2-05 - Divrej Tora - Jitro 5780 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 13 Broj 17

Zagreb, šabat 15. veljače 2020. - 20. švata 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 17 divrejtora@gmail.com

Paraša Jitro

B’’H

Šabat Jitro Jeruzalem 16:49

18:02

Zagreb

17:02

18:04

Izraelci su se utaborili

Rijeka

17:09

18:11

nasuprot Sinajskog br-

Split

17:04

18:06

Dubrovnik 16:59

18:01

Vinkovci 16:51

17:53

Sarajevo 16:56

17:57

Doboj

16:55

17:57

što je B-g rekao, činit

B. Luka

16:59

18:01

ćemo".

Beograd 16:45

17:50

Novi Sad 16:47

17:52

mjeseca (sivana), sedam

Subotica 16:46

17:52

tjedana poslije Izlaska,

Zrenjanin 16:45

17:49

čitav se narod izraelski

Niš

16:42

17:45

okuplja

Beč

16:55

17:58

Sinajskog brda. B-g se,

Frankfurt 17:22

18:24

praćen

Edison, NJ 17:13

18:24

da gdje im je rečeno da ih je B-g izabrao da mu budu "kraljevstvo svećenika" i "sveti narod". Narod od-govara, "Sve

Šestog

dana

trećeg

podnožju

grmljavinom,

munjama,

valovima

dima i praskom šofara, spušta na brdo i poziva Mošea da se popne.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

B-g objavljuje Deset zapovijedi – zapo-vije-

utorak 18.2.2020.

da narodu izraelskom

Alot Hašahar

5:26

Najranije Talit

6:00

Nec Hahama

6:55

(Šemot 18,1 - 20,23)

Najkasnije Š’ma

9:32

Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim

Zman Tefila

10:25

čudima koja je B-g izveo za izraelski na-

Hacot

12:10

rod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraela-

Minha Ketana

15:14

ca i dovodi sa sobom Mošeovu ženu i

Plag Haminha

16:20

dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje

Šekia

17:26

Mošeu da organizira upravu i suce koji će

Cet Ha-kohavim

18:08



da vjeruje u B-ga, da se

Har Sinai, Yoram Raanan

mu pomagati u vođenju i provedbi pravosuđa.

ne klanja idolima, da ne izgovara Božje ime uzalud, da čuva šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči lažno i ne poželi tuđe imovine. Narod zavapi Mošeu da je objavljenje prežestoko za njih i ne mogu ga izdržati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese. Prevela Dolores Bettini ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 18,1-12 Jitro, Mošeov tast, čuje "sve što se desilo" Djeci Izraelovoj i dolazi Mošeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina) dva sina, Geršomom i Eliezerom. Moše, Aharon, i starješine primaju Jitroa s velikim počastima. Jitro

hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.

žele preobratiti. Levi – druga alija – 11 p’sukim – 18,13-23 Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efikasnijeg sustava suđenja. Moše

treba podučavati Narod onome što B-g od njih traži, a također treba na sebe preuzimati najteža pitanja i

Tora kaže da je Jitro čuo o stvarima,

najteže sporove. Ali glavninu dne-

došao se pridružiti Narodu (preo-

vnog sudovanja treba prepustiti

bratiti se na judaizam), i tada je Mo-

kvalificiranim pojedincima koji će

še krenuo govoriti Jitrou o svemu

biti zaduženi za grupe od deset,

što se dogodilo. Nije li nam Tora

pedeset, stotinu, i tisuću ljudi. Jitro

upravo maločas rekla da je on već

objašnjava da ovaj novi sustav ne

bio čuo o stvarima? Zar je Moše

samo da će olakšati stvari Mošeu,

samo ponovio ono što je Jitro već

već će i narod od njega imati koristi.

čuo? Naravno da čuti pripovijeda-

nje o događajima izravno od Mošea Rabeinu svakako mora biti bolje od izvještavanja koje se čuje na CNN-u. Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kažu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (možda i Matan Tori), onda se može posumnjati u nje-

gov interes za preobraćenjem. Moše

“Sljedećeg dana…” Očigledno zna-

čenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaže da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je važna konstatacija kako nema samo izgradnja Miškana važnu ulogu pri "ponovnom povratku životu nakon katastrofe Zlatnog teleta", već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.

ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i

Sagledamo li sveobuhvatno, vidimo

sve nevolje i probleme koji su zade-

da Paršat Jitro s njenim glavnim opi-

sili mladu naciju. O žeđi i gladi, o

som Matan Tore prethodi Mišpatimu

neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako

s njegovim svjetovnim, svagdaš-

je "teško biti Židov", Jitro bi mogao

njim, praktičnim zakonima. Pa ipak,

biti prihvaćen u Mošeov narod. I

na početku Jitroa nalazimo taj odlo-

tako je i bilo. Jitro je saznao sve i

mak s idejom iz Mišpatim koji ne

ipak je želio postati dijelom Židov-

slijedi redoslijed. A na kraju Mišpa-

skog naroda. Pod tim uvjetima, mi

tim nalazi se ostatak priče o Sinaju.

smo spremni prihvatiti one koji se

Dakle, što je zapravo prvo – uzviše-

Strana 2

na, duhovna dimenzija judaizma, ili

svakidašnji život. Možemo (i trebamo) na to gledati kao na jednu cjelinu. Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid ■ između događaja Izlaska i razdva-

janja Mora s jedne strane, i Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’Elokim, da traži B-ga. Ono na što Jitro želi ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji su u sporu, čime se treba pozabaviti prije nego li mogu zatražiti spoznaju od B-ga. Taj intermezzo o građanskom pravu može nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan Tore. Slično tome, dereh erec kadma laTora. Evo još jednog načina na koji možemo sagledati tekst o Jitrou kao uvod u Matan Tora. Možda nam Tora govori kako da sami doživimo iskustvo Matan Tore u svojim vlastitim životima. Prijedlog koji nam daje je da "budemo poput preobraćenika". Osmotrite Židovski život na nov način. Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uziDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

majte stvari zdravo za gotovo. Pri-

bajki tipa "bilo jednom prije mnogo

B-g kaže Mošeu da se Narod treba

stupite svom judaizmu onako kako

godina". Tora je za nas živući vodič,

"posvetiti danas i sutra". Relativno

je to Jitro učinio. Čak i ako ste Židov

kojega treba neprestano iznova ot-

je lako posvetiti se na dan velikog

po rođenju, radite na tome da bude-

krivati. Svakoga dana svaki Židov

čudesnog događaja Matan Tore. Iza-

te Židov po vlastitom izboru. B-g je

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

zov je svakome od nas da posveti-

dramatične priče o rođenju nacije

iznova prima Toru. Danas smo iza-

mo sebe u mnogim "sutra" koji će

stavio na čekanje, da bi nam dao da

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

uslijediti. Danima nakon čudesnih

pobliže pogledamo osobu kojoj nije

jimo podno gore Sinaj željno išče-

događaja, veličanstvenih duhovnih

Gora lebdjela nad glavom. Matan

kujući B-žansku Objavu i danas se

doživljaja. U dane kada se naši ži-

Tora bila je masovno preobraćenje

obavezujemo B-gu kao što On to

voti vrate "u normalu". To znači biti

skupina temeljenih na obiteljskom

traži od nas. Danas je prvi dan os-

Židov.

srodstvu koje postaju nacija. No po-

tatka našeg života. Riječi Tore koje

svakodnevno. Stoga, ne postoji ništa

jedinac je i nadalje važan. Ovo mo-

učimo i po kojima živimo nikada ne

što je za nas svjetovno.

žemo naučiti od Jitroa, pojedinca.

smiju postati banalne. One u našim

Šliši – treća alija – 4 p’sukim – 18,24-27 Moše prihvaća Jitroov prijedlog i odabire suce. Komentari ističu da su stvarne kvalifikacije sudaca koje je Moše odabrao bile “skromnije“ od onih koje je Jitro preporučio. Teoretski, za suca bi se tražila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često puta se moramo zadovoljiti najboljim što možemo naći u društvu. Moše ispraća Jitroa koji odlazi za Midjan (da preobrati svoju obitelj, kaže Raši). R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6

ru i vršiti micvot sa svježinom i entuzijazmom kao da ih po prvi puta doživljavamo. Ovo se dobro uklapa u “Jitroov model”. Izazov pred nama je: Biti istinski Židov

Tore čitavog svog života, sve godine života koje ti B-g daje, ali imati entuzijazam koji se češće nalazi kod preobraćenika i baalei t’šuva. Hamiši – peta alija – 13 p’sukim – 19,7-19 Moše starješinama (i narodu) iznosi B-žje riječi, a oni odgovaraju glasnim “Sve što B-g kaže mi ćemo činiti”. Moše potom kaže narodu neka

vuot ujutro. Tora se sada vraća na

Za to vrijeme, pristup gori bio im je

slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.

zabranjen. Ujutro trećega dana, na-

Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-

rod se sakupio u podnožju gore pra-

kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-

ćen nadnaravnim zvucima i prizori-

lova dolaze na Sinaj.

ma šofara, grmljavine, munja i di-

Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izraelova) stigoše u Sinajsku pustinju. Zašto taj dan; tog dana je način na koji se priča priča. Tora nije knjiga Godina 13 3 Broj 17 Strana

ono

ih danas primili. Trebamo učiti To-

se tri dana priprema da primi Toru.

ponavljati… U trećem mjesecu po

posvećujemo

očima trebaju izgledati kao da smo

Ovdje započinje čitanje Tore za Ša-

Znamenita stvar, koju je vrijedno

ma. B-g će govoriti Mošeu na takav način da će narod biti svjedok te izravne komunikacije. Kada Moše bude govorio, B-g će odgovarati "glasom" (a ne samo putem viđenja ili duhovne telepatije).

Šiši – šesta alija – 20 p’sukim –

19,20-20,14 B-g silazi (recimo to tako) na Har Sinai i poziva Mošea da Mu pristupi. B-g kaže Mošeu da ponovi upozorenje da se ne približava gori. Moše potom silazi dolje k narodu da im kaže B-žje riječi. Ono što slijedi su Aseret HaDibrot, Deset zapovijedi. One se sastoje od 13 p’sukim koji sadrže 14 od 613 micvot Tore. Aseret HaDibrot se može

promatrati kao konkretne micvot, a ujedno i kao “naslove poglavlja” za mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov je konkretno zabrana kidnapiranja, a šire, kategorija svih zabrana vezanih uz krađu – pljačke, provale, prijevare u poslovanju, vršenje pritiska na nekoga da proda nešto što zapravo ne želi prodati, pomicanje granične oznake ... i drugo).

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

S gledišta micve

druge povezane aktivnosti, obično s istim ciljem. Npr, sadnja je jedna

Prva zapovijed zvuči kao izjava ko-

od 39 kategorija, a zalijevanje,

ju B-g daje – možda uvodna napo-

obrezivanje, gnojenje… su u službi

mena za ono što slijedi, no Ram-

rasta bilja, te čine toladot sadnje.

bam, Hinuh, i drugi vide je kao micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao da je Tora rekla: "Ti ćeš vjerovati u B-ga". Ako slijedimo Rambamov pristup, ova prva micva Tore zahti-

jeva od nas da vjerujemo u B-ga, da radimo na tom vjerovanju jačajući ga i eliminirajući svaku dvojbu koju možda imamo. Ova micva je stalan, dinamičan izazov da neprestano unapređujemo kvalitetu i snagu našeg vjerovanja. Druga zapovijed sadrži nekoliko zabrana vezanih uz idolatriju. Konkretno, ne vjerovati u druge bogove (ova micva uključuje zabranu ne

vjerovanja – ateizam), ne praviti idole, ne klanjati im se (čak i ako ne vjerujemo u njih), ne štovati idole na bilo koji način. Zapazite da se ova zapovijed bavi i mislima i postupcima. Treća zapovijed zabranjuje da se uzaludno zaklinjemo. To se definira kao (1) zaklinjanje u istinitost o nečemu što je očigledna istina i dobro je poznato – da je sunce vruće; (2) zaklinjanje kojim poričemo očigle-

dnu istinu – da je mjesec načinjen od sira (zanimljivo, ovo se ne smatra lažju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije načinjen od sira. Samo onda kada je

retske naravi, no ovo nam naglašava koliko je ozbiljna stvar biti lakomislen u vezi zaklinjanja); (3) zakli-

njanje da ćemo prekršiti Toru – npr. da će netko jesti svinjetinu. Takva je zakletva čim je izgovorimo isprazna jer se smatra da smo prethodno (na Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti svinjetinu. Stoga je ta zapovijed uzaludna i neučtiva upotreba B-žjeg imena; (4) zaklinjanje da ćemo učiniti nešto što je nemoguće – npr. da

Peta je zapovijed poštivati svoje roditelje. Djedovi i bake, svojta, starija (ili možda najstarija) braća i sestre, te učitelji, obuhvaćeni su

njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje

roditelja

obično

smatra da se odnosi na ono što netko

čini

nasuprot

svoje

štovanju

roditelje,

(strahu

od)

roditelja, u što se ubraja ono ■što ne bi trebalo činiti jer bi to bio čin nepoštivanja.

ćemo čitav tjedan ostati budni. Za-

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra

jednički nazivnik tih vrsta uzalud-

antitezom vjerovanju u B-ga, budući

nih zakletvi je da one sve “poniža-

da ubojstvo izravno negira stvaranje

vaju” upotrebu B-žjeg imena i pri-

ljudskog bića na Njegovu priliku.

jetnja su nesmetanom funkcionira-

Zapovijed broj 7 protiv preljuba

nju društva koje se često mora osla-

zabrana je stupanja u odnos s

njati na ozbiljnost prave zakletve.

udanom ženom, ali kao "naslov

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u

poglavlja" to nam također ukazuje

njoj je sadržana pozitivna micva da

na druge zabranjene odnose.

se šabata sjeća kidušom, te zabrana

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je

svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

ranije spomenuto, izričito definira

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

kao kidnapiranje, ali je također i

uključuje kiduš kada šabat započne,

naslov poglavlja mnogih micvot u

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

Tori.

ne melahe podijeljene su u 39

rezimirati kao ukazivanje da osoba

kategorija, od kojih svaka sadrži i

koja krši te zapovijedi stavlja sebe

Možda

sve

može

iznad drugih ljudskih bića. Očito je koliko je to štetno po društvo, i za težnje pojedinca ka keduši.

istina o nekoj stvari nepoznata ko-

Broj 9 je zabrana da se "lažno

ristimo se pojmovima laž i krivo-

svjedoči". U ovoj micvi, kao i u

kletstvo. Isprazna zakletva jednako

mnogim drugima, možemo vidjeti

je ozbiljna koliko i lažna, tako da je

koliko je B-gu važno, nazovimo to

razlika među njima uglavnom teo-

tako, da mi budemo u stanju funkcionirati kao društvo. Oboje, i

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i svjedočenje,

neophodni

utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje dajemo riječima jedni drugih, pogotovo kad su podržane zakletvom, te povjerenje koje

polažemo

iskazu

dvojice

svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo. Zapovijed

broj

priželjkivanja

10 neki

protiv način

podvlači crtu tako da se fokusira na misaoni proces koji može dovesti do svih vrsta grijeha. Kao dio "Velikih 10" ona ukazuje na značaj misli pri sagledavanju cjelokupne situacije, koja se obično sastoji od postupaka.

Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim – 20,15-23 Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drži se podalje. Oni traže Mošea da im govori ono što B-g želi umjesto da izravno slušaju Njegov glas. Neki komentatori kažu da je taj zahtjev došao nakon prve dvije izjave, "Ja sam…" i "Neće biti drugih…". Drugi sugeriraju da je B-g svih “Deset izjava” prvo "izrekao" na nerazum-

najveći autoritet.

ljiv način, a potom ih je počeo "iz-

B-g kaže Mošeu da podsjeti Narod

nositi" jednu po jednu. Nakon druge izjave, Narod se uspaničio te tražio da im Moše govori ono što B-g želi, tako da ne slušaju "B-žji glas" izravno. B-g se, nazovimo to tako, složio s time, pod uvjetom da mi slušamo riječi proroka, s Mošeom kao "glavnim" među prorocima, i da njegovo proroštvo – Tora – ima

Godina 13 5 Broj 17 Strana

da su čuli B-ga kako govori; da neće načiniti nikakve izrezbarene ljudske likove (čak ni u umjetničke svrhe); oni će podići žrtvenik i na njemu prinijeti žrtve; ako žrtvenik bude od kamena, njegovi kamenovi ne smiju biti obrađeni metalnim oruđem. Metalni pribor predstavlja mač, koji skraćuje život; žrtvenik predstavlja

produljenje dana. Iz tog pravila pro-

izlazi običaj da se odstrani ili prekrije nož za rezanje kruha tijekom "benčanja", jer se naš stol izjednačava sa žrtvenikom. (Neki autoriteti kažu da se taj minhag primjenjuje samo tijekom tjedna, a ne na šabat.) Žrtveniku se ne smije pristupiti stepenicama jer to

nije dovoljno

čedno, već se umjesto toga do njega treba popeti kosinom. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana obožavanja idola na isti način na koji služimo B-gu (Izl 20,5)

subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13) 37. Pravo krivnje: zabrana lažnog svjedočenja (Izl 20,13)

29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana služenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje žrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do žrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

9. Pozitivna je zapovijed staviti t'filin na glavu jer Pismo kaže: i bit će kao ukras među očima tvojim (Dvarim 6,8). Mjesto na koje ih treba staviti [kožnato kućište] je ona točka na lubanji koja je u dojenčadi mekana. U t’filinu se nalaze zapisana [na pergamentu] četiri odlomka iz Svetog Pisma: Šemot 13,1-10 i 11-16; Devarim 6,4-9 i 11,13-21. Jer se u njima nalazi prihvaćanje bremena Nebeskog kraljevstva, sjećanje na velebna djela i čudesa koja je blagosloveni B-g učinio za naše praoce kada ih je izveo iz Egipta, i [činjenica] da nas je priveo Svojoj službi i bogoslužju, blagosloveno bilo Ime Njegovo. U t’filinu za ruku [§8] ta se četiri odlomka nalaze u jednom [sveobuhvatnom] odjeljku; u t’filinu za glavu oni su smješteni u četiri mala [pripijena] odjeljka. Tkogod ne stavi t’filin krši osam pozitivnih zapovijedi (propustio je staviti osam odlomaka Svetog pisma, a svaki je odlomak micva za sebe). T’filin zahtijeva da tijelo bude čisto: što znači da čovjek mora paziti da ne ispušta vjetrove dok god su oni na njemu. Tkogod čita Šema Jisrael bez t’filina na sebi, to je kao da o sebi iznosi lažno svjedočanstvo [budući da on izgovara B-žanski nalog da se nosi t’filin, a on ga nema na sebi]. Tkogod ima naviku da nosi t’filin na čistom tijelu produžava si život, kao što kaže Pismo, O G-spode po ovima će čovjek živ biti (Ješajahu 38,16) [usp. Raši, Menahot, 44b]. Čovjek ima obavezu da [s vremena na vrijeme] dotiče t’filin čitavo vrijeme dok ih nosi, tako da mu misli ne skrenu od njih ni na trenutak, budući je njihova svetost vrlo velika; i sve dok mu je t’filin na ruci i na glavi, on treba biti ponizan i bogobojazan, i ne smije se Strana 6

dati uvući u lakomislenost ili naklapanja, niti se treba baviti pokvarenim mislima, već svoje srce jedino treba upraviti ka istinitim riječima. Micva o t’filinu na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce, no ne i za žene.

Negativne zapovijedi 30.

Negativna je zapovijed ne zaklinjati se lažno poričući novčane iznose

kao što kaže Pismo, niti ćete lagati jedan drugome (Va-jikra 19,11). Ako netko povede parnicu protiv svog bližnjeg zbog nečega vrijednog (osim zemlje ili postupaka), što vrijedi od p'ruta [najmanjeg novčića] naviše, pri čemu će, ako drugi to prizna, biti obavezan da to plati (to se ne odnosi na slučajeve s novčanim kaznama), no ako to zaniječe i zakune se, ili je onaj koji potražuje (tužitelj) izrekao zakletvu u vezi njega a on to zaniječe [lažno] -tuženik zaslužuje kaznu, čak i ako nije odgovorio amen. Ovo je [poznato kao] zakletva nad pikadonom (predmetom predanim na čuvanje) i on ima obavezu platiti glavnicu [prvobitni iznos] i jednu petinu. Tkogod krši ovu zabranu krši i zabranu, I nećeš se zaklinjati imenom Mojim lažno (Va-jikra 19,12), koja se odnosi na davanje zakletve izgovaranja (B-žjeg imena, op.pr.) (vidi dolje, §31). Ako netko zaniječe tvrdnju svog bližnjeg u vezi zemljišnog posjeda ili čina i lažno se zakune, iako je oslobođen kazne zbog zakletve u vezi pikadona, on je ipak odgovoran zbog zakletve izgovaranja (B-žjeg imena, op.pr.). Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane pažnje da se drži Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne pažnje griješio u određenim stvarima. Tora nam kaže da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro. Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođenje civilnih službi … No to je laž, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je bilo dobro njegovo poznavanje toga. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju? S kim se slažete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe. Mošeov obiteljski život Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu.

• Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska? • Je li se Moše razveo od Cipore? • Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju? Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila Godina 13 7 Broj 17 Strana

je diplomatska misija, bez ikakve namjere za preobraćenjem. Ostali se komentatori ne slažu s time. • Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere? • Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja? Delegirati ili ne • Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe s mnogo različitih zadataka za izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne? • Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti? • Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaže Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrži za sebe i zašto? Moše i mješoviti brak Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast ( ‫)חע‬. Je li moguće da je Moše oženio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja: • Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora? • Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili nakon primanja Tore? • Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj palači, do koje je mjeri poznavao i

poistovjećivao se s Djecom Izraela? Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju? Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate te razlike? Što vam one govore o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama? • Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini? Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traže? Slažete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ‫ )אנשמ חמל‬značajka koja se pojavljuje na oba popisa? B-žje građansko pravo/zakon Jedno od obilježja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe božanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao njegovu poželjnost. • Mislite li da je moguće da je Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Kako bi jedna takva ideja mogla izmaknuti Mošeu? • Koje su prednosti božanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga možemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od države? ■

Strana 7

Rav Kook:

Lomljenje kruha s učenjacima Obrok pred B-gom Kada se Mošeov tast Jitro susreo sa Izraelcima u pustinji, obradovao se kad je čuo o čudesnom oslobođenju židovskog naroda iz faraonove ruke, te je prinio žrtvu B-gu. "A Aron i sve starješine Izraela

dijeljenju obroka sa učenjakom To-

Najveći utjecaj učenjak može imati

re? Ne bi li učenje Tore sa njim bilo

u onim područjima u kojima se dru-

mnogo veće duhovno iskustvo? I na

gi s njime najlakše mogu poistovje-

koji način je takav obrok sličan "uži-

titi. Većina ljudi neće biti sposobna

vanju u bogatstvu B-žje prisutno-

pratiti njegove duboke lekcije, no

sti"?

obrok predstavlja poveznicu izme-

Zajednički nazivnik

došli su podijeliti obrok sa Moše-

Ljudska duša, koliko god velika

ovim tastom, pred B-gom." (Šemot

bila, ograničena je u svojoj sposob-

18,12)

nosti da uživa u bezgraničnoj B-žjoj

Izraz "pred B-gom" ovdje se čini neprikladnim. Na koji način je ovo bila baš proslava u B-žjoj prisutnosti?

mudrosti. Koju god razinu zadovoljstva možemo doseći u B-žjoj prisutnosti, ona je uvijek u funkciji naših duhovnih postignuća. Što je veća naša duhovna osviještenost, to

Talmudski mudrac rabin Avin objašnjava:

veće zadovoljstvo osjećamo u B-žjoj prisutnosti. No budući da nikada

"Sudjelovati u obroku pri kojem je

nećemo postići potpuno poznavanje

prisutan učenjak Tore je kao uži-

božanske mudrosti, čak i njena mala

vati u B-žjoj prisutnosti. Nakon sve-

mjera može ispuniti dušu nemjer-

ga, jesu li Jitro, Aron i starješine Iz-

ljivom svjetlošću i radošću.

raela jeli pred B-gom? Oni su jeli

Učenjak Tore čija je svetost velika,

pred Mošeom! No, ovaj stih nas uči

čija je mudrost duboka i čije je pona-

da je dijeliti obrok sa učenjakom

šanje uzvišeno, ne može biti prikla-

(poput Mošea) jednako uživanju u

dno primljen od mase ljudi. Prosje-

bogatstvu

čni ljudi neće razumjeti njegovu

B-žje

prisutnosti."

(Berahot 64a)

mudrost i neće se moći povezati sa

Rabi Avinova tvrdnja mora biti

njegovom svetošću. Na koji bi se

razjašnjena. Što je toliko divno u

način oni mogli povezati sa takvim uzvišenim učenjakom?

Strana 8

đu najčuvenijih i najuobičajenijih. Ta poveznica omogućava svima da

osjete neke aspekte puta i službe velikog učenjaka Tore. Kada učenjak Tore otkriva svoju veliku mudrost i svetost, prosječna osoba osjećat će nepremostivu razdaljinu od takve uzvišenosti. Možda ■ će očajavati nad time što nikad ne može dosegnuti razinu koja je toliko iznad njegovih kapaciteta. No, kada se dijeli obrok sa učenjakom, ta fizička poveznica omogućava ljudima da lakše primaju plemenite crte i

ponašanje učenjaka. Naravno, oni koji mogu razumjeti učenjakovu mudrost, moći će potpunije cijeniti njegovu veličinu. Takvi pojedinci izvući će iz njegova prisustva veće zadovoljstvo. Upravo je to poanta koju ističe rabi Avin: kao što razina zadovoljstva koju osjećamo u B-žjoj prisutnosti ovisi o duhovnom stanju duše, tako i zado-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Lomljenje kruha s učenjacima

voljstvo koje osjećamo u društvu velikog učenjaka ovisi o našoj duhovnoj razini i obrazovanju.

"Moše je sjeo da sudi ljudima. Oni su stajali oko Mošea od jutra do večeri." (Šemot 18,13) Iz ovog stiha, mogli bismo zaklju-

čiti da je Moše svo svoje vrijeme trošio na suđenje ljudima. Pa ipak, mudracima je jasno da to nije mogao biti slučaj.

suca koji su radili velik broj sati te ih je na koncu svladao umor (nejasno je je li to bila fizička slabost zbog pretjeranog rada, ili psihološka depresija zbog izgubljenog vremena za učenje Tore). Kada je

njihov

umor,

savjetovao im je da ograniče svoje sate suđenja:

nog blagostanja, kako fizičkog, tako i psihičkog.

ako to čini samo jedan sat, smatran

Rabi Hija objašnjava učenjacima

B-žjim partnerom u stvaranju svije-

da iako je njihovo služenje zajednici

ta. Jer Tora sličnu frazu koristi prili-

istinski divna stvar, zbog njega nije

kom Stvaranja, 'Bila je večer i jutro,

potrebno zanemariti druge aspekte

dan jedan' (Berešit 1,5)."

života. Ako čovjek sudi samo sat

Rav Hijina tvrdnja zahtijeva obja-

šnjenje. Ako je suđenje tako divan posao – jer sudac postaje partner s B-gom! – onda zašto ne suditi čitav likuje stvaranju svijeta?

Talmud (Šabat 10a) priča o dva

vidio

"Tora nas ovdje uči da je sudac

dan? I na koji način posao suca na-

Premoreni suci

Hija

toliko snažna da ih je koštala osob-

koji sudi potpuno pravedno, čak i

Služenje zajednici

rabi

nje Tore?"

Osobno

blagostanje

vremena, a ostatak vremena provo-

di poboljšavajući svoje fizičko i duhovno blagostanje kako bi mogao bolje služiti na svojoj društvenoj poziciji, tada je čitav njegov život i dalje usmjeren pravom cilju. Jasno je da će osobni rast obogatiti čovje-

nasuprot

služenje zajednici

kovo služenje zajednici. Bolje je sat vremena produktivne aktivnosti u

Veliki pojedinci teže služiti zajed-

svježem, odmornom stanju uma i

nici i pomoći drugima ostvariti nji-

tijela, nego mnogo sati konstantnog

hove potencijale. Dva su suca osje-

mukotrpnog rada u umornom i ner-

ćala da najbolje mogu služiti svojoj

voznom stanju.

zajednici na način da donose društvenu pravdu i red unutar sudbenog sistema. Stoga su svo svoje vrijeme i energiju ulagali u suđenje

"Rečeno je da je Moše sudio ljudi-

ljudima. Za te učenjake, svaka dru-

ma od jutra do večeri. No, može li

ga aktivnost bila bi niži oblik božan-

biti da je Moše sjedio i sudio čitav

ske službe. Međutim, njihova pre-

dan? Kada je imao vremena za uče-

danost služenju zajednici bila je

Dva dijela dana Koja je poveznica između Mošeovog suđenja "od jutra do večeri" i opisa prvog dana Stvaranja, "Bila je večer i jutro, dan jedan"? Dan je jedna jedinica, ali sastavljena od dva dijela – dana i noći. Dan je namijenjen aktivnosti i postizanju naših ciljeva, dok je noć vrijeme za odmor i obnovu. Zajedno, dan i noć čine jednu jedinicu.

Balans između tih dvaju aspekata – aktivnosti i obnove – osobito je važan za one koji rade za javno dobro. Sati koje provedemo u fizičkoj i duhovnoj obnovi pomažu nam u našim društvenim ulogama; postaju sastavni dio naše sve veće težnje da služimo zajednici. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 9 Broj 17 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi Jitro je jedna od najzagonetnijih osoba koje se pojavljuju u Tori. Ima mnogo Jitroa u Jitroovom životu, a možda je to i razlog zašto su nas rabini podučavali da je on imao sedam različitih imena. Svako ime vjerojatno predstavlja drugačijeg Jitroa, u različitim periodima njegova života. Mi ga susrećemo na raskršćima njegovih životnih odluka i vjerovanja. U jednu ruku on je svećenik ili bivši svećenik paganizma u Midjanu. On je eksperimentirao sa svim oblicima religije na svijetu prije nego li je došao do monoteističkog vjerovanja. Nema sumnje da je na njega utjecao njegov neočekivani zet, Moše. No na njega je isto tako uvelike utjecao Izlazak iz Egipta, te vidna i impresivna čuda koja su pratila taj događaj. No bilo je tu i unutarnje uvjerenje koje ga je tjeralo naprijed i učinilo ga monoteističkim vjernikom. On izjavljuje: “Sada znam da je Vječni B-g jer se osvetio na Egipćanima onako kako su oni namjeravali uništiti Židove.” Egipćani su utapali Židovsku djecu u Nilu, pa su se stoga sami utopili u Jam sufu. Tako Jitro nije impresioniran samo čudom uništenja egipatskog tlačitelja,

Strana 10

već i metodom uništenja koje je čudo demonstriralo. Ono što ga istinski fascinira je metoda kazne mjera za mjeru, i to ga navodi da napusti svoj dom i mjesto kojem pripada, te se pridruži Izraelu u pustinji. Došavši do svog novog vjerovanja prosuđivanjem i racionalnom analizom, Jitro sada primjenjuje istu metodu pri savjetovanju svog zeta Mošea kako da stvori i učini djelotvornim Židovski pravosudni sistem u pustinji. On ostaje konzistentan svom analitičkom pristupu stvarima. Možda je zbog toga tako pozitivno na njega djelovala kazna mjera za mjeru Faraonu i njegove egipatske horde. Jitro je krajnji “autsajder” koji uprvlja pogled da vidi Toru i Židovski narod. Mnogo puta “autsajderi” stvari vide mnogo jasnije nego što to vide “oni koji su unutra” u društvu. U jidišu postoji izreka da privremeni gost vidi kilometrima daleko. (Znam da se ponešto izgubilo u prijevodu, no uhvatili ste bit toga.) Židovski narod, naročito u našem religioznom svijetu, živi pomalo usamljeničkim životom. Zbog toga, mnogo puta nismo u stanju vidjeti ono što inače drugi

jasno vide. Jitroov primjer ohrabruje nas da uvažavamo ono što vide “autsajderi” u našoj zajednici. Često puta oni dolaze iz drugačijih okolnosti i sredina, i morali su si prokrčiti put kroz mnoga lažna vjerovanja da bi došli do Tore i poštivanja micvot. Njihovi pogledi i iskustva trebaju nam biti važni. Tendencija da prisiljavamo “autsajdere” da postanu potpuno isti kao i “insajderi” na kraju je kontraproduktivna po obje grupe. Jitro nikada ne postaje Moše, ali Moše i Izrael imaju ■ koristi od Jitroove prosudbe i savjeta. Svi mi možemo imati koristi od onoga što vide, savjeta koji daju i dobrih želja naših vlastitih “autsajdera.” Temelj čitavog građanskog morala i osobne pobožnosti leži u riječima objave dane Izraelu na gori Sinaj, i zapisane u Tori u ovotjednoj parši. Teško je zamisliti bilo koju vrstu ljudskog napretka ili civilizacije bez Deset zapovijedi i njihovog vrijednosnog sustava. Monoteizam, poštovanje roditelja i autoriteta, zaštita ljudi i imovine, važnost dana odmora i duhovnog mira, istinoljubivost i pravednost, sve je to osnova ljudskog postojanja i napretka.

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

I danas, tisućljećima kasnije, svjesni smo da te ideje važne za ostvarenje čovjeka, još uvijek nisu univerzalno prihvaćene. Kriminal, ubojstva, nemoral svake vrste još uvijek vladaju većinom društava. Možda je to jedan od načina na koji možemo razumjeti strašnu tvrdnju rabina u Avot da svakodnevno sa Sinaja dolazi nebeski glas koji kaže: “Jao Mojim stvorenjima, jer zloupotrijebiše i uvrijediše Toru!” Ta osnovna pravila života koja su toliko jasna i sama po sebi očita u svojoj mudrosti i suštini, unatoč tome se više drže kroz njihovo kršenje nego istinskim poštivanjem. Dovoljan je jedan pogled na bilo koje dnevne novine bilo gdje na svijetu da potvrdi ovu tužnu procjenu ljudskog ponašanja u našem današnjem svijetu. Mi smo daleko od toga da u svoje živote usvojimo ideje Sinaja kao osnovne komponente ljudske civiGodina 13 11Broj 17 Strana

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi

lizacije, čak i nakon 33 stoljeća njihovog postojanja. Žalosno je da pokvarena ljudska priroda na neki način ostaje mjerodavna u našem društvu. No Tora od nas traži da se borimo s tom urođenom osobnom pokvarenom naravi koja je u nama. Moramo početi od sebe. Kaže se da je jedan veliki učenjak u svojim poznim godinama jednom rekao: “Dok sam bio mlad pokušavao sam popraviti sve što ne valja na svijetu. Kako sam sazrijevao shvatio sam da je taj zadatak preobiman za moje sposobnosti, pa sam se posvetio svojoj zajednici. Nakon nekog vremena shvatio sam da je i to previše za mene, pa sam se posvetio svojoj obitelji i potomcima. Nažalost, shvatio sam da mi ni to nije dano da lako popravim. Zato sam sada odlučio koncentrirati se na sebe – svoju vlastitu samodisciplinu i poboljšanje.”

Tora nam uvijek govori na osoban način, kao pojedincima koje se smatra odgovornima za ono što čine i ono što propuštaju učiniti. Deset zapovijedi su zato napisane izravno nama, u drugom licu, a ne kao tek nešto općenito moralno prikladno. One su zapovijedi, a ne tek savjet koji se može prihvatiti ili odbaciti. Talmud i halaha definirali su nam svaku od tih zapovijedi pravnim i formalnim jezikom. Židovska tradicija, običaji i pravila ponašanja proširila su te pravne pojedinosti i razradili nam moralni kodeks za svakidašnje, praktično ljudsko vladanje. Tek u tom širem moralnom kontekstu možemo razumjeti zapovijed “ne poželi, ne žudi.” Možda to jest neprovedivo na sudu, osim ako netko nije zbog toga nešto ukrao, ali moralne implikacije zapovijedi trebaju biti svima jasne. Blago nama kojima je dana takva Tora i takav sustav moralnih vrijednosti. ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Vrijeme i mjesto za sve Rav Jeruhem Levovitz, Mir mašgi-

da je to dobra osobina; ako kritizira

karakteristiku. Poanta toga je da ne

ah, zt''l, rekao je: Jitro je imao jednu

samo druge, tada je to loša osobina.

postoji nijedna mida (kvaliteta) u

osobinu koja može biti i pozitivna, i

Ljudi čija je životna misija ukazivati

životu koja je isključivo dobra ili

negativna – bio je kritična osoba.

drugima na njihove nedostatke, a

isključivo loša. Zapravo, to je jedan

Promatrao je situacije i nije se sra-

pritom ne vidjeti svoje vlastite, ima-

od razloga zašto se midos nazivaju

mio ponuditi kritiku kada je osjećao

ju vrlo nepoželjnu osobinu. Među-

upravo midos, jer mida znači i mjera.

da situacija to zahtijeva. Iz tog

tim, ako je osoba univerzalno kri-

Bilo da je riječ o ljutnji, ljubomori,

razloga, kada je došao u židovski

tična – ako ne kritizira samo druge,

požudi ili čemu već – postoji i pozi-

tabor i kada je vidio stotine tisuća

već i samoga sebe – tada je to uisti-

tivna strana na koju možemo usmje-

ljudi koji su se zadovoljili statusom

nu poželjna osobina. Jitro je bio čo-

riti te, inače negativne, karakteris-

quo čekajući satima u redu ne bi li

vjek koji je bio spreman kritički pro-

tike.

Moše Rabeinu riješio njihove prob-

matrati svoja vlastita djela i vjero-

leme ili nesuglasice – Jitro, došljak,

vanja. Hazal kažu da je Jitro prije

rekao je da je ta situacija neprihvat-

bio svećenik koji je služio idolima.

ljiva te da zahtijeva hitno rješenje.

Tora ga predstavlja kao midjanskog

Jitrov kriticizam promijenio je cijeli

svećenika. Rabini kažu da je Jitro

sudski sistem unutar Klal Jisraela.

isprobao sve religije svoga vremena

Jitro je uveo takav žalbeni proces u

i pronašao da su manjkave. Sve ih je

kojem su samo najteži problemi i

kritizirao. Tako je konačno došao do

nesuglasice iznošeni pred Mošea.

judaizma i prihvatio ga kao istinsku

Rav Jeruhem se pita je li ta osobi-

religiju.

Primjerice, hazal kažu da je ljubomora grozna osobina. Međutim, s druge strane, kaže se „kin'as■sofrim tarbe hohma“ (suparništvo

među

učenjacima uvećava mudrost). Pozitivno je kada čovjek vidi druge ljude kako uče na zavidnoj razini pa kao rezultat toga bude potaknut da i on sam uči. Tada svoju crtu ljubo-

more usmjerava u dobrom smjeru

na kriticizma pozitivna ili ne. On

Takav čovjek, koji svoju moć kri-

koji će unaprijediti njegovo učenje

kaže da postoji test pomoću kojeg

tike koristi ne samo u odnosu na

Tore. To je pozitivna stvar. Jednako

možemo odlučiti o tome. Ako osoba

druge, već i u odnosu na sebe samo-

tome, postoje stvari koje bi trebale

kriticizam primjenjuje i na sebe, ta-

ga, razvio je vrlo pozitivnu ljudsku

ljutiti čovjeka. To su situacije u kojima čovjek mora sudjelovati u raspravi. Takvih je situacija malo, ali ljutnja ispoljena u pravoj situaciji i usmjerena u pravom smjeru, može biti pozitivna. To je primjetno u riječima fascinantnog Zohara vezanog uz ovotjednu paršu: Ovotjedna

parša

sadrži

Aseres

Hadibros (Deset Zapovijedi). Poznato nam je da postoji koncept „visokih tonova (taam eljon) i niskih tonova (taam tahton). Zohar ističe jedan zanimljiv fenomen koji primjećujemo u pet negativnih zapovijedi koje čine drugu polovinu Aseres Hadibrosa. Na 'nižim tonovima', Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Vrijeme i mjesto za sve

zabrana ubojstva (Lo tircah) ima kantilaciju tonova merha-tipha. Na 'višim tonovima', tipha se nalazi ispod riječi Lo (nemoj). Onaj tko je upoznat sa pravilima čitanja Tore zna da je tipha gotovo poput zareza –

predstavlja

pauzu.

Tako

da,

zapravo, prema 'višim tonovima', ne bi se čitalo „Ne ubij“ (Ne počini preljub, Ne ukradi, itd.), već „Ne, ubij!“ (Ne, počini preljub!, Ne, ukradi!“, itd.). Zohar objašnjava: Kada Deset Zapovijedi ne bi sadržavale ovu pauzu – kao mogući način čitanja –

(Ne poželi…) ne nalazimo tiphu materiju).

ispod riječi Lo u 'višim tonovima'. Nema pauze između riječi 'Ne' i

svijet kakav poznajemo ne bi mogao

Isto je i kada suci imaju slučaj kod

postojati. Kada bi Tora jednostavno

kojeg sumnjaju da je jedan od učes-

zapovjedila „Ne ubij“, tada bi u bilo

nika u raspravi lažac. Tada mu

kojem slučaju bilo zabranjeno odu-

mogu postaviti zamku u svom

zeti život. Kako bismo onda izvršili

slijedu ispitivanja kako bi ga naveli

smrtnu kaznu? Kako bismo smak-

da prizna svoju laž. I to bi bilo za-

nuli one koji moraju biti smaknuti?

branjeno kada bismo čitali isklju-

Zato možemo čitati i „Ne, ubij!“

čivo „Lo tignov“, bez mogućeg sce-

Naravno da je ispravno čitati „Ne

narija u kojem postoji pauza – „Lo –

ubij“, ali ponekad je neophodno

zarez – tignov“, a u kojem je ista ta

Zohar odgovara – ovdje nije bilo

radnja dozvoljena, pa čak i prepo-

potrebno napisati pauzu u čitanju

ručljiva.

jer Tora specificira i nabraja para-

ubiti. Zohar primjenjuje istu logiku i na zapovijed „Lo tignov“ (Ne ukradi):

Ponekad je potrebno „ubiti“. Po-

Kada ne bi bilo pauze u (mogućem)

nekad je potrebno „počiniti pre-

čitanju, ne bismo smjeli prevariti –

ljub“ (sa vlastitom ženom; iako to,

ni u jednoj prigodi – svog učitelja

naravno, nije preljub u pravom

(ili doslovno „ukrasti nečije zna-

smislu te riječi) Ponekad je potrebno

nje“). To znači da student koji je čuo

„ukrasti“. Ne postoji ništa što je

učiteljevo objašnjenje i razumio ga

isključivo dobro ili isključivo loše.

ne bi smio pristupiti učitelju i reći mu „Nisam baš shvatio što ste time htjeli reći, možete li molim vas ponoviti još jednom?“ Takav student je tehnički gledano uključen u „krađu nečijeg znanja“, no on to čini jer se želi zbližiti sa svojim učiteljem ili jer želi od svog učitelja naučiti još više (misleći da će, ako čuje učenje još jednom, dobiti veći uvid u tu Godina 13 13Broj 17 Strana

riječi 'poželi'. Znači li to, pita Zohar, da ni u jednom slučaju ne bismo smjeli željeti ono što ima naš bližnji – čak ni razinu njegovog učenja Tore, čak ni razinu njegovog strahopoštovanja prema B-gu? Zašto Tora kaže samo 'Lo tahmod' – nema ako, ali…?

metre ove zapovijedi. Rečeno nam je točno što ne smijemo poželjeti od svog bližnjeg: njegovu ženu, njegovu kuću, njegovog magarca, vola i sve ono što mu pripada. Stih se odnosi striktno na njegovu mate-

rijalnu imovinu – to je ono za što Tora kaže da nikako ne smijemo

Zohar ipak kaže da postoji iznim-

željeti, odnosno žudjeti za time.

ka od pravila „Postoji vrijeme i

Stvari koje ovdje nisu nabrojane –

mjesto za sve.“ To je zapovijed „Ne

poput učenja Tore – spadale bi u

svjedoči lažno protiv svog bližnjeg.“

kategoriju „kin'as sofrim tarbe hoh-

U toj zapovijedi nema zareza. 'Viši

ma“. I ponovo, riječ je o istoj teoriji i

tonovi' i 'niži tonovi' su usklađeni.

istom konceptu – postoji vrijeme i

Nikome nikad nije dozvoljeno da

mjesto za sve. ■

svjedoči lažno protiv svog bližnjeg.

Prevela Anja Grabar

Međutim, ni u desetoj zapovijedi Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zašto nam B-g treba reći što da činimo ako to već znamo? Moj je osnovni cilj uvijek bio potaknuti ljude da daju više od sebe. Ali shvatio sam da to nije ono za čim idem jer postavlja se pitanje: koliko je dovoljno? . Ono na što zapravo ciljam jest da ljude dovedem do davanja kao načina života. . Kao što je rekao Winston Churchill, ''ono što dobivamo čini da preživimo, a ono što dajemo čini da živimo'' . Davati više zato što bismo trebali ili zato što je to ispravno učiniti je svakako plemenito, ali ako želimo postići značajne promjene u našem 'ja, meni, moje' društvu, trebamo ljude koji će najvrjednijim i najradosnijim životom smatrati život usmjeren ka davanju. . Mošeov tast, Jitro, pridružuje se Židovskom narodu u pustinji, savjetuje Mošea kako na najbolji način služiti i suditi ljudima – postavljanjem hijerarhije posrednika – i vraća se kući u Midjan. Moše je dovoljno ponizan da posluša svog tasta i Židovski narod ima velike koristi od njegovog ispravnog savjeta. Ipak, glavna tema ovog odjeljka Tore jesu Deset Zapovijedi. Na većini prikaza ploče sa Zapovijedima prikazuje sa oblim vrhovima, no Talmud kaže da su zapravo bile kockaste sa riječima koje su prolazile kroz njih s jedne na drugu stranu tako da su se vidjele s obje strane. Ovo zahtijeva dva vrlo specifična čuda da bi to moglo funkcionirati. Ostavit ću znanstvenicima među vama da zaključe koja su to čuda. . Želim postaviti vrlo važno pitanje koje zadire u srž judaizma i u svrhu svake religije. A osobito je prikladno ovaj tjedan kad Biblija govori o Deset Zapovijedi i odmiče se od pripovijedanja te Strana 14

se fokusira na Židovski zakon. Prema jednoj Židovskoj alegoriji, anđeo dolazi svakom djetetu u majčinoj utrobi i poučava ga svoj mudrosti, cijeloj Tori. Drugim riječima, judaizam vjeruje da svi mi znamo što je ispravno od onog dana kad smo rođeni. Imamo mudrost u nama samima. Ali ako je tako, zašto bi nam B-g dao zapovijedi? Mogli bismo živjeti po našoj unutarnjoj mudrosti. .

Ovo je vjerojatno preopširno pitanje za ovaj format teksta, a odgovor sadrži više od jednog elementa. Ipak, pokušat ću baciti barem malo svjetla na ovu temu . Istina je da svako ljudsko biće ima pristup najdubljim dubinama B-žje mudrosti samim pogledom u svoju nutrinu, no također je istina i to da postoje vremena kada je taj pristup zamračen. Osjećamo se uhvaćeni, izgubljeni i zbunjeni. To se redovito događa čak i najboljima i najmudrijima od nas. A tijekom tih vremena, potrebno je imati strukturu koja osigurava da ne padnemo preduboko – što bi se lako moglo dogoditi. Primjerice, može postojati vrijeme kad sam toliko frustriran da mi se čini

sasvim dobrom idejom govoriti loše o drugoj osobi. Zapovijed je tu da mi kaže da nije, čak i kad se čini da jest. Može postojati vrijeme kad mi tuđa žena izgleda kao moj savršen partner, moja predodređena srodna duša. Zapovijed je tu da mi kaže da ne slijedim te misli kako ne bih, kad dođem k sebi i shvatim što govori moja unutarnja mudrost, uvidio da sam već razorio svoj i nečiji tuđi brak. No čak i više od toga, zapovijedi igraju drugu ulogu. Primjerice, iako znam da je veoma dobro djelo posjetiti bolesne ljude ili potrošiti značajnu količinu vremena i energije kako bih iskazao poštovanje svojim roditeljima, ako sam ovisan sam o sebi, to možda neću nikad uzeti u obzir. Da sam pogledao u svoju nutrinu, moja bi se mudrost s time svakako složila. Ali tko kaže da će to ikad izniknuti iz mene? Postoji neprocjenjiva mudrost – mnogo nje – koje bih bio posve nesvjestan bez zapovijedi koje su tu da me upućuju u tom smjeru. To je kao da imam luk i strijelu i izvrstan sam strijelac. Ali ako ne vidim metu, nikad ju neću pogoditi. Tora je tu kako bi me usmjerila u pravom smjeru. . Kao što sam rekao, o ovoj se temi može mnogo više reći, ali nadam se da je ovo dovoljno da nahrani vaše misli. . Za kraj, ključno je znati da u judaizmu zapovijedi nisu dane kako bi se slijepo slijedile; kako bismo postali ovce. Upravo suprotno. One su tu kako bi nas vodile prema našem neovisnom razumijevanju i pomogle nam doseći duboku unutarnju mudrost koju bismo u suprotnom mogli previdjeti. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Jitro

"A Jitro midijanski svećenik, Mojsijev svekar čuo je sve što je B-g učinio za Mojsija i njegov narod; da je On izveo Izrael iz Egipta." (Izlazak 18,1) Ova paraša Tore bilježi kako je Jitro, Mojsijev svekar, Midjanac, čuo o velikim B-žjim čudima kad je izbavljao Izraelce iz Egipta i došao Mojsiju obuzet velikom hvalom G-spodu. Nakon što je bio svjedokom Mojsijevog teškog posla u donošenju presuda od ranog jutra pa sve do noći, Jitro je dao mudre savjete u vezi organizacije i delegiranja stupnjevitog pravosudnog sustava, u kojem bi pred Mojsija dolazili samo najkompleksniji predmeti. Jedno od pitanja kojima su se bavili biblijski komentari je točno vrijeme kad je Jitro stigao na mjesto događaja: Je li to bilo prije ili poslije objave na Sinaju? Što se tiče kronološkog slijeda biblijskog izvještaja, čini se da je Jitro došao Mojsiju odmah nakon razdvajanja Crvenog (Trstikovog) mora i prije nego što su na Sinaju bile dane zapovijedi. Međutim, i Nahmanides i Ibn Ezra ističu da budući da Mojsije nije mogao biti do iscrpljenosti okupiran donošenjem biblijskih presuda prije nego što je Biblija bila dana, logika nalaže da je Jitro stigao i iznio svoje mudre prijedloge nakon objave na Sinaju. Ali ako je tako, zašto Tora bilježi Jitroov dolazak i njegove savjete prije biblijskog izvještaja o objavi i zašto parašu koja sadrži b-žanske riječi nazvati po Midjanskom svećeniku, posebno zato što je on došao nakon što se ta objava dogodila! Ibn Ezra objašnjava: Budući da je Biblija upravo spomenula zlo koje je Amalek učinio Izraelcima [na kraju 17. poglavlja Izlaska, na završetku prethodne paraše Bešalah], Biblija mora [odmah nakon toga] spomenuti nasuprot tome dobar savjet koji je Jitro dao Izraelcima [na početku 18. poglavlja, kojim počinje paraša Jitro]. Dodao bih da Biblija suprotstavlja dvije vrlo suprotne reakcije na čudo Godina 13 15Broj 17 Strana

Izlaska. Općenito, narodi svijeta čuli su za nevjerojatnu pobunu Hebreja i ostali prestravljeni: Narodi su čuli i drhtali; panika je zahvatila stanovnike Filisteje ... Strah i užas su ih obuzeli; pred veličinom Tvoje ruke utihnuli su kao kamen. (Izlazak 15,14–16) Dva naroda, međutim, ne reagiraju samo panikom. Amalek, "prvi među ne-Židovima" (Brojevi 24,20), krenuo je zaratiti protiv ove nove zvijezde u nastajanju, s namjerom da im presječe put. I Amalek je to odigrao "prljavo": Sjetite se što vam je učinio Amalek ... kad se suočio s vama ... dok ste bili umorni i iscrpljeni, a oni su odsjekli one koji su zaostali na kraju kolone [stare, mlade i nemoćne]. (Pnz 25,1718) Jitro je, s druge strane, ispunjen divljenjem i hvalospjevima: "I Jitro je bio oduševljen svim onim dobrom koje je G-spod učinio Izraelcima spasivši ih iz ruku Egipta. Pa Jitro reče, 'Neka je hvaljen G-spod koji vas je spasio iz ruke Egipta i ruku faraona ... Sada znam da je G-spod najveći od svih bogova...'" (Izlazak 18,9–11). U stvari, to što Biblija stavlja ove dvije stvari jednu do druge uči nas da ne smijemo sve ne-Židove promatrati u istom svjetlu: postoje ne-Židovi koji su ljubomorni i agresivni (Amalek), no također postoje i ne-Židovi koji su zadivljeni i koji su voljni biti od pomoći ( Jitro). Još uvijek nam nije odgovoreno na pitanje zašto parašu u Bibliji o b-žanskoj objavi treba nazvati imenom midjanskog svećenika - i ja vjerujem da u tome leži jedna od najdubljih istina Židovske vjere.

A isto tako, Svemogući je naredio Mojsiju da nametne ne-Židovskom svijetu da svatko prihvati sedam Noahidskih zakona morala. (Zakoni o vlastima 8,10) Maimonides zaključuje svoje najznačajnije religiozno-pravno djelo Mišne Tora sa "Zakonima o vlastima", koji dosižu svoj vrhunac optimističnim opisom mesijanskog doba, razdoblju neobičnog mira i sklada kada "narod neće podići mač protiv naroda i čovječanstvo više neće učiti ratovati" (Zakoni o vlastima, Poglavlja 11 i 12). Židovsko se izbavljenje sagledava u kontekstu izbavljenja svijeta; B-g pravde, suosjećanja i mira mora vladati svijetom, s tim što će Izrael prihvatiti 613 zapovijedi, a svaki narod Njegovih sedam zapovijedi moralnosti, a naročito onu "Ne ubij." Predložak tog izbavljenja, zapravo prvi primjer oslobađanja Izraela, bio je naš egzodus iz Egipta. Postoje brojne pouke koje treba izvući iz tog praprimjera. Prije svega, Izraelci moraju pobijediti u ratu protiv ugnjetavanja; Izraelov B-g će se poštivati jedino ako Njegov narod uspije. Drugo, poruka Izraela mora biti moralna: "Ja sam G-spod B-g tvoj koji te je izveo iz zemlje Egipta, kuće ropstva." Izrael ima pravo živjeti u slobodi - i mora biti spreman voditi borbu protiv autokratskih vlada, poput Amaleka, koje se koriste terorizmom protiv nevinih građana i koje podržavaju, pomažu i potiču teroriste. A Izrael mora uspostaviti partnerstvo, poput onoga s Jitroom, s onima koji – iako možda i dalje slijede svoje vlastite religije – priznaju dominantnu i sveobuhvatnu vlast B-ga pravde, suosjećanja i mira.

Bez ikakve sumnje Tora je dana Židovskom narodu, kao što to Maimonides uči, "Mojsije, naš učitelj ostavio je Toru i zapovijedi u nasljeđe samo Izraelu, kao što je pisano 'baština zajednici Jakovljevoj', kao i svima onima koji požele konvertirati [na Židovstvo]... "

Paraša objave na Sinaju zove se Jitro; samo ako Jitroi naroda svijeta prihvate lojalnost prema B-gu mira, konačna će vizija Tore postati stvarnost za Izrael, a svijet kakav poznajemo biti će u stanju opstati i živjeti u blagostanju i napretku.

Ali Maimonides u istom tom dahu nastavlja s donošenjem zakona:

Prevela Tamar Buchwald

Šabat šalom! ■

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Šovavim

Ovo je "dodatni kredit," namijen-

stvom, egzodusom i primanjem

Iz tog razloga neki kažu dodatne

jen da bude informativan, ne obave-

Tore o čemu čitamo u navedenim

Psalme, preko njihove redovite,

zan. Ovo je neznatno obnovljena

parašot. Naši grijesi su naše ropstvo,

osobne "kvote". Nekada je bilo uo-

verzija Dvar Tore od prije mnogo

naše pokajanje je naš egzodus, a

bičajeno postiti (kako je Arizal od-

godina, pa ako vam izgleda poz-

naše potvrđivanje Tore i ponovno

redio) kao čin pokajanja, ali to se

nato, znate zašto.

prijanjanje uz Toru je naše primanje

više ionako ne radi (od strane hasi-

Tore.

dim). U Breslovu su neki "vegani za

Čitanjem u Tori paraše Šemot po-

činje razdoblje Šovavim. ŠOVaVIM

Rebe Nahman piše da kazivanje

je skraćenica za prvih šest parašot

Psalama uzrokuje u čovjeku jaču

koje se nalaze u knjizi Šemot: Še-

želju za pokajanjem, a također vodi

mot, Vaera, Bo, Bešalah, Jitro, Miš-

i čovjeka na njegovom osobnom

patim. (ToT je skraćenica za sljedeće

putu prema B-gu. On ukazuje da se

dvije parašot, Teruma i Tecave. Po-

na to aludira u prvom stihu paraše

gledajte u nastavku.)

Šemot "v'eileH šemoT bnei jisrael ha-

Prema Arizalu, ovaj period godine je vrijeme za pokajanje, osobito za grijehe koji su povezani sa spolno nepriličnim ponašanjem. (Jedan od

glavnih razloga za egzil u Egipat bio je da se ispravi Adamov grijeh nečednosti.) On se poklapa s rop-

baiM mi-craimaH eiT Jaakov iŠ u'vaitO ... (To su imena sinova Jisraelovih koji su došli u Egipat s Ja-

jedan dan", to jest, oni se suzdržavaju od jedenja životinjskih proizvoda za vrijeme jednog perioda danjeg svjetla svakog tjedna Šovavima, od alot hašahar (cik zore) do ceit hakohavim (nastupanja mraka, sutona). Je■

dan Breslover hasid iz prethodne generacije, Reb Shmuel

Shapira

(obm), suzdržavao se od toga punih 24 sata.

kovom, svaki pojedni i njegova

U Židovskoj prijestupnoj godini,

obitelj...)". Na hebrejskom sva po-

kao što je to npr. bila prošla 5779.

sljednja slova riječi u stihu tvore

godina, i kao što će biti 5782., razdo-

riječ za Psalme i pokajanje (Tehilim i

blje Šovavim nudi veću mogućnost

tešuva, tim redom).

za tešuva (vraćanje B-gu). To je djelomično zbog dodatnog mjeseca kojeg prijestupna godina ima (cijele godine ima više potencijala za keduša (svetost), a djelomično

zbog

dodatnih

parašot, Teruma i Tecave, koje se pridodaju ovom razdoblju. Te se dvije paršiot bave prinosima za Miškan (Šator sastanka) i njegovom

izgradnjom,

izgradnjom B-gu doma u ovom svijetu, makar i u pustinji. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Pluralizam

Jehuda, tvoja braća će ti biti zahvalna.

bi ukaljan. Ne obazirući se na svoju

Tora zapovijeda da se distanciramo

Tvoje će ruke biti na vratu neprijatelja

čast, Jehuda je priznao cijelu istinu,

od šekera.

tvog; sinovi oca tvog klanjat će se pred

spašavajući tim postupkom ugled

tobom. (Berešit 49,8)

Tamar.

Jakov je blagoslovio Jehudu da

Ne treba nas brinuti da će ljudi izgubiti poštovanje prema Ravu ako

znak

prizna da je pogriješio. Kad je Rav

bude nagrađen mjerom za mjeru za

stvarnih Židovskih vođa i onih koji

Chaim Soloveitchik prihvatio polo-

izvanredno djelo koje je učinio. "Baš

donose odluke bio njihova sprem-

žaj Rava u Brisku, on je imenovao

kao što tebi nije bilo neugodno priz-

nost da priznaju pogrešku. Ako

rav Simchu Zeliga Reigera da vodi

nati istinu u vezi Tamar", rekao je

netko vidi da je sudac u beit dinu

beit din toga grada. Reb Chaim je

Jakov "tako će drugi priznati da tebi

pogriješio

presudi,

kasnije objasnio da je izabrao Reb

pripada kraljevanje nad Izraelom."

halaha je da ga se mora obavijestiti

Simchu Zeliga za tu poziciju jer je

Međutim, da li je Jehuda stvarno

o njegovoj pogrešci. Kad na taj na-

znao da je Reb Simcha Zelig imao

imao izbora kada je postupio tako

čin bude informiran, sudac ne smije

takvu snagu karaktera da prizna da

kao što je učinio? Da nije priznao

sagraditi kulu logičkih dokaza koji

je bio u krivu, čak i nakon što je do-

istinu, on bi sam snosio odgovor-

će podržati njegovo gledišta; umjes-

nio konačnu presudu. Slično tome,

nost za smrt Tamar i djece koju je

to toga on mora objektivno razmo-

kada je Rav Chatzkel Abramsky

nosila! Ako je tako, je li taj čin doista

triti obje strane u slučaju kako bi se

postao Rav, on je odgovorio sa "Ne

zaslužio ogromnu nagradu kralje-

došlo do istine. Iako neslaganje sa

znam" na prvo pitanje koje mu je

vanja nad židovskim narodom?

sucem može djelovati kao odraz

bilo postavljeno, a postao je jedan

nedostatka poštovanja, u stvari je

od velikih vođa Židovskog naroda.

upravo suprotno istina; ukazivanje

Ljudi se dive onome tko dovoljno

na pogrešku pruža sucu priliku da

poštuje istinu i ima integritet da

dođe do istine! Uu takvim slučajevi-

prizna pogrešku. ■

Jehuda je lako mogao pronaći neki drugi način da poštedi život Tamar, bez da otkrije istinu koja je bila tako ponižavajuća po njega. Međutim, da je tako učinio, ugled Tamar ostao

Godina 13 17Broj 17 Strana

Generacijama

zaštitni

određenoj

ma zabranjeno je šutjeti jer nam

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: JITRO

Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se možemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete? U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu

razdoblja koje kabalisti poznaju kao ŠOVaVIM — prilike za povezivanjem s jedinstvenim silama rasta i slobode (slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj. Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime po Mošeovom tastu. Mnogi mudraci postavljaju pitanje kako može biti

da je Jitro, koji je bio veliki poganski svećenik, dobio takvu značajnu čast da ima specijalnu parašu, ovu objavu na gori Sinaj, što je najsilniji i najznačajniji događaj u povijesti čovječanstva?

desetoricom". Znači, Jitro podučava

Međutim, ima ovdje još jedna pouka. Da bi osoba postigla ostvarenje i potpuno ispunjenje, uje-

A. prijateljska i brižna zajednica

dna, onoga trenutka kada joj se da

rastu s ljubavlju i s potpunom vje-

moć i kontrola, teško je znati kako

rom u nas. Zajednica koja će nas

će to na nju utjecati. Stoga je po-

držati odgovornima za naše pona-

trebno

pro-

šanje i postupke, i koja će nas uv-

vjeravanja i ravnoteže koji će omo-

ježbavati da postanemo najbolji što

gućiti ispravan proces duhovnog

možemo biti.

izgraditi

sustav

rečeno je da je Jitro napustio svoju

gućio objavu na gori Sinaj.

Kad je Jitro primijetio koliko truda Moše ulaže u vođenje svog naroda, on mu kaže: "Ono što ti radiš, nije dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti ... Saslušaj dakle moj glas ... i postavi ovako nad njima, da budu rukovoditelji nad tisućama, rukovoditelji nad stotinama, rukovoditelji nad

uvjeta:

koja nas gura prema duhovnom

narod doveo do jedinstva i omo-

pustinji.

rod. Da bi došli do tog cilja ima tri

ba, bez obzira na to koliko je prave-

rasta, sličan onome u pustinji koji je

cu i otišao se susresti s Mošeom u

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

dinjenje sa Stvoriteljem, svaka oso-

što su Izraelci stigli do gore Sinaj i

Ciporu (Mošeovu ženu) i njenu dje-

■

Objava na gori Sinaj prema Zo-

Mošea kako da delegira ovlasti.

Naša priča počinje odmah nakon

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

ljutnjom, ponosom, itd, znači smrt.

B. Osnovna pravila društva koja su zasnovana na zlatnom pravilu: Voli svog bližnjeg, kao što voliš

Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si

sebe samoga - svako ljudsko biće je

učitelja i kupi si prijatelja" (Etika

stvoreno na sliku B-žju i zato treba

otaca 1,6). Duhovni put je uvjeto-van

biti tretirano s poštovanjem.

spoznajom da povezivanje s negativnošću,

strahom,

kritiziranjem,

C. Svjetlo B-žje nalazi se u svakome i svemu, pa se sreća može doživjeti jedino kada poštujemo to Svjetlo. To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni život za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald

pedesetoricom, i rukovoditelji nad Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ako progurati ego kroz rupu Čuvenog cadika, reba Tverskog, posjeti jednom mladi kolega iz obližnjeg mjestašca. Kako je mladi rabin o sebi imao izuzetno visoko mišljenje, došao je zamoliti

cadika

zauzme

njegovo

promaknuće. Mladi rabin se s dužnim poštovanjem obrati starijem:

“Kvod harav, mislim da bi nekome poput mene trebalo pomoći da ostatak života ne trune u ‘rupi’ poput ove iz koje dolazim.” “Bojim se, dragi moj,” odgovori mu cadik, “da ćeš, uz moje najbolje namjere, ipak morati ostati u toj ‘rupi’ do kraja života. Ako ti itko tu može pomoći, onda si to jedino ti sam” “Ne razumijem,” s nevjericom procijedi mladi rabin.

Tko koga obmanjuje?

“Stvar je jednostavna,” nastavi mirno cadik. “Evo, ja ću ti objasniti: što više ćeš ti rasti u svojim očima,

to će se više ‘rupa’ sužavati. I tako će s vremenom Koga pokušavaš prevariti kad se za vrijeme molitve pretvaraš da moliš uz izraženu pobožnost i usmjerenost

neminovno doći trenutak kada više nećeš biti u stanju iz nje izaći.” ■

(kavana)? Prije svega, nemoguće je prevariti Stvoritelja, jer on stalno propitkuje ljudska srca i čita nam misli. Isto tako, ne možeš prevariti sve ljude koji žive oko tebe, jer niti oni nisu baš toliko luckasti. Na koncu, čini se da pokušavaš prevariti samog sebe. Ali koji je onda pravi smisao u zavaravanju jednog takvog

budalaša!?

P ostoji samo jedna istina. Više istina su jedna velika laž. R. Nahman iz Breslova ■

R. Baruh iz Mezbuša ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 17 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Realističan pristup

puta i nije razumio nije ništa manja od nagrade za onaj jedan put kad je

Pretpostavimo da ste student je-

učio i razumio.

šive i da ste frustrirani jer ne možete razumjeti Tosafos. Čini se da drugi

Kao što smo primijetili, moramo

bahurim uspijevaju u tome. Vi si mi-

imati bitahon (vjeru) i uključiti hišta-

slite, Što nije u redu sa mnom? Mora

dlus (trud). Sifrei musar bave se tom

biti da sam glup. Oni su svi pametniji

temom. Očigledno, B-žja beraha po-

od mene. Sa takvim stavom, možda

čiva na onome što čovjek čini, kao

ćete se pomiriti s time da ne mo-

što Tora kaže, "Hašem, tvoj B-g, bla-

žete naučiti Gemaru.

goslovit će te u svakom poslu koji tvoja ruka poduzme" (Pnz 14,29). I

Neki Tosafos su uistinu teški. Dije-

upravo je hištadlus – rad ruku – ono

lovi Gemare su teški, ali u svakom

u čemu je motivacija izuzetno va-

slučaju vi ih možete razumjeti. Jedan bahur jednostavno nije mogao razumjeti određene Tosafos i bio je očajan jer je to morao znati za behina (ispit). Pokušao sam mu ih objasniti i ponavljao to s njime dva sa-

Nitko nije bio ravan Gaonovoj ge-

žna.

■

nijalnosti. Iz nekog razloga, postoja-

Pravi hištadlus zahtijeva ispravnu

la je prepreka zbog koje on nije mo-

percepciju stvarnosti i realistično

gao razumjeti tu Gemaru, a Rav

razmišljanje. Stavovi "Ja to nikad

Chaim tu prepreku nije imao.

neću uspjeti" i "Ja nikada ne mogu pogriješiti" su nerealistični, kao što

ta. Napokon, stvar mu je postala

Mi možda ne znamo koja je pre-

jasnija i on je shvatio. Što se dogodi-

preka razumijevanju Tosafos. Ako

lo? Je li se njegov IQ odjednom po-

netko nešto ne može razumjeti na-

većao? Ne znam koja je bila prepre-

kon nekoliko objašnjenja, najbolje je

Čovjek se nađe duboko u dugo-

ka, ali to zasigurno nije bio nedosta-

to staviti po strani i tome se vratiti

vima. On može misliti, Osuđen sam

tak njegove inteligencije jer je na

nekoliko dana kasnije. Ali čovjek ne

na život u dugovima prema akviziteri-

kraju shvatio gradivo.

bi trebao o sebi misliti da je glup.

Gaon iz Vilne jednom je poslao po

Ponekad student bude frustriran

HaGaona Rav Chaima iz Volozhina.

jer učitelj naizgled favorizira neko-

Rekao je Rav Chaimu da nije taknuo

liko vrlo bistrih studenata s kojima

hranu tri dana jer se našao u slijepoj

može razmjenjivati informacije. To

ulici budući da nije mogao razumjeti određenu Gemaru. Gaon je zamolio Rav Chaima da prouči tu Gemaru i objasni mu.

Rav Chaim je rekao, "Kako bih ja mogao razumjeti Gemaru koju Rebe ne razumije?" Budući da je Gaon navaljivao, Rav Chaim je proučio Gemaru i re-

je nepovoljna pojava. Moj rebi je bio

gadol i godinama kasnije mi je rekao,

je nerealistično i svako ekstremno razmišljanje.

ma i na depresiju, ili može misliti, S vremenom će sve biti bolje. Oba stava su nerealistična. Realističan stav uzima u obzir moguće izvore prihoda i načine na koje je moguće povećati prihode, kao i načine na koje je moguće smanjiti izdatke.

"Ja sam pripremao šijur za tebe i za

Ako netko ne uspije u nečemu i

tvog havrusu." Iako sam bio zbilja

kaže, Ja jednostavno nisam te sreće,

polaskan time, mučilo me to što os-

malo je vjerojatno da će on unapri-

talih osamnaest bahurim nisu bili

jediti svoju situaciju. Ako netko ka-

uključeni.

že, Hajde da vidim zašto nisam uspio, on je naučio vrijednu lekciju. Tada

kao Gaonu kako ju je on razumio.

Mi moramo uložiti sav trud kako

Gaonovo lice zasjalo je radošću kad je

bismo razumjeli Gemaru, ali ako ne-

rekao, "Naravno! Očigledno je da je to

tko ne može shvatiti sve do osmog

pšat (značenje)!" te je poslao po hranu.

puta kada uči istu stvar, mora znati

Zamislite da ste se prijavili za po-

da nagrada za to što je učio sedam

sao i da ste odbijeni. Možete za to

Strana 20

može ispraviti svoju pogrešku i sljedeći puta učiniti bolje.

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

odbijanje okriviti onoga tko vas je

što je sve bilo uključeno u proizvo-

taj trud, to je zato što smo zadovolj-

intervjuirao. Možete se pokunjiti i

dnju i promociju tog proizvoda. Iz-

ni rutinom.

misliti da vas nitko nikad neće za-

gledalo je kao dobra ideja, no dobra

posliti. Ne postoji ništa što je više

ideja nije dovoljna. Bila je to bolna i

toksično za motivaciju od osjećaja

skupocjena lekcija, ali vrlo vrijedna.

bespomoćnosti. Jedan mladić kojeg sam poznavao bio je obeshrabren

Rutina

nakon prvog intervjua za posao i

Hajde da ponovimo. Do sada smo

nakon toga je ostajao u krevetu do 2

primijetili da su prepreke za moti-

sata poslijepodne, ne trudeći se da

vaciju nedostatak samopouzdanja,

se prijavi za drugi posao jer je osje-

lijenost i strah od neuspjeha. Postoji

ćao da će ponovno biti odbijen.

još jedna velika prepreka: rutina.

Možete se složiti da Toru doista treba smatrati svježom i novom te da vaša molitva treba biti iznova inspirirana svaki dan, ali ne možete to učiniti upravo sad. Jednom, kad budete imali više vremena, učinit ćete ono što je potrebno kako bi va-

ša molitva bila svježa umjesto da samo množite riječi bez razmišljanja o njihovom značenju. Možda će

Realistični pristup je pisati poslo-

Rutina je povezana sa lijenošću,

vam pomoći ako zapamtite Hilelove

davcu, zahvaliti mu na prilici koju

jer kada djelujemo prema navici,

riječi, "Ako ne sada, kada?" (Etika

vam je dao za intervju, te zatim za-

nema potrebe da ulažemo mnogo

otaca 1,14). Ako nastavite odgađati,

tražiti objašnjenje i reći da bi vam

energije. Većina svijeta funkcionira

to "jednom" možda nikad neće doći.

bilo od velikog značaja kada bi vam

na bazi rutine. Ne samo da ne tre-

Tako, trebate razmišljati, Ako to ne

onaj koji vas je intervjuirao objasnio

bate trošiti mnogo energije na dje-

učinim sada, onda to neću učiniti

zašto ste odbijeni. Trebali biste se

lovanje, već ne morate čak ni misliti!

nikada. Nikada, nikada, nikada!

također mentalno osvrnuti na inter-

Vi samo ponavljate danas ono što

vju i analizirati konverzaciju koju

ste činili jučer. Rav Chaim Shmu-

ste imali sa onim tko vas je intervju-

lewitz napisao je nekoliko eseja o

irao. Možda ćete shvatiti da se niste

opasnostima navike. Rutina vas

dobro izrazili pa zatim možete raditi na svojim govornim vještinama.

može držati u čvrstom stisku iz kojeg se teško osloboditi.

Možda ćete shvatiti da vaše sposob-

Kada je riječ o životu Tore, rutina

nosti nisu ono što se tražilo za tu

je ne-ne. Talmud je vrlo jasan o tome

poziciju ili da je tog dana također

da se tefila ne smije recitirati napa-

bila intervjuirana i osoba koja je

met. Način na koji mnogi ljudi mole

kvalificiranija od vas. Ako primije-

izostavlja mnogo toga čemu bi tre-

nite takav osvrt, možda ćete otkriti

Nikada je zastrašujuća pomisao i to

balo težiti. Potrudite se da uzmete

ono što vam je potrebno da unapri-

bi vas trebalo prodrmati tako da se

jedan stih iz psalama iz tefilos koje

jedite svoje šanse. To što niste us-

oslobodite svoje rutine. Morate raz-

molite svakog dana, proučite ga

pjeli doći na određenu poziciju ne

mišljati ovako: Ako svoju molitvu

nekoliko trenutaka uz neki od

znači da ste nesposobni i da nikada

danas ne učinim drugačijom no što je

komentara, a zatim razmišljajte o

nećete naći zaposlenje.

bila jučer, nikada to neću učiniti.

onome što ste naučili kada u molitvi

Realistično razmišljanje zahtijeva

izgovarate taj stih .

temeljito znanje iz područja za koje

Raši vrlo jasno kaže (Pnz 11,13) da

ste zainteresirani. Nejasna ideja nije

Toru moramo svakog dana smatrati

dovoljna. Prije mnogo godina bio

svježom i novom, kao da nam je

sam uključen u poslovni pothvat

dana upravo tog dana. Potrebno je

koji se pokazao kao sumorni pro-

mnogo truda da se razvije osjećaj da

mašaj. Nisam imao pojma o tome

je Tora nova. Ako ne poduzmemo

Godina 13 21Broj 17 Strana

To vrijedi također i za naše svakodnevne aktivnosti. Ako shvatimo da je rutina zamka, pokušat ćemo svaki dan učiniti jedinstvenim. Nikada može biti dobra motivacijska riječ. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Izučavanje

Pisane

Međutim, prevladava stajalište da

je za stjecanje mudrosti potrebno

Usmene Tore

izučavanje obojega: pisane i usmene tradicije, jer se jedno bez drugoga

Mikra i Mišna

ne može ispravno razumjeti.

Ove riječi koje ti danas nalažem bit će ti

Mnoga učenja pisane Tore jedno-

na srcu. Njima ćeš temeljito podučiti

stavno se ne mogu shvatiti ili se ne

djecu svoju i govorit ćeš o njima kada

može ravnati po njima bez usmene

sjediš u kući svojoj, i kada ideš cestom, kada liježeš i kada ustaješ!"

tradicije koja će ih rasvijetliti. Na

primjer, što se tiče rituala, imamo

--Pnz 6,6-9. PRVA METODA usvajanja Židovske mudrosti koju smo istraživali u ovoj knjizi bila je talmud, prevedena kao "učenje." Po čemu se ova današnja metoda – izučavanje pisane i usmene Tore - razlikuje od onoga što smo već naučili u vezi učenja?

Š’ma je osnovni iskaz Židovskog vjerovanja i monoteizma, i u prvom blagoslovu kojeg govorimo u Š’ma, čitamo uputu da riječi Tore moramo staviti na svoja srca, i da ih moramo temeljito podučiti (vešinantam) svojoj djeci. U učenju iz Talmuda citiranom na početku Rabi Jehošua ben Hananja koristi se malom igrom riječi zamjenjujući riječ vešinantam s vešlištam, čime se značenje retka mijenja u "i podijelit ćete ih na trećine." On potom zaključuje da čovjek treba učenje podijeliti na tri jednaka dijela: biblijski spis (pisana Tora), te Mišna i Gemara koje zajedno tvore Talmud (usmenu Toru). (Onda dolaze komentatori koji raspravljaju znači li to posvetiti trećinu svakog dana ili jedan od tri dana, ili čak jednu od tri godine, ovim temama.) Strana 22

stih koji je sastavni dio blagoslova Prvi spomen učenja na koji smo naišli bio je općenit, a ovdje idemo u detalje: Kako bismo mogli pristupiti tranformaciji o kojoj Tora piše, moramo provesti vrijeme u učenju kako pisane Tore (Biblije), tako i usmene Tore. Time što kaže da moramo izučavati obje, i usmenu i pisanu Toru, naše učenje iznosi političko stajalište. U vrijeme Drugog Hrama (između 530.g.pr.n.e. i 70.g.n.e.) vladala je podjela unutar Židovskog svijeta između farizeja, koji su pisanoj i usmenoj Tori davali jednaki značaj, i saduceja koji su autoritet pridavali samo pisanoj riječi (napose Mojsijevim knjigama). Nakon uništenja

nakon Š’ma: "Privezat ćeš ih kao ■ izznak na ruku svoju i kao totafot

među očiju svojih." Što će to privezati na svoju ruku? Tko? Kako? Kada? I što su uopće totafot? Nemamo nikakvu predstavu o tome bez usmene tradicije koja objašnjava pra-

ksu nošenja tefilina. Usmeni i pisani izvori također su nužni za razumijevanje onoga što je uključeno u Židovski zakon. Stih koji poziva na "oko za oko i zub za zub", na primjer, poticao bi zauzvrat na ubojstvo iz odmazde, kada u rukama rabina to ne bi bilo shvaćeno da se radi o novčanoj naknadi, a ne osveti. Naglašavanje

izučavanja

teksta

Drugog Hrama, zavladali su farizeji

kao duhovne prakse je karakteris-

i tako je rođen rabinski judaizam.

tičan Židovski element ovoga puta.

Mi smo dio te tradicije koja priznaje

Talmud to ovako izražava:

i usmenu i pisanu Toru. Barem ve-

Rav Josef reče: "Izučavanje

ćina nas. Sekta Karaita postoji još

Tore nadmašuje spašavanje

uvijek, uglavnom u Izraelu, i čine je

života." Rav, a neki kažu i

ljudi iz Iraka i Egipta koji tradicio-

Rabi Šmuel bar Marta, reko-

nalno (sve do današnjeg dana) pri-

še: "Izučavanje Tore nadma-

hvaćaju pisanu Toru kao svojeg

šuje izgradnju hrama." Rebi

vodiča.

reče u ime Rav Jichaka bar Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

Šmuela Bar Marte, "Izučava-

duhovnog uzidizanja danas jedno-

avljana da bi se njome odredilo koji

nje Tore nadmašuje poštiva-

stavno nije dostupan, dok je izuča-

dio polja treba ostaviti nepožnjeven.

nje svoje majke i svog oca."

vanje Tore u postpunosti dostupno.

Niz stvari koje se ovdje uspoređuju s izučavanjem Tore nije slučajan. Spašavanje života obično je as iz rukava u Židovskoj misli i praksi, budući da ništa ne smije stajati na

I nema većeg poštivanja roditelja

Prinos prvih plodova

nego da se postane čovjek koji utje-

Ponovljeni zakon 26,2. opisuje pri-

lovljuje najviše ideale koje bi oni za

nos prvih plodova: “Uzet ćeš prvo

nas poželjeli, a koje učimo iz Tore.

od svakog ploda zemlje koji ti urodi

PRAKSA

od Zemlje koju ti B-g tvoj daje, i stavit ćeš ih u košaru i otići na mjesto

putu čina spašavanja života. Izuča-

Primimo se malo učenja da vidimo

koje će B-g tvoj izabrati…“ Nije po-

vanje Tore nadmašuje ovo.

kako je usmena tradicija potrebna

stavljeno ograničenje za to koliko

za razumijevanje i izvršenje stihova

plodova će biti prineseno.

Hram je mjesto svetinje nad svetinjama, na kojem se ukazuje B-žja prisutnost. Izučavanje Tore to nadmašuje.

Tore. Molitvenik navodi Mišnu koja nam je određena: "Ovo su propisi za koje nije određena mjera: uglovi polja, prvi plodovi, hodočašće, do-

A poštivanje svoje majke i oca nije

bra djela, i učenje Tore." Mišna

samo jedna od Deset zapovijedi,

pojašnjava stihove Tore tako da ih

ona je također i primarna obaveza u

možemo iskoristiti, jedan po jedan:

području međuljudskih odnosa, jer naši roditelji su nam dali život. A

Uglovi polja

izučavanje Tore nadmašuje čak i

Levitski zakonik 19,9-11. kaže nam

poštivanje vlastitih roditelja.

da su uglovi polja (pe’a) određeni za

Zašto je izučavanje Tore rangirano čak i iznad uzvišenih statusa koje se pripisuju svakoj od ove tri kategorije prakse? Zato što kada izučavate Toru vi spašavate svoj vlastiti život jer se povezujete s izvorom istine i dobrote koja je sukus života. Hram više ne stoji, i time nam taj put do

siromahe: Kada vi požanjete urod svoje zemlje, ti nećeš žeti sve do ugla svog polja ili sakupljati pabirke svoje žetve. Nećeš do kraja obrati svoj vinograd ili sakupljati pale plodove svog vinograda, ostavit ćeš ih za siromahe i strance.” Nikakva konkretna mjera nije post-

Hodočašće Rajon znači biti viđen kao hodočasnik koji odlazi u Hram na tri zapovijeđena godišnja hodočašća, na blagdane Pesah, Šavuot i Sukot. Nije postavljeno koliko točno vremena hodočasnik treba provesti u Jeruzalemu, niti koliko žrtava mora

prinijeti. Dobra djela Rečeno je da Tora otpočinje činom dobrote (B-g odijeva Adama i Evu) i završava činom dobrote (B-g sahranjuje Mojsija). Nije postavljeno ograničenje niti kraj dobroti koju za života možemo učiniti onima koji su oko nas i onima koji su u potrebi, poput posjete bolesnicima, odijevanju golih i hranjenju gladnih.

Učenje Tore Učenje Tore je zapovijed, no koliko sati ili dana ili godina, to nigdje nije propisano. Sada kada ste učili malo Mišne i biblijskog teksta na kojem se zasniva, vratite se na početak i razmotrite što ste naučili. ■

Godina 13 23Broj 17 Strana

Strana 23

'Napadaju nas 11.000 puta u minuti, ali nisu probili nijednu kritičnu infrastrukturu' CYBERTECH :

Večenji list, 6.2.2020. Na konferenciji Cybertech Izrael je prezentirao dio mogućnosti više od 500 cyber kompanija koje djeluju u toj zemlji Nije se dogodio niti jedan uspješan cyber napad na naše kritične državne infrastrukture u prošloj godini - izjava je koja je proteklih dana odjeknula u svijetu kibernetičke sigurnosti. Država u pitanju je Izrael, vjerojatno jedna od rijetkih država na svijetu koja se može pohvaliti takvim podatkom, a autor izjave je Yigal Unna, glavni direktor Izraelskog nacionalnog Cyber direktorata. . Unna je na velikoj konferenciji Cybertech u Tel Avivu otkrio kako se u svijetu bilježi porast računalno-sigurnosnih incidenata ili cyber napada, a posebno je istaknuo "wiper" vrstu napada. Na konferenciji su sudjelovale i stručne sigurnosne službe iz Hrvatske, uključujući i ravnatelja SOA-e Daniela Markića, koji je održao i predavanje. - To su napadi dizajnirani za krađu informacija i bili su vrlo rašireni u 2019 godini, ali nedavno počeli viđati eskalaciju u napadima kreiranima za uništavanje informacija" . Posebno su na meti biznis kompanije, a i dalje su brojni

napadi ransomware, otmica domena te ranjivosti "nultog dana" i "prvog dana". Zato sve više kompanija ulaže u kibernetičku sigurnost kako bi se čim prije obranili u slučaju proboja. Jer kako stručnjaci sve više vole reći - nije pitanja hoće li doći do cyber napada, nego - kada. - Brzina je ime igre u cyberu. Izrael zato zauzima pristup koji se fokusira na ranjive kritične točke u informacijskim sustavima organizacija i brzom rješavanju propusta u sustavu. Naš je glavni cilj spriječiti mogućnost širokog napada na gospodarstvo - otkrio je Yigal Unna. Istaknuo je i kako je umjetna inteligencija novo bojište i da i napadači koriste te nove tehnologije pa tako postoji strah od toga da hakeri preotmu kontrolu nad autonomnim vozilima kojima upravlja umjetna inteligencija. Izraelski nacionalni Cyber direktorat djeluje proaktivno pa usko surađuje s brojnim tvrtkama u Izraelu kako bi im pomogli u smanjivanju sigurnosnih ranjivosti. U ovom dijelu Izrael se smatra vodećim u svijetu. .

- Najveća je prijetnja ono što se može i najlakše riješiti, a to je na razini svakog građanina, a zatim prema tvrtkama i državi. Najjača i najkvalitetnije je obrana ona koja je osnovana na dijeljenju informacija, inovacijama i okolišu koji podupire zajednički rad i suradnju aka-

glavni grad pustinjske regije Negev, ali zapravo i glavni grad za kibernetičku sigurnost obzirom da na istom mjestu dijelu i niz drugih kompanija i startupa koji razvijaju alate za kibernetičku sigurnost. Također u suradnji sa sveučilištem Ben Gurion, nazvanom prema prvom izraelskom premijeru Davidu Ben Gurionu. . demsko-vojno-državnog ekosustava - poručio je Unna. Zanimljivo je da u Izraelu njihov državni CERT (nacionalni Computer Emergency Response Team) ima i javni telefonski broj 119 za zaprimanje sumnjivih cyber aktivnosti. Na taj broj građani, ali i tvrtke mogu prijavljivati potencijalne napade hakera i smjesta dobiti stručnu podršku. Takvih prijava lani je bilo 8.600 od toga 4.415 ih otpada na prijave građana i poslovnih subjekata. A čini se da građani odgovorno koriste tu uslugu jer čak dvije trećine prijava je završilo kao stvarni računalno-sigurnosni incident. U Izraelu postoji i hitni broj 433 koji također služi za prijavu cyber napada, ali taj je u nadležnosti izraelske policije koja može provesti i daljnju istragu. Izraelski CERT sada ima sjedište u gradu Beer Ševa,

Na istoj konferenciji Cybertech Izraelska električna korporacija (državna kompanija zadužena za energetiku) otkrila je kako bilježi čak 11.000 cyber napada po minuti (podaci za 2019. godinu). - Napadi se mogu dogoditi bilo gdje i postaju sve sofisticiraniji, Svaka organizacija mora razmišljati o cyber obrani. Napadi su sve veći, a time se povećava i potreba za obranom - izjavio je umirovljeni general Yiftah Ron Tal, predsjednik uprave Izraelske električne korporacije.

Da su Izraelci pravi stručnjaci za kibernetičku sigurnost svjedoči i podatak da su tijekom Cybertech konferencije objavili kako su upravo potpisali ugovor za cyber osiguranje Olimpijskih igara u Tokiju. ■ .

Prije 142 godine rođen francuski automobilski pionir André Citroën Novi list, 5.2.2020.

mislilaca. Prodoran i sposoban, svoje je zamisli i invencije pretvorio u poslovni uspjeh, okrunjen vojnim narudžbama u Velikom ratu.

5. veljače 1878. rođen francuski automobilski pionir André Citroën André Citroën bio je francuski Židov miješanog nizozemskopoljskog podrijetla, u rodu s poznatim engleskim filozofom, logičkim pozitivistom Alfredom Julesom Ayerom.

Prvi model, Type A, ušao je u povijest kao prvi europski uistinu serijski proizvođen automobil, u dvije ih je godine proizvedeno čak 24.093. Najslavniji oglas u povijesti tvrtke zasjao je na Eiffelovom tornju, kasnije i službeno verificiran od stanovite irske pivovare kao najveći reklamni pano na svijetu.

Kao i kod drugih imućnijih židovskih obitelji onog vremena, trgovina, obrazovanje i umjetnički dar išli su ruku pod ruku. No, da život mladom Andréu ne bude lak pobrinuo se otac, samoubojstvom 1884. godine, kada je dječak imao samo šest godina. Usprkos tome završio je slavnu parišku École Polytechnique,

Page 24 Strana 24

školu političkih, vojnih i industrijskih moćnika, ali i filozofa i

Citroënova su svjetla ondje svjetlila sve do 1934. Istovremeno, Citroën se okrenuo i drugim kontinentima, specijalno opremljeni su kamioni tijekom dvadesetih i ranih tridesetih bili u poznatim akcijama

Divrej Tora

istraživanja Afrike i Azije. A sam se Citroën okrenuo svom životnom projektu, najnaprednijem automobilu na svijetu.

Zapravo, teško nam je danas shvatiti koliko je Traction Avant bio poseban kada je 1934. predstavljen. S neovisnim ovjesom, unitarnom konstrukcijom i prednjim pogonom, ovo je bio iznimno inovativan automobil, koji je voznim svojstvima pomeo svu onodobnu konkurenciju, ali i zahtijevao složen i dugotrajan razvoj, koji je doveo tvrtku do bankrota. Novi je vlasnik postala gumarska kompanija Michelin, a razočarani je André Citroën umro sljedeće godine, slomljena srca. ■

Godina 13

Broj 17