2-05 - Divrej Tora - Jitro 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 17

Zagreb, šabat 6. veljače 2021. - 23. švata 5781.

Broj 17

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Jitro

B’’H

Šabat Jitro Jeruzalem 16:41

17:55

Zagreb

16:49

17:56

mu pomagati u vođenju i

Rijeka

16:57

18:03

provedbi pravosuđa.

Split

16:53

17:57

Izraelci su se utaborili

Dubrovnik 16:48

17:52

nasuprot Sinajskog brda

Vinkovci 16:39

17:46

gdje im je rečeno da ih je

Sarajevo 16:44

17:49

B-g izabrao da mu budu

Doboj

16:48

17:52

B. Luka

16:47

17:53

Beograd 16:34

17:39

Novi Sad 16:35

17:41

Subotica 16:34

17:40

Zrenjanin 16:33

17:38

Niš

16:31

17:35

Beč

16:42

17:51

Frankfurt 17:08

18:19

skog brda. B-g se, praćen

Edison, NJ 17:03

18:14

grmljavinom,

"kraljevstvo svećenika" i "sveti narod". Narod odgovara, "Sve što je B-g rekao, činit ćemo".

dana

trećeg

mjeseca

Šestog

(sivana),

sedam

tjedana

poslije

Izlaska,

čitav se narod izraelski okuplja u podnožju Sinajmunjama,

valovima dima i praskom šofara, spušta na brdo i poziva

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

5:37

Najranije Talit

6:12

Nec Hahama

7:07

Najkasnije Š’ma

9:39

da

se

popne.

B-g

utorak 9.2.2021.

Alot Hašahar

Mošea

objavljuje

Deset

zapovijedi – zapovijeda Sarajevska Hagada

narodu

izraelskom

da

vjeruje u B-ga, da se ne klanja idolima, da ne iz-

(Šemot 18,1 - 20,23)

Zman Tefila

10:29

Hacot

12:11

Minha Ketana

15:08

Plag Haminha

16:11

Šekia

17:14

dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje

Cet Ha-kohavim

17:56

Mošeu da organizira upravu i suce koji će

Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim čudima koja je B-g izveo za izraelski narod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraelaca i dovodi sa sobom Mošeovu ženu i

govara Božje ime uzalud, da čuva šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči lažno i ne poželi tuđe imovine. Narod zavapi Mošeu da je objavljenje prežestoko za njih i ne mogu ga izdržati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese.■ Prevela Dolores Bettini



D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 18,1-12 Jitro, Mošeov tast, čuje "sve što se desilo" Djeci Izraelovoj i dolazi Mošeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina) dva sina, Geršomom i Eliezerom.

Moše, Aharon, i starješine primaju Jitroa s velikim počastima. Jitro

hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.

žele preobratiti.

Levi – druga alija – 11 p’sukim – 18,13-23 Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efikasnijeg sustava suđenja. Moše treba podučavati Narod onome što B-g od njih traži, a također treba na sebe preuzimati najteža pitanja i

Tora kaže da je Jitro čuo o stvarima,

najteže sporove. Ali glavninu dne-

došao se pridružiti Narodu (preo-

vnog sudovanja treba prepustiti

bratiti se na judaizam), i tada je Mo-

kvalificiranim pojedincima koji će

še krenuo govoriti Jitrou o svemu

biti zaduženi za grupe od deset,

što se dogodilo. Nije li nam Tora

pedeset, stotinu, i tisuću ljudi. Jitro

upravo maločas rekla da je on već

objašnjava da ovaj novi sustav ne

bio čuo o stvarima? Zar je Moše

samo da će olakšati stvari Mošeu,

samo ponovio ono što je Jitro već

već će i narod od njega imati koristi.

čuo? Naravno da čuti pripovijedanje o događajima izravno od Mošea Rabeinu svakako mora biti bolje od izvještavanja koje se čuje na CNN-u.

Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kažu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (možda i Matan Tori), onda se može posumnjati u njegov interes za preobraćenjem. Moše

"Sljedećeg dana…" Očigledno zna-

čenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaže da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je važna konstatacija da nema samo izgradnja Miškana važnu ulogu pri "ponovnom povratku životu nakon katastrofe Zlatnog teleta", već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.

ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i

Pogledamo li sveobuhvatno, vidimo

sve nevolje i probleme koji su zade-

da Paršat Jitro s njenim glavnim opi-

sili mladu naciju. O žeđi i gladi, o

som Matan Tore prethodi Mišpatimu

neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako

s njegovim svjetovnim, svagdaš-

je "teško biti Židov", Jitro bi mogao

njim, praktičnim zakonima. Pa ipak,

biti prihvaćen u Mošeov narod. I

na početku Jitroa nalazimo taj odlo-

tako je i bilo. Jitro je saznao sve i

mak s idejom iz Mišpatim koji ne

ipak je želio postati dijelom Židov-

slijedi redoslijed. A na kraju Mišpa-

skog naroda. Pod tim uvjetima, mi

tim nalazi se ostatak priče o Sinaju.

smo spremni prihvatiti one koji se

Dakle, što je zapravo prvo – uzvišena, duhovna dimenzija judaizma, ili

Strana 2

svakidašnji život. Možemo (i treba-

mo) na to gledati kao na jednu cjelinu.

Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid između događaja Izlaska i razdvajanja Mora s jedne strane, i ■Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’E-

lokim, da traži B-ga. Ono na što Jitro želi ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji vode parnicu, čime se treba pozabaviti prije nego li mogu tražiti spoznaju od B-ga. Taj intermezzo o građanskom pravu može nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan Tore. Slično tome, dereh erec kadma laTora.

Evo još jedan način na koji možemo sagledati "Jitro uvod" u Matan Tora.

Možda nam Tora govori kako da sami doživimo iskustvo Matan Tore u svojim vlastitim životima. Prijedlog koji nam daje je da "budemo poput preobraćenika". Gledajte na Židovski život na nov način. Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uzimajte stvari zdravo za gotovo. Pristupite svom

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

judaizmu onako kako je to Jitro

bajki tipa "bilo jednom prije mnogo

B-g kaže Mošeu da se Narod treba

učinio. Čak i ako ste Židov po

godina". Tora je živući vodič za nas,

"posvetiti danas i sutra". Relativno

rođenju, radite na tome da budete i

kojega treba neprestano iznova ot-

je lako posvetiti se na dan velikog

Židov po vlastitom izboru. B-g je

krivati. Svakoga dana, svaki Židov

čudesnog događaja Matan Tore. Iza-

dramatične priče o rođenju nacije

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

zov je svakome od nas da posveti-

stavio na čekanje, da bi nam dao da

iznova prima Toru. Danas smo iza-

mo sebe u mnogim "sutra" koji će

pobliže pogledamo osobu kojoj nije

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

uslijediti. Danima nakon čudesnih

Gora lebdjela nad glavom. Matan

jimo podno gore Sinaj željno išče-

događaja, veličanstvenih duhovnih

Tora bila je masovno preobraćenje

kujući B-žansku Objavu i danas se

doživljaja. U dane kada se naši ži-

skupina temeljenih na obiteljskom

obavezujemo B-gu kao što On to

voti vrate "u normalu". To znači biti

srodstvu koje postaju nacija. No

traži od nas. Danas je prvi dan os-

Židov. Mi posvećujemo svakodnev-

pojedinac je i nadalje važan. Ovo

tatka našeg života. Riječi Tore koje

icu. Stoga, ne postoji ništa što je za

možemo naučiti od Jitroa, poje-

učimo i po kojima živimo nikada ne

nas svjetovno.

dinca.

smiju postati banalne. One u našim

Šliši – treća alija – 4 p’sukim – 18,24-27 Moše prihvaća Jitroov prijedlog i odabire suce. Komentari ističu da su stvarne kvalifikacije sudaca koje je Moše odabrao bile "skromnije" od onih koje je Jitro preporučio. Teo-

retski, za suca bi se tražila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često puta se moramo zadovoljiti najboljim što možemo naći u društvu.

Moše ispraća Jitroa koji odlazi za Midjan (da preobrati svoju obitelj, kaže Raši).

R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6

očima trebaju izgledati kao da smo ih danas primili. Trebamo učiti Toru i vršiti micvot sa svježinom i entuzijazmom kao da ih po prvi puta doživljavamo. Ovo se dobro uklapa u "Jitroov model". Izazov je: Biti istinski Židov Tore čitavog svog života, sve godine života koje ti B-g daje, ali imati entuzijazam koji se češće nalazi kod preobraćenika i baalei t’šuva.

Hamiši – peta alija – 13 p’sukim – 19,7-19

nim "Sve što B-g kaže mi ćemo činiti". Moše potom kaže narodu neka

slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.

zabranjen. Ujutro trećega dana, na-

Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-

rod se sakupio u podnožju gore pra-

kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-

ćen nadnaravnim zvucima i prizori-

lova dolaze na Sinaj.

ma šofara, grmljavine, munja i di-

Zašto taj dan; tog dana je način na koji se priča priča. Tora nije knjiga Godina 14 3Broj 17 Strana

pi. B-g kaže Mošeu da ponovi upozorenje da se ne približava gori. da im kaže B-žje riječi.

Za to vrijeme, pristup gori bio im je

elova) stigoše u Sinajsku pustinju.

Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-

(i narodu), a oni odgovaraju glas-

vuot ujutro. Tora se sada vraća na

Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izra-

B-g silazi (recimo to tako) na Har

Moše potom silazi dolje k narodu

se tri dana priprema da primi Toru.

ponavljati… U trećem mjesecu po

19,20-20,14

Moše iznosi B-žje riječi starješinama

Ovdje započinje čitanje Tore za Ša-

Čuvena stvar, koju je vrijedno

Šiši – šesta alija – 20 p’sukim –

ma. B-g će govoriti Mošeu na takav način da će narod biti svjedok te izravne komunikacije. Kada Moše bude govorio, B-g će odgovarati "glasom" (a ne samo putem viđenja ili duhovne telepatije).

Ono što slijedi su Aseret HaDibrot, Deset zapovijedi. One se sastoje od 13 p’sukim koji sadrže 14 od 613 micvot Tore. Aseret HaDibrot se može promatrati kao konkretne micvot, a ujedno i kao "naslove poglavlja" za mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov je konkretno zabrana kidnapiranja, a šire, kategorija svih zabrana vezanih uz krađu – pljačke, provale, prijevare u poslovanju, vršenje pritiska na nekoga da proda nešto što zapravo ne želi prodati, pomicanje granične oznake ... i drugo).

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

S gledišta micve Prva zapovijed zvuči kao izjava koju B-g daje – možda uvodna napomena za ono što slijedi, no Rambam, Hinuh, i drugi vide je kao micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao da je Tora rekla: "Ti ćeš vjerovati u B-ga". Ako slijedimo Rambamov pristup, ova prva micva Tore zahti-

jeva od nas da vjerujemo u B-ga, da radimo na tom vjerovanju jačajući ga i eliminirajući svaku dvojbu koju možda imamo. Ova micva je stalan, dinamičan izazov da neprestano unapređujemo kvalitetu i snagu našeg vjerovanja.

Alija po alija

naglašava koliko je ozbiljna stvar

gorija, od kojih svaka sadrži i druge

biti lakomislen u vezi zaklinjanja);

povezane aktivnosti, obično s istim

(3) zaklinjanje da ćemo prekršiti

ciljem. Npr, sadnja je jedna od 39

Toru – npr. da će netko jesti svinje-

kategorija, a zalijevanje,

tinu. Takva je zakletva čim je izgo-

zivanje, gnojenje… su u službi rasta

vorimo isprazna jer se smatra da

bilja, te čine toladot sadnje.

smo prethodno (na Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti svinjetinu.

Stoga je ta zapovijed uzaludna i neučtiva upotreba B-žjeg imena; (4) zaklinjanje da ćemo učiniti nešto što je nemoguće – npr. da ćemo čitav tjedan ostati budni. Zajednički nazivnik tih vrsta uzaludnih zakletvi je da one sve "ponižavaju" upotrebu B-žjeg imena i prijetnja su nesmetanom funkcioniranju dru-

Druga zapovijed sadrži nekoliko

štva koje se često mora oslanjati na

zabrana vezanih uz idolatriju. Kon-

ozbiljnost prave zakletve.

kretno, ne vjerovati u druge bogove (ova micva uključuje zabranu ne vjerovanja – ateizam), ne praviti

idole, ne klanjati im se (čak i ako ne vjerujemo u njih), ne štovati idole na bilo koji način. Zapazite da se ova zapovijed bavi i mislima i postupcima.

Treća zapovijed zabranjuje da se

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u njoj je sadržana pozitivna micva da

se šabata sjeća kidušem, te zabrana svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

obre-

Peta je zapovijed poštivati svoje roditelje. Djedovi i bake, svojta, starija (ili možda najstarija) braća i

sestre, te učitelji, obuhvaćeni su njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje

roditelja

obično

se

smatra da se odnosi na ono što netko

čini

nasuprot

za

svoje

štovanju

roditelje,

(strahu

■

od)

roditelja, u što se ubraja ono što ne bi trebalo činiti jer bi to bio čin nepoštivanja.

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra antitezom vjerovanju u B-ga, budući da ubojstvo izravno negira stvaranje

ljudskog bića na Njegovu priliku.

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

Zapovijed broj 7 protiv preljuba

uključuje kiduš kada šabat započne,

zabrana je stupanja u odnos s

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

udatom ženom, ali kao "naslov

ne melahe podijeljene su u 39 kate-

poglavlja" ona nam također ukazuje na druge zabranjene odnose.

uzaludno zaklinjemo. To se definira kao (1) zaklinjanje u istinitost o nečemu što je očigledna istina i dobro je poznato – da je sunce vruće; (2)

zaklinjanje

kojim

poričemo

očiglednu istinu – da je mjesec načinjen od sira (zanimljivo, ovo se ne smatra lažju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije načinjen od sira. Samo onda kada je istina o nekoj stvari nepoznata koristimo se pojmovima laž i krivokletstvo.

Isprazna

zakletva

jednako je ozbiljna koliko i lažna, tako da je razlika među njima uglavnom teoretske naravi, no ovo nam

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je ranije spomenuto, izričito definira kao kidnapiranje, ali je također i naslov poglavlja mnogih micvot u Tori. Možda ih se sve može rezimirati kao ukazivanje da osoba koja krši te zapovijedi stavlja sebe iznad drugih ljudskih bića. Očito je koliko je to štetno po društvo, i za težnje pojedinca ka keduši.

Broj 9 je zabrana da se "lažno svjedoči". U ovoj micvi, kao i u mnogim drugima, možemo vidjeti koliko je B-gu važno, nazovimo to tako, da mi budemo u stanju funkcionirati kao društvo. Oboje, i zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i svjedočenje, neophodni su za utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju po-

vjerenje koje dajemo riječima jedni drugih, pogotovo kad su podržane zakletvom, te povjerenja koje polažemo iskazu dvojice svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo.

komentarori kažu da je taj zahtjev

načiniti nikakve izrezbarene ljudske

došao nakon prve dvije izjave, "Ja

likove (čak ni u svrhu umjetnosti);

sam…" i "Neće biti drugih…". Dru-

oni će podići žrtvenik i na njemu

protiv

gi sugeriraju da je B-g svih "Deset

prinijeti žrtve; ako žrtvenik bude od

način

izjava" prvo "izrekao" na nerazum-

kamena, njegovi kamenovi ne smiju

podvlači crtu tako da se fokusira na

ljiv način, a potom ih je počeo "iz-

biti obrađeni metalnim oruđem.

misaoni proces koji može dovesti do

nositi" jednu po jednu. Nakon dru-

Metalni pribor predstavlja mač, koji

svih vrsta grijeha. Kao dio "Velikih

ge izjave, Narod se uspaničio te tra-

skraćuje život; žrtvenik predstavlja

10" ona ukazuje na značaj misli pri

žio da im Moše govori ono što B-g

produljenje dana. Iz tog pravila pro-

sagledavanju cjelokupne situacije,

želi, tako da ne slušaju "B-žji glas"

izlazi običaj da se odstrani ili pre-

koja se obično sastoji od postupaka.

izravno. B-g se, nazovimo to tako,

krije nož za rezanje kruha tijekom

Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim –

složio s time, pod uvjetom da mi

"benšanja", jer se naš stol izjedna-

20,15-23

slušamo riječi proroka, s Mošeom

čuje s žrtvenikom. (Neki autoriteti

kao "glavnim" među prorocima, i da

kažu da se taj minhag primjenjuje

njegovo proroštvo – Tora – ima

samo tijekom tjedna, a ne na šabat.)

najveći autoritet.

Žrtveniku se ne smije pristupiti

Zapovijed

broj

priželjkivanja

na

10 neki

Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drži se podalje. Oni traže Mošea da im govori ono što B-g želi umjesto da

B-g kaže Mošeu da podsjeti Narod

izravno slušaju Njegov glas. Neki

da su čuli B-ga kako govori; da neće

Godina 14 5Broj 17 Strana

nedovoljno

čednim

stepenicama,

već se umjesto toga do njega treba popeti kosinom. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana obožavanja idola na isti način na koji služimo B-gu (Izl 20,5)

subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13) 37. Pravo krivnje: zabrana lažnog svjedočenja (Izl 20,13)

29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana služenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje žrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do žrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

38. Pozitivna je zapovijed dati milodar siromašnome među Židovima kao što Pismo kaže, Svakako ćeš otvoriti ruku svoju, itd. (D'varim 15,8); a učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, rastumačili su to ovako (Sifri ad. loc.): "Svakako ćeš otvoriti" – čak i mnogo puta [kada je to neophodno]. Kao što Pismo dalje kaže, tada ćeš ga poduprijeti, stranca i došljaka [što znači onoga koji je prihvatio sedam zapovijedi uvedenih za sve potomke Noahove – da imamo dužnost podupirati ga] da može živjeti zajedno sa vama (Va-jikra 25,35). A dalje piše, da brat tvoj može živjeti zajedno s tobom (isto 36). Čovjek treba dati prema onome što je primjereno za čovjeka u potrebi, i prema onome što mu nedostaje. Ako nema odjeće, treba ga odjenuti, i tako ga snabdjeti s drugim stvarima koje treba. Ako sredstva onoga koji daje nisu dovoljna, on mu treba dati koliko može; i čak i siromašan čovjek koji se izdržava od milodara ima dužnost da dâ milodar nekom drugom.

Siromah koji je srodnik ima prednost pred svima drugima.

Siromah u vlastitoj kući ima prednost pred siromahom iz njegova grada; a siromah iz njegova grada ima prednost pred siromahom iz drugoga grada – jer Pismo kaže, svakako ćeš otvoriti ruku svoju bratu svom, siromahu svom i čovjeku u potrebi u tvojoj zemlji (D'varim 15,11).

Ako netko spazi osobu bez novaca kako traži milostinju i odvrati svoj pogled od njega i ne da mu milostinje, on prestupa pozitivnu zapovijed i krši negativnu (vidi dio o zabranama §62). To je vrlo težak prekršaj, i taj se čovjek naziva podlacem, grešnikom i zlim čovjekom.

Naša je dužnost da budemo pažljiviji prema micvi o milodaru nego prema svim ostalim pozitivnim micvot: jer miStrana 6

lodar je posebna osobina Abrahamovih potomaka. Prijesto Židova nije valjano utvrđen, niti vjera istine može opstati, osim kroz milodare; jer Pismo kaže, Cion će biti izbavljen Sudom, i oni njegovi koji se vrate, milodarom (Ješajahu 1,27). Stoga ako je tko bez milosti, treba posumnjati u njegovo rodoslovlje; jer se okrutan manjak milosti može naći samo među neznabošcima, kao što Pismo kaže, oni su okrutni, i nemaju suosjećanja (Jirmejahu 50,42).

Svi su Židovi poput braće, međutim: kao što Pismo kaže, Vi ste djeca Vječnoga B-ga vašega (D'varim 14,1); a ako se netko neće smilovati na brata svoga, tko će se na njega smilovati? Kome da siromasi među Židovima podignu oči moleći za pomoć – neznabošcima koji ih mrze i progone? Zato njihove oči gledaju samo na njihovu braću.

Uz to, nužno je milodar davati radosnoga lica, sretno. Nikada ništa loše ne proizađe iz davanja milodara. Nitko ne postaje siromah dajući ga; kao što Pismo kaže, djelo će pravednika biti mir (Ješajahu 32,17). Nužno je riječima smiriti i razvedriti siromaha, a zabranjeno je koriti ga ili podizati glas na njega vičući, jer njegovo je srce slomljeno. I jao onome koji posrami siromaha.

Ako čovjek primora (nagovori) druge da daju milodar, njegova je nagrada veća od nagrade onoga koji daje. I tkogod postupa suosjećajno, prema njemu će se ophoditi sa suosjećanjem; kao što Pismo kaže, On će ti iskazati milost i suosjećat će s tobom, i umnožit će te (D'varim 13,18) .

A u vezi oslobađanja ljudi iz zazočeništva, nema veće vjerske dužnosti od te. Tko god odvrati svoje oko od toga krši mnoge pozitivne i negativne zapovijedi.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 15 – Blagoslovi za druge prilike Svaki blagoslov (vidi 6,3) mora započeti riječima: "Blagosloven si Ti, HAŠEM, B-že naš, Kralju svijeta ..."; vidi 5,1 i 214,1. Zabranjeno je govoriti nepotreban blagoslov (215,4).

Ako se kaže neodgovarajući blagoslov, nakon njega odmah treba reći "Blagosloveno da je Ime Njegovog slavnog kraljevstva u sve vijeke"; ako su samo neodgovarajuće izrečene riječi "Blagosloven si Ti, HAŠEM", trebu ih dovršiti s "poduči me svojim zakonima" (Ps 119,12; vidi 206,6). Ako je moguće, blagoslov se treba izgovoriti čujno, i može ga se izreći na bilo kojem jeziku (206,3). Ne smije se kazivati nepokrivene glave (vidi 74,2), neopranih ruku ili u nazočnosti golotinje (8,10; 206,3). Čovjek koji čuje da netko drugi govori blagoslov mora reći "Amen".(vidi 6,4 i 198,1), osim ako je osoba koja izgovara blagoslov nevjernik ili ga govori bez potrebe, bez namjere ili neispravno; vidi 215,2-4. U vezi slučajeva kod kojih se "Amen" kaže nakon vlastitog blagoslova vidi 215,1 i 236,4.

Blagoslov "... Koji je izveo čudo na ovom mjestu" se kaže kada se, po prvi put u 30 dana (218,3; 224,13), ugleda mjesto na kojem je bilo učinjeno čudo za židovski narod (218,1 - 3) ili za konkretnu osobu (vidi 218, 2,7-8; 224, 3). Slično tome, čovjek kaže blagoslov kada ugleda mjesto na kojem je učinjeno čudo za njega ili za nekog od njegovih predaka ili učitelja, ili kada vidi osobu za koju je učinjeno čudo (218,4-6), pogotovo ako je čudo uključivalo i nadnaravni događaj; vidi 218,9. Blagoslovi se također kažu kada se ugledaju mjesta na kojima su ustanovljene ili ukinuGodina 14 7Broj 17 Strana

te dobre ili zle ustanove (vidi 224,14. 10-11) te kada se ugleda grobove (vidi 224,12). Čovjek koji je putovao preko oceana ili pustinjom (ili bio na nekom drugom opasnom putovanju, vidi 219,7), ili koji je pušten iz zatvora ili koji se oporavio od opasne bolesti (vidi 219,8), kaže blagoslov "... Koji mi je darovao sve dobro" (219,1-2), ako je ikako moguće u roku od tri dana (219, 6). Za druge vrste situacija kada je jedva izbjegao opasnost, blagoslov se kaže bez spominjanja B-žjeg imena (219, 9). Blagoslov treba kazati u nazočnosti deset odraslih muškaraca Židova; običaj je kazati ga nakon čitanja Tore (vidi 219, 3). U vezi kazivanja blagoslova za drugu osobu vidi 219,4-5.

Osoba koja je usnila loš san trebala bi pričati o tome trojici prijatelja; te bi i on i oni trebali reći da san ima dobro tumačenje (220,1). On također može izreći posebnu molitvu za vrijeme svećeničkog blagoslova ili prilikom ponavljanje posljednjeg blagoslova u Šemone Esre (130,1; vidi poglavlje 7). Učinak lošeg sna može se poništiti ako naredni dan postite; to se može činiti čak i na šabat (220,2). Čovjek koja čuje vijest koja je dobra samo za njega kaže blagoslov "...

Koji nas je uzdržao na životu ..."; a ako je dobra i za druge, kaže "... Koji je dobar i čini dobro" (222,1). Ovi se blagoslovi također kazuju kad padne kiša nakon sušnog perioda (vidi 221,1-2), nakon rođenja djeteta (vidi 223,1) ili kada se stekne velik novi imetak (vidi 223,3-6). Za novu odjeću, konkretno, vidi 223,4.6; za blagoslov kad dijete postane odrasla osoba vidi 225,2. Osoba koja čuje loše vijesti kaže blagoslov "... istinski Sudac" (222,2); on ga mora izgovoriti iskreno i od srca (222,3). U vezi

primjera događaja koji imaju dobre i loše posljedice pogledajte 222,4 i 223,2. "... Koji nas je uzdržao na životu ..." također se kaže za događaje koji se rijetko događaju - na primjer, kada vidite voljenu osobu nakon dulje odsutnosti (vidi 225,1-2), ili kada vidite ili jedete voće koje je samo ponekad dostupno (vidi 225,3-7) ili na blagdan.

Blagoslovi se također kažu kada vidite neobične stvari, kao na primjer vrlo velike skupine ljudi ■ (vidi 224,5); učenjake (vidi 224,6-7); kraljeve (vidi 224,8-9); fizički neobične ljude ili životinje (koje niste vidjeli 30 dana; vidi 225,8-9); ili neobično lijepe ljude, životine ili biljke (vidi 225,10). Poseban se blagoslov kaže kada u proljeće cvjetaju voćke; vidi 226,1.

Blagoslove "... Koji čini djelo stvaranja" i "... Čija moć i sila ispunjavaju svemir" kaže se za pojave poput kometa, potresa, grmljavine, munja i velikih oluja (227,1-3). Prvi se blagoslov također kaže kada ugledate velike rijeke, mora, oceane, planine, doline ili pustinje (vidi 228, 1-3), kao i kada ugledate sunce prve srijede ujutro nakon proljetnog ekvinocija svake 28. godine, u znak sjećanja na stvaranje Sunca (vidi 229,2). Posebni se blagoslovi kazuju kada ugledate ocean (228,1) ili dugu (229,1, no dugu se ne bi trebalo dugo promatrati). Čovjek treba zahvaliti za stvari koje su se već dogodile i moliti se da budući događaji izađu na dobro (vidi 230,1-2); trebao bi se priviknuti da kaže da je sve što B-g čini na dobro ■ (230,5). Sve aktivnosti i poslovi čovjeka moraju se obavljati u službi B-gu; kada se brine za zadovoljavanje svojih potreba, treba to činiti da bi sebi omogućio da služi B-gu (231,1). ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane pažnje da se drži Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne pažnje, griješio u određenim stvarima. Tora nam kaže da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro.

Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođenje civilnih službi … No to je laž, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je dobro bilo njegovo znanje o tome. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju?

S kim se slažete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe.

Mošeov obiteljski život Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu.

• Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska?

• Je li se Moše razveo od Cipore?

• Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju?

Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila je diplomatska misija, bez ikakve Strana 8

nakane za preobraćenje. Ostali se komentatori ne slažu s time.

• Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere?

• Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja?

Delegirati ili ne

• Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe pri čemu ste imali mnogo različitih zadataka za izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne?

• Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti?

• Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaže Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrži za sebe i zašto?

Moše i mješoviti brak

Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast ( ‫)חע‬. Je li moguće da je Moše oženio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja: • Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora?

• Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili je nastala nakon primanja Tore?

• Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj palači, do koje je mjeri poznavao i poistovjećivao se s Djecom Izraela?

Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju?

Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate razlike? Što vam to govori o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama?

• Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini?

Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traže?

Slažete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ‫ )אנשמ חמל‬značajka koja se pojavljuje na oba popisa?

B-žje građansko pravo/zakon Jedno od obilježja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe božanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao njegovu poželjnost.

• Mislite li da je moguće da je ■ Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Zašto bi jedna takva ideja mogla izmaknuti Mošeu?

• Koje su prednosti božanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga možemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od države? ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dvije vrste slušanja Mošeov tast, Jitro, pridružuje se

tilo sluha uključeno je uvijek, čak i

židovskom narodu u pustinji, savje-

kad spavamo - zato nas budilica

tuje Mošea o najboljem načinu slu-

može probuditi. No, čuti nešto na

ženja i suđenja ljudima – usposta-

dubljoj razini zahtijeva izbor. Čuti

vljanjem hijerarhije posrednika – te

ono što ljudi zaista govore, ono što

se zatim vraća kući u Midjan. Moše

događaji uistinu znače - zahtijeva

je dovoljno ponizan da posluša sa-

izbor, fokus, uključivanje naše pa-

vjet svog tasta te je zbog toga blago-

žnje, otvorenost da slušamo, poniz-

slovljen.

nost. To se ne događa samo od sebe.

Međutim, glavna tema ove parše su Deset zapovijedi. Iako većina

Ljudi mogu govoriti, a mi može-

prikaza prikazuje ploče Saveza sa

mo ostati slijepi za njihove potrebe.

zaobljenim vrhovima, Talmud kaže

Djeca mogu plakati, a mi možemo ■

da su one zapravo bile kockaste s

ostati neosjetljivi na njihovu bol.

riječima koje su prolazile kroz njih,

Život može staviti pred nas neke

s jedne strane na drugu, tako da su se mogle vidjeti s obje strane. To zahtijeva dva specifična čuda. Prije

svega, da slova s druge strane ne izgledaju naopako, a zatim i da slovo sameh, koje izgleda kao 'o' bude izbjegnuto u sredini.

Vjerujem da postoji velika razlika između onoga što je Jitro čuo i onoga što su ostali čuli. Postoje dvije

vrste slušanja. Jedno je površno slušanje riječi, akcija, okolnosti i detalja. Drugo je slušanje sadržaja.

za svoj židovski narod. I on je došao..."

Egipat je bio najveća civilizacija svoga vremena, a tokom perioda od 10 mjeseci u potpunosti je bačen na

Postoji velika razlika između onoga što je Jitro čuo i onoga što su ostali čuli

To je bio međunarodni događaj i, čak i bez Twittera i Facebooka, Jitro nije mogao biti jedini koji je čuo što se dogodilo. Zašto je onda on izdvojen?

Godina 14 9Broj 17 Strana

ćati, a mi možemo ne primijetiti njeno postojanje... jer istinsko slušanje zahtijeva nešto od nas.

to nešto na što mora obratiti pozornost - i zato je došao i priključio se židovskom narodu. I to je razlika.

Istinsko slušanje zahtijeva odgovor.

Ako si čuo, ako si doista 'čuo', ti ćeš odgovoriti. Ako nisi odgovorio,

znači da još nisi ni čuo...

šavale jedna za drugom - i Crvenim je preostalo.

božanska duša može nam se obra-

To ga je dotaknulo. On je znao da je

koljena pošastima koje su ga zademorem koje je progutalo sve ono što

previdjeti njihovo značenje. Naša

Jitro je 'čuo' ono što se dogodilo.

Ovotjedna parša započinje riječima "A Jitro je čuo sve što je B-g učinio

događaje, a mi možemo potpuno

Šabat šalom ■ Kad dijete plače, svatko može čuti buku. Ali tko čuje bol, tko čuje po-

Prevela Anja Grabar

ziv na djelovanje? Kada nam se obraća odrastao čovjek, mi čujemo njegove riječi. Ali čujemo li njegove osjećaje? Povezujemo li se s dušom koja se ispruža prema nama? To je pravo 'slušanje'. Naše površno osjeStrana 9

Rabbi David Stav:

Zagonetka idolopoklonstva "Deset zapovijedi" su ključni dio

primili tamo bile su dvije ploče sa

Tore u kojem čitamo o povezanosti

zakonima u koje je bilo uklesano

Hašema i čovjeka i u kojem čovjek

tzv. Deset zapovijedi.

prima direktne upute od Hašema što mora činiti, a od čega se uzdržavati.

Prvo mjesto u Tori na kojem se su-

zapovijedi duže od ostalih?

Da bismo to ilustrirali, možemo analizirati drugu zapovijed koja se

Te zapovijedi služe kao kratak

osvrće na štovanje idola i stvorenja:

pregled cijele Tore. Analizirajući ih,

"Ne pravi sebi lika ni obličja ničega

htio bih se osvrnuti na nešto vizu-

što je na nebesima iznad, na zemlji,

alno, što se može činiti tehničkom

ili u vodama ispod zemlje. Ne kla-

srećemo s nečim sličnim jest u opisu

njaj im se niti im služi..." (Izlazak

stvaranja Adama. Znamo da ta pri-

20,3).

ča nije imala sretan kraj. Adam i njegova žena su pali, jedući sa stabla spoznaje dobra i zla sa kojeg im je zapovjeđeno da ne jedu. Taj je grijeh rezultirao strašnom kaznom. "Svoju ćeš djecu rađati u boli... Svoj kruh jesti

ćeš

u

znoju

lica

svoga,"

(Postanak 3, 16-19) i drugo. Što će se sada dogoditi? Je li treba-

Zašto je Tori toliko važno suprotstaviti se služenju idola? Što ljude privlači toj praksi i zašto proroci ne uspijevaju u svojoj misiji?

Da je željela, Tora je jednako tako mogla proširiti i zapovijedi o krađi ili ubojstvu. Postoje i zabrane protiv nanošenja štete mladima i starima, ■ bolesnima i zdravima, itd. Pa ipak, kada je riječ o idolima, Tora uvelike ide u detalje, opisujući što ne smijemo činiti i koje rituale ne smijemo provoditi, dok se zapovijed o za-

lo čovjeku još jednom dati zapovije-

brani zločina ubojstva sastoji od

di? Hašem je odlučio da vrijedi po-

samo dvije riječi. Kako razumjeti taj

kušati. Uistinu, davanje Tore na Sinaju, kada se Hašem otkrio cijelom narodu, postalo je jedan od glavnih događaja u povijesti ljudskog roda. Veliko blago koje smo

stvari. Nemoguće je ne primijetiti

kontrast?

da je prvih pet zapovijedi osobito

Tora jasno daje do znanja svoj

dugo, dok je većina ostalih kratka,

oštar stav prema takvim djelima.

poput "Ne ukradi", "Ne počini zlo-

Nakon svega, na početku knjige

čin ubojstva", i sl. Zašto je prvih pet

Berešit, tekst snažno ustaje protiv krvoprolića: "onaj tko prolije krv svog bližnjeg... njegova će krv biti prolivena, jer čovjek je stvoren na sliku B-žju." (Postanak 9,6) Za svako ljudsko biće smatra se da nosi u sebi božansku iskru, i povreda čovjeka je također i povreda protiv B-ga. Nema većeg izraza prijezira od ubojstva. Ipak, još uvijek se pitamo zašto su ovdje upotrijebljene samo dvije riječi, dok su dugačka tri stiha posvećena zabrani štovanja idola.

Istina je i da to pitanje možemo proširiti na gotovo sve proročke

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Zagonetka idolopoklonstva

knjige koje su većinom posvećene

stva je naglašena jer je čovjekova

tome da se suprotstave štovanju

prirodna sklonost da bude privučen

idola.

materijalnom svijetu gdje osjeća

Kada uči Bibliju, svaki mladi čovjek mora se zapitati: "Ove knjige

ugodu i toplinu, čak i ako zna da je to zabluda.

sve izgledaju isto. Većinu vremena,

Svi znaju da su ubojstvo, krađa i

proroci su govorili ljudima da ne

preljub nemoralna djela, tako da te

upadnu u zamku štovanja idola, a

zapovijedi nije potrebno proširivati.

ljudi su to gotovo uvijek činili. Za-

Tijekom stvaranja, svijet je trebao

što je Tori toliko važno suprotstaviti

naučiti da su ljudi stvoreni na sliku

se služenju idola? Što ljude privlači

B-žju i to je razlog zbog kojeg se te

toj praksi i zašto proroci ne uspije-

stvari govore od tada pa nadalje.

vaju u svojoj misiji?"

Ljudi su nastavili ubijati, ali oni više ne pokušavaju opravdati ubojstvo kao moralni čin. Tora razumije

Ne pravite idole — koji odišu kulturom nemorala — i stavite razum ponad svega ostaloga

da nije dovoljno da čovjek samo shvati da je određeno djelo zabranjeno. Čovjek mora također razviti svoje emocije i maštu kako bi mogao stvoriti povezanost sa svijetom

razuma.

Stoga se čovjek mora boriti protiv onih koji iznose netočne tvrdnje.

Tora razumije da će gorka bitka

Izgleda da sve započinje ovdje, u parši Jitro. Ljudi su zavedeni svojim očima, a ne nužno svojim mislima.

Sve od Adamovog grijeha, zabranjeno voće opisano je kao "zamamno

protiv štovanja idola također umanjiti i stopu ubojstava. Svijet idola i lažnih bogova je svijet u kojem čovjekova fizička strana preuzima kontrolu nad razumom i moralom.

za oči". Tora razumije da je najveći

Vrlo često se pitamo, kako bi dos-

izazov s kojim će se ljudi suočiti u

tojanstvena osoba ikada mogla po-

životu upravo jaz između onoga što

činiti djela za koje svako dijete zna

njihove oči vide i onoga što im

da su užasna. To je poruka Deset

zdrav razum govori.

zapovijedi: ne pravite idole—koji

Možemo pretpostaviti da mnogi idolopoklonici razumiju da nijedan kip nije mogao stvoriti naš fenomenalni svijet. Međutim, lakše se povezati sa takvim objektom, nego

odišu kulturom nemorala— i stavite razum ponad svega ostaloga. ■ Prevela Anja Grabar ■

sa nevidljivim i nedodirljivim Bićem. Zabrana protiv idolopoklonGodina 14 11 Broj 17 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Dokaz B-žjeg postojanja i uzdizanje prema Nebu U paraši od ovog tjedna, parašat Jitro, u Izlasku 20, čitamo prvu od dvije verzije "Deset zapovijedi" koje se pojavljuju u Tori. Naziv "Deset zapovijedi" zapravo je pogrešan naziv, budući da su na hebrejskom ti tekstovi poznati kao Aseret Hadibrot.

Zbog toga ih često nazivamo Dekalogom, što znači Deset izjava, nomenklaturom koja je bliža izvornom hebrejskom. Prema babilonskom učenjaku Saadiji Gaonu (u. 942), naziv "Deset zapovijedi" također je neprimjeren, jer je svih 613 zapovijedi uključeno u Deset izjava.

Prva od Deset izjava, Izlazak 20,2, glasi: "A'no'hi Hašem E'lo'ke'ha a'šer ho'ce'ti'ha me'erec micrajim mi'bejt a'vadim," Ja sam Vječni, B-g tvoj, koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Iako neki komentatori tvrde da ova prva izjava odražava zapovijed da se vjeruje u B-ga, drugi se ozbiljno ne slažu s time. Oni tvrde da ova izjava nije zapovijed, već samo potvrda povijesnog događaja - Izlaska iz Egipta. Navode rabine iz Talmuda koji tvrde (Brahot 33b): "Hakol bi'dej ša'majim huc mi'jirat ša'majim," Sve je u rukama Nebesa B-g može prisiliti čovjeka da učini

bilo što - osim da vjeruje u Njega.

Jer ako je vjera u B-ga iznuđena, to nije vjera. Vjerovanje mora izroniti iz osobne želje i proizaći iz slobodne volje.

Iako mnogi vole govoriti o "dokazima" postojanja B-ga, po mom mišljenju, židovstvo zapravo ne potiče ovu intelektualnu vježbu, jednostavno zato što ograničeni ljudski um zapravo ne može shvatiti Beskonačno. No, mada možda ne postoje nikakvi "krajnji" dokazi o postojanju B-ga, sigurno postoji vrlo velik broj indicija i obilje dokaza o postojanju B-ga. Doista, postojanje B-ga se vrlo uvjerljivo može dokazati u mnogim područjima.

Postoji poznata i fascinantna "Pascalova oklada", argument koji je formulirao Blaise Pascal (u. 1662.) u kojem jezuitski mislilac raspravlja da ako osoba vodi pravedan život i na kraju svojih dana otkrije da je bila u krivu - i da B-g ne postoji, što je time izgubila? Ali ako osoba vodi nevjernički i nepravedan život, a na kraju svojih dana otkrije da je bila u krivu, onda je u velikoj nevolji! Drugim riječima, prema Pascalu: Osigurajte se od gubitka. Budite vjernik!

Kada Židovi govore o B-gu, mi ne govorimo često o "znanju" o B-gu, već o "vjeri" u B-ga. Rabbi Joseph Albo (španjolsko-židovski filozof i teolog (oko 1380.– oko 1444.) napisao je u svom Sefer HaIkarim, 2,30: "Ilu j'dativ he'jitiv" - Da znam B-ga, bio bih B-g! – Snažno podvlačeći intelektualna ograničenja ljudskog uma. Zato Židovi kažu: "Ani ma'amin", vjerujem u B-ga. "Vjerovanje" podrazumijeva sumnju, nedostatak sigurnosti i konačnosti. To je "vjerovanje unatoč nedostatku dokaza" što čini vjerovanje u B-ga toliko intrigantnim, a ljudi bivaju nagrađeni ■ za napore da postignu vjeru. Mi Židovi propitujemo ljude, jer propitivanje dovodi do rasta, i postavljanje izazova rezultira većim shvaćanjem.

Kao što sam prethodno naznačio, postoji mnogo naznaka o B-žjem postojanju, a u raspravi o postojanju B-ga, uvodna izjava Dekaloga je neprocjenjiva. I kada se dokazi ispitaju u cjelini, oni tvore snažan i uvjerljiv dokaz o postojanju B-ga.

"Ja sam Vječni B-g tvoj, koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva." Prije svega, ovaj tekst tvrdi da oni koji žele poznavati B-ga, moraju proučavati židovsku povijest - jednostavno proučavati židovsku povijest! Čak i površni pregled židovske povijesti ističe neizbježni zaključak da B-g postoji. U razgovoru između pruskog kralja Fridrika II i danskog diplomata grofa Reventlowa (18. stoljeće), kralj je zatražio jedan dokaz o postojanju B-ga koji još nije opovrgnut. Grof je odgovorio: "Židovi, vaše veličanstvo, Židovi."

U osnovi, svi se moramo zapitati: "Kako je moguće da je naš narod preživio - bez obzira na sve?" U svakoj generaciji ustaju da nas unište, a

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

mi smo ipak preživjeli! Još uvijek smo ovdje! Egipćana, Babilonaca, starih Kineza, starih Rimljana, najmoćnijih i najnaprednijih starih naroda više nema, a Židovi ipak opstaju! U svakom pojedinom naraštaju bili smo pred ponorom uništenja, a opet smo opstali. Može li B-žji prst i sudjelovanje Svemogućeg u opstanku židovskog naroda biti očitije? Ne samo da je opstanak Židova iznad racionalnog shvaćanja, čini se da narod Izraela igra središnju ulogu u čitavoj ljudskoj povijesti. I danas vidimo da se ogroman postotak glavnih rasprava Ujedinjenih naroda tiče Izraela, a time i Židova. Kako je moguće da ovaj demografski beznačajan i brojčano tako malen narod igra tako istaknutu ulogu u svijetu?" Ne možemo a da ne zaključimo da su Židovi vrlo poseban narod i da Svemogući doista upravlja njihovom sudbinom.

Odmah nakon Deset zapovijedi, na kraju parše, Tora daje formulu ljudima kako da dosegnu nebo.

U Izlasku 20,24 Tora kaže: "Napravi mi žrtvenik od zemlje i prinesi na njemu svoje žrtve paljenice i žrtve svoje mirotvorne, ovce svoje i goveda svoja!"

Mizbeah adama – žrtvenik od zemlje, jedini je dio Šatora sastanka koji se spominje prije samih uputa za izgradnju Šatora koje se nalaze u parši Teruma (Izlazak 27,1-8). Žrtvenik od zemlje nalazio se izvan samog Šatora sastanka, u dvorištu, i koristio se za prinošenje životinjskih žrtava. Drugi, mnogo manji žrtvenik, zvan Zlatni oltar – mizbeah ha'zahav, nalazio se u Šatoru i koristio se za žrtve od tamjana koje su često pratile životinjske žrtve.

Iako je žrtvenik u Hramu koji je Solomon izgradio 486 godina kasnije u Jeruzalemu bio od kamena, kamenje za Solomonov Hram moGodina 14 13 Broj 17 Strana

Dokaz B-žjeg postojanja i uzdizanje prema Nebu

ralo je biti rezano na prirodan način, bez korištenja metalnog oruđa.

Legenda kaže da je to kamenje rezao poseban crv – šamir. Kamenje tog oltara predstavljalo je zemlju i pijesak žrtvenika iz Šatora sastanka. Da bi se žrtvenik od zemlje mogao prenositi od mjesta do mjesta, on je imao drveni okvir prekriven bakrom koji se zatim punio pijeskom.

Raši citira Talmud u Zevahim 58a, gdje se kaže da je žrtvenik u Šatoru sastanka morao biti postavljen direktno na zemlju, a ne na platformu ili stalak, tako da bi bio direktno povezan sa zemljom.

Da'at Sofrim ističe da u opisu žrtvenika piše da je to 'žrtvenik od zemlje' te da činjenica da je bio načinjen od zemlje podcrtava skromnost duhovne službe koja se zahtijeva od ljudskog bića. Primarni sastojak žrtvenika – zemlja, također je trebala služiti kao produžetak zabrane pravljenja idola i štovanja bilo kakvih oblika od zlata ili srebra.

Tako je najviša razina službe, žrtve prinošene samom B-gu koje su približavale ljude Svemogućem, zahtijevala najveću moguću jednostavnost. Zato je izbor pao na žrtvenik od zemlje i pijeska. Jedini razlog zbog kojeg je struktura bila prekrivena bakrom jest da bi se žrtvenik mogao prenositi i da bi mogao služiti kao posuda za zemlju. Bakar je samo ljuska, a srž žrtvenika čine zemlja i pijesak od kojih su načinjeni i sami ljudi (Postanak 2,7).

Da'at Sofrim dodaje još jednu dimenziju značenja žrtvenika od zemlje. Kao što je rečeno u Deset zapovijedi, Židovima je zabranjeno praviti bilo kakve slike ili obličja sunca, mjeseca ili bilo čega što je na

nebesima ili u morima. B-g, prema rabi Hirschu, kaže da Židovima nije dano da nebeske stvari spuštaju na zemlju, već da sve zemaljske stvari uzdignu do Njega… "Žrtvenik koji ćete Mi izgraditi predstavljat će zemlju uzdignutu do B-ga kroz ljudska djela."

Ovdje vidimo kako se judaizam temeljito razlikuje od kršćanstva.

Judaizam pokušava uzdići čovjeka ka B-gu. Kršćanstvo pokušava spustiti B-ga među ljude. To se odražava u ideji "B-žjeg Sina," te u mnogim ikonama i idolima koje nalazimo u katoličkim molitvenim domovima. Rane kršćanske crkve namjerno su uvele mnoge poganske ideje kako bi se pogani bolje osjećali u svojim novim duhovnim okvirima. Žrtvenik od zemlje služio je da nas pouči da samo kroz iskrenu skromnost Židovi mogu postati duhovniji i bliži B-gu. Duhovni odnosi ne postižu se kroz raskoš, pompozno isticanje srebra i zlata, već kroz jednostavnost, kroz prirodne elemente zemlje i pijeska koji nisu bili oskvrnuti dodirom metala. Žrtvenik od zemlje treba nas podsjećati da smo nastali od praha zemaljskog, te da iskrene duhovne odnose uspostavljamo – ne dovodeći nebo na zemlju, već uzdižući zemlju prema nebu.

■ ■ Neka biste bili blagoslovljeni!

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi Jitro je jedna od najzagonetnijih

Jitro nije impresioniran samo ču-

kom pristupu stvarima. Možda je

ličnosti koje se pojavljuju u Tori. U

dom uništenja egipatskog tlačitelja,

zbog toga tako pozitivno na njega

Jitroovom životu ima mnogo Jitroa,

već i metodom uništenja koje je

djelovala kazna mjere za mjeru

a možda je to i razlog zašto su nas

čudo demonstriralo.

Faraonu i njegovoj egipatskoj hordi.

rabini podučavali da je on imao sedam različitih imena. Svako ime vjerojatno

predstavlja

drugačijeg

Jitroa, u različitim periodima njego-

va života. Mi ga susrećemo na raskršćima njegovih životnih odluka i vjerovanja. U jednu ruku on je sve-

Ono što ga istinski fascinira je metoda kazne mjera za mjeru, i to

ravlja

ga navodi da napusti svoj dom i

Židovski

mjesto kojem pripada, te se pridruži

"autsajderi"

Izraelu u pustinji. Došavši do svog

jasnije nego što to vide "oni koji su

novog vjerovanja prosuđivanjem i

unutra" u društvu. U jidišu postoji

ističkog vjerovanja. Nema sumnje da je na njega utjecao njegov neočekivani zet, Moše. No na njega je isto tako uvelike utjecao Izlazak iz Egipta, te vidna i impresivna čuda

koja su pratila taj događaj..

stvari

vidi

Toru

Mnogo vide

i

puta mnogo

ponešto izgubilo u prijevodu, no

Temelj sveg građanskog morala i osobne pobožnosti leži u riječima objave dane Izraelu na gori Sinaj, i zapisane u Tori u ovotjednoj parši

No bilo je tu i unutarnje uvjerenje

uhvatili ste bit toga.) Židovski ■ narod, naročito u našem religioznom svijetu, živi pomalo usamljeničkim životom. Zbog toga, mnogo puta nismo u stanju vidjeti ono što drugi inače jasno vide.

Jitroov primjer ohrabruje nas da uvažvamo ono što vide "autsajderi" u našoj zajednici. Često puta oni

koje ga je tjeralo naprijed i učinilo

dolaze iz drugačijih okolnosti i

ga monoteističkim vjernikom. On izjavljuje: "Sada znam da je Vječni

racionalnom analizom, Jitro sada

B-g jer se osvetio na Egipćanima

primjenjuje istu metodu pri savjeto-

onako kako su oni namjeravali uni-

vanju svog zeta Mošea kako da

štiti Židove." Egipćani su utapali

stvori i učini djelotvornim Židovski

Židovsku djecu u Nilu, pa su se

pravosudni sistem u pustinji. On

stoga sami utopili u Jam sufu. Tako

ostaje konzistentan svom analitič-

Strana 14

da

narod.

kilometrima daleko. (Znam da se

Midjanu. On je eksperimentirao sa prije nego li je došao do monote-

pogled

izreka da privremeni gost vidi

ćenik ili bivši svećenik paganizma u svim oblicima religije na svijetu

Jitro je krajnji "autsajder" koji up-

sredina, i morali su si prokrčiti put kroz mnoga lažna vjerovanja da bi došli do Tore i poštivanja micvot.

Njihovi pogledi i iskustva trebaju nam

biti

važni.

Tendencija

da

prisiljavamo "autsajdere" da postanu potpuno jednaki "insajderima"

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) na

kraju

je

Rabbi Berel Wein:

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi

kontraprodu-

ktivna po obje grupe. Jitro nikada ne postaje Moše, ali Moše i Izrael imaju koristi od Jitroove prosudbe i savjeta.

Svi mi možemo imati koristi od onoga što vide, savjeta koji daju i dobrih želja naših vlastitih "autsajdera."

Temelj

sveg

građanskog

morala i osobne pobožnosti leži u riječima objave dane Izraelu

na

gori

Sinaj,

i

zapisane u Tori u ovotjednoj parši. Teško je zamisliti bilo koju vrstu ljudskog napretka ili civilizacije bez Deset zapovijedi i njihovog

vrijednosnog

sustava.

svijetu da potvrdi ovu tužnu procje-

ju vlastitu samodisciplinu i pobolj-

nu ljudskog ponašanja u našem

šanje."

današnjem svijetu.

Tora nam uvijek govori na osoban

Monoteizam, poštovanje roditelja i

Mi smo daleko od toga da u svoje

način, kao pojedincima koje se sma-

autoriteta, zaštita ljudi i imovine,

živote usvojimo ideje Sinaja kao

tra odgovornima za ono što činimo i

važnost dana odmora i duhovnog

osnovne komponente ljudske civi-

ono što propuštamo učiniti. Deset

mira, istinoljubivost i pravednost,

lizacije, čak i nakon 33 stoljeća nji-

zapovijedi su zato napisane izravno

sve je to osnova ljudskog postojanja

hova postojanja. Žalosno je da po-

nama, u drugom licu, a ne kao tek

i napretka.

kvarena ljudska priroda na neki

nešto općenito moralno prikladno.

način ostaje mjerodavna u našem

One su zapovijedi, a ne tek savjet

društvu.

koji se može prihvatiti ili odbaciti.

I danas, tisućljećima kasnije, svjesni smo da te ideje važne za ostvarenje čovjeka, još uvijek nisu univer-

No Tora od nas traži da se borimo

Talmud i halaha definirali su nam

zalno prihvaćene. Kriminal, uboj-

s tom urođenom osobnom pokva-

svaku od tih zapovijedi pravnim i

stva, nemoral svake vrste još uvijek

renom naravi koja je u nama. Mo-

formalnim jezikom. Židovska tradi-

vladaju većinom društava. Možda je

ramo početi od sebe. Kaže se da je

cija, običaji i pravila ponašanja pro-

to jedan od načina na koji možemo

jedan veliki učenjak u svojim poz-

širila su te pravne pojedinosti i raz-

razumjeti strašnu tvrdnju rabina u

nim godinama rekao: "Dok sam bio

radili nam moralni kodeks za svaki-

Avot da svakodnevno sa Sinaja

mlad pokušavao sam popraviti sve

dašnje, praktično ljudsko vladanje.

dolazi nebeski glas koji kaže: "Jao

što ne valja na svijetu. Kako sam

Mojim stvorenjima, jer zloupotrije-

sazrijevao shvatio sam da je taj

biše i uvrijediše Toru!"

zadatak preobiman za moje sposo-

Ta osnovna pravila života su toliko jasna i sama po sebi očita u svojoj mudrosti i suštini, unatoč tome se više drže kroz njihovo kršenje nego istinskim poštivanjem.

Dovoljan je jedan pogled na bilo koje dnevne novine bilo gdje na

Godina 14 15 Broj 17 Strana

bnosti, pa sam se posvetio svojoj zajednici. Nakon nekog vremena shvatio sam da je i to previše za mene, pa sam se posvetio svojoj obitelji

i

potomcima.

Nažalost,

shvatio sam da mi ni to nije dano da lako popravim. Zato sam sada od-

Tek u tom širem moralnom kontekstu možemo razumjeti zapovijed "ne poželi, ne žudi." Možda to jest neprovedivo na sudu, osim ako netko nije zbog toga nešto ukrao, ali moralne implikacije zapovijedi trebaju biti svima jasne. Blago nama kojima je dana takva Tora i takav sustav moralnih vrijednosti. ■

lučio koncentrirati se na sebe – svoStrana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe" Pasuk kaže, "I Jisro ču..." [Šmos 18,1]

matrajući čudesne događaje i stvari

se takav događaj desi, on na nas

Ovo aludira na talmudsko objašnje-

koje zapanjuju, a da ti doživljaji na

treba izvršiti utjecaj. Drugo, to nas

nje [Zevahim 116a], kao što navodi

njih ne ostave bilo kakav istinski

uči da kada se to dogodi, trebamo

Raši, da je Jisro čuo o događajima

efekt. Oni nisu voljni otvoriti svoje

prihvatiti taj zanos i odmah sami

razdvajanja mora i ratu protiv Ama-

oči i uši, što dovodi do toga da su,

nešto učiniti. Mi imamo dužnost da

leka, što ga je navelo da dođe. Mi

nakon što su bili svjedocima takvih

uhvatimo pravi trenutak. U osnovi,

znamo da "narodi čuše i zadrhtaše;

događaja, u stanju nastaviti živjeti

postoje 3 moguće reakcije na prisu-

strah obuze one što življahu u Filisteji"

svoj život kao da se ništa nije

stvovanje

[Šmos 15,14]. Svi su čuli o događa-

dogodilo.

Postoje oni koji prisustvuju nečemu

jima koji su okruživali izlazak Židova iz Egipta. Svi su čuli o čudesnom razdvajanju Crvenog mora. A ipak, ne vidimo da je došlo do masovnog pokreta da se pridruži Židovima ili da se preobrati na judaizam. Nekako je Jisro bio poseban.

Ovo je glavna pouka o kojoj smo već govorili. Večeras bih se htio koncentrirati na talmudsko pitanje: "Za koji je on to događaj čuo, koji ga je naveo da dođe? (Ma šmua šama u'ba?)" Gemara je to pitanje mogla uobličiti na jednostavniji način: Ma

Jedna od stvari koje smo spome-

šmua šama? (Što je čuo?) Na što

nuli kada smo ranije raspravljali o

Talmud misli kada dodaje riječ

ovom Rašiju jest da od ovakvih oso-

"u'ba" (i dođe)?

ba kao što je Jisro moramo naučiti da

dramatični

događaji

trebaju

utjecati na nas. Prava je pouka to koliko samo ljudi mogu biti glupi.

Ljudi mogu živjeti svoj život pro-

Gemara nam govori da postoje dvije stvari koje trebamo naučiti od Jisroa. Prvo, to nas uči da trebamo biti otvoreni za podsticaje pa kada

čudesnom

događaju:

što se dogodi i to ih ne uznemiri.

Postoje oni ljudi koji budu zadivljeni. To na njih ostavi snažan dojam, no nažalost, poput većine čo■

vječanstva, njihova je reakcija "Da, stvarno, moramo učiniti nešto u vezi ovoga..." I onda nastave sa svojim životom radeći na uobičajeni način i nadahnuće se raspline.

Ono što je kod Jisroa bilo drugačije i svakako je Jisroova pouka jest "Što je to čuo I TO GA JE NAVELO DA DOĐE (U'BA)". Jisro je – poput mnogih drugih – bio potaknut onime što je čuo, ali je za razliku od njih prihvatio taj poticaj i odmah sam nešto učinio zbog toga. On je odmah došao k Židovskom narodu jer je vidio Ruku B-žju i rekao "Učinit ću nešto u vezi toga. Ja ću to ostvariti.

Provest ću to u djelo."

Želio bih s vama podijeliti dvije priče o tome što to znači provesti nešto u djelo.

Bio je neki čovjek koji je učio u velikoj Voložiner ješivi. Bio je poznat kao čovjek s najvećim enciklopedijskim znanjem ("najveći baki") u čitavoj ješivi – što svakako mnogo govori. U Voložinu, nisu učili u Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe"

ciklusima od 6 do 8 masehtos kao što

je poslao kovertu s 500 rubalja po-

je to običaj u današnjim ješivama.

štom, a da se nije potrudio barem

Oni bi počeli s Brohos (prvim trak-

poslati je preporučeno?

tatom babilonskog Talmuda) i na-

Priča je išla ovako. Neki je poslo-

stavili sve do Nida (završnog trak-

vni čovjek nastojao sklopiti posao.

tata Šasa). Stoga je onaj koji je bio

Zavjetovao se "Ako ovaj posao us-

"najveći baki" u Voložinu doista znao znanje!

Taj je čovjek jednom sjedio i jeo svoj obrok kada je netko ušao i postavio mu pitanje. On nije znao odgovoriti. Netko drugi za stolom je odgovorio, "Ovo je izričito navedeno u Tosfos". "Baki" je sjedio pored njega, zaprepašten. Zaboravio je Tosfos! I što je učinio? Ustao je usred jela – nije pojeo svoje do kraja, nije

Drugu priču sam pronašao u knji-

zi Otzros HaTorah. Jednom je prilikom, čovjek koji se brinuo o financijama Radinske ješive došao k Chofetzu Chaimu noseći običnu kovertu koja je bila poslana putem Poljske pošte. U koverti se nalazilo 500 rubalja u gotovini. Možemo pretpostaviti da poštanski sustav u Radinu oko 1920. nije bio ništa bolji

rekao blagoslov nakon jela, otrčao je

učinio!

Postojao je samo jedan problem: Nije molio nakon jela. Pa su oni upitali roš ješivu – Rava Chaima Volozhinera: Da li je on u pravu ili je pogriješio? Rav Chaim Volozhiner je odgovorio: On je svakako pogriješio time što nije molio nakon

fetz Chaima." I gle čuda, posao je

uspio, no bilo je kasno popodne.

Poštanski je ured već bio zatvoren.

Pa je odlučio, u redu, poslat ću ga sutra. A onda je u svojoj glavi začuo tihi glas koji mu je rekao "Pet stotina rubalja? Zar ne misliš da će u ješivi biti sretni i ako dobiju 50 rubalja? Pa naravno da će biti sretni s 50 rubalja! Zašto bih trebao poslati 500 rubalja?"

u najbliži šul i dao zavjet da će učiti

punih 7 daljnjih godina. I tako je i

pije, dat ću 500 rubalja ješivi Cho-

Ljudi mogu živjeti svoj život promatrajući čudesne događaje i stvari koje zapanjuju, a da ti doživljaji na njih ne ostave bilo kakav istinski efekt

Čovjek je rekao, "Primijetio sam kako se moja odluka rasplinjava.

Bojao sam se da će, ako budem čekao do sutra, to postati 5 rubalja.

Odlučio sam, kud puklo da puklo, stavit ću novac u kovertu i ubaciti je u poštanski sandučić – bez preporuke,

bez

povratnice,

jer

sam

shvatio da ako još budem čekao, moj entuzijazam i odlučnost da uči-

jela. Ali da se zaustavio da kaže

nim micvu pretvoriti će se u paru.

Birkas HaMazon, za to vrijeme bi

To je bila pouka Jisroa. Za koji je to

prošla provala osjećaja koja ga je tog

od poštanskog sustava u Sjedinje-

događaj čuo KOJI GA JE NAVEO

trenutka obuzela. On nikada ne bi

nim Državama 90 godina kasnije,

DA DOĐE?" Bio je potaknut, te je

učinio zavjet i nikada ne bi otišao

no ipak nitko danas ne bi stavio

odmah krenuo učiniti nešto zbog

učiti slijedećih 7 godina. Nije nebit-

$500 u gotovini u nepreporučeno

toga. ■

na stvar udaljiti se od biblijske

pismo i očekivao da će stići tamo

zapovijedi da se kaže Blagoslov na-

kuda bi trebali stići.

kon jela, no, da je čekao, nadahnuće bi se neizbježno rasplinulo. To je pouka iz "Što je to Jisro čuo, U'BA – što ga je navelo da dođe!"

Godina 14 17 Broj 17 Strana

Chofetz Chaim je rekao svom tajniku da sazna što se nalazi u pozadini tog događaja s kovertom. Tko Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nikada nemoj kritizirati. Naša je jedina svrha da budemo korisni.

Jisro reče Mojsiju: "To što radiš, nije dobro. Biti jedini sudac za milijunsku populaciju sigurno će te iscrpiti. Zato razradi višestruke razine sudaca koji će ti asistirati."

Midraš kaže da je, zbog toga što je dao savjet Mojsiju da izabere sposobne ljude za suce, Jisro bio nagrađen da ima dio Tore nazvan po njemu.

No Jisroova izjava započela je ukazivanjem Mojsiju da ono što radi nije dobro i da će to iscrpiti i njega i narod. Zašto Midraš to ne spominje?

To je stoga što svatko može kritizirati i ukazivati na pogreške, međutim to ne rješava problem. Jisroa se hvali zbog pozitivnih, konstruktivnih savjeta koje je dao.

Svatko je sposoban kritizirati. Ako ne možete predložiti rješenje, najbolje je da ostanete šutjeti.

Moć vjerovanja Nedavno su se pojavile knjige koje zagovaraju "stvaranje pozitivnih slika", te sugeriraju da ako zamišljate prizore za koje želite da se zbudu, to će dovesti do njihovog ostvarenja. Prva nam je reakcija da to odbacimo, gotovo uz podsmijeh.

"Otpušten sam prije osam mjeseci.

Više puta sam se zamišljao kao sretno zaposlen, na novom poslu, ali još uvijek sam nezaposlen." Vrlo je teško proturječiti takvom gledištu. Čarobno razmišljanje je djetinjasto, netko je rekao, i želja da se to dogodi ne dovodi do toga.

Logično, i ja bih se pridružio takvom gledištu. Međutim, naišao sam na jedan esej u seferu Ohev Israel, Rebe Avrahama Yehoshue Heschela od Apta, hasidskog učitelja. On navodi Rašijevu izjavu (Postanak 7, 7) da se Noah kolebao u svom uvjerenju hoće li doista doći Strana 18

do potopa, te da nije ušao u arku sve dok ga vode koje su se dizale nisu na to prisilile. Rebe od Apta pita: "Kako netko može reći da je Noah, kojega Tora opisuje kao savršenog cadika, bio tako slab u svom vjerovanju u Hašemove riječi?"

Rebe objašnjava da je riječ emuna, vjera, povezana s riječju omen, koja znači "podići", kao u knjizi o Ester, gdje se riječ omen koristi u rečenici da je Mordekaj podigao (odgojio) Ester. Ova konotacija, kaže Rebe, znači da emuna može "podići" stvari, tj. dovesti do toga da se zbudu. Stoga si Noah nije dopustio da ima snažno uvjerenje da će do potopa doći, jer se plašio da bi to zapravo moglo dovesti do toga da se potop realizira. Noah je još uvijek gajio nadu da će ljudi učiniti tešuva koja bi mogla spriječiti potop, i da njegova intenzivna emuna to može ubrzati. Dakle, Rašijev komentar nije omalovažavanje Noaha.

Imamo načelo da je pozitivna mida moćnija od negativne mide. Ako, kao što kaže Rebe, snažno vjerovanje (emuna) može rezultirati negativnim ishodom, onda sigurno, snažno pozitivno vjerovanje može donijeti željeni rezultat.

Međutim, vjerovanje mora biti iskreno i potpuno, što može biti teško postići.

Rebe Yitzhak Meir iz Gura naveo je Midraš da je Hašem, prije no što ju je ponudio Židovima, Toru ponudio drugim narodima. Moabci su

upitali: "Što kaže Tora?" A Hašem je rekao: "Nećeš činiti preljub!" Moabci su odbili Toru jer: "Mi smo pohotan narod. Ne možemo prihvatiti takvo ograničenje".

Hašem ju je potom ponudio Edomcima koji su upitali: "Što kaže Tora?" a Hašem im je rekao: "Nećeš počiniti ubojstvo." Edomci su odbacili Toru jer "naš je otac Esav bio blagoslovljen da živi od mača."

Zašto je Hašem ponudio Toru drugim narodima? Tako da oni ne bi rekli: "Dao si Židovima privilegiju. Da si nama dao Toru, mi bismo bili izabrani narod." Sada Hašem može reći: "Ponudio sam vam■je, ali ste je odbacili."

"Ali," pitao je Rebe Yitzhak Meir, "kako to rješava optužbe Moabaca i Edomaca. Oni će reći i: "Nama Si rekao "Nemojte počiniti preljubu" i "Ne smijete počiniti ubojstvo", a Židovima Si rekao: "Ja sam Vječni vaš B-g". Da si to nama rekao, mi bismo prihvatili Toru? " Rebe Yitzhak Meir je objasnio: "Tora ima za cilj pomoći osobi da nadvlada svoje tjelesne pobude.

Primarna tjelesna pobuda Moabaca bila je požuda, a Edomaca, krvoproliće. To nisu primarne pobude Židova. Primarna pobuda Židova je nevjerovanje. Drugi narodi u stanju su vjerovati da su idoli, rijeke i planine bogovi. Židovi su, s druge strane, svjedočili brojnim nadnaravnim čudima, a ipak su, kako Tora iznosi, a naša povijest potvrđuje, i dalje sumnjali u Hašema. Dakle, Hašem je svakom narodu pristupio s onime što je za njega najveći izazov. Za Moabce to je bilo suzdržavanje od požude, za Edomce suzdržavanje od ubijanja, a za Izraelce to je bilo vjerovati u Hašema.

Emuna je doista moćna sila i može učiniti da se stvari dogode. Međutim, iskrenu i potpunu emuna teško je postići. ■ . .

(Jehi zihro baruh) Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Priča u priči Jednom je Gaon iz Vilne ugostio Magida iz Dubna. Magid još nije uspio izaći iz kočije, kad ga domaćin upita: "Jesi li donio kakve nove priče?"

Magida je iznenadilo takvo pitanje u tom trenutku, pa mu odgovori da je donio jednu, koju će mu odmah ispričati: "Neki učeni Židov kupio jednom kozu, pa je donio svojoj kući. Kako je već kasnio u sinagogu, on ostavi kozu u dvorištu i pohita na svoje odredište. Njegova žena, oduševljena što će imati svježe mlijeko, maslac i sir, odmah se dade na posao. Ona uzme posudu i stade musti kozu, ali ne uspije iscijediti niti jednu jedincatu kap mlijeka. Razočarana žena pričeka da se muž vrati iz sinagoge, pa ga, ne sačekavši niti da uđe, odmah s vrata napadne: 'Kakvu si to kozu kupio? Ona ne daje niti kapi mlijeka!'

Muž joj odgovori: 'Moraš znati da je koza umorna i gladna. Daj joj nešto da pojede i pusti da se dobro odmori; vidjet ćeš da će vjetlo je, sa svim svojim paradoksalnim kvalitetama, ti tada obilno uzvratiti.' naša najbolja metafora za razumijevanje procesa stvaNa isti način, moj prijatelju, prvo mi dozvoli da se ranja. Mi govorimo o "prosvjetljenju" koje će raspršiti odmorim, pojedem i popijem nešto okrepljujuće, pa tamu neznanja, o "zraci nade" koja prodire u tamu očaću ti onda dati od svog mlijeka." ■ ja, o "božanskom svjetlu" koje će okupati dušu vrlinama.

Razmišljajući o paradoksu svjetla – koje nedvojbeno postoji, premda izgleda kao da nema supstancu ili oblik – možemo se približiti drugom, još većem paradoksu: jedinstvu našeg fizičkog svijeta sa "svijetom" boi radimo danju i naša je zadaća da donosimo svjetlo. žanskog. Mistična obilježja svjetla ilustriraju osnovnu istinu našeg fizičkog svijeta: pojedini oblik postojanja ne Ne trebamo rasipati energiju boreći se protiv tame. smijemo definirati samo u parametrima njegova bića, Samo trebamo donositi svjetlo, a tama će već sama već kao sredstvo za osvjetljavanje više istine. Svjetlo pouzmaknuti. ■ staje u isto vrijeme čisti izraz božanskog i metafora koja R. Yosef Yitzchak Schneersohn nam, s pomoću razuma i drugih sposobnosti, omogućuje da iskusimo putove B-ga. ■

S

M

R. Menachem Mendel Schnerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 14 19 Broj 17 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Novi dan, nova prilika Zamislite da jednog jutra uzmete novine i ugledate sljedeći naslov: Papa odlučio prijeći na judaizam.

Ne bi li to bilo uistinu iznenađujuće? No, zapravo, već je postojao takav slučaj.

Jitro je bio papa Midjanaca. Prije nego što je odlučio prijeći na judaizam služio je svakom idolu kojeg možete zamisliti. U stvari, Baal HaTurim navodi da je brojčana vrijednost imena Jitro (616) jednaka izrazu komer haja la'avoda zara (Bio je svećenik lažnim bogovima).

Nakon što je Jitro vidio velika čudesa koja je B-g učinio za Židove, izjavio je: "Sada znam da je Vječni veći od svih božanstava!" (Izlazak 18,11). U vezi ovog stiha Zohar (Jitro 67) komentira: "Tada je B-g bio uzvišen u Svojoj slavi odozgor i odozdo." Iz ovoga se doima da je tek u ovom trenutku došlo do krajnjeg posvećenja B-žjeg Imena. Pa ipak, sigurno se u vrijeme naših praotaca moralo dogoditi veće posvećenje.

Zašto je Jitro primjer za posvećenje B-žjeg Imena? Što je nešto udaljenije od bogobojaznosti, to je veći potencijal otkri-

vanja bogobojaznosti. Kad se Jitro, papa Midjanaca, preobratio na judaizam svijet je to primijetio. Svi njegovi sljedbenici koji uopće nisu razmišljali o tome da vjeruju u monoteizam vidjeli su kako ga njihov utjecajni vođa prihvaća. Kakvo veće posvećenja B-žjeg Imena je uopće moguće?

Gevalt!

Nemojte nikada odustati! Nastavite činiti što god možete, čak i ako to znači stalno

Mi sami možda nismo Papa, ali imamo istu sposobnost da posvetimo B-žje Ime. Svaki dan je posve novo stvorenje, nova prilika da se svijetu otkrije pobožnost i bogobojaznost. Bez obzira što se dogodilo jučer, B-g je prilagodio danas tako da bismo mogli doprinijeti na svoj

vlastiti jedinstveni način. I ne samo to, nego ako je jučer bio loš dan, koliko onda imam više potencijala da danas donesem svjetlo i bogobojaznost na isto to mjesto na kojem sam pao! Čak i ako sam potonuo vrlo nisko, kad se povežem s B-gom na koji god način sam u stanju, baš ovdje i baš sada, ja mogu uzdići čak i najmračnija mjesta. To nije zadatak koji anđeli mogu izvršiti, pa čak ni veliki cadikim. B-g je ovu sposobnost dao svakom pojedinom od nas.

Vjerujemo li mi u sebe? Ili se predajemo prije nego li uopće i pokušamo, jer smatramo da je prekasno?

Rebe Nahman je uskliknuo: "Gevalt!

Nikada nemojte odustati!" Nastavite činiti što god možete, čak i ako to znači počinjati stalno iznova, i svaki ćete puta povezati sebe i mjesto na kojem se nalazite s B-gom. Ako su naši rabini rekli za čovjeka koji je cijeli svoj život griješio i pokajao se trenutak prije nego li je umro, da su mu grijesi oprošteni, koliko je onda više blagosloven onaj koji je započeo svoj povratak jednom, pa ponovo i onda ponovo! Ta osoba neprestano pokazuje pobožnost i bogobojaznost na onim mjestima na koja se i mnogo veći od nje boje pristupiti.

Jitro je rekao: "Sada znam da je Vječni veći od svih božanstava, jer ono što su oni skovali (za Izraelski narod, op.pr.), [On] je sručio na njih." Raši komentira: "U loncu u kojem su htjeli kuhati, sami su bili skuhani." Možda je Jitro također mislio i: "Sada tek vidim koliko je B-g uistinu velik, jer vidim da je mjesto na koje sam se spustio postalo odskočna daska za najveću demonstraciju B-žje slave!"

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se možemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete?

U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu

razdoblja koje kabalisti poznaju kao - ŠOVaVIM, prilike za povezivanje s jedinstvenim silama rasta i slobode (slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj.

Mošea kako da delegira ovlasti.

znači smrt.

■

Međutim, ima ovdje još jedna

Objava na gori Sinaj prema Zo-

pouka. Svaka osoba, bez obzira koli-

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime

ko bila pravedna, onoga trenutka

rod. Da bismo dostigli taj cilj tri su

po Mošeovom tastu. Mnogi mudra-

kada zadobije moć i kontrolu, teško

preduvjeta:

ci postavljaju pitanje kako može biti

je znati kako će to na nju utjecati.

da je Jitro, koji je bio veliki poganski

Kako bi osoba postigla ostvarenje i

svećenik, dobio takvu značajnu čast

potpuno ispunjenje, sjedinjenje sa

da ima specijalnu parašu, ovu obja-

Stvoriteljem, ona mora izgraditi

vu na gori Sinaj, što je najsilniji i

sustav kontrole i ravnoteže koji će

najznačajniji događaj u povijesti

joj

čovječanstva?

duhovnog rasta, sličan onome u

omogućiti

ispravan

proces

Naša priča počinje odmah nakon

pustinji koji je narod doveo do

što su Izraelci došli do gore Sinaj i

jedinstva i omogućio objavu na gori

rečeno je da je Jitro napustio svoju

Sinaj.

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

Jitro otkriva tajnu izreke "Pribavi si učitelja

cu i otišao se susresti s Mošeom u

(Rečenice otaca 1,6). Duhovni put je

pustinji.

uvjetovan spoznajom da povezi-

i kupi si prijatelja"

Kad je Jitro primijetio koliko truda

vanje s negativnošću, strahom, kri-

Moše ulaže u vođenje svog naroda,

tiziranjem, ljutnjom, ponosom, itd,

dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti ...

Saslušaj dakle moj glas ... i postavi ovako nad njima, da budu rukovoditelji nad tisućama, rukovoditelji nad stotinama, rukovoditelji nad pedesetoricom, i rukovoditelji nad

rastu iz ljubavi i potpuno vjerujući u nas. Zajednica koja će nas držati odgovornima za naše ponašanje i postupke, i koja će nas uvježbavati da postanemo najbolji što možemo biti.

B. Osnovna pravila društva koja

Ciporu (Mošeovu ženu) i njenu dje-

on mu kaže: "Ono što ti radiš, nije

A. prijateljska i brižna zajednica koja nas usmjerava ka duhovnom

su zasnovana na temeljnom etičkom načelu: Voli svog bližnjeg, kao što voliš sebe samoga - svako ljudsko biće je stvoreno na sliku B-žju i zato

ga treba tretirati s poštovanjem.

C. B-žje Svjetlo nalazi se u svakome i u svemu, pa se sreća može postići jedino onda kada poštujemo to Svjetlo.

To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni život za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald

desetoricom". Znači, Jitro podučava Godina 14 21 Broj 17 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara njezinih osjećaja - postaju vrijedni naziva suosjećanje jedino onda kad su sprovedeni u djelo. Da bi naš odziv uistinu bio suosjećajan, ne smijemo samo osjećati što druga osoba osjeća već moramo i pokušati djelovati u njenu korist.

Suosjećanje (nastavak) Osjećaj suosjećanja i djelovanje Iako to nije ono što ga određuje, suosjećanje doista ima važnu emocionalnu komponentu. Moje jedninstvo s vama znači da se ono što vi osjećate rasplamsava u meni kao moj vlastiti emocionalni doživljaj. Vaša tuga je moja tuga. Vaša bol je moja bol. Vaša zbunjenost je moja zbunjenost. Vaša radost je moja radost.

Suosjećanje možda nije emocija, ali ono ne može postojati bez potpunog osjećajnog kontakta s drugim.

Kada uspostavite stvarni kontakt s nekim tko pati, i osjetite njegove potrebe i njegovu bol ili tešku situaciju u kojoj se nalazi, to stvara preduvjet da se u vama javi suosjećanje. Što je to što čuvstvenu povezanost pretvara u suosjećanje? Odgovor leži u židovskom ustrajavanju da unutarnje osobine dosižu stanje š'lemuta, "cjelovitosti", tek kad se ispolje u svijetu djelovanja. Imati dobro srce nije konačni cilj koji nam musar postavlja, kao što pojašnjava Rabbi Shlomo Wolbe: da bismo zaista uzdigli svoje duševne osobine, moramo ih provesti u djelo.

Brojne ključne osobine duše zahtijevaju čin ili će u suprotnom biti nepotpune, možda čak i iluzorne. Hesed, dobrota iz ljubavi, nije neka vrsta osjećaja ljubavi koji u svom srcu gajite prema drugoj osobi, već da bi hesed bio stvaran, vi morate poduzeti postupke da tu osobu podržite.

Slično tome, rahamim—suosjećanje—ne nastaje tek osjećanjem empatije. Dubina i bogatstvo emocionalne povezanosti moraju se pretočiti u djelovanje koje konkretno pokazuje koliko ste istinski potaknuti da se brinete za drugoga.

Strana 22

Definicija suosjećanja

Taj čin koji poduzimate pretvara međusobni odnos ili razmjenu osjećaja u suosjećanje.

Zbog toga Rabbi Bachya ibn Pakuda u Dužnostima srca pred nas stavlja izazov: Iskažite suosjećanje kada naiđete na siromašne, one u oskudici i bolesne; s ljudima koji se ne uklapaju u društvo, koji ne znaju kako poboljšati svoju situaciju, koji ne znaju kako postupiti, koje su zarobili njihovi neprijatelji, koji su izgubili velika bogatstva, koji žale zbog prijestupa i koji plaču zbog posljedica svojih grijeha.

Sve te situacije kod kojih Ibn Pakuda prepoznaje da se traže suosjećanje predstavljaju ono što tradicija naziva "striktnim sudom". Naše suosjećanje je ono što možemo ponuditi da ublažimo ove izljeve od strane osuđivanja. Međutim, primijetite da Ibn Pakuda ne kaže "osjećajte" suosjećanje, već "iskažite" suosjećanje. Naglasak je na onome što poduzimamo. Dva koraka prije provedbe kojima smo posvetili pažnju - pridruživanje drugoj osobi i dijeljenje

Suosjećanje je duboki emocionalni osjećaj koji proizlazi iz poistovjećivanja s drugim i koji traži da se konkretno izrazi. Suosjećanje teče izme■ đu jednakih ili od moćnijih ka manje moćnima, kao što vidimo u Tori, gdje ono nikada ne izražava ljudski osjećaj prema B-ga. Međutim, primjenjuje se na kralja koji se brine o podanicima i na B-ga koji brine o čovječanstvu. Ove nam karakteristične značajke pomažu razumjeti što je to što pogađa ljude i potiče ih da djeluju onako kako čine kad pokazuju suosjećanje.

Bila je 1942. godina. Nacisti su sabirali Židove u Francuskoj. Pastori grada Le Chambon-sur-Lignon u južnoj Francuskoj okupili su svoje župljane i zamolili ih da pruže sklonište Židovima, makar će time riskirati vlastiti život. Skrivali su Židove u kućama, na farmama i u javnim objektima. Kad god bi se pojavile nacističke patrole, Židove su slali u okolicu. Jedan se od seljana prisjećao: "Čim bi vojnici otišli, išli bismo u šumu i pjevali pjesmu. Kad su čuli tu pjesmu, Židovi su znali da je sigurno doći kući. "Seljani su Židovima osigurali krivotvorene osobne iskaznice i kartice za snabdijevanje i pomagali im da prijeđu preko granice u Švicarsku.

Procjenjuje se da je spašeno između tri i pet tisuća Židova. Jedan od razloga za takvo pokazivanje suoDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

sjećanja je taj što su ti francuski seljani bili protestanti, potomci progonjenih hugenota. Njihova povijest progona kao vjerske manjine povezala ih je s progonjenim Židovima.

Iz tog osjećaja zajedničkog identiteta proizašlo je djelovanje: "Trebalo je nešto učiniti i mi smo slučajno bili tu da to učinimo", kako je to rekao jedan od seljana.

Suosjećanje nastaje samo kada se stavi u uporabu. Ono je poput vještine ili alata koji svoju punu vrijednost stječu tek kad se koriste. I poput vještine ili korištenja alata, ona se može njegovati i rafinirati. Kad Rambam raspravlja o danoj nam zapovijedi da oponašamo B-ga tako što ćemo "ići Njegovim putovima", kaže, "Baš kao što se Njega naziva milostivim, tako i vi trebate biti milostivi. Kao što se Njega naziva suosjećajnim, tako biste vi trebali biti suosjećajni." Nama je naloženo da budemo suosjećajni, uzimajući B-ga za uzor. Budući da lakše uviđamo svoju različitost nego jedinstvo s drugima, lakše upadamo u osuđivanje drugih nego što suosjećamo, bilo je potrebno reći nam da hodimo B-žjim stopama postupajući tako da gajimo suosjećanje u našim srcima.

Oponašanje božanske osobine suosjećanja nije samo lijep ideal. Uvjerava nas se da nam je ono nadomak ruke, jer "On će vam udijeliti [osobinu] suosjećanja i pokazati milost prema vama." Sposobnost suosjećanja urođena je u nama. Ali da to svojstvo prevedemo iz potencijala u stvarnost, moramo poduzeti korake da se suočimo s preprekama suosjećanju.

Moje ja i drugi Primarna prepreka suosjećanju je osjećaj da smo ti i ja odvojeni jedan od drugoga. Mi imamo svoje zaseGodina 14 23 Broj 17 Strana

Svakodnevna svetost bne obitelji, svoje ime, svoju vlastitu imovinu i, što je još važnije, osjećaj da smo neovisni entiteti. Naš osobni život tako lako postane preokupacija — traženje samo onoga što "ja" želim i trebam - da počinjemo živjeti unutar utvrđenih zidina koje se nazivaju ja. Kad živimo u ovoj odvojenosti — vi u svojoj tvrđavi, ja u svojoj — kako je uopće moguće da se poistovjećujemo jedni s drugima?

Suosjećanje može nastati tek kad spustite brane koje obično ograđuju i izoliraju vaš vlastiti osjećaj sebe. Otvaranje sebe tako bliskom povezivanju s drugim da stvarno osjećate bol druge osobe biti će moguće tek kada se visoke zidine ega smanje. Tek tada će biti moguće da suosjećanje nabuja i poteče u vatrenom činu u korist drugoga.

Uobičajena uz ego vezana perspektiva dovodi do duboko ukorijenjene sklonosti da se na druge gleda osuđujućim pogledom. Ono što se pojavljuje pred našim očima kada drugog gledamo na ovaj način su ukupna djela i navike te osobe onakva kakva su sad, i koja mi prosuđujemo iz vlastite perspektive. Međutim, kad spustimo ili prijeđemo granice svojeg ja, i približimo se kako bismo u sebi mogli osjetiti istinu doživljaja te druge osobe i tako gledati očima suosjećanja, tu bismo osobu svejedno trebali vidjeti onakvom kakva je sad, no toj će slici biti pridodano još nešto. Vidjet ćemo i dublju sliku kako bismo uočili neokaljanu dušu koja je jezgra tog bića božansku sliku koja se odražava u nama samima. Ova nas percepcija navodi da zaustavimo svoje vlastito osjetilo za prosuđivanje drugoga.

Kroz blisko identificiranje postajemo velikodušniji, više praštamo, više opravdavamo, prelazimo preko više stvari, strpljiviji smo i popustljiviji, baš kao što biste očekivali da netko bude takav prema vama, kad

bi samo osjećao ono što vi osjećate.

To je bila praksa Rabbi Nosona Tzvija Finkela, Alter iz Slabodke.

Njegovo suosjećanje proizlazilo je iz percepcije svete dimenzije osobe koja je stajala pred njim: Volio je ljude s izuzetnom i pretjeranom ljubavlju, ljubavlju bez ograničenja; imao je neograničenu naklonost prema čovječanstvu - prema svakom ljudskom biću, bez obzira na to tko ili što ono bilo. Također je bio krajnje osjetljiv prema svakom ponižavanju svake osobe i u potpunosti je sudjelovao u tuđim patnjama. Ishodište ovih osobina bilo je u tome što je on u ljudima vidio B-žju sliku, dio B-ga s Visina. Svako je ljudsko biće za njega bilo poput Adama — stvoreno B-žjim vlastitim rukama — prije njegova grijeha i pada ... čija je svetost dio prirode svakog čovjeka čak i nakon Grijeha, čak i nakon grijeha svih potonjih naraštaja i svih strašnih srozavanja i padova.

Uzajamno djelovanje prosuđivanja i suosjećanja predstavljeno nam je kao predodžba o tome kako je svemir načinjen. Ovo nije samo apstraktni koncept već i dinamičan proces koji je živ i učinkovit i u našem životu. Suosjećanje nas tjera da vjerujemo da je čovjek sam po sebi svet i da se može mijenjati, pa djela za koja možemo otkriti da ih osuđujemo zapravo ne odražavaju tko je ta osoba u svojoj srži, niti ona to mogu. Kao rezultat toga, suosjećanje nam omogućuje da osobu vidimo u pozitivnijem svjetlu nego što to njezina djela trenutno nalažu. Ili drugačije rečeno, prosuđivanje procjenjuje osobu na temelju stvarnog stanja kakva je ona sada, dok suosjećanje prepoznaje i narav duše te osobe. Na ovaj način suosjećanje kompenzira silu stvaranja prosudbi. ■ Strana 23

Abraham Twerski, čuveni rabin i psihijatar, preminuo je u dobi od 90 godina NAKON BORBE S COVID-19

The Jerusalem Post 31.1.2021.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski, potomak više hasidskih dinastija, autor više od 60 knjiga i liječnik koji je postao vodeći autoritet za liječenje ovisnosti o drogama te drugih ovisnosti, je preminuo.

Twerski je imao 90 godina i borio se s COVID-om-19 u Izraelu, navodi Yeshiva World News.

Rođen u Milwaukeeju u obitelji neusporedivo uglednog rabinskog porijekla, Twerski je s očeve strane potomak rabina Menachema Nachuma Twerskyja, osnivača černobilske hasidske dinastije, također poznatog kao Me’or Einayim, po djelu komentara Tore kojega je napisao. Njegova je majka bila kćerka boboverskog Hasidskog rebbea.

Istaknuti judaistički učenjak, Twerski je bio među posljednjima iz vrste rabinskih autoriteta koji su bili priznati stručnjaci u svjetovnim područjima i često izlagali na akademskim i stručnim konferencijama u potpuno hasidskoj odjeći, koju je nosio svaki dan. Nakon što je 1960. diplomirao na medicinskom fakultetu, dva je desetljeća proveo kao direktor klinike psihijatrijske jedinice u bolnici St. Francis u Pittsbur-

ghu. Godine 1972. osnovao je Gateway Rehab u Pittsburghu, gdje je služio kao medical director emeritus.

Twerski je napisao više od 60 knjiga, od kojih je većina bila usmjerena na židovsku publiku, ali neke od njih izdali su veliki izdavači za najširu publiku. Njegove su knjige obrađivale kako vjerske teme, tako i niz tema o samopomoći - uključujući sreću, samopoštovanje i bračna pitanja - a ponekad i jedno i drugo.

Bio je i ljubitelj stripa "Peanuts", (u kojem je glavni lik Charlie Brown) a s njegovim tvorcem Charlesom Schultzom napisao je dvije knjige.

Rabbi dr. Tzvi Hersh Weinreb, psiholog i bivši izvršni potpredsjednik Orthodox Uniona, rekao je da je Twerski često govorio da je, iako je napisao na desetke knjiga, on zapravo napisao samo jednu knjigu o jednoj temi: samopoštovanju. Taj je interes bio ukorijenjen u njegovoj psihijatrijskoj izobrazbi, ali je također bio povezan s njegovim hasidskim svjetonazorom, uključujući učenja utemeljitelja hasidskog pokreta, Baal Shem Tova, čija se filozofija usredotočila na autentičnost i po razumijevanju Twerskog, na samopoštovanje.

"Kada je riječ o povezivanju s ljudima, međuljudskim odnosima, razumijevanju duše i psihe, to su vrijednosti s kojima je on odrastao, a na medicinskom fakultetu to je pro-

našao u psihijatriji", rekao je Weinreb.

Godine 1996. Twerski je napisao knjigu "The Shame Borne In Silence", i time postao jedan od prvih glavnih ortodoksnih vođa koji su javno progovorili o nasilju u obitelji i drugim oblicima zlostavljanja u ortodoksnoj zajednici. "On je do dan danas ocrnjen u određenim krugovima jer se usuđuje govoriti o tome", rekao je Weinreb u intervjuu nedugo prije smrti Twerskog.

Twerski je bio glasni zagovornik Anonimnih alkoholičara, čijih je 12 koraka smatrao potpuno sukladnima sa židovskim učenjima, unatoč tome što su potekli iz kršćanske misli. On je

čak stao u obranu prakse pohađanja AA sastanaka u crkvenim podrumima, što mnogi Židovi koji se strogo drže vjerskih propisa ne žele činiti.

Unutar ortodoksne zajednice Twerski je osnovao Nefesh, udrugu za djelatnike u području mentalnog zdravlja, koja obuhvaća čitav raspon ortodoksnog bogoštovlja i time jasno pokazao da ne vidi kontradikciju između svoje ortodoksne vjere i svog znanstvenog rada.

"On je snažno vjerovao da u tome nije bilo kontradikcije", rekao je Weinreb. "Čovjek može biti osoba velike vjere i rigorozan znanstvenik." ■

Tel Aviv otkriven kao jedan od najzdravijih gradova na svijetu The Jerusalem Post 25.1.2021.

Grad je zauzeo 6. mjesto u novoj studiji o tome koja su najzdravija mjesta za život, ostavši iza Valencije, Madrida, Lisabona, Beča i Canberre. Tel Aviv je postao suđeno odredište za one koji su posvećeni zdravlju i kondiciji, kako je zaključilo novo izvješće koje je proveo Money.co.uk navevši da je Tel Aviv među 10 najzdravijih gradova na svijetu.

Izvješće je analiziralo gradove po nekoliko kriterija, uključujući, ali ne ograničavajući se na: broj sati sunčeve svjetlosti, razinu zagađenja, očekivano trajanje života i razinu pretilosti.

Page 24 Strana 24

Prema nalazima izvještaja, Tel Aviv ima jednu od najnižih stopa pretilosti u svijetu a po očekivanom životnom vijeku svrstava se među najviše - s prosjekom života od 82,8 godina.

Grad je poznat po brojnim biciklističkim rutama, vanjskim teretanama i parkovima. Tel Aviv je također izložen sunčevoj svjetlosti, tako da njegovi građani mogu apsorbirati puno vitamina D, iako je izlazak ovih dana možda pomalo nezgodan usred pandemije koronavirusa.

"Posljednjih godina usredotočili smo se na niz širokih projekata koji promiču zdravlje stanovnika grada", rekao je Eitan BenAmi, direktor Uprave za okoliš i

održivost općine Tel Aviv-Jaffa, dodajući kako nije iznenađen kada vidi visoki plasman Tel Aviva. U projekte je uključen općinski program prehrane "Be'teavon" koji potiče zdravu i održivu prehranu, uglavnom među djecom i roditeljima mališana, u dobi kada se stvaraju prehrambene navike.

Jedan od najznačajnijih čimbenika koji pridonosi niskoj stopi pretilosti u gradu i velikom očekivanom životnom vijeku je poznata veganska scena i mediteranska prehrana.

"Promoviramo biljnu mediteransku prehranu u skladu s preporukama Ministarstva

Divrej Tora

zdravlja i Svjetske zdravstvene organizacije, te u skladu s načelima Milanskog pakta o urbanoj politici hrane (MUFPP)", rekao je Ben-Ami. Uz to, infrastruktura Tel Aviva ažurirana je tako da omogućava vožnju biciklom, šetnju i vježbanje na otvorenom po cijelom gradu, prema BenAmiju, koji je dodao da je "od 2019. oko 24% površine grada prepoznato kao zeleni prostor, a morski povjetarac čisti zrak."

Ali ti napori nisu dovoljni, kaže Ben-Ami, koji je rekao da se gradske vlasti pripremaju za zdravstvene učinke koji dolaze s klimatskim promjenama.■

Godina 14 Broj 17