2-05 - Divrej Tora - Jitro 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 17

Zagreb, šabat 22. siječnja 2022. - 20. švata 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 17 divrejtora@gmail.com

Paraša Jitro

B’’H

Izraelci su se utaborili

Rabbi Shraga Simmons

nasuprot Sinajskog br-

Torah Bytes

da gdje im je rečeno da ih je B-g izabrao da mu budu "kraljevstvo svećenika" i "sveti narod".

Narod odgovara, "Sve što je B-g rekao, činit ćemo".

Jedna od deset zapovijedi je "Poštuj svoje roditelje". Očekivali bismo da će se ovo pojaviti na drugoj ploči, zajedno s ostalim micvot o međuljudskim odnosima. Ali nije. Odavanje počasti roditeljima pojavljuje se na prvoj ploči.

Zašto?

Šestog

Roditelj, iznad svega, mora pružiti djetetu dubok osjećaj sigurnosti i usaditi mu podsvjesnu spoznaju da s B-gom nikada nije samo. To je ono što Tora želi da naučimo svoju djecu.

čitav se narod izraelski okuplja

u

podnožju

Sinajskog brda. B-g se, praćen

grmljavinom,

munjama,

valovima

dima i praskom šofara, spušta na brdo i poziva Mošea da se popne.

B-g objavljuje Deset zapovijedi – zapovije-

da narodu izraelskom da vjeruje u B-ga, da se

Har Sinai, Yoram Raanan

(Šemot 18,1 - 20,23) Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim čudima koja je B-g izveo za izraelski narod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraelaca i dovodi sa sobom Mošeovu ženu i dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje Mošeu da organizira upravu i suce koji će mu pomagati u vođenju i provedbi pravosuđa.



trećeg

tjedana poslije Izlaska,

Razlog je taj što je odnos roditelj-dijete metafora za odnos čovjeka prema B-gu.

Od samog djetinjstva, način na koji se roditelj ponaša prema svom djetetu, u djetinjoj svijesti oblikuje paradigmu kako se B-g odnosi prema nama.

Stoga je primarna uloga roditelja prenijeti djetetu da je voljeno i cijenjeno ... jedinstveno i posebno ... čuvano i zaštićeno. Jer tako se B-g brine za svakoga od nas.

dana

mjeseca (sivana), sedam

ne klanja idolima, da ne izgovara B-žje ime uzalud, da čuva šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči lažno i ne poželi tuđe imovine. Narod zavapi Mošeu da je objavljenje prežestoko za njih i ne mogu ga izdržati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

U spomen na Rabbi dr. Abrahama J. Twerskog, zt’’l, povodom prvog jarcajta* Kohen – prva alija – 12 p’sukim –

ipak je želio postati dijelom Židov-

18,1-12

skog naroda. Pod tim uvjetima, mi

Jitro, Mošeov tast, čuje "sve što se

smo spremni prihvatiti one koji se

desilo" Djeci Izraelovoj i dolazi Mo-

žele preobratiti.

šeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina)

Levi – druga alija – 11 p’sukim –

dva sina, Geršomom i Eliezerom.

18,13-23

Moše, Aharon, i starješine primaju Jitroa s velikim počastima. Jitro hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.

Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efikasnijeg sustava suđenja. Moše

Tora kaže da je Jitro čuo o stvarima,

treba podučavati Narod onome što

došao se pridružiti Narodu (preo-

B-g od njih traži, a također treba na

bratiti se na judaizam), i tada je Mo-

sebe preuzimati najteža pitanja i

še krenuo govoriti Jitrou o svemu

najteže sporove. Ali glavninu dne-

što se dogodilo. Nije li nam Tora

vnog sudovanja treba prepustiti

upravo maločas rekla da je on već

kvalificiranim pojedincima koji će

bio čuo o stvarima? Zar je Moše

biti zaduženi za grupe od deset,

samo ponovio ono što je Jitro već

pedeset, stotinu, i tisuću ljudi. Jitro

čuo? Naravno da čuti pripovijeda-

objašnjava da ovaj novi sustav ne

nje o događajima izravno od Mošea

samo da će olakšati stvari Mošeu,

Rabeinu svakako mora biti bolje od

već će i narod od njega imati koristi.

izvještavanja koje se čuje na CNN-u.

Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kažu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (možda i Matan To-

ri), onda se može posumnjati u njegov interes za preobraćenjem. Moše ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i sve nevolje i probleme koji su zadesili mladu naciju. O žeđi i gladi, o

"Sljedećeg dana…" Očigledno značenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaže da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je važna konstatacija da važnu ulogu pri "ponov-

nom povratku životu nakon katastrofe Zlatnog teleta" nema samo izgradnja Miškana, već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.

dašnjim, praktičnim zakonima. Pa ipak, na početku Jitroa nalazimo taj odlomak s idejom iz Mišpatim koji ne slijedi redoslijed. A na kraju Mišpatim nalazi se ostatak priče o Sinaju. Dakle, što je zapravo prvo – uzvišena,

duhovna

judaizma,

ili

dimenzija

svakidašnji

život.

Možemo (i trebamo) na to gledati kao na jednu cjelinu.

Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid

između događaja Izlaska i razdvajanja Mora s jedne strane, i Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’Elokim, da traži B-ga. Ono na što Jitro želi ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji su u sporu, kojim se treba pozabaviti prije nego

li mogu tražiti spoznaju od B-ga. Taj intermezzo o građanskom pravu može nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan

neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako

Sagledamo li je sveobuhvatno, vidi-

Tore. Slično tome, dereh erec kadma

je "teško biti Židov", Jitro bi mogao

mo da Paršat Jitro s njenim glavnim

laTora.

biti prihvaćen u Mošeov narod. I

opisom Matan Tore prethodi Mišpatimu s njegovim svjetovnim, svag-

Evo još jednog načina na koji može-

tako je i bilo. Jitro je saznao sve i

*Kehillat Menorat Hamaor u Ramat Bet Šemešu, održava poseban program povodom prvog jarcajta Rabbi Dr. Avrahama J. Twerskog zt"l, u srijedu 19. siječnja 2022. uvečer. Programu će se moći pristupiti putem njihove Facebook stranice.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

mo sagledati "Jitro uvod" u Matan

Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-

ćen nadnaravnim zvucima i prizori-

Tora. Možda nam Tora govori kako

kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-

ma šofara, grmljavine, munja i di-

da sami doživimo iskustvo Matan

lova dolaze na Sinaj.

ma. B-g će govoriti Mošeu na takav

Tore u svojim vlastitim životima.

Prijedlog koji nam daje je da "budemo poput preobraćenika". Pogledajte na Židovski život na nov način.

Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uzimajte stvari zdravo za gotovo. Pristupite svom judaizmu onako kako je to Jitro učinio. Čak i ako ste Židov po rođenju, radite na tome da budete Židov po vlastitom izboru. B-g je dramatične priče o rođenju nacije stavio na čekanje, da bi nam dao da pobliže pogledamo osobu kojoj nije Gora lebdjela nad glavom. Matan Tora bila je masovno preobraćenje skupina temeljenih na obiteljskom srodstvu koje postaju nacija. No pojedinac je i nadalje važan. Ovo

možemo naučiti od Jitroa, pojedinca.

Znamenita stvar, koju je vrijedno ponavljati… U trećem mjesecu po Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izraelova) stigoše u Sinajsku pustinju.

Zašto taj dan; tog dana je način na

onih koje je Jitro preporučio. Teoretski, za suca bi se tražila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često

puta se moramo zadovoljiti najboljim što možemo naći u društvu.

Moše ispraća Jitroa koji odlazi za

godina". Tora je živući vodič za nas,

je lako posvetiti se na dan velikog

kojega treba neprestano iznova ot-

čudesnog događaja Matan Tore. Iza-

krivati. Svakoga dana, svaki Židov

zov je svakome od nas da posveti-

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

mo sebe u mnogim "sutra" koji će

iznova prima Toru. Danas smo iza-

uslijediti. Danima nakon čudesnih

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

događaja, veličanstvenih duhovnih

jimo podno gore Sinaj željno išče-

doživljaja. U dane kada se naši ži-

kujući B-žansku Objavu i danas se

voti vrate "u normalu". To znači biti

obavezujemo B-gu kao što On to

Židov. Mi posvećujemo svakodnev-

traži od nas. Danas je prvi dan os-

no. Stoga, ne postoji ništa što je za

tatka našeg života. Riječi Tore koje

nas svjetovno.

učimo i po kojima živimo nikada ne smiju postati banalne. One u našim očima trebaju izgledati kao da smo

entuzijazmom kao da ih po prvi puta doživljavamo. Ovo se dobro uklapa u "Jitroov model". Izazov je: Biti istinski Židov Tore čitavog svog života, sve godine života koje ti B-g daje, ali imati entuzijazam koji se češće nalazi kod preobraćenika i baalei t’šuva.

Hamiši – peta alija – 13 p’sukim – 19,7-19

Midjan (da preobrati svoju obitelj,

Moše iznosi B-žje riječi starješinama

kaže Raši).

(i narodu), a oni odgovaraju glas-

R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6 Ovdje započinje čitanje Tore za Šavuot ujutro. Tora se sada vraća na slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.

Godina 15 3 Broj 17 Strana

ili duhovne telepatije).

"posvetiti danas i sutra". Relativno

ru i vršiti micvot sa svježinom i

Moše odabrao bile "skromnije" od

"glasom" (a ne samo putem viđenja

B-g kaže Mošeu da se Narod treba

18,24-27

stvarne kvalifikacije sudaca koje je

bude govorio, B-g će odgovarati

bajki tipa "bilo jednom prije mnogo

ih danas primili. Trebamo učiti To-

odabire suce. Komentari ističu da su

izravne komunikacije. Kada Moše

koji se priča priča. Tora nije knjiga

Šliši – treća alija – 4 p’sukim – Moše prihvaća Jitroov prijedlog i

način da će narod biti svjedok te

nim "Sve što B-g kaže mi ćemo činiti". Moše potom kaže narodu neka se tri dana priprema da primi Toru.

Za to vrijeme, pristup gori bio im je zabranjen. Ujutro trećega dana, narod se sakupio u podnožju gore pra-

Šiši – šesta alija – 20 p’sukim – 19,20-20,14 B-g silazi (recimo to tako) na Har Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-

pi. B-g kaže Mošeu da ponovi upozorenje da se ne približava gori.

Moše potom silazi dolje k narodu da im kaže B-žje riječi.

Ono što slijedi su Aseret HaDibrot, Deset zapovijedi. One se sastoje od 13 p’sukim koji sadrže 14 od 613 micvot Tore. Aseret HaDibrot se može promatrati kao konkretne micvot, a ujedno i kao "naslove poglavlja" za Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov

se šabata sjeća kidušom, te zabrana

je konkretno zabrana kidnapiranja,

svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

a šire, kategorija svih zabrana veza-

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

nih uz krađu – pljački, provala, pri-

uključuje kiduš kada šabat započne,

jevara u poslovanju, vršenje pritis-

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

ka na nekoga da proda nešto što

ne melahe podijeljene su u 39 kategorija, od kojih svaka sadrži i

zapravo ne želi prodati, pomicanja granične oznake ... i drugog).

S gledišta micve

da je svakom poznato da mjesec nije

druge povezane aktivnosti, obično s

načinjen od sira. Samo onda kada je

istim ciljem. Npr, sadnja je jedna

istina o nekoj stvari nepoznata ko-

od 39 kategorija, a zalijevanje,

Prva zapovijed zvuči kao izjava ko-

ristimo se pojmovima laž i krivo-

obrezivanje, gnojenje… su u službi

ju B-g daje – možda uvodna napo-

kletstvo. Isprazna zakletva jednako

rasta bilja, te čine toladot sadnje.

mena za ono što slijedi, no Ram-

je ozbiljna koliko i lažna, tako da je

bam, Hinuh, i drugi vide je kao

razlika među njima uglavnom teo-

Peta je zapovijed poštivati svoje roditelje. Djedovi i bake, svojta,

micvu da se vjeruje u B-ga. To je kao

retske naravi, no ovo nam naglaša-

da je Tora rekla: "Ti ćeš vjerovati u

va koliko je ozbiljna stvar biti lako-

B-ga". Ako slijedimo Rambamov

mislen u vezi zaklinjanja); (3) zakli-

pristup, ova prva micva Tore zahti-

njanje da ćemo prekršiti Toru – npr.

jeva od nas da vjerujemo u B-ga, da

da će netko jesti svinjetinu. Takva je

radimo na tom vjerovanju jačajući

zakletva čim je izgovorimo isprazna

ga i eliminirajući svaku dvojbu koju

jer se smatra da smo prethodno (na

možda imamo. Ova micva je stalan,

Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti

dinamičan izazov da neprestano

svinjetinu. Stoga je ta zapovijed

unapređujemo kvalitetu i snagu

uzaludna i neučtiva upotreba B-žjeg

našeg vjerovanja.

imena; (4) zaklinjanje da ćemo uči-

Druga zapovijed sadrži nekoliko

niti nešto što je nemoguće – npr. da

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra

zabrana vezanih uz idolatriju. Kon-

ćemo čitav tjedan ostati budni. Za-

antitezom vjerovanju u B-ga, budući

kretno, ne vjerovati u druge bogove

jednički nazivnik tih vrsta uzalud-

da ubojstvo izravno negira stvaranje

(ova micva uključuje zabranu ne

nih zakletvi je da one sve “poniža-

ljudskog bića na Njegovu priliku.

vjerovanja – ateizam), ne praviti

vaju” upotrebu B-žjeg imena i pri-

Zapovijed broj 7 protiv preljuba

idole, ne klanjati im se (čak i ako ne

jetnja su nesmetanom funkcionira-

zabrana je stupanja u odnos s

vjerujemo u njih), ne štovati idole

nju društva koje se često mora osla-

udanom ženom, ali kao "naslov

na bilo koji način. Zapazite da se

njati na ozbiljnost prave zakletve.

poglavlja" to nam također ukazuje

ova zapovijed bavi i mislima i pos-

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u

na druge zabranjene odnose.

tupcima.

njoj je sadržana pozitivna micva da

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je

starija (ili možda najstarija) braća i ■

sestre, te učitelji, obuhvaćeni su njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje

roditelja

obično

se

smatra da se odnosi na ono što netko

čini

nasuprot

za

svoje

štovanju

roditelje,

(strahu

od)

roditelja, u što se ubraja ono što ne bi trebalo činiti jer bi to bio čin nepoštivanja.

Treća zapovijed zabranjuje da se

ranije spomenuto, izričito definira

uzaludno zaklinjemo. To se definira

kao kidnapiranje, ali je također i

kao (1) zaklinjanje u istinitost o ne-

naslov poglavlja mnogih micvot u

čemu što je očigledna istina i dobro

Tori. Možda ih se sve može rezi-

je poznato – da je sunce vruće; (2)

mirati kao ukazivanje da osoba koja

zaklinjanje kojim poričemo očigle-

krši te zapovijedi stavlja sebe iznad

dnu istinu – da je mjesec načinjen

drugih ljudskih bića. Očito je koliko

od sira (zanimljivo, ovo se ne sma-

je to štetno po društvo, i za težnje

tra lažju ili krivokletstvom, budući

pojedinca ka keduši.

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Broj 9 je zabrana da se "lažno svjedoči". U ovoj micvi, kao i u mnogim drugima, možemo vidjeti koliko je B-gu važno, nazovimo to tako, da mi budemo u stanju funkcionirati kao društvo. Oboje, i zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i svjedočenje,

neophodni

su

za

utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje dajemo riječima jedni drugih, pogotovo kad su podržane zakletvom, te povjerenja koje polažemo iskazu dvojice svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo.

Zapovijed

broj

10

protiv

pri-

željkivanja na neki način podvlači crtu tako da se fokusira na misaoni

proces koji može dovesti do svih vrsta grijeha. Kao dio "Velikih 10" ona ukazuje na značaj misli pri sagledavanju cjelokupne situacije, koja se obično sastoji od postupaka. Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim – 20,15-23 Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drži se podalje. Oni traže Mošea da im govo-

složio s time, pod uvjetom da mi

Metalni pribor predstavlja mač, koji

ri ono što B-g želi umjesto da izra-

slušamo riječi proroka, s Mošeom

skraćuje život; žrtvenik predstavlja

vno slušaju Njegov glas. Neki ko-

kao "glavnim" među prorocima, i da

produljenje dana. Iz tog pravila pro-

mentatori kažu da je taj zahtjev

njegovo proroštvo – Tora – ima

izlazi običaj da se odstrani ili pre-

došao nakon prve dvije izjave, "Ja

najveći autoritet.

krije nož za rezanje kruha tijekom

sam…" i "Neće biti drugih…". Dru-

B-g kaže Mošeu da podsjeti Narod

gi sugeriraju da je B-g svih "Deset izjava" prvo "izrekao" na nerazumljiv način, a potom ih je počeo "iznositi" jednu po jednu. Nakon druge izjave, Narod se uspaničio te tražio da im Moše govori ono što B-g želi, tako da ne slušaju "B-žji glas" izravno. B-g se, nazovimo to tako, Godina 15 5 Broj 17 Strana

da su čuli B-ga kako govori; da neće načiniti nikakve izrezbarene ljudske likove (čak ni u umjetničke svrhe); oni će podići žrtvenik i na njemu prinijeti žrtve; ako žrtvenik bude od kamena, njegovi kamenovi ne smiju biti obrađeni metalnim oruđem.

"benšanja", jer se naš stol izjednačava sa žrtvenikom. (Neki autoriteti kažu da se taj minhag primjenjuje samo tijekom tjedna, a ne na šabat.) Žrtveniku se ne smije pristupiti nedovoljno

čednim

stepenicama,

već se umjesto toga do njega treba uspinjati kosinom. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana obožavanja idola na isti način na koji služimo B-gu (Izl 20,5)

subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13) 37. Pravo krivnje: zabrana lažnog svjedočenja (Izl 20,13)

29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana služenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje žrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do žrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

63. Pozitivna je zapovijed ne prokleti/ opsovati suca kao što Pismo kaže, Nećeš psovati B-ga. (Š'mot 22,27) [što se tumači da znači suce]. Ako netko opsuje suca B-žanskim imenom ili zamjenom za B-žje ime, treba ga bičevati dva puta (zbog te zabrane, i zbog naloga da ne opsuješ svog bližnjeg, Židova [§45]).

Ovaj je redak u Bibliji isto tako i opomena i protiv huljenja na Vječnoga. Ako netko pohuli na Vječnoga zamjenom za B-žje ime, on krši zabranu. Ako netko pohuli na Vječnoga samim B-žanskim imenom, kazna za njega je izričito navedena: A onoga koji opsuje ime Vječnoga, ima se kazniti smrću; čitava će ga zajednica kamenovati (Va-jikra 24,16). Tako se radi kada netko pohuli, pa čak i ako tada to povuče potrebno je reći nekoliko riječi. U današnje vrijeme, međutim, kada ne dosuđujemo smrtne kazne, on je izopćen iz zajednice, i držimo se podalje od njega.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

Negativne zapovijedi

157. Negativna je zapovijed da se uništi nijedna sveta stvar i da se ne izbriše bilo koje ime od svetih imena [B-žjih] jer Pismo kaže, Nećeš učiniti tako Vječnome B-gu svome (Dvarim 12,4). Dakle, to znači sedam B-žanskih imena koje se ne smiju izbrisati. Ako netko izbriše makar i jedno slovo iz njih treba ga izbičevati. Ako netko izbriše slova pridodana imenu kao nastavak, kao što je to haf ("tvoj", jednina) na hebrejskom za "tvoj B-g" ili haf mem ("tvoj", množina) na hebrejskom za "vaš B-g" treba ga izbatinati bičevanjem za neposlušnost. Ako predmet ima na sebi upisano B-žansko ime mjesto (dio) s imenom treba izrezati i prikriti (sahraniti). Ako je netko upisao B-žansko ime na nešto metalno i potom taj metal rastalio treba ga izbatinati bičevanjem za neposlušnost. Što se tiče Svetih spisa i njihovih komentara koje je u svetosti napisao koji Židov, ako ih tko uništi treba ga izbatinati bičevanjem za neposlušnost. Ako ih je napisao heretik tada ih treba spaliti, zajedno sa svim B-žanskim nazivima koje se nalaze u njima.

Zabranjeno je potrgati i uništiti bilo koji sveti predmet.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i uvijek, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane pažnje da se drži Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne pažnje griješio u određenim stvarima. Tora nam kaže da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro.

Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođenje civilnih službi … No to je laž, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je bilo dobro njegovo poznavanje toga. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju?

S kim se slažete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe.

je diplomatska misija, bez ikakve nakane za preobraćenje. Ostali se komentatori ne slažu s time.

• Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere?

• Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja?

Delegirati ili ne • Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe s mnogo različitih zadataka koje je trebalo izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne?

• Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti?

• Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaže Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrži za sebe i zašto?

Moše i mješoviti brak Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast ( ‫)חע‬. Je li moguće da je Moše oženio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja:

Mošeov obiteljski život

• Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora?

Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu.

• Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili nakon primanja Tore?

• Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska?

• Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj

• Je li se Moše razveo od Cipore?

• Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju?

Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila Godina 15 7 Broj 17 Strana

palači, do koje je mjere poznavao i poistovjećivao se s Djecom Izraela?

Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju?

Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate razlike? Što vam to govori o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama?

• Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini?

Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traže? Slažete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ‫ )אנשמ חמל‬značajka koja se pojavljuje na oba popisa?

B-žje građansko pravo/zakon Jedno od obilježja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe božanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao da je poželjan.

• Mislite li da je moguće da je Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Kako bi jedna takva ideja mogla izmaknuti Mošeu?

• Koje su prednosti božanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga možemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od države? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, dibrot i svojta

Kutscher naglašava da je područje

nje, pogledajte Ibn Ezru i Rambana

koje se naziva "Arabija", zapravo

na 25,10).

značilo Arabia Petraea, čiji je glavni jovel Šofar ima svoj sinonim - jovel ‫יובל‬ i o njemu ćemo danas govoriti. Jovel kao drugi naziv za šofar nalazimo u

grad bio poznati grad Petra, u kojem su govorili dijalektom aramejsko-hebrejskog.

Klein piše da se značenje jovela

Šmot 19,13:

kao ovna izvodi iz korijena ‫ יבל‬, koji

‫לּו״ב ָּדה‬ ָּ ֲ ‫״ ַמ‬,‫״ד ָּמד‬,‫ל‬ ֵ ‫״די ֵֹׁב‬, ַ ְ ֹׁ‫" —״ ִּב ְ ש‬Kad se

ima značenje "nositi, držati" i zato je

jovel oglasi dugačkim zvukom, oni

riječ prvobitno značila "vođa stada,

se smiju popeti na goru."

predvodnik".

Hebrejska riječ pronašla je svoj put do grčkoga - iobelos i iabelaios – i od tamo u latinski - jubilaeus. Od tamo smo dobili našu riječ jubilej, koja je pod utjecajem nepovezane latinske riječi - jubilare (izvor za riječ jubilant: oduševljen), sa značenjem "zazvati nekoga" i kasnije "uskliknuti od radosti". Kutscher piše da je

Kako znamo da se jovel odnosi na

Dakle jovel je isprva značio "ovan",

možda kasnije značenje riječi jubi-

ovnujski rog? U Jehošui, šestom po-

a značenje se kasnije suzilo na "ov-

lare došlo pod utjecaj radosne priro-

glavlju, nalazimo da je jovel životi-

nujski rog". Značenje riječi se razvi-

de godine jovela, no riječ jubilej sva-

nja. A Rabi Akiva u Roš HaŠana 26a

lo i dalje od toga. U Vajikra 25 ima-

kako nosi svečanu konotaciju, zbog

kaže:

■

mo opis posebne godine oslobođe-

zbližavanja dviju slično zvučećih

"Kada sam posjetio Arabiju otkrio

nja, koja dolazi svakih 50 godina.

riječi. Iz latinskog riječ je ušla u eu-

sam da oni ovna nazivaju ''Jovela"

Dolazak godine proglašava se zvu-

ropske jezike sa značenjem "prosla-

Steinsaltz ističe da se riječ jovela ne

kom šofara (Vajikra 25,9), i nju se na-

va godišnjice" - često 50-e godine,

pojavljuje u arapskom. Međutim, u

zivalo jovel (25,10). Tako, kao što is-

ali ne uvijek. Suvremeni je hebrejski

tom se značenju pojavljuje u fenič-

tiče Kutscher, kada Tora govori o

usvojio europski smisao riječi, pa

kom i punskom (na primjer u pun-

jovelu, to zapravo znači "[godina pu-

jovel može značiti obilježavanje bilo

skom Marseilles Tariff, redak 7.)

hanja u] jovel." (Za daljnje razmatra-

koje godišnjice.

Evo nešto osobno. Naš sin je rođen 1998. - na 50. godišnjicu osnivanja Države Izrael. Razmišljali smo da mu damo ime Jovel, ali smo shvatili da će ga bez nikuda, oznaka za samoglasnike, puno češće zvati popularnim

hebrejskim

imenom

Juval. U to vrijeme, nisam mislio da je Juval povezano s jovel, ali dok sam istraživao za ovaj tekst otkrio sam vezu. Juval je bio sin Lemeha, i bio je poznat kao "praotac svih koji sviraju na liru i sviralu" (Berešit 4, 21). Daat Mikra spominje nekoliko teorija o porijeklu njegova imena.

Jedna od njih dovodi u vezu Juval i jovel – jedan rani muzički instrument.

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, dibrot i svojta

dibrot

čno kao kod kise ‫ סא‬i kisaot ‫ סאע‬-

imam javni forum pa moram znati

Na Šavuot slavimo davanje Tore

stolice. Postoji čitava lista takvih si-

što je što.

na Sinaju i čitamo Deset zapovijedi.

Ili možda ne?

tuacija i objašnjenje tog fenomena.

Safa-Ivrit je obavio dobar posao

Netanel također piše da tamo gdje

tumačeći ovo pitanje. Ukratko -

Prije svega, "Deset zapovijedi" nije

se u Erec Jisraelu upotrebljava po-

hoten i hotenet ‫ חע נ‬su ženini rodi-

dobar prijevod. Kao što je Philolo-

jam diber, u Bavelu bi rekli dibur

telji, a ham ‫ חם‬i hamot ‫ חמות‬su mu-

gos pisao:

‫ מבעה‬. Ovo nam pomaže objasniti

ževljevi roditelji. Stranica nudi ovaj

Počnimo s brojem 1. Ono što se

midrašku izreku koja kaže (Švuot

savjet kako bi se zapamtilo što je što

naziva "Deset zapovijedi" na na-

20b; pojavljuje se i u pjesmi Leha

- hoten i hotenet udaju - mehatnim

šem i drugim europskim jezici-

Dodi) -

‫ מחתנים‬svoju kćer, a ham i hamot s

ma, fraza prevedena s latinskog

v'zahor b'dibur ehad. Ovo se odnosi

toplom

Decem Mandati, u hebrejskom je

na činjenicu da se četvrti diber – mi-

svoju snahu - b'hom ‫בחעם‬. Hamot

cva šabata – pojavljuje s riječju šamor

ima jednaku strukturu kao i ahot

u Sefer Šmot te zahor u Sefer Deva-

‫ אחע‬- sestra. Tako, iako zvuči kao

rim. Općenito se smatra da to znači

množina, ono je zapravo jednina.

da su one bile izgovorene - dibur –

(Tako da vic o

istovremeno. No dibur je Bavli po-

t'ha kao izgovora da se vlastitu pu-

jam za diber, pa to znači da su oni

nicu izbaci iz kuće za vrijeme sedera

bili u istom četvrtom diber - također

ne funkcionira – trebalo bi pisati

čudom, prema midrašu, ali malo

‫״‬-‫ שפ ״ח ע ״‬šfoh hamot'ha.)

poznata kao Aseret Ha-dibrot, "deset dibrot." Diber (jednina od dibrot) nije mandatus ili zapovijed; naprotiv – to je imenica izvedena od glagola daber, govoriti – i ona označava čin govora ili izricanje riječi, kao u retku u Knjizi proroka Jeremije, "A proroci će biti kao vjetar i govora

[diber] nema u njima." Aseret Ha-

‫ ש עה״עז עה״ב מבעה״אח‬šamor

drugačijeg shvaćanja.

dobrodošlicom

dočekuju

‫ שפ ״ח‬šfoh hama-

Bilo kako bilo, ako to pobrkate, ne

dibrot prema Židovskoj su tradi-

Međutim, vratimo li se još više

trebate se previše brinuti. Čak i u

ciji stoga "Deset izjava," a ne

unatrag, vidimo da se u samoj Tori

doba Talmuda bilo je slučajeva u

"Deset zapovijedi."

(Šmot 34,28, Devarim 4,13, Devarim

kojima su razlike bile nejasne.

Zašto je jednina od dibrot ‫ בהע‬di-

10,4) one ne nazivaju aseret hadibrot,

ber ‫ ? מבה‬Dr. Eliyahu Netanel obja-

već‫שה ״ד בהמם ״‬

snio je to u svojoj kolumni, Lashon

Ovo neke navodi na mišljenje da je

Limudim, u Shabbat B'Shabbato,

grčki pojam decalogue - "deset izja-

Bamidbar 5766. On piše da je diber

va" ili "deset riječi" – najtočnija va-

muškog roda, a plural je dibrot (koji

rijanta za upotrebu na našem jeziku.

je naizgled ženskog roda) a to je sli-

deset hadvarim.

hatan. Međutim, prije više godina naletio sam na brošuru koja je nastojala ukazati kako Jastrowljev rječnik nije ozbiljno djelo. (Možda je to onaj kojeg je napisao Shlomo Alter

hotenet i hamot

Halperin? Ne sjećam se točno.) Je-

U ovotjednoj parši, Jitroa se naziva

dini argument kojega se sjećam bio

‫ חע‬njegovim

je iz Jastrowljeve definicije za hata-

tastom. U pravilnom hebrejskom

na, gdje on piše: "veza, zet; mlado-

postoje različiti nazivi za muževlje-

ženja". Autor brošure tvrdio je da

ve roditelje i ženine roditelje. Dok

Jastrow uključuje i jidišizme, što je

nisam ovo počeo pisati – nikako ni-

očito bila šala. Nisam tada razumio

sam uspijevao zapamtiti što je što.

taj argument – a svakako mi je pro-

Moševim hotenom –

Kada bih govorio o svojem tastu i punici na hebrejski, izbjegavao bih to tako da bih rekao "majka moje žene" ili "ženin otac". Ali sada,

Godina 15 9 Broj 17 Strana

Sada se svi slažu da je riječ za zeta

blem shvatiti ga i danas, budući da brošuru nisam vidio godinama. Ima li tko od čitatelja tu brošuru ili možda nekako drugačije razumije taj argument? ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Zahvaliti prije nego što počnemo razmišljati Deset zapovijedi su najpoznatiji religijski i moralni kodeks u povijesti. Sve donedavno one su krasile američke sudnice. One su još uvijek ukras aron hakodeša u većini sinagoga. Rembrandt im je u svom portretu Mojsija koji samo što ne razbije ploče Saveza kad ugleda zlatno tele dodijelio njihov izgled u klasičnoj umjetnosti. Velika slika Mojsija, slikara Johna Rogersa Herberta, koji donosi ploče Zakona dominira dvoranom glavnog odbora britanskog Doma lordova. Dvije ploče sa deset zapovijedi trajan su simbol vječnog zakona pod B-žjom vrhovnom vlasti.

u konkretne pojedinosti. Upravo to je odnos između "deset iskaza" i detaljnih zapovijedi iz parše Mišpatim (Izlazak 22-23). Deset zapovijedi su opći pregled, osnovni principi zakona.

Naravno, vrijedno je zapamtiti da „deset zapovijedi“ zapravo nisu Deset zapovijedi. Tora ih naziva aseret hadevarim (Izlazak 34,28), a tradicija ih zove još i aseret hadibrot, što znači "deset riječi" ili "deset iskaza". To možemo bolje razumjeti u svjetlu otkrića iz dvadesetog stoljeća, osobito otkrića hetitskih saveza ili "ugovora o suverenitetu" koji datiraju iz 1400-1200 godina prije nove ere, što je vrijeme Mojsija i Izlaska.

Ti ugovori često su sadržavali dvostruki iskaz zakona kojima savez obvezuje, najprije općenito, a zatim

netko drugi ima?

Ako je najvrednije u

našim životima to kako izgledamo u B-žjim očima, zašto bismo onda htjeli išta drugo samo zato što to

One se obično prikazuju, grafički i sadržajno, kao dvije grupe od po pet zapovijedi, od kojih se prva grupa bavi odnosom između nas i B-ga (uključujući poštivanje roditelja jer su nas oni, poput B-ga, doveli u postojanje), a druga grupa odnosom između nas i naših bližnjih ljudskih bića.

Međutim, smisleno je gledati ih i kao tri grupe od tri zapovijedi. Prve

tri (jedan B-g, nema drugog B-ga, ne pronosi B-žje ime uzalud) su vezane uz B-ga, Autora i Autoritet nad zakonima. Druga grupa (drži šabat, poštuj roditelje, ne počini zločin ubojstva) vezane su uz stvaranje. Šabat nas podsjeća na rođenje svemira. Naši roditelji doveli su nas u postojanje. Zločin ubojstva je zabranjen jer smo svi stvoreni na B-žju sliku (Postanak 9,6). Treća skupina od tri zapovijedi (ne počini preljub, ne ukradi, ne svjedoči lažno) vezana je uz temeljne institucije društva: svetost braka, integritet privatnog ■ vlasništva i pravosuđe. Ako izgubimo bilo koju od njih, sloboda se počinje raspadati.

Ta struktura služi kako bi nam naglasila koliko je neobična deseta zapovijed: "Ne budi zavidan na kuću svog bližnjeg. Ne poželi ženu svog bližnjeg, njegovog roba, njegovu sluškinju, njegovog bika, njegovog magarca, ili bilo što što je od tvog bližnjeg." Barem površinski, ovo izgleda drugačije od svih drugih pravila koja su uključivala govor ili djelovanje. Zavist, pohlepa, želja da imaš nešto što ima netko drugi, to je emocija, a ne misao, riječ ili djelo. A sigurno je da si po pitanju svojih emocija ne možemo pomoći. Njih se još naziva i "strastima, pasijama" (eng. passions), upravo zato što smo pasivni u odnosu na njih. Kako onda zavist uopće može biti zabranjena? Svakako ima smisla zapovijediti ili zabraniti nešto što je pod našom kontrolom. U svakom slučaju, zašto bi povremeni napadaj zavisti bio važan ako ne vodi tome da počinimo štetu drugim ljudima?

Meni se čini da Tora ovdje otkriva niz temeljnih istina koje mi zaboravljamo na vlastitu štetu. Prvo, kao što nas je podsjetila kognitivno-bihevio-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Zahvaliti

ralna terapija, ono što vjerujemo utječe na ono što osjećamo. Primjerice, narcisoidni ljudi lako se uvrijede jer misle da drugi ljudi govore o njima ili ih vrijeđaju (ne poštuju), dok zapravo drugi ljudi često uopće nisu zainteresirani za nas. Njihovo vjerovanje je pogrešno, no to ih ne sprječava u tome da se osjećaju ljuto i ogorčeno.

Drugo, zavist je jedan od prvih okidača za nasilje u društvu. To je ono što je Kajina navelo da ubije Abela. Zbog toga je Abraham, a kasnije i Izak, strahovao za svoj život kada ga je glad prisilila da privremeno napusti dom. Bili su uvjereni da će ih, s obzirom da su oženjeni privlačnim ženama, lokalni vladari ubiti kako bi njihove žene mogli uzeti u svoj harem.

Najotrovnije od svega, zavist je ležala u srcu mržnje koju su braća osjećala prema Josipu. Oni su bili ogorčeni zbog posebnog tretmana koji mu je pružao njegov otac, bogato izvezene haljine koju je nosio, i njegovih snova da će postati vladar nad svima njima. To je ono što ih je odvelo u razmišljanje o tome da ga ubiju i zbog čega su ga na kraju prodali kao roba.

Rene Girard u svom klasiku Nasilje i sveto, kaže da je najtemeljniji uzrok nasilja mimetička želja, to jest, želja da imaš ono što ima netko drugi, što je na kraju želja da budeš ono što je netko drugi. Zavist može dovesti do kršenja mnogih drugih zapovijedi: ona može ljude navesti na preljub, krađu, lažno svjedočenje pa čak i ubojstvo. Židovi imaju poseban razlog da se boje zavisti. Ona je zasigurno igrala ulogu u postojanju antisemitizma kroz stoljeća. Nežidovi su bili zavidni Židovima zbog njihove sposob-

Godina 15 11Broj 17 Strana

prije nego što počnemo razmišljati

nosti da prosperiraju u nedaćama – taj čudni fenomen kojeg smo zamijetili u parši Šemot je da "što su ih više tlačili, oni su sve više rasli i širili se." Razlog za zavist bio je napose njihov osjećaj izabranosti (unatoč činjenici da je gotovo svaki drugi narod u povijesti sebe smatrao izabranim). Apsolutno je neophodno da se mi, kao Židovi, ponašamo sa dodatnom dozom poniznosti i skromnosti.

Judaizam je zahvalnost sa stavom, kad smo izliječeni od toga da tuđa sreća umanjuje našu vlastitu Tako, zabrana zavisti uopće nije čudna. To je najtemeljnija sila koja leži iza društvenog sklada i reda koji su cilj Deset zapovijedi u cjelini.

Ne samo da one to zabranjuju, one nam pomažu da se uzdignemo iznad toga. Upravo prve tri zapovijedi, koje nas podsjećaju na B-žju prisutnost u povijesti i u našim životima, te druge tri, koje nas podsjećaju na stvaranje, pomažu nam da se uzdignemo iznad zavisti.

Ovdje smo zato što je B-g želio da budemo ovdje. Imamo ono što B-g želi da imamo. Zašto bismo onda tražili ono što drugi imaju? Ako je najvrjednije u našim životima to kako izgledamo u B-žjim očima, zašto bismo onda htjeli išta drugo

samo zato što to netko drugi ima?

Kada prestanemo sebe definirati u odnosu na B-ga i počnemo se definirati u odnosu na druge ljude, tada u naše umove ulaze natjecanje, nesloga, pohlepa i zavist, a oni nas vode samo u nezadovoljstvo.

Ako me tvoj novi auto čini zavidnim, možda ću biti motiviran da kupim skuplji model koji nikada nisam zapravo trebao, i koji će mi nekoliko dana pružati zadovoljstvo dok ne otkrijem da je drugi susjed kupio još skuplje vozilo. I tako to ide. Ako uspijem zadovoljiti svoju vlastitu zavist, učinit ću to jedino pod cijenu toga da isprovociram tvoju, u začaranom krugu izražene potrošnje koji prirodno nema svog kraja. Zato postoji naljepnica: "Onaj tko bude imao najviše igračaka kad umre, pobjeđuje." Ključna riječ ovdje je "igračka", jer to je etika na razini vrtića i njoj ne bi trebalo biti mjesta u životu odrasle osobe.

Lijek za zavist je zahvalnost. "Tko je bogat?" pitao je Ben Zoma, i odgovorio, "Onaj tko se raduje u onome što ima." Postoji prekrasna židovska praksa koja, kada se svakodnevno primjenjuje, mijenja život.

Prve riječi koje kažemo kada ustajemo su Mode ani lefaneha, "Ja ti zahvaljujem, živi i vječni Kralju." Mi zahvaljujemo prije nego što mislimo.

Judaizam je zahvalnost sa stavom.

Kad smo izliječeni od toga da tuđa sreća umanjuje našu vlastitu, možemo otpustiti val pozitivne energije koja nam dopušta da se radujemo zbog onoga što imamo umjesto da razmišljamo o tome što drugi ljudi imaju, te da budemo ono što jesmo umjesto da želimo biti nešto što nismo. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Pogled izvana U ovotjednom čitanju Tore Židov-

Do židovske misli i ponašanja do-

Ovom izjavom Moše podrazumije-

ska duhovna povijest dolazi do

šao je izvana, kao jedan od vodećih

va da je Jitro vidio stvari jasnije od

svog vrhunca. Objava na Sinaju i

svećenika poganstva svog vremena.

židovskog naroda i njegovo je po-

davanje Tore Izraelu iza toga, odre-

Ali u potrazi za istinom, iskusio je

štovanje veličine judaizma i njegove

dili su karakter i misiju židovskog

svoje unutarnje otkrivenje koje se

Tore nadmašivalo sve. Možda zbog

naroda kroz njegovu dugu i bogatu

poklapalo s jedinstvenom svetom

toga među mnogim komentatorima

povijest. Osnovne ideje obuhvaćene

Objavom na Sinaju, što možemo

i u Midrašu postoji mišljenje da se

u Deset zapovijedi postale su teme-

vidjeti u ovotjednom čitanju Tore.

posjet Jitroa Izraelskom taboru u

ljem zapadne civilizacije. I mada su

Smatrao je da će mu biti teško stu-

pustinji zbio prije davanja Tore.

često bile osporavane, one nikada

piti u Izrael kao autsajder, ali bi mu

nisu bile odbačene ili zanemarene.

bilo još teže ostati po strani i ignori-

Univerzalnost poruke Tore naglašena nam je time što opisu Objave na Sinaju prethodi priča o Jitrou i njegovom putovanju, fizičkom i du-

rati očiglednu istinu.

Jitro je više od svih shvaćao istinsko značenje

hovnom putovanju, da se pridruži

tog povijesnog trenutka

židovskom narodu i podijeli njego-

za svjetsku civilizaciju

vu sudbinu i zadaću. Židovska tradicija nam govori da

je Jitro prethodno eksperimentirao sa svim oblicima i sredstvima poganstva - dominantne svjetske religije njegovog vremena - kako bi pronašao osjećaj svrhe i spokojstva za svoju dušu i svoje unutrašnje biće. I uvidio je da im svima manjka

i napredak čovječanstva

Kada je došlo do tog velikog događaja, Jitro je više od svih shvaćao istinsko značenje tog povijesnog trenutka za svjetsku civilizaciju i napredak čovječanstva. Židovski ■ je narod možda Egzodus iz Egipta uzimao zdravo za gotovo, kao naknadu za to što su bili tamo. No, Jitro ih je

podsjetio na natprirodnu

osobinu tog događaja. Isto vrijedi i Kao što je to često slučaj, netko

za objavu na Sinaju i stoga je Jitro

izvana jasnije vidi stvari od onih

zaslužio da se ovaj dio Tore nazove

koji su blisko uključeni u situaciju.

po njemu.

Postoji objektivnost u sagledavanju okolnosti koju netko izvana može donijeti, a koja često nedostaju onima koji sami sudjeluju u događaju.

Jitro, Mošeov tast, donio nam je i ideju

višeslojnog

pravosudnog

sustava, što također vidimo u ovotjednom čitanju Tore. Kako je u Tori

istine i realnosti, te ih je zbog svoje

Kasnije u Tori, tijekom putovanja

navedeno, Moše je izvorno sebe za-

iskrenosti i intelektualne oštrine na-

Sinajskom pustinjom, Moše će reći

mišljao kao jedinog suca židovskog

posljetku sve odbacio.

Jitrou: "Ti si nam bio naše oči."

naroda te da sve stvari, kako one

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Pogled izvana

velike tako i one neznatne, treba iznijeti pred njega da on presudi i odluči.

Jitro ga savjetuje da ni on niti narod ne bi opstali pod takvim sustavom. Židovski narod po svojoj je prirodi sklon polemizirati i parničiti se. Nemoguće je jednom jedinom ljudskom biću podnijeti toliki teret.

Pa je kao rezultat toga bilo izabrano na desetke tisuća sudaca i administratora za sudske potrebe Izraelaca.

Rješavanje sporova i dijeljenje pravde uvijek se smatralo osnovnim zahtjevom svake židovske zajednice

litelj pravde, te zbog toga često bio

jeme Prvog i Drugog Hrama, pa čak

žrtvom uvreda i trauma. Židovska

i stoljećima nakon uništenja Drugog

zajednica koja nema neku vrstu

Hrama. Tek se u petom stoljeću na-

sudskog

na

še ere prestalo s vršenjem i dodje-

zakonu Tore izuzetna je rijetkost u

lom naimenovanja koje je bilo nu-

židovskom svijetu.

žno kako bi se postalo članom Veli-

sustava

temeljenog

Neriješena pitanja koja niži sudovi Gotovo jedna šestina cjelokupne odrasle muške populacije židovskog naroda u to je vrijeme bila uključena u neku vrstu pravosudne službe. Zbog tog prekomjerenog broja sudaca u odnosu na narod, svakih deset Židova imalo je, da tako kažemo, svog lokalnog suca. Čak i u kasnijim vremenima kada se taj omjer sudaca u odnosu na broj-

kog vijeća.

nisu bili u stanju riješiti na zadovo-

U židovskoj povijesti bilo je poku-

ljavajući način iznošena su pred više

šaja da se to naimenovanje nekako

sudove te na kraju pred veliki San-

obnovi i stvori Sanhedrin da riješi

hedrin. U Sinajskoj pustinji tijekom

neriješena pravosudna i halahička

većeg dijela njihovog četrdesetgo-

pitanja. Svi su takvi pokušaji pro-

dišnjeg lutanja, židovski je narod

pali, nijedan od njih nije uspio polo-

samog Mošea priznavao kao veliki

žiti test vremena. Zbog toga što ne-

Sanhedrin. Tek na završetku svog

ma središnjeg autoriteta koji bi bio

života i misije Moše je stvorio veliki

obvezujući za sve segmente židov-

Sanhedrin od sedamdeset starješina.

stva, mnoga teška i temeljna pitanja

nost naroda više nije održavao, iz

Ovaj je sud i pravosudni sustav u

Mišne i Talmuda stječemo dojam da

židovskom životu postojao u vri-

i dalje ostaju nerazriješena, i u naše vrijeme.

je postojalo mnogo lokalnih sudova

Čini se da nam je potreban još

čak i u selima i gradovima s prilično

jedan Jitro da istupi i predloži pri-

ograničenim brojem stanovnika.

stup kojim bi se obnovio prijeko

Rješavanje sporova i dijeljenje pravde uvijek se smatralo osnovnim zahtjevom svake židovske zajednice, čak i onih koje su imale vrlo mali broj članova. U kasnijim vremenima tijekom progonstva, lokalni je rabin

potrebni pravosudni sustav koji će djelovati u korist cijelog Izraela.

Nadajmo se da će se takva hrabra i mudra karizmatična osoba pojaviti još u naše dane. Šabat šalom ■

služio kao sudac u sporovima i djeGodina 15 13Broj 17 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sredstva moći "A Jitro … Mošeov tast, čuo je sve što

na, njegovih kola i konjanika." Ži-

narod. Tora kaže (Šemot, 17,11) da

je Hašem učinio Mošeu i Bnei Jisroelu

dovski narod je bio zaštićen oblaci-

tijekom bitke, "kad je Moše podigao

… da ih je Hašem izveo iz Egipta"

ma Slave i, iako su ih Egipćani su-

ruku, Bnei Jisrael su bili jači; kad je

(Šemot, 18,1)

stigli, u stvari im nisu mogli našte-

spustio ruku, Amalek je bio jači." ―

Raši piše: što je to Jitro čuo što ga

titi. Naši mudraci nam također go-

Talmud

je nadahnulo da dođe? Čuo je o kriat

vore da židovski narod nije prešao

"Vode li Mošeove ruke rat i slamaju

Jam suf (razdvajanju Crvenog mora)

(Roš Hašana 29a)

pita:

li one neprijatelja?" ― Objašnjeno je

i ratu s Amalekom. A onda u zase-

Mnogi ljudi prolaze kroz život

da tekst ukazuje da onoliko dugo

bnom odjeljku Raši navodi da "sve

misleći da nemaju duhovne ili

koliko Bnei Jisrael gledaju prema

što je Hašem učinio - uključuje ma-

tjelesne sile da prevladaju svoje

Hašemu i svoja srca njemu podvr-

nu, čudo Mirjaminog vrela (be'er) i

nisjonot jer pred sobom vide

gavaju, toliko dugo pobjeđuju, a u

rat s Amalekom."

visoke zgrade i čini im se da

protivnom gube.

Sve u svemu, prema Rašijevim riječima čini se da su četiri čuda utjecala na Jitra. Zašto ih je Raši razdvojio,

a

ono

o

nemaju ono što im je potrebno da se uhvate u koštac s njima.

Amaleku

ponovio?

Dakle, kaže Taz, prva dva čuda koja Raši navodi su ona kojima se ■ povećala čast Hašema u svijetu, tj.

krias Jam suf i rat s Amalekom. Kamore s jedne strane na drugu; išli su

snije Raši navodi čuda učinjena u

Taz objašnjava da se čuda koja su

kroz more polukružno i zapravo su

ime židovskog naroda, a ona opet

Bnei Jisrael doživjeli mogu podijeliti

se vratili na stranu s koje su došli.

uključuju rat s Amalekom, ali ne i

u dvije kategorije. Jedna kategorija

Dakle, to je čudo izvršeno samo kao

razdvajanje Crvenog mora.

uključuje nisim (čuda) koja je Hašem

prikaz Hašemove svemoći. Nasu-

Na temu emune, rabin Moše Hajim

izveo samo zato da pokaže svoju

prot tome, be'er i mana su primije-

Luzato – Ramhal, razrađuje značaj

snagu i moć. U drugoj grupi su

njeni radi dobrobiti Klal Jisraela.

čovjekovog jačanja emune, vjerova-

nisim koje su učinjene u ime Klal Jisroela.

Rat s Amalekom, međutim, spada

nja i uvjerenja da Hašem upravlja

u obje kategorije jer ima dvostruki

cijelim svijetom. Izjavljuje da nada-

Cilj razdvajanja Crvenog mora je

cilj. S jedne strane, Amalek je htio

jući se i čekajući Hašema, te njegu-

bio, kao što je navedeno (Šemot 14,

uništiti židovski narod i trebalo ih je

jući takvu razinu bitahona, čovjek je

18), "Egipat će znati da sam ja Ha-

nadjačati i eliminirati, a s druge

u mogućnosti osloboditi se iz sva-

šem, kad se proslavim preko farao-

strane, trebalo je poučiti židovski

kog neprobojnog mjesta, pa čak i pobjeći iz gehenoma.

Rabin Naftali iz Ropšica ističe da je hebrejska riječ za povjerenje - bitahon - anagram od riječi hein tov, a time aludira na činjenicu da kroz bitahon osoba može steći naklonost i milost u očima Hašema i čovječanstva.

Rabin Ja'akov iz Radzmina citira pasuk Berešit 37,31: "Uzeše oni Josefovu halju, zaklaše jednu kozu i natopiše je njenom krvlju", - i pita zašto su Josefova braća to učinila. Uostalom, kad je Ja'akov Avinu vidio da se Jo-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sredstva moći

sef nije vratio, zaključio je da je vjerojatno ubijen na cesti. Moglo bi se reći da braća nisu htjela da Ja'akov njih osumnjiči, a okrvavljenom haljom će potvrditi da ga je stvarno napala divlja životinja. Rodzimer dodaje da je ipak postojala potreba za time jer bi u protivnom Ja'akovljeve nepokolebljive emuna i bitahon mu dopustile da vjeruje kako se Josef ipak može vratiti. Ja'akov bi molio i preklinjao Hašema i on bi mu pomogao, kao što je rečeno (Tehilim 146,5): "Hvale vrijedan je onaj kojem je pomoć Ja'akovljev Hašem, čija je nada u ■

Hašemu …." - Radi se o tome da je bitahon toliko moćan da omogućuje pojedincu da mu pomoć siđe s Ne-

gurnuo pozamašan novčani iznos u

Hašemovu. I sad također želim is-

ba, pa bi sigurno Ja'akov mogao do-

džep. Dajan je sam sebi udijelio op-

puniti Njegovu volju. Ako od mene

vesti Josefa natrag k sebi.

rost jer se osjećao kao da nije "uzeo"

traži da srušim tornjeve s alatom

Veliki rabin Mordehai iz Slonima

mito onako kako je to zabranjeno u

koji imam, onda je to ono što ću na-

ispričao je o dva ugledna dajanima

Tori; čovjek mu ga je ugurao u džep

stojati napraviti. Popeo se na vrh

koji su godinama sudili u svojoj za-

njegova

nije

krova i krenuo raditi s čekićem. Lu-

jednici. U poznim godinama su se

usprotivio. Odlučio je zadržati no-

pao je snažno, nastojeći dohvatiti

dogovorili da tko god od njih dvoji-

vac. Takva jedna avera prevagnula je

grede. Čim je to počeo raditi, sve

ce prvi napusti ovaj svijet, vratit će

nad svim micvot i dosuđen mu je

visoke zgrade su nestale kao da ih

se i svom će prijatelju otkriti što se

gehenom. Dok su ga vodili prema

tamo nikada nije ni bilo, a on je od-

dešava na drugom svijetu.

gehenomu, dajan je počeo osjećati

veden u Gan Eden.

kaputa,

a

on

se

A onda je jedan umro i ubrzo se u

vrućinu vatre, pa je krenuo plakati i

Mnogi ljudi prolaze kroz život mi-

snu otkrio svom prijatelju. Ispričao

vrištati od boli. Molio je da ga se

sleći da nemaju duhovne ili tjelesne

mu je da je bio odveden pred Nebe-

vrati natrag pred Nebeski sud i da

sposobnosti da prevladaju svoje

ski sud. Malahei hašaret su donijeli

ga se drukčije kazni jer takvu kaznu

nisjonot jer vide ispred njih visoke

veliku hrpu micvot koje je učinio u

neće biti u stanju izdržati.

zgrade i čini im se da nemaju odgo-

svom životu i stavili ih na jednu

Doveli su ga do nekih visokih tor-

varajuće alate za borbu protiv jecer

stranu vage. Zatim su anđeli uniš-

njeva i dobio je jedan mali čekić i

hara. Istina je, međutim, da je jedino

tenja došli s hrpom grijeha koje je

uputu da ih s njim uništi. Dajan je

oruđe koje treba, jaka emuna u Ha-

počinio i stavili ih na drugu stranu

shvatio da mu je zadan nemoguć

šema. Onda će svaka visoka zgrada

vage. Izgledalo je kao da će micvot

izazov i da nikad neće moći s tako

i toranj pasti kao ljuska s luka, jer

prevagnuti nad averot, ali onda je još

nedjelotvornim alatom srušiti ta

bitahon je nadmoćan u svojoj spo-

jedan malah došao s grijehom mita i

zdanja. A onda se sabrao te rekao:

sobnosti da poništi sve fizičke sile

prevagnulo je na drugu stranu.

u olam haze (u ovom svijetu) sam

na svijetu. To omogućuje pojedincu

Prisjetio se onog dana kad mu je

cijeloga života molio i učio Toru.

da se uzdigne do stanja■koje nadila-

neki bogataš prišao neposredno pri-

Jesam li ikada to radio zbog vlastite

zi uobičajeni poredak stvari. ■

je razmatranja njegovog predmeta i

časti? Ne. Želio sam izvršavati volju

Godina 15 15Broj 17 Strana

■

Prevela Dolores Bettini

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Možeš li čuti osjećaj?

Nedavno sam vidio sjajan citat kojeg bih htio podijeliti s drugima: "Očekivanja su isplanirana razočaranja".

vrste slušanja. Jedno je površno slušanje riječi, slušanje djela, okolnosti. A postoji i slušanje sadržaja.

Dijete plače. Svatko može čuti galamu. No, tko čuje bol? Tko čuje poziv na djelovanje? Odrasla osoba nam nešto govori. Čujemo riječi, no čujemo li i osjećaje? Povezujemo li

To vrijedi za sve u životu, ali osobito za brak. Imaj očekivanja u odnosu na svog supružnika i zagarantirano ti je, ali doista mislim zaga-

rantirano ti je, da ćeš biti razočaran.

Nijedno ljudsko biće ne može živjeti na razini očekivanja koju naša razmišljanja mogu stvoriti.

Razočaranje obično vodi u ogorčenje – ne zato što naš supružnik nije bio divna osoba, već zato što on ili ona nisu bili divna osoba u točno onakvom obliku i mjeri kakve smo mi naručili.

Mojsijev tast, Jitro, pridružuje se židovskom narodu u pustinji, savjetuje Mojsija kako da na najbolji način služi i sudi ljudima – postavljajući hijerarhiju posrednika – i zatim se vraća u Midjan. Izgleda da je on započeo trend za sve šurjake nakon njega – kažu ti što da radiš, i zatim odu. Međutim, ono što je neobično jest to da je Mojsije bio dovoljno ponizan da posluša svog tasta i primi velike dobrobiti zbog toga.

No, glavna tema ovog odjeljka Tore su Deset zapovijedi. Iako većina prikaza te ploče prikazuje sa zaobljenim vrhovima, Talmud kaže da su one zapravo bile kockaste sa riječima koje su prolazile kroz njih, s jedne na drugu stranu, tako da su se riječi mogle vidjeti s obje strane. Bila su potrebna dva vrlo specifična čuda kako bi to moglo funkcionirati.

Najprije, to da se riječi sa jedne strane ne vide naopako, te drugo, to da Strana 16

se izbjegne da u sredini bude slovo sameh koje izgleda kao 'o'.

Ovotjedni odjeljak započinje riječima, "A Jitro je čuo sve što je B-g učinio za židovski narod, za Svoj narod. I došao je…"

Egipat je bio najveća civilizacija svog vremena, a u deset mjeseci je bio u potpunosti bačen na koljena

Egipat je bio najveća civilizacija svog vremena, a u deset mjeseci je bio u potpunosti bačen na koljena kroz pošasti koje su slijedile jedna za drugom – te na kraju kroz Crveno more koje se razdvojilo i progutalo sve što je od Egipta preostalo.

Sigurno je da Jitro nije bio jedini koji je čuo o onome što se dogodilo.

Pa zašto je onda on izdvojen?

Vjerujem da postoji velika razlika između onoga što je čuo Jitro i onoga što su čuli ostali. Postoje dvije

se sa dušom koja nam se obraća? To je istinsko 'slušanje'. Naše osjetilo sluha uvijek je uključeno – čak i kada spavamo, zato nas budilica može probuditi. Ali slušanje na dubljoj razini zahtijeva izbor. Čuti ono ■ što nam ljudi stvarno govore, ono što nam iskustva doista znače – to zahtijeva izbor, fokus, obraćanje naše pozornosti i otvorenost da čujemo. To se ne događa samo od sebe.

Ljudi mogu govoriti, a mi možemo biti nesvjesni njihovih potreba.

Djeca mogu plakati, a mi možemo biti nesvjesni njihove boli. Život nam može isticati stvari, a mi možemo biti nesvjesni njihovog značenja. Naša božanska duša može nam se obraćati – a mi možemo biti nesvjesni njenog postojanja… Slušanje zahtijeva nešto od nas.

Jitro je 'čuo' što se dogodilo. To ga je pokrenulo. On je znao da je to nešto čemu treba pridati pozornost – i zato je došao k židovskom narodu. I u tome je razlika. Slušanje poziva na djelovanje. Ako čuješ, ako doista 'čuješ', onda reagiraš. Ako nisi poduzeo ništa, nisi djelovao, onda zapravo nisi ni čuo… Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nikada nemoj kritizirati. Naša je jedina svrha da budemo korisni Jisro reče Mojsiju: "To što radiš, nije dobro. Biti jedini sudac za milijunsku populaciju sigurno će te iscrpiti.

Zato razradi višestruke razine sudaca koji će ti asistirati."

Midraš kaže da je, zbog toga što je dao savjet Mojsiju da izabere sposobne ljude za suce, Jisro bio nagrađen time da ima odlomak Tore nazvan po njemu.

No Jisroova izjava započela je ukazivanjem Mojsiju da ono što radi nije dobro i da će to iscrpiti i njega i narod. Zašto Midraš to ne spominje?

To je stoga što svatko može kritizirati i ukazivati na pogreške, međutim to ne rješava problem. Jisroa se hvali zbog pozitivnih, konstruktivnih savjeta koje je dao.

Svatko je sposoban kritizirati. Ako ne možete predložiti rješenje, najbolje je da ostanete šutjeti.

Moć vjerovanja Nedavno su se pojavile knjige koje zagovaraju "stvaranje pozitivnih predodžbi", te sugeriraju da ako zamišljate prizore za koje želite da se dogode, oni će se i dogoditi. Prva naša reakcija je da to gotovo uz podsmijeh odbacimo. "Otpušten sam prije osam mjeseci. Više puta sam se zamišljao kao sretno zaposlen, na novom poslu, ali još uvijek sam nezaposlen." Vrlo je teško proturječiti takvom gledištu. Gajiti iluzije je djetinjasto, netko je rekao, i želja da se to dogodi ne dovodi do njihovog ostvarenja.

Logično, i ja bih se pridružio takvom gledištu. Međutim, naišao sam na jedan esej u seferu Ohev Israel, Rebe Avrahama Yehoshue Heschela od Apta, hasidskog učitelja. On navodi Rašijevu izjavu (Postanak 7, 7) da se Noah kolebao u Godina 15 17Broj 17 Strana

svom uvjerenju hoće li doista doći do potopa, te da nije ušao u arku sve dok ga vode koje su rasle nisu na to prisilile. Rebe od Apta pita: "Kako netko može reći da je Noah, kojega Tora opisuje kao savršenog cadika, bio tako slab u svom vjerovanju u Hašemove riječi?"

Rebe objašnjava da je riječ emuna, vjera, povezana s riječju omen, koja znači "podići", kao u knjizi o Ester, gdje se riječ omen koristi u rečenici da je Mordokaj podigao (odgojio) Ester. Ova konotacija, kaže Rebe, znači da emuna može "podići" stvari, tj. dovesti do toga da se zbudu. Stoga si Noah nije dopustio da ima snažno uvjerenje da će do potopa doći, jer se plašio da bi to zapravo moglo dovesti do toga da se potop realizira. Noah je još uvijek gajio nadu da će ljudi učiniti tešuvu koja bi mogla spriječiti potop, i da njegova intenzivna emuna to može ubrzati. Dakle, Rašijev komentar nije omalovažavanje Noaha.

Imamo načelo da je pozitivna mida moćnija od negativne mide. Ako, kao što kaže Rebe, snažno vjerovanje (emuna) može rezultirati negativnim ishodom, onda sigurno, snažno pozitivno vjerovanje može donijeti željeni rezultat.

Međutim, vjerovanje mora biti iskreno i potpuno, što može biti teško postići.

Rebe Yitzhak Meir iz Gura naveo je Midraš da je Hašem, prije no što je Toru ponudio Židovima, ponudio

je drugim narodima. Moabci su upitali: "Što kaže Tora?" A Hašem je rekao: "Nećeš činiti preljub!" Moabci su odbili Toru jer: "Mi smo pohotan narod. Ne možemo prihvatiti takvo ograničenje".

Hašem ju je potom ponudio Edomcima koji su upitali: "Što kaže Tora?" a Hašem im je rekao: "Nećeš počiniti ubojstvo." Edomci su odbacili Toru jer "naš je otac Esav bio blagoslovljen da živi od mača."

Zašto je Hašem ponudio Toru drugim narodima? Tako da oni ne bi rekli: "Dao si Židovima privilegiju. Da si nama dao Toru, mi bismo ■ bili izabrani narod." Sada Hašem može reći: "Ponudio sam vam je, ali ste je odbacili."

"Ali," pitao je Rebe Yitzhak Meir, "kako to rješava optužbe Moabaca i Edomaca. Oni će reći i: "Nama Si rekao "Nemojte počiniti preljubu" i "Ne smijete počiniti ubojstvo", a Židovima Si rekao: "Ja sam Vječni vaš B-g". Da si to nama rekao, mi bismo prihvatili Toru?"

Rebe Yitzhak Meir je objasnio: "Tora ima za cilj pomoći osobi da nadvlada svoje tjelesne pobude.

Primarna tjelesna pobuda Moabaca bila je požuda, a Edomaca, krvoproliće. To nisu primarne pobude Židova. Primarna pobuda Židova je nevjerovanje. Drugi narodi u stanju su vjerovati da su idoli, rijeke i planine bogovi. Židovi su, s druge strane, svjedočili brojnim nadnaravnim čudima, a ipak su, kako Tora iznosi, a naša povijest potvrđuje, i dalje sumnjali u Hašema. Dakle, Hašem je svakom narodu pristupio s onime što je za njega najveći izazov. Za Moabce to je bilo suzdržavanje od požude, za Edomce suzdržavanje od ubijanja, a za Izraelce to je bilo vjerovati u Hašema.

Emuna je doista moćna sila i može učiniti da se stvari dogode. Međutim, iskrenu i potpunu emuna teško je postići. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Vizija mira i jedinstva Hvala B-gu, religije sve više sura-

što je iznad svega na svijetu, nešto

đuju i pokušavaju postati jedno. To

đuju, ljudi sve više surađuju. I pri

dublje od bilo kojeg prethodnog

je viša razina, no ne i najviša. Zami-

tom ne mislim na pravljenje gefilte

otkrivenja, nešto vrlo duboko i vrlo

slite da svi izgledamo isto, jednako

fish-a ("filane" ribe) od religija, jer mi

sveto. Mislim da se svijet priprema

mislimo i jednako zvučimo. Svijet bi

to, nažalost, u nekoj mjeri nanosi

za to.

bio najdosadnije mjesto za život, jer

bol. Neki ljudi misle, napravimo od

ne bi bilo ničega što bi se moglo na-

svih religija gefilte fish; svatko neka

Istina je da svatko od nas

učiti od druge osobe. Tako Rav

doda po žlicu u nju i napravimo

ima nešto jedinstveno za

Kook kaže nešto gevalt (pazite sada):

novu juhu. To nije ono o čemu ja govorim. Ono što se događa na svijetu jest da svatko uistinu želi znati: Što ti misliš? U što vjeruješ?

napraviti na ovom svijetu.

Svima su potrebna naša posebna vlastita vrata.

To ne znači da se ja moram promi-

postoji treća razina. Kada Mašijah dođe, svaka religija na svijetu počet će prihvaćati razlike i jedinstvenost drugih religija.

Zašto odlomak Tore o Deset zapo-

jeniti. Ako vidim da netko ima lijep

Ima jedno vrlo snažno učenje je-

vijedi započinje s pričom o Jitrou?

nos, to ne znači da moram uzeti nje-

dnog od svetih rabina novog doba,

Jer sve dok ne shvatimo i natrag

gov nos i staviti ga na svoje lice. On

Reb Zadoka haCohena. Premda je

prihvatimo druge duhovne tragate-

ima svoj nos, a ja imam svoj. Ja sa-

živio prije stopedeset godina, on je

lje, još uvijek nismo spremni primiti

mo gledam njegov nos i vidim da je

bio stotinama godina ispred svog

Toru za nas same.

lijep. Znate, ljudi moraju shvatiti da

vremena. On je najvjerojatnije bio

je u osnovi svaka religija B-žja obja-

najveći ili jedan od najvećih uče-

va. Jedino pitanje koje mogu posta-

njaka i kabalista u povijesti Židovskog naroda. Imao je svega pedeset sljedbenika, jer njegova su učenja bila tako duboka, da ako niste znali napamet svaku riječ kabalističkog učenja, naprosto niste znali o čemu on govori. On je rekao nešto otprilike ovako:

manje i manje religiozan, ali ja kažem da, naprotiv, duše ljudi po-

sve

plemenitije.

Možda

izvana to izgleda kao da oni odstupaju od B-ga, ali iznutra, oni viti je, upoznaj me malo s time što B-g tebi otkriva. Ali ja moram činiti ono što B-g otkriva meni, jer ako se udaljim od svoje vlastite objave, tada također ne prihvaćam B-ga.

Nama je potrebno nešto što će B-g otkriti cijelom čovječanstvu, nešto Strana 18

B-g nam uvijek otvara vrata – toliko raznih vrata. Nekada mi ta vrata vidimo, znamo da su otvorena i prođemo kroz njih. Ali, ponekada se bojimo ući kroz njih strahujući što se može nalaziti s druge strane.

A onda, ponekad, čak niti ne shvaćamo da su vrata tu…

"Govori se da svijet postaje sve

staju

Otvaranje vrata

mu se sve više i više približavaju."

Postoji učenje Rav Kooka: religije svijeta će se međusobno povezivati na tri razine. Nažalost, u početku su se sve religije borile jedna protiv druge. Nebekh (užasno). Na sljedećoj razini sve religije međusobno sura-

Bilo je toliko mnogo prilika kada je Izrael mogao popraviti cijeli svijet. Mogli smo dovesti do pravog,

istinskog mira. Vrata su bila širom otvorena…ali mi ih nismo vidjeli.

Propustili smo svoju šansu….

Možete li zamisliti koju nam je vrstu vrata Ribono Šel Olam otvorio kada smo stajali kod gore Sinaj i primali Toru. Mi smo mamash (stvarno, istinski) bili na tako visokoj razini da smo mogli promijeniti cijelu povijest. Mogli smo otići raDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Vizija

mira i jedinstva

vno u Erec Jisrael; mogli smo čak

joj obitelji – svom mužu, svojoj ženi,

došlicu? Mogli smo im naprosto

dovesti Mašijaha. Prema Gemari, u

svojoj djeci. Koliko se samo puta lju-

promijeniti živote…

tom trenutku više nije bilo nikakve

di razvedu jer je jedno od njih za-

smrti na svijetu. Mi smo ušli u naj-

tvorilo vrata? Ili koliko mnogo puta

dalju unutrašnjost najdubljih, naj-

smo prezaposleni da bismo vidjeli

svetijih vrata. Ali gevalt (strašno)!

da nam naša djeca otvaraju vrata

Što smo učinili? Izašli smo van. Na-

svojih srca?

pravili smo zlatno tele. To je kao da

Zašto ne uđemo na vrata? Jer – da, možda vidimo kako su lijepa. Ali ne smatramo da ih trebamo. Mi mislimo da ona nisu za nas. Istina je da svatko od nas ima nešto jedinstveno

Ponekad nam na ulici priđe siro-

za napraviti na ovom svijetu. Svima

mah pružajući ruku. Imamo li uop-

nama su potrebni posebna pomoć i

će ideju koliko smo mu vrata mogli

smjernice, naša vlastita posebna

Svaki put kada napravimo micvu

otvoriti da smo mu dali dolar. Ili

vrata. Ali stvarna vrata Neba po-

(dobro djelo) B-g nam otvara vrata

možda vidimo ljude koji su nam

stoje za svakoga od nas…

da napravimo više dobrih djela. Za-

stranci i želimo se povući. Želimo

što ne prođemo kroz njih? Rijetko

zatvoriti svoja vrata, zaključati svoja

kad to učinimo. Tako se često puta

vrata: ti nisi jedan od nas. Ja te ne

samo vrtimo u krug, nikad ne koris-

znam i mislim da te ne želim pozna-

teći blagodat otvorenog prolaza u

vati. Ali znate li što se moglo dogo-

Nebu…. U našim odnosima s ljudi-

diti da smo im otvorili svoja srca, da

ma uvijek bismo trebali jedni dru-

smo im s ljubavlju poželjeli dobro-

smo rekli B-gu, "Nismo zainteresirani, ne želimo Tvoja vrata".

gima otvarati vrata, a naročito svo-

Godina 15 19Broj 17 Strana

Neka bismo svi znali kada su vrata otvorena. I neka bismo znali u svojim srcima: "Ovo su vrata za mene. Ako napravim samo još jedan korak, tko zna koliko daleko mogu stići…?" ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se možemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete?

U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu

razdoblja koje kabalisti poznaju kao ŠOVaVIM—prilika za povezivanje s jedinstvenim silama rasta i slobode (slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj.

Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime po Mošeovom tastu. Mnogi mudraci postavljaju pitanje kako može biti da je Jitro, koji je bio veliki poganski

svećenik, dobio takvu značajnu čast da ima specijalnu parašu, ovu objavu na gori Sinaj, što je najsilniji i najznačajniji događaj u povijesti čovječanstva?

Jitro podučava Mošea kako da dele-

njem, ljutnjom, ponosom, itsl., znači

gira ovlasti.

smrt.

Međutim, ima ovdje još jedna

Objava na gori Sinaj prema Zo-

pouka. Da bi osoba postigla ost-

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

varenje i potpuno ispunjenje, uje-

rod. Da bi došli do tog cilja postoje

dinjenje sa Stvoriteljem, svaka oso-

tri uvjeta:

ba, bez obzira na to koliko je pravedna, onoga trenutka kada se njemu ili njoj da moć i kontrola, teško je znati kako će to na njih utjecati. Stoga je potrebno izgraditi sustav provjeravanja i ravnoteže koji će omo-

Naša priča počinje odmah nakon

gućiti ispravan proces duhovnog

što su Izraelci došli do gore Sinaj i

rasta, sličan onome u pustinji koji je

rečeno je da je Jitro napustio svoju

narod doveo do jedinstva i omo-

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

gućio objavu na gori Sinaj.

Ciporu (Mošeovu ženu) i njenu djecu i otišao se susresti s Mošeom u pustinji.

Moše ulaže u vođenje svog naroda,

Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si učitelja i kupi si prijatelja" (Etika van spoznajom da povezivanje s negativnošću,

strahom,

A. prijateljska i brižna zajednica koja nas gura prema duhovnom rastu s ljubavlju i s potpunom vjerom u nas. Zajednica koja će nas držati odgovornima za naše ponašanje i postupke, i koja će nas uvježbavati da postanemo što bolji možemo biti.

B. Osnovna pravila društva koja

otaca 1,6). Duhovni put je uvjeto-

Kad je Jitro primijetio koliko truda

■

kritizira-

su zasnovana na zlatnom pravilu: Voli svog bližnjeg, kao što voliš sebe samoga - svako ljudsko biće je stvoreno na sliku B-žju i zato treba biti tretirano s poštovanjem.

on mu kaže: "Ono što ti radiš, nije

C. Svjetlo B-žje nalazi se u sva-

dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti...

kome i u svemu, pa se sreća može

Saslušaj dakle moj glas... i postavi

doživjeti jedino kada poštujemo to

ovako

Svjetlo.

nad

njima,

neka

budu

rukovoditelji nad tisućama, rukovoditelji

nad

stotinama,

ruko-

voditelji nad pedesetoricom, i rukovoditelji nad desetoricom". Znači, Strana 20

To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni život za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Yehuda Appel:

Zbog čega je preljub toliko loš?

Prije nekoliko godina moj kolega rabin u Chicagu držao je predavanje o Deset Zapovijedi pred sekularnom publikom. U svom predavanju čvrsto je branio smrtnu kaznu koju Biblija propisuje za preljub. Rabin je obrazlagao da bi društvo u cjelini, čak i danas, bilo mnogo bolje kada

bi se preljub kažnjavao smrtnom k az nom.

.

Svi su sudionici predavanja izražavali glasno neslaganje, tvrdeći da je Biblijska kazna prestroga. Svi osim jednog mladića koji je tamo

■

šutke sjedio. Taj je mladi čovjek propatio strahotne mladenačke go-

prvo mora voljeti sebe, prije nego

Drugi pak midraš primjećuje da

dine najvećim dijelom stoga što je

što može uspješno voljeti svog bra-

se hebrejska riječ za preljub, "tinaf",

njegov otac održavao izvanbračni

čnog partnera. Tada, ako je stvorila

može podijeliti u dvije riječi: "ten af",

odnos. Kada je progovorio, sve što

čvrst odnos sa svojim partnerom, to

što se prevodi kao "davanje gnjeva".

je rekao bilo je: "Ne vidim ništa loše

će joj pomoći da izgradi svoj odnos

Midraš objašnjava da je preljub čin

u

sa Svemogućim.

posebno

kazni

koju

propisuje

Tora".

.

odvratan

Svemogućem,

Njegove riječi učinile su da su svi

I obratno može biti istina. Čovjek

odnosno čin koji izaziva Njegov

ostali slušatelji, koji su poznavali

koji je nevjeran svom bračnom dru-

gnjev. Povijesno gledano, jedna od

njegovu situaciju, u trenu zanije-

gu, najvjerojatnije će biti nevjeran i

najznačajnijih karakteristika Židov-

mili.

svom B-gu.

.

skog naroda bila je stabilnost obi-

Odjeljak Tore za ovaj tjedan, Ji-

Midraš Mehilta kaže da nam ovu

teljskog života. Onaj koji počini

tro, govori o davanju Deset Zapo-

ideju sugeriraju i mjesta na kojima

preljub krši i zanemaruje svetu tra-

vijedi na brdu Sinaj. Zašto je B-g iz-

se zapovijedi nalaze na dvjema plo-

diciju.

dvojio ovih deset? Analizirajući de-

čama. Sedma zapovijed, zabrana

Rabin Avraham Ibn Ezra (12.

kalog, mnogi komentari zapažaju

preljuba, pojavljuje se nasuprot dru-

stoljeće) kaže da preljub također kr-

kako se Deset Zapovijedi fokusiraju

ge zapovijedi: "Nemoj imati drugih

ši zapovijed "ljubi svog bližnjeg kao

prvenstveno na odnose: između

bogova pored mene". Mehilta suge-

sebe". Preljub je težak grijeh protiv

B-ga i čovjeka, između čovjeka i čo-

rira da ovo mjesto na ploči nije slu-

svog bližnjeg: postupanje prema bli-

vjeka, između djece i roditelja. Srž

čajno. To nam je znak da će onaj tko

žnjem na način kako čovjek ne bi

svakog uspješnog odnosa je vjer-

je nevjeran svom bračnom partneru

želio da se postupa prema njemu

nost, odanost. Bez toga, bilo koji

biti nevjeran i B-gu.

samome.

odnos prepun je trzavica.

.

.

.

.

Maimonides tumači preljub sna-

Ispitajmo neke klasične komenta-

žnim, vječnim terminima. On kaže

re na zapovijed koja zabranjuje pre-

da je čitava svrha stvaranja uspos-

ljub.

.

tavljanje "šalom bajit", sklada izme-

Nahmanides (13. stoljeće, Špa-

đu muža i žene. Preljubnik uništava

njolska) opisuje naše odnose kao

taj sklad, i nastavno na to, podriva

"ljestve ljubavi." On kaže da osoba

samu svrhu stvaranja. ■

Godina 15 21Broj 17 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Učenje

Rebe Jehudi pozva jednom svog hasida Simhu Bunama, pa ga, ne rekavši mu razlog, posla na dalek put. Simha Bunam je sa sobom poveo nekoliko hasida i tako su bez pitanja napustili grad.

Put ih je doveo u neko selo. Ogladnjeli su i poželjeli nešto pojesti kod jednog domaćina. On im reče kako nema mliječnih proizvoda, već im može ponuditi samo meso. Hasidi odmah počeše ispitivati; željeli su znati tko je mesar, je li životinja bila zdrava, koliko pažljivo je meso usoljeno... Dok su tako ispitivali domaćina, prekine ih glas čovjeka koji je čitavo to vrijeme mirno sjedio iza peći. Čovjek je bio odjeven u dronjke, pa je izgledao poput onih siromaha koji žive lutajući od grada do grada.

O

dnos muškaraca i žena spada svakako među najteže, teško rješive probleme našeg vremena. Nakon mnogo godina muške dominacije, žene odlučno zahtijevaju poštenje i ravnopravnost na radnom mjestu, u obitelji, vladi i učionici. Ukratko, u cijelom životu.

Hoće li borba ikada završiti ili su muškarci i žene predodređeni za beskonačan sukob? Što su korijeni tog sukoba? I, što je najvažnije, koje su to jedinstvene uloge muškaraca i žena?

Ta su pitanja neobično privlačna, zato što način na koji definiramo sebe kao muškarce i žene, izravno određuje tko smo i kako živimo. Način na koji se identificiramo s rodnom ulogom leži u samoj srži osobnosti.

Suvremeno se društvo tek počelo baviti pravim razlikama između muškaraca i žena. Pored očiglednih fizioloških razlika, postoje razlike u načinu razmišljanja, govoru i ponašanju. Dio je toga posljedica društvenog uvjetovanja, ali jedan nas dio vodi do prirodnih obilježja svakoga roda.

Pred muškarcima i ženama danas stoji velik izazov da budu međusobno iskreni u svom odnosu prema rodnim ulogama. U naše vrijeme ta granica postaje sve nejasnija. Čini se da su muškarci i žene postali jednaki. Je li to uistinu tako? Svjedoci smo masovne krize identiteta. Svaki je rod, u iskrenoj težnji za ravnopravnošću, žrtvovao svoju jedinstvenost. Muškarci i žene gotovo su potpuno integrirani u školi, na poslu i u cijeloj zajednici; kao rezultat, raste broj pitanja o njihovim sličnostima i razlikama. U pokušaju prilagođavanja društvu, posebno tržištu rada, muškarci i žene često svojim ponašanjem potiskuju svoju pravu prirodu. U namjeri da se zaštite, postaju previše agresivni; kako bi zadovoljili svakoga oko sebe, mogu postati bezrazložno pasivni. ■

On im reče: "Hasidi, hasidi! Za vrijeme dok tako pomno ispitujete čistoću onoga što stavljate u svoja usta, niste niti u jednom trenutku postavili pitanje o čistoći onoga što izlazi iz vaših usta."

Kad je čuo te riječi, shvatio je Simha Bunam da ga je njegov učitelj poslao na put kako bi od ovog posebnog gosta naučio nešto važno, pa se zadovoljno spremio za povratak. ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

~ R. Menachem Mendel Schneerson Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći parvorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. ispekao u svojoj kući. Čak i ako su

Dio II: Jore De'a

svi sastojci i posuđe bili košer, ne

Poglavlje 10a — Nežidovi, hrana,

smije se jesti kruh kojega je ispekao

piće i posuđe

nežidov u svojem vlastitom prosto-

Zabranjeno je jesti kruh (naprav-

ru. (Šulhan Aruh, Jore Dea, siman

ljen od bilo koje od pet vrsta žita:

112,1-2)

pšenice, ječma, zobi, raži i pira) kojega je ispekao nežidov sebi za hra-

Autoriteti raspravljaju o tome od-

nu, osim ako nema dostupnog sli-

nosi li se ova halaha i na kruh koje-

čnog židovskog kruha ili je Židov

nost da u njima ima vina ili zabra-

bio uključen u pečenje ili pripremu

njenih sastojaka (114,4-6.8-12.).

ili održavanju vatre (112,1-13.16; 113,3). Mješavine u kojima takav kruh

čini

manjinski

udio

su

dopuštene (112,14-15).

Zabranjeno je koristiti mlijeko koje je pomuzao nežidov, ako postoji mogućnost da je s njim pomiješano mlijeko nekošer životinje (115,1).

ga nežidov peče u pekari. Šulhan

Aruh (isto) kaže da kod "pat■ patara" (pekarskog kruha), ima prostora za blaži pristup, naravno, pod uvjetom da je kruh bio ispečen pod primjerenim košer nadzorom.

Zabranjeno je jesti hranu koju je

Zabranjeno je jesti sireve koje je na-

Oni koji slijede ovaj blaži pristup

nežidov s namjerom skuhao, ako je

pravio nežidov, ako je moguće da je

bi se ipak trebali suzdržati od obje-

to vrsta hrane koja se obično ne jede

napravljen s nekošer sirilom (115,2).

dovanja "pat akuma" na Šabat, oso-

sirova i ponekad se poslužuje na

Na nekim je mjestima običaj da se

bito prilikom ispunjavanja obaveze

službenim večerama, osim ukoliko

ne jede maslac od nežidova (115,3),

Lehem Mišne (uzimanja dvaju cije-

Židov nije pridonio kuhanju ili vatri

ali mješavine u kojima ima takvog

(113,1.4-10.12-15.). Smjese koje sa-

lih kruhova pri svakom od triju

maslaca i posuđe u kojima su kuha-

drže takvu hranu dopuštene su o-

šabatnih obroka) (Mišna Berura,

ne su dopuštene (115,1).

siman 242, seif katan 6.) Mnoge

sim ako ta hrana nije glavni sastojak (113,2); vidi 113,11 o dvojbenim slučajevima. Ako se takva hrana kuha u posudi, u njoj se mora prokuhati voda (za posuđe od keramike: tri

puta) prije nego li se može koristiti za košer hranu (113,16).

Ako se posuđe uglavnom načinjeno od metala ili stakla, i vrste koja se koristi s hranom, nabavi od nežidova, čak i ako je novo, mora ga

se uroniti (vidi poglavlje 15) prije nego li ga se koristi za hranu, ali

prodavaonice pekarskih proizvoda u Brooklynu i vodeće marke kruha i peciva vode nežidovi, pa bi se oni koji inače koriste ovaj kruh trebali od njega suzdržati na Šabat. Možda se baš zbog toga razvio običaj da

ako bude korišteno prije no što se

žene halot peku na Erev Šabat, kako

Uobičajene vrste opojnih pića, o-

uroni, hrana time ne postaje za-

bi se osiguralo da je sav kruh koji se

sim onih od žitarica ili meda, je za-

branjena (120,1.4-11.16.; u vezi pou-

jede na Šabat ispekao Židov.

branjeno piti ako ih je napravio ne-

zdanosti vidi 14-15).

židov i ako se piju na mjestu na kojem se ljudi sastaju da piju (114,1.3.); ali ostala pića kao što su ulje, med i

Je li dopušteno jesti kruh kojega je

pan kruh na Šabat onaj ispečen u

napravio nežidov (Daily Halacha)

nežidovskoj pekarnici, može se i

vruća voda su dopuštena (114,7; vi-

Halaha zabranjuje da se jede "pat

di 123,26), osim ako postoji moguć-

akum", ili kruh kojega je nežidov

Godina 15 23Broj 17 Strana

Ukoliko je, međutim, jedini dostu-

mora koristiti taj kruh da se ispuni obaveza uzimanja kruha na Šabat. ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Čast – Kavod

ono šteti. Šteta nastaje kod onoga o

obavijesti kako mu je zaposlenik re-

kojem se donosi sud, kao i kod ono-

kao da se uljez vratio i opet njuškao

ga koji sud donosi.

po kuhinjskim stvarima. Sada je

Moja omiljena priča koja svraća pažnju na tu temu dolazi iz izvora

mašgijah već bio ljut. "Jednom je došao pronjuškati, u redu. Ali sada ponovo?"

"Rabi Akiva imaše 12.000 parova

kojeg ne mogu točno odrediti. Čuo

učenika. Svi oni umriješe u tjednima

sam priču koju ću vam prepričati.

Kada su mu rekli da je nametljivac

između Pesaha i Šavuota, jer ne iska-

Radi se o čovjeku koji je bio nad-

došao i po treći puta, mašgijah je po-

zivahu čast jedni drugima." (Talmud –

glednik (dakle, mašgijah) košer nor-

čeo misliti ružne stvari o toj osobi.

Jevamot 62b)

mi u tvornici za preradu hrane. Tim

Kakva se to osoba ovako šulja uo-

se poslom bavio već dosta vremena

kolo da bi ga provjeravala? Zašto

bez ikakvog problema ili incidenta,

nije izravno iznio svoja pitanja i bri-

kad ga je jednog dana šef povukao

ge umjesto da čačka okolo kao neki

na stranu i rekao mu da jedan od

nitkov? Zašto to radi? Taj nije ništa

zaposlenika vidio kako netko dolazi

bolji od lopova! A možda je i gori

u kuhinju i pregledava posude te

od njega! Možda dolazi kako bi

čita naljepnice s popisom sastojaka.

iskopao nešto da uništi moju repu-

Većina nas ide okolo baveći se nesvjesnim, nenamjernim, neovlaštenim i previše kritičnim prosuđivanjem drugih. Ova je navika toliko uobičajena i toliko podvjesna da skretanje pažnje na nju može biti ogroman poziv na buđenje. Shvaćate li da kada stupite u neku prosto-

Mašgijah se pomalo oneraspoložio tog

nedopuštenog

ulaska.

■

taciju! Kuga ga snašla! I njegovu obitelj!

riju, da ste skloni istoga trenutka

zbog

prosuditi svakoga tko se tamo nala-

"Ako ta osoba sumnja u moj nad-

Prilikom sljedeće posjete tvornici,

zi? I ne samo prosuditi, što podra-

zor," odgovorio je, "ispravno bi bilo

šef ga je ponovo uzeo na stranu i,

zumijeva nepristanu procjenu, već

da je došla ravno k meni i iznijela

prije nego li je uspio zaustiti i ri-

zapravo tražiti osobine i ponašanja

mi svoja pitanja, a ne da čačka sama

ječ, mašgijah se sav zapjenio i uzruja-

koji su manjkavi?

za sebe, meni iza leđa."

no počeo govoriti o tom nepošte-

Ako zdravorazumski razmislite o

Prošlo je neko vrijeme i šef je po-

tom ponašanju, shvatit ćete da vam

novo uzeo mašgijaha na stranu da ga

nom, zmijolikom, ljudskom biću nevrednijem od crva, za kojeg je sudbina da istrune u Gehenomu i predobra... "Čekaj! Čekaj!" rekao je šef. "Riješili smo tu misteriju. Ta osoba koja stalno njuška po tvornici? To si ti!

Zaposlenik koji je sve to rekao je nov, i nije poznavao tebe niti je znao što je tvoj posao ovdje, pa je prijavio tu 'sumnjivu' osobu." Šef se dobro nasmijao, i nikako nije mogao razumjeti zašto mašgijahu nije bilo do smijeha. Ono što je u tom trenutku prolazilo umom mašgijaha bila su sva prokletstva i ružne misli koje je poželio toj nepoznatoj

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

osobi, njegovoj obitelji i njegovim

stvari, uključujući i aktovku sa svim

potomcima. Što ako se to obistini?!

mojim radovima, rokovnikom, poslovnim planerom i drugim stvari-

Sudite s dobre strane

ma. Kad smo otkrili da smo pokra-

Ova priča krije mnoge pouke. Ne

deni, otišli smo ravno kući i smje-

bismo trebali misliti kako je jedini

stili djecu, a potom pozvali policiju i

razlog da manje osuđujemo i da

osiguravajuće društvo.

budemo širokogrudniji prema dru-

Tada mi je na pamet pala jedna

gima taj što nam to može škoditi. To

ideja. Većina onoga što je bilo ukra-

je istina, ali ima tu mnogo više od

deno nije bilo od koristi nikome

toga.

drugome – poput uzoraka vode

Suditi druge s naklonošću je pozitivna micva. U dijelu Tore koji je po-

da ga u posljednjem trenutku nije

znat kao "Kodeks svetosti", čitamo:

omelo pomoganje nekome u njego-

"Ne činite nepravde pri suđenju; ne

voj brizi"?

iskazuj naklonost siromahu; ne hvali moćnog. Sudite svog bližnjeg pravo" (Levitski zakonik 19,15).

Što vam prvo pada na pamet?

Evo jednog lijeka protiv osuđivanja. Učitelji musara ga nazivaju "dan

koje smo nosili u grad kako bismo ispitali kvalitetu vode našeg bunara.

A i sadržaj moje aktovke, osim meni, nije bio od koristi nikome drugome. Pokušao sam se staviti u položaj lopova i pomislio sam da bi možda, samo možda, neke od naših stvari mogle biti bačene u kontejner

Na nesreću, običaj da druge strogo

l'kaf zehut," što se često interpretira

sudimo ukorijenjen je toliko duboko

kao "pružiti olakotnu okolnost su-

da nam je potrebna stvarna pomoć

mnje." No to zapravo zahtijeva i vi-

kako bismo tu sklonost prevladali.

še od toga. Da bismo bili dan l'kaf

Talmud nas uči, "Svakoga sudi s

zehut znači da čak i kada vidimo po-

dobre strane" (Avot 1,6). To znači da

našanje koje je nesumnjivo nepri-

ako vidite nekoga kako čini nešto

mjereno, mi ipak moramo nastojati

što je sumnjivo, tada vam nije doz-

potražiti olakotne okolnosti ili po-

voljeno da pretpostavite kako ta

Kad sam se popeo da pogledam u

zitivne aspekte koji mogu postojati.

osoba čini nešto negativno, već um-

još jedan kontejner, netko me zaz-

Naš je zadatak da u obzir uzmemo

jesto toga trebate to protumačiti s

vao "Alan!" Okrenuo sam se, pogle-

sve činjenice koje su igri za tu oso-

dobre strane. Vaša je obaveza da

dao dolje i ugledao mladića koji je

bu, i ako ih uzememo, obavezni

svakome pružite olakotnu okolnost

igrao ulogu u jednoj televizijskoj

smo da izvučemo neku vrlinu koja

dvojbe i sudite mu blagonaklono.

seriji koju sam producirao (sve se to

to opravdava, jer nema nikoga tko

događalo u vrijeme kada sam se

nema barem jedne dobre osobine.

time bavio). Podigao je pogled

Pomislite na čas na nekoga tko

u uglu uličice. Zato sam se odvezao natrag na mjesto gdje nam je bilo

provaljeno u auto i krenuo hodati po uličicama pregledavajući kontejnere sa smećem. Bila je već gotovo ponoć.

prema meni. Zaboravite na trenutak

kasni na sastanak (a to može biti i

U svom sam vlastitom životu do-

bogoslužje ili društveno okupljanje).

živio slučaj koji mi je pokazao koli-

Što će vam biti prva pomisao? Hoće

ko je važno omogućiti olakotnu

li to biti, "Toliko je neuljudno što

okolnost dvojbe. Prije nekoliko go-

netko kasni samo zato što se ne zna

dina, naša se obitelj vraćala s ljetnog

organizirati kako treba da stigne na

odmora u karavanu prekrcanom

vrijeme, ili je previše lijen da se po-

stvarima. Već je postajalo kasno pa

trudi da stigne na vrijeme?" Ili će

kotnu

smo se odlučili zaustaviti i kupiti

biti, "Možda je ta osoba bila budna

Uvijek ima nešto više od onoga što

nešto hrane za gladnu djecu. I dok

čitave noći uz bolesno dijete, ili mo-

oko vidi. (Dodatak ovome: Objasnio

nas nije bilo u automobilu, netko je

žda bi on ili ona stigao na vrijeme

sam mu što se dogodilo. Nikada

provalio u auto i ukrao nam mnoge

nisam našao te stvari.) ■

Godina 15 25Broj 17 Strana

stvarnu priču, i zamislite njega kako gleda sredovječnog tipa kako usred noći pretura po kantama za smeće u zabitoj mračnoj uličici.

Dan l'kaf zehut. Podarite si olaokolnost

da

posumnjate.

Strana 25

Abraham Twerski, čuveni rabin i psihijatar, preminuo u dobi od 90 godina PRIJE GODINU DANA

The Jerusalem Post 31.1.2021.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski, potomak više hasidskih dinastija, autor više od 60 knjiga i liječnik koji je postao vodeći autoritet za liječenje ovisnosti o drogama te drugih ovisnosti, je preminuo.

Twerski je imao 90 godina i borio se s COVID-om-19 u Izraelu, navodi Yeshiva World News.

Rođen u Milwaukeeju u obitelji neusporedivo uglednog rabinskog porijekla, Twerski je s očeve strane potomak rabina Menachema Nachuma Twerskyja, osnivača černobilske hasidske dinastije, također poznatog kao Me’or Einayim, po djelu komentara Tore kojega je napisao. Njegova je majka bila kćerka boboverskog Hasidskog rebbea.

Istaknuti judaistički učenjak, Twerski je bio među posljednjima iz vrste rabinskih autoriteta koji su bili priznati stručnjaci u svjetovnim područjima i često izlagali na akademskim i stručnim konferencijama u potpuno hasidskoj odjeći, koju je nosio svaki dan. Nakon što je 1960. diplomirao na medicinskom fakultetu, dva je desetljeća proveo kao direktor klinike psihijatrijske jedinice u bolnici St. Francis u Pittsbur-

ghu. Godine 1972. osnovao je Gateway Rehab u Pittsburghu, gdje je služio kao medical director emeritus.

Twerski je napisao više od 60 knjiga, od kojih je većina bila usmjerena na židovsku publiku, ali neke od njih izdali su veliki izdavači za najširu publiku. Njegove su knjige obrađivale kako vjerske teme, tako i niz tema o samopomoći - uključujući sreću, samopoštovanje i bračna pitanja - a ponekad i jedno i drugo.

Bio je i ljubitelj stripa "Peanuts", (u kojem je glavni lik Charlie Brown) a s njegovim tvorcem Charlesom Schultzom napisao je dvije knjige.

Rabbi dr. Tzvi Hersh Weinreb, psiholog i bivši izvršni potpredsjednik Orthodox Uniona, rekao je da je Twerski često govorio da je, iako je napisao na desetke knjiga, on zapravo napisao samo jednu knjigu o jednoj temi: samopoštovanju. Taj je interes bio ukorijenjen u njegovoj psihijatrijskoj izobrazbi, ali je također bio povezan s njegovim hasidskim svjetonazorom, uključujući učenja utemeljitelja hasidskog pokreta, Baal Shem Tova, čija se filozofija usredotočila na autentičnost i po razumijevanju Twerskog, na samopoštovanje.

"Kada je riječ o povezivanju s ljudima, međuljudskim odnosima, razumijevanju duše i psihe, to su vrijednosti s kojima je on odrastao, a na medicinskom fakultetu to je pro-

našao u psihijatriji", rekao je Weinreb.

Godine 1996. Twerski je napisao knjigu "The Shame Borne In Silence", i time postao jedan od prvih glavnih ortodoksnih vođa koji su javno progovorili o nasilju u obitelji i drugim oblicima zlostavljanja u ortodoksnoj zajednici. "On je do dan danas ocrnjen u određenim krugovima jer se usuđuje govoriti o tome", rekao je Weinreb u intervjuu nedugo prije smrti Twerskog.

Twerski je bio glasni zagovornik Anonimnih alkoholičara, čijih je 12 koraka smatrao potpuno sukladnima sa židovskim učenjima, unatoč tome što su potekli iz kršćanske misli. On je

čak stao u obranu prakse pohađanja AA sastanaka u crkvenim podrumima, što mnogi Židovi koji se strogo drže vjerskih propisa ne žele činiti.

Unutar ortodoksne zajednice Twerski je osnovao Nefesh, udrugu za djelatnike u području mentalnog zdravlja, koja obuhvaća čitav raspon ortodoksnog bogoštovlja i time jasno pokazao da ne vidi kontradikciju između svoje ortodoksne vjere i svog znanstvenog rada.

"On je snažno vjerovao da u tome nije bilo kontradikcije", rekao je Weinreb. "Čovjek može biti osoba velike vjere i rigorozan znanstvenik." ■

Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar ubijen: 'Svi su oslobođeni, zdravi i sigurni' ZATVORIO IH U SINAGOGU

24 sata, 16.1.2022.

Još uvijek nisu poznate pojedinosti subotnje spasilačke misije te nije poznato je li osumnjičenik bio naoružan eksplozivom Taoci koji su bili zatočeni u sinagogi u Colleyvilleu u Teksasu spašeni su i dobro su, a otmičar je mrtav, nakon što je gotovo pola dana držao zatočene ljude uz zahtjeve da američke vlasti oslobode osuđenog terorista poznatog kao "Lady alQaeda", donosi NY Post.

- Molitve su uslišene - objavio je na Twitter guverner Teksasa Greg Abbot sinoć te dodao kako su svi taoci živi i na sigurnom.

U sinagogi su bila četiri taoca od kojih je jedan rabin.

Page 26 Strana 26

Otmičar je navodno "brat" jedne Pakistanke osuđene zbog terorizma 2010. godine. Šest sati nakon početka krize jedan je talac pušten na slobodu.

Federalci nisu govorili o pojedinostima subotnje spasilačke misije te nisu htjeli reći je li osumnjičenik bio naoružan eksplozivom, no priopćili su kako ishod ne bi dobro završio bez "dugog radnog dana gotovo 200 policajaca iz cijele regije".

Policija je bila u stalnom komunikaciji s osumnjičenikom, istaknuo je šef policije Colleyvillea Micheal Miller.

Ohrabrujuće je bilo kad je pustio taoca iz sinagoge u dobrom stanju.

- Vrlo je vjerojatno da bi ova situacija završila vrlo loše da

nismo imali profesionalni i dosljedan kontakt - govori DeSarno.

U subotu je otmičar, koji je uhvaćen kako ljutito govori o vjeri te tvrdi da ima eksploziv. Naime, prisilio je kongregaciju Beth Israel rabina Charlieja Cytron-Walkera da nazove Središnju sinagogu na Manhattanu, javlja The Post.

Zahtijevao je da razgovara s Angelom Buchdahl i zamolio da iskoristi svoj utjecaj te da Siddiqui pusti na slobodu.

Predstavnik Central Synagogue cijelu situaciju u Teksasu komentirao je "vrlo tužnom i zastrašujućom situacijom". Potvrdili su da događaj u Teksasu nije imao veze s New Yorkom.

Divrej Tora

Siddiqui služi 86-godišnju zatvorsku kaznu, a predstavnik Muhammada Siddiquija, brat terorista, rekao je da nema nikakve veze s incidentom.

- Tko god da je, nije biološki brat Aafie Siddiqui - govori Annette Lamoreaux za The Post.

Aafia Siddiqui također nema nikakve veze s talačkim incidentom, rekao je njegov odvjetnik za CNN. Prijenos uživo imao je 8 tisuća gledatelja prije nego što je prekinut u 14 sati. Tijekom prijenosa moglo se čuti kako čovjek govori "ako netko pokušava ući u ovu zgradu... svi će umrijeti", a moglo se i čuti ponavljanje "umrijet ću. Ne plači za mnom", javlja Jerusalem Post. ■

Godina 15

Broj 17