2-05 - Divrej Tora - Jitro 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 17

Zagreb, šabat 3. veljače 2024. - 24. švata 5784.

Broj 17

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Jitro

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

mu pomagati u vođenju i

Torah Bytes

provedbi pravosuđa.

Izraelci su se utaborili nasuprot Sinajskog brda gdje im je rečeno da ih je B-g izabrao da mu budu "kraljevstvo svećenika" i "sveti narod". Narod odgovara,

Jedna od deset zapovijedi je "Poštuj svoje roditelje". Očekivali bismo da će se ovo pojaviti na drugoj ploči, zajedno s ostalim micvot o međuljudskim odnosima. Ali nije. Odavanje poštovanje roditeljima pojavljuje se na prvoj ploči.

Zašto?

"Sve što je B-g rekao, činit

Razlog je to što je odnos roditelj-dijete metafora za odnos čovjeka prema B-gu. Od samog djetinjstva, način na koji se roditelj ponaša prema svom djetetu, u djetinjoj svijesti oblikuje paradigmu kako se B-g odnosi prema nama.

B-g se, praćen grmljavi-

Stoga je primarna uloga roditelja prenijeti djetetu da je voljeno i cijenjeno ... jedinstveno i posebno ... čuvano i zaštićeno. Jer tako se B-g brine za svakoga od nas.

Roditelj, iznad svega, mora djetetu pružiti dubok osjećaj sigurnosti i usaditi mu podsvjesnu spoznaju da s B-gom nikada nije samo. To je ono što Tora želi da naučimo svoju djecu.■

ćemo". Šestog dana trećeg mjeseca (sivana), sedam tjedana poslije Izlaska, čitav se izraelski narod okuplja u podnožju Sinajskog brda. nom, munjama, valovima dima i praskom šofara,

spušta na brdo i poziva Mošea da se popne.

B-g objavljuje Deset zapovijedi – zapovijeda izraelskom narodu da vjeruje u B-ga, da se ne klanja

Sarajevska Hagada

idolima, da ne izgovara B-žje ime uzalud, da čuva

(Šemot 18,1 - 20,23) Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim čudima koja je B-g izveo za izraelski narod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraelaca i dovodi sa sobom Mošeovu ženu i dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje Mošeu da organizira upravu i suce koji će

šabat, da poštuje roditelje, da ne ubija, ne počinja preljub, ne krade, ne svjedoči lažno i ne poželi tuđe imovine. Narod

zavapi Mošeu da je objavljenje prežestoko za njih i ne mogu ga izdržati. Mole ga da on preuzme od B-ga Toru i njima je prenese. ■ Prevela Dolores Bettini



D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 12 p’sukim – 18,1-12 Jitro, Mošeov tast, čuje "sve što se desilo" Djeci Izraelovoj i dolazi Mošeu s Ciporom i Mošeova (Ciporina) dva sina, Geršomom i Eliezerom.

Moše, Aharon, i starješine primaju Jitroa s velikim počastima. Jitro hvali B-ga za sve što je učinio za Narod.

žele preobratiti.

Levi – druga alija – 11 p’sukim – 18,13-23 Narednog dana Jitro promatra Mošea kako sudi Narodu od jutra do navečer. On mu iznese prijedlog efi-

kasnijeg sustava suđenja. Moše treba podučavati Narod onome što B-g od njih traži, a također treba na sebe preuzimati najteža pitanja i najteže

Tora kaže da je Jitro čuo o stvarima,

sporove. Ali glavninu dnevnog su-

došao se pridružiti Narodu (preo-

dovanja treba prepustiti kvalificira-

bratiti se na judaizam), i tada je Mo-

nim pojedincima koji će biti zadu-

še krenuo govoriti Jitrou o svemu

ženi za grupe od deset, pedeset, sto-

što se dogodilo. Nije li nam Tora

tinu, i tisuću ljudi. Jitro objašnjava

upravo maločas rekla da je on već

da ovaj novi sustav ne samo da će

bio čuo o stvarima? Zar je Moše sa-

olakšati stvari Mošeu, već će i narod

mo ponovio ono što je Jitro već čuo?

od njega imati koristi.

Naravno da čuti pripovijedanje o događajima izravno od Mošea Rabeinu svakako mora biti bolje od izvještavanja koje se čuje na CNN-u.

Rabi Sholom Gold daje nam još jedan razlog. Naši izvori kažu da Jitro nije došao Narodu Izraela samo u obiteljski posjet, već da se preobrati na judaizam. Ako je glavna stvar

koja ga je potakla da dođe bila da čuje o čudima prilikom Izlaska, razdvajanju Mora (možda i Matan Tori), onda se može posumnjati u njegov interes za preobraćenjem. Moše

"Sljedećeg dana…" Očigledno značenje bilo bi, dan nakon što je Jitro došao. Međutim, Raši citira Midraš koji kaže da je to bio dan nakon Jom kipura, tog prvog Jom kipura kada je Moše sišao s gore s drugim parom ploča. Ovo nam je važna konstatacija da važnu ulogu pri "ponovnom povratku životu nakon kata-

strofe Zlatnog teleta" nema samo izgradnja Miškana, već isto tako i svakodnevno društveno i civilno funkcioniranje naroda.

ispriča Jitrou sve što se dogodilo, i

Sagledamo li je sveobuhvatno, vidi-

sve nevolje i probleme koji su zade-

mo da Paršat Jitro s njenim glavnim

sili mladu naciju. O žeđi i gladi, o

opisom Matan Tore prethodi Mišpa-

neisigurnosti. Tek pošto je čuo kako

timu s njegovim svjetovnim, svag-

je "teško biti Židov", Jitro bi mogao

dašnjim, praktičnim zakonima. Pa

biti prihvaćen u Mošeov narod. I

ipak, na početku Jitroa nalazimo taj

tako je i bilo. Jitro je saznao sve i

odlomak s idejom iz Mišpatim koji

ipak je želio postati dijelom Židov-

ne slijedi redoslijed. A na kraju Mi-

skog naroda. Pod tim uvjetima, mi

špatim nalazi se ostatak priče o

smo spremni prihvatiti one koji se

Sinaju. Dakle, što je zapravo prvo –

Strana 2

uzvišena, duhovna dimenzija judaizma, ili svakidašnji život. Možemo (i trebamo) na to gledati kao na jednu cjelinu.

Kako god gledali na prvi dio sedre, priča o Jitrou izgleda kao prekid iz■ među događaja Izlaska i razdvaja-

nja Mora s jedne strane, i Matan Tore s druge. Čini se tako. No ona nije prekid – ona je preduvjet za Matan

Tora. Mošeov način gledanja na proces suđenja, kako ga objašnjava Jitrou koji ga pita što to radi, je da mu narod dolazi lidroš et ha’E-lokim, da traži B-ga. Ono na što Jitro želi ukazati je pomanjkanje učtivosti kod ljudi koji su u sporu, kojim se treba pozabaviti prije nego li mogu tražiti spoznaju od B-ga. Taj intermezzo o građanskom pravu može nas podučiti da nam dobri međuljudski odnosi omogućavaju da uistinu imamo koristi od Matan Tore.

Slično tome, dereh erec kadma laTora.

Evo još jednog načina na koji možemo sagledati "Jitro uvod" u Matan Tora. Možda nam Tora govori kako da sami doživimo iskustvo Matan Tore u svojim vlastitim životima.

Prijedlog koji nam daje je da "bude-

mo poput preobraćenika". Pogledajte na Židovski život na nov način.

Divite se svim stvarima koje je B-g učinio za Bnei Jisrael. Ne uzimajte Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

stvari zdravo za gotovo. Pristupite

koji se priča priča. Tora nije knjiga

svom judaizmu onako kako je to

bajki tipa "bilo jednom prije mnogo

Jitro učinio. Čak i ako ste Židov po

godina". Tora je živući vodič za nas,

rođenju, radite na tome da budete

kojega treba neprestano iznova ot-

Židov po vlastitom izboru. B-g je

krivati. Svakoga dana, svaki Židov

dramatične priče o rođenju nacije

treba sebe zamisliti na Sinaju kako

stavio na čekanje, da bi nam dao da

iznova prima Toru. Danas smo iza-

pobliže pogledamo osobu kojoj nije

šli iz egipatskog ropstva, danas sto-

Gora lebdjela nad glavom. Matan

jimo podno gore Sinaj željno išče-

Tora bila je masovno preobraćenje

kujući B-žansku Objavu i danas se

skupina temeljenih na obiteljskom

obavezujemo B-gu kao što On to

srodstvu koje postaju nacija. No po-

traži od nas. Danas je prvi dan os-

jedinac je i nadalje važan. Ovo mo-

tatka našeg života. Riječi Tore koje

žemo naučiti od Jitroa, pojedinca.

učimo i po kojima živimo nikada ne

Šliši – treća alija – 4 p’sukim – 18,24-27 Moše prihvaća Jitroov prijedlog i odabire suce. Komentari ističu da su

stvarne kvalifikacije sudaca koje je Moše odabrao bile "skromnije" od onih koje je Jitro preporučio. Teoretski, za suca bi se tražila osoba najvišeg kalibra. U stvarnosti, često puta se moramo zadovoljiti najboljim što možemo naći u društvu.

Moše ispraća Jitroa koji odlazi za

ili duhovne telepatije).

B-g kaže Mošeu da se Narod treba "posvetiti danas i sutra". Relativno je lako posvetiti se na dan velikog čudesnog događaja Matan Tore. Izazov je svakome od nas da posvetimo sebe u mnogim "sutra" koji će uslijediti. Danima nakon čudesnih događaja, veličanstvenih duhovnih doživljaja. U dane kada se naši životi vrate "u normalu". To znači biti Židov. Mi posvećujemo svakodnev-

smiju postati banalne. One u našim očima trebaju izgledati kao da smo ih danas primili. Trebamo učiti Toru i vršiti micvot sa svježinom i entuzijazmom kao da ih po prvi puta doživljavamo. Ovo se dobro uklapa u "Jitroov model". Izazov je: Biti istinski Židov Tore čitavog svog živo-

no. Stoga, ne postoji ništa što je za

ta, sve godine života koje ti B-g daje,

nas svjetovno.

ali imati entuzijazam koji se če-

Šiši – šesta alija – 20 p’sukim –

šće nalazi kod preobraćenika i baalei

19,20-20,14

t’šuva.

B-g silazi (recimo to tako) na Har

Hamiši – peta alija – 13 p’sukim –

Sinai i poziva Mošea da Mu pristu-

19,7-19

pi. B-g kaže Mošeu da ponovi upo-

Moše iznosi B-žje riječi starješinama

zorenje da se ne približava gori.

(i narodu), a oni odgovaraju glas-

Moše potom silazi dolje k narodu

nim "Sve što B-g kaže mi ćemo čini-

da im kaže B-žje riječi.

Ovdje započinje čitanje Tore za Ša-

ti". Moše potom kaže narodu neka

Ono što slijedi su Aseret HaDibrot,

vuot ujutro. Tora se sada vraća na

se tri dana priprema da primi Toru.

Deset zapovijedi. One se sastoje od

slijed J’ci’at Micrajim do Matan Tore.

Za to vrijeme, pristup gori bio im je

13 p’sukim koji sadrže 14 od 613 mi-

Na Roš hodeš sivan (šest tjedana na-

zabranjen. Ujutro trećega dana, na-

cvot Tore. Aseret HaDibrot se može

kon odlaska iz Egipta) Djeca Izrae-

rod se sakupio u podnožju gore pra-

promatrati kao konkretne micvot, a

lova dolaze na Sinaj.

ćen nadnaravnim zvucima i prizori-

ujedno i kao "naslove poglavlja" za

ma šofara, grmljavine, munja i di-

mnoge od micvot Tore (tj. lo tignov

ma. B-g će govoriti Mošeu na takav

je konkretno zabrana kidnapiranja,

način da će narod biti svjedok te

a šire, kategorija svih zabrana veza-

izravne komunikacije. Kada Moše

nih uz krađu – pljački, provala, pri-

bude govorio, B-g će odgovarati

jevara u poslovanju, vršenje pritis-

"glasom" (a ne samo putem viđenja

ka na nekoga da proda nešto što

Midjan (da preobrati svoju obitelj, kaže Raši).

R’vi’i – četvrta alija – 6 p’sukim – 19,1-6

Znamenita stvar, koju je vrijedno ponavljati… U trećem mjesecu po Izlasku, na taj dan, oni (Djeca Izraelova) stigoše u Sinajsku pustinju.

Zašto taj dan; tog dana je način na

Godina 17 3Broj 17 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

zapravo ne želi prodati, pomicanja

razlika među njima uglavnom teo-

povezane aktivnosti, obično s istim

granične oznake ... i drugog).

retske naravi, no ovo nam naglaša-

ciljem. Npr, sadnja je jedna od 39

va koliko je ozbiljna stvar biti lako-

kategorija, a zalijevanje, obreziva-

S gledišta micve

mislen u vezi zaklinjanja); (3) zakli-

nje, gnojenje… su u službi rasta bi-

Prva zapovijed zvuči kao izjava ko-

njanje da ćemo prekršiti Toru – npr.

lja, te čine toladot sadnje.

ju B-g daje – možda uvodna napo-

da će netko jesti svinjetinu. Takva je

mena za ono što slijedi, no Ram-

zakletva čim je izgovorimo isprazna

bam, Hinuh, i drugi vide je kao mi-

jer se smatra da smo prethodno (na

cvu da se vjeruje u B-ga. To je kao

Sinaju) dali zakletvu da nećemo jesti

da je Tora rekla: "Ti ćeš vjerovati

svinjetinu. Stoga je ta zapovijed

u B-ga". Ako slijedimo Rambamov

uzaludna i neučtiva upotreba B-žjeg

pristup, ova prva micva Tore zahti-

imena; (4) zaklinjanje da ćemo uči-

jeva od nas da vjerujemo u B-ga, da

niti nešto što je nemoguće – npr. da

Peta je zapovijed poštivati svoje roditelje. Djedovi i bake, svojta, starija (ili možda najstarija) braća i sestre, te učitelji, obuhvaćeni su njome (sa svojim razlikama). Za poštivanje roditelja obično se smatra da se odnosi na ono što netko čini za svoje roditelje, nasuprot štovanju

radimo na tom vjerovanju jačajući

ćemo čitav tjedan ostati budni. Za-

ga i eliminirajući svaku dvojbu koju

jednički nazivnik tih vrsta uzalud-

možda imamo. Ova micva je stalan,

nih zakletvi je da one sve "poniža-

dinamičan izazov da neprestano

vaju" upotrebu B-žjeg imena i pri-

unapređujemo kvalitetu i snagu na-

jetnja su nesmetanom funkcionira-

Broj 6 je isur ubojstva, što se smatra

šeg vjerovanja.

nju društva koje se često mora osla-

antitezom vjerovanju u B-ga, budući

Druga zapovijed sadrži nekoliko za-

njati na ozbiljnost prave zakletve.

da ubojstvo izravno negira stvaranje

brana vezanih uz idolatriju. Kon-

Zapovijed broj 4 bavi se šabatom i u

kretno, ne vjerovati u druge bogove

njoj je sadržana pozitivna micva da

Zapovijed broj 7 protiv preljuba za-

(ova micva uključuje zabranu ne vje-

se šabata sjeća kidušom, te zabrana

brana je stupanja u odnos s udanom

rovanja – ateizam), ne praviti idole,

svih vrsta melaha, konkretnih vrsta

ženom, ali kao "naslov poglavlja" to

stvaralačkih aktivnosti. Micva zahor

nam također ukazuje na druge za-

jemo u njih), ne štovati idole na bilo

uključuje kiduš kada šabat započne,

branjene odnose.

koji način. Zapazite da se ova zapo-

i havdalu kada šabat završi. Zabra-

vijed bavi i mislima i postupcima.

Broj 8 je lo tignov, koje se, kao što je

ne melahe podijeljene su u 39 kate-

ranije spomenuto, izričito definira

Treća zapovijed zabranjuje da se

gorija, od kojih svaka sadrži i druge

kao kidnapiranje, ali je također i na-

ne klanjati im se (čak i ako ne vjeru-

(strahu od) roditelja, u što se ubraja ono što ne bi trebalo činiti jer■ bi to bio čin nepoštivanja.

ljudskog bića na Njegovu priliku.

uzaludno zaklinjemo. To se definira kao (1) zaklinjanje u istinitost o nečemu što je očigledna istina i dobro je poznato – da je sunce vruće; (2) zaklinjanje kojim poričemo očiglednu istinu – da je mjesec načinjen od sira (zanimljivo, ovo se ne smatra lažju ili krivokletstvom, budući da je svakom poznato da mjesec nije načinjen od sira. Samo onda kada je

istina o nekoj stvari nepoznata koristimo se pojmovima laž i krivokletstvo. Isprazna zakletva jednako je ozbiljna koliko i lažna, tako da je Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

slov poglavlja mnogih micvot u Tori.

Možda ih se sve može rezimirati kao ukazivanje da osoba koja krši te zapovijedi stavlja sebe iznad drugih ljudskih bića. Očito je koliko je to štetno po društvo, i za težnje pojedinca ka keduši.

Broj 9 je zabrana da se "lažno svjedoči". U ovoj micvi, kao i u mnogim drugima, možemo vidjeti koliko je B-gu važno, nazovimo to tako, da mi budemo u stanju funkcionirati kao društvo. Oboje, i zakletve, a vjerojatno u većoj mjeri, i svjedočenje, neophodni su za utemeljenje istine kada nemamo izravnu spoznaju same istine. Toliki poslovi među ljudima uključuju povjerenje koje rije-

čima dajemo jedni drugima, pogotovo kad su podržane zakletvom, te povjerenja koje polažemo iskazu dvojice svjedoka. Bez tih elemenata naših međuljudskih odnosa ne bismo bili u stanju funkcionirati kao društvo.

Zapovijed broj 10 protiv priželj-

sam…" i "Neće biti drugih…". Dru-

likove (čak ni u umjetničke svrhe);

kivanja na neki način podvlači crtu

gi sugeriraju da je B-g svih "Deset

oni će podići žrtvenik i na njemu

tako da se fokusira na misaoni pro-

izjava" prvo "izrekao" na nerazum-

prinijeti žrtve; ako žrtvenik bude od

ces koji može dovesti do svih vrsta

ljiv način, a potom ih je počeo "iz-

kamena, njegovi kamenovi ne smiju

grijeha. Kao dio "Velikih 10" ona

nositi" jednu po jednu. Nakon dru-

biti obrađeni metalnim oruđem.

ukazuje na značaj misli pri sagle-

ge izjave, Narod se uspaničio te tra-

Metalni pribor predstavlja mač, koji

davanju cjelokupne situacije, koja se

žio da im Moše govori ono što B-g

skraćuje život; žrtvenik predstavlja

obično sastoji od postupaka.

želi, tako da ne slušaju "B-žji glas"

produljenje dana. Iz tog pravila pro-

Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim –

izravno. B-g se, nazovimo to tako,

izlazi običaj da se odstrani ili pre-

20,15-23

složio s time, pod uvjetom da mi

krije nož za rezanje kruha tijekom

slušamo riječi proroka, s Mošeom

"benšanja", jer se naš stol izjednača-

kao "glavnim" među prorocima, i da

va sa žrtvenikom. (Neki autoriteti

njegovo proroštvo – Tora – ima naj-

kažu da se taj minhag primjenjuje sa-

veći autoritet.

mo tijekom tjedna, a ne na šabat.)

Narod je paraliziran strahom zbog natprirodnog fenomena i drži se podalje. Oni traže Mošea da im govo-

ri ono što B-g želi umjesto da izravno slušaju Njegov glas. Neki ko-

B-g kaže Mošeu da podsjeti Narod

mentatori kažu da je taj zahtjev do-

da su čuli B-ga kako govori; da neće

šao nakon prve dvije izjave, "Ja

načiniti nikakve izrezbarene ljudske

Godina 17 5Broj 17 Strana

Žrtveniku se ne smije pristupiti nedovoljno čednim stepenicama, već se umjesto toga do njega treba uspinjati kosinom. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 25. Tko poznaje Jednog? Ja poznajem Jednog!: Obveza da znamo da postoji B-g (Izl 20,2) 26. Ni ispred, ni iza: zabrana vjerovanja u druge "bogove" (Izl 20,3) 27. Jedan idol, za isporuku u četvrtak: zabrana stvaranja idola (Izl 20,4) 28. Stoj uspravno!: Zabrana obožavanja idola na isti način na koji služimo B-gu (Izl 20,5)

subotu (Izl 20,10) 33. M je za milijun stvari koje mi je dala ...: Obveza da se poštuje vlastite roditelje (Izl 20,12) 34. Ubijaš me: zabrana ubojstva (Izl 20,13) 35. Fatalna privlačnost: zabrana preljuba (Izl 20,13) 36. Trgovina ljudima: zabrana otmice ljudi (Izl 20,13)

37. Pravo krivnje: zabrana lažnog svjedočenja (Izl 20,13)

29. Ne samo oni u kućama od stakla: zabrana služenja idolima na načine koji su specifični za njih (Izl 20,5)

38. Što je moje moje je, što je tvoje moje je? Zabrana gramzivosti (Izl 20,14)

30. Znao sam to!: Zabrana protiv bespotrebnog zaklinjanja (Izl 20,7)

39. Barbika: zabrana stvaranja ljudskih oblika (Izl 20,20)

31. Jom ha-šiši: Obveza da se šabat posveti riječima (Izl 20,8) 32. Nećeš raditi u subotu: zabrana protiv vršenja rada u

40. Moćnije od mača: Zabrana izgradnje žrtvenika pomoću metalnog alata (Izl 20,22) 41. Penjemo se: zabrana uspinjanja do žrtvenika stepenicama (Izl 20,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 38. Pozitivna je zapovijed dati milodar siromašnome među Židovima kao što Pismo kaže, Svakako ćeš otvoriti ruku svoju, itd. (D'varim 15,8); a učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, rastumačili su to ovako (Sifri ad. loc.): "Svakako ćeš otvoriti" – čak i mnogo puta [kada je to neophodno]. Kao što Pismo dalje kaže, tada ćeš ga poduprijeti, stranca i došljaka [što znači onoga koji je prihvatio sedam zapovijedi uvedenih za sve potomke Noahove – da imamo dužnost podupirati ga] da može živjeti zajedno sa vama (Va-jikra 25,35). A dalje piše, da brat tvoj može živjeti zajedno s tobom (isto 36).

Čovjek treba dati prema onome što je primjereno za čovjeka u potrebi, i prema onome što mu nedostaje. Ako nema odjeće, treba ga odjenuti, i tako ga snabdjeti s drugim stvarima koje treba. Ako sredstva onoga koji daje nisu dovoljna, on mu treba dati koliko može; i čak i siromašan čovjek koji se izdržava od milodara ima dužnost da dâ milodar nekom drugom.

Siromah koji je srodnik ima prednost pred svima drugima.

Siromah u vlastitoj kući ima prednost pred siromahom iz njegova grada; a siromah iz njegova grada ima prednost pred siromahom iz drugoga grada – jer Pismo kaže, svakako ćeš otvoriti ruku svoju bratu svom, siromahu svom i čovjeku u potrebi u tvojoj zemlji (D'varim 15,11).

Ako netko spazi osobu bez novaca kako traži milostinju i odvrati svoj pogled od njega i ne da mu milostinje, on prestupa pozitivnu zapovijed i krši negativnu (vidi dio o zabranama §62). To je vrlo težak prekršaj, i taj se čovjek naziva podlacem, grešnikom i zlim čovjekom.

Naša je dužnost da budemo pažljiviji prema micvi o milodaru nego prema svim ostalim pozitivnim micvot: jer miStrana 6

lodar je posebna osobina Abrahamovih potomaka. Prijesto Židova nije valjano utvrđen, niti vjera istine može opstati, osim kroz milodare; jer Pismo kaže, Cion će biti izbavljen Sudom, i oni njegovi koji se vrate, milodarom (Ješajahu 1,27). Stoga ako je tko bez milosti, treba posumnjati u njegovo rodoslovlje; jer se okrutan manjak milosti može naći samo među neznabošcima, kao što Pismo kaže, oni su okrutni, i nemaju suosjećanja (Jirmejahu 50,42).

Svi su Židovi poput braće, međutim: kao što Pismo kaže, Vi ste djeca Vječnoga B-ga vašega (D'varim 14,1); a ako se netko neće smilovati na brata svoga, tko će se na njega smilovati? Kome da siromasi među Židovima podignu oči moleći za pomoć – neznabošcima koji ih mrze i progone? Zato njihove oči gledaju samo na njihovu braću.

Uz to, nužno je milodar davati radosnoga lica, sretno. Nikada ništa loše ne proizađe iz davanja milodara. Nitko ne postaje siromah dajući ga; kao što Pismo kaže, djelo će pravednika biti mir (Ješajahu 32,17). Nužno je riječima smiriti i razvedriti siromaha, a zabranjeno je koriti ga ili podizati glas na njega vičući, jer njegovo je srce slomljeno. I jao onome koji posrami siromaha.

Ako čovjek primora (nagovori) druge da daju milodar, njegova je nagrada veća od nagrade onoga koji daje. I tkogod postupa suosjećajno, prema njemu će se ophoditi sa suosjećanjem; kao što Pismo kaže, On će ti iskazati milost i suosjećat će s tobom, i umnožit će te (D'varim 13,18) .

A u vezi oslobađanja ljudi iz zatočeništva, nema veće vjerske dužnosti od te. Tko god odvrati svoje oko od toga krši mnoge pozitivne i negativne zapovijedi.

Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 15 – Blagoslovi za druge prilike

Svaki blagoslov (vidi 6,3) mora započeti riječima: "Blagosloven si Ti, HAŠEM, B-že naš, Kralju svijeta ..."; vidi 5,1 i 214,1. Zabranjeno je govoriti nepotreban blagoslov (215,4). Ako se kaže neodgovarajući blagoslov, nakon njega odmah treba reći "Blagosloveno da je Ime Njegovog slavnog kraljevstva u sve vijeke"; ako su samo neodgovarajuće izrečene riječi "Blagosloven si Ti, HAŠEM", trebu ih dovršiti s "poduči me svojim zakonima" (Ps 119,12; vidi 206,6).

Ako je moguće, blagoslov se treba izgovoriti čujno, i može ga se izreći na bilo kojem jeziku (206,3). Ne smije se kazivati nepokrivene glave (vidi 74,2), neopranih ruku ili u nazočnosti golotinje (8,10; 206,3). Čovjek koji čuje da netko drugi govori blagoslov mora reći "Amen".(vidi 6,4 i 198,1), osim ako je osoba koja izgovara blagoslov nevjernik ili ga govori bez potrebe, bez namjere ili neispravno; vidi 215,2-4. U vezi slučajeva kod kojih se "Amen" kaže nakon vlastitog blagoslova vidi 215,1 i 236,4.

Blagoslov "... Koji je izveo čudo na ovom mjestu" se kaže kada se, po prvi put u 30 dana (218,3; 224,13), ugleda mjesto na kojem je bilo učinjeno čudo za židovski narod (218,1 - 3) ili za konkretnu osobu (vidi 218, 2,7-8; 224, 3). Slično tome, čovjek kaže blagoslov kada ugleda mjesto na kojem je učinjeno čudo za njega ili za nekog od njegovih predaka ili učitelja, ili kada vidi osobu za koju je učinjeno čudo (218,4-6), pogotovo ako je čudo uključivalo i nadnaravni događaj; vidi 218,9. Blagoslovi se također kažu kada se ugledaju mjesta na kojima su ustanovljene ili ukinuGodina 17 7Broj 17 Strana

te dobre ili zle ustanove (vidi 224,14. 10-11) te kada se ugleda grobove (vidi 224,12). Čovjek koji je putovao preko oceana ili pustinjom (ili bio na nekom drugom opasnom putovanju, vidi 219,7), ili koji je pušten iz zatvora ili koji se oporavio od opasne bolesti (vidi 219,8), kaže blagoslov "... Koji mi je darovao sve dobro" (219,1-2), ako je ikako moguće u roku od tri dana (219, 6). Za druge vrste situacija kada je jedva izbjegao opasnost, blagoslov se kaže bez spominjanja B-žjeg imena (219, 9). Blagoslov treba kazati u nazočnosti deset odraslih muškaraca Židova; običaj je kazati ga nakon čitanja Tore (vidi 219, 3). U vezi kazivanja blagoslova za drugu osobu vidi 219,4-5.

Osoba koja je usnila loš san trebala bi pričati o tome trojici prijatelja; te bi i on i oni trebali reći da san ima dobro tumačenje (220,1). On također može izreći posebnu molitvu za vrijeme svećeničkog blagoslova ili prilikom ponavljanje posljednjeg blagoslova u Šemone Esre (130,1; vidi poglavlje 7). Učinak lošeg sna može se poništiti ako naredni dan postite; to se može činiti čak i na šabat (220,2). Čovjek koja čuje vijest koja je dobra samo za njega kaže blagoslov "...

Koji nas je uzdržao na životu ..."; a ako je dobra i za druge, kaže "... Koji je dobar i čini dobro" (222,1). Ovi se blagoslovi također kazuju kad padne kiša nakon sušnog perioda (vidi 221,1-2), nakon rođenja djeteta (vidi 223,1) ili kada se stekne velik novi imetak (vidi 223,3-6). Za novu odjeću, konkretno, vidi 223,4.6; za blagoslov kad dijete postane odrasla osoba vidi 225,2. Osoba koja čuje loše vijesti kaže blagoslov "... istinski Sudac" (222,2); ona ga mora izgovoriti iskreno i od srca (222,3). U vezi

primjera događaja koji imaju dobre i loše posljedice pogledajte 222,4 i 223,2. "... Koji nas je uzdržao na životu ..." također se kaže za događaje koji se rijetko događaju - na primjer, kada vidite voljenu osobu nakon dulje odsutnosti (vidi 225,1-2), ili kada vidite ili jedete voće koje je samo ponekad dostupno (vidi 225,3-7) ili na blagdan.

Blagoslovi se također kažu kada vidite neobične stvari, kao na primjer vrlo velike skupine ljudi ■ (vidi 224,5); učenjake (vidi 224,6-7); kraljeve (vidi 224,8-9); fizički neobične ljude ili životinje (koje niste vidjeli 30 dana; vidi 225,8-9); ili neobično lijepe ljude, životine ili biljke (vidi 225,10). Poseban se blagoslov kaže kada u proljeće cvjetaju voćke; vidi 226,1.

Blagoslove "... Koji čini djelo stvaranja" i "... Čija moć i sila ispunjavaju svemir" kaže se za pojave poput kometa, potresa, grmljavine, munja i velikih oluja (227,1-3). Prvi se blagoslov također kaže kada ugledate velike rijeke, mora, oceane, planine, doline ili pustinje (vidi 228, 1-3), kao i kada ugledate sunce prve srijede ujutro nakon proljetnog ekvinocija svake 28. godine, u znak sjećanja na stvaranje Sunca (vidi 229,2). Posebni se blagoslovi kazuju kada ugledate ocean (228,1) ili dugu (229,1, no dugu se ne bi trebalo dugo promatrati). Čovjek treba zahvaliti za stvari koje su se već dogodile i moliti se da budući događaji izađu na dobro (vidi 230,1-2); trebao bi se priviknuti da kaže da je sve što B-g čini na dobro ■ (230,5). Sve aktivnosti i poslovi čovjeka moraju se obavljati u službi B-gu; kada se brine za zadovoljavanje svojih potreba, treba to činiti da bi sebi omogućio da služi B-gu (231,1). ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Moše kao vođa U 18. poglavlju, Ralbag i Abarbanel vode raspravu o pitanju Mošeovih sposobnosti kao vođe: Ralbag piše da je jedna od svrha našeg poglavlja da nas upozna sa snagom Mošeove neprestane pažnje da se drži Hašema, što ide do te mjere da je zbog svoje intenzivne pažnje griješio u određenim stvarima. Tora nam kaže da, uz svo svoje golemo znanje, zbog toga što je bio takav, Moše nije razmišljao o tome da pronađe najbolji način da sudi narodu, sve dok mu na to nije ukazao njegov svekar Jitro.

Abarbanel odgovara: Mnogi su već rekli puno toga u vezi ovog pitanja, protiv najvećeg od proroka, sugerirajući da nije imao dovoljno sposobnosti za vođenje civilnih službi … No to je laž, jer savršenstvo njegovog načina djelovanja pokazuje koliko je bilo dobro njegovo poznavanje toga. I kako bi moglo biti da ga Hašem nije podučio toj temeljnoj mudrosti i shvaćanju?

S kim se slažete? Započnite raspravu za svojim šabatnim stolom, koristeći se materijalom iz Šemot 18 i drugih priča u Tanahu koje govore o kvalitetama Mošea kao vođe.

Mošeov obiteljski život Odgovornosti vođe često imaju visoku cijenu, ne samo po vođe, već i po njihovog bračnog druga i djecu.

• Je li Moše opravdano poslao Ciporu i njihovu djecu natrag u Midjan? Je li trebao poslati po njih odmah nakon Izlaska?

• Je li se Moše razveo od Cipore?

• Jesu li sinovi Cipore i Mošea bili prisutni prilikom objave na Sinaju?

Međureligijski susreti Prema R. D"Z Hoffmannu i U. Cassutu, Jitroova posjeta Mošeu bila Strana 8

je diplomatska misija, bez ikakve nakane za preobraćenjem. Ostali se komentatori ne slažu s time.

• Uči li nas ovaj susret o interakciji s onima koji su druge vjere?

• Kako čovjek iskazuje poštovanje drugoj strani bez da ugrozi svoja vlastita uvjerenja?

Delegirati ili ne • Prisjetite se nekog slučaja gdje ste se nalazili u ulozi vođe s mnogo različitih zadataka koje je trebalo izvršiti. Jeste li delegirali neke od tih odgovornosti drugima? Zašto da ili zašto ne?

• Zašto je možda Moše bio nesklon delegirati neke od svojih odgovornosti?

• Za koje od njegovih zadataka Jitro predlaže Mošeu da ih dodijeli drugima? Za koje mu sugerira da ih zadrži za sebe i zašto?

Moše i mješoviti brak Prema većini komentatora Jitro, "Midjanski kohen", je Mošeov tast ( ‫)חע‬. Je li moguće da je Moše oženio kćer idolopokloničkog svećenika?! Vrijedi razmotriti nekoliko pitanja: • Je li Jitro bio idolopoklonik kada je Moše stigao u Midjan? A Cipora?

• Je li zabrana mješovitih brakova postojala prije primanja Tore ili nakon primanja Tore?

• Koja su bila Mošeova vlastita vjerska uvjerenja kad je stigao u Midjan? Ako je odrastao u faraonovoj

palači, do koje je mjere poznavao i poistovjećivao se s Djecom Izraela?

Kvalitete sudaca • Koje su kvalifikacije potrebne da se postane sudac u vašem kraju?

Koliko ih se podudara s Jitroovim popisom osobina? Kako shvaćate razlike? Što vam to govori o vrijednostima Tore i njezinom gledištu u vezi sudaca? Je li Moše mogao pronaći ljude sa svim tim osobinama?

• Usporedite imenovanje sudaca u našoj priči s raspravom o imenovanju R. Elazara ben Azarje kao Nasija u Berakhot 27b. Koje osobine R. Elazara ben Azarje hvale rabini?

Kakve su one u usporedbi s osobinama navedenim u našem poglavlju? U čemu su slični poslovi suca i Nasija? Zašto svaki od njih mora imati osobine koje se traže? Slažete li se s osobinama navedenim u svakoj od priča? Što mislite zašto je bogatstvo (vidi ‫ )אנשמ חמל‬značajka koja se pojavljuje na oba popisa?

B-žje građansko pravo/zakon Jedno od obilježja Tore jest činjenica da ona uključuje i liturgijske i građanske zakone. Hašem nije odredio samo vjerske obrede, već i svjetovni zakon. Je li to oduvijek bilo tako planirano? Akeidat Yitzchak sugerira da do Jitroovog savjeta, Moše nije shvaćao da je Hašem planirao ostaviti u nasljeđe b-žanski kodeks građanskog prava, te da je Jitro prvi koji je shvatio ovaj koncept i prepoznao da je poželjan.

■

• Mislite li da je moguće da je Jitro razmišljao o toj ideji, a da ona Mošeu nije pala na pamet? Kako bi jedna takva ideja mogla promaknuti Mošeu?

• Koje su prednosti b-žanskog kodeksa građanskog prava? Kako ga možemo usporediti sa sustavom u kojem postoji odvojenost crkve od države? ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dvije vrste slušanja Mošeov tast, Jitro, pridružuje se

tilo sluha uključeno je uvijek, čak i

židovskom narodu u pustinji, savje-

kad spavamo - zato nas budilica

tuje Mošea o najboljem načinu slu-

može probuditi. No, čuti nešto na

ženja i suđenja ljudima – usposta-

dubljoj razini zahtijeva izbor. Čuti

vljanjem hijerarhije posrednika – te

ono što ljudi zaista govore, ono što

se zatim vraća kući u Midjan. Moše

događaji uistinu znače - zahtijeva

je dovoljno ponizan da posluša sa-

izbor, fokus, uključivanje naše pa-

vjet svog tasta te je zbog toga blago-

žnje, otvorenost da slušamo, poniz-

slovljen.

nost. To se ne događa samo od sebe.

Međutim, glavna tema ove parše su Deset zapovijedi. Iako većina

Ljudi mogu govoriti, a mi može-

prikaza prikazuje ploče Saveza sa

mo ostati slijepi za njihove potrebe.

zaobljenim vrhovima, Talmud kaže

Djeca mogu plakati, a mi možemo ■

da su one zapravo bile kockaste s

ostati neosjetljivi na njihovu bol.

riječima koje su prolazile kroz njih,

Život može staviti pred nas neke

s jedne strane na drugu, tako da su

se mogle vidjeti s obje strane. To zahtijeva dva specifična čuda. Prije svega, da slova s druge strane ne izgledaju naopako, a zatim i da slovo sameh, koje izgleda kao 'o' bude izbjegnuto u sredini.

Vjerujem da postoji velika razlika između onoga što je Jitro čuo i onoga što su ostali čuli. Postoje dvije vrste slušanja. Jedno je površno slušanje riječi, akcija, okolnosti i detalja. Drugo je slušanje sadržaja.

za svoj židovski narod. I on je do-

šao..."

Egipat je bio najveća civilizacija svoga vremena, a tokom perioda od 10 mjeseci u potpunosti je bačen na

Postoji velika razlika između onoga što je Jitro čuo i onoga što su ostali čuli

To je bio međunarodni događaj i, čak i bez X-a (Twittera) i Facebooka, Jitro nije mogao biti jedini koji je čuo što se dogodilo. Zašto je onda on izdvojen?

Godina 17 9Broj 17 Strana

ćati, a mi možemo ne primijetiti njeno postojanje... jer istinsko slušanje zahtijeva nešto od nas.

to nešto na što mora obratiti pozornost - i zato je došao i priključio se

židovskom narodu. I to je razlika.

Istinsko slušanje zahtijeva odgovor.

Ako si čuo, ako si doista 'čuo', ti ćeš odgovoriti. Ako nisi odgovorio, znači da još nisi ni čuo...

šavale jedna za drugom - i Crvenim je preostalo.

božanska duša može nam se obra-

To ga je dotaknulo. On je znao da je

koljena pošastima koje su ga zademorem koje je progutalo sve ono što

previdjeti njihovo značenje. Naša

Jitro je 'čuo' ono što se dogodilo.

Ovotjedna parša započinje riječima "A Jitro je čuo sve što je B-g učinio

događaje, a mi možemo potpuno

Šabat šalom ■ Kad dijete plače, svatko može čuti buku. Ali tko čuje bol, tko čuje po-

Prevela Anja Grabar

ziv na djelovanje? Kada nam se obraća odrastao čovjek, mi čujemo nje-

gove riječi. Ali čujemo li njegove osjećaje? Povezujemo li se s dušom koja se pruža prema nama? To je pravo 'slušanje'. Naše površno osjeStrana 9

Rabbi David Stav:

Zagonetka idolopoklonstva Svega nekoliko odjeljaka Tore na-

vidi da Moše ima pretjerano centra-

taj pojedinac svekar, čak i ako smo

zvano je po pojedincu, a još je rjeđe

liziran pristup upravljanju pravosu-

smatrani dostojnima primiti Toru

da se parša nazove po nežidovu. Tri

dnim sustavom i kaže Mošeu da ne-

od B-ga. Jednom kada poslušamo

su osobe zaslužile ovu privilegiju:

ma šanse uspjeti na ovaj način. Mo-

Jitroov savjet, doista smo spremni

Noah, Jitro (Mošeov svekar) i Balak,

še popušta i mijenja svoj pristup,

prihvatiti Toru od Hašema.

moavski kralj.

postavljajući sustav viših i nižih su-

Noah je žarišna točka značajnog događaja – potopa. Priča o Balaku, koji je pokušao spriječiti židovski narod na putu do Obećane zemlje,

dova – osnovni administrativni alat za pomoć u upravljanju poslovima nacije koja se sastoji od milijuna ljudi.

gurom, posebno kada se uzme u obzir da o njemu čitamo u neposrednoj blizini pripovijesti o Davanju Tore na brdu Sinaj.

Dakle, tko je uopće bio Jitro? Moše, koji je postao bjegunac nakon što je ubio Egipćanina koji je pretukao

Zašto je Tori toliko važno suprotstaviti se služenju idola? Što ljude privlači toj praksi i zašto proroci ne uspijevaju u svojoj misiji?

tovo da nije bilo oblika obožavanja idola u kojem se on nije okušao.

Dok je Moše bio zauzet izvođenjem

srećemo s nečim sličnim jest u opisu stvaranja Adama. Znamo da ta priča nije imala sretan kraj. Adam i nje-

gova žena su pali, jedući sa stabla spoznaje dobra i zla sa kojeg im je zapovjeđeno da ne jedu. Taj je grijeh rezultirao strašnom kaznom. "Svoju jesti ćeš u znoju svoga lica," (Postanak 3, 16-19) i drugo.

Čini se kao da Tora usađuje neku

Što će se sada dogoditi? Je li treba-

vrstu poruke u našu podsvijest, pri-

lo čovjeku još jednom dati zapovije-

je formalnog davanja Tore, koristeći

di? Hašem je odlučio da vrijedi po-

Jitroa kao glasnika.

kušati. Uistinu, davanje Tore na

svog naroda iz Egipta, o Jitrou su se

Jitro dolazi, sa svom "prtljagom"

brinuli Mošeova žena i dva sina u

koju je Moše možda imao prema

Midjanu. Sada, nakon što je Izrael

njemu (uostalom, svi znaju da se

napustio Egipat i ušao u sinajsku

ljudi ne slažu uvijek sa svojom ta-

pustinju, Jitro ponovno sjedinjuje

zbinom) i uči nas da trebamo pri-

obitelj.

hvatiti istinu ma tko je govorio.

Tora posvećuje cijelo jedno pogla-

Moše je mogao reći svom tastu da

vlje opisu kako Jitro stiže u izraelski

mu se "skine s leđa" i pusti ga da

tabor. Nezadovoljan samim gosto-

upravlja poslovima židovskog na-

vanjem u domu svoje kćeri i zeta,

roda na svoj način, ali on to ne čini.

Jitro počinje dijeliti savjete, pa čak

Moše razumije da trebamo učiti od

upućuje i nekoliko riječi kritike. On

svakog pojedinca, čak i ako nam je

Strana 10

Prvo mjesto u Tori na kojem■se su-

ćeš djecu rađati u boli... Svoj kruh

svećenika Jitroa. Prema židovskoj midijanskog obožavanja idola i go-

Hašema i čovjeka i u kojem čovjek

državati.

Židova, oženio je kćer midjanskog tradiciji, Jitro je bio ključna figura

Tore u kojem čitamo o povezanosti

što mora činiti i od čega se treba uz-

ma da razumijemo povijest židovusporedbi s tim, čini trivijalnom fi-

"Deset zapovijedi" su ključni dio

prima direktne upute od Hašema

ima vitalnu ulogu u pomaganju naskog naroda u pustinji. Jitro se, u



Sinaju, kada se Hašem otkrio cijelom narodu, postalo je jedan od glavnih događaja u povijesti ljudskog roda. Veliko blago koje smo primili tamo bile su dvije ploče sa zakonima u koje je bilo uklesano tzv. Deset zapovijedi.

Te zapovijedi služe kao kratak pregled cijele Tore. Analizirajući ih,

htio bih se osvrnuti na nešto vizualno, što se može činiti tehničkom stvari. Nemoguće je ne primijetiti da je prvih pet zapovijedi osobito Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi David Stav:

Zagonetka idolopoklonstva

dugo, dok je većina ostalih kratka,

idola.

poput "Ne ukradi", "Ne počini zločin ubojstva", i sl. Zašto je prvih pet zapovijedi duže od ostalih?

Da bismo to ilustrirali, možemo analizirati drugu zapovijed koja se osvrće na štovanje idola i stvorenja:

"Ne pravi sebi lika ni obličja ničega što je na nebesima iznad, na zemlji, ili u vodama ispod zemlje. Ne klanjaj im se niti im služi..." (Izlazak 20,3).

Istina je i da to pitanje možemo proširiti na gotovo sve proročke knjige koje su većinom posvećene tome da se suprotstave štovanju idola.

Kada uči Bibliju, svaki mladi čo-

vjek mora se zapitati: "Ove knjige sve izgledaju isto. Većinu vremena, proroci su govorili ljudima da ne upadnu u zamku štovanja idola, a ljudi su to gotovo uvijek činili. Za-

Da je željela, Tora je jednako tako

što je Tori toliko važno suprotstaviti

mogla proširiti i zapovijedi o krađi

se služenju idola? Što ljude privlači

ili ubojstvu. Postoje i zabrane protiv

toj praksi i zašto proroci ne uspije-

nanošenja štete mladima i starima,

vaju u svojoj misiji?"

bolesnima i zdravima, itd. Pa ipak,

kada je riječ o idolima, Tora uvelike ide u detalje, opisujući što ne smijemo činiti i koje rituale ne smijemo provoditi, dok se zapovijed o zabrani zločina ubojstva sastoji od samo dvije riječi. Kako razumjeti taj kontrast?

Tora jasno daje do znanja svoj oštar stav prema takvim djelima.

Nakon svega, na početku knjige Berešit, tekst snažno ustaje protiv krvoprolića: "onaj tko prolije krv svog bližnjeg... njegova će krv biti prolivena, jer čovjek je stvoren na sliku B-žju." (Postanak 9,6)

Izgleda da sve započinje ovdje, u

parši Jitro. Ljudi su zavedeni svojim očima, a ne nužno svojim mislima.

Sve od Adamovog grijeha, zabranjeno voće opisano je kao "zamamno za oči". Tora razumije da je najveći izazov s kojim će se ljudi suočiti u

nevidljivim i nedodirljivim Bićem.

Zabrana protiv idolopoklonstva je naglašena jer je čovjekova prirodna sklonost da bude privučen materijalnom svijetu gdje osjeća ugodu i toplinu, čak i ako zna da je to zabluda.

Svi znaju da su ubojstvo, krađa i preljub nemoralna djela, tako da te zapovijedi nije potrebno proširivati.

Tijekom stvaranja, svijet je trebao naučiti da su ljudi stvoreni na sliku B-žju i to je razlog zbog kojeg se te stvari govore od tada pa nadalje.

Ljudi su nastavili ubijati, ali oni više ne pokušavaju opravdati ubojstvo kao moralni čin. Tora razumije

da nije dovoljno da čovjek samo shvati da je određeno djelo zabranjeno. Čovjek mora također razviti svoje emocije i maštu kako bi mogao stvoriti povezanost sa svijetom razuma.

životu upravo jaz između onoga što

Stoga se čovjek mora boriti protiv

njihove oči vide i onoga što im

onih koji iznose netočne tvrdnje. To-

zdrav razum govori.

ra razumije da će gorka bitka protiv

Možemo pretpostaviti da mnogi

idolopoklonici razumiju da nijedan kip nije mogao stvoriti naš fenomenalni svijet. Međutim, lakše se povezati sa takvim objektom, nego s

štovanja idola također umanjiti i stopu ubojstava. Svijet idola i lažnih bogova je svijet u kojem čovjekova fizička strana preuzima kontrolu nad razumom i moralom.

Vrlo često se pitamo, kako

Za svako ljudsko biće smatra

bi dostojanstvena osoba ika-

se da u sebi nosi božansku iskru,

da mogla počiniti djela za ko-

i povreda čovjeka je također i

je svako dijete zna da su uža-

povreda protiv B-ga. Nema ve-

sna. To je poruka Deset zapo-

ćeg izraza prijezira od ubojstva.

vijedi: ne pravite idole—koji

Ipak, još uvijek se pitamo zašto

odišu kulturom nemorala— i

su ovdje upotrijebljene samo

stavite razum ponad svega

dvije riječi, dok su dugačka tri

ostaloga. ■

stiha posvećena zabrani štovanja

Godina 17 11 Broj 17 Strana

Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Dokaz B-žjeg postojanja i uzdizanje prema Nebu U paraši od ovog tjedna, parašat Jitro, u Izlasku 20, čitamo prvu od dvije verzije "Deset zapovijedi" koje se pojavljuju u Tori. Naziv "Deset zapovijedi" zapravo je pogrešan naziv, budući da su na hebrejskom ti tekstovi poznati kao Aseret Hadibrot.

Zbog toga ih često nazivamo Dekalogom, što znači Deset izjava, nomenklaturom koja je bliža izvornom hebrejskom. Prema babilonskom učenjaku Saadiji Gaonu (u. 942), naziv "Deset zapovijedi" također je neprimjeren, jer je svih 613 zapovijedi uključeno u Deset izjava.

Prva od Deset izjava, Izlazak 20,2, glasi: "A'no'hi Hašem E'lo'ke'ha a'šer ho'ce'ti'ha me'erec micrajim mi'bejt a'vadim," Ja sam Vječni, B-g tvoj, koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva. Iako neki komentatori tvrde da ova prva izjava odražava zapovijed da se vjeruje u B-ga, drugi se ozbiljno ne slažu s time. Oni tvrde da ova izjava nije zapovijed, već samo potvrda povijesnog događaja - Izlaska iz Egipta. Navode rabine iz Talmuda koji tvrde (Brahot 33b): "Hakol bi'dej ša'majim huc mi'jirat ša'majim," Sve je u rukama Nebesa B-g može prisiliti čovjeka da učini

bilo što - osim da vjeruje u Njega.

Jer ako je vjera u B-ga iznuđena, to nije vjera. Vjerovanje mora izroniti iz osobne želje i proizaći iz slobodne volje.

Iako mnogi vole govoriti o "dokazima" postojanja B-ga, po mom mišljenju, židovstvo zapravo ne potiče ovu intelektualnu vježbu, jednostavno zato što ograničeni ljudski um zapravo ne može shvatiti Beskonačno. No, mada možda ne postoje nikakvi "krajnji" dokazi o postojanju B-ga, sigurno postoji vrlo velik broj indicija i obilje dokaza o postojanju B-ga. Doista, postojanje B-ga se vrlo uvjerljivo može dokazati u mnogim područjima.

Postoji poznata i fascinantna "Pascalova oklada", argument koji je formulirao Blaise Pascal (u. 1662.) u kojem jezuitski mislilac raspravlja da ako osoba vodi pravedan život i na kraju svojih dana otkrije da je bila u krivu - i da B-g ne postoji, što je time izgubila? Ali ako osoba vodi nevjernički i nepravedan život, a na kraju svojih dana otkrije da je bila u krivu, onda je u velikoj nevolji! Drugim riječima, prema Pascalu: Osigurajte se od gubitka. Budite vjernik!

Kada mi Židovi govorimo o B-gu, mi ne govorimo često o "znanju" o B-gu, već o "vjeri" u B-ga. Rabbi Joseph Albo (španjolsko-židovski filozof i teolog (oko 1380.– oko 1444.) napisao je u svom Sefer HaIkarim, 2,30: "Ilu j'dativ he'jitiv" - Da znam B-ga, bio bih B-g! – Snažno podvlačeći intelektualna ograničenja ljudskog uma. Zato Židovi kažu: "Ani ma'amin", vjerujem u B-ga. "Vjerovanje" podrazumijeva sumnju, nedostatak sigurnosti i konačnosti.

To je "vjerovanje unatoč nedostatku dokaza" što čini vjerovanje u B-ga toliko intrigantnim, a ljudi bivaju ■ nagrađeni za napore da postignu vjeru. Mi Židovi propitujemo ljude, jer propitivanje dovodi do rasta, i postavljanje izazova rezultira većim shvaćanjem.

Kao što sam prethodno naznačio, postoji mnogo naznaka o B-žjem postojanju, a u raspravi o postojanju B-ga, uvodna izjava Dekaloga je neprocjenjiva. I kada se dokazi ispitaju u cjelini, oni tvore snažan i uvjerljiv dokaz o postojanju B-ga.

"Ja sam Vječni B-g tvoj, koji te izveo iz zemlje egipatske, iz kuće ropstva." Prije svega, ovaj tekst tvrdi da oni koji žele poznavati B-ga, moraju proučavati židovsku povijest - jednostavno proučavati židovsku povijest! Čak i površni pregled židovske povijesti ističe neizbježni zaključak da B-g postoji. U razgovoru između pruskog kralja Fridrika II i danskog diplomata grofa Reventlowa (18. stoljeće), kralj je zatražio jedan dokaz o postojanju B-ga koji još nije opovrgnut. Grof je odgovorio: "Židovi, vaše veličanstvo, Židovi."

U osnovi, svi se moramo zapitati: "Kako je moguće da je naš narod preživio - bez obzira na sve?" U svakoj generaciji ustaju da nas unište, a

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: mi smo ipak preživjeli! Još uvijek smo ovdje! Egipćana, Babilonaca, starih Kineza, starih Rimljana, najmoćnijih i najnaprednijih starih naroda više nema, a Židovi ipak opstaju! U svakom pojedinom naraštaju bili smo pred ponorom uništenja, a opet smo opstali. Može li B-žji prst i sudjelovanje Svemogućeg u opstanku židovskog naroda biti očitije? Ne samo da je opstanak Židova iznad racionalnog shvaćanja, čini se da narod Izraela igra središnju ulogu u čitavoj ljudskoj povijesti. I danas vidimo da se ogroman postotak glavnih rasprava Ujedinjenih naroda tiče Izraela, a time i Židova. Kako je moguće da ovaj demografski beznačajan i brojčano tako malen narod igra tako istaknutu ulogu u svijetu?" Ne možemo a da ne zaključimo da su Židovi vrlo poseban narod i da Svemogući doista upravlja njihovom sudbinom.

Odmah nakon Deset zapovijedi, na kraju parše, Tora daje formulu ljudima kako da dosegnu nebo.

U Izlasku 20,24 Tora kaže: "Napravi mi žrtvenik od zemlje i prinesi na njemu svoje žrtve paljenice i žrtve svoje mirotvorne, ovce svoje i goveda svoja!"

Mizbeah adama – žrtvenik od zemlje, jedini je dio Šatora sastanka koji se spominje prije samih uputa za izgradnju Šatora koje se nalaze u parši Teruma (Izlazak 27,1-8). Žrtvenik od zemlje nalazio se izvan samog Šatora sastanka, u dvorištu, i koristio se za prinošenje životinjskih žrtava. Drugi, mnogo manji žrtvenik, zvan Zlatni oltar – mizbeah ha'zahav, nalazio se u Šatoru i koristio se za žrtve od tamjana koje su često pratile životinjske žrtve.

Iako je žrtvenik u Hramu koji je Solomon izgradio 486 godina kasnije u Jeruzalemu bio od kamena, kamenje za Solomonov Hram moGodina 17 13 Broj 17 Strana

Dokaz B-žjeg postojanja i uzdizanje prema Nebu

ralo je biti rezano na prirodan način, bez korištenja metalnog oruđa. Legenda kaže da je to kamenje rezao poseban crv – šamir. Kamenje tog oltara predstavljalo je zemlju i pijesak žrtvenika iz Šatora sastanka. Da bi se žrtvenik od zemlje mogao prenositi od mjesta do mjesta, on je imao drveni okvir prekriven bakrom koji se zatim punio pijeskom.

Raši citira Talmud u Zevahim 58a, gdje se kaže da je žrtvenik u Šatoru sastanka morao biti postavljen izravno na zemlju, a ne na platformu ili stalak, tako da bi bio direktno povezan sa zemljom.

Da'at Sofrim ističe da u opisu žrtvenika piše da je to 'žrtvenik od zemlje' te da činjenica da je bio načinjen od zemlje podcrtava skromnost duhovne službe koja se zahtijeva od ljudskog bića. Primarni sastojak žrtvenika – zemlja, također je trebala služiti kao produžetak zabrane pravljenja idola i štovanja bilo kakvih oblika od zlata ili srebra.

Tako je najviša razina službe, žrtve prinošene samom B-gu koje su približavale ljude Svemogućem, zahtijevala najveću moguću jednostavnost. Zato je izbor pao na žrtvenik od zemlje i pijeska. Jedini razlog zbog kojeg je struktura bila prekrivena bakrom jest da bi se žrtvenik mogao prenositi i da bi mogao služiti kao posuda za zemlju. Bakar je samo ljuska, a srž žrtvenika čine zemlja i pijesak od kojih su načinjeni i sami ljudi (Postanak 2,7).

Da'at Sofrim dodaje još jednu dimenziju značenja žrtvenika od zemlje. Kao što je rečeno u Deset zapovijedi, Židovima je zabranjeno praviti bilo kakve slike ili obličja sunca, mjeseca ili bilo čega što je na nebesima ili u morima. B-g, prema

rabi Hirschu, kaže da Židovima nije dano da nebeske stvari spuštaju na zemlju, već da sve zemaljske stvari uzdignu do Njega… "Žrtvenik koji ćete Mi izgraditi predstavljat će zemlju uzdignutu do B-ga kroz ljudska djela."

Ovdje vidimo kako se judaizam temeljito razlikuje od kršćanstva. Judaizam pokušava uzdići čovjeka ka B-gu. Kršćanstvo pokušava spustiti B-ga među ljude. To se odražava u ideji "B-žjeg Sina," te u mnogim ikonama i idolima koje nalazimo u katoličkim molitvenim domovima. Rane kršćanske crkve namjerno su uvele mnoge poganske ideje kako bi se pogani bolje osjećali u svojim novim duhovnim okvirima. Žrtvenik od zemlje služio je da nas pouči da samo kroz iskrenu skromnost Židovi mogu postati duhovniji i bliži B-gu. Duhovni odnosi ne postižu se kroz raskoš, pompozno isticanje srebra i zlata, već kroz jednostavnost, kroz prirodne elemente zemlje i pijeska koji nisu bili oskvrnuti dodirom metala. Žrtvenik od zemlje treba nas podsjećati da smo nastali od praha zemaljskog, te da iskrene duhovne odnose uspostavljamo – ne dovodeći nebo na zemlju, već uzdižući zemlju prema nebu.

Neka biste bili blagoslovljeni! ■

■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi Jitro je jedna od najzagonetnijih

Jitro nije impresioniran samo ču-

kom pristupu stvarima. Možda je

ličnosti koje se pojavljuju u Tori. U

dom uništenja egipatskog tlačitelja,

zbog toga tako pozitivno na njega

Jitroovom životu ima mnogo Jitroa,

već i metodom uništenja koje je

djelovala kazna mjere za mjeru Fa-

a možda je to i razlog zašto su nas

čudo demonstriralo.

raonu i njegovoj egipatskoj hordi.

rabini podučavali da je on imao sedam različitih imena. Svako ime vjerojatno

predstavlja

drugačijeg

Jitroa, u različitim periodima njegova života. Mi ga susrećemo na raskršćima njegovih životnih odluka i vjerovanja. U jednu ruku on je sve-

Ono što ga istinski fascinira je

Jitro je krajnji "autsajder" koji up-

metoda kazne mjera za mjeru, i to

ravlja pogled da vidi Toru i Židov-

ga navodi da napusti svoj dom i

ski narod. Mnogo puta "autsajderi"

mjesto kojem pripada, te se pridruži

stvari vide mnogo jasnije nego što

Izraelu u pustinji. Došavši do svog

to vide "oni koji su unutra" u dru-

novog vjerovanja prosuđivanjem i

štvu. U jidišu postoji izreka da privremeni gost vidi kilometrima dale-

ćenik ili bivši svećenik paganizma u

ko. (Znam da se ponešto izgubilo u

Midjanu. On je eksperimentirao sa svim oblicima religije na svijetu prije nego li je došao do monoteističkog vjerovanja. Nema sumnje da je na njega utjecao njegov neočekivani zet, Moše. No na njega je isto tako uvelike utjecao Izlazak iz Egipta, te vidna i impresivna čuda koja su pratila taj događaj..

prijevodu, no uhvatili ste bit toga.)

Temelj sveg građanskog morala i osobne pobožnosti leži u riječima objave dane Izraelu na gori Sinaj, i zapisane u Tori u ovotjednoj parši

religioznom svijetu, živi pomalo usamljeničkim životom. Zbog toga, mnogo puta nismo u stanju vidjeti

ono što drugi inače jasno vide.

Jitroov primjer ohrabruje nas da uvažavamo ono što vide "autsajderi" u našoj zajednici. Često puta

No bilo je tu i unutarnje uvjerenje

oni dolaze iz drugačijih okolnosti i

koje ga je tjeralo naprijed i učinilo

sredina, i morali su si prokrčiti put

ga monoteističkim vjernikom. On izjavljuje: "Sada znam da je Vječni

racionalnom analizom, Jitro sada

B-g jer se osvetio na Egipćanima

primjenjuje istu metodu pri savjeto-

onako kako su oni namjeravali uni-

vanju svog zeta Mošea kako da

štiti Židove." Egipćani su utapali

stvori i učini djelotvornim Židovski

Židovsku djecu u Nilu, pa su se

pravosudni sistem u pustinji. On

stoga sami utopili u Jam sufu. Tako

ostaje konzistentan svom analitič-

Strana 14

Židovski narod, naročito u našem ■

kroz mnoga lažna vjerovanja da bi došli do Tore i poštivanja micvot.

Njihovi pogledi i iskustva trebaju nam biti važni. Tendencija da

pri-

siljavamo "autsajdere" da postanu potpuno jednaki "insajderima" na

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Ljudska dostignuća počivaju na Deset zapovijedi

kraju je kontraproduktivna po obje grupe. Jitro nikada ne postaje Moše, ali Moše i Izrael imaju koristi od Jitroove prosudbe i savjeta. Svi mi možemo

imati

koristi

od

onoga što vide, savjeta koji daju i dobrih želja naših vla-

stitih "autsajdera."  Temelj

sveg

građanskog

morala i osobne pobožnosti leži u riječima objave dane Izraelu na gori Sinaj, i zapisane u Tori u ovotjednoj parši.

Teško je zamisliti bilo koju vrstu ljudskog napretka ili civilizacije bez Deset zapovijedi i njihovog vrije-

dnosnog sustava. Monoteizam, poštovanje roditelja i autoriteta, zaštita ljudi i imovine, važnost dana odmora i duhovnog mira, istinoljubivost i pravednost, sve je to osnova ljudskog postojanja i napretka.

I danas, tisućljećima kasnije, svjesni smo da te ideje, važne za ostvarenje čovjeka, još uvijek nisu univerzalno prihvaćene. Kriminal, ubojstva, nemoral svake vrste još uvijek vladaju većinom društava. Možda je to jedan od načina na koji možemo razumjeti strašnu tvrdnju rabina u Avot da svakodnevno sa Sinaja dolazi nebeski glas koji kaže: "Jao Mojim stvorenjima, jer zloupotrijebiše i uvrijediše Toru!"

Ta osnovna pravila života su toliko jasna i sama po sebi očita u svojoj mudrosti i suštini, unatoč tome

što se više drže kroz njihovo kršenje nego istinskim poštivanjem.

Dovoljan je jedan pogled na bilo koje dnevne novine bilo gdje na Godina 17 15 Broj 17 Strana

svijetu da potvrdi ovu tužnu procje-

koncentrirati se na sebe – svoju vla-

nu ljudskog ponašanja u našem

stitu samodisciplinu i poboljšanje."

današnjem svijetu.

Tora nam uvijek govori na osoban

Mi smo daleko od toga da u svoje

način, kao pojedincima koje se sma-

živote usvojimo ideje Sinaja kao

tra odgovornima za ono što činimo i

osnovne komponente ljudske civi-

ono što propuštamo učiniti. Deset

lizacije, čak i nakon 33 stoljeća nji-

zapovijedi su zato napisane izravno

hova postojanja. Žalosno je da po-

nama, u drugom licu, a ne kao tek

kvarena ljudska priroda na neki

nešto općenito moralno prikladno.

način ostaje mjerodavna u našem

One su zapovijedi, a ne tek savjet

društvu.

koji se može prihvatiti ili odbaciti.

No Tora od nas traži da se borimo

Talmud i halaha definirali su nam

s tom urođenom osobnom pokva-

svaku od tih zapovijedi pravnim i

renom naravi koja je u nama. Mo-

formalnim jezikom. Židovska tradi-

ramo početi od sebe. Kaže se da je

cija, običaji i pravila ponašanja pro-

jedan veliki učenjak u svojim poz-

širila su te pravne pojedinosti i raz-

nim godinama rekao: "Dok sam bio

radili nam moralni kodeks za svaki-

mlad pokušavao sam popraviti sve

dašnje, praktično ljudsko vladanje.

što ne valja na svijetu. Kako sam sazrijevao shvatio sam da je taj zadatak preobiman za moje sposobnosti, pa sam se posvetio svojoj zajednici. Nakon nekog vremena shvatio sam da je i to previše za mene, pa sam se posvetio svojoj obitelji i potomcima. Nažalost, shvatio sam da mi ni to nije dano da lako popravim. Zato sam sada odlučio

Tek u tom širem moralnom kontekstu možemo razumjeti zapovijed "ne poželi, ne žudi." Možda to jest neprovedivo na sudu, osim ako netko nije zbog toga nešto ukrao, ali moralne implikacije zapovijedi tre-

baju biti svima jasne. Blago nama kojima je dana takva Tora i takav sustav moralnih vrijednosti. ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe" Pasuk kaže, "I Jisro ču..." [Šmos 18,1]

Talmud misli kada dodaje riječ

Ovo aludira na talmudsko objašnje-

"u'ba" (i dođe)?

nje [Zevahim 116a], kao što navodi

Gemara nam govori da postoje

Raši, da je Jisro čuo o događajima

dvije stvari koje trebamo naučiti od

razdvajanja mora i ratu protiv Ama-

Jisroa. Prvo, to nas uči da trebamo

leka, što ga je navelo da dođe. Mi

biti otvoreni za podsticaje pa kada

znamo da "narodi čuše i zadrhtaše; strah obuze one što življahu u Filisteji"

mogu živjeti svoj život promatra-

[Šmos 15,14]. Svi su čuli o događa-

jući čudesne događaje i stvari koje

jima kojima je bio obavijen izlazak

zapanjuju, a da ti doživljaji na njih

Židova iz Egipta. Svi su čuli o ču-

ne ostave bilo kakav istinski efekt.

desnom razdvajanju Crvenog mora.

Oni nisu voljni otvoriti svoje oči i

A ipak, ne vidimo da je došlo do

uši, što dovodi do toga da su, nakon

masovnog pokreta da se pridruži

što su bili svjedocima takvih doga-

Židovima ili da se preobrati na ju-

đaja, u stanju nastaviti živjeti svoj

daizam. Nekako je Jisro bio pose-

život kao da se ništa nije dogodilo.

ban.

se takav događaj desi, on na nas treba izvršiti utjecaj. Drugo, to nas uči da kada se to dogodi, trebamo prihvatiti taj zanos i odmah sami nešto učiniti. Mi imamo dužnost da uhvatimo pravi trenutak. U osnovi, postoje 3 moguće reakcije na ■prisustvovanje čudesnom događaju: Postoje oni koji prisustvuju nečemu što se dogodi i to ih ne uznemiri.

Ovo je glavna pouka o kojoj smo

Postoje oni ljudi koji budu zadiv-

Jedna od stvari koje smo spome-

već govorili. Večeras bih se htio

ljeni. To na njih ostavi snažan do-

nuli kada smo ranije raspravljali o

koncentrirati na talmudsko pitanje:

jam, no nažalost, poput većine čo-

ovom Rašiju jest da od ovakvih oso-

"Za koji je on to događaj čuo, koji ga

vječanstva, njihova je reakcija "Da,

ba kao što je Jisro moramo naučiti

je naveo da dođe? (Ma šmua šama

stvarno, moramo učiniti nešto u ve-

da dramatični događaji trebaju utje-

u'ba?)" Gemara je to pitanje mogla

zi ovoga..." I onda nastave sa svojim

cati na nas. Prava je pouka to koliko

uobličiti na jednostavniji način: Ma

životom radeći na uobičajeni način i

samo ljudi mogu biti glupi. Ljudi

šmua šama? (Što je čuo?) Na što

nadahnuće se raspline.

Ono što je kod Jisroa bilo drugačije i svakako je Jisroova pouka jest "Što je to čuo I TO GA JE NAVELO DA DOĐE (U'BA)". Jisro je – poput mnogih drugih – bio potaknut onime što je čuo, ali je za razliku od njih prihvatio taj poticaj i odmah sam nešto učinio zbog toga. On je odmah došao k Židovskom narodu jer je vidio Ruku B-žju i rekao "Učinit ću nešto u vezi toga. Ja ću to ostvariti.

Provest ću to u djelo."

Želio bih s vama podijeliti dvije priče o tome što to znači provesti nešto u djelo.

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Što je to Jisro čuo da ga je navelo "da dođe"

Bio je neki čovjek koji je učio u

udaljiti se od biblijske zapovijedi da

štom, a da se nije potrudio barem

velikoj Voložiner ješivi. Bio je po-

se kaže Blagoslov nakon jela, no, da je

poslati je preporučeno?

znat kao čovjek s najvećim enciklo-

čekao, nadahnuće bi se neizbježno

pedijskim znanjem ("najveći baki") u

rasplinulo. To je pouka iz "Što je to

čitavoj ješivi – što svakako mnogo

Jisro čuo, U'BA – što ga je navelo da

govori. U Voložinu, nisu učili u

dođe!"

ciklusima od 6 do 8 masehtos kao što je to običaj u današnjim ješivama.

Oni bi počeli s Brohos (prvim traktatom babilonskog Talmuda) i nastavili sve do Nida (završnog traktata Šasa). Stoga je onaj koji je bio "najveći baki" u Voložinu doista znao znanje!

stavio mu pitanje. On nije znao odgovoriti. Netko drugi za stolom je odgovorio, "Ovo je izričito navedeno u Tosfos". "Baki" je sjedio pored njega, zaprepašten. Zaboravio je Tosfos! I što je učinio? Ustao je usred jela – nije pojeo svoje do kraja, nije rekao blagoslov nakon jela, otrčao je u najbliži šul i dao zavjet da će učiti

fetz Chaima." I gle čuda, posao je

zi Otzros HaTorah. Jednom je pri-

uspio, no bilo je kasno popodne.

likom, čovjek koji se brinuo o finan-

Poštanski je ured već bio zatvoren.

cijama Radinske ješive došao k

Pa je odlučio, u redu, poslat ću ga

Chofetzu Chaimu noseći običnu

sutra. A onda je u svojoj glavi začuo

kovertu koja je bila poslana putem

tihi glas koji mu je rekao "Pet stotina

Poljske pošte. U koverti se nalazilo

rubalja? Zar ne misliš da će u ješivi biti sretni i ako dobiju 50 rubalja? Pa naravno da će biti sretni s 50 ru-

Ljudi mogu živjeti svoj život promatrajući čudesne događaje i stvari koje zapanjuju, a da ti doživljaji na njih ne ostave bilo kakav istinski efekt

tali roš ješivu – Rava Chaima Volozhinera: Da li je on u pravu ili je pogriješio? Rav Chaim Volozhiner je odgovorio: On je svakako pogriješio time što nije molio nakon jela. Ali da se zaustavio da kaže Birkas HaMazon, za to vrijeme bi prošla pro-

rubalja?" Čovjek je rekao, "Primijetio sam kako se moja odluka rasplinjava.

Bojao sam se da će, ako budem čekao do sutra, to postati 5 rubalja.

Odlučio sam, kud puklo da puklo, stavit ću novac u kovertu i ubaciti je u poštanski sandučić – bez prepotio da ako još budem čekao, moj en-

500 rubalja u gotovini. Možemo pretpostaviti da poštanski sustav u Radinu oko 1920. nije bio ništa bolji od poštanskog sustava u Sjedinjenim Državama 90 godina kasnije, no ipak nitko danas ne bi stavio $500 u gotovini u nepreporučeno

tuzijazam i odlučnost da učinim micvu pretvoriti će se u paru. To je bila pouka Jisroa. Za koji je to događaj čuo KOJI GA JE NAVEO DA DOĐE?" Bio je potaknut, te je odmah krenuo učiniti nešto zbog toga. ■

pismo i očekivao da će stići tamo kuda bi trebali stići.

vala osjećaja koja ga je tog trenutka

Chofetz Chaim je rekao svom taj-

obuzela. On nikada ne bi učinio

niku da sazna što se nalazi u poza-

zavjet i nikada ne bi otišao učiti sli-

dini tog događaja s kovertom. Tko

jedećih 7 godina. Nije nebitna stvar

je poslao kovertu s 500 rubalja po-

Godina 17 17 Broj 17 Strana

balja! Zašto bih trebao poslati 500

ruke, bez povratnice, jer sam shva-

učinio!

Nije molio nakon jela. Pa su oni upi-

Zavjetovao se "Ako ovaj posao us-

Drugu priču sam pronašao u knji-

punih 7 daljnjih godina. I tako je i

Postojao je samo jedan problem:

vni čovjek nastojao sklopiti posao. pije, dat ću 500 rubalja ješivi Cho-

Taj je čovjek jednom sjedio i jeo svoj obrok kada je netko ušao i po-

Priča je išla ovako. Neki je poslo-

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nikada nemoj kritizirati. Naša je jedina svrha da budemo korisni.

Jisro reče Mojsiju: "To što radiš, nije dobro. Biti jedini sudac za milijunsku populaciju sigurno će te iscrpiti. Zato razradi višestruke razine sudaca koji će ti asistirati."

Midraš kaže da je, zbog toga što je dao savjet Mojsiju da izabere sposobne ljude za suce, Jisro bio nagrađen da ima dio Tore nazvan po njemu.

No Jisroova izjava započela je ukazivanjem Mojsiju da ono što radi nije dobro i da će to iscrpiti i njega i narod. Zašto Midraš to ne spominje?

To je stoga što svatko može kritizirati i ukazivati na pogreške, međutim to ne rješava problem. Jisroa se hvali zbog pozitivnih, konstruktivnih savjeta koje je dao.

Svatko je sposoban kritizirati. Ako ne možete predložiti rješenje, najbolje je da ostanete šutjeti.

Moć vjerovanja Nedavno su se pojavile knjige koje zagovaraju "stvaranje pozitivnih slika", te sugeriraju da ako zamišljate prizore za koje želite da se zbudu, to će dovesti do njihovog ostvarenja. Prva nam je reakcija da to odbacimo, gotovo uz podsmijeh.

"Otpušten sam prije osam mjeseci.

Više puta sam se zamišljao kao sretno zaposlen, na novom poslu, ali još uvijek sam nezaposlen." Vrlo je teško proturječiti takvom gledištu. Čarobno razmišljanje je djetinjasto, netko je rekao, i želja da se to dogodi ne dovodi do toga.

Logično, i ja bih se pridružio takvom gledištu. Međutim, naišao sam na jedan esej u seferu Ohev Israel, Rebe Avrahama Yehoshue Heschela od Apta, hasidskog učitelja. On navodi Rašijevu izjavu (Postanak 7, 7) da se Noah kolebao u svom uvjerenju hoće li doista doći Strana 18

do potopa, te da nije ušao u arku sve dok ga vode koje su se dizale nisu na to prisilile. Rebe od Apta pita: "Kako netko može reći da je Noah, kojega Tora opisuje kao savršenog cadika, bio tako slab u svom vjerovanju u Hašemove riječi?"

Rebe objašnjava da je riječ emuna, vjera, povezana s riječju omen, koja znači "podići", kao u knjizi o Ester, gdje se riječ omen koristi u rečenici da je Mordekaj podigao (odgojio) Ester. Ova konotacija, kaže Rebe, znači da emuna može "podići" stvari, tj. dovesti do toga da se zbudu. Stoga si Noah nije dopustio da ima snažno uvjerenje da će do potopa doći, jer se plašio da bi to zapravo moglo dovesti do toga da se potop realizira. Noah je još uvijek gajio nadu da će ljudi učiniti tešuva koja bi mogla spriječiti potop, i da njegova intenzivna emuna to može ubrzati. Dakle, Rašijev komentar nije omalovažavanje Noaha.

Imamo načelo da je pozitivna mida moćnija od negativne mide. Ako, kao što kaže Rebe, snažno vjerovanje (emuna) može rezultirati negativnim ishodom, onda sigurno, snažno pozitivno vjerovanje može donijeti željeni rezultat.

Međutim, vjerovanje mora biti iskreno i potpuno, što može biti teško postići.

Rebe Yitzhak Meir iz Gura naveo je Midraš da je Hašem, prije no što ju je ponudio Židovima, Toru ponudio drugim narodima. Moabci su

upitali: "Što kaže Tora?" A Hašem je rekao: "Nećeš činiti preljub!" Moabci su odbili Toru jer: "Mi smo pohotan narod. Ne možemo prihvatiti takvo ograničenje".

Hašem ju je potom ponudio Edomcima koji su upitali: "Što kaže Tora?" a Hašem im je rekao: "Nećeš počiniti ubojstvo." Edomci su odbacili Toru jer "naš je otac Esav bio blagoslovljen da živi od mača."

Zašto je Hašem ponudio Toru drugim narodima? Tako da oni ne bi rekli: "Dao si Židovima privilegiju. Da si nama dao Toru, mi bismo bili izabrani narod." Sada Hašem može reći: "Ponudio sam vam■je, ali ste je odbacili."

"Ali," pitao je Rebe Yitzhak Meir, "kako to rješava optužbe Moabaca i Edomaca. Oni će reći i: "Nama Si rekao "Nemojte počiniti preljubu" i "Ne smijete počiniti ubojstvo", a Židovima Si rekao: "Ja sam Vječni vaš B-g". Da si to nama rekao, mi bismo prihvatili Toru? " Rebe Yitzhak Meir je objasnio: "Tora ima za cilj pomoći osobi da nadvlada svoje tjelesne pobude.

Primarna tjelesna pobuda Moabaca bila je požuda, a Edomaca, krvoproliće. To nisu primarne pobude Židova. Primarna pobuda Židova je nevjerovanje. Drugi narodi u stanju su vjerovati da su idoli, rijeke i planine bogovi. Židovi su, s druge strane, svjedočili brojnim nadnaravnim čudima, a ipak su, kako Tora iznosi, a naša povijest potvrđuje, i dalje sumnjali u Hašema. Dakle, Hašem je svakom narodu pristupio s onime što je za njega najveći izazov. Za Moabce to je bilo suzdržavanje od požude, za Edomce suzdržavanje od ubijanja, a za Izraelce to je bilo vjerovati u Hašema.

Emuna je doista moćna sila i može učiniti da se stvari dogode. Međutim, iskrenu i potpunu emuna teško je postići.■ . .

(Jehi zihro baruh) Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Priča u priči Jednom je Gaon iz Vilne ugostio Magida iz Dubna. Magid još nije uspio izaći iz kočije, kad ga domaćin upita: "Jesi li donio kakve nove priče?"

Magida je iznenadilo takvo pitanje u tom trenutku, pa mu odgovori da je donio jednu, koju će mu odmah ispričati: "Neki učeni Židov kupio jednom kozu, pa je donio svojoj kući. Kako je već kasnio u sinagogu, on ostavi kozu u dvorištu i pohita na svoje odredište. Njegova žena, oduševljena što će imati svježe mlijeko, maslac i sir, odmah se dade na posao. Ona uzme posudu i stade musti kozu, ali ne uspije iscijediti niti jednu jedincatu kap mlijeka. Razočarana žena pričeka da se muž vrati iz sinagoge, pa ga, ne sačekavši niti da uđe, odmah s vrata napadne: 'Kakvu si to kozu kupio? Ona ne daje niti kapi mlijeka!'

Muž joj odgovori: 'Moraš znati da je koza umorna i gladna. Daj joj nešto da pojede i pusti da se dobro odmori; vidjet ćeš da će vjetlo je, sa svim svojim paradoksalnim kvalitetama, ti tada obilno uzvratiti.' naša najbolja metafora za razumijevanje procesa stvaNa isti način, moj prijatelju, prvo mi dozvoli da se ranja. Mi govorimo o "prosvjetljenju" koje će raspršiti odmorim, pojedem i popijem nešto okrepljujuće, pa tamu neznanja, o "zraci nade" koja prodire u tamu očaću ti onda dati od svog mlijeka." ■ ja, o "božanskom svjetlu" koje će okupati dušu vrlinama.

Razmišljajući o paradoksu svjetla – koje nedvojbeno postoji, premda izgleda kao da nema supstancu ili oblik – možemo se približiti drugom, još većem paradoksu: jedinstvu našeg fizičkog svijeta sa "svijetom" boi radimo danju i naša je zadaća da donosimo svjetlo. žanskog. Mistična obilježja svjetla ilustriraju osnovnu istinu našeg fizičkog svijeta: pojedini oblik postojanja ne Ne trebamo rasipati energiju boreći se protiv tame. smijemo definirati samo u parametrima njegova bića, Samo trebamo donositi svjetlo, a tama će već sama već kao sredstvo za osvjetljavanje više istine. Svjetlo pouzmaknuti. ■ staje u isto vrijeme čisti izraz božanskog i metafora koja R. Yosef Yitzchak Schneersohn nam, s pomoću razuma i drugih sposobnosti, omogućuje da iskusimo putove B-ga. ■

S

M

R. Menachem Mendel Schnerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 17 19 Broj 17 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Novi dan, nova prilika Zamislite da jednog jutra uzmete novine i ugledate sljedeći naslov: Papa odlučio prijeći na judaizam.

Ne bi li to bilo uistinu iznenađujuće? No, zapravo, već je postojao takav slučaj.

Jitro je bio papa Midjanaca. Prije nego što je odlučio prijeći na judaizam služio je svakom idolu kojeg možete zamisliti. U stvari, Baal HaTurim navodi da je brojčana vrijednost imena Jitro (616) jednaka izrazu komer haja la'avoda zara (Bio je svećenik lažnim bogovima).

Nakon što je Jitro vidio velika čudesa koja je B-g učinio za Židove, izjavio je: "Sada znam da je Vječni veći od svih božanstava!" (Izlazak 18,11). U vezi ovog stiha Zohar (Jitro 67) komentira: "Tada je B-g bio uzvišen u Svojoj slavi odozgor i odozdo." Iz ovoga se doima da je tek u ovom trenutku došlo do krajnjeg posvećenja B-žjeg Imena. Pa ipak, sigurno se u vrijeme naših praotaca moralo dogoditi veće posvećenje.

Zašto je Jitro primjer za posvećenje B-žjeg Imena? Što je nešto udaljenije od bogobo-

jaznosti, to je veći potencijal otkrivanja bogobojaznosti. Kad se Jitro, papa Midjanaca, preobratio na judaizam svijet je to primijetio. Svi njegovi sljedbenici koji uopće nisu razmišljali o tome da vjeruju u monoteizam vidjeli su kako ga njihov utjecajni vođa prihvaća. Kakvo veće

Gevalt!

Nemojte nikada odustati! Nastavite činiti što god možete, čak i ako to znači stalno

posvećenja B-žjeg Imena je uopće moguće?

Mi sami možda nismo Papa, ali imamo istu sposobnost da posvetimo B-žje Ime. Svaki dan je posve novo stvorenje, nova prilika da se svijetu otkrije pobožnost i bogobojaznost. Bez obzira što se dogodilo

jučer, B-g je prilagodio danas tako da bismo mogli doprinijeti na svoj vlastiti jedinstveni način. I ne samo to, nego ako je jučer bio loš dan, koliko onda imam više potencijala da danas donesem svjetlo i bogobojaznost na isto to mjesto na kojem sam pao! Čak i ako sam potonuo vrlo nisko, kad se povežem s B-gom na koji god način sam u stanju, baš ovdje i baš sada, ja mogu uzdići čak i najmračnija mjesta. To nije zadatak koji anđeli mogu izvršiti, pa čak ni veliki cadikim. B-g je ovu sposobnost dao svakom pojedinom od nas.

Vjerujemo li mi u sebe? Ili se predajemo prije nego li uopće i pokušamo, jer smatramo da je prekasno?

Rebe Nahman je uskliknuo: "Gevalt!

Nikada nemojte odustati!" Nastavite činiti što god možete, čak i ako to znači počinjati stalno iznova, i svaki ćete puta povezati sebe i mjesto na kojem se nalazite s B-gom. Ako su naši rabini rekli za čovjeka koji je cijeli svoj život griješio i pokajao se trenutak prije nego li je umro, da su mu grijesi oprošteni, koliko je onda više blagosloven onaj koji je započeo svoj povratak jednom, pa ponovo i onda ponovo! Ta osoba neprestano pokazuje pobožnost i bogobojaznost na onim mjestima na koja se i mnogo veći od nje boje pristupiti.

Jitro je rekao: "Sada znam da je Vječni veći od svih božanstava, jer ono što su oni skovali (za Izraelski narod, op.pr.), [On] je sručio na njih." Raši komentira: "U loncu u kojem su htjeli kuhati, sami su bili skuhani." Možda je Jitro također mislio i: "Sada tek vidim koliko je B-g uistinu velik, jer vidim da je mjesto na koje sam se spustio postalo odskočna daska za najveću demonstraciju B-žje slave!"

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Ovotjedna paraša vrhunac je priče o čovječanstvu - dolazak do točke potpunog očišćenja od boli, kaosa i smrti. Kako? Kako se možemo povezati na ovaj predivan trenutak u povijesti naše planete?

U prethodnom smo tekstu spomenuli da smo sada u petom tjednu razdoblja koje kabalisti poznaju kao ŠOVaVIM—prilike

za

poveziva-

njem s jedinstvenim silama rasta i slobode (slobode od okova našega tijela, sebičnosti i strahova). Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo povezivanje na najvišu razinu – Objavu na gori Sinaj.

Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime

po Mošeovom tastu. Mnogi mudraci postavljaju pitanje kako može biti da je Jitro, koji je bio veliki poganski svećenik, dobio takvu značajnu čast da ima specijalnu parašu, ovu objavu na gori Sinaj, što je najsilniji i najznačajniji događaj u povijesti čovječanstva?

čava Mošea kako da delegira ovlasti.

Međutim, ovdje ima još jedna pouka. Kako bi čovjek postigao samo-

ostvarenje i potpuno ispunjenje, uje-

A. prijateljska i brižna zajednica

vedan, onog trenutka kada on ili

rastu s ljubavlju i s potpunom vje-

ona zadobiju moć i kontrolu, teško

rom u nas. Zajednica koja će nas

je znati kako će to na njih utjecati.

držati odgovornima za naše pona-

Stoga je potrebno izgraditi sustav

šanje i postupke, i koja će nas uv-

provjeravanja i ravnoteže koji će

ježbavati da postanemo što bolji

omogućiti ispravan proces duhov-

možemo biti.

rečeno je da je Jitro napustio svoju

omogućio objavu na gori Sinaj.

Kad je Jitro primijetio koliko truda Moše ulaže u vođenje svog naroda, on mu kaže: "Ono što ti radiš, nije dobro. Ti ćeš se zasigurno potrošiti... Saslušaj dakle moj glas... i postavi ovako nad njima, neka budu ru-

kovoditelji nad tisućama, rukovoditelji nad stotinama, rukovoditelji

tri uvjeta:

koja nas nuka prema duhovnom

koji je narod doveo do jedinstva i

pustinji.

rod. Da bi došli do tog cilja postoje

vjek, bez obzira na to koliko je pra-

što su Izraelci došli do gore Sinaj i

cu i otišao se susresti s Mošeom u

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

dinjenje sa Stvoriteljem, svaki čo-

nog rasta, sličan onome u pustinji

Ciporu (Mošeovu ženu) i njenu dje-

■

Objava na gori Sinaj prema Zo-

Naša priča počinje odmah nakon

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

smrt.

B. Osnovna pravila društva koja su zasnovana na zlatnom pravilu: Voli svog bližnjeg, kao što voliš

Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si

sebe samoga - svako ljudsko biće je

učitelja i kupi si prijatelja" (Etika

stvoreno na sliku B-žju i zato treba

otaca 1,6). Duhovni put je uvjeto-

biti tretirano s poštovanjem.

van spoznajom da povezivanje s negativnošću,

strahom,

kritizira-

njem, ljutnjom, ponosom, itsl., znači

C. Svjetlo B-žje nalazi se u svakome i u svemu, pa se sreća može doživjeti jedino kada poštujemo to Svjetlo.

To je glavna ideja Objave na gori Sinaj - vječni život za svakoga. ■ Prevela Tamar Buchwald

nad pedesetoricom, i rukovoditelji nad desetoricom". Znači, Jitro poduGodina 17 21 Broj 17 Strana

Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga Vjenčanje? Pa ne baš; ali mnogi izvori među hazal uspoređuju događaje kod Ma'amad Har Sinai sa sklapanjem braka između B-ga (mladoženje) i Am Jisraela (mladenke).

[Vidi na primjer posljednju Mišnu u Masehet Taanit!]

U ovotjednom šiuru, dok proučavamo brojne višeznačnosti u 19. poglavlju Šemot, pokušavamo objasniti dublje značenje ove analogije, kao i temeljni razlog za te višeznačnosti.

Uvod Do sada je Sefer Šmot raspravljala o priči o Jeciat Micraim, a time i o tome kako je B-g ispunio svoj savez s Avot. Međutim, taj je savez uključivao ne samo obećanje otkupljenja, već i obećanje da će Bnei Jisrael postati posebna B-žja nacija u Erec Kanaanu. Dok Bnei Jisrael sada putuju kako bi uspostavili tu naciju u toj 'obećanoj zemlji', B-g ih dovodi na Har Sinai kako bi ih poučio posebnim zakonima [micvot] koji će pomoći da oni postanu njegov poseban narod.

Stoga je primarna svrha dolaska Bnei Jisraela na Har Sinaj bila primanje B-žjih ZAKONA. Ipak, Tora ne manje detaljno opisuje 'doživljaj' kako su ti zakoni dani. U sljedećem šiuru, krećemo u pažljivo čitanje 19. poglavlje Šmot (tj. događaja koji prethode Deset zapovijedi), naglašavajući njihovu složenost, u pokušaju da bolje cijenimo razumijevanje hazal o Ma'amad Har Sinai.

[Prije nego što nastavite, toplo preporučam da na brzinu pregledate poglavlja 19 i 20 kako biste osvježili svoje sjećanje, i utvrdili tijek teme. (Dok to radite, pokušajte uočiti koliko je pesukim teško prevesti.)

'Bračna ponuda' Šmot 19. poglavlje započinje kada Bnei Jisrael stižu na Har Sinai - vjerojatno, kako bi primili Toru. Međutim, prije nego što je dana Tora, B-g prvo poziva Mošea na goru, i nalaže mu da prenese određenu poruku narodu.

Dok pregledavate ove psukim (19,3-6), obratite pažnju na to kako tvore 'bračnu ponudu': "Ovako ćeš reći Beit Jaakov i kazati Bnei Jisrael: Vidio si što sam učinio Egiptu... pa SADA: AKO - ćeš me vjerno SLUŠATI i držati Moj SAVEZ... i biti moja dragocjena nacija, jer cijela je zemlja moja. ONDA: Ti ćeš Mi biti 'mamlehet Kohanim v'goj kadoš' [kraljevstvo svećenika i sveti narod]..." (19,4-6) Formulacija 'ako/onda' dokazuje da ove upute predStrana 22

stavljaju ponudu (a ne samo odredbu) - na koju Bnei Jisrael moraju odgovoriti s 'da' ili 'ne'. I upravo to nalazimo: "I narod je zajedno odgovorio i rekao: 'Sve što je B-g rekao, držat ćemo', i Moše je odnio odgovor naroda natrag B-gu." . (vidi 19,7-8)

Jasno, Moše Rabeinu djeluje kao 'posrednik' - koji mora prenijeti odgovor naroda na ovu 'ponudu' B-gu.

Uzmimo minutu da raspravimo značenje dviju strana ove 'ponude'.

Prvi dio formulacije 'AKO' - "ako me budete SLUŠALI" - ima smisla, budući da B-g prvo mora razjasniti jesu li Bnei Jisrael sada doista spremni slijediti Njegove zakone; za razliku od njihovih prijašnjih 'odbijanja' (vidi Jehezkel 20,5-9, Šmot 6,9 & 15,26). Međutim, točno značenje druge formulacije - "i budete li držali Moj SAVEZ" je neodređen, jer nije jasno odnosi li se ovaj 'savez' na nešto staro – dakle, 'brit Avot'; ili na nešto novo - odnosno 'brit Sinai'.

Nešto 'staro' ili nešto 'novo' Bilo bi teško objasniti da se riječ 'savez' u ovom pasuku odnosi na 'brit Avot', jer se ne čini da brit Avot uključuje bilo kakvu konkretnu radnju koju Bnei Jisrael moraju držati. Vjerojatnije se radi o 'brit Sinai' - čiji će detalji biti uskoro otkriveni, prihvate li Bnei Jisrael ovu ponudu.

Međutim, ova višeznačnost može biti namjerna, jer bi se ovaj nadolazeći "brit Sinai" mogao shvatiti kao "nadogradnja" 'brit Avota'. Drugim riječima, 'brit Avot' raspravlja o vrlo osnovnom okviru odnosa (vidi Breišit 17,7-8), dok će 'brit Sinai' sadržavati detaljne zakone koji će taj izvorni savez učiniti smislenijim.

Ako je tako, onda bi se ponuda mogla shvatiti na sljedeći način: Ako Bnei Jisrael pristanu slušati sve što B-g zapovjedi, ostati vjerni ovom savezu, te se ponašati kao Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai

Njegov dragocjeni narod (vidi 19,5) - TADA će rezultat biti da će Bnei Jisrael služiti kao B-žja 'uzor' nacija, predstavljajući Ga pred svim drugim narodima ["mamlehet kohanim v'goj kadoš"/ vidi 19,6].

Kao preduvjet za Matan Tora, Bnei Jisrael moraju potvrditi svoju spremnost da se pokoravaju B-žjim zapovijedima dok priznaju da će im ove zapovijedi olakšati postizanje same svrhe B-žjeg saveza s njima.

Dok zavjet zahtijeva svojevoljni pristanak obiju strana, ovaj odjeljak završava kolektivnim prihvaćanjem ovih uvjeta od strane Bnei Jisrael (vidi ponovno 19,7-8).

Izrada planova (i njihova promjena) Sada kada su Bnei Jisrael prihvatili B-žji prijedlog, sljedeći korak trebao bi biti da prime konkretne MICVOT (tj. zakone koje su upravo pristali poštovati). Međutim, prije nego što se te zakone može dati, postoje neki tehnički detalji koji se moraju riješiti, a tiču se toga KAKO će Bnei Jisrael primiti te zakone. Obratite pažnju na to kako sljedeći pasuk opisuje B-žje 'planove' o tome kako On namjerava prenijeti ove zapovijedi: "I B-g reče Mošeu, 'Doći ću k tebi u gustom OBLAKU, kako bi narod ČUO kad JA GOVORIM S TOBOM, i kako bi vjerovali u tebe [tj. da si ti Moj glasnogovornik] zauvijek. .." (19,9) Iz ovog pasuka se čini da B-g planira koristiti Mošea Rabeinu kao posrednika za prenošenje Njegovih zakona Bnei Jisrael, u skladu s Mošeovom dotadašnjom ulogom kao Njegove osobe za vezu. Unatoč tome, B-g inzistira na tome da će narod 'načuti' Njegov razgovor s Mošeom, tako da povjeruje da ti zakoni doista potječu od B-ga, a ne od Mošea.

U ovoj točki, u sredini pasuka 9, nailazimo na prvu veću poteškoću u praćenju tijeka događaja. Imajte na umu da je B-g upravo obavijestio Mošea o tome KAKO planira prenijeti svoje zakone. Stoga bismo očekivali da će Moše prenijeti ovu poruku Bnei Jisrael (baš kao što je učinio u 19,7). Međutim, kada nastavimo čitati 19,9, događa se nešto vrlo čudno: "...Tada je Moše izvijestio B-ga o riječima NARODA.".

(19,9) Što se događa? Čini se da druga polovica ovog pasuka izostavlja cijelu formulaciju - jer nam nigdje ne kaže što je narod odgovorio. Umjesto toga, samo kaže da je Moše prenio odgovor naroda B-gu, bez da nam kaže ŠTO je narod rekao!

Budi spreman!

Ovo je pitanje toliko upadljivo (i očito) da Raši, uzimajući zdravo za gotovo da je čitatelj shvatio ovaj problem, Godina 17 23 Broj 17 Strana

daje odgovor temeljen na Midrašu koji popunjava 'pojedinosti koje nedostaju'.

"Et divrei ha'am" [riječi naroda]... Narod je odgovorio: 'Želimo čuti od TEBE [B-ga] izravno, jer se ne može usporediti slušanje od "šalijaha" (glasnika) sa slušanjem od samog kralja, [ili su rekli,]: Želimo VIDJETI našeg kralja!" (vidi Raši na 19,9) Obratite pažnju na to kako Raši dodaje cijeli redak ovoj pripovijesti. Prema njegovom tumačenju, Bnei Jisrael ne prihvaćaju izvorni B-žji plan da će čuti MICVOT preko Mošea. Umjesto toga, oni traže da ih čuju izravno – od samog B-ga! Što omogućuje Rašiju da ponudi tako hrabru interpretaciju?

Rašijevo tumačenje temelji se na očitoj kontradikciji između B-žjeg izvornog plana u 19,9 i onoga što se čini kao Njegov novi plan, kako je opisano u sljedeća dva pesukim: "I B-g je rekao Mošeu, 'Idi k narodu i pripremi ih... jer će se trećeg dana B-g otkriti PRED CIJELIM NARODOM na Har Sinaju." (vidi 19,10-11) Zapazite kako B-g zapovijeda Bnei Jisrael da se pripreme, jer će za tri dana stvarno VIDJETI B-ga. Ova izjava da se On planira objaviti pred 'očima cijele nacije' sugerira da B-g sada planira prenijeti Svoje micvot IZRAVNO narodu. Čini se da ove upute opisuju NOVI PLAN za Matan Tora (za razliku od Njegovog izvornog plana da će Moše djelovati kao posrednik - kako je opisano u 19,9).

Da bi bilo jasnije, od sada nadalje, za B-žji izvorni plan (Dibrot preko Mošea) koristit ćemo naziv PLAN 'A' (temeljen na 19,9), a za novi plan (Dibrot izravno) PLAN 'B (temeljen na 19,11)'.

Raši tvrdi da B-žji prijedlog plana 'B' proizlazi iz nespremnosti naroda da prihvate plan 'A' - jer Bnei Jisrael žele čuti zapovijedi IZRAVNO. Ova 'promjena plana' može objasniti zašto narodu sada trebaju TRI dana priprema. Kako bi se pripremili za ovaj IZRAVNI susret, Bnei Jisrael prvo moraju postići višu razinu duhovne spremnosti, što se odražava u trodnevnom pripremnom razdoblju. Napominjemo kako se detalji ove 'pripreme' nastavljaju do 19,15.

U 19,12-13 Mošeu je naređeno da ogradi cijelo područje koje okružuje goru. U 19,14-15, Moše prenosi ove zapovijedi narodu. Stoga, od sada, ovaj odjeljak (tj. 19,9-15) nazivamo 'PRIPREMA'.

Jesu li Bnei Jisrael sposobni doseći ovu razinu? Jesu li Strana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai

doista spremni primiti DIBROT izravno od B-ga?

Ako je tako, zašto B-g nije prvobitno predložio ovaj izravan susret? A ako nije tako, zašto B-g sada pristaje na njihov zahtjev?

[Kao što možda pretpostavljate, naišli smo na 'dijalektiku'.]

Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo analizirati pesukim koji slijede kako bismo odredili koji se od ova dva božanska plana zapravo odvija.

Odbjegla mladenka Prema novom planu, 'trećeg dana' B-g bi se trebao objaviti na gori Sinaj i govoriti DIBROT izravno cijelom narodu. Nastavimo sada sa 19. poglavljem i vidimo što će se dogoditi: "I dogodilo se trećeg dana ujutro, čuli su se glasni zvukovi i bile su munje, I GUSTI OBLAK na gori, i ŠOFAR se začuo vrlo snažno, i ljudi u LOGORU su se svi uplašili." (19,16) Ako pažljivo čitate ovaj pasuk, najvjerojatnije će vas zaprepastiti činjenica da Bnei Jisrael tog jutra nisu uopće došli do Har Sinaja! Narprotiv, toliko su se uplašili B-žjeg "hitgaluta" [objave] da su ostali u LOGORU.

[Naš minhag da ostanemo budni (i učimo Toru) čitave noći Šavuota temelji se na Midrašu da su Bnei Jisrael 'zaspali' tog jutra. Zapazite kako se taj Midraš bazira na ovom pasuku.]

Ova pozadina objašnjava sljedeći pasuk, gdje se Moše Strana 24

vraća u tabor, i sve ih dovodi natrag u podnožje gore (vidi 19,17). Sada je vrijeme da se 'pokuša ponovno'. Pogledajmo što će događa: "I Har Sinai je bio pun dima, jer se B-g SPUSTIO na njega u VATRI, i njegov je dim bio poput peći, i cijela se gora snažno tresla..." (vidi 19,18) Ovaj pasuk svakako opisuje B-žji "hitgalut", i čini se da se događa prema PLANU 'B'. Obratite pažnju na to kako B-g silazi na goru (obratite pažnju na riječ "va'jered" u 19,11 i 19,18). Unatoč tome, intenzivan dim bi se također mogao shvatiti kao odraz zaštitnog 'oblaka' opisanog u 19,9 (Plan 'A').

Sada je teren pripremljen za Matan Tora. Narod stoji u podnožju Har Sinaja i B-g se otkriva - On se spustio na Har Sinai. Stoga bi sljedeći pasuk trebao opisati B-žji proglas Deset zapovijedi.

Pažljivo ispitajmo taj pasuk (19,19): "Zvuk šofara postajao je sve glasniji i glasniji; dok bi Moše govorio, B-g bi mu odgovarao KOL-om." (19-19) Ovaj pasuk je prilično neodređen, jer nam ne daje čak ni trag o tome ŠTO je Moše govorio ili što je B-g odgovarao. Nije jasno ni KOME se Moše obraća, B-gu ili narodu!

Ako Moše govori narodu, onda bi ovaj pasuk opisivao kako je prenosio DIBROT. Ako je tako, onda Moše govori, a B-g odgovara s "kol-om" – što implicira da su DIDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai

BROT dane prema PLANU 'A', jer Moše služi kao posrednik. [Usporedi s 19,9!]

Međutim, ako se "Moše j'daber" (u 19,19) odnosi na Mošea koji govori B-gu, onda uopće nije jasno o čemu je njihov razgovor; niti možemo napraviti bilo kakvu dedukciju u pogledu toga kako su Dibrot dane! [Obratite pažnju na raspon mišljenja među komentatorima ovog pasuka!]

Plan 'B': Misteriozno nestao!

Rašijev komentar na ovaj pasuk je jednostavno nevjerojatan. Opet citirajući Midraš, Raši tvrdi da Moše govori narodu, govoreći im Dibrot! Međutim, ono što je nevjerojatno je Rašijevo objašnjenje da rečenica "Moše jidaber..." opisuje prijenos POSLJEDNJIH OSAM zapovijedi, ali ne i prve DVIJE. To je zato što Raši shvaća da su prva dvije DIBROT dane IZRAVNO od B-ga - u skladu s PLANOM 'B' - dok je posljednjih osam dano preko Mošea - u skladu s PLANOM 'A'. Kako ovaj pasuk (19,19) opisuje, PLAN 'A' mogao bi se odnositi samo na prijenos posljednjih osam DIBROT!

[Vidi također Rambam u Moreh Nevuchim II, poglavlje 33.]

Zapazite da prema Rašiju, poglavlje 19 namjerno IZOSTAVLJA dva ključna događaja koji se odnose na plan B:

• Izvorni zahtjev Bnei Jisrael za plan B (u 19,9), & • Priča o dvije DIBROT dane na razini plana 'B'.

Iz nekog tematskog razloga koji ostaje nejasan, poglavlje 19 radije izostavlja ova dva važna detalja, ostavljajući nas pod dojmom da se plan 'B' možda nikada nije ni dogodio!

Ramban odbacuje Rašijevo tumačenje 19,19 (kao i mnogi drugi komentatori), tvrdeći da 19,19 NE opisuje kako su dane Dibrot. Umjesto toga, Ramban objašnjava da "Moše jidaber..." opisuje razgovor između B-ga i Mošea koji slijedi odmah u 19,20-25.

[Kao i obično, Ramban preferira zadržati slijed događaja prema redoslijedu pesukim, dok je Raši voljan 'promijeniti' redoslijed obzirom na temu.]

Ograničenje / Posljednje upozorenje Da bismo bolje razumjeli ovaj "mahloket" između Rašija i Rambana, moramo ispitati posljednji niz pesukim u 19. poglavlju (tj. 19,20-25).

"B-g se spustio na goru Sinaj na VRH Gore i pozvao Mošea na VRH Gore, i Moše se popeo... Tada je B-g rekao Mošeu: Siđi dolje i UPOZORI ljude da se ne probiju prema B-gu da VIDE, i mnogi od njih će poginuti. Pa čak i KOHANIM kojima je dopušteno da se približe moraju se pripremiti..." (19,20Godina 17 25 Broj 17 Strana

22) [Usput, imajte na umu da se 20,25 odnosi na Mošeovo prenošenje ovog upozorenja narodu, a NE na njegovo prenošenje "DIBROT," kako se obično pogrešno shvaća.

Vidi Rašija!]

Prema Rambanu, ovo dodatno 'upozorenje' dano je PRIJE Matan Tora i služi kao konačna priprema prije davanja DIBROT. Međutim, prema Rašijevu tumačenju, ostaje nejasno kada, gdje i zašto se vodi ovaj razgovor (u 19,20-25).

[Iako Raši objašnjava 19,19 kao prikaz predstavljanja DIBROT, on tvrdi da se 19,20-25 događa prije toga - jer se odnosi na ceremoniju opisanu u 24,3-11, za koju sam Raši tvrdi da se dogodila PRIJE DIBROT. Ovaj "sugja" ide van okvira našeg šiura.]

U svakom slučaju, ovo posljednje 'upozorenje' jasno odražava način prijenosa Dibrot koji smo nazvali PLAN 'A' – B-g će se ukazati samo Mošeu (na vrhu gore), dok svi ostali moraju ostati dolje na distanci. Samo će Moše moći svjedočiti spuštanju "šehine" na VRH gore, dok je Bnei Jisrael zabranjeno da se popnu da vide, "kako ne bi umrli".

Budući da ovaj odjeljak opisuje kako B-g sada ograničava svoje otkrivenje na vrhu Gore, od sada ćemo ovaj odjeljak (19,20-25) nazivati 'OGRANIČENJE'.

Primijetite kako se poglavlje 19 sada dijeli na četiri različita odjeljka: 1.

2.

3.

4.

PRIJEDLOG (19,1-8) PRIPREMA (19,9-15) OTKRIVENJE (19,16-19) OGRANIČENJE (19,20-25)

Dakle, što se dogodilo? Je li se B-g vratio na planu 'A'. (da Moše treba djelovati kao posrednik)? Ako je tako, zašto? S druge strane, ako plan 'B' ostane na snazi, zašto B-g ograničava svoju objavu na VRH gore? Može li se to smatrati nekom vrstom 'kompromisa'? Čini se da je došlo do promjene planova, ali zašto?

Iako se čini da 19. poglavlje ne pruža nikakvo objašnjenje o tome što je potaknulo ovu promjenu, čini se da nam priča koju nalazimo kasnije u 20. poglavlju pruža sve 'pojedinosti koje nedostaju'.

Strepnja [ili 'Priča o strahu broj jedan'] Pred kraj 20. poglavlja, odmah nakon što Tora zabilježi DIBROT, nalazimo još jednu priču o onome što se dogodilo na Har Sinai: "I sav je narod vidio KOLOT, baklje, zvuk ŠOFARA i goru Strana 25

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai

kako se dimi; narod je vidio i POMAKNUO SE UNATRAG i stajao podalje. I rekli su Mošeu: 'Zašto nam ti ne GOVORIŠ, i slušat ćemo te, ali neka nam B-g NE GOVORI, da ne umremo.' "Moše je odgovorio rekavši: 'NE BUDITE U STRAHU, jer B-g dolazi da vas 'iskuša' i ulije strah u vas kako ne biste griješili.' "Ali narod je STAJAO PODALJE, a Moše [sam] je ušao u OBLAK u kojem je bio B-g." (vidi 20,15-18) Ova kratka pripovijest daje nam savršeno objašnjenje ZAŠTO se B-g odlučuje vratiti s PLANA 'B' ponovo na PLAN 'A'. Ovdje je razlog naveden izričito: narod se predomislio jer su bili uplašeni i preplavljeni ovim intenzivnim doživljajem "hitgaluta".

Ali zašto je ova priča zabilježena u 20. poglavlju? Nije li to trebalo biti zabilježeno u 19. poglavlju?

Doista, Ramban tu priču smješta u sredinu 19. poglavlja. Unatoč općoj nevoljkosti prema preuređivanju kronologije u Humašu, Ramban (na 20,14-15) objašnjava da se cijela ova paršia (20,15-18) dogodila ranije, PRIJE Matan Tora. Na temelju tekstualnih i tematskih sličnosti između 20,15-18 i 19,16-19 (i problematične paralele u Devarimu 5,20-28), Ramban zaključuje da su se događaji opisani u 20,15-18 dogodili prije Matan Tora, i da ih treba čitati zajedno s 19,16-18!

Stoga, prema Rambanu, zahtjev naroda da čuju od Mošea (a ne od B-ga) koji se dogodio unutar 19,16-18, objašnjava potrebu za odjeljkom 'ograničenja' koji slijedi odmah nakon toga u 20,19-25. [Pogledajte Ramban na 20,15.]

Raši i Chizkuni nude drugačije tumačenje. Slažu se s Rambanom da 20,15-18 – Priča o strahu – nije na svojem mjestu, ali se ne slažu oko toga GDJE je staviti. Dok Ramban ovu priču smješta PRIJE Matan Tora, Raši (na temelju njegovog piruša do 19,19) i Chizkuni (20,15) tvrde da Strana 26

se to dogodilo TIJEKOM Matan Tora, IZMEĐU prve dvije i zadnjih osam zapovijedi.

Deset zapovijedi – u prvom ili trećem licu Zapravo, ovo kreativno rješenje rješava još jedan problem. Objašnjava ZAŠTO se tekst Deset zapovijedi prebacuje iz prvog u treće lice nakon druge zapovijedi. Dok su prve dvije zapovijedi (20,2-5) napisane u PRVOM licu, što ukazuje da ih je B-g prenio narodu IZRAVNO [što odražava plan 'B'], posljednjih osam zapovijedi (20,6-14) napisano je u trećem licu, što je naznaka manje izravnog oblik komunikacije [odražavajući plan 'A']. Ovo odražava objašnjenje hazal da: "Anohi v'Lo Jihje Lahem, m'pi hagevura šma'um" - prve dvije zapovijedi čuli su izravno od B-ga (Makot 24a); vidi također Chizkuni 20,2 i 20,15.]

Rašijevo i Chizkunijevo objašnjenje ima jasnu prednost u odnosu na Rambanovo, budući da opravdava 'presađivanje' priče o Strahu (20,15-18) s njezine ispravne kronološke lokacije na mjesto nakon Dibrot. Budući da se ova priča dogodila TIJEKOM Deset zapovijedi, Tora je nije mogla zabilježiti unaprijed. S druge strane, nije je se moglo biti zabilježen tamo gdje joj je mjesto (tj. između druge i treće DIBROT), jer Tora ne želi 'prekinuti' DIBROT (budući da one čine jednu cjelinu). Stoga Tora bilježi ovu 'priču o strahu' kao neku vrstu 'dodatka' na Deset zapovijedi, objašnjavajući kasnije što se događalo dok su bile davane.

Da rezimiramo, u 19. poglavlju nije bilo jasno hoće li Bnei Jisrael čuti DIBROT prema PLANU 'A' (kako je B-g izvorno planirao) ili na višoj razini PLANA 'B' (kako su Bnei Jisrael tražili). Kasnije, u 20. poglavlju, Tora opisuje kako su Bnei Jisrael bili uplašeni i tražili su da se vrate na PLAN 'A'. Ramban tvrdi da se ova 'priča o strahu' dogodila PRIJE Matan Tora, i stoga je narod čuo SVIH Deset Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Jitro: Četiri faze Ma'amad Har Sinai

zapovijedi preko Mošea (Plan 'A'). Raši tvrdi da se ova priča dogodila ZA VRIJEME DIBROT; dakle, prve DVIJE DIBROT su dane po PLANU 'B', dok su ostale čuli po PLANU 'A'.

[Ibn Ezra (vidi 20,15) ima suprotan pristup. On tvrdi da je priča o strahu zabilježena upravo tamo gdje joj je mjesto; da se dogodila tek NAKON Matan Tora. Stoga je narod čuo svih Deset zapovijedi izravno od B-ga, kako je nalagao Plan 'B'.]

Dokaz iz Sefer Devarim Na temelju našeg razmatranja, možemo razriješiti dva susjedna, naizgled kontradiktorna, psukim u opisu Matan Tora u Sefer Devarim: "Licem u lice B-g vam je na gori govorio iz vatre [PLAN 'B'].

Ja sam stajao IZMEĐU B-ga i vas u to vrijeme da vam prenesem B-žje riječi [PLAN 'A'], jer ste se plašili vatre i niste se popeli na goru..." (vidi Devarim 5,4-5) Još jednom, Tora uključuje OBA PLANA u svom opisu Matan Tora. Očigledno je da su zapravo oba plana bila realizirana, kako smo objasnili.

Iako smo predložili nekoliko rješenja za probleme postavljene u poglavljima 19-20, postavlja se osnovno pitanje: zašto Tora ne može biti preciznija? Zašto se čini da Tora namjerno skriva detalje tako važnog događaja u našoj po -vijesti?

Ahava i Jira Moglo bi se sugerirati da je ova višeznačnost namjerna, budući da odražava dijalektičku prirodu čovjekova susreta s B-gom. Čovjek se u potrazi za B-gom neprestano suočava s određenom napetošću. S jedne strane, on mora neprestano nastojati doći što bliže B-gu ("ahava" – B-žja ljubav). S druge strane, on ne smije izgubiti iz vida svijest o B-žjoj veličini i prepoznati vlastite nedostatke i nedostojnost ("jira" strah B-žji). Zadivljen B-žjom beskonačnošću i ponižen vlastitom nesavršenošću, čovjek se mora držati na distanci (vidi Devarim 5,25-26!).

B-žji izvorni plan za Matan Tora bio je 'realističan'.

Prepoznajući čovjekovu nesposobnost da se izravno suoči sa "šehinom", B-g namjerava upotrijebiti Mošea kao posrednika (Plan 'A'). Bnei Jisrael, željni da postanu aktivni partneri u savezu, izražavaju svoju želju da dođu što bliže B-gu. Žele se izravno susresti sa "Šehinom", bez ikakvog posrednika (Plan 'B').

Može li B-g reći NE ovom iskrenom izrazu "ahavat Hašem"? Naravno da ne! Ipak, s druge strane, odgovor DA mogao bi dovesti ljude u ogromnu opasnost, budući da se moraju uzdići do najviših razina duhovnosti da bi Godina 17 27 Broj 17 Strana

zaslužili tako izravnu, neposredovanu manifestaciju B-ga.

Dok plan 'B' može odražavati 'idealniji' susret, plan 'A' odražava realističniji. Moglo bi se sugerirati da predstavljanjem pojedinosti s takvom višeznačnošću, Tora naglašava potrebu za pronalaženjem dobrog balansa između ovog realizma kao i idealizma kada se služi B-gu.

B-g zna najbolje Iako B-g vrlo dobro zna da Bnei Jisrael nikako ne mogu podnijeti izravan susret, On ipak pristaje na njihov zahtjev da izravno čuju Zapovijedi. Zašto?

Moglo bi se ovaj B-žanski susret usporediti s odnosom roditelj-dijete. Kako dijete odrasta, postoje trenuci kada poželi nešto učiniti samo. Unatoč njegovoj očitoj nemoći da izvrši zadani zadatak, njegova želja za postizanjem ključna je za njegov razvoj. Mudar roditelj dopustit će svom djetetu da pokuša, iako zna da dijete može ne uspjeti - jer bolje je da sam prepozna svoje nedostatke, nego da mu drugi govore kako nešto ne može postići.

S druge strane, iako djetetovu želju za rastom ne bi trebao kočiti previše zaštitnički nastrojen roditelj, odgovoran roditelj također mora znati kada svom djetetu treba reći STANI. Slično tome, B-g je itekako svjestan nedostojnosti Bnei Jisrael da se na najvišoj razini susretnu s B-žanskim. Unatoč tome, On ih potiče da teže svom najvećem potencijalu. Dok se Bnei Jisrael bore da održe dobar balans između "ahava" i "jira", B-g mora voditi, a oni moraju težiti.

Naše proučavanje Paršat Jitro pokazalo nam je da ono što se zapravo dogodilo kod Ma'amad Har Sinai ostaje neodređeno. No, ono što se 'moglo dogoditi' ostaje vječni izazov za čovjeka.■ Rječnik hazal - akronim za hebrejski "Ḥakhameinu Zikhronam Liv'rakha" ("Naši mudraci, neka je blagoslovljena uspomena na njih") odnosi se na sve židovske mudrace Mišne, Tosefte i Talmuda, koji sežu od vremena zadnjih 300 godina Drugog jeruzalemskog hrama do 7. stoljeća n. e..

Ma'amad Har Sinai – kad su stajali kod Sinaja Am Jisrael – Izraelski narod šiur – predavanje, lekcija Jeciat Micraim – Izlazak iz Egipta Avot – praoci (Avraham, Jichak i Jaakov) Bnei Jisrael – djeca Izraelova Pesukim – (biblijski) retci, odnosno stihovi Har Sinai – gora Sinaj Matan Tora – Davanje Tore

Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara pridruživanje drugoj osobi i dijeljenje njenih osjećaja - postaju vrijedni naziva suosjećanje jedino onda kad ih se sprovede u djelo. Da bi naš odziv uistinu bio suosjećajan, ne smijemo samo osjećati što druga osoba osjeća već moramo i pokušati djelovati u njenu korist.

Suosjećanje (nastavak) Osjećaj suosjećanja i djelovanje Iako to nije ono što ga određuje, suosjećanje doista ima važnu emocionalnu komponentu. Moje jedinstvo s vama znači da se ono što vi osjećate rasplamsava u meni kao moj vlastiti emocionalni doživljaj. Vaša tuga je moja tuga. Vaša bol je moja bol. Vaša zbunjenost je moja zbunjenost. Vaša radost je moja radost.

Suosjećanje možda nije emocija, ali ono ne može postojati bez potpunog osjećajnog kontakta s drugim.

Kada uspostavite stvarni kontakt s nekim tko pati, i osjetite njegove potrebe i njegovu bol ili tešku situaciju u kojoj se nalazi, to stvara preduvjet da se u vama javi suosjećanje. Što je to što čuvstvenu povezanost pretvara u suosjećanje? Odgovor leži u židovskom ustrajavanju da unutarnje osobine dosižu stanje š'lemuta, "cjelovitosti", tek kad se ispolje u svijetu djelovanja. Imati dobro srce nije konačni cilj koji nam postavlja musar, kao što pojašnjava Rabbi Shlomo Wolbe: da bismo zaista uzdigli svoje duševne osobine, moramo ih provesti u djelo.

Brojne ključne osobine duše zahtijevaju čin ili će u suprotnom biti nepotpune, možda čak i iluzorne. Hesed, dobrota iz ljubavi, nije neka vrsta osjećaja ljubavi kojeg gajite u svom srcu prema drugoj osobi, već da bi hesed bio stvaran, vi morate poduzeti postupke da tu osobu podržite. Slično tome, rahamim—suosjećanje—ne nastaje tek osjećanjem empatije. Dubina i bogatstvo emocionalne povezanosti moraju se pretočiti u djelovanje koje konkretno pokazuje koliko ste istinski potaknuti da se brinete za drugoga. Taj

Strana 28

Definicija suosjećanja

čin koji poduzimate pretvara međusobni odnos ili razmjenu osjećaja u suosjećanje.

Zbog toga Rabbi Bachya ibn Pakuda u Dužnostima srca pred nas stavlja izazov: Iskažite suosjećanje kada naiđete na siromašne, one u oskudici i bolesne; s ljudima koji se ne uklapaju u društvo, koji ne znaju kako poboljšati svoju situaciju, koji ne znaju kako postupiti, koje su zarobili njihovi neprijatelji, koji su izgubili velika bogatstva, koji žale zbog prijestupa i koji plaču zbog posljedica svojih grijeha.

Sve te situacije kod kojih Ibn Pakuda prepoznaje da se traži suosjećanje predstavljaju ono što tradicija naziva "striktnim sudom". Naše suosjećanje je ono što mi možemo ponuditi da se ublaže ovi izljevi od strane osuđivanja. Međutim, primijetite da Ibn Pakuda ne kaže "osjećajte" suosjećanje, već "iskažite" suosjećanje. Naglasak je na onome što poduzimamo. Dva koraka prije provedbe kojima smo posvetili pažnju -

Suosjećanje je duboki emocionalni osjećaj koji proizlazi iz poistovjećivanja s drugim i koji traži da se konkretno izrazi. Suosjećanje teče■između jednakih ili od moćnijih ka manje moćnima, kao što vidimo u Tori, gdje ono nikada ne izražava ljudski osjećaj prema B-gu. Međutim, primjenjuje se na kralja koji se brine o podanicima i na B-ga koji brine o čovječanstvu. Ove nam karakteristične značajke pomažu razumjeti što je to što pogađa ljude i potiče ih da djeluju onako kako čine kad pokazuju suosjećanje.

Bila je 1942. godina. Nacisti su sabirali Židove u Francuskoj. Pastori grada Le Chambon-sur-Lignon u južnoj Francuskoj okupili su svoje župljane i zamolili ih da pruže sklonište Židovima, makar će time riskirati vlastiti život. Skrivali su Židove u kućama, na farmama i u javnim objektima. Kad god bi se pojavile nacističke patrole, Židove su slali u okolicu. Jedan se od seljana prisjećao: "Čim bi vojnici otišli, išli bismo u šumu i pjevali pjesmu. Kad su čuli tu pjesmu, Židovi su znali da je sigurno doći kući. "Seljani su Židovima osigurali krivotvorene osobne iskaznice i kartice za snabdijevanje i pomagali im da prijeđu preko granice u Švicarsku.

Procjenjuje se da je spašeno između tri i pet tisuća Židova. Jedan od Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis:

Svakodnevna svetost

razloga za takvo pokazivanje suosjećanja je to što su ti francuski seljani bili protestanti, potomci progonjenih hugenota. Njihova povijest progona kao vjerske manjine povezala ih je s progonjenim Židovima.

Iz tog osjećaja zajedničkog identiteta proizašlo je djelovanje: "Trebalo je nešto učiniti i mi smo slučajno bili tu da to učinimo", kako je to rekao jedan od seljana.

bne obitelji, svoje ime, svoju vlastitu imovinu i, što je još važnije, osjećaj da smo neovisni entiteti. Naš osobni život tako lako postane preokupacija — traženje samo onoga što "ja" želim i trebam - da počinjemo živjeti unutar utvrđenih zidina koje se nazivaju ja. Kad živimo u ovoj odvojenosti — vi u svojoj tvrđavi, ja u svojoj — kako je uopće moguće da se poistovjećujemo jedni s drugima?

Suosjećanje nastaje samo kada se stavi u uporabu. Ono je poput vještine ili alata koji svoju punu vrijednost stječu tek kad se koriste. I poput vještine ili korištenja alata, ona se može njegovati i rafinirati. Kad Rambam raspravlja o danoj nam zapovijedi da oponašamo B-ga tako što ćemo "ići Njegovim putovima", on kaže, "Baš kao što se Njega naziva milostivim, tako i vi trebate biti milostivi. Kao što se Njega naziva suosjećajnim, tako biste vi trebali biti suosjećajni." Nama je naloženo da budemo suosjećajni, uzimajući B-ga za uzor. Budući da lakše uviđamo svoju različitost nego jedinstvo s drugima, lakše upadamo u osuđivanje drugih nego što suosjećamo, bilo je potrebno reći nam da hodimo B-žjim stopama postupajući tako da gajimo suosjećanje u našim srcima.

Suosjećanje može nastati tek kad spustite brane koje obično ograđuju i izoliraju vaš vlastiti osjećaj sebe.

Otvaranje sebe tako bliskom povezivanju s drugim da stvarno osjećate bol druge osobe biti će moguće tek kada se visoke zidine ega smanje. Tek tada će biti moguće da suosjećanje nabuja i poteče u vatrenom činu u korist drugoga.

Oponašanje božanske osobine suosjećanja nije samo lijep ideal. Uvjerava nas se da nam je ono nadomak ruke, jer "On će vam udijeliti [osobinu] suosjećanja i pokazati milost prema vama." Sposobnost suosjećanja nam je urođena. Ali da to svojstvo prevedemo iz potencijala u stvarnost, moramo poduzeti korake da se suočimo s preprekama suosjećanju.

Moje ja i drugi Primarna prepreka suosjećanju je osjećaj da smo ti i ja odvojeni jedan od drugoga. Mi imamo svoje zase-

Godina 17 29 Broj 17 Strana

Uobičajena uz ego vezana perspektiva dovodi do duboko ukorijenjene sklonosti da se na druge gleda osuđujućim pogledom. Ono što se pojavljuje pred našim očima kada drugog gledamo na ovaj način su ukupna djela i navike te osobe onakva kakva su sad, i koja mi prosuđujemo iz vlastite perspektive. Međutim, kad spustimo ili prijeđemo granice svojeg ja, i približimo se kako bismo u sebi mogli osjetiti istinu doživljaja te druge osobe i tako gledati očima suosjećanja, tu bismo osobu svejedno trebali vidjeti onakvom kakva je sad, no toj će slici biti pridodano još nešto. Vidjet ćemo i dublju sliku kako bismo uočili neokaljanu dušu koja je jezgro tog bića božansku sliku koja se odražava u nama samima. Ova nas percepcija navodi da zaustavimo svoje vlastito osjetilo za prosuđivanje drugoga.

Kroz blisko identificiranje postajemo velikodušniji, više praštamo, više opravdavamo, prelazimo preko više stvari, strpljiviji smo i popustljiviji, baš kao što biste očekivali da netko bude takav prema vama, kad

bi samo osjećao ono što vi osjećate.

To je bila praksa Rabbi Nosona Tzvija Finkela, Altera iz Slabodke.

Njegovo suosjećanje proizlazilo je iz percepcije svete dimenzije osobe koja je stajala pred njim: Volio je ljude s izuzetnom i pretjeranom ljubavlju, ljubavlju bez ograničenja; imao je neograničenu naklonost prema čovječanstvu - prema svakom ljudskom biću, bez obzira na to tko ili što ono bilo. Također je bio krajnje osjetljiv prema svakom ponižavanju svake osobe i u potpunosti je sudjelovao u tuđim patnjama. Ishodište ovih osobina bilo je u tome što je on u ljudima vidio B-žju sliku, dio B-ga s Visina. Svako je ljudsko biće za njega bilo poput Adama — stvoreno B-žjim vlastitim rukama — prije njegova grijeha i pada ... čija je svetost dio prirode svakog čovjeka čak i nakon Grijeha, čak i nakon grijeha svih potonjih naraštaja i svih strašnih srozavanja i padova.

Uzajamno djelovanje prosuđivanja i suosjećanja predstavljeno nam je kao predodžba o tome kako je svemir sačinjen. Ovo nije samo apstraktni koncept već i dinamičan proces koji je živ i učinkovit i u našem životu. Suosjećanje nas tjera da vjerujemo da je čovjek sam po sebi svet i da se može mijenjati, pa djela za koja možemo otkriti da ih osuđujemo zapravo ne odražavaju tko je ta osoba u svojoj srži, niti ona to mogu. Kao rezultat toga, suosjećanje nam omogućuje da osobu vidimo u pozitivnijem svjetlu nego što to njezina djela trenutno nalažu. Ili drugačije rečeno, prosuđivanje procjenjuje osobu na temelju stvarnog stanja kakva je ona sada, dok suosjećanje prepoznaje i narav duše te osobe. Na ovaj način suosjećanje kompenzira silu stvaranja prosudbi. ■ Strana 29

Abraham Twerski, čuveni rabin i psihijatar, preminuo je u dobi od 90 godina PRIJE TRI GODINE

The Jerusalem Post 31.1.2021.

Rabbi dr. Abraham J. Twerski, potomak više hasidskih dinastija, autor više od 60 knjiga i liječnik koji je postao vodeći autoritet za liječenje ovisnosti o drogama te drugih ovisnosti, je preminuo.

Twerski je imao 90 godina i borio se s COVID-om-19 u Izraelu, navodi Yeshiva World News.

Rođen u Milwaukeeju u obitelji neusporedivo uglednog rabinskog porijekla, Twerski je s očeve strane potomak rabina Menachema Nachuma Twerskyja, osnivača černobilske hasidske dinastije, također poznatog kao Me’or Einayim, po djelu komentara Tore kojega je napisao. Njegova je majka bila kćerka boboverskog Hasidskog rebbea.

Istaknuti judaistički učenjak, Twerski je bio među posljednjima iz vrste rabinskih autoriteta koji su bili priznati stručnjaci u svjetovnim područjima i često izlagali na akademskim i stručnim konferencijama u potpu-

no hasidskoj odjeći, koju je no-sio svaki dan. Nakon što je 1960. diplomirao na medicinskom fakultetu, dva je desetljeća proveo kao direktor klinike psihijatrijske jedinice u bolnici St. Francis u Pittsburghu. Godine 1972. osnovao je Gateway Rehab u Pittsburghu, gdje je služio kao medical director emeritus.

Twerski je napisao više od 60 knjiga, od kojih je većina bila usmjerena na židovsku publiku, ali neke od njih izdali su veliki izdavači za najširu publiku. Njegove su knjige obrađivale kako vjerske teme, tako i niz tema o samopomoći - uključujući sreću, samopoštovanje i bračna pitanja - a ponekad i jedno i drugo.

Bio je i ljubitelj stripa "Peanuts", (u kojem je glavni lik Charlie Brown) a s njegovim tvorcem Charlesom Schultzom napisao je dvije knjige.

Rabbi dr. Tzvi Hersh Weinreb, psiholog i bivši izvršni potpredsjednik Orthodox Uniona, rekao je da je Twerski često govorio da je, iako je napisao na desetke knjiga, on zapravo napisao samo jednu knjigu o jednoj temi: samopoštovanju. Taj je interes bio ukorijenjen u njegovoj psihijatrijskoj izobrazbi, ali je također bio povezan s njegovim hasid-

ocrnjen u određenim krugovima jer se usuđuje govoriti o tome", rekao je Weinreb u intervjuu nedugo prije smrti Twerskog.

skim svjetonazorom, uključujući učenja utemeljitelja hasidskog pokreta, Baal Shem Tova, čija se filozofija usredotočila na autentičnost - i po razumijevanju Twerskog, na samopoštovanje.

"Kada je riječ o povezivanju s ljudima, međuljudskim odnosima, razumijevanju duše i psihe, to su vrijednosti s kojima je on odrastao, a na medicinskom fakultetu to je pronašao u psihijatriji", rekao je Weinreb.

Godine 1996. Twerski je napisao knjigu "The Shame Borne In Silence", i time postao jedan od prvih glavnih ortodoksnih vođa koji su javno progovorili o nasilju u obitelji i drugim oblicima zlostavljanja u ortodoksnoj zajednici. "On je do dan danas

Twerski je bio glasni zagovornik Anonimnih alkoholičara, čijih je 12 koraka smatrao potpuno sukladnima sa židovskim učenjima, unatoč tome što su potekli iz kršćanske misli. On je čak stao u obranu prakse pohađanja AA sastanaka u crkvenim podrumima, što mnogi Židovi koji se strogo drže vjerskih propisa ne žele činiti.

Unutar ortodoksne zajednice Twerski je osnovao Nefesh, udrugu za djelatnike u području mentalnog zdravlja, koja obuhvaća čitav raspon ortodoksnog bogoštovlja i time jasno pokazao da ne vidi kontradikciju između svoje ortodoksne vjere i svog znanstvenog rada.

"On je snažno vjerovao da u tome nije bilo kontradikcije", rekao je Weinreb. "Čovjek može biti osoba velike vjere i rigorozan znanstvenik."■

Ima li nade za dva zaboravljena izraelska taoca?

Deutsche Welle 28.1.2024.

Hamas drži dva mentalno bolesna izraelska taoca u Gazi gotovo cijelo desetljeće, a izraelsko društvo obraća vrlo malo pozornosti na njihovu muku. Teroristički napadi 7. oktobra su to promijenili.

Avera Mengistu i Hisham alSayed su taoci u Gazi od 2014., odnosno 2015. godine.

Za razliku od oko 240 ljudi otetih u terorističkom napadu Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kampanja za oslobađanje Mengistua i al-Sayeda dobila je malo publiciteta.

Ova dva slučaja i sličnosti između njih govore o široj priči o tome kako Izrael gleda na svoje taoce.

'Jako je teško', kažu rođaci Hisham al-Sayed je izraelski državljanin, beduin Hura, grada na jugu. On je 2015. godine prešao granicu Gaze i od tada ga tamo kao taoca drži Hamas.

To nije bilo prvi put da je alSayed prešao granicu i ušao u Pojas Gaze. U prethodnim Page 30 Strana 30

slučajevima su ga vraćali u Izrael. Ovaj put, međutim, Hamas je izabrao drugačiji odnos.

Islamistička militantna skupina, koju Europska unija, Njemačka, Sjedinjene Države i druge države označavaju kao terorističku organizaciju, kaže da je al-Sayed izraelski borac, ali organizacija za ljudska prava Human Rights Watch (HRW) tvrdi da to nije slučaj i institira na tome da je on civil.

"Hisham je prešao granicu u Gazu zbog svoje bolesti", kaže njegov otac Sha'aban za DW. Njegova porodica tri mjeseca nakon nestanka nije znala gdje se on nalazi. A onda je Hamas objavio saopćenje u kojem navodi da ga drže u Pojasu Gaze.

"Nas kao porodicu ovo pogađa tamo gdje najviše boli", kaže Sha'aban al-Sayed.

'Mentalno bolesna koja se izgubila'

osoba

Avera Mengistu je još jedan Hamasov zatvorenik u Gazi.

Ovaj izraelski Židov etiopskog podrijetla je iz južnog izrael-

skog grada Ashkelona.

Mengistu je 2014. godine sam prešao granicu Gaze, nakon čega ga je uhvatio Hamas. Kao i u slučaju Hishama al-Sayeda, Hamas tvrdi da je on izraelski vojnik.

No, kao i u slučaju al-Sayeda, organizacija HRW kaže da je Mengistu civil, a ne borac.

Sličnosti ovdje ne završavaju.

Poznato je da Mengistu ima, kako je HRW ocijenio, "ozbiljne" mentalne probleme.

"Avera je prešao jednu od najsigurnijih granica na svijetu, pred očima sigurnosnih službi", prisjeća se njegov rođak, Gil Elias. „Govorimo o psihički bolesnoj osobi, koja se izgubila", kaže Elias.

Video s taocima znakove života

kazuje ga kako poziva izraelsku vladu da pregovara o njegovom oslobađanju.

"Odmah sam ga prepoznao", kaže Gil Elias. "Činilo se da je u dobroj fizičkoj formi prema onome što smo mogli vidjeti."

Za porodicu al-Sayed, međutim, dojam koji su dobili gledajući video snimak talaca, koji je objavila teroristička organizacija bio je razloga za zabrinutost zbog Hishamova fizičkog stanja. U videu Hamasa objavljenom u junu 2022., izraelski beduin je viđen kako leži u krevetu, spojen na medicinsku opremu.

Sha'aban al-Sayed kaže da je namjera video snimka bila da izvrši pritisak na porodicu i izraelsku vladu.

daje

"Sve to je dio Hamasovog psihološkog rata", kaže on.

Obje ove porodice su godinama dobijale tračke nade u obliku video snimaka na kojima se njihovi najmilijih vide u zatočeništvu Hamasa.

Iako postoje mnoge sličnosti između ova dva slučaja, najznačajnija razlika je u tome na koji način svaka porodica izražava kritiku i koga smatra krivim.

Video snimak Avera Mengistua, objavljen u januaru 2023., pri-

Divrej Tora

........ ■ Godina 17 Broj 17