imamo umjesto da razmišljamo o tome što drugi ljudi imaju, te da budemo ono što jesmo umjesto da ţelimo biti nešto što nismo. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Pogled izvana U ovotjednom čitanju Tore Ţidov-

Do ţidovske misli i ponašanja do-

Ovom izjavom Moše podrazumije-

ska duhovna povijest dolazi do

šao je izvana, kao jedan od vodećih

va da je Jitro vidio stvari jasnije od

svog vrhunca. Objava na Sinaju i

svećenika poganstva svog vremena.

ţidovskog naroda i njegovo je po-

davanje Tore Izraelu iza toga, odre-

Ali u potrazi za istinom, iskusio je

štovanje veličine judaizma i njegove

dili su karakter i misiju ţidovskog

svoje unutarnje otkrivenje koje se

Tore nadmašivalo sve. Moţda zbog

naroda kroz njegovu dugu i bogatu

poklapalo s jedinstvenom svetom

toga među mnogim komentatorima

povijest. Osnovne ideje obuhvaćene

Objavom na Sinaju, što moţemo

i u Midrašu postoji mišljenje da se

u Deset zapovijedi postale su teme-

vidjeti u ovotjednom čitanju Tore.

posjet Jitroa Izraelskom taboru u

ljem zapadne civilizacije. I mada su

Smatrao je da će mu biti teško stu-

pustinji zbio prije davanja Tore.

često bile osporavane, oni nikada

piti u Izrael kao autsajder, ali bi mu

nisu bili odbačene ili zanemarene.

bilo još teţe ostati po strani i ignori-

Univerzalnost poruke Tore naglašena nam je time što opisu Objave na Sinaju prethodi priča o Jitrou i njegovom putovanju, fizičkom i du-

rati očiglednu istinu.

Jitro je više od svih shvaćao istinsko značenje

Kada je došlo do tog velikog događaja, Jitro je više od svih shvaćao istinsko značenje tog povijesnog trenutka za svjetsku civilizaciju i napredak čovječanstva. Ţidovski ■ je narod moţda Egzodus iz Egipta

hovnom putovanju, da se pridruţi

tog povijesnog trenutka

ţidovskom narodu i podijeli njego-

za svjetsku civilizaciju

nadu zbog toga što su bili tamo. No,

i napredak čovječanstva

Jitro ih je podsjetio na natprirodnu

vu sudbinu i zadaću. Ţidovska tradicija nam govori da je Jitro prethodno eksperimentirao sa svim oblicima i sredstvima poganstva - dominantne svjetske religije njegovog vremena - kako bi pronašao osjećaj svrhe i spokojstva za svoju dušu i svoje unutrašnje biće. I uvidio je da im svima manjka

uzimao zdravo za gotovo, kao nak-

osobinu tog događaja. Isto vrijedi i

Kao što je to često slučaj, netko

za objavu na Sinaju i stoga je Jitro

izvana jasnije vidi stvari od onih

zasluţio da se ovaj dio Tore nazove

koji su blisko uključeni u situaciju.

po njemu.

Postoji objektivnost u sagledavanju okolnosti koju netko izvana moţe donijeti, a koja često nedostaju onima koji sami sudjeluju u događaju.

Jitro, Mošeov tast, nam je donio i ideju

višeslojnog

pravosudnog

sustava, što također vidimo u ovotjednom čitanju Tore. Kako je u Tori

istine i realnosti, te ih je zbog svoje

Kasnije u Tori, tijekom putovanja

navedeno, Moše je izvorno sebe za-

iskrenosti i intelektualne oštrine

Sinajskom pustinjom, Moše će reći

mišljao kao jedinog suca ţidovskog

naposljetku sve odbacio.

Jitrou: "Ti si nam bio naše oči."

naroda te da sve stvari, kako one

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Pogled izvana

velike tako i one neznatne, treba iznijeti pred njega da on presudi i odluči. Jitro ga savjetuje da ni on niti narod ne bi opstali pod takvim sustavom. Ţidovski narod po svojoj je prirodi sklon polemizirati i parničiti se. Nemoguće je jednom jedinom ljudskom biću podnijeti toliki teret. Pa je kao rezultat toga bilo izabrano na desetke tisuća sudaca i administratora za sudske potrebe Izraelaca.

Rješavanje sporova i dijeljenje pravde uvijek se smatralo osnovnim zahtjevom svake židovske zajednice

litelj pravde, te zbog toga često bio

jeme Prvog i Drugog Hrama, pa čak

ţrtvom uvreda i trauma. Ţidovska

i stoljećima nakon uništenja Drugog

zajednica koja nema neku vrstu

Hrama. Tek se u petom stoljeću na-

sudskog

še ere prestalo s vršenjem i dodje-

zakonu Tore izuzetna je rijetkost u

lom naimenovanjem koje je bilo

ţidovskom svijetu.

nuţno kako bi se postalo članom

sustava

temeljenog

Neriješena pitanja koja niţi sudovi Gotovo jedna šestina cjelokupne odrasle muške populacije ţidovskog naroda u to je vrijeme bila uključena u neku vrstu pravosudne sluţbe. Zbog tog prekomjerenog broja sudaca u odnosu na narod, svakih deset Ţidova imalo je, da tako kaţemo, svog lokalnog suca. Čak i u kasnijim vremenima kada se taj omjer sudaca u odnosu na broj-

Velikog vijeća.

nisu bili u stanju riješiti na zadovo-

U ţidovskoj povijesti bilo je poku-

ljavajući način iznošena su pred više

šaja da se to naimenovanje nekako

sudove te na kraju pred veliki San-

obnovi i stvori Sanhedrin da riješi

hedrin. U Sinajskoj pustinji tijekom

neriješena pravosudna i halahička

većeg dijela njihovog četrdesetgo-

pitanja. Svi su takvi pokušaji pro-

dišnjeg lutanja, ţidovski je narod

pali, nijedan od njih nije uspio polo-

samog Mošea priznavao kao veliki

ţiti test vremena. Zbog toga što ne-

Sanhedrin. Tek na završetku svog

ma središnjeg autoriteta koji bi bio

ţivota i misije Moše je stvorio veliki

obvezujući za sve segmente ţidov-

Sanhedrin od sedamdeset starješina.

stva, mnoga teška i temeljna pitanja

nost naroda više nije odrţavao, iz

Ovaj je sud i pravosudni sustav u

Mišne i Talmuda stječemo dojam da

ţidovskom ţivotu postojao u vri-

još uvijek ostaju nerazriješena i u naše vrijeme.

je postojalo mnogo lokalnih sudova

Čini se da nam je potreban još

čak i u selima i gradovima s prilično

jedan Jitro da istupi i predloţi pri-

ograničenim brojem stanovnika.

stup kojim bi se obnovio prijeko

Rješavanje sporova i dijeljenje pravde uvijek se smatralo osnovnim zahtjevom svake ţidovske zajednice, čak i onih koje su imale vrlo mali broj članova. U kasnijim vremenima tijekom progonstva, lokalni je rabin

potrebni pravosudni sustav koji će djelovati u korist cijelog Izraela. Nadajmo se da će se takva hrabra i mudra karizmatična osoba pojaviti još u naše dane. Šabat šalom ■

sluţio kao sudac u sporovima i djeGodina 12 13 Broj 17 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sredstva moći „A Jitro … Mošeov tast, čuo je sve

na, njegovih kola i konjanika." Ţi-

gavaju, toliko dugo pobjeđuju, a u

što je Hašem učinio Mošeu i Bnei

dovski narod je bio zaštićen oblaci-

protivnom gube.

Jisroelu … da ih je Hašem izveo iz

ma Slave i, iako su ih Egipćani su-

Egipta“ (Šemot, 18,1)

stigli, u stvari im nisu mogli našte-

Mnogi ljudi prolaze kroz život

Raši piše: što je to Jitro čuo što ga

titi. Naši mudraci nam također go-

je nadahnulo da dođe? Čuo je o kriat

vore da ţidovski narod nije prešao

Jam suf (razdvajanju Crvenog mora)

more s jedne strane na drugu; išli su

i ratu s Amalekom. A onda u zase-

kroz more polukruţno i zapravo su

nisjonot jer pred sobom vide

bnom odjeljku Raši navodi da „sve

se vratili na stranu s koje su došli.

što je Hašem učinio - uključuje ma-

visoke zgrade i čini im se da

Dakle, to je čudo izvršeno samo kao

nu, čudo Mirjaminog vrela (be'er) i

prikaz Hašemove svemoći. Nasu-

rat s Amalekom.

prot tome, be'er i mana su primije-

Sve u svemu, prema Rašijevim

misleći da nemaju duhovne ili tjelesne sile da prevladaju svoje

nemaju ono što im je potrebno da se uhvate u koštac s njima.

njeni radi dobrobiti Klal Jisraela.

riječima čini se da su četiri čuda

Rat s Amalekom, međutim, spada

utjecala na Jitra. Zašto ih je Raši

u obje kategorije jer ima dvostruki

■ se koja Raši navodi su ona kojima

razdvojio,

cilj. S jedne strane, Amalek je htio

povećala čast Hašema u svijetu, tj.

ono

Amaleku

ponovio?

Dakle, kaţe Taz, prva dva čuda

uništiti ţidovski narod i trebalo ih je

krias Jam suf i rat s Amalekom. Ka-

Taz objašnjava da se čuda koja su

nadjačati i eliminirati, a s druge

snije Raši navodi čuda učinjena u

Bnei Jisrael doţivjeli mogu podijeliti

strane, trebalo je poučiti ţidovski

ime ţidovskog naroda, a ona opet

u dvije kategorije. Jedna kategorija

narod. Tora kaţe (Šemot, 17,11) da

uključuju rat s Amalekom, ali ne i

uključuje nisim (čuda) koja je Hašem

tijekom bitke, „kad je Moše podigao

razdvajanje Crvenog mora.

izveo samo zato da pokaţe svoju

ruku, Bnei Jisrael su bili jači; kad je

Na temu emune, rabin Moše Hajim

snagu i moć. U drugoj grupi su

spustio ruku, Amalek je bio jači.―

Luzato – Ramhal, razrađuje značaj

nisim koje su učinjene u ime Klal

Talmud

pita:

čovjekovog jačanja emune, vjerova-

Jisroela.

(Roš Hašana 29a)

„Vode li Mošeove ruke rat i slamaju

nja i uvjerenja da Hašem upravlja

Cilj razdvajanja Crvenog mora je

li one neprijatelja?― Objašnjeno je

cijelim svijetom. Izjavljuje da nada-

bio, kao što je navedeno (Šemot 14,

da tekst ukazuje da onoliko dugo

jući se i čekajući Hašema, te njegu-

18), "Egipat će znati da sam ja Ha-

koliko Bnei Jisrael gledaju prema

jući takvu razinu bitahona, čovjek je

šem, kad se proslavim preko farao-

Hašemu i svoja srca njemu podvr-

u mogućnosti osloboditi se iz svakog neprobojnog mjesta, pa čak i pobjeći iz gehenoma. Rabin Naftali iz Ropšica ističe da je hebrejska riječ za povjerenje - bitahon - anagram od riječi hein tov, a time aludira na činjenicu da kroz bitahon osoba moţe steći naklonost i milost u očima Hašema i čovječanstva. Rabin Ja'akov iz Radzmina citira pasuk Berešit 37,31: „Uzeše oni Josefovu halju, zaklaše jednu kozu i natopiše je njenom krvlju, - i pita zašto su Josefova braća to učinila. Uostalom,

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sredstva moći

kad je Ja'akov Avinu vidio da se Josef nije vratio, zaključio je da je vjerojatno ubijen na cesti. Moglo bi se reći da braća nisu htjela da Ja'akov njih osumnjiči, a okrvavljenom haljom će potvrditi da ga je stvarno napala divlja ţivotinja. Rodzimer dodaje da je ipak postojala potreba za time jer bi u protivnom Ja'akovljeve nepokolebljive emuna i bitahon mu dopustile da vjeruje kako se Josef ipak moţe vratiti. Ja'akov bi molio i preklinjao Hašema i on bi mu pomogao, kao što je rečeno (Tehilim 146,5): „Hvale vrijedan je onaj kojem je ■

pomoć Ja'akovljev Hašem, čija je nada u Hašemu …. - Radi se o tome da je bitahon toliko moćan da omogućuje

gurnuo pozamašan novčani iznos u

puniti Njegovu volju. Ako od mene

pojedincu da mu pomoć siđe s Ne-

dţep. Dajan je sam sebi udijelio op-

traţi da srušim tornjeve s alatom

ba, pa bi sigurno Ja'akov mogao do-

rost jer se osjećao kao da nije „uzeo

koji imam, onda je to ono što ću na-

vesti Josefa natrag k sebi.

― mito onako kako je to zabranjeno

stojati napraviti. Popeo se na vrh

Veliki rabin Mordehai iz Slonima

u Tori; čovjek mu ga je ugurao u

krova i krenuo raditi s čekićem. Lu-

ispričao je o dva ugledna dajanima

dţep njegova kaputa, a on se nije

pao je snaţno, nastojeći dohvatiti

koji su godinama sudili u svojoj za-

usprotivio. Odlučio je zadrţati no-

grede. Čim je to počeo raditi, sve

jednici. U poznim godinama su se

vac. Takva jedna avera prevagnula je

visoke zgrade su nestale kao da ih

dogovorili da tko god od njih dvoji-

nad svim micvot i dosuđen mu je

tamo nikada nije ni bilo, a on je od-

ce prvi napusti ovaj svijet, vratit će

gehenom. Dok su ga vodili prema

veden u Gan Eden.

se i svom će prijatelju otkriti što se

gehenomu, dajan je počeo osjećati

Mnogi ljudi prolaze kroz ţivot mi-

dešava na drugom svijetu.

vrućinu vatre, pa je krenuo plakati i

sleći da nemaju duhovne ili tjelesne

A onda je jedan umro i ubrzo se u

vrištati od boli. Molio je da ga se

sposobnosti da prevladaju svoje

snu otkrio svom prijatelju. Ispričao

vrati natrag pred Nebeski sud i da

nisjonot jer vide ispred njih visoke

mu je da je bio odveden pred Nebe-

ga se drukčije kazni jer takvu kaznu

zgrade i čini im se da nemaju odgo-

ski sud. Malahei hašaret su donijeli

neće biti u stanju izdrţati.

varajuće alate za borbu protiv jecer

veliku hrpu micvot koje je učinio u

Doveli su ga do nekih visokih tor-

hara. Istina je, međutim, da je jedino

svom ţivotu i stavili ih na jednu

njeva i dobio je jedan mali čekić i

oruđe koje treba, jaka emuna u Ha-

stranu vage. Zatim su anđeli uniš-

uputu da ih s njim uništi. Dajan je

šema. Onda će svaka visoka zgrada

tenja došli s hrpom grijeha koje je

shvatio da mu je zadan nemoguć

i toranj pasti kao ljuska s luka, jer

počinio i stavili ih na drugu stranu

izazov i da nikad neće moći s tako

bitahon je nadmoćan u svojoj spo-

vage. Izgledalo je kao da će micvot

nedjelotvornim alatom srušiti ta

sobnosti da poništi sve fizičke sile

prevagnuti nad averot, ali onda je još

zdanja. A onda se sabrao te rekao:

na svijetu. To omogućuje pojedincu

jedan malah došao s grijehom mita i

u olam haze (u ovom svijetu) sam

da se uzdigne do stanja koje nadila-

prevagnulo je na drugu stranu.

cijeloga ţivota molio i učio Toru.

■ ■ zi uobičajeni poredak stvari.

Prisjetio se onog dana kad mu je

Jesam li ikada to radio zbog vlastite

neki bogataš prišao neposredno pri-

časti? Ne. Ţelio sam izvršavati volju

je razmatranja njegovog predmeta i

Hašemovu. I sad također ţelim is-

Godina 12 15 Broj 17 Strana

■ Prevela Dolores Bettini

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Možeš li čuti osjećaj? vrste slušanja. Jedno je površno slušanje riječi, slušanje akcija, okolnosti. Zatim postoji slušanje sadrţaja.

Nedavno sam vidio sjajan citat koji volim podijeliti s ljudima: „Očekivanja su planirana ogorčenja―. To vrijedi za sve u ţivotu, ali osobito za brak. Imaj očekivanja u odnosu na svog supruţnika i zagarantirano ti je, ali doista mislim zagarantirano, da ćeš biti razočaran. Ni-

Dijete plače. Svatko moţe čuti buku. No, tko čuje bol? Tko čuje poziv na djelovanje? Odrasla osoba nam nešto govori. Čujemo riječi, no ču-

jedno ljudsko biće ne moţe ţivjeti na razini očekivanja koju naša razmišljanja mogu stvoriti. Razočaranje obično vodi u ogorčenje – ne zato što naš supruţnik nije bio divna osoba, već zato što on ili ona nisu bili divna osoba u točno onakvom obliku i veličini kakvu smo mi naručili. Mojsijev tast, Jitro, pridruţuje se ţidovskom narodu u pustinji, savjetuje Mojsija kako da na najbolji način sluţi i sudi ljudima – postavljajući hijerarhiju posrednika – i zatim se vraća u Midjan. Izgleda da je on započeo trend za sve šurjake nakon njega – kaţu ti što da radiš, i zatim odu. Međutim, ono što je neobično jest to da je Mojsije bio dovoljno ponizan da posluša svog tasta i primi velike dobrobiti zbog toga. No, glavna tema ovog odjeljka Tore su Deset zapovijedi. Iako većina prikaza te ploče prikazuje sa zaobljenim vrhovima, Talmud kaţe da su one zapravo bile kockaste sa riječima koje su prolazile kroz njih, sa jedne na drugu stranu, tako da su se riječi mogle vidjeti s obje strane. To zahtijeva dva vrlo specifična čuda kako bi moglo funkcionirati. Najprije, to da riječi sa jedne strane nisu naopake, te drugo, to da se izbjegne

Strana 16

da u sredini bude slovo sameh koje izgleda kao 'o'. Ovotjedni odjeljak započinje riječima, „A Jitro je čuo sve što je B-g učinio za ţidovski narod, za Svoj narod. I došao je…―

Egipat je bio najveća civilizacija svog vremena, a u deset mjeseci je bio u potpunosti bačen na koljena Egipat je bio najveća civilizacija svog vremena, a u deset mjeseci je bio u potpunosti bačen na koljena kroz pošasti koje su slijedile jedna za drugom – te na kraju kroz Crveno more koje se razdvojilo i progutalo sve što je od Egipta preostalo. Sigurno je da Jitro nije bio jedini koji je čuo o onome što se dogodilo. Pa zašto je onda on izdvojen? Vjerujem da postoji velika razlika između onoga što je čuo Jitro i onoga što su čuli ostali. Postoje dvije

jemo li i osjećaje? Povezujemo li se sa dušom koja nam se obraća? To je istinsko 'slušanje'. Naše osjetilo sluha uvijek je uključeno – čak i kada spavamo, zato nas budilica moţe probuditi. Ali slušanje na dubljoj ■ razini zahtijeva izbor. Čuti ono što nam ljudi stvarno govore, ono što nam iskustva doista znače – to zahtijeva izbor, fokus, obraćanje naše pozornosti i otvorenost da čujemo. To se ne događa samo od sebe. Ljudi mogu govoriti, a mi moţemo biti nesvjesni njihovih potreba. Djeca mogu plakati, a mi moţemo biti nesvjesni njihove boli. Ţivot nam moţe isticati stvari, a mi moţemo biti nesvjesni njihovog značenja. Naša boţanska duša moţe nam se obraćati – a mi moţemo biti nesvjesni njenog postojanja… Slušanje zahtijeva nešto od nas. Jitro je 'čuo' što se dogodilo. To ga je dotaknulo. On je znao da je to nešto čemu treba pridati pozornost – i zato je došao k ţidovskom narodu. I u tome je razlika. Slušanje poziva na djelovanje. Ako čuješ, ako doista 'čuješ', onda odgovaraš. Ako nisi poduzeo ništa, nisi djelovao, onda zapravo nisi ni čuo… Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nikada nemoj kritizirati. Naša je jedina svrha da budemo korisni Jisro reče Mojsiju: "To što radiš, nije dobro. Biti jedini sudac za milijunsku populaciju sigurno će te iscrpiti. Zato razradi višestruke razine sudaca koji će ti asistirati." Midraš kaţe da je, zbog toga što je dao savjet Mojsiju da izabere sposobne ljude za suce, Jisro bio nagrađen time da ima odlomak Tore nazvan po njemu. No Jisroova izjava započela je ukazivanjem Mojsiju da ono što radi nije dobro i da će to iscrpiti i njega i narod. Zašto Midraš to ne spominje? To je stoga što svatko moţe kritizirati i ukazivati na pogreške, međutim to ne rješava problem. Jisroa se hvali zbog pozitivnih, konstruktivnih savjeta koje je dao. Svatko je sposoban kritizirati. Ako ne moţete predloţiti rješenje, najbolje je da ostanete šutjeti. Moć vjerovanja Nedavno su se pojavile knjige koje zagovaraju "stvaranje pozitivnih slika", te sugeriraju da ako zamišljate prizore za koje ţelite da se dogode, oni će se i dogoditi. Prva naša reakcija je da to gotovo uz podsmijeh odbacimo. "Otpušten sam prije osam mjeseci. Više puta sam se zamišljao kao sretno zaposlen, na novom poslu, ali još uvijek sam nezaposlen." Vrlo je teško proturječiti takvom gledištu. Čarobno razmišljanje je djetinjasto, netko je rekao, i ţelja da se to dogodi ne dovodi do realizacije. Logično, i ja bih se pridruţio takvom gledištu. Međutim, naišao sam na jedan esej u seferu Ohev Israel, Rebe Avrahama Yehoshue Heschela od Apta, hasidskog učitelja. On navodi Rašijevu izjavu (Postanak 7, 7) da se Noah kolebao u Godina 12 17 Broj 17 Strana

svom uvjerenju hoće li doista doći do potopa, te da nije ušao u arku sve dok ga vode koje su rasle nisu na to prisilile. Rebe od Apta pita: "Kako netko moţe reći da je Noah, kojega Tora opisuje kao savršenog cadika, bio tako slab u svom vjerovanju u Hašemove riječi?" Rebe objašnjava da je riječ emuna, vjera, povezana s riječju omen, koja znači "podići", kao u knjizi o Ester, gdje se riječ omen koristi u rečenici da je Mordokaj podigao (odgojio) Ester. Ova konotacija, kaţe Rebe, znači da emuna moţe "podići" stvari, tj. dovesti do toga da se zbudu. Stoga si Noah nije dopustio da ima snaţno uvjerenje da će do potopa doći, jer se plašio da bi to zapravo moglo dovesti do toga da se potop realizira. Noah je još uvijek gajio nadu da će ljudi učiniti tešuvu koja bi mogla spriječiti potop, i da njegova intenzivna emuna to moţe ubrzati. Dakle, Rašijev komentar nije omalovaţavanje Noaha. Imamo načelo da je pozitivna mida moćnija od negativne mide. Ako, kao što kaţe Rebe, snaţno vjerovanje (emuna) moţe rezultirati negativnim ishodom, onda sigurno, snaţno pozitivno vjerovanje moţe donijeti ţeljeni rezultat. Međutim, vjerovanje mora biti iskreno i potpuno, što moţe biti teško postići. Rebe Yitzhak Meir iz Gura naveo je Midraš da je Hašem, prije no što je Toru ponudio Ţidovima, ponudio

je drugim narodima. Moabci su upitali: "Što kaţe Tora?" A Hašem je rekao: "Nećeš činiti preljub!" Moabci su odbili Toru jer: "Mi smo pohotan narod. Ne moţemo prihvatiti takvo ogra-ničenje". Hašem ju je potom ponudio Edomcima koji su upitali: "Što kaţe Tora?" a Hašem im je rekao: "Nećeš počiniti ubojstvo." Edomci su odbacili Toru jer "naš je otac Esav bio blagoslovljen da ţivi od mača." Zašto je Hašem ponudio Toru drugim narodima? Tako da oni ne bi rekli: "Dao si Ţidovima privilegiju. Da si nama dao Toru, mi bismo ■ bili izabrani narod." Sada Hašem moţe reći: "Ponudio sam vam je, ali ste je odbacili." "Ali," pitao je Rebe Yitzhak Meir, "kako to rješava optuţbe Moabaca i Edomaca. Oni će reći i: "Nama Si rekao "Nemojte počiniti preljubu" i "Ne smijete počiniti ubojstvo", a Ţidovima Si rekao: "Ja sam Vječni vaš B-g". Da si to nama rekao, mi bismo prihvatili Toru? " Rebe Yitzhak Meir je objasnio: "Tora ima za cilj pomoći osobi da nadvlada svoje tjelesne pobude. Primarna tjelesna pobuda Moabaca bila je poţuda, a Edomaca, krvoproliće. To nisu primarne pobude Ţidova. Primarna pobuda Ţidova je nevjerovanje. Drugi narodi u stanju su vjerovati da su idoli, rijeke i planine bogovi. Ţidovi su, s druge strane, svjedočili brojnim nadnaravnim čudima, a ipak su, kako Tora iznosi, a naša povijest potvrđuje, i dalje sumnjali u Hašema. Dakle, Hašem je svakom narodu pristupio s onime što je za njega najveći izazov. Za Moabce to je bilo suzdrţavanje od poţude, za Edomce suzdrţavanje od ubijanja, a za Izraelce to je bilo vjerovati u Hašema. Emuna je doista moćna sila i moţe učiniti da se stvari dogode. Međutim, iskrenu i potpunu emuna teško je postići. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Vizija mira i jedinstva Hvala B-gu, religije sve više sura-

što je iznad svega na svijetu, nešto

dođe, svaka religija na svijetu počet

đuju, ljudi sve više surađuju. I pri

dublje od bilo kojeg prethodnog

će prihvaćati razlike i jedinstvenost

tom ne mislim na pravljenje gefilte

otkrivenja, nešto vrlo duboko i vrlo

drugih religija.

fish-a (―filane‖ ribe) od religija, jer

sveto. Mislim da se svijet priprema

mi to, naţalost, u nekoj mjeri nanosi

za to.

bol. Neki ljudi misle, napravimo od svih religija gefilte fish; svatko neka doda po ţlicu u nju i napravimo novu juhu. To nije ono o čemu ja govorim. Ono što se događa na svijetu jest da svatko uistinu ţeli znati: Što ti misliš? U što vjeruješ?

Ima jedno vrlo snaţno učenje je-

Jer sve dok ne shvatimo i prihvatimo natrag druge duhovne tragate-

Zadoka haCohena. Premda je ţivio

lje, još uvijek nismo spremni primiti

prije sto pedeset godina, on je bio

Toru za nas same.

stotinama godina ispred svog vremena. On je najvjerojatnije bio najveći ili jedan od najvećih učenjaka i kabalista u povijesti Ţidovskog na-

jeniti. Ako vidim da netko ima lijep

roda. Imao je svega pedeset sljedbe-

nos, to ne znači da moram njegov

nika, jer njegova su učenja bila tako

nos i staviti ga na svoje lice. On ima

duboka, da ako niste znali napamet

svoj nos, a ja imam svoj. Ja samo

svaku riječ kabalističkog učenja, na-

gledam njegov nos i vidim da je

prosto niste znali o čemu on govori.

lijep. Znate, ljudi moraju shvatiti da

On je rekao nešto otprilike ovako:

va. Jedino pitanje koje mogu posta-

„Govori se da svijet postaje sve manje i manje religiozan, ali ja kaţem da, naprotiv, duše ljudi postaju sve plemenitije. Moţda izvana to izgleda kao da oni odstupaju od B-ga, ali iznutra, oni mu se sve više i više pribliţavaju." Postoji učenje Rav Kooka: religije svijeta će se međusobno povezivati na tri razine. Naţalost, u početku su se sve religije borile jedna protiv druge. Nebekh (uţasno). Na sljedećoj razini sve religije međusobno surađuju i pokušavaju postati jedno. To

viti je, upoznaj me malo s time što B-g tebi otkriva. Ali ja moram činiti ono što B-g otkriva meni, jer ako se udaljim od svoje vlastite objave, tada također ne prihvaćam B-ga. Nama je potrebno nešto što će B-g otkriti cijelom čovječanstvu, nešto Strana 18

vijedi započinje s pričom o Jitrou?

dnog svetih rabina novog doba, Reb

To ne znači da se ja moram promi-

je u osnovi svaka religija B-ţja obja-

Zašto odlomak Tore o Deset zapo-

je viša razina, no ne i najviša. Zamislite da svi izgledamo isto, jednako mislimo i jednako zvučimo. Svijet bi bio najdosadnije mjesto za ţivot, jer ne bi bilo ničega što bi se moglo naučiti od druge osobe. Tako Rav Kook kaţe nešto gevalt (pazite sada): postoji treća razina. Kada Mašijah

Otvaranje vrata B-g nam uvijek otvara vrata – toliko raznih vrata. Nekada mi ta vrata vidimo, znamo da su otvorena i prođemo kroz njih. Ali, ponekada se bojimo ući kroz njih strahujući što moţe biti s druge strane. A onda, ponekad, čak niti ne shvaćamo da su vrata tu… Bilo je toliko mnogo prilika kada je Izrael mogao popraviti cijeli svijet. Mogli smo dovesti do pravog, istinskog mira. Vrata su bila širom otvorena…ali mi ih nismo vidjeli. Propustili smo svoju šansu…. Moţete li zamisliti koju nam je vrstu vrata Ribono Šel Olam otvorio kada smo mi stajali kod gore Sinaj i primali Toru. Mi smo mamash (stvarno, istinski) bili na tako visokoj razini da smo mogli promijeniti cijelu povijest. Mogli smo otići ravno u Erec Jisrael; mogli smo čak dovesti Mašijaha. Prema Gemari, u tom trenutku više nije bilo nikakve smrti na svijetu. Mi smo ušli u najdalju unutrašnjost najdubljih, najsvetijih vrata. Ali gevalt (strašno)! Što smo učinili? Izašli smo van. Napravili smo zlatno tele. To je kao da

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Vizija

smo rekli B-gu, ―Nismo zainteresirani, ne ţelimo Tvoja vrata―. Svaki put kada napravimo micvu (dobro djelo) B-g nama otvara vrata da napravimo više dobrih djela. Zašto ne prođemo kroz njih? Rijetko kad to učinimo. Tako se često puta samo vrtimo u krug, nikad ne koristeći blagodat otvorenog prolaza u Nebu…. U našim odnosima s ljudima uvijek bismo trebali jedni drugima otvarati vrata, a naročito svojoj obitelji – svom muţu, svojoj ţeni, svojoj djeci. Koliko se samo puta

mira i jedinstva

Ponekad nam na ulici priđe siro-

nama su potrebni posebna pomoć i

mah pruţajući ruku. Imamo li uop-

smjernice, naša vlastita posebna

će ideju koliko smo mu vrata mogli

vrata. Ali stvarna vrata Neba po-

otvoriti da smo mu dali dolar. Ili

stoje za svakoga od nas…

moţda vidimo ljude koji su nam stranci i ţelimo se povući. Ţelimo zatvoriti svoja vrata, zaključati svoja vrata: ti nisi jedan od nas. Ja te ne

Istina je da svatko od nas ima nešto jedinstveno za

znam i mislim da te ne ţelim pozna-

napraviti na ovom svijetu.

vati. Ali znate li što se moglo dogo-

Svima su potrebna naša

diti da smo im otvorili svoja srca, da smo im s ljubavlju poţeljeli dobrodošlicu? Mogli smo im naprosto promijeniti ţivote …

posebna vlastita vrata. Neka bismo svi znali kada su vrata otvorena. I neka bismo znali u

ljudi razvode jer je jedno od njih

Zašto ne uđemo na vrata? Jer – da,

svojim srcima: ―Ova su vrata za

zatvorilo vrata? Ili koliko mnogo

moţda vidimo kako su lijepa. Ali ne

mene. Ako napravim samo još jedan

puta smo prezaposleni da bismo

smatramo da ih trebamo. Mi misli-

korak, tko zna koliko daleko mogu

vidjeli da nam naša djeca otvaraju

mo da ona nisu za nas. Istina je da

otići…? ■

vrata njihovih srca?

svatko od nas ima nešto jedinstveno za napraviti na ovom svijetu. Svima

Godina 12 19 Broj 17 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: JITRO

Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se moţemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete? U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu razdoblja koje kabalisti poznaju kao ŠOVaVIM—prilika za povezivanje s jedinstvenim silama rasta i slobode (slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj.

Mošea kako da delegira ovlasti.

smrt. ■

Međutim, ima ovdje još jedna

Objava na gori Sinaj prema Zo-

pouka. Da bi osoba postigla ost-

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime

varenje i potpuno ispunjenje, uje-

rod. Da bi došli do tog cilja postoje

po Mošeovom tastu. Mnogi mudra-

dinjenje sa Stvoriteljem, svaka oso-

tri uvjeta:

ci postavljaju pitanje kako može biti

ba, bez obzira na to koliko je prave-

da je Jitro, koji je bio veliki poganski

dna, onoga trenutka kada se njemu

svećenik, dobio takvu značajnu čast

ili njoj da moć i kontrola, teško je

da ima specijalnu parašu, ovu obja-

znati kako će to na njih utjecati. Sto-

vu na gori Sinaj, što je najsilniji i

ga je potrebno izgraditi sustav pro-

najznačajniji događaj u povijesti

vjeravanja i ravnoteže koji će omo-

čovječanstva?

gućiti ispravan proces duhovnog

Naša priča počinje odmah nakon

rasta, sličan onome u pustinji koji je

što su Izraelci došli do gore Sinaj i

narod doveo do jedinstva i omo-

rečeno je da je Jitro napustio svoju

gućio objavu na gori Sinaj.

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si

Ciporu (Mošeovu ženu) i njenu dje-

učitelja i kupi si prijatelja" (Etika

cu i otišao se susresti s Mošeom u

otaca 1,6). Duhovni put je uvjeto-

pustinji.

van spoznajom da povezivanje s

Kad je Jitro primijetio koliko truda

negativnošću, strahom, kritiziran-

Moše ulaže u vođenje svog naroda,

jem, ljutnjom, ponosom, itd, znači

on mu kaže: "Ono što ti radiš, nije dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti ... Saslušaj dakle moj glas ... i postavi ovako nad njima, da budu rukovoditelji nad tisućama, rukovoditelji nad stotinama, rukovoditelji nad pedesetoricom, i rukovoditelji nad

A. prijateljska i brižna zajednica koja nas gura prema duhovnom rastu s ljubavlju i s potpunom vjerom u nas. Zajednica koja će nas držati odgovornima za naše ponašanje i postupke, i koja će nas uvježbavati da postanemo što bolji možemo biti. B. Osnovna pravila društva koja su zasnovana na zlatnom pravilu: Voli svog bližnjeg, kao što voliš sebe samoga - svako ljudsko biće je stvoren na sliku B-žju i zato treba biti tretirano s poštovanjem. C. Svjetlo B-žje nalazi se u svakome i svemu, pa se sreća može doţivjeti jedino kada poštujemo to Svjetlo. To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni život za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald

desetoricom". Znači, Jitro podučava Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Yehuda Appel:

Zbog čega je preljub toliko loš? Prije nekoliko godina moj kolega rabin u Chicagu drţao je predavanje o Deset Zapovijedi pred sekularnom publikom. U svom predavanju čvrsto je branio smrtnu kaznu koju Biblija propisuje za preljub. Rabin je obrazlagao da bi društvo u cjelini, čak i danas, bilo mnogo bolje kada bi se preljub kaţnjavao smrtnom k az nom.

Svi su sudioniici predavanja izraţavali glasno neslaganje, tvrdeći da je Biblijska kazna prestroga. Svi osim jednog mladića koji je tamo

■

šutke sjedio. Taj čovjek je propatio strahotne mladenačke godine najve-

što moţe uspješno voljeti svog bra-

Drugi pak midraš primjećuje da

ćim dijelom stoga što je njegov otac

čnog partnera. Tada, ako je stvorila

se hebrejska riječ za preljub, ―tinaf‖,

odrţavao izvanbračni odnos. Kada

čvrst odnos sa svojim partnerom, to

moţe podijeliti u dvije riječi: ―ten

je progovorio, sve što je rekao bilo

će joj pomoći da izgradi svoj odnos

af‖, što se prevodi kao ―davanje

je:‖ Ne vidim ništa loše u kazni koju

sa Svemogućim.

gnjeva‖. Midraš objašnjava da je

propisuje Tora‖. Njegove riječi uči-

I obratno moţe biti istina. Čovjek

preljub čin posebno odvratan Sve-

nile su da su svi ostali slušatelji, koji

koji je nevjeran svom bračnom dru-

mogućem, odnosno čin koji izaziva

su poznavali njegovu situaciju, u

gu, najvjerojatnije će biti nevjeran i

Njegov gnjev. Povijesno gledano,

trenutku zanijemili.

svom B-gu.

jedna od najznačajnijih karakteri-

Odjeljak Tore za ovaj tjedan, Ji-

Midraš Mehilta kaţe da nam ovu

stika Ţidovskog naroda bila je sta-

tro, govori o davanju Deset Zapo-

ideju sugeriraju i mjesta na kojima

bilnost obiteljskog ţivota. Onaj koji

vijedi na brdu Sinaj. Zašto je B-g iz-

se zapovijedi nalaze na dvjema plo-

počini preljub krši i zanemaruje

dvojio ovih deset? Analizirajući de-

čama. Sedma zapovijed, zabrana

svetu tradiciju.

kalog, mnogi komentari zapaţaju

preljuba, pojavljuje se nasuprot dru-

Rabin Avraham Ibn Ezra (12.

kako se Deset Zapovijedi fokusiraju

ge zapovijedi: ―Nemoj imati drugih

stoljeće) kaţe da preljub također kr-

prvenstveno na odnose: između

bogova pored mene‖. Mehilta suge-

ši zapovijed ―ljubi svog bliţnjeg kao

B-ga i čovjeka, između čovjeka i čo-

rira da ovo mjesto na ploči nije slu-

sebe‖. Preljub je teţak grijeh protiv

vjeka, između djece i roditelja. Srţ

čajno. To nam je znak da će onaj tko

svog bliţnjeg: postupanje prema bli-

svakog uspješnog odnosa je vjer-

je nevjeran svom bračnom partneru

ţnjem na način kako čovjek ne bi

nost, odanost. Bez toga, bilo koji

biti nevjeran i B-gu.

ţelio da se postupa prema njemu

odnos prepun je trzavica.

samome.

Ispitajmo neke klasične komenta-

Maimonides tumači preljub sna-

re na zapovijed koja zabranjuje pre-

ţnim, vječnim terminima. On kaţe

ljub.

da je čitava svrha stvaranja uspos-

Nahmanides (13. stoljeće, Špa-

tavljanje ―šalom bajit‖, sklada izme-

njolska) opisuje naše odnose kao

đu muţa i ţene. Preljubnik uništava

"ljestve ljubavi." On kaţe da osoba

taj sklad, i nastavno na to, podriva

prvo mora voljeti sebe, prije nego

samu svrhu stvaranja. ■

Godina 12 21 Broj 17 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Jecer hara

J ednom je Reb Simha Bunam ovako poučavao svoje haside: "Morate biti u stanju zamisliti kako se jecer hara, poput razbojnika nadvija nad vama i prijeti vam sjekirom, spremajući se da vam u bilo kojem trenutku odrubi glavu." "A što ako ja, uz najbolju volju, ne mogu niti zamisliti takvu situaciju?" upita ga jedan od hasida. Učitelj se na trenutak zamisli, pa mu onda kratko odgovori: "To je siguran znak da si već ostao bez glave." ■

M i ljudi moramo postići jedinstvo s B-ţanskim, a

da pri to me ne kompromitiramo sebe, niti B-ga. Ali kako integrirati našu neovisnu, zemaljsku realnost s B-ţjom sveobuhvatnom, apsolutnom realnošću, a da pri tom ne uništimo jednu ili drugu? Nije li B-ţansko jedinstvo u potpunoj suprotnosti sa svekolikom raznolikošću našeg fizičkog svijeta? Taj prividni paradoks je upravo ono što je B-g namjeravao. On je opremio našu zemaljsku realnost s prividno neovisnim postojanjem, koje kao da prikriva

Vi moţete biti u izgnanstvu u vašoj vlastitoj kući - kada shvatite da ona nije vaš dom. R. Jehuda Arje Leib iz Gera ■

B-ţju apsolutnu realnost, s jasnom namjerom da mi naposljetku upotrijebimo svoju slobodnu volju, u namjeri da njome osvijestimo duboku ţelju da se ujedinimo s B-ţanskim. Kako naše oči, srce i um uče sve više o našoj fizičkoj realnosti, mi počinjemo uviđati, poput inţenjera i znanstvenika, da uistinu postoji neupitno, B-ţansko jedinstvo, koje daje smisao svemu što činimo. R. Simon Jacobson ■

Strana 22

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. ispekao u svojoj kući. Čak i ako su

Dio II: Jore De'a

svi sastojci i posuđe bili košer, ne

Poglavlje 10a — Nežidovi, hrana,

smije se jesti kruh kojega je ispekao

piće i posuđe

neţidov u svojem vlastitom prosto-

Zabranjeno je jesti kruh (naprav-

ru. (Šulhan Aruh, Jore Dea, siman

ljen od bilo koje od pet vrsta ţita:

112,1-2)

pšenica, ječam, zob, raţ i pir) kojega je ispekao neţidov sebi za hranu,

Autoriteti raspravljaju o tome od-

osim ako nema dostupnog sličnog

nosi li se ova halaha i na kruh koje-

ţidovskog kruha ili je Ţidov bio

nost da u njima ima vina ili zabra-

uključen u pečenje ili pripremu ili

njenih sastojaka (114,4-6.8-12.).

odrţavanju vatre (112,1-13.16; 113, 3). Mješavine u kojima takav kruh čini manjinski udio su dopuštene (112,14-15). Zabranjeno je jesti hranu koju je

Zabranjeno je koristiti mlijeko koje je pomuzao neţidov, ako postoji mogućnost da je s njim pomiješano mlijeko nekošer ţivotinje (115,1).

ga neţidov peče u pekari. Šulhan

Aruh (isto) kaţe da kod "pat■patara" (pekarskog kruha), ima prostora za blaţi pristup, naravno, pod uvjetom da je kruh bio ispečen pod primjerenim košer nadzorom.

Zabranjeno je jesti sireve koje je na-

Oni koji slijede ovaj blaţi pristup

neţidov s namjerom skuhao, ako je

pravio neţidov, ako je moguće da je

bi se ipak trebali suzdrţati od obje-

to vrsta hrane koja se obično ne jede

napravljen s nekošer sirilom (115,2).

dovanja "pat akuma" na Šabat, oso-

sirova i ponekad se posluţuje na

Na nekim je mjestima običaj da se

bito prilikom ispunjavanja obaveze

sluţbenim večerama, osim ukoliko

ne jede maslac od neţidova (115,3),

Lehem Mišne (uzimanja dvaju cije-

Ţidov nije pridonio kuhanju ili vatri

ali mješavine u kojima ima takvog

(113,1.4-10.12-15.). Smjese koje sa-

lih kruhova pri svakom od triju

maslaca i posuđe u kojima su kuha-

drţe takvu hranu dopuštene su o-

šabatnih obroka) (Mišna Berura,

ne su dopuštene (115,1).

siman 242, seif katan 6.) Mnoge

sim ako ta hrana nije glavni sastojak (113,2); vidi 113,11 o dvojbenim slučajevima. Ako se takva hrana kuha u posudi, u njoj se mora prokuhati voda (za posuđe od keramike: tri puta) prije nego li se moţe koristiti za košer hranu (113,16).

Ako se posuđe uglavnom načinjeno od metala ili stakla, i vrste koja se koristi s hranom, nabavi od neţidova, čak i ako je novo, mora ga se uroniti (vidi poglavlje 15) prije nego ga se koristi za hranu, ali ako

prodavaonice pekarskih proizvoda u Brooklynu i vodeće marke kruha i peciva vode neţidovi, pa bi se oni koji inače koriste ovaj kruh trebali od njega suzdrţati na Šabat. Moţda se baš zbog toga razvio običaj da

bude korišteno prije no što se uroni,

ţene halot peku na Erev Šabat, kako

Uobičajene vrste opojnih pića, o-

hrana time ne postaje zabranjena

bi se osiguralo da je sav kruh koji se

sim onih od ţitarica ili meda, je za-

(120,1.4-11.16.; u vezi pouzdanosti

jede na Šabat ispekao Ţidov.

branjeno piti ako ih je napravio ne-

vidi 14-15).

ţidov i ako se piju na mjestu na kojem se ljudi sastaju da piju (114,1.3.); ali ostala pića kao što su ulje, med i

Je li dopušteno jesti kruh kojega je

pan kruh na Šabat onaj ispečen u

napravio nežidov (Daily Halacha)

neţidovskoj pekarnici, moţe se i

vruća voda su dopuštena (114,7; vi-

Halaha zabranjuje da se jede "pat

di 123,26), osim ako postoji moguć-

akum", ili kruh kojega je neţidov

Godina 12 23 Broj 17 Strana

Ukoliko je, međutim, jedini dostu-

mora koristiti taj kruh da se ispuni obaveza uzimanja kruha na Šabat. ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara ono šteti. Šteta nastaje kod onoga o

Prošlo je neko vrijeme i šef je po-

kojem se donosi sud, kao i kod ono-

novo uzeo mašgijaha na stranu da ga

ga koji sud donosi.

obavijesti kako mu je zaposlenik re-

Moja omiljena priča koja svraća

Čast – Kavod

paţnju na tu temu dolazi iz izvora

"Rabi Akiva imaše 12.000 parova učenika. Svi oni umriješe u tjednima između Pesaha i Šavuota, jer ne iska-

kojeg ne mogu točno odrediti. Čuo

zivahu čast jedni drugima." (Talmud – Jevamot 62b)

glednik

Većina nas ide okolo baveći se nesvjesnim, nenamjernim, neovlaštenim i previše kritičnim prosuđivanjem drugih. Ova je navika toliko običajena i toliko podvjesna da skretanje paţnje na nju moţe biti ogroman poziv na buđenje. Shvaćate li da kada stupite u neku prostoriju, vi ste skloni istoga trenutka

sam priču koju ću vam prepričati. Radi se o čovjeku koji je bio nad-

kao da se uljez vratio i opet njuškao po kuhinjskim stvarima. Sada je mašgijah već bio ljut. „Jednom je došao pronjuškati, u redu. Ali sada ponovo?―

košer

Kada su mu rekli da je nametljivac

normi u tvornici za preradu hrane.

došao i po treći puta, mašgijah je po-

Tim se poslom bavio već dosta vre-

čeo misliti ruţne stvari o toj osobi.

mena bez ikakvog problema ili inci-

Kakva se to osoba ovako šulja uo-

denta, kad ga je jednog dana šef po-

kolo da bi ga provjeravala? Zašto

vukao na stranu i rekao mu da je-

nije izravno iznio svoja pitanja i bri-

dan od zaposlenika vidio kako ne-

ge umjesto da čačka okolo kao neki

tko dolazi u kuhinju i pregledava

nitkov? Zašto to radi? Taj nije ništa

posude te čita naljepnice s popisom

bolji od lopova! A moţda je i gori

sastojaka.

od njega! Moţda dolazi kako bi

(dakle,

mašgijah)

Mašgijah se pomalo oneraspoloţio ulaska.

taciju! Kuga ga snašla! I njegovu

zbog

nalazi? I ne samo prosuditi, što pod-

„Ako ta osoba sumnja u moj nad-

razumijeva nepristanu procjenu, već

zor,― odgovorio je, „ispravno bi bilo

Prilikom sljedeće posjete tvornici,

zapravo traţiti osobine i ponašanja

da je došla ravno k meni i iznijela

šef ga je ponovo uzeo na stranu i,

koja su manjkava?

mi svoja pitanja, a ne da čačka sama

prije nego li je uspio zaustiti i ri-

za sebe, meni iza leđa.―

ječ, mašgijah se sav zapjenio i uzruja-

tom ponašanju, shvatit ćete da vam

nedopuštenog

iskopao nešto da uništi moju repu-

prosuditi svakoga tko se tamo

Ako zdravorazumski razmislite o

tog

■

obitelj!

no počeo govoriti o tom nepoštenom, zmijolikom, ljudskom biću nevrednijem od crva, za kojeg je sudbina da istrune u Gehenomu i predobra... „Čekaj! Čekaj!― rekao je šef. „Riješili smo tu misteriju. Ta osoba koja stalno njuška po tvornici? To si ti! Zaposlenik koji je sve to rekao je nov, i nije poznavao tebe niti je znao što je tvoj posao ovdje, pa je prijavio tu 'sumnjivu' osobu.― Šef se dobro nasmijao, i nikako nije mogao razumjeti zašto mašgijahu nije bilo do smijeha. Ono što je u tom trenutku prolazilo umom mašgijaha bila su sva prokletstva i ruţne misli koje je poţelio toj nepoznatoj

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

osobi, njegovoj obitelji i njegovim

stvari, uključujući i aktovku sa svim

potomcima. Što ako se to obistini?!

mojim radovima, rokovnikom, poslovnim planerom i drugim stvari-

Sudite s dobre strane

ma. Kad smo otkrili da smo pokra-

Ova priča krije mnoge pouke. Ne

deni, otišli smo ravno kući i smje-

bismo trebali misliti kako je jedini

stili djecu, a potom pozvali policiju i

razlog da manje osuđujemo i da

osiguravajuće društvo.

budemo širokogrudniji prema dru-

Tada mi je na pamet pala jedna

gima taj što nam to moţe škoditi. To

ideja. Većina onoga što je bilo ukra-

je istina, ali ima tu mnogo više od

deno nije bilo od koristi nikome

toga.

drugome – poput uzoraka vode

Suditi druge s naklonošću je pozitivna micva. U dijelu Tore koji je poznat kao „Kodeks svetosti―, čitamo: „Ne činite nepravde pri suđenju; ne iskazuj naklonost siromahu; ne hvali moćnog. Sudite svog bliţnjeg pravo― (Levitski zakonik 19,15).

koje smo nosili u grad kako bismo omelo pomoganje nekome u njegovoj brizi―? Što vam prvo pada na pamet? Evo jednog lijeka protiv osuđivanja. Učitelji musara ga nazivaju „dan

ispitali kvalitetu vode našeg bunara. A i sadrţaj moje aktovke, osim meni, nije bio od koristi nikome drugome. Pokušao sam se staviti u poloţaj lopova i pomislio sam da bi moţda, samo moţda, neke od naših stvari mogle biti bačene u kontejner

Na nesreću, običaj da druge strogo

l'kaf zehut,― što se često interpretira

sudimo ukorijenjen je toliko duboko

kao „pruţiti olakotnu okolnost su-

da nam je potrebna stvarna pomoć

mnje.― No to zapravo zahtijeva i vi-

kako bismo tu sklonost prevladali.

še od toga. Da bismo bili dan l'kaf

Talmud nas uči, „Svakoga sudi s

zehut znači da čak i kada vidimo po-

dobre strane― (Avot 1,6). To znači da

našanje koje je nesumnjivo nepri-

ako vidite nekoga kako čini nešto

mjereno, mi ipak moramo nastojati

što je sumnjivo, tada vam nije doz-

potraţiti olakotne okolnosti ili po-

voljeno da pretpostavite kako ta

Kad sam se popeo da pogledam u

zitivne aspekte koji mogu postojati.

osoba čini nešto negativno, već um-

još jedan kontejner, netko me zaz-

Naš je zadatak da u obzir uzmemo

jesto toga trebate to protumačiti s

vao „Alan!― Okrenuo sam se, pogle-

sve činjenice koje su igri za tu oso-

dobre strane. Vaša je obaveza da

dao dolje i ugledao mladića koji je

bu, i ako ih uzememo, obavezni

svakome pruţite olakotnu okolnost

igrao ulogu u jednoj televizijskoj

smo da izvučemo neku vrlinu koja

dvojbe i sudite mu blagonaklono.

seriji koju sam producirao (sve se to

to opravdava, jer nema nikoga tko

događalo u vrijeme kada sam se

nema barem jedne dobre osobine.

time bavio). Podigao je pogled

Pomislite na čas na nekoga tko

u uglu uličice. Zato sam se odvezao natrag na mjesto gdje nam je bilo provaljeno u auto i krenuo hodati po uličicama pregledavajući kontejnere sa smećem. Bila je već gotovo ponoć.

prema meni. Zaboravite na trenutak

kasni na sastanak (a to moţe biti i

U svom sam vlastitom ţivotu do-

bogosluţje ili društveno okupljanje).

ţivio slučaj koji mi je pokazao koli-

Što će vam biti prva pomisao? Hoće

ko je vaţno omogućiti olakotnu

li to biti, „Toliko je neuljudno što

okolnost dvojbe. Prije nekoliko go-

netko kasni samo zato što se ne zna

dina, naša se obitelj vraćala s ljetnog

organizirati kako treba da stigne na

odmora u karavanu prekrcanom

vrijeme, ili je previše lijen da se po-

stvarima. Već je postajalo kasno pa

trudi da stigne na vrijeme?― Ili će

kotnu

smo se odlučili zaustaviti i kupiti

biti, „Moţda je ta osoba bila budna

Uvijek ima nešto više od onoga što

nešto hrane za gladnu djecu. I dok

čitave noći uz bolesno dijete, ili mo-

oko vidi. (Dodatak ovome: Objasnio

nas nije bilo u automobilu, netko je

ţda bi on ili ona stigao na vrijeme

sam mu što se dogodilo. Nikada

provalio u auto i ukrao nam mnoge

nisam našao te stvari.) ■

da ga u posljednjem trenutku nije Godina 12 25 Broj 17 Strana

stvarnu priču, i za-mislite njega kako gleda sredovječnog tipa kako pregledava kante za smeće u zabitoj mračnoj uličici usred noći. Dan l'kaf zehut. Podarite si olaokolnost

posumnjate.

Strana 25

ać Iz dom

ka eg tis

The Bosnian Times, 17.1.2019. Institut za nacionalnu sigurnost u Tel Avivu predstavio je moguće scenarije razvoja situacije na Bliskom istoku Izrael će možda morati napasti Iran, kako bi zaustavio iransko vojno utvrđivanje u Siriji, zaključak je izvještaja izraelskog Instituta za nacionalnu sigurnost – INSS u Tel Avivu, koji je predstavljen u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalemu. To je ujedno scenarij u najgorem slučaju, prenose izraelski mediji. Institut povezan s Univerzitetom iz Tel Aviva razmatrao je čitav niz scenarija u izvještaju po kome je najozbiljnija prijetnja s kojom se suočava Izrael u ovoj godini rat na sjeveru, u koji bi bili umiješani Iran, Hezbollah i Sirija.

SA ILI BEZ AMERIKE

Izrael će morati napasti Iran

“Većina frontova s kojima je Izrael suočen su vrlo osjetljivi: Sirija, Liban i Pojas Gaze. Na sva tri postoji potencijal za eskalaciju širokog sukoba i općeg rata, i to u isto vrijeme”, navodi se u izvještaju, u kojem su lista prijetnji Izraelu i preporuke kako da se odgovori Iranu, libanskom Hezbollahu i palestinskom Hamasu. Trumpova politika Sukob na sjeveru, po svoj prilici, prelio bi se i na jug i Izrael bi se našao u situaciji da se bori i protiv Hamasa. Na listi je i iranski nuklearni program Situacija u Pojasu Gaze je procijenjena kao najmanja prijetnja Izraelu, ali se navodi kako je hitnije pozabaviti se s njom, jer bi mogla eskalirati u neposrednoj budućnosti.

U dokumentu se spominje i izmjena politike SAD-a prema iranskom nuklearnom programu i odluka predsjednika Donalda Trumpa da zauzme oštriji stav od svog prethodnika Baracka Obame, ali se dodaje kako Washington nije spreman ući u vojni sukob s Teheranom. Spominje se, također, nedavna Trumpova odluka da povuče vojsku iz Sirije, kako bi se istaklo da će Izrael možda morati krenuti sam i napasti Iran. Što se tiče Hamasa, Institut procjenjuje da Izrael mora pripremiti operativni plan kako bi zadao smrtni udarac toj organizaciji, a bez namjere da ponovo okupira Pojas Gaze. “Sporazum stoljeća” Također se ocjenjuje kako u tri rata na toj palestinskoj teritoriji u posljednjem desetljeću vojnom krilu Hamasa nije zadat

ozbiljan udarac i kako su izgledi za još jedan vojni sukob na jugu s Hamasom “izuzetno visoki”. Za širi izraelsko-palestinski sukob je navedeno kako je to “bio i ostao fundamentalni problem Izraela u odnosima sa susjedima u regiji i s međunarodnom zajednicom”. Konstatira se kako je inicijativa Trumpove vlade za takozvani sporazum vijeka, izraelskopalestinski mirovni plan, odložena i kako će jaz između SADa i Palestinaca otežavati obnovu procesa. Ipak, “SAD i pragmatični sunitski arapski svijet će očekivati potez Izraela da se obnovi povjerenje u izraelske dobre namjere”, navodi se u izvještaju.Međunarodni savez za sjećanje na holokaust. ■

Rat Izraela i Irana u Siriji: 'Cilj nam je uništiti državu Izrael' Večenji list, 22.1.2019. Izraelska vojska prvi je put priznala da je raketirala iranske položaje oko Dama-ska, uslijedio žestok odgovor Ušli smo u otvoreni rat s Iranom i nećemo dopustiti iransku vojnu nazočnost na sirijskom teritoriju”, kazao je jučer izraelski ministar prometa i obavještajnih poslova Yisrael Katz nakon što su izraelski vojni zrakoplovi, kako tvrdi izraelska vojska, napali u Siriji mete iranskih snaga Quds, ogranka Revolucionarne garde, uključujući skladišta streljiva, lokaciju na međunarodnom aerodromu u Damasku, iransku obavještajnu lokaciju te iranski vojni kamp Na najavu Katza kako je Izrael ušao u otvoreni rat s Iranom, iz Irana je ubrzo stigao odgovor iranskog zapovjednika zračnih snaga Aziza Nasserzadeha, koji je upozorio Izrael da je Iran spreman i da će bilo kakav dodatni napad na Iran ili njihove snage u Siriji biti ”početak kraja izraelske države”. Ubijeni i ranjeni Eskalacija sukoba na relaciji Iran – Izrael došla je nakon što su Izraelci izveli napad s 40 Page 26 Strana 26

navođenih projektila, od kojih ih je, kažu Sirijci, oboreno 30. Mete su bile iste, međunarodna zračna luka u Damasku i područje zrakoplovne baze AlKiswa južno od Damaska. Napad iz područje Golana i južnog Libanona trajao je gotovo sat vremena. Ruski izvori tvrde da su u napadu ubijena četiri sirijska vojnika, a šest ih je ranjeno. .

oslobađanje glavnog grada svih muslimana, Jeruzalema”. Izraelci u Sulejmaniju vide opasnog neprijatelja na kojeg su nekoliko puta pokušali i atentat, zadnji pokušaj bio je prije tri tjedna kada su izraelski bombarderi raketirali Međunarodnu zračnu luku u Damasku s koje je samo desetak minuta ranije poletio zrakoplov sa Sulejmanijem.

Kao odgovor na izraelski napad, Sirijci su lansirali na desetke sirijskih projektila zemljazrak. Izrael je već dulje vrijeme zabrinut zbog sve veće prisutnosti pripadnika iranske Revolu-ionarne garde i libanonskog Hazbollaha kao i ostalih šijitskih militantnih skupina na teritoriju Sirije pod zapovjedništvom Qasema Sulejmanija, zapovjednika brigade Al-Quds u iranskoj Revolucionarnoj gardi, najopasnijeg ratnika Bliskog istoka, zahvaljujući čijoj je vojnoj taktici poražen ISIL i u Iraku i u Siriji. Sulejmani je postao zastrašujući iranski general koji uživa gotovo mitski status u svojoj domovini te snažan utjecaj na cijelu regiju Bliskog istoka. Nakon poraza ISIL-a, glavna zadaća Sulejmanija, koju je dobio od vrhovnog vođe Irana Ali Khameneija, jest “uništenje izraelske države i

Osim položaja iranske Revolucionarne garde, Izraelci bombardiraju i skladišta oružja i položaje boraca libanonskog Hezbollaha, koji su pod istim zapovjedništvom. Izraelski vojni analitičari smatraju kako Izrael nije nikad bio ugroženiji nego što je to danas jer, osim što je Hezbollah jak na jugu Libanona duž granice s Izraelom, svoje snage premjestio je duž izraelske granice sa sirijskog teritorija te se time Izrael našao geostrateški u velikoj opasnosti: do sada je Izrael mogao biti napadnut samo s libanonskog juga, a sada i sa sirijske zapadne granice pa bi se na taj način bojišnica udvostručila. Operacija “Sjeverni štit” Da se Izrael ozbiljno priprema na “preventivni rat” dokazuje i to da su, tri tjedna prije najžešćeg napada na Siriju, pokre-

Divrej Tora

nuli operaciju „Sjeverni štit“, u kojoj su uništili šest prekograničnih tunela koje je libanonski pokret Hezbollah pripremio kako bi ih u slučaju rata koristio za prebacivanje boraca na teritorij Izraela. Ono što bi mogao biti uvod u rat između Izraela i Irana, na teritoriju Sirije i Libanona, jest to što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu nalazi u velikim problemima. Osim što ga istražuju zbog korupcije,zbog koje bi, po svemu sudeći, mogao završiti i u zatvoru, Netanyahu je spreman poduzeti sve kako bi, na predstojećim prijevremenim izborima, pridobio popularnost u radikalnom biračkom tijelu. Da politika Netanyahua vodi prema eskalaciji sukoba, dokazuje i to što ga kritiziraju i neki izraelski generali. Izraelski mediji pišu da će Neta-nyahuova odluka o napadu na Siriju izazvati sirijski i iranski odgovor i zemlju gurnuti u totalni rat. Analitičar vjeruju da potezi Netanyahua neće ostaviti mogućnost izbora ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji se još uvijek odbija susresti s izraelskim čelnikom, otkad je oboren ruski zrakoplov iznad Sirije, za što je Putin direktno optužio Netanyahua. ■

Godina 12

Broj 17