2-06 - Divrej Tora - Mišpatim 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 18

Zagreb, šabat 2. veljače 2019. - 27. ševata 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Mišpatim

B’’H

Šabat Mišpatim Jeruzalem 16:32

17:51

Zagreb

16:43

17:45

Rijeka

16:50

17:52

Split

16:47

17:48

Dubrovnik 16:42

17:44

Vinkovci 16:33

17:35

Sarajevo 16:38

17:40

Doboj

16:37

17:39

B. Luka

16:41

17:42

Beograd 16:27

17:33

Novi Sad 16:29

17:35

Subotica 16:27

17:34

Zrenjanin 16:26

17:32

Niš

16:25

17:29

Beč

16:35

17:37

Frankfurt 17:00

18:02

Edison, NJ 16:57

18:08

Jean-Leon Gerome (Jean Leon Gerome) (1824-1904) Moïse sur le mont Sinaï, ulje na platnu, 1895-1900, iz privatne zbirke

(Šemot 21,1-24,18)

Nakon objavljenja na Sinaju, B-g donosi

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

niz zakona koji će se odnositi na izraelski

Na dan utorak 5.2.2019.

vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo,

Alot Hašahar

6:00

otmicu, napad i krađu; građanski zakon

Najranije Talit

6:36

o naknadi štete, pozajmici i odgovornosti

Nec Hahama

7:37

"Četvorice čuvara"; pravila i propisi o

Najkasnije Š’ma

9:48

pravosuđu i sudovima.

Zman Tefila

10:32

Hacot

12:00

Minha Ketana

14:33

Plag Haminha

15:27

Šekia

16:22

Cet Ha-kohavim

17:04



Broj 18

narod. Tu se nalaze i zakoni o slugama

Tu su također i zakoni kojima se zabranjuje loše postupanje sa strancima; zakoni o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim plodovima koje treba prinositi u jeruzalemski sveti Hram; zabrana kuha-

nja mesa s mlijekom; micva molitve.

Sveukupno paraša Mišpatim sadrţi 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana.

B-g obećaje izraelskom narodu da će ih uvesti u Svetu zemlju i upozorava ih da ne krenu poganskim putem tamošnjih stanovnika.

Izraelski narod izjavljuje,"Činit ćemo i čut ćemo sve što nam B-g zapovijeda". Ostavivši Aharona i Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje na Sinajsko brdo i ostaje tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od B-ga primio Toru. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״י״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ ״ו״ה״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 19 p’sukim – 21,1-19

koji to zapovijeda Tora, iskazujući time našu vjeru u B-ga.

V’eile(h) hamišpatim ašer… Završna slova početne tri riječi u Mišpatim tvore riječ Mara. To je naziv mjesta na putu ka Sinaju na kojem smo primili ―građanski zakonik‖, kako je opisano u sedri.

Čovjek moţe dogovoriti da njegova kćer bude ―u sluţbi‖. Za nju, ama ivrija, ne vrijede ista pravila kao za eved ivri. Njen gospodar, ili gospodarev sin, ili netko drugi, uzme je za ţenu sa svim pravima i poštovanjem koje se daje Ţidovskoj ţeni, ili je treba otkupiti ili vratiti njenoj obitelji, no nju se ne moţe prodati nekom drugom ili je omalovaţavati ili osramotiti.

Eved ivri, ţidovski sluga obavezan ugovorom radi 6 godina i odlazi na slobodu sedme godine. Odlazi onako kako je došao, što znači, ako je imao ţenu i djecu prije toga, oni, dakako, odlaze s njime. Ako mu je, pak, njegov gospodar dao šifha kanaanit, tada ona i svako dijete kojemu je on otac ostaju u vlasništvu gospodara – oni nisu njegova ţena i djeca.

[Usput, ako šifha i/ili njezina djeca budu kasnije oslobođeni, oni postaju Ţidovi – neovisno o njihovom biološkom ocu koji je eved ivri. Taj proces odgovara obraćenju. To je mnogo sloţenije nego li je ovdje predstavljeno, nije primjenjivo u naše doba, no to je ideja.]

Ako eved ivri ţeli ostati u sluţbi gospodara, probuši mu se uho (simbolični znak ukora: ―Uho koje je na Sinaju čulo da smo mi B-ţje sluge, ne bi trebalo ţeljeti biti sluga sluge.‖) i sada sluţi ―zauvijek‖ (do Jovela). Pojedinosti o eved ivri čine pozitivnu zapovijed.

Između svih tema kojima je ova sedra ispunjena micvot mogla započeti, zapaţamo značaj izbora koji je Tora načinila u vezi sluţenja, robovanja. To je dio definicije Vjerovanja u B-ga, prve zapovijedi. B-g sebe stavlja u kontekst Onoga koji nas je oslobodio od ropstva. Mi više ne bismo trebali biti robovi, vjerojatno ne bismo niti trebali posjedovati roba. Ali u doba u kojem se to još uvijek prakticiralo, na nama je obaveza da tretiramo eveda na način na Strana 2

Alternativa gore navedenim mogućnostima je da je se u potpunosti oslobodi. (Očito je namjena ama ivrija da se pomogne mladoj djevojci popraviti njen društveni status.)

S gledišta micve Zanimljivo je i vaţno primijetiti da micva o pravima i poštovanju Ţidovske ţene obuhvaća davanje prava zajamčenih Ţidovskim zakonom svim udatim ţenama (ne samo nekadašnjim sluţavkama). Ovo je primjer (ima i drugih) micve čiji je kontekst u Pisanoj Tori ograničen, no čiji je djelokrug, kako nas uči Usmena Tora, mnogo širi. Molim vas zapazite da ovo nije slučaj rabinskog proširenja zakona Tore, niti rabinski propis.

Ovo je definiranje namjere Tore, kako nam je preneseno putem Usmene Tore. Naši su učenjaci činili jedno i drugo – prenosili B-ţji zakon i donosili svoje zakone… i rekli nam koje je koje.

Ubojstvo se kaţnjava odrubljivanjem glave, poznatim kao hereg ili sajif. Ovo je primjer kada Tora iznosi i upozorenje lo tircah, Nećeš počiniti ubojstvo, te kaznu – Onaj koji udari čovjeka pa ovaj umre bit će pogubljen.

Nehotičnim ubojicama osigurano je utočište. Ubojica koji pobjegne u grad-utočište prisiljen je vratiti se i

stati pred sud.

Pojašnjenje De facto, svatko tko ubije drugoga pobjeći će u gradutočište. Tada će sud u čijoj nadleţnosti je slučaj izvesti ubojicu pred sud da mu se sudi. Ako bude izrečena presuda da je to bilo namjerno ubojstvo, čovjek će biti pogubljen.

Ako presuda bude šogeg, nenamjerno ubojstvo, ali rezultat neopreza, tada će on biti poslan natrag u gradutočište, gdje će ostati sve do smrti Kohen Gadola. Ako sud utvrdi da je ubojstvo bilo sasvim slučajno, oni će pustiti ubojicu iz pritvora. A ako je utvrđeno da krivnja pada negdje između dvije od tih sluţbenih kategorija, sud će iskoristiti svoje diskrecijsko pravo i učiniti ono za što utvrdi da je u najboljem interesu svih sudionika, uključujući i društva u cjelini.

Udaranje svog roditelja (tako da poteče krv) kaţnjava se smrtnom kaznom.

Postoje 4 vrste smrtne kazne, od kojih je svaka prilagođena određenim zločinima i grijesima. Rambam smatra da postoje četiri različite micvot koje sudovima zapovijedaju da izvrše pogubljenja kada netko bude na taj način osuđen. Na ovom mjestu u Mišpatim, Rambam navodi micvu pogubljenja gušenjem onoga kojem je bilo suđeno, te je osuđen i izrečena mu je kazna za grijeh za kojega je kazna gušenje.

Za proklinjenje svog roditelja (čak i nakon smrti) izriče se smrtna kazna.

Time je ono ozbiljniji zločin od ‖udaranja‖, pošto, ukoliko netko Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

udari roditelja nakon smrti, on za to ne bi dobio smrtnu kaznu (mada je i to zabranjeno).

Ako netko nanese drugome ozljede koje nisu opasne po ţivot, mora platiti punu odštetu zasnovanu na pet faktora: šteta, bol, uvreda, troškovi i izgubljena potencijalna zarada (u nekim hrvatskim prijevodima ovo se naziva danguba, op.pr.).

U ovom završnom dijelu naše prve alije, podrazumijeva se naša Ţidovska i ljudska duţnost, i kušnja da liječimo bolesne. Ovo se izvodi iz dvostrukog ponavljanja riječi v’rapo j’rapei. Drugim riječima, mi ne gledamo na B-ga kao na jedinoga koji liječi. Naravno, sve je ovisno o B-gu, no on od nas očekuje, da tako kaţemo, da obavimo svoj dio u zadatku liječenja. On to nadgleda, i preuzima stvar na sebe kada mi učinimo sve što do nas stoji.

Levi – druga alija – 21 p’sukim – 21,20-22,3 Sljedeće je zapovijed sudovima da izvrše kaznu za ubojstvo, odnosno, smrtnu kaznu odrubljivanja glave.

Znakovito je što je Tora kao kontekst za tu micvu ―odabrala‖ situaciju onoga koji pretuče svog eved kanaani na smrt. To se smatra činom ubojstva, bez obzira na svjetsku praksu zlostavljanja robova. Po Ţidovskom zakonu svoje se robove ne smije zlostavljati.

S druge strane, fizičko kaţnjavanje koje nema za posljedicu smrt ili gubitak udova, pripada u isključiva prava vlasnika roba. (No čak i ako mu samo ispadne zub, to se smatra prekomjernim i rezultira time da rob bude pušten na slobodu.).

Tora nadalje razrađuje pravila o ozljedama čovjeka, zahtijevajući od strane koja je kriva da plati naknadu štete. Poznati odlomak ―oko za oko…‖ potaknuo je mnogo kleveta protiv Tore i judaizma time što se Godina 12 3 Broj 18 Strana

Alija po Alija

doslovno tumačio. Naša Usmena tradicija tumači da ovaj odlomak traţi da sud izvrši sveobuhvatnu procjenu kako bi se utvrdili odgovarajući iznosi koje treba isplatiti oštećenoj strani.

Sljedeći odlomak Tore bavi se ozljedama koje nanese nečiji bik (ovo uključuje sve ţivotinje: Tora se koristi praktičnim primjerom). Mi razlikujemo povrede koje se mogu unaprijed predvidjeti, i stoga ih vlasnik mora predvidjeti (i on je za njih u potpunosti odgovoran), od onih koje su posljedica neočekivanog i neuobičajenog ponašanja ţivotinje koja izazove povrede, za koje je vlasnik samo djelomično odgovoran. Ţivotinju koja prouzroči smrt ljudskog bića mora se zatući kamenovanjem i od njezine lešine nitko ne smije izvući bilo kakvu korist.

Tora potom raspravlja o štetama nastalim zbog jame iskopane u zemlji, koja je nemarom ostavljena bez zaštite.

Gemara nabraja različite kategorije šteta. Svaki slučaj je potrebno ispitati na temelju njegovih vlastitih osobitosti, tako da ishod bude najpošteniji tretman za sve strane u sporu.

Krađa ţivotinje kako bi je se zaklalo ili prodalo kaţnjava se odštetom koja je 4 do 5 puta veća od njene trţišne vrijednosti. Ovo pokazuje koliko je ozbiljna stvar ukrasti drugome ono od čega ţivi.

Ako lopov bude uhvaćen ―na djelu‖, te ubijen od strane vlasnika doma, postoje određene okolnosti zbog kojih će ubojica imati opravdanje, dok će u drugim slučajevima biti za to odgovoran. Ovo je vrlo osjetljiv pasus koji se bavi samoobranom i preventivnom akcijom da se zaštiti samog sebe. Tora nam predstavlja obje mogućnosti; Sanhe-

drin će morati presuditi o konkretnim slučajevima i vjerojatno odrediti grube smjernice prema kojima će se razlikovati slučaj od slučaja.

Ovdje se nalazi ishodište Tore za ―Tko te dođe ubiti, preduhitri ga i ti ubij njega.‖ Lopov koji se dobrovoljno preda bude kaţnjen tako da nadoda 25% vrijednosti onoga što je ukrao (što čini jednu petinu iznosa kojega mora vratiti). Ako je lopov uhvaćen, on plaća dvostruko, ili 4-5 puta više, kao što je gore navedeno.

Lopova (muškarca, ne ţenu) koji štetu ne moţe u potpunosti nadoknaditi sud moţe prodati kao eved ivri kako bi otplatio svoje dugovanje. Š’liši – treća alija – 23 p’sukim – 22,4-26 Mora se isplatiti naknada za štetu koja nastane kada nečija stoka pase na tuđem posjedu, ili zbog poţara koje je netko nemarom prouzročio.

Sljedeće, Tora iznosi odgovornosti starateljstva – kada netko čuva nešto što pripada nekome drugom bez da je plaćen za tu uslugu, te kada je plaćen za to. U ovo posljednje uključena je i regulativa kod iznajmljivanja. Sudovi su zaduţeni da paţljivo vode sve ove vrste slučajeva. Četvrti ―staratelj‖ je uzajmitelj koji je odgovoran za svaki gubitak osim smrti radne ţivotinje pri normalnom tijeku posla.

Muškarac koji zavede neudanu ţenu obavezan je isplatiti krivičnu štetu njoj i/ili njenom ocu. I, ukoliko to ona ţeli, mora je oţeniti.

Vračanje se kaţnjava smrtnom kaznom, kao i općenje sa ţivotinjama. Prinošenje ţrtve bilo kome osim B-gu kaţnjava se smrću.

Obraćenika na judaizam ne smije se posramljivati ili iskorištavati, ni riječima, niti materijalno. Ovi proStrana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

pisi u pogledu gera dodatak su na ―propisane‖ zabrane poniţavanja i iskorištavanja drugoga. Na taj nas način Tora senzibilizira na stradanja ranjivijih članova našeg društva.

Tora to izlaţe u odnosu na siročad i udovicu.

Isto tako, micva je posuditi novac siromašnoj osobi, te ne zahtijevati povrat posudbe dok ne stigne neki razumni prihod. Ovim je ulomkom obuhvaćeno zaračunavanje kamata na osobne zajmove. Ako je netko za osiguranje zajma uzeo posteljinu siromašnog čovjeka, ona mu se mora vraćati svake večeri da se on moţe njome sluţiti. Ovo je tek jedna od mnogih pouka Tore o g‟milut hasadim.

Primijetite da Tora od nas zahtijeva ponašanje koje je daleko iznad standarda svijeta, pa čak i civiliziranog svijeta.

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim – 22,27-23,5 Ne proklinji suce, niti Suca (dakle, ne bogohuli), niti smijemo proklinjati naše vođe. Zamijetite da su prva dva propisa navedeni kao dvije zasebne micvot (zabrane) mada u tom retku dijele sasvim iste riječi– Elohim lo t‟kaleil. Ovdje se Elokim uzima tako da se odnosi na B-ga, kao i Elohim, što znači suci.

Jedna misao… Boţje ime Jud-HeiVav-Hei pripada isključivo Njemu.

To ime je bilo ―ljubomorno‖ čuvano; mi ga čak niti ne izgovaramo onako kako je napisano.

Ipak ―drugo‖ B-ţje ime, Elokim, kruţi naokolo. Ono je jedno od sedam svetih imena koje se ne smije izbrisati. No izgleda kao da B-g to ime posuđuje za različite svrhe.

Suci Beit dina nazivaju se elohim. I što je najčudnije, ta se riječ koristi za idole, kao u frazi elohim aheirim.

Zbog čega bi B-g ―posuđivao‖ Svoje ime ljudima, a kamoli poganskim Strana 4

Ne uskrati darove uroda – t‟ruma, maaser, itd. – niti nemoj pomiješati redoslijed kojim se ti darovi trebaju uzimati od uroda.

boţanstvima?

Moţda Tora suce naziva elohim kako bismo ideju o ljudskim sudovima uzeli vrlo ozbiljno. Mogao bi netko reći: ja nemam povjerenja u sudstvo. Suce vreba mito, itsl. Ja ću se oslanjati samo na B-ga. HaŠem ţeli da prihvatimo p‟sak din i g‟zar din pravih sudova s najvećim povjerenjem. On je Svoj ţig dao autoritetu Ţidovskih sudova na ovaj naročiti način. Što se idolopoklonstva tiče … jedan mogući odgovor je, da bi nam se dalo do znanja da se u srţi svakog oblika oboţavanja nalazi element vjerovanja i poštovanja prema nekome višem od nas samih. Koliko god iskrivljena i iskvarena bila neka vrsta idolopoklonstva, duboko u sebi – čak i ako oni koji ga vrše to ne shvaćaju – ono je vjerovanje u Vrhunaravno Biće. Na ovu ideju navodi nas upotreba pojmova elohim aherim, el aher, itd.

Drugi odgovor koji se nudi (a kojega mi je rekao Glavni rabin Lau) je da to sprečava narode svijeta da ne mogu reći ―nije pošteno‖. Jednako kao što im je bio dan veliki prorok Bil’am, čije su proročke ―moći‖ mogle parirati moćima Mošea, tako da ne mogu reći: veličina Izraela rezultat je toga što imaju Mošea, bliski odnos s B-gom, ili nešto drugo. Njihovi načini oboţavanja nazivaju se avoda zara, no oni se barem mole elohim aherim. Ovo im omogućava da dođu do pravog vjerovanja u HaŠema, bilo kao bnei No‟ah ili obraćenici.

Prvorođeni sinovi trebaju biti ―dani B-gu‖ (tj. otkupiti ih kroz Pidjon haben). Prvo od krave, koze i ovce je posvećeno i zahtijeva da se s njime postupa na poseban način.

Tora ovdje nakratko spominje zabranu uzimanja ţivotinju od njhove majke za korban prije nego li navrše osam dana. Takav korban automatski bi bio nevaljan, m’husar z’man, vremenski manjkav.

Treifa, doslovno ţivotinju koju je rastrgala divlja zvijer i koja je ■ostavljenu da ugine, zabranjeno je jesti (čak i makar je ţivotinja zapravo zaklana u skladu sa š‟hita, obrednim klanjem), no ona se moţe na svaki drugi način iskoristiti. Zakonom o treifa obuhvaćene su ţivotinje za koje se, nakon klanja, pregledom otkrije da imaju točno naznačene nedostatke. Primijetite da je pojam treifa generički za sve što je ne-košer, no on zapravo opisuje jednu vrstu ne-košera.

Sudovi ne mogu saslušati jednu stranu u sporu ukoliko nije prisutna i druga strana. Ova zabrana obuhvaća i da se ne bude pod utjecajem glasina. Suci ne smiju prihvatiti svjedočenje nedostojnog svjedoka.

Ako jedna osoba čini većinu, ta većina nije dovoljna da bi se nekoga osudilo na smrt ili tjelesno kaţnjavanje. U svojoj slobodnoj prosudbi suci moraju paziti da ne učine ništa što bi moglo izvrnuti pravdu ili nepravedno okrenuti osjećaje suda protiv optuţenog. Općenito, pravne odluke se donose većinom glasova sudaca. Suci ne smiju pokazivati naklonost, čak niti prema siromašnima.

Srce suca moţe se saţaliti nad siromahom koji pred njim stoji u sporu s imućnim čovjekom. Zar to Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

ne bi bio čin dobrote, cedake, pobrinuti se da siromašni dobije spor?

Ne! Ne po cijenu pravde. Sudac ţeli biti dobrotvor? U redu. Ţeli uvjeriti bogataša da pomogne siromašnome? Lijepo. Ali pravda mora biti pošteno dosuđena. Svaki krivi spor uzdrma povjerenje čitavog društva u pravni sustav. Neprihvatljivo.

Ako netko nađe zalutalu ţivotinju, on će je vratiti njenom pravom vlasniku (čak i ako to iziskuje njegove troškove). Ova je zapovijed povezana s izgubljenim i nađenim, čije je ―osnovno‖ mjesto u Ki Tece. Čovjek mora pomoći čak i svom neprijatelju da svoju ţivotinju rastereti tovara.

Ova micva je jedna od nekoliko micvot koje se smatraju Ţidovskim konceptom sprečavanja okrutnosti prema ţivotinjama, caar baalei hajim.

Sefer HaChinuch kaţe da ako ta micva vrijedi za magarca, koliko tek ona više vrijedi za ljudska bića. Ako čovjek vidi bliţnjeg pretovarenog sveţnjevima tereta, micva je iz Tore pomoći mu s time.

Razmišljajući na taj način, ako ste pretovareni i netko vam ponudi da vam pomogne nositi paket ili nešto slično – dopustite mu. Othrvajte se zamci da automatski kaţete ―ne hvala, mogu i sam/a‖. Prihvatite pomoć. Dobit ćete pomoć, a onaj koji vam je pomogao ispunit će micvu iz Tore.

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim – 23,6-19 Nitko ne smije izvrtati pravdu čak ni iskrivljavajući slučaj protiv pokvarene osobe. Drţite se podalje od laţi i pazite da vam spor ne počiva na indicijama i pretpostavkama. Ne uzimajte mita, čak i ako ono neće utjecati na ishod spora.

Ne kinjite stranca (obraćenika?), Godina 12 5 Broj 18 Strana

Alija po Alija

ovo je pouka iz egipatskog iskustva.

Zemlju se ima obrađivati šest godina, a počivati sedme godine, tako da sirotinja, pa čak i divljač moţe uţivati u zemlji.

Svatko se mora ustegnuti od svake vrste kreativne melaha na šabat.

(Ova je micva pozitivni pandan zabrani za melaha iz četvrte zapovijedi. Ona daje pozitivni kut gledanja na šabatna ograničenja. Kao što je to dajan Grunfeld z‖l sročio, mi polaţemo do nogu B-ţjih, Njemu u čast, Stvoritelju, različite darove i vještine koje nam je On dao za naše radne dane.)

Zaklinjati se (a ponekad i samo spominjanje) u boţanstvo je zabranjeno. Treba izbjegavati popularne uzvike čije se porijeklo povezuje s drugim religijama.

Poticanje drugih na idolopoklonstvo (čak i bez štovanja) zabranjeno je.

Hagiga prinose u Beit HaMikdaš treba donijeti na svaki od Tri blagdana.

Maces treba jesti tijekom 7 dana Pesaha. Time se obiljeţava doba proljeća, vrijeme u kojem smo izišli iz Egipta. Ne smijemo se u Hramu pojaviti praznih ruku (nego donijeti određene blagdanske ţrtve). Šavuot je blagdan Prve ţetve, a Sukot označava završnu ţetvu na ―prijelazu godine‖. Od nas se očekuje da odemo u Jeruzalem na Tri blagdana.

Korban Pesah ne moţe se drţati dok u posjedu imamo hamec, niti njegov loj moţe preostati do jutra.

Bikurim treba donijeti u Mikdaš od doba Šavuota; zabranjeno je kuhati meso u mlijeku. Šiši – šesta alija – 6 p’sukim – 23,20-25 B-g će poslati anđela (proroka) da vodi i štiti Narod nakon što uđe u

Obećanu zemlju. Moramo slušati njegove riječi, pa će naši neprijatelji pred nama padati. Ne smijemo se klanjati idolima, ni sluţiti im, niti učiti od djela poganih; mi moramo uništiti njihove idole. Mi moramo sluţiti B-gu, a On će nas blagosloviti bogatstvom i zdravljem. Š’vi’i – sedma alija – 26 p’sukim – 23,26-24,18 B-g obećava da ćemo ţivjeti punim ţivotom ispunjenim zadovoljstvom, dok će naši neprijatelji pred nama zapadati u paniku i biti protjerani iz zemlje - ne brzo, već polagano, tako da narod Izraelov moţe napučiti zemlju kako treba. Čekajte malo! Čuda, zakoni prirode okrenuti naglavce. Pošasti. Razdvajanje mora. Mana. Voda iz ovoga i onoga. Ma pitom (kao što to kaţemo u Izraelu – nešto poput ma, daj, izraz čuđenja i nevjerice, op.pr.) da ćemo zemlju Izrael zauzeti polako?

Zašto ne par čuda koja će riješiti problem?

Odgovor glasi da su čuda lijepa stvar, no mi ne ţivimo po njima.

Dobijamo ih kada su nam nuţna.

Ali ako je svrha odlaska (dolaska) u Erec Jisrael da ţivimo ţivot po Tori na mjestu koje je stvoreno za to, tada to moramo učiniti na prirodan način. U tome je razlika između zaustavljenog trenutka u Midbaru i realnog, praktičnog ţivota u Erec Jisraelu.

Ne smijemo sklapati savez sa 7 naroda, ni s drugim idolopoklonicima, niti ćemo idolopoklonicima dopustiti da imaju svoje mjesto u Zemlji, kako nam ne bi bili zamka.

Sedra završava s opisom Matan Tore, uključujući znameniti odgovor Naase v’nišma kojeg je Narod dao na ponudu da ţive ţivotom Tore.

Moše ostaje na gori 40 dana i 40 noći. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 42. Loš izbor riječi: Duţnost da se drţimo zakona o hebrejskim robovima Kada stekneš hebrejskog slugu ...

(Izl 21,2) 43. Proslava zaruka: Obveza da se zaruči za ţidovsku sluškinju Ako nije po volji gospodaru, koji se treba zaručiti s njom ... (Izl 21,8) 44. Pusti me da odem, ljubavniče: Obveza da se pomogne otkupiti ţidovsku sluškinju ... onda on mora dogovoriti da je se otkupi (Izl 21,8) 45. Zabranjena prodaja: Zabrana daljnje prodaje ţidovske sluškinje

Ako bik probode muškarca ili ţenu ... (Izl 21,28) 52. Ferdinandov posljednji obrok: zabrana da se jede ţivotinju koja je osuđena Taj bik mora biti kamenovan; ne smije se jesti njegova mesa (Izl 21, 28) 53. Oklizneš se i padneš: Duţnost suda da sudi u sluča-jevima šteta do kojih je došlo zbog dovođenja u opasnost Ako čovjek otvori jamu ili ako iskopa jamu, ali je ne pokrije ... (Izl 21, 33) 54. Opljačkali su nas!: Duţnost suda da kazni kradljivca

On nema ovlasti da je proda drugoj osobi jer se pogrešno ponio prema njoj (Izl 21,8)

Ako čovjek ukrade bika, ovcu ili kozu ... (Izl 21,37)

46. Bračne dužnosti: Zabrana uskraćivanja supruţničkih beneficija

55. Bik u staklani: Duţnost da se sudi slučajeve šteta koje su izazvale ţivotinje

Ne smije joj uskratiti hranu, odjeću ili bračne odnose (Izl 21,10) 47. Smrtna kazna (1. od 4): Duţnost da je se izvrši guše-njem kada je to potrebno

Ako tko dopusti da njegova stoka pase na polju (Izl 22,4) 56. Gori, dušo, gori!: Duţnost sudova da prosuđuju slučajeve štete nastale zbog poţara

Tko udari drugoga tako da umre, pogubit će se (Izl 21,12)

Ako izbije vatra ... (Izl 22,5)

48. Pljus!: Zabrana da se udari roditelja

57. Tko čuva čuvare?: Duţnost sudova da sude u slučajevima čuvara koji nisu plaćeni

Onaj koji udari svoga oca ili majku, bit će pogubljen (Izl 21,15) 49. Narodni sud: Duţnost suda da izriče novčane kazne kada je to potrebno Ako se ljudi raspravljaju ... (Izl 21, 18) 50. Smrtna kazna (2. od 4): Duţnost da je se izvrši odrubljivanjem glave kada je to potrebno ... bit će osvećen (Izl 21,20) 51. Ponekad odrezak uzvraća ugriz: Duţnost da se sudi za nanošenje ozljeda od strane ţivotinja

Strana 6

Ako netko daje bliţnjemu novac ili imetak da ga čuva ... (Izl 22,6) 58. I ostale dužnosti koje se traže: Duţnost sudova da sude i u drugim građanskim parnicama Za svaki slučaj nepravde ... (Izl 22,8) 59. Osiguranje najmodavca: Duţnost sudova da saslušaju slučajeve plaćenih straţara i najmodavaca Ako netko da bliţnjemu svom magarcu, bika, ovcu ili bilo koju drugu ţivotinju ... (Izl 22,9) 60. "Ni zajmoprimac ...": Duţnost sudova da saslušaju predmete zaj-

moprimaca Ako netko posudi od svog bliţnjega ... (Izl 22,13) 61. Punoljetnost: Duţnost suda da novčano kazni zavodnika Čovjek koji zavede djevojku koja nije isprošena/zaručena ... (Izl 22, 15-16) 62. Suđenja vješticama iz Salema: Zabrana da sud oprosti osuđenom vračaru Ne dopusti da čarobnica ţivi (Izl 22,17) 63. Začepi!: Zabrana da se verbalno ugnjetava obraćenika Obraćeniku se nećeš podrugivati ...

(Izl 22,20) Preobraćenik je neţidov koji je smatrao podobnim da okrene leđa onom načinu ţivota na koji je odgojen, kako bi se pridruţio ţidovskom narodu. Od jednog do drugog kraja Tore, B-g potiče narod da vodi računa da se ne ophodi loše prema obraćenicima. On im pruţa posebnu zaštitu, budu-ći da oni koji su rođeni kao Ţidovi imaju očeve, stariju braću i druge članove obitelji koji će se zauzeti za njih. Obraćeniku često nedostaje takav sustav podrške unutar zajednice, stoga On osobno ispunjava tu ulogu za njih.

Ima više zabrana neprijateljstva prema obraćeniku. Ova se posebno odnosi na povredu riječima. Sifra na paršas Kedošim daje primjer verbalnog ugnjetavanja. Na primjer ako se obraćeniku kaţe: "Jučer si štovao idole..." (Našim rječnikom, moţda bi to bilo kao: "Gle tko je odjednom toliko ortodoksan!")

U temelju ove micve je nadvladavanje samog sebe. Mi nismo bolji zato što smo rođeni kao Ţidovi i moramo biti oprezni da ne omalovaţimo one koji su Ţidovi po izboru. B-g doista dokazuje kako gleda na to time što nas na to u Tori podsjeća najmanje 36 puta (vidi Talmud Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Baba Mecia 59b).

Zabrana tlačenja obraćenika vrijedi za muškarce i za ţene, u svako vrijeme i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Baba Mecia, stranice 58b-59b. Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Hošen mišpat 228. To je 252. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 49. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacaru Hafec Hajima.

64. Dva grijeha u jednom: Zabrana da se obraćeniku nanese materijalna nepravda

Tarjag - 613 zapovijedi

72. U kvaru: Zabrana odvajanja desetine pogrešnim redoslijedom Ne odgađaj svoj prinose od uroda i polja (Izl 22,28) 73. Pseća hrana: Zabrana da se jede smrtno ranjena ţivotinja Nemojte jesti mesa ţivotinje koja je bila rastrgana na polju (Izl 22,30) 74. U odsutnosti: Zabrana sucima da slušaju svjedočenje ako je jedna stranka odsutna Ne prihvaćajte bezvrijedan iskaz (Izl 23,1)

... i nećeš ugnjetavati (Izl 22,20)

75. Porota će zanemariti ovo svjedočenje: Zabrana određenim grešnicima da svjedoče

65. Štedjeti šibu ili ne?: Zabrana tlačenja udovice ili siročadi

Ne poseţi za zlom osobom da bi zlonamjerno svjedočila (Izl 23,1)

Ne nanosite bol udovici ili siročetu (Izl 22,21)

76. Jedan glas prevage: Zabrana izvršenja smrtne kazne bez kvalificirane većine

66. Prijatelji, Rimljani, sunarodnjaci: Duţnost davanja zajmova onima kojima je to potrebno Kada posudite novac Mojem narodu ... (Izl 22,24) 67. Gdje je moj novac?: Zabrana vršenja pritiska na duţnika da vrati zajam

Ne slijedi većinu da počiniš zlo (Izl 23,2) 77. Nepravilno brojanje glasova: Zabrana sucu da ne smije promijeniti svoj glas na: kriv je Nemojte reagirati na nesuglasice tako da se priklonite većini (Izl 23,2)

... ne postupajte prema njemu kao vjerovnik ... (Izl 22,24)

78. Većina je u pravu: Duţnost da se slijedi mišljenje većine

68. Supotpisnici i javni bilježnici: Zabrana da se sudjeluje u zajmu koji uključuje kamate

... slijedite većinu (Izl 23,2)

... ne nameći mu kamate (Izl 22,24) 69. Nepoštivanje suda: zabrana da se proklinje suca Nećeš proklinjati "elohima" (Izl 22, 27) 70. Nezamislivo: Zabrana bogohuljenja Nećeš proklinjati "Elokima" (Izl 22, 27) 71. Blaćenje: Zabrana proklinjanja šefa drţave Nemojte proklinjati vladara svog naroda (Izl 22,27) Godina 12 7 Broj 18 Strana

79. Obrnuta diskriminacija: Zabrana favoriziranja siromašnih na sudu Bijednom nećeš pogodovati u njegovoj tuţbi (Izl 23,3) 80. Pogodi magarca: Duţnost je pomoći čovjeku da rastereti ţivotinju Ako vidite da se magarca vašeg neprijatelja muči pod teretom ... Pomozi mu, čak i mnogo puta (Izl 23,5) 81. Na lošem glasu: Zabrana sucu da diskriminira "grešnika" Ne izvrćite osudu bijednika (Izl 23, 6)

82. Posredni dokazi: Zabrana izvršenja kazne nad okrivljenikom bez dokaza Ne kaţnjavajte neduţnog ili pravednika (Izl 23,7) 83. Ali što je s glavnim konobarom?: Zabrana sucima da prihvaćaju mito Nemojte prihvaćati mito ... (Izl 23,8) 84. Slobodno vrijeme: Duţnost da se ono što urodi na subotnju godinu preda kao urod bez vlasnika U sedmoj (godini), ostavit ćeš (zemlju) na miru, i nećeš je obrađivati ... (Izl 23,11) 85. Menuha v'simha: Duţnost da se odmara na šabes Sedmoga dana ćeš se odmarati (Izl 23,12) Micva br. 32, u "Deset zapovijedi", je negativna micva: zabrana obavljanja djela kreativnog rada na šabat. Ova je micva pozitivna: obveza da se odmara na šabes. Šabes je toliko vaţan da je njegovo drţanje i pozitivna i negativna micva. (Sefer Hahinuh ističe da je šabes toliko vaţan da Tora ponavlja našu obavezu da ga poštujemo punih dvanaest puta!)

Kao što smo spomenuli u micvi br. 32, odmaranje na šabes ne znači nuţno ono na što ljudi misle kada na drugim jezicima spominju "odmor". Ono znači suzdrţati se od rada. Voţnja se čini "mirnijom" od hodanja na našem jeziku, u konverzacijskom smislu, ali hodanje je zapravo "spokojno", jer voţnja zahtijeva zabranjene oblike rada.

Ipak, za nas je također vaţno "odmarati se" i u konvencionalnijem smislu. U Knjizi Izaije, poglavlje 58, prorok nam govori: "Ako obuzdaš korake svoje zbog šabesa i suzdrţiš se od svog poslovanja na Moj sveti dan, ako šabes smatraš nasladom i častiš B-ţji sveti dan time što se nećeš baviti svojim svakodnevnim poslom i raditi svoje uobičajene po-

Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

slove ili raspravljati o svjetovnim stvarima, onda ćeš uţivati u B-gu..."(13-14). Ovi stihovi definiraju neke oblike odmora koje naš "odmor" na šabes ima. Mi ne trčimo (osim u šul ili da bismo izvršili micvu), ne radimo stvari koje nisu "šabosdik" (kao što je pripremanje na šabes za poslije šabesa) i ne raspravljamo o stvarima koji nisu prikladne za šabes, kao na primjer o poslu. (Ta su načela poznata kao hiluheha, hefceha i daber davar, o njima se govori u Šabes zemiros u pjesmi Ma jedidus.)

Obveza da se odmara na šabes obavezuje muškarce i ţene u sva vremena i na svakom mjestu. Ona je predmet gotovo cijelog talmudskog traktata Šabos, ali intenzivno počinje na 51b. Kodificirana je u Šulhan Aruhu posebice u Orah hajim 246 i 305. Ona je 154. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 20. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hafec Hajima.

86. Tako mi…: Zabrana kletvi u ime idola

89. U pola dana: Nemojte klati pashalnu ţrtvu dok se kvasno još nalazi unaokolo Nemojte ga ţrtvovati na kvasnom ... (Izl 23,18) 90. Nikada ne ostavljajte za sutra: Zabrana da se salo pashalne ţrtve ostavi preko noći ... i nemojte ostavljajte salo Moje blagdanske ţrtve do jutra. (Izl 23,18) 91. Iznad plantaže voćaka: Duţnost razdvajanja i donošenja prvih plodova Donijet ćete najljepše od vaših prvih plodova u Dom B-ţji (Izl 23,19) 92. U raju nema cheeseburgera: Zabrana kuhanja mesa i mlijeka zajedno Nemojte kuhati jare/janje u mlijeku njegove majke (Izl 23,19)

Imena drugih "bogova" nećete zazivati ( Izl 23,13)

93. Posljednje uporište Kanaanaca: zabrana sklapanja sporazuma sa sedam kanaanskih naroda

87. E Pluribus Madiah: Zabrana navođenja Ţidova na idolopoklonstvo

Nećete sklopiti sporazuma s njima ni njihovim idolima (Izl 23,32)

... i neka ne izađe iz vaših usta (Izlazak 23,13)

94. Klopka: Zabrana omogućavanja idolopokloncima da borave u Zemlji Izrael

88. Dar kuće: Duţnost da se prinese blagdanski prinos na tri Blagdana Svake godine slavit ćete tri Blagdana za Mene (Izl 23,14)

Ne smiju boraviti u vašoj zemlji, tako da te ne navedu da sagriješiš protiv mene ... (Izl 23,33) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 44. Pozitivna je zapovijed oženiti se za suprugu kidušinom (posvećenjem, ceremonija sklapanja braka)(nastavak) Kada netko posveti ţenu [kako je gore opisano], nju se naziva arusa (zaručena), a njemu je po zakonu učenjaka zabranjeno biti s njom intiman sve dok ona ne prođe obred svadbenog baldahina i sedam blagoslova [braka].

Prije nego što li ona uđe na obred svadbenog baldahina, on joj mora napisati ketubu (bračni ugovor); a kada prođe kroz obred svadbenog baldahina, naziva je se udanom, čak i ako brak nije konzumiran - no to vrijedi ukoliko je ona spremna za bračnu intimnost. Ako je obredno nečista zbog menstruacije, onda, čak i kada je prošla obred svadbenog baldahina, i on je bio nasamo s njom, brak nije realiziran, a ona je [pravno gledano] u svakom pogledu kao arusa (zaručena).

Ona je na snazi svugdje, u svakom trenutku (daljnji nastavak u sljedećem broju)

Strana 8

Negativne zapovijedi 161. Negativna je zapovijed ne načiniti opločnjak kako bi se na njemu klanjalo do zemlje, pa makar i B-gu blagoslovenom jer Pismo kaţe, Niti ćete postavljati klesanog kamena u svojoj zemlji da biste se na njemu klanjali (Va-jikra 26,1). Ako se netko klanjao na njemu, šireći ruke i noge padajući ničice pred B-gom blagoslovenim, treba ga bičevati.

Ako je to bilo bez širenja ruku i nogu pri klanjanju, treba ga istući bičevanjem za neposlušnost. Ako se poklonio na njemu klanjajući se idolu, bez obzira da li je pao ničice na ovakav način, zasluţio je smrt kamenovanjem. U sinagogi popločenoj kamenjem nuţno je postaviti prostirke ili kakvu slamu i strnjiku na pod [prije klanjanja do zemlje na Roš hašana i Jom kipur].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, i za muškarce i za ţene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Zakon i red Treba li glavna svrha Zakona o sudovima biti da postavi načela što je ispravno, a što pogrešno ili da čuva zakon i red? Koje od toga nastoje postići dijelovi Tore koji se bave pravnim stvarima?

 Ispitajte zakone koji su predstavljeni u paraši Mišpatim (i u drugim pravnim dijelovima Tore). Koje vrste zakona su uključene? Kako su oni formulirani (jesu li to uvjetne ili apsolutne tvrdnje?) Koje kazne su uključene? Na što nam to ukazuje u vezi svrhe pravnog kodeksa Tore?  Koliko su slični drugi bliskoistočni pravni kodeksi? Što nas razlike među njima mogu naučiti o temeljnim vrijednostima svake kulture i njihovim konceptima pravde?  Biste li se za Toru rekli da je ona u cijelosti pravni kodeks?

Zašto da ili zašto ne?

O fetusima, promatračima i ubojstvu Šemot 21 govori o slučaju u kojem je trudna ţena ozlijeđena u kavgi, što je dovelo do pobačaja ili preranog rođenja djeteta. Stihovi obiluju nejasnoćama, i time čine predmetni zakon nejasnim. Proletite kroz stihove i raspravite o sljedećem:

 Što nas ovaj slučaj moţe naučiti o tome kakvo je stajalište Tora u pogledu statusa fetusa? Smatra li ga se samosvojnim nezavisnim bićem, Godina 12 9 Broj 18 Strana

nimalo drugačijim od bilo

strašivanje? Što ovaj zakon

kojeg ljudskog bića? Ili ga se

predlaţe? Je li to pravilo ili

smatra samo dijelom majči-

izuzetak u Tori?

nog tijela ("‫)" ובה ״יהך ״אמו‬, što dovodi do manje krivnje ako dođe do pobačaja? Koja pitanja u tekstu utječu na vaš odgovor?

 Ako je netko namjeravao ubiti neku osobu, ali pogreškom ubije drugu, na koji način treba gledati na taj čin?

Da li je to zločin za smrtnu kaznu, budući da je bila uključena namjera ili je to slučajno ubojstvo, budući da ţrtva nije bila cilj ubojstva? Što nas slučaj trudnice – promatrača uči o zakonu?

Oko za oko

 Velika većina talmudskih mudraca donosi sud da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I, što je najvaţnije, kako pomiriti pešat i deraš?

Prednosti Šemite Koja je svrha Šemite? Dok se Ramban usredotočuje na to kako godina pomaţe duhovnom rastu pojedinca i povećava njegovo priznavanje Hašema, Shadal naglašava kako

Kao kazna za određene vrste fizi-

godina ugrađuje društvenu jedna-

čkog napada Tora iznosi načelo

kost i brigu za one koji su imali ma-

kazne "mjera za mjeru", obznanju-

nje sreće. Za razliku od Rambama

jući da čovjek daje "oko za oko, zub

koji sugerira da Šemita sluţi prak-

za zub" itd.

tičnoj svrsi odrţavanja zemlje zdra-

 Da li je to najčasniji oblik pravde, ili "okrutna i neobična" kazna?  Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba imati prioritet: naknada ţrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili za-

vom i plodnom.

 Je li moguće da su neke zapovijedi postavljene samo s uporabnom svrhom? Kojim drugim micvot je dano isto takvo objašnjenje?  Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita?  Na koji način su Šemita i Šabat slični? Koje su koristi dobivene od prisilnog odmora i uzdrţavanja od posla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Acharei rabim l'hatot i regel

U ovotjednoj parši Mišpatim nalazimo redak (Šmot 23,2) u kojem susrećemo poznatu frazu:

Fraza acharei rabim l'hatot -‫ַאחֲ ֵהי ַ״הבִ ים‬ ‫לְ הַ ֹט‬- se često prevodi kao "slijedi

većinu", i uz to što sluţi kao temelj za pravilo većine na sudu, koristila se i kao rani temelj za demokratsko pravo.

Ovakvo razumijevanje te fraze zasniva se na talmudskim izvorima kao npr. Chulin 11a i Bava Mecia 49b. Na osnovu toga, Kaplanova prevodi

[mudraci] izveli da ne moţemo

niti ćeš biti popustljiv prema siro-

donijeti nepovoljnu presudu [po

mahu u njegovom sporu" (Sarna,

tuţenika] većinom koju tvori jedan

JPS)

sudac. Oni su protumačili da kraj

"Nećeš ići za mnoštvom (ljudi) da činiš zlo. I nećeš svjedočiti u svađi

‫״‬,‫ ִהב‬-‫ ַ ֲ נֶה ״ ַ ל‬-‫ ״לְ ָה ֹ ; ״וְ ֹלא‬,‫ ַה ִבים‬-‫ ִ ְהיֶה ״ַאחֲ ֵהי‬-‫ֹלא‬ . ‫לְ הַ ֹט‬--‫י״הבִ ים‬ ַ ‫לִ נְ ֹט ״ַאחֲ ֵה‬

Living Torah

skrenuo u korist moćnika - (redak 3)

taj

redak

ovako: "Ne slijedi većinu da činiš zlo. Ne progovaraj na suđenju kako bi izvrnuo pravicu. Presuda se mora donijeti na temelju većine."

No, u bilješci, on iznosi i dva alternativna prijevoda:

tako da se prikloniš mnoštvu – (i time) uzmakneš." (Fox)

retka: , ‫ַאח ֵהי ַ״ה ִבים ״לְ הַ ֹט‬ ִ ―donijeti presudu prema većini,‖ [znači] da ako njih [sudaca] koji glasaju [da je tuţenik] kriv bude za dva glasa više više od onih koji glasaju [da je tu-

"Nećeš ići za mnoštvom prema

ţenik] nevin, treba donijeti nepo-

zlu, i nećeš iznositi svjedočenje u

voljnu presudu po njihovom mi-

nesporazumu nakrivo, da ga usmje-

šljenju [većine].

riš ka podrţavanju mnoštva." (Alter) "Nemoj biti od onih koji slijede većinu ka zlu; i ne uzvraćaj na uvredu popuštajući većini kako bi izvrnuo [zakon]" (Artscrollov Stone Chumash) Čak je i Artscroll ovdje voljan odbaciti halahičku obavezu da se slijedi većina kako bi iznio osnovno značenje teksta. No on za to ima dobar presedan. Raši čini to isto: Nećeš slijediti većinu ka zlu. Postoji [halahičko] tumačenje ovog retka koje su iznijeli učenjaci Izra-

"Nemoj progovoriti na suđenju

ela, no prema njima jezik kojim se

naginjući ka većini da izvrneš prav-

koristi ovaj redak ne odgovara ta-

du" (Mehilta, Rašbam, Abarbanel)

kvom kontekstu. Odatle su oni

...

■ od Međutim, ja kaţem [za razliku

rabina i Onkelosa] da [redak] treba protumačiti u skladu s njegovim kontekstom. Ovako glasi njegovo tumačenje: Nećeš se povoditi za većinom na zlo. Ako vidiš pokvarene ljude kako izvrću pravdu, nemoj reći, ―Pošto ih je mnogo, ići ću s njima.‖ i nećeš odgovoriti u vezi parnice koja slijedi, itd. A ako ti stranka postavi pitanje u vezi ove [izvrnute] presude, nemoj joj dati odgovor u vezi parnice pozivajući se na većinu kako bi izvrnuli presudu od pravedne odluke. Nego iznesite sud onako kako jest, i neka se ţeljezni vrat

"Nemoj progovoriti na suđenju

objesi o šiju mnogih. [tj., neka mno-

kako bi ga preobratio, da promijeniš

štvo snosi posljedice zbog svog iz-

presudu za nekoga povodeći se za

vrtanja pravde.]

većinom " (Chizkuni)

Što je to Rašija tako natjeralo da

Drugi prijevodi također slijede

odbaci halahički pristup? Čini se da

ovaj pristup u vezi fraze aharei rabim

je to zbog teamim (biblijskih oznaka

l'hatot u smislu da ona predstavlja

za napjeve i akcente). Našao sam

zabranu, a ne uputu:

jednu stranicu koja citira Ibn Ezru

"Niti ćeš stati uz moćnika da činiš nepravdu – nećeš davati iskvareno svjedočanstvo u sporu kako bi ga Strana 10

koji kaţe "da se ne treba vjerovati niti jednom tumačenja retka koje se ne slaţe s teamim " Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Acharei rabim l'hatot i regel

Michael Pearlman, veliki učenjak

regel. Iako se to značenje naveliko

čudi da i niz drugih značenja proiz-

taamei hamikra, objavio je niz lekcija

koristi u rabinskoj literaturi, ono se

laze iz nje.

koje objašnjavaju kako je razumije-

pokavljuje samo jednom u Tanahu i

vanje teamim bilo od izuzetne vaţ-

imalo je drugačiju konotaciju. Kao

nosti za pravilno razumijevanje te-

što Klein piše:

ksta. U svom podučavanju o našem retku, on pokazuje da halahički pristup dijeli drugu polovicu retka na dva dijela:

Na primjer, glagol ‫ הגל‬znači "klevetati" ili "špijunirati", baš kao što špijun - meragel

– ‫ מהגל‬ide okolo

Doslovno značenje ‫ שלש ״הגלים‬glasi

pješice. Glagol povezan s njime je

'tri stope, tri koraka', odakle je na-

– ‫ הכל‬i znači "hodati unaokolo od

stalo značenje 'tri puta'. Iz ‫שלש״הגלים‬

mjesta do mjesta (da bi se trgovalo

u retku Izlazak 23,14 ‫״תחֹ ג״לִ י״‬,‫ים‬ ָ ִ‫ֹלש״הגָל‬ ְ ‫ָש‬

ili ogovaralo.)" Od toga nam dolazi

‫ ִהב״לִ נְ ֹט‬-‫ ַ ֲ נֶה״ ַ ל‬-‫וְ ֹלא‬

‫'( בַ ָשנָה‬Tri ćeš puta u godini odrţa-

riječ markolet – ‫ מהכול‬ali ne i makolet

‫לְ הַ ֹט‬--‫י״הבִ ים‬ ַ ‫ַאחֲ ֵה‬

vati svetkovinu') razvilo se u po-

od kojih svaki ima svoj impertiv. No teamim pokazuju da je achraei rabim l'hatot ubačen u prethodni dio retka.

Ja nemam tekst s teamim (ili barem skener pri ruci da vam pokaţem Pearlmanov rad) no ovdje je moj prikaz njegovog diagrama:

slijebiblijsko vrijeme značenje ‫שלש״‬ ‫ הגלים‬kao 'tri hodočasna blagdana'

.(prvi puta je u tom smislu upotrijebljeno u Mišni), odakle se – povratnom tvorbom - jednina ‫ הגל‬također koristila u smislu hodočasnog blagdana.

‫מכול‬.

Još jedno značenje ‫ הגל‬je "biti naviknut, naviknuti se na nešto". Klein to objašnjavakao izvorno značenje "ići pješice", a od toga "često ići okolo". Iz tog značenja dobijamo: - ‫ ההגיל‬vjeţbati, upoznati se sa – ‫ ה הגל‬naviknuti se na – ‫הגל‬

izvorno značenje "učiti ho-

dati" u Hošea 11,3, sada znači "vjeţbati, uvjeţbavati" Pearlman potom citira Mendelssohnov Biur koji kaţe da se Rašijev i Rašbamov pristup zasniva na teamim.

Jedan vid ove rasprave učinio mi se interesantnim, ali nisam našao nikoga tko o tome govori, a to je značenje riječi rabim. Smatram da je znakovito to što je Sarna prevodi kao "moćni", Fox i Alter upotrebljavaju "mnogi", a Artscroll i Kaplan koriste "većina". Ona mijenja značenje čitavog tog retka – i moţda bi nam poznavanje njenog pravog (najranijeg?) značenja riječi dalo najmjerodavniji prijevod. regel

- ‫ הגיל‬ragil - obično, zajedničko, uoI mada ima primjera u rabinskoj literaturi koji povezuju koncept regela kao hodočašća i najosnovnije značenje regela kao noge (pogledajte

(kao u molitvi prije Musafa na Roš hašanu i Jom kipur - ‫כ פיל ״זקן״והגיל‬"molitve iskusnog starca".

prvu mišnu u Chagiga), iz priče o

Zvijezda Rigel također je svoje

Bilaamu je jasno da je regel moglo

ime dobila od toga – preko arap-

značiti "vrijeme ", bez izravne po-

skog rijl – budući je ona noga

vezanosti s nogom. Na tom mjestu

Oriona. ■

Bilaamova magarica pita: "Što sam ti učinila da si me tukao ova tri puta (šaloš regalim)?" Tako imamo čistu paralelu sa stihom u Š'mot gdje nam je naloţeno da svetkovinu imamo "tri puta". (Milgrom u JPS-ovom prijevodu Brojeva citira izvor da je ovaj izraz moţda uvijek koristio broj tri.)

Drugi naziv za hodočasne blagda-

Budući da je regel - stopalo – jedna

ne je regalim, ‫ הגלים‬ili u jednini ‫הגל‬

od najosnovnijih riječi u jeziku, ne

Godina 12 11 Broj 18 Strana

bičajeno, ali i iskusni, uvjeţbani

Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Vizija i detalji

Naša parša nas provodi kroz zbunjujuću tranziciju. Sve do sada smo u knjizi Šemot bili nošeni zamahom i dramom priče: ropstvo Izraelaca, njihova nada za slobodom, pošasti, faraonova tvrdoglavost, njihov bijeg u pustinju, prelazak preko Crvenog mora, putovanje do brda Sinaj i veliki savez sa B-gom.

Sada odjednom, nalazimo se suočeni s potpuno drugačijom vrstom literature: zakonski kodeks koji pokriva nevjerojatnu raznolikost tema, od odgovornosti za štetu, zaštite vlasništva, zakona o pravdi, do propisa o šabatu i blagdanima. Zašto ovdje? Zašto ne nastaviti priču, i odvesti do sljedeće velike drame, grijeha sa zlatnim teletom? Zašto prekinuti tok priče? I na koji je to način povezano s vodstvom?

Odgovor je ovo: veliki vođe, bilo da je riječ o glavnim izvršnim direktorima ili jednostavno o roditeljima, imaju sposobnost povezati velike vizije sa specifičnim detaljima. Bez vizije, detalji su zamorni. Postoji

dobro poznata priča o trojici ljudi koji su bili zaposleni da reţu kamene blokove. Kada su jednog od njih upitali što radi, on je rekao, „Reţem kamenje,― drugi je rekao, „Zarađujem za ţivot,― a treći je rekao, „Gradim palaču.― Oni koji imaju širu sliku dobivaju više zadovoljstva u svom radu, i rade više i bolje. Veliki vođe imaju viziju i sposobnost da ju prenesu drugima.

Veliki vođe imaju sposobnost povezati velike vizije sa specifičnim detaljima Ali oni također rade mukotrpno, čak i perfekcionistički, kada je riječ o detaljima. Edison je dao poznatu izjavu, „Genijalnost je 1% inspiracije i 99% rada.― Paţnja posvećena detaljima je ono što velike umjetnike, pjesnike, skladatelje, redatelje, političare i čelnike korporacija odvaja od prosječnih. Svatko tko je pročitao Walter Isaacsonovu biografiju o

Steve Jobsu zna da je paţnja koju je on pridavao detaljima bila na granici opsesivnog. Primjerice, on je inzistirao da sve Apple trgovine moraju imati staklene stepenice.

Kada mu je bilo rečeno da ne postoji nijedno dovoljno izdrţljivo staklo, on je inzistirao na tome da ga izume, što su i učinili (on je zadrţao patent).

Genijalnost Tore bila je u tome da taj princip primijeni na društvo u cjelini. Izraelci su prošli kroz niz transformativnih događaja. Mojsije ■ sličje znao da prije nije bilo ničeg nog tome. On je također znao, od B-ga, da ništa od toga nije bilo slučajno ili usputno. Izraelci su iskusili ropstvo kako bi znali cijeniti slobodu. Oni su patili tako da bi mogli znati kako je to biti sa krive strane tiranske vlasti. Na Sinaju im je B-g, preko Mojsija, dao izjavu o misiji: postati „kraljevstvo svećenika i sveti narod,― pod vladavinom samog B-ga. Oni su trebali izgraditi društvo na principima pravde, ljudskog dostojanstva i poštovanja prema ţivotu.

No niti povijesni događaji, niti apstraktni ideali – čak niti široki principi Deset zapovijedi – nisu dovoljni da dugoročno odrţe društvo. Stoga je tu značajan projekt Tore: prevesti povijesno iskustvo u detaljne zakone kako bi Izraelci svakodnevno mogli ţivjeti ono što su naučili, uključujući to u samu teksturu njihovog društvenog ţivota. U parši Mišpatim, vizija se pretvara u detalje, a priča postaje zakon.

Tako primjerice: „Ako kupiš roba Hebreja, neka ti sluţi šest godina.

Ali sedme godine neka ode slobo-

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Vizija

i detalji

dan, ne mora ništa platiti― (Izlazak 21,2-3). U ovom zakonu, ropstvo je izmijenjeno iz stanja u kojem se rađaš u privremeno iskustvo – iz onog što jesi u ono što, neko vrijeme, radiš. Ropstvo, gorko iskustvo Izraelaca u Egiptu, nije se moglo suzbiti preko noći. Nije bilo suzbijeno u SAD-u sve do 1860-ih, a čak ni tada bez razarajućeg civilnog rata. Ali ovaj zakon kojim otvaramo ovotjednu paršu početak je tog putovanja.

početka Izlaska, „Izraelci su uzdisali od ropstva i vapili, i njihov je vapaj zbog ropstva došao do B-ga. B-g je čuo njihovo jecanje i sjetio se saveza sa Abrahamom, Izakom i Jakovom.

Zato je B-g pogledao na Izraelce i iskazao brigu za njih. (Izlazak 2,2325).

Jednako tome zakon „Svatko tko štapom tuče svog roba ili robinju mora biti kaţnjen ako rob umre kao direktan rezultat toga― (Izlazak 21, 20). Rob nije više samo vlasništvo.

dugoročno održe društvo

jako malo podudaraju. Većina knjiga sa zakonima ne sadrţi priče, i većina priča ne sadrţi zakone. Osim toga, kao što Cover primjećuje, čak i ako narod Britanije ili Amerike danas zna povijest iza danih zakona, nema teksta koji povezuje to dvoje.

U svakom slučaju, u većini društava postoji mnogo različitih načina pričanja priče. Osim toga, većina zakona je donesena bez izjave o tome zašto su nastali, što su trebali postići i kakva su povijesna iskustva dovela do njihovog donošenja.

U poznatom članku napisanom 1980-ih, profesor sa sveučilišta Yale, Robert Cover, pisao je o „Nomosu i

Tako je Tora jedinstvena kombinacija nomosa i narativa, povijesti i zakona, formativnih iskustava naroda i puta koji je narod traţio da ţivi

On ili ona imaju pravo na ţivot.

Slično tome, zakon o šabatu kaţe: „Šest dana radi svoj posao, ali sedmog dana nemoj raditi, tako da se tvoj bik i tvoj magarac odmore i da se rob rođen u tvojoj kući i stranac koji ţivi među tobom okrijepe― (Izlazak 23,12). Jedan od sedam dana robovi su trebali udisati zrak slobode. Sva tri zakona pripremila su put za suzbijanje ropstva, čak iako je za to trebalo više od 3000 godina.

Postoje dva zakona koja su vezana uz iskustvo Izraelaca kako je to biti potlačena manjina: „Ne muči i ne tlači stranca, jer ste i vi bili stranci u Egiptu― (Izlazak 22,21) i „Ne tlači stranca; i sam znaš kako je biti stranac jer ste bili stranci u Egiptu.― (23,9).

I postoje zakoni koji ukazuju na druge aspekte iskustva izraelskog naroda u Egiptu, kao što je, „Ne iskorištavaj udovicu ili siroče. Ako činiš tako i oni zavape k Meni, sigurno ću čuti njihov vapaj― (Izlazak 22,21-22). To podsjeća na epizodu sa Godina 12 13 Broj 18 Strana

Ni povijesni događaji, niti apstraktni ideali nisu dovoljni da

narativu.― U tome je govorio da u pozadini svih zakona danih nekom društvu, stoji nomos, tj. vizija idealnog društvenog poretka koji se zakonom ţeli stvoriti. A iza svakog nomosa stoji narativ, tj. priča o tome zašto su vizionari tog društva ili društvene skupine došli do te specifične vizije ili idealnog poretka koji ţele izgraditi.

Coverovi primjeri su velikim dijelom uzeti iz Tore, i istina je da njegova analiza zvuči manje kao opis zakona kao takvog, a više kao opis tog jedinstvenog fenomena poznatog kao Tora. Riječ 'Tora' ne moţe se prevesti jer znači nekoliko različitih stvari koje se zajedno pojavljuju samo u knjizi koja nosi to ime.

Tora znači „zakon.― Ali znači također i „učenje, instrukcija, vodstvo,― ili općenito rečeno, „usmjerenje.― To je također i ime za pet knjiga, od Postanka do Ponovljenog zakona, koje sadrţe i priče i zakone.

Općenito, zakon i priča su dva primjetno različita ţanra koja se

svoj zajednički ţivot kako nikada ne bi zaboravio lekcije koje je naučio putem. Ona spaja viziju i detalje na način koji nikada nije bio nadmašen.

To je način na koji trebamo voditi ako ţelimo da ljudi idu s nama, dajući najbolje od sebe. Mora postojati vizija koja nas inspirira, i koja nam kaţe zašto trebamo raditi ono što se od nas traţi. Mora postojati priča: to je ono što se dogodilo, to je ono što jesmo i to je ono zbog čega je ova vizija toliko vaţna za nas. I mora postojati zakon, kodeks, iznimna paţnja za detalje, koji nam omogućava da viziju pretvorimo u stvarnost i okrenemo bol prošlosti u blagoslov budućnosti. Ta nevjerojatna kombinacija, koja gotovo da se ne moţe pronaći ni u jednom drugom zakonskom kodeksu, je ono što Tori daje njenu stalnu moć. Ona je model za sve one koji traţe da ljude vode prema veličini. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Svijet kakav jest Talmud nam razrađuje sloţene zakone koji su izloţeni ovdje u ovotjednom čitanju Tore. Zapravo, veliki dio Talmudskih traktata bave se objašnjavanjem riječi, ideja i praktičnih implikacija redaka koji se pojavljuju u ovotjednom čitanju Tore.

Judaizam je religija ponašanja i praktičnh stvari, a ne samo uzvišene duhovnosti i nezemaljskih utopijskih ideja. On podrazumijeva da će doći do fizičkih obračuna među ljudima, da će doći do oštećenja imovine, da će se ljudska bića ponašati u najmanju ruku energično te da su financijske i fizičke posljedice takvog ponašanja nuţne kako bi se omogućilo funkcioniranje društva.

Iznad svega, Tora je jasna u vezi ljudske prirode i ponašanja. Ona ne vjeruje da će se ljudska bića koja su prepuštena vlastitoj snalaţljivosti i idejama ponašati na dobar, pošten i plemenit način. Tora je na početku svoje poruke čovječanstvu navela da je priroda ljudskih bića nezdrava i zla od početka ţivota. Ako ga se ne upravlja, kontrolira i usmjerava prema pozitivnim djelima, a misaone procese vodi ka višim i plemenitijim ciljevima, ljudska se bića neće puno

Strana 14

razlikovati od grabeţljivih zvijeri koje nalazimo u ţivotinjskom svijetu.

To je razlog zbog kojeg nam Tora i Talmud tako na dugačko i detaljno objašnjavaju zakone i posljedice ljudskog ponašanja i interakcije među ljudskim bićima. To je ono na što je tradicionalni judaizam mislio kada je rekao da je Baba Kama - zakoni o deliktima i štetama - najbolja dostupna knjiga ţidovske etike.

Tora želi razbiti naše sebične instinkte i osobne interese Problem koji je stoljećima izjedao ljudsko društvo je kako stvoriti i odrţati pošteno, pravedno i produktivno društvo. Čovječanstvo tek treba smisliti savršeno rješenje za ovaj osnovni problem. Ne zbog toga štu mu manjka pokušaja i eksperimentiranja. Ipak, potraga se nastavlja. Čitanje Tore od ovog tjedna ostavlja mi dojam da se savršeno društvo na ovoj zemlji neće pojaviti u ovom ljudskom ciklusu.

Zakoni Tore, kao što je izneseno u

ovotjednoj parši, zapravo su zakoni o sanaciji štete. Oni ne zamišljaju svijet dobrovoljnog altruizma svih bića. Biti će ljudi koji će svojim nemarom prouzročiti štetu drugima.

Biti će ljudi koji će to činiti namjerno. Tora vrlo malo govori o sprečavanju takvih pojava. Ona govori samo o pravnim i financijskim posljedicama koje te pojave donose.

To nije pesimistički pogled na ţivot i ljude. Naprotiv, to je realna procjena ljudske prirode i neizbjeţnih posljedica koje su uvijek prisu■ Tek tne u interakciji ljudskih bića. gledanjem na posljedice ljudskog ponašanja moţemo se nadati da će one utjecati na ovaj neuspjeh i spriječiti razdor i štetu drugima.

Devetnaesto stoljeće pokazalo je da je čovječanstvo napravilo zaokret i da će društva u svijetu postati samo bolja i bolja. Dvadeseto stoljeće razbilo je tu iluziju. Stoga bismo trebali ostati realni, voziti oprezno i raditi na sebi da postanemo bolji ljudi koji neće dopustiti bezakonju i anarhiji da vladaju našim svijetom.

Jedno izvješće emitirano na izraelskom radiju do detalja je opisivalo kako se otprilike 50% svih onih koji

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Svijet kakav jest

su proglasili stečaj i koji su na kraju bili oslobođeni od kandţi vjerovnika kojima su dugovali novac, u roku od nekoliko godina ponovno našlo u velikim dugovima i da su ţivjeli u umjerenom do krajnjem siromaštvu.

Sociolozi i ekonomisti koji su pripremali ovo izvješće iznosili su brojne razloge zašto se to moralo dogoditi. Dijelom se tu jednostavno radi o ljudskoj prirodi i činjenica da ljudska bića nastavljaju ponavljati prijašnje pogreške u prosudbi i ponašanju, bez obzira na to koliko bi teške mogle biti posljedice. Drugi razlog koji su iznijeli bio je da bi se u Izraelu ţivjelo iznad linije siromaštva to zahtijeva umjeren stupanj imućnosti. Troškovi ţivota ovdje su visoki, čak i u pogledu osnovnih stvari kao što su hrana, odjeća i stanovanje – i pribliţavaju se razini određenih europskih zemalja. Također, postaje očito kako je malo vjerojatno da će onaj koji je objavio stečaj moći dobiti kredit koji bi mu omogućio manevarski prostor da počne iznova.

Jedna od brojnih raznovrsnih i detaljnih tema koje su obuhvaćene u ovotjednom čitanju Tore je zakon o posuđivanju novca sunarodnjaku Ţidovu. Iako je jezik ovog retka formuliran kao uvjetovan - "ako" ili "kada" ćete posuditi novac - rabini iz Talmuda protumačili su to kao imperativ - pozitivnu zapovijed koja zahtijeva da se mora biti otvoren za posudbu novca onima kojima je potrebna privremena pomoć.

Postoji mnogo zakona, detalja i tehničkih pojedinosti koje su pridodane ovoj zapovijedi, i ovaj kratki tekst nije pravo mjesto da se njima pozabavimo. Ali najvaţniji princip je jasan. Pozajmljivanje novca drugiGodina 12 15 Broj 18 Strana

ma i pomaganje njima da se izvuku iz inače teških okolnosti pozitivna je zapovijed Tore.

Odnos zajmoprimca i zajmodavca nije samo financijski aranžman, već je to duboko osoban odnos koji ima mnoštvo posljedica Iako svi znamo i osjećamo da se posuđivanje novca nekome protivi našem emocionalnom i racionalnom osjećaju. Mnogo je lakše novac donirati drugom čovjeku ili za neku stvar nego li taj novac posuditi.

Odmah nas počne mučiti problem da moţda ta osoba nikada neće ţeljeti ili biti u mogućnosti vratiti taj dug. Ako sam mu dao novac i to je to, izbrisao sam to iz svog uma i svijesti. Međutim, kada pozajmim novac, to je samo po sebi neprestano prisutno u mom umu. Duţnik će skretati pogled kad ga susretnem na ulici i onaj koji je posudio osjećat će se jednako neugodno kao i onaj kome je posudio. Posuđivanje novca nekome uvijek uzrokuje čudan međuljudski odnos.

Moţda je upravo to razlog zašto Tora daje zapovijed da se posuđuje novac drugoj osobi. Tora ţeli razbiti naše sebične instinkte i vlastite inte-

rese. Htjeli mi to ili ne, mi postajemo uključeni u ţivot i aktivnosti onoga koji je posudio novac. Imamo razloga da se molimo za njegov uspjeh jer će samo onda on nekako moći podmiriti svoju obavezu.

Zato Tora kaţe da je siromašan čovjek, primatelj zajma, "s tobom."

Odnos zajmoprimca i zajmodavca nije samo financijski aranţman, već je to duboko osoban odnos koji ima mnoštvo posljedica. Kao što je kralj Salomon istaknuo, zajmoprimac se osjeća u ropstvu zajmodavca.

To je psihološka istina koja također ima praktične halahičke posljedice. No, zajmodavac je duţan ublaţiti takve osjećaje koliko god je to moguće. Zajmodavac ne moţe traţiti otplatu svog zajma na način koji je prenapadan. I to je posebno točno kada je zajmodavac svjestan da zajmoprimac uistinu nema dodatnih sredstava kojima moţe trenutno vratiti zajam.

Pa ipak, Tora određuje snaţne pravne korake od strane zajmodavca da povrati svoj zajam. Ona to opravdava na temelju toga što će, ako postane preteško vratiti kredit, ljudi prestati pozajmljivati novac i to će stvoriti vrlo sebično i na kraju pogubno društvo. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Rehabilitacija „A ovo su propisi koje ćeš pred njih

Jedna parabola će posluţiti kao

Tora počinje ovu sidru zakonima

staviti. Ako kupiš ţidovskog roba …“

objašnjenje. Neki čovjek je imao

eved ivri, o pojedincu kojeg je Bet din

(Šemot 21,1-2).

desetero djece od kojih su njih de-

Raši napominje da uvijek kada pasuk koristi riječ „ovo― (to), znači da ono što slijedi, čini nevaţećim nešto što je spomenuto ranije. Kad pasuk koristi riječi „a ovo,― kao što je ovdje slučaj, namjera je nešto uključiti, tj. baš kao što su ranije spomenute micvot sa Sinaja, tako su i ove.

U vrijeme Matan Tora, ţidovski narod je bio na vrlo visokoj duhovnoj razini. Hašem se otkrio i otvorio svih sedam nebeskih svodova. Ţidovski narod je čuo kako veličanstveni Hašemov glas odzvanja s jednog na drugi kraj svijeta dok su prve riječi odjekivale: „Ja sam G-spod B-g vaš…― Pomislili bismo da će zapovijedi dane u to vrijeme odraţavati njihovu uzvišenu razinu i uključivati micvot kao npr. „kedošim tiheju― (biti svet). Pa ipak, nije bilo tako. Odmah po objavljenju na Sinaju, ţidovski narod je dobio brojne micvot koje se bave svjetovnim financijskim stvarima. Očito je

vetero bili talmidei hahamim (znalci Tore) i ţivjeli ţivot Tore, a jedan nije. Druţio se s delikventima i pokupio brojne njihove loše običaje.

Nakon objave na Sinaju, židovski je narod dobio micvot koje se bave svjetovnim stvarima.

Za oca nije bilo odmora; sve svoje

To nas uči da je svakodnevno

vrijeme i trud posvetio je tome da

čovjekovo ponašanje nerazdvojan

ga navede na put dobrote i pravednosti. Pokušao je odvući ga od njihovog

podmuklog

utjecaja

i

uvesti ga u čestitije društvo.

Jednog dana otac je dobio obavijest da mu je sin uhapšen zbog krađe. Čovjek je sada udvostručio napore i posvetio dane i noći tom neposlušnom sinu. Bio je duboko uznemiren i povrijeđen, a njegovi prijatelji i poznanici su bili zabrinuti. Zašto

(sud) prodao u ropstvo jer je ukrao i ne moţe vratiti dug. Namje-ra je istaknuti što su nam prioriteti u ■

ţivotu. Tora je duboko zabrinuta za dušu svake osobe i uči nas da nam prva briga mora biti paziti na one koji su napustili puteve Tore, čak i ako su otišli toliko daleko da su počinili kazneno djelo.

trošiti toliko vremena i energije na

Jednom je jedan istaknuti rabin

jedno buntovno dijete? Hašem te je

posjetio rabina Jisroela Salantera u

blagoslovio s devetero druge pre-

njegovoj kući. Kada su završili s

krasne djece koja ti pruţaju mnogo

razgovorom, gost je ustao namje-

nahasa – govorili su mu. Usredotoči

ravajući otići, kad je primijetio da je

se na njihova dobra djela i uţivaj u

njegov domaćin, rabin Salanter,

njihovu uspjehu.

također se

Otac je na to odgovarao: „Istina je, ali što ćemo s lopovom?―

spremajući napustiti

kuću, u dţep kaputa stavio kovertu s novcem.

namjera bila podučiti nas da je svakodnevno čovjekovo ponašanje nerazdvojan dio Hašemove Tore i da trebamo biti veoma oprezni i pridrţavati se tih smjernica. No ipak, zašto je Tora odabrala početi sa zakonima koji se odnose na pojedinca prodanog u ropstvo jer je ukrao i nije mogao platiti dug?

Izgleda kao ekstreman primjer. Ne bi li moţda bilo prikladnije početi sa zakonima kao što je pozajmljivanje novca?

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Rehabilitacija

Gost je počeo ispitivati Rava, a on mu je objasnio da novac pripada jednom čovjeku i da je baš sad krenuo vratiti mu pozajmicu. Gost se iznenadio što se ugledni Rav mora gnjaviti i osobno to vratiti. „Zar ne moţeš poslati po dostavljaču?― upitao je rabina Jisroela.

Rabin Jisroel mu je odgovorio da misli kako ga zakon obvezuje da čovjeku osobno vrati novac.

Rabin se našalio: „Ako taj zakon ima izvor u Talmudu ili Šulhan aruhu, i ja bih ga htio znati.― Rabin Jisroel mu veselo uzvrati:

spominjemo i njegova dobra djela

„Moţda u tvom Talmudu nema tog

kako bi se s boţanskim atributom

zakona, ali mi ga nalazimo u našem

milosti kazna ublaţila.

Talmudu.― I onda je naveo stih iz

Rabin Jisroel Salanter napominje

Navi (Šmuel II, 21-1): „Tri godine je

da je to način na koji Hašem vodi

vladala glad … i Hašem reče: 'Na

svoj svijet. U vrijeme kad se grijesi

Šaulu i njegovoj kući je krvna kri-

pojedinca nalaze pod istragom – a

vnja jer je ubio Givonim'.― Talmud

Šaula se kritizira zbog incidenta s

(Jevamot 78b) navodi da su za glad

Givonim - Hašem je bio ljut na Klal

odgovorna dva naizgled kontradik-

Jisroel jer nije pohvalio Šaula na

torna događaja – prvi - ţidovski

odgovarajući način, iako je dosta

narod nije na odgovarajući način

vremena bio proteklo od njegove

pohvalio Šaula i drugi – sedmero

smrti.

Givonim je ubijeno kad je Šaul naredio krvoproliće u Novu. S jedne strane Šaul je optuţen za nepravdu, ubojstvo Givonim, a istovremeno Hašem optuţuje Bnei Jisroel što nisu kako dolikuje odali počast preminulom Šaulu. Talmud upućuje na pasuk u Cefaniji (2,3), "Traţite Ha-

„Mi smo jednako tako duţni slijediti puteve Hašema,― reče rabin Jisroel. „Moram prekoriti tog čovjeka, ali duţnost mi je odati mu počast i dati odgovarajuće priznanje. I zato mu idem osobno vratiti dug.―

šema svi vi ponizni na zemlji, svi

Kako paţljiv mora biti čovjek koji

koji ste izvršili Njegov zakon", i

će napraviti nešto pomalo uzne-

objašnjava da tamo gdje je njegova

mirujuće dok istodobno pazi da

[Šaulova] presuda [zakon] tu su i

istakne karakteristike te osobe i

njegova [Šaulova] djela. Time je

njegove dobre osobine također. ■

rečeno da posebno u vrijeme kad se nekome sudi za njegova nedjela,

Godina 12 17 Broj 18 Strana

■

Prevela Dolores Bettini

■ ■

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Za odgovornost Ovotjedni odjeljak prepun je svega i svačega. Govori se o ubojstvi-

Međutim, ovo je ono u čemu mi-

ma, otmicama, ubojitim bikovima,

slim da se ne slaţem sa onim što

kamenovanim volovima, opasnim

razumijem da bi trebala biti strana

rupama,

debate koja zastupa moto 'Za izbor'.

vješticama,

zavođenju,

Kada razmišljam o ljudskoj slobod-

zaklinjanju i ropstvu.

noj volji, gledam na to kao na izbor

Sadrţi također i jednu od najpo-

da učinim ono što vjerujem da je is-

grešnije interpretiranih fraza u Tori:

pravno umjesto onoga što je ugod-

„oko za oko― te kaznu za onog tko

nije za mene. Slobodna volja je izbor

udari svoje roditelje: smrtnu kaznu.

vrijednosti, a ne prednosti. I stoga, ne bih ţelio da moralna pitanja bu-

Ne nedostaje akcije i uzbuđenja.

du degradirana na razinu osobnog

Dolazi, ovog šabata, u šul pored

izbora. Kada ignoriramo etiku situ-

vas.

■

acije samo kako bismo ljudima do-

U ovotjednom odjeljku dotaknuta

zvolili da izaberu štogod ţele, do-

je i tema ranog pobačaja fetusa. U

lazimo na vrlo sklisko tlo. Vjerujem

SAD-u, debate oko toga odvijaju se

bni izbor koji mora donijeti. Kao što

da bi primarno razmišljanje u sva-

u obliku 'Za ţivot' i 'Za izbor'. Pre-

sam već ranije govorio, ja nisam ad-

koj ljudskoj odluci trebalo biti što je

zentirano na takav način, to zvuči

vokat za prava ţena, isto kao što ni-

ispravno učiniti. Ako, kao što je u

kao sukob između dviju vrijednosti

sam advokat za prava njenog fetus-

mnogim situacijama slučaj, nema

sličnog stava, čak i u terminima To-

a. Prije svega, ja uopće nisam pobor-

ispravne stvari koja se moţe učiniti,

re. Trebao bih biti veoma pritisnut

nik 'prava'. (Gledam na svijet u ter-

tada je naravno biranje po predno-

kako bih se sjetio ičega što Tora vre-

minima osobne odgovornosti koju

stima sljedeće na listi. Ali reći da

dnuje više od ţivota, osim moţda

svatko od nas ima prema drugima,

izbora. I obratno.

radije nego kroz očekivanja koja

Pa ipak, vjerujem da postoji pre-

imamo u odnosu na druge.) Tako, u

Ja sam za odgovorne etičke

vladavajuća vrijednost koja nadma-

osnovi, ne mislim da sam 'Za ţivot'

odluke donesene koliko god je

šuje oboje.

ili 'Za izbor'. Ja sam jednostavno za

moguće iskreno

odgovorne etičke odluke donesene

Slobodna volja je izbor vrijednosti, a ne prednosti

koliko god je moguće iskreno, u ovim našim ograničenim ljudskim

prednosti nadmašuju razinu isprav-

sposobnostima.

nog i pogrešnog, kao što mi se čini

U razmišljanju Tore, abortus je vrlo delikatna tema. Da, fetus je 'ţi-

Započet ću sa upozorenjem da ja

vot'. Moţda nema nuţno status pot-

nisam ekspert za suptilnosti debate

punog ljudskog ţivota, ali je svaka-

Ţivot-Izbor koja se vodi u vezi

ko blizu. S druge strane, briga za

abortusa. Međutim, čini mi se da taj

zdravlje majke, i mentalno i fizičko,

argument 'izbora' postavlja postav-

je očigledno izuzetno relevantna. To

ku da ţena ima pravo izabrati što se

nije crno-bijeli problem i treba mu

događa s njenim tijelom. Izbor da

se pristupiti kako odgovorno, tako i

abortira ili ne je isključivo njen oso-

senzitivno.

Strana 18

.

da tvrdi strana koja zastupa 'Za izbor', to je nešto što ne mogu prihvatiti. Prednost nije vrijednost sama po sebi. Izbor da učinimo ono što je ispravno je vrijednost. I mislim da su, naţalost, te dvije stvari pomalo pobrkane u debati o abortusu. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Slijedite (B-žje) dobre ispravne upute Kada je Hašem dao Ţidovima Toru, oni su rekli: "naase v'nišma", činit ćemo i slušat ćemo. Komentari pitaju: "Kako mogu činiti prije nego li čuju?"

Na sastanku anonimnih alkoholičara, jedan je istaknuti odvjetnik, prilikom proslave svoje 40. godišnjice trezvenosti, rekao: "Kad sam se prvi put pridruţio anonimnim alkoholičarima, odlazio sam na sastanke, ali sam se i nadalje opijao. Upitao sam jednog starog člana zašto ovaj program kod mene ne funkcionira. Rekao je: "Kompa, promatrao sam te. Ti pokušavaš shvatiti kako ovaj program funkcionira. Prestani s time. Samo radi kako ti se kaţe i drţi uši otvorene."

"Bio sam uvrijeđen. Ja sam odvjetnik. Ja moram shvatiti kako stvari funkcioniraju. Ali sam se i dalje opijao, pa sam odlučio pokušati na njegov način. Sada sam trijezan već 40 godina."

To je naase v'nišma. Učinite kako vam je rečeno i drţite uši otvorenima.

Na jednom drugom sastanku anonimnih alkoholičara na kojem sam nazočio, govornik je proslavljao 20. godišnjicu trezvenosti. Svoj je govor otpočeo ovim riječima: "Čovjek kakav sam nekad bio, opijao se. I čovjek kakav sam nekad bio, opet će se opijati" (ali čovjek kakav sam danas, neće). Alkoholičari koji mnogo godina nisu popili piće, ali nisu popravili svoj karakter su "suhi recidi-

visti-pijanci" i često će se ponovo početi opijati.

Kako se postaje drugačijom osobom? Vrijedno radeći na poboljšanju svojih karakternih osobina. Učenjem kako kontrolirati bijes, riješiti se ljutnje, prevladati mrţnju, biti ponizan, biti obazriv prema drugima, biti apsolutno iskren u svemu što radiš, priznati da nisi u pravu, prevladati zavist, biti marljiv i nadvladati odugovlačenje. Ukratko, trebali bi uzeti knjigu Orhos cadikim* i krenuti po popisu karakternih osobina, jačajući one dobre i pokušavajući ukloniti one loše. To ne ide brzo.

Kada netko promijeni svoj karakter i postane drugačija osoba, otkrit će da ta "nova osoba" moţe ostvariti stvari koje prijašnja osoba nije mogla.

Ako će čovjek otklopiti jamu ili iskopati jamu i ne pokriti je, pa bik ili magarac u nju padnu, onaj čija je jama platit će

naknadu (21,33-34) Talmud kaţe da je bilo koji predmet ostavljen na putu kojim se prolazi koji moţe izazvati da se netko spotakne o njega i padne isto što i nepokrivena jama.

Postoji moralna izvedenica ovog retka. Moramo paziti da nikada ne učinimo ništa što bi moglo nauditi drugoj osobi. U kojoj su se mjeri naši cadikim drţali toga moţemo vidjeti iz sljedećeg događaja.

Chafetz Chaim je šetao sa svojim studentima kada je na ulici spazio komad papira. Pomislio je da bi to mogao biti dio nekog sefera (zapisa ■ Tore) s kojim se mora dostojanstveno postupati, te ga je podigao. Kada je vidio da u pitanju nije sveti tekst, ostavio ga je na ulici. Nekoliko se trenutaka kasnije vratio istim putem natrag i podigao papir. Objasnio je svojim studentima: "Baš kao što sam ja pomislio da bi to mogao biti fragment sefera, to bi mogao pomisliti i neki drugi prolaznik, koji bi se sagnuo i podigao ga. Onog časa kada se papir našao u mojoj ruci, ako ga bacim, ja ću biti odgovoran što sam naveo drugu osobu da se mora nepotrebno naprezati.

"Tora kaţe da ako netko ukloni s jame ono čime je prekrivena, on je, a ne onaj koji ju je iskopao, odgovoran za svaku nastalu štetu. Tako bih ja, nakon što sam podigao papirić, snosio odgovornost, a ne onaj koji ga je prvotno bacio, za to što se netko mora sagnuti da ga podigne."

Koliko paţljivi moramo biti da nikome ne nanesemo ni najmanju štetu, pa makar i nehotično. ■

* Orhos cadikim je priručnik za razvoj karaktera, i napisao ga je prije otprilike 500 godina anonimni autor. Smatra se klasikom među knjigama musara za sva vrenena.

Orhot cadikim, koju je izvorno anonimni pisac nazvao Sefer Ha-Midot, knjiga je ţidovskih etičkih učenja. Napisana je u Njemačkoj u srednjem vijeku (c. 1400 - 1550. g.). Orhot cadikim slijedi strukturu "Poboljšanja moralnih osobina" Solomona ibn Gabirola i dodaje učenja Rambama i drugih. Djelo zagovara popravljanje karaktera i odrţavanje ravnoteţe u ţivotu.

Na web stranici https://www.sefaria.org/Orchot_Tzadikim?lang=bi, moţe je se naći u 2 engleske i 1 hebrejskoj verziji.

Godina 12 19 Broj 18 Strana

Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Vizija mira i jedinstva Tora kaţe vajera elav i B-g mu se

B-g. Oni čine sve kako treba, postu-

otkrio. Obično se kaţe B-g je govo-

paju dobro i ugodno, ali njihovo je

rio Abrahamu, B-g je govorio Moj-

poznavanje B-ga samo to da oni to-

siju. Ovdje se kaţe vajera, On se ot-

čno znaju što B-g od njih ţeli u četiri

krio. Ako se sastanem s prijateljem i

sata, u pet sati, u jedanaest sati. Oni

moram mu nešto vrlo vaţno reći, mi

sve znaju precizno, ali im se B-g nije

B-g posjećuje Abrahama, da posjeti

još nismo stvarno pravi prijatelji.

nikada otkrio. Oni moţda znaju B-

bolesnika, On ništa ne govori. On

Ako te samo ţelim vidjeti, čak i ako

ţju volju, ali ne i B-ga. Ţelje su samo

samo sjedi tamo, On Sebe otkriva

ti stvarno nemam ništa posebno za

manifestacija sebe, ega. Postoji nešto

Abrahamu, Ja sam ovdje.

reći, naprosto te volim i ţelim te vi-

što je iznad ţelje. Ako vaša najdub-

djeti. Prije nego što je Abraham stu-

lja nutrina koja je s onu stranu ţelja

pio u savez s B-gom, B-g mu je go-

jest „posuda‟ za B-ga, tada B-g otkri-

vorio kad je On imao nešto za reći.

va Sebe. Ako je vaša povezanost s

Poslije saveza B-g je rekao: “Nemam

B-gom samo vršenje Njegove volje,

ti zaista ništa posebno za reći, haj-

što je vrlo sveto, onda vam B-g kaţe

dmo samo gledati jedan drugoga. Ja

Svoju volju. Biti u savezu s B-gom je

ti se ţelim otkriti,"

iznad volje, iznad ţelje, iznad svega.

Ovo je vrlo duboko. Neki ljudi su u kontaktu s B-gom, ali jedini je kontakt kada oni imaju nešto B-gu reći, ili B-g ima nešto njima za reći.

To što se događa je burza. To je naj-

Ako uđete u savez s B-gom to znači da je cijelo vaše biće okrenuto ka B-gu i, da tako kaţemo, B-g se isto tako okreće prema vama.

Talmud kaţe da je bio treći dan nakon obrezivanja, i Abraham koji je već bio star čovjek, osjećao se pomalo bolesno. Midraš to zaista prelijepo kaţe: “Zašto ga je B-g došao posjetiti? B-g je došao posjetiti bolesnog.” Kako se prijatelji međusobno posjećuju? Kako ljudi tješe jedan drugoga? Ljudi su me dolazili po-

Reb Nachman kaţe da postoji riječ koja se naziva emes (istina) i druga riječ koja se naziva emuna (vjerovanje). Ne radi se o tome da vjerovanje nije istina, ali postoji nešto dublje od istine. Vjerovanje nije nešto što ja ne znam i ne mogu shvatiti i ne mogu to dokazati, pa onda, ja u to vjerujem. To je glupo, to nije vjerovanje.

Vjerovanje je drugačija vrsta znanja.

Emuna je najdublje, najdublje unutarnje, unutarnje, unutarnje znanje.

Ja nemam dokaza. Ja ne znam. Ali znam da je to istina.

Način na koji ja znam da je moja kćer lijepa nije na razini istine, on je na razini emune. Ja vjerujem da je ona najljepša djevojka na svijetu….

Još nešto osim toga… to je najdublje, najdublje znanje koje postoji.

sjetiti kad sam bio bolestan. Rekli bi:

Učenje Tore je na razini istine.

“Misliš da ti imaš problema s leđi-

Molitva je emuna. Mnogo ljudi zna,

ma? Ja sam imao problema s leđi-

na razini istine, da postoji jedan B-g,

ma, i moja tetka je imala problema s

ali oni ne znaju kako moliti. Ako ja

leđima, e, to si trebao vidjeti ... To

spoznajem, znam B-ga na razini

viša, najsvetija burza koja postoji, ali

nije utjeha. Još je gore ako je više lju-

emune , moj odnos, povezanost s B-

to je još uvijek na razini poslovanja.

di bolesno. Kakva je to utjeha? B-g

gom je: ―Moţete Ga pitati, moliti,

Biti u savezu s B-gom znači da od-

je rekao proroku Izaiji nahamu, na-

traţiti bilo što na ovom svijetu―.

nos s B-gom nije povezan s ničim na

hamu ami. Utješi, utješi moj narod.

Drugim riječima, emuna. Vjerovanje

svijetu. On ne ovisi ni o čemu.

Moţeš li, molim te, utješiti moj na-

u nešto je najbliţe što se mogu pri-

rod? Ne tješi moj narod drugim tra-

bliţiti toj stvari. Najbliţe znanje

gedijama. Kako B-g dolazi da utješi

postoji. A za tu spoznaju, znanje

ljude? On im ništa ne govori. Kada

nema riječi.

Ponekad susrećete obične ljude ko-ji stvarno znaju da postoji jedan

Strana 20

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Vizija

mira i jedinstva

Reb Nahman kaţe da je Har Sinaj, Brdo Sinaj, sjedište istine. Ali svatko zna da je Jerušalajim, Sveti grad, središnje mjesto za vjeru. Izvan Izraela ja mogu znati da postoji jedan B-g na razini istine. Otkrivenje B-ga u Svetoj zemlji je sasvim drukčija istina. Ono je na razini vjerovanja. Na brdu Sinaj, mamash (uistinu) ja kaţem postoji jedan B-g. B-g mi je otkrio Sebe. Ja sam vidio munje i grmljavinu, čuo sam B-ţji glas. Bilo mi je jasno poput svjetlosti dana. U Erec Israelu, u Jerušalajimu, mi ne vidimo ništa. Vidimo mali zid. Gevalt (čudesno), to je tako duboko… to je nešto sasvim drugo.

Reb Nahman kaţe da postoji priroda a postoji i nešto iznad prirode. To iznad prirode ovisi o tome koliko vi vjerujete.

Biti u izgnanstvu znači da nam je problem vjerovati da postoji nešto iznad prirode.

iznad njega.

Zamislite da ne kaţete niti jednu riječ, samo plačete. Molitva nema početka, i nema kraja. Moliti je nešto… nešto sasvim drugo.

Molitva Dok se molim, ja izlazim iz prirodnog poretka stvari na svijetu. Izlazim čak i iz poretka Tore. Zamislite, ne daj B-ţe, da je netko bolestan.

Istina je da svatko od nas

molim, “Ribono Šel Olam (Gospo-

stvari u Tori, ja sam najniţi gmizavac, a ja molim, ―Ribono Šel Olam, molim te popravi moju dušu.― Molitva znači da sam ja u jednom sasvim beskonačnom svijetu.

Cjelovita osoba je ona koja točno zna kada treba biti u prirodnom poretku stvari, a kada treba biti Godina 12 21 Broj 18 Strana

molila.

Izrael je središnje mjesto molitve, središnje

mjesto čuda,

središnje

mjesto potpunog vjerovanja u našu biti u egzilu? Mi ne znamo kako

posebna vlastita vrata.

napravio pogrešno. Prema redu

osoba nije nikada u svom ţivotu

napraviti na ovom svijetu.

jetu, ta osoba mora umrijeti. A ja se

Zamislite da sam u svom ţivotu sve

čuda' znate li što to znači? Da ta

povezanost s B-gom. Pa što to znači

Svima su potrebna naša

promijeniti slijed stvari u svijetu?―

vam netko kaţe, 'Ja ne vjerujem u

ima nešto jedinstveno za

Prema prirodnom redu stvari u svi-

daru svijeta)…, moţeš li molim te

liko ste povezani s molitvom. Ako

moliti. Jer Sveti je Hram središnje mjesto molitve. Izrael je zemlja molitava, a u Svetom Hramu je središnje mjesto.

Kralj David je rekao ―v'ani tfilalti,“ (ja sam molitva). Pitanje je da li ste vi molitva…? Jeste li vi ispunjeni molitvom? Ako ste ispunjeni molitvama, to znači da ste iznad prirode.

Jer onda ja mogu ugledati osobu koja ja najniţe ljudsko biće i vjerovati da se taj čovjek moţe uzdići na najvišu razinu.

Reb Nahman kaţe da svatko zna

.

Dokle god ja nisam povezan s tim 'popravkom', i dalje mislim da neke stvari mogu napraviti, i da neke stvari ne mogu napraviti, da mogu otići samo toliko daleko.

Moliti znači da stojim licem u lice s B-gom i da mogu učiniti sve na ovom svijetu. Ja sam mamash (istinski) povezan. Priključen sam na ispravnu električnu mreţu. ■

da je Izrael središnje mjesto čuda, jer vaš nivo čuda ovisi o tome ko-

Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MIŠPATIM Paraša Mišpatim najavljuje šesti tjedan ovog perioda duhovnog rada i promjene - ŠoVaVIM, početnih slova naziva šest parašot koje opisuju Izlazak.

Ovotjedna paraša, vrhunac je priče o čovječanstvu – stiţe do točke potpunog očišćenja, te nastavlja s mnogo detalja pravnih pitanja, pitanja kako bi nam pokazala da ja B-g u detaljima.

Ova paraša je bitno drugačija od ostalih pet koje smo čitali u pret-

nastavila dalje s mjesta s kojeg je

raši Mišpatim je u njihovom pristu-

hodnim tjednima, jer nam ne priča

otišla sve dok mogne primiti B-ţju

pu. Umjesto tvrdnje da je potreba za

priču o Izlasku nego umjesto toga

dobrotu zbog svog svog djelovanja

zakonom društvena, tu je koncept

opisuje različite zakone koji čine

na duhovnom rastu. Prema Zoharu,

da duhovni univerzalni zakoni ima-

Biblijski Zakon, poput četiri glavna

zakoni opisani u paraši Mišpatim su

ju svrhu da nas poveţu sa Svjetlom

načela ţidovskog zakona naknade

kozmički zakoni. I kad se kaţe "oko

Stvoritelja. To znači da kad god na-

štete, Zakona o hebrejskom robu i

za oko", to znači da će nam se vratit

škodimo našem bliţnjem mi se od-

mnogih drugih. Zohar otkriva da je

sve što smo prouzročili da se dogo-

vajamo od obilja Stvoritelja. Prazni-

glavna svrha naše paraše da otkrije

di našem bliţnjem, osim ako ne

na koja će zauzeti mjesto Svjetlosti

tajne reinkarnacije i pravilnosti po

popravimo svoja pogrešna djela.

uvijek će se osjećati kao nesreća i

kojoj naš svemir djeluje - uzrok i posljedicu.

Zohar objašnjava pravila ropstva koja su navedena u ovoj paraši kao

Pitanje koje se automatski post-

ropstvo duše tjelesnim porivima.

avlja je koja je veza između reinkar-

Svako od četiri glavna načela he-

nacije, Mišpatim i judaizma ?!

brejskog

zakona

naknade

■

patnja što ćemo na kraju ponovno doţivjeli jer svemir ima svoje provjere i ravnoteţe, pravila uzroka i posljedice.

štete

Moţemo vidjeti da je ta svijest

naše

kroz generacije utjecala na nas sve

monoteizma je jedinstvo B-ga. Što

ličnosti za koje trebamo odabrati

više i više. U ovom razdoblju, mi

znači, Stvoritelj je jedan, beskonačan

hoćemo li se protiv njih boriti ili

smo sve više svjesni i osjetljivi na

i nikada se ne mijenja. Budući da je

ćemo postati njihovom ţrtvom.

našu odgovornost prema društvu i

Osnovni koncept Abrahamova

Njegova suština beskrajno dobro,

predstavlja

mračni

aspekt

Ţidovski je zakon, za razliku od

onda izvor sve patnje u ovom sve-

zakona koje danas u modernom

miru nije Stvoritelj nego odvajanja

društvu poznajemo, shvatio da ako

od Njega i Njegovog beskrajnog

je netko oštetio društvo na bilo koji

blaţenstva. Dakle, ako je netko um-

način to je učinio zbog toga što je

ro jadan, nesretan onda B-ţje nam-

neuravnoteţen, i uloga suda je bila

jere nisu ispunjene (dijeljenje bla-

pronaći aktivnosti koje će uravno-

ţenstva, ljubavi i zadovoljstva sa

teţiti tu uznemiranu dušu. To je

Njegovim stvorenjima), pa se zbog

suština naše paraše – ravnoteţa.

toga ta osoba mora vratiti kako bi

Strana 22

Veličina zakona navedenih u pa-

okolišu, ali je i dalje dug put koji moramo proći. Međutim, što ćemo više znati povezati se sa Stvoriteljevom svjetlošću i okruţiti se duhovnim okruţenjem koje će nas podsjetiti i traţiti od nas da podnesemo izvještaj za naše postupke, to će biti lakše ići pravim putem i ţivjeti ţivot koji je ispunjeniji i potpuniji. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Pinchas Winston:

Šabos: Dan za podučavanje neovisnosti Sjećaj se dana šabata da ga posvetiš. (Šemos 20,8) Sve ove godine koje pišem jedva da sam nešto napisao o šabosu. Bavio sam se bezbrojnim drugim temama, ali rijetko šabosom. Stoga je sada dobra prilika da progovorim o tako vaţnoj temi.

Zapravo, šabos se po prvi puta pojavljuje dvije paraše unatrag:

Rav Jehuda reče u ime Rava: “Da je Ţi-

hebrejska riječ za ―sumnju―), Ama-

dovski narod drţao prvi šabos, niti je-

lek je rezultat dovođenja u pitanje

dan narod, ni jezik ne bi mogao vladati

B-ţanske Providnosti, a ne kršenje

nad njima. Rečeno je, „I dogodi se na

šabosa.

sedmi dan, da neki od naroda izađoše da skupljaju‟” (Šemos 16,27), a iza toga slijedi redak, „Tada dođe Amalek‟.” (Šemos 17,8). (Šabos 118b).

Ovo je zanimljivo. Talmud govori kao da se napad Amaleka zbio zbog toga što su Ţidovi prekršili prvi

Pa im reče, “Ovo je što je B-g rekao,

šabos time što su izišli u polje kako

„Sutra je dan odmora, sveti šabos B-gu.

bi sakupili manu. Jedini je problem

Pecite što god ţelite ispeći, i kuhajte što

to što Raši ne tumači tako taj redak:

god poţelite skuhati, a sve ostalo ostavite da stoji do jutra.‟ ” (Šemos 16,23)

Amalek dođe, itd.: [B-g] je smjestio ovaj odlomak uz ovaj redak, [“Da li je

Ovo je vrlo široka tema. To je i

B-g među nama ili nije?”] ukazujući,

izuzetno vaţna micva. Šabos je od

“Ja sam uvijek među vama, i [ja sam]

tolike vaţnosti za ţivot prema Tori

uvijek pripravan za sve što vam je nuţ-

da medraš kaţe da pravilno obdr-

na, no vi pitate, „Da li je B-g među na-

ţavanje šabosa vrijedi jednako kao i

ma ili nije?‟ Doista, pas će doći i ugristi

drţanje čitave Tore (Šemos Raba

vas, a vi ćete povikati k Meni, i [tada]

25,12). On je jedna od onih kolek-

ćete znati gdje sam.” (Raši, Šemos 17,8)

tivnih micvos koje sjedinjuju sva pojedinačna

načela

sadrţana

u

ostalim micvos.

Prema Rašijevom tumačenju, napad Amaleka bio je rezultat Ţidovske sumnje u B-ţansku Providnost.

Neki su razlozi posve očiti. Privre-

Ostali su bez vode pa ih je zahvatila

đivanje sredstava za ţivot jedna je

panika, i zapitali su se da li je B-g

od najvećih briga koje čovjek ima u

uopće bio među njima. Kao što ime

ţivotu, posebno kada ima obitelj za

―Amalek‖ prema gematriji nagovje-

koju mora brinuti. Veliki je čin oda-

štava (―Amalek‖ je isto što i ―sufek,‖

Odgovor, naravno, glasi da su kršenje šabosa i dovođenje u pitanje B-ţanske Providnosti jedna te ista pogreška. Čovjek koji krši šabos čini to zbog toga što ima problema s Hašgoha pratis – B-ţanskom Providnošću. Do one mjere do koje ne vjeruje u B-ţansku Providnost, do te će mjere biti u stanju kršiti šabos.

■ što Poanta je malo uzvišenija nego

se čini na prvi pogled. Na jednoj razini ona se odnosi na čovjekov osjećaj za B-ţju svemoć i sveznanje. Onaj koji vjeruje da je B-g posvuda i da vidi sve bojao bi se prekršiti šabos, čak i ako mu je šabos teško drţati.

Na dubljoj razini to ima veze sa stvarnim

―osjećajem―

B-ţanske

Prisutnosti u ţivotu, osjećajem kao da B-g stvarno boravi u toj osobi.

Taj je osjećaj ono što čovjeku omogućava da postane ―jedno― sa šabosom do te mjere da kršenje šabosa bude jednako nanošenju štete samom sebi.

nosti kada se čovjek suzdrţi od pri-

To je poput molitve. Vidjet ćete da

vređivanja za ţivot zbog toga što je

se neki ljudi mole vrlo polako dok

B-g tako rekao. To je veliki izraz po-

se drugi mole vrlo brzo. Savjet:

vjerenja kada čovjek tako čini vje-

Čuvajte se minjana u kojima većina

rujući da će sve ispasti dobro makar

ljudi nosi tenisice za trčanje, a gabaj

ulaţe manje vremena u privređiva-

ima startni pištolj. Samo se šalim,

nje. Šabos, stoga, dokazuje nivo od-

mada iskreno rečeno, neki minjani

nosa kojeg čovjek ima s B-gom.

bi se bez problema mogli natjecati

Vrlo vaţan uvid u razumijevanje šabosa dolazi iz Talmuda, mada ga se rijetko koristi: Godina 12 23 Broj 18 Strana

na Olimpijadi.

Postoje različita mišljenja u vezi brzine kojom se čovjek treba moliti, Strana 23

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Pinchas Winston Šabos:

mada se svi slaţu da molitva zahtijeva najveću moguću mjeru usredotočenja i koncentracije. Ona se naziva ―sluţbom srca‖ upravo iz tog razloga.

Dan za podučavanje neovisnosti

vrijeme svijeta za molitvu. . .

najviše voli.

I druge sam čuo da kaţuto isto. To

Da se, međutim, ovdje malo zau-

su ljudi za koje je obaveza molitve

stavim, to je poput slušanja muzike

više

u

dok se pripremamo za proročku

B-ţjoj Prisutnosti. Njima nije potreb-

viziju, no bez da do nje dođe. Proro-

nalik

prilici

da

budu

Točka na kojoj se razilazimo je,

no da dođu Veliki blagdani pa da ih

ci su znali slušati muziku da se do-

koji je najbolji način da postignemo i

to potakne da posegnu za najboljim

vedu u stanje svijesti u kojem će

odrţimo takvu usredotočenost i

u svojoj duhovnosti. Sve što im je

primiti proročanstvo, no to je imalo

koncentraciju. Neki smatraju da je

potrebno je dobar minjan.

smisla samo ukoliko je rezultat toga

nuţno moliti se polako i povećavati koncentraciju, dok drugi smatraju da se pojam ―Ţidov lutalica, Ţidov koji luta‖ odnosi na um onoga koji se moli polagano. Osoba treba paziti da prilikom određivanja koje će mišljenje slijediti ne bude njegov ili njezin jecer hara—zli nagon—onaj koji će imati zadnju riječ u vezi s time.

Kada su jednog čovjeka upitali zašto toliko vremena provodi na svojoj Šmone esre, on im je dao inspirativan odgovor. Rekao je otprilike ovako:

Šehinu je umnogome lakše doţivjeti na šabos. Tefila traţi da čovjek bude na jednom mjestu i radi potpuno u svojoj unutrašnjosti. Neki se ljudi nešto malo kreću, čak i pomalo ―plešu‖, kako bi se povezali s doţiv-

bio da su primili proročanstvo. Isto tako, Oneg šabos, ili uţitak šabosa, ima smisla samo ukoliko nas dovodi u stanje uma s kojim ćemo svuda oko sebe osjetiti Šehinu. To je ono što uistinu znači ―drţati‖ šabos.

ljajem molitve. Međutim, to je u

Iz tog razloga se šabos povezuje s

najvećoj mjeri kontemplativan do-

manom. Prema tradiciji, B-ţji je čin

ţivljaj s kojim većina ljudi nema

posvećenja šabosa na kraju tjedna

puno iskustva.

Stvaranja bio to da Ţidovima mana

Šabos je uvelike iskustveni doţivljaj. On u isto vrijeme govori umu i srcu. Posljednje što sam čuo je da šabos ostaje alat broj jedan za dopi-

neće u pustinji padati na šabos, 2448 godina kasnije. Umjesto toga, Ţidovski je narod morao sakupiti i pripremiti svoju porciju za šabos u petak.

Prvo mi treba malo vremena da

ranje do ljudi, koji je u vrijednosti

postignem koncentraciju. Meni je

judaizma uvjerio više početnika od

Da bismo se toga prisjetili mi ko-

vaţno da u svoju tefilu budem emo-

bilo kojeg seminara koji je ikada

ristimo po dvije hale za svaku seuda,

tivno uključen isto koliko i intelek-

odrţan. Kada se šabosu pristupi is-

za svaki subotnji obrok, uspomenu

tualno. Ne uspijevam to uvijek po-

kreno, on govori tijelu i duši, ―hra-

na dvostruku porciju mane koja je

stići, no kada uspijem, ima malo to-

ni‖ svako od njih onime što ono

Ţidovima padala na erev šabos u vri-

ga u ţivotu što ima toliku milinu,

jeme Mošea Rabenu. Mi stavimo

barem meni. Nije to samo razlika

nešto pod halu i nešto nad halu da

između izgovaranja riječi i iskrenog

nas podsjeti da je to način na koji je

htijenja onoga što se govori. To je

padala mana, ugrađena između dva

razlika između samog htijenja tih ri-

sloja zaštite Nebeske rose.

ječi i toga da ih osjećam u svakom djeliću svog tijela. Kada se to dogodi tada doţivim nešto nevjerojatno.

Osjećaj kao da razgovaram s B-gom, ne s kilometarske udaljenosti, već kao da je On upravo ovdje samnom, okruţuje me, zadrţava se nadamnom. Odjednom kao da je vrijeme stalo i na raspolaganju imam sve

Strana 24

To je osnovno tumačenje. Dublje tumačenje je da rosa predstavlja dva nivoa sveobuhvatne Hašgoha pratis, B-ţanske Providnosti, koje je Ţidovski narod trebao uţivati, i imao bi je, da u to nisu posumnjali. Evo što je B-g rekao: ―Ja sam uvijek među vama, i [Ja

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Pinchas Winston Šabos:

Dan za podučavanje neovisnosti tan, kao što je to bilo toliko puta u povijesti. Ţidovski tjedan je savršena ravnoteţa šest radnih dana i jednog dana odmora. Mi imamo, nazovimo to tako, šest dana neovisnosti da se koristimo svojim bogomdanim sposobnostima i okolnostima koje je B-g stvorio da bismo uspješno privredili za svagdašnji kruh. Međutim, sedmog dana mi ―se izgovorimo‖ potpuno se prepuštajući B-ţjoj volji i suzdrţavajući se da se sluţimo svojom silom i snagom svoje ruke kako bismo se pobrinuli za sebe.

sam] uvijek pripravan za sve što

stupna na način koji ne bi kršio

vam je nuţno, ali vi pitate, ―Je li B-g

šabos.

među nama ili nije?‖

tjednu nastojimo i stvaramo svijet u

Ali nije. To nije bilo samo zbog

Mana se, naravno, povezuje s par-

jednostavnog drţanja i poštivanja

nasom, privređivanjem za ţivot.

šabosa. Bilo je to i zbog poruke šabo-

Zbog toga je se i naziva ―novac,‖ -

sa, koja ostaje vaţeća čak i u ovako

(na engl: money, čita se mani) što na

poodmaklom stadiju povijesti:

hebrejskom znači ―moja mana.‖ Samo se šalim. No zaista je zanimljivo iz perspektive B-ţanske Providnosti. Problem broj jedan koji se zna ispriječiti na putu obdrţavanja

Drugim riječima, mi šest dana u

―Ja sam uvijek među vama, i [Ja sam] uvijek pripravan za sve što vam je nuţno.‖

koji moţemo pozvati B-ga. Sedmoga dana mi B-gu dopuštamo da bude ―domaćin‖ što On uistinu i jest, tako da mi moţemo biti ―gosti‖ što zapravo i jesmo. Na šabos mi si dopuštamo da uđemo u svijet Šehine tako da moţemo očuvati i osna-ţiti svoj odnos s B-gom.

Kada to učinimo, mi se nikada ne moramo pitati odakle će doći naša

Istina je da svatko od nas

slijedeća čaša vode. Mi se nikada ne

Jednako tako, pitanje broj jedan koje

ima nešto jedinstveno za

moramo pitati, ―Je li B-g s nama ili

se zna uplesti u naš odnos s B-gom

napraviti na ovom svijetu.

nije?‖ I svakako se ne moramo bri-

šabosa je privređivanje za ţivot.

je pitanje sredstava za ţivot, kao što Tora kaţe:

Svima su potrebna naša posebna vlastita vrata.

nuti o tome da će nas podčiniti bilo koji drugi narod na svijetu. ■

Pazite da ne zaboravite B-ga, svog Bga . . . pa kaţete sebi, “Moja snaga i sila ruke moje prikupile su mi ovo bogatstvo.”(Devarim 8,1.18.)

Neovisnost je fantastična stvar kada sluţi kako bi olakšala dovršenje svrhe stvaranja. Ona ima smisla

To je bio test mane. Ţidovskom je

onda kada dopušta ljudima da po-

narodu bilo rečeno da na šabos ne

stanu bolje sredstvo za otkrivenje

ide traţiti manu, što djeluje kao da

B-ţanske Providnosti, svrhe ţivota i

je to čisto pitanje ne kršenja šabosa.

temelja nagrade u Svijetu koji će

Međutim, da je B-g to ţelio On je

doći. Ona je potpuno destruktivna

mogao načiniti da mana bude do-

kada njen ishod bude sasvim supro-

Godina 12 25 Broj 18 Strana

Strana 25

Biseri hasidske mudrosti Deset zapovijedi

K ada je reb Šmelke Horovic došao u Nikolsburg, vođe zajednice ga obavijestiše

da ondje imaju poseban običaj: od svakog novog rebea se očekuje da doda novo pravilo ili običaj u ljetopisu zajednice. Reb Šmelke ih je saslušao, nasmiješio se, ali nije ništa odgovorio.

Kako je vrijeme prolazilo, a on još nije ništa dodao u knjigu pravila, uglednici zajednice su ga sve češće podsjećali na običaj.

Reb Šmelke je nastavio odugovlačiti i smišljati razne vrste izgovora. Konačno je njegov tajnik preuzeo stvar u svoje ruke i stavio otvorenu knjigu na njegov stol. Pored knjige je uredno sloţio pribor za pisanje. Reb Šmelke nije imao kuda, uzeo je olovku i jednostavno napisao Deset zapovijedi.

Kad je završio s pisanjem, samo je kratko dodao: "Premda ih dobro znamo, one su uvijek nove za nas." ■

IIdeja B-ţanskog jedinstva je mnogo više od kon-

cepta o postojanju samo jednog B-ga; ona, isto tako, isključuje bilo kakvo postojanje mimo Njega. Sve što mi moţemo znati, vidjeti, ili osjećati proistječe iz tog jedinstva.

Zato što B-g ţeli naše sjedinjenje, a ne samo našu podloţnost, On nas je osposobio za postizanje istinskog jedinstva s našim izvorom. I dozvolio nam je da razmišljamo o toj strašnoj dinamici. Da, mi ţivimo u konačnom svijetu, koji po definiciji i svojoj prirodi unaprijed isključuje kontakt s bilo čime što je uistinu beskonačno i transcendentalno. Ali u procesu stvaranja, B-g nas je proţeo sviješću koja nam dozvoljava da prodremo kroz vanjske, nepovezane slojeve našeg fizičkog svijeta, "spremnika," i zavirimo u čistu bit B-ţjeg objedinjavajućeg svjetla u nama. Kako je B-g odlučio objaviti to svjetlo?

I stina je jedna; bezbroj je laţi.

R. Nahman iz Breslova ■

Razmislite o odnosu učitelja i njegovog učenika.

Učitelj zna da učenik i on nisu na istom nivou. Ako počne objašnjavati u skladu sa svojim razumijevanjem, učenik će se samo zbuniti. U namjeri da mu pribliţi novu ideju, on je saţima, koristi se metaforama i parabolama, kako bi je pribliţio učeniku.

R. Simon Jacobson ■ Strana 26

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 10b — Nežidovsko vino Zabranjeno je piti vino (proizvedeno od groţđa; vidi 123,8) koje je dodirnuo neţidov, a ponekad je zabranjeno čak i steći korist od takvog vina jer se moţda koristilo za ţrtvu ljevanicu idolu (123,1-2; vidi pogl. 11). Zabrana stjecanja koristi primjenjuje se prije svega onda kada je neţidov idolopoklonik (124,24; 132,1.2.; 134,2); u vezi drugih skupina ljudi vidjeti 124,1-9. Te se zabrane primjenjuju na mješavine koje imaju okus vina ili iz kojih se vino moţe ekstrahirati, na destilirana alkoholna pića proizvedene od vina (123,24) i na vodu u kojoj su isprane groţđice ili vinski talog, ali se ne primijenjuje na vino koje je prokuhano ili se zgusnulo ili se sasvim pretvorilo u ocat ili je pomiješano s drugim supstancama tako da više nema okusa po vinu (123,316). Primjenjuju se od trenutka kada se vino počne izdvajati iz groţđa (123,17-21). Dolaţenje u doticaj mora biti namjerno (vidi 124,10.24.27.; 125,1.4.7.11.) i posljedica izravnog djelovanja (vidi 124,17-18; 125,1-4) i mora uključivati izravan kontakt s vinom ili mućkanje vina na način koji se moţe upotrijebiti za ţrtvu ljevanicu idolu (124,25; 126,4). Pogledajte primjere u 123,22, 124,11-27 i 125,1-11; opća se načela o ovoj temi ne mogu formulirati (124,19).

Ako je zabranjeno stjecanje koristi od vina i bude mu dodana neka količina dopuštenog vina, svo dopušteno vino (ako je dotok neprekidan: čak i onaj dio koji još nije uliven; vidi 126,1-3.5. i 134,2) postaje zabranjeno, ali ako je dopuštenom vinu dodavano malo po malo, mješavina je dopuštena sve dok zabraGodina 12 27 Broj 18 Strana

njeno vino čini manje od 1/60 ukupne količine (134,1). U svakom slučaju, ako nije sigurno da je vino korišteno za ţrtvu ljevanicu, zabranjeno je ostvarivati korist samo od zabranjenog dijela mješavine (134,2).

Ako je vino zabranjeno samo za piće, ali je dopušteno ostvarivati korist od njega, dopuštena je mješavina vina s drugim vinom ako zabranjeno vino čini manje od 1/60 ukupne količine vina (134,2). Ako se zabranjeno vino pomiješa s dopuštenom tekućinom koja nije vino, smjesa je dopuštena ako se vino ne moţe okusiti ili mješavini daje loš okus (134,3.6-7.13.; vidi 126,6-7).

Ako je ta tekućina voda, uzimamo da se vino ne moţe osjetiti ako ono čini manje od 1/7 smjese (134,5; 137,1.3.); stoga, ako se zabranjeno vino pomiješa s vinom u koje je pomiješano šest puta više vode (bilo prije ili poslije), mješavina je dopuštena (134,4). Ako se veliki spremnik vina od kojega je zabranjeno ostvarivati koristi pomiješa s drugim spremnicima, zabranjeno je ostvarivati korist od vrijednosti tog spremnika, ali ako su spremnici mali ili ako se jedan od njih izgubio svi su (preostali) spremnici dopušteni (134,2).

tilo, mogu se koristiti u dopuštene svrhe nakon što budu isprane tri puta (135,1-3.11.). Zemljane posuda, ili posude obloţene smolom, ili posude u kojima je zabranjeno vino pohranjeno duţe vrijeme (izuzev staklenih posuda), moraju se u tri odvojena dana napuniti na 24 sata tako da se voda prelijeva iz njih, ili vrlo slanom vodom na 24 sata, ili kipućom vodom, ili se smola mora sastrugati s njih, ili se njihova■površina mora ostrugati ili se (ako se radi o keramici) moraju zagrijati do usijanja; inače se mogu koristiti nakon godinu dana (135,1.4.7-10.1216.). Posude od alumena koje su bile korištene za zabranjeno vino nikada se ne smije upotrebljavati (135,5.6.).

O čišćenju preše i drugih pomagala nakon što su korišteni za zabranjeno vino vidi 137,2. Ako je dopušteno vino stavljeno u takvu posudu prije čišćenja (vidi 137,5), zabranjeno ga je piti, ali je dopušteno od njega steći korist, ali ako se zabranjeno vino nije čuvalo u toj posudi duţe vrijeme, dopušteno vino ostaje dopušteno osim ako ne ostane u njemu 24 sata (137,1), a dopušteno ju je koristiti za druge tekućine ili za usoljavanje nakon što je se ispere (137,4).

Ako zabranjeno vino dođe u dodir s hranom (čak i groţđem), ali se ne apsorbira u nju, hrana se moţe isprati i tada je dopuštena. Ako se apsorbira u nju, hrana je zabranjena, osim ako se vino ne moţe osjetiti ili hrani daje loš okus (134,8-12).

Čak i kada je zabranjeno stjecanje koristi od vina jer ga je dotaknuo neţidov, dopušteno je naplatiti njegovu vrijednost od tog neţidova; vidi 132,1. Kada Ţidov proda vino neţidovu čiji će dodir zabraniti ostvarivanje koristi od tog vina, prodaja mora biti zaključena prije nego što neţidov dotakne vino; vidi 132, 2. U vezi drugih transakcija koje uključuju vino od kojeg je zabranjeno stjecati korist vidi 132,3-7 i 133,1-7. ■

Posude od koţe, drva, stakla ili kamena koje nisu premazane smolom i u kojima zabranjeno vino nije pohranjeno na duţi vremenski period, čak i ako ga se u njima često koris-

Strana 27

Alan Morinis

Program musara jim rukama?

Kada razvijemo sposobnost da podesimo sebe na frekvenciju duše Djelo ruku B-žjih

ljudi u našim ţivotima, mi im priznajemo čast na koju polaţu pravo.

jednostavno gledati ono pozitivno u drugim ljudima. No, budite ustrajni, jer će se prakticiranjem časti, malo po malo, vaša način gledanja promijeniti. Mi moţemo sami sebe uvjeţbati da na druge ljude gledamo kao

Drugi pristup kojim moţemo pot-

Da, oni imaju mane. Sv ih imamo.

kopati sklonost da se prepustimo

Ali oni su nešamas također, i to što

neopravdanom i destruktivnom

njihovo ponašanje nije savršeno ne

osuđivanju je da prakticiramo oso-

oduzima od duhovne čistote koja je

Za zadaću, da vam pomogne razviti

binu kavoda, što znači „časti―. Rabini

svima nama prirođena.

ovakav način gledanja, nudim vam

na mnogo načina naglašavaju da

Grafikon ove osobine izgleda

nam kavod ha'brijot – čast osobe – treba biti izuzetno vaţna. Kakvo do-

ovako:

na du-še, predivne i sjajne, bez obzira kako su zapakirane.

razmatranje. Učitelji musara shvatili su vrijednost mentalnih vjeţbi po-

bro uopće moţe doći ako gledamo

■

drugu osobu i vidimo jedino manjput vizualizacije, u kojoj je um is-

kavo, nepotpuno, zemaljsko stvore-

punjen ţivim slikama, i razmatranja

nje? Koliko je korisnije, pa čak i is-

(kontemplacije), koje zahtijeva da se

tinitije – mada je to ponekad teško –

Radionica – Praktični dio

vidjeti dušu koja zrači?

Dok istraţujemo osobinu časti, na-

Svako ljudsko biće ima pravo na

ilazimo na ključnu izjavu judaizma

čast, poštovanje i ugled, ne zbog

kako ju je podučavao Rabi Akiva:

veličine onoga što je ostvarilo, niti

V'ahavta l're'eha kamoha – „Ljubi

zbog toga koliko se dobro ponaša,

bliţnjega svoga kao sebe samog.―

već zato što je dom duše koja je po

Ljudi često misle da je ljubav neho-

svojoj prirodi sveta. Nitko nije stvo-

tična rekacija u koju jednostavno

rio svoju vlastitu dušu; svakome je

upadamo. Da li je uopće moguće ra-

darovana plemenita suština. Ovo je

zviti ljubav? Odgovor je da, moguće

učenje rabina Chaima iz Voloţina (u

je, i način na koji se to radi je njego-

„Ruah Hajim― na Pirke Avot), pre-

vanjem časti. Čast je moguće prak-

teče pokreta musara, koji objašnjava

ticirati, a plod toga biti će ljubav.

da čovjek treba poštivati sve ljude

Prakticiranje časti znači usvajanje

postavljen temelj za novi način gle-

pozitivnog načina procjenjivanja

danja na stvari.

jednostavno stoga što su oni djelo ruku B-ţjih.

Potrebna nam je tradicija da obrati našu paţnju na ovu istinsku stvarnost, jer ona nije jasno očita našim očima, koje se tako lako usredotoče na mane. Koliko ljepote propuštamo na ovome svijetu! Zamislite da vam je netko poslao Picassovu ili Chagallovu sliku, a vi jedino zamjećujete prljavi, poderani paket u svoStrana 28

drugih. Često puta to nije baš lako, jer većini od nas nije prirodno, niti

um prepusti nekoj snaţnoj ideji ili misli. U oba slučaja – vizualizacije i razmatranja – ideja je da toliko potpuno usmjerimo um na jednu stvar da svaka druga misao bude isključena. Cilj nije stvoriti novu ideju ili riješiti problem, već stvoriti vrlo snaţno unutarnje iskustvo jednog određenog tipa. Utisci koje takav doţivljaj stvara „ostavljaju traga na duši.― Svakim ponavljanjem kontemplacije ili vizualizacije, ostavlja se sve više tragova, sve dok ne bude

Osnova za kontemplaciju je učenje Ramaka, rabina Mošea Cordovera, iz njegove knjige kabalističkog musara Tomer Devorah (Deborino palmino stablo), u kojem on raspravlja o B-ţjem suosjećajnom ponašanju prema Ţidovskom narodu, čak i onda kada oni to ne zasluţuju. Uzimajući to kao uzor za svoje vlastito ponašanje, on kaţe: Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Stoga, također, i čovjek treba pobolj-

na da nije još niti sagriješila. Moţete

šati svoje ponašanje prema dru-

li pronaći tu bebu u drugoj osobi, taj

gima. Jer čak i da ne moţe naći raz-

čisti i nevini korijen? Moţete li pre-

loga za iskazivanje ljubavi i suo-

tvoriti ovo lice koje danas gledate u

sjećanja..., on bi trebao reći, „Sigur-

lice bebe?

no je bilo vremena kada oni još nisu

Razmišljajte o tom dječjem licu ne-

griješili, i u ta vremena ili u davne

koliko minuta, sve dok ne osjetite

dane, oni su bili dostojni toga.― Nji-

da je utisak u vama vrlo snaţan. To

ma u prilog, on bi se trebao prisjetiti

je sve što trebate učiniti. Ta će slika

ljubavi „... onih tek odviknutih od

ostaviti traga na vašoj duši, i to će

mlijeka, koji su odbijeni od prsiju?―-

obaviti svoj zadatak koji će rezulti-

(Izaija 28,9). Na taj način, on neće

rati preobrazbom.

smatrati niti jednu osobu nedostoj-

neprijateljem. Vjerojatnije je, među-

nom ljubaznosti, molitava ili suo-

tim, da ljudi koje smo skloni najoš-

Rezultat koji moţete očekivati od

sjećanja. (s originala preveo rabin

trije suditi su oni koji su nam najbli-

prakticiranja toga je da će se nega-

Moshe Miller)

ţi, poput naše vlastite djece ili bra-

tivnost koju ste osjećali prema toj

čnog druga.

osobi početi uravnoteţavati – a

Ovaj značajan psihološki uvid koji se nalazi u ovom tekstu iz 16. sto-

Jednom kada ste izabrali takvu oso-

ljeća priziva u sjećanje redak iz

bu, zatvorite oči i vizualizirajte nje-

Izaije da bi nam pokazao kako da

govo ili njezino lice. Kako to lice po-

razvijamo razumijevanje i suosje-

čne poprimati oblik u očima vašeg

ćanje prema drugome: Uzmite u

uma, neka ta slika postane dovoljno

obzir događaje koji su ih formirali.

jaka da bude jedino što se projicira

Kada se susretnete s nekime za koga

na vašem unutarnjem ekranu. Pro-

mislite da se ponaša ruţno, razmiš-

vedite nekoliko minuta čineći sliku

ljajte o njemu kao o malom djetetu

ţivopisnijom i dovodeći svoj um u

kojem je bilo uskraćena skrb i po-

snaţniju koncentraciju.

moć.

moţda čak i biti potisnuta – osjećajem kavoda, časti, jer sada vi kod nje prepoznajete onaj dio koji je uistinu čist, kad biste ga samo vidjeli. Stoga je vaš postupak za taj period odvojiti svakoga dana malo vremena da biste prakticirali ovu kontemplaciju. Moţete se usredotočiti svakoga dana na istu osobu, ili se moţete svakoga dana usredotočiti na drugu osobu. Što češće i in-

Nakon toga, pošto ste izoštrili sna-

tenzivnije radite ovu kontemplaciju,

Kontemplacija koju moţemo izvući

ţnu sliku te osobe, dovedite u svoj

te ćete sakupiti više tragova, i taj će

iz Ramakovog učenja je da prepoz-

um ovu misao: „On je jednom bio

se utjecaj osjetiti na vašem najdub-

nate i onda zadrţite u svom umu

beba,― ili „Ona je jednom bila beba.―

ljem nivou. Provjerite sami.

nevinost i čistoću koja svakako po-

Svakako da je postojalo doba kada

stoji u svakoj osobi koju susretnete.

je ta osoba bila toliko mlada i nevi-

Imajte svoj Dnevnik svođenja računa s dušom u kojega biljeţite rezultate

Prvi je korak da se prisjetite nekoga

ove vjeţbe, kao i svoja osobna is-

koga ste skloni negativno procje-

kustva prosuđivanja i časti dok se

njivati. Moţda će vam biti teško

susrećete s drugim ljudima.

pronaći takvu osobu, ili će vam biti teško izabrati između mnogo njih, no jednostavno izaberite jednu osobu koja kod vas pokreće negativno prouđivanje. To moţe biti netko tko vas stvarno iritira na vašem radnom mjestu, ili čak netko koga smatrate

Godina 12 29 Broj 18 Strana

Nadopunite ovo prakticiranje svojim jutarnjom izjavom. Kao što smo spomenuli u prijašnjoj lekciji, popularna fraza musara je , „Svatko je sveta duša.― Ili izaberite drugu frazu koja smatrate prikladnom i nadahnjujućom. ■ Strana 29

KAKO U 'OBEĆANOJ ZEMLJI' ŢIe VE ŢIDOVI PORIJEKLOM IZ HRVATSKE I BIVŠE ać m o d Iz JUGOSLAVIJE Posebno osjetljivi na revizionizam... a isk t g

VELIKA REPORTAŽA IZ IZRAELA:

Jutarnji list, 27.1.2019.

Dan holokausta, 27. siječnja, svake godine kod spomenika Mojsiju na zagrebačkom Mirogoju okupi nevelik broj čuvara sjećanja na najveće stradanje u Drugom svjetskom ratu, koje s paţnjom prate njihovi potomci u Izraelu, posebno osjetljivi na revizionizam i negacije zločina.

U holokaustu, koji je po razmjerima zločina postao sinonim crne strane čovječanstva, stopa ubijanja dosezala je zapanjujuće razmjere. Tijekom samo sto dana operacije Reinhard u Poljskoj, smaknuto je od više od četvrtine Ţidova ubijenih u svih šest godina Drugog svjetskog rata. Za to su vrijeme nacisti ubili 1,47 milijuna Ţidova, što je zločin koji se ne pamti, a primjerice deset puta nadmašuje stopu genocida u Ruandi, objavio je nedavno časopis Science Advances.

Od Mirogoja do Jeruzalema Jednostavan obred obiljeţavanja Dana holokausta, koji se sastoji u čitanju simboličnog broja imena stradalih Ţidova u NDH, molitve i polaganju vijenaca, zadnjih godina prate kritike manjina zbog revizionizma i negacionizma genocida u Hrvatskoj. Predstavnici ţidovske, srpske i romske zajednice zbog toga treću godinu zaredom ne sudjeluju na središnjoj drţavnoj komemoraciji, 22. travnja, koja se odrţava povodom proboja iz ustaškog logora Jasenovac.

Zato je ţidovska zajednica pozdravila molitveni skup odrţan u četvrtak ispred zagrebačke katedrale, osobito 60 metara visok banner s Izaijinim biblijskim napisom koji naglašava da imena stradalnika nikada neće biti zaboravljena. Smatraju da je to povijesni korak kojim će se marginalizirati natraţnjačke politike.

Strana 30

Komemoracija na Mirogoju trebala bi trajati više dana da se umjesto simboličnog broja pročitaju imena svih hrvatskih Ţidova nestalih u holokaustu.

Prema podacima kojima raspolaţe Svjetsko središte sjećanja na holokaust, Yad Vashem u Jeruzalemu, od ukupno 37 tisuća Ţidova koji su do rata ţivjeli u na području NDH, 30 tisuća ih je ubijeno.

MeĎu njima su oba roditelja Lili Gamboš, zagrebačke djevojčice iz Radišine ulice koja je svoje rane tinejdţerske godine provela u logorima. Iz Zagreba je odvedena na Pag, zatim po padu Italije u Riţarnu San Sabba pokraj Trsta, a potom u logore Birkenau i Auschwitz.

Kad ih je nadţivjela, imala je tek 16 godina!

Zagrebačka tinejdžerica iz logora u Izrael Nakon povratka iz logora, Lili nije našla ni dom, jer im je sva imovina oduzeta. Zajedno s još 7.700 do 8.000 Ţidova iz Jugoslavije, odselila je u Izrael. Iz raznih dijelova svijeta tada je u Palestinu pristiglo 670 tisuća Ţidova. Ondje su se naselili i uskoro postali većina.

Stravično iskustvo holokausta, brojna neriješena pitanja u njihovim zemljama nakon Drugog svjetskog rata te jačanje cionističkog pokreta u mnogim Ţidovima diljem svijeta učvrstilo je odlučnost da se "vrate" u "zemlju svojih otaca".

Lili, s kojom smo se sreli u Jeruzalemu, ţivi u Izraelu otprilike koliko traje i moderna ţidovska drţava. Njezina domovina je unatoč čestim ratovima izrasla u jednu od najrazvijenijih drţava u svijetu. Prostorno upola manji od Hrvatske, pri čemu su dvije trećine teritorija ondje pustinja te s dvostruko više stanovnika, Izrael je prema podacima MMF-a dosegao godišnji BDP od 35 tisuća dolara po glavi stanovni-

ka. Po tome zauzima 23. mjesto u svijetu. Po proizvodnji i upotrebi elektroničkih naprava u samom je svjetskom vrhu.

Susret s Izraelom u sasvim konkretnom smislu počinje već na zagrebačkom aerodromu, gdje putnici prolaze kontrolu izraelske policije - i prije i poslije prijave za let. Kontrola je temeljita i relativno diskretna.

Ostavlja dojam da joj je najvaţnije otkloniti i najmanju sigurnosnu prijetnju.

To je bila prilično vjerna najava doţivljaja organizacije javnog ţivota u Izraelu. Vojska ili policija su gotovo u svakoj slici grada. Po ulicama patroliraju policijski i vojni parovi s puškama, ruksacima i kacigama, a na vaţnijim punktovima su utvrde s tri do pet vojnika. Iako je tih dana bio sukob u Gazi s više mrtvih, u Jeruzalemu se ništa nije osjetilo. .....

NDH mrzila više Srbe od Židova ...Prema Enciklopediji Judaica, pred Drugi svjetski rat u Jugoslaviji je ţivjelo najmanje 71 tisuća Ţidova organiziranih u 121 ţidovskoj zajednici. Drugi izvore spominju više od 80 tisuća. Općenito su pripadali srednjim slojevima. Pojavom NDH Ţidovima su oduzeta prava i imovina te su poslani u logore Danica, Jasenovac, Stara Gradiška, Loborgrad, Đakovo, Jadovno, Kupari, Pag, Kraljevica i druge....

Praktični i pragmatični Židovi Mnogi „jugoslavenski“ Ţidovi su uspješni biznismeni i cijenjeni su u izraelskom društvu. Rado ističu svoje porijeklo i mnogi od njih imaju dvojno drţavljanstvo, Izraela i bivših jugoslavenskih republika. Odrţavaju tijesne veze sa ţidovskim zajednicama u Hrvatskoj i drugim drţavama te suraĎuju i na eko-

nomskom i kulturnom planu, kaţe Miri Derma i dodaje: "Pratimo što se zbiva i osuĎujemo revizionizam historije u Hrvatskoj, Srbiji i drugdje i to prezentiramo na našem biltenu 'Most'".

Nerezidentni rabin za Bosnu i Hercegovinu u Jeruzalemu Eliezer Papo kaţe da su današnji Ţidovi praktični i pragmatični. Kad se to primijeni na odnose prema Hrvatskoj, to znači da oni podrţavaju Ţidovsku zajednicu u Hrvatskoj u odvojenom obiljeţavanju stradavanja u Jasenovcu. Oni ne prihvaćaju da se dovodi u pitanje funkcija Jasenovca i imaju snaţnu averziju prema rehabilitaciji NDH. MeĎutim, većina ih nije politička aktivna i ostavlja da se time bavi Centar Simon Wiesenthal, kaţe Papo.

On smatra da meĎu Ţidovima ne postoji antihrvatska retorika u smislu napuhivanja zločina, ali se, kao praktični i pragmatični, pitaju: zašto bi Hrvatska, koja je izišla iz Drugog svjetskog rata na strani pobjednika (a ne kao npr. MaĎarska koja je bila gubitnik) i koja je ušla u Europsku uniju, sad sebe stavljala na gubitničku stranu u već davno završenom ratu?

Dok smo sjedili u njegovu stanu u Jeruzalemu, za okruglim niskom stolom u središtu postavljenim filigranski obraĎenim limom, Papo nastavlja kako je Jugoslavija bila ugodna za Ţidove jer je jugoslavenski identitet nadnacionalni i nadvjerski te "ni za jotu nije narušavao ţidovski identitet".

Zbog pijeteta prema NOB-u koji je Ţidove spasio i zbog činjenica da su Ţidovi bili stvarno ravnopravni u Jugoslaviji, oni koji su ovdje doselili i dalje Jugoslaviju smatraju svojom emocionalnom domovinom i većina ih se protivila podjeli našeg Udruţenja na "republička", zaključio je rabin Papo...■ Divrej Tora

ma

će

o zd

Evropska prestonica popločana jevrejskim nadgrobnim spomenicima

a isk t g

DAN SJEĆANJA

I

BBC/B92, 28.1.2019.

Svake godine milioni posetilaca koračaju kaldrmom Starog grada u Pragu. Malo njih zna šta leži ispod pločnika.

Svake godine milion posetilaca prošeta kaldrmisanim ulicama praškog Starog grada - najverovatnije nesvesno da su mnogi od tih kamenova ispod njihovih nogu poharani sa zemlje koja bi trebalo da je sveto mesto. BBC-jev Rob Kameron tek je nedavno otkrio njihovu tajnu.

Stajali smo, blokirajući pešački saobraćaj, na jednoj od najprometnijih ulica u češkom glavnom gradu. Neprekidna bujica ljudi očešavala se o nas negodujući dok je stiskala kese iz boţićne kupovine i suvenire a mi zurili u zemlju.

U daljini, pri kraju trga Venceslas, mase su se okupljale oko uličnih performera i kioska na kojima su se prodavale kobasice i pivo.

"Tu", rekao je Leo Pavlat, bradati direktor praškog Jevrejskog muzeja nalik sovi, dok je upirao prstom u tanku traku tamnih kocki kaldrme ispred naših stopala. "Tu! Vidite? Sve do tamo." Digao je pogled, dok su mu oči pratile traku koja se protezala čitavom duţinom kratke pešačke ulice.

Zavukli smo ruke u plastične kese i izvukli dve kocke kaldrme. Bile su skoro identične onima utisnutim u zemlju ispod nas. Ali ove ste mogli da prevrnete u ruci, otkrivši tako jednu glatku stranicu poliranog granita koja bi inače bila skrivena licem nadole.

Na jednoj su se nalazili delovi datuma, 1895. Na drugoj su se nalazila tri slova hebrejske azbuke - he, vav, bet, dok je Godina 12 31 Broj 18 Strana

zlatna boja koja je uokvirivala ugravirani natpis svetlucala na zimskom suncu. "Šta to znači?", pitao sam. "Je li to deo imena?"

Leo se namrštio. "Nemam pojma. Nema ga dovoljno da bismo znali. Verovatno je deo eulogije."

Leo Pavlat je ovo kamenje imao u svom posedu više od 30 godina, još otkako ih je ubacio u dţepove jednog prolećnog jutra krajem osamdesetih.

"To mora da je bilo neposredno pre nego što nam je došao Gorbačov, zato što se jasno sećam da su ovde renovirali kaldrmu specijalno za njegovu posetu", rekao je on.

Kasnije sam pogledao na internetu i otkrio da je sovjetski lider prvi put posetio Prag u aprilu 1987. godine, a poseta je zaista podrazumevala jednočasovnu šetnju po delu trga Venceslas.

Ali vratimo se Leu i njegovim kockama za kaldrmu. Tog prolećnog jutra pre nešto više od 30 godina on je išao da radi u dečjoj izdavačkoj kući Albatros, nedaleko od mesta na kom smo sada stajali. Prošao je pored prizora koji je i danas uobičajen u Pragu - hrpe novih oblutaka koji čekaju da ih postave radnici u kombinezonima i štitnicima za kolena.

Nešto u vezi s njima mu je privuklo paţnju i on se sagnuo da ih malo bolje osmotri. Bili su to parčići jevrejskih nadgrobnih ploča koje su bile isečene u savršene granitne kocke. Sudeći po datumima, bile su uzete sa groblja iz 19. veka. Šokiran, Leo je strpao nekoliko u dţep i uţurbano se udaljio.

"Nije bilo lako biti Jevrejin tada", rekao mi je on. "Bio sam aktivan član zajednice, mada ne u zvaničnim krugovima.

I nisam bio član Komunističke partije." Čak i sama poseta zvanično odobrenoj nedeljnoj sluţbi u jednoj od nekoliko aktivnih sinagoga bila je dovoljna da dovede do informativnog razgovora sa tajnom policijom, rekao je on.

"Nije bilo publikacija, nije bilo obrazovanja. Mislim da je reţim samo ţeleo da jevrejska zajednica polagano izumre."

Jevrejska populacija iz Čehoslovačke od nekih 350.000 ljudi pred Drugi svetski rat spala je 1946. godine na oko 50.000 njih - uključujući nekolicinu koji su uspeli da se vrate iz koncentracionog logora.

Tokom decenija komunističke vladavine usledili su zvanični antisemitizam i dobrovoljna emigracija. Krajem osamdesetih, populacija je brojala jedva 8.000 ljudi.

I širom zemlje, na obodima sela i gradova, nalazilo se nekih 600 jevrejskih groblja, zapušteno i zaboravljeno.

Komunistička vlast - a čini se i zvaničnici u okviru jevrejske zajednice - doţiveli su ih kao stovarište vrednog graĎevinskog materijala koji bi inače samo propao.

Leo Pavlat nije mogao da se seti odakle su potekli njegovi kamenovi, ali me je uputio na članak koji je napisao pre nekoliko godina. Njegove kocke kaldrme, čini se, bile su isečene iz nadgrobnih ploča uzetih sa jevrejskog groblja podignutog 1864. godine u gradu

Udlice u Severnoj Bohemiji.

Jevrejska zajednica je tu postojala od 17. veka, sa sinagogom, ješivom (verskom školom) i dva groblja. Do tridesetih godina prošlog veka, jevrejska populacija u Udlicama spala je na svega 13 ljudi. Do osamdesetih godina, kad je njeno groblje bilo poharano, populacija je iznosila - pretpostavlja se - nula.

Posle nekoliko minuta šetnje, stigli smo do kraja granitne trake, na samom kraju Trga Venceslas. Turisti i meštani su se tiskali kraj nas.

Pitao sam Lea šta on ţeli grad da uradi po ovom pitanju.

"Nije prosto. Nadgrobne ploče više nikad neće moći ponovo da se sastave, a polaganje nove kaldrme koštalo bi milione", rekao je on.

"Ne mislim da su komunisti to uradili namerno, da bi uvredili nas Jevreje. Ali je bilo neuviĎavno od njih."

On bi voleo da grad tu postavi malu memorijalnu ploču. Ploču koja bi podsećala ljude, rekao je on, na nekada ţivahan ţivot Jevreja ovde. I na varvarstvo komunističkog reţima. ■ Strana 31

će

ma

o zd

Gotovo 20 godina trebalo mu je da pročita majčino pismo iz Aušvica

a isk t g

DAN SJEĆANJA

I

B92, 29.1.2019.

Frenk Grunval (87) je preživeo Holokaust dok su njegovi roditelji Vilma i Kurt i brat Džon završili u Aušvicu, decembra 1943. godine.

Izrael Frenk je imao samo 12 godina kada su nacisti uhapsili njegovog brata Dţona (16).

Njihova majka je znala da ga vode u gasnu komoru i nije ţelela da dozvoli da ga odvedu samog, pa je odlučila da poĎe s njim.

Samo nekoliko trenutaka pred smrt napisala je pismo svojoj porodici i dala ga čuvaru u nadi da će ga on proslediti na pravu adresu. Na sreću, on je to i učinio.

Mnogo godina nakon smrti roditelja Frenk je odlučio da pročita majčino pismo, koje je poklonio Muzeju Holokausta u SAD. "Moja majka je uvek dobro procenjivala ljude. U tome je

uspela i kada je odabrala čuvara u logoru koji nam je kasnije prosledio pismo", rekao je Frenk, prenosi britanski "Metro".

Nekoliko meseci kasnije, nastavio je Frenk, Aušvic je osloboĎen i ja sam se ponovo našao sa svojim ocem.

"Rekao mi je da ima pismo od moje majke, koje je napisala malo pre nego što je ubijena.

Kako mi je tada rekao, bilo je to oproštajno pismo u kojem mi je majka poţelela da ostatak ţivota provedem najbolje što mogu. Tada sam imao samo 12 godina i nisam mogao da ga pročitam. Bolela me je sama pomisao na to", objasnio je Frenk.

Njegov otac je preminuo 1967. godine, kada je Frenk odlučio da pročita pismo na kojem je stajao datum - 11. jul 1944. godina. U prvom delu pisma obraćala se Frenkovom ocu Kurtu.

"Tebi, mom jedinom, u izolaciji smo, čekamo tamu. Razmišljali smo o tome da se krijemo, ali smo odlučili da to ne učinimo, budući da je sve beznadeţno.

Kamioni su već stigli i samo čekamo neizbeţno. Potpuno sam mirna. Uradili smo šta smo mogli. Ostajte zdravi, a zapamtite moje reči, vreme će izlečiti sve. Vodi računa o mom malom zlatnom dečaku, i nemoj previše da ga razmaziš", napisala je Vilma.

U pismu im je obojici poţelela da proţive divne ţivote.

"Do večnosti, Vilma", potpisano je pismo.

Frenk je pismo predao muzeju u kojem su mu rekli da je to jedino svedočanstvo o mentalnom zdravlju zatvorenika iz tog perioda.

"Sećam se da sam pričao supruzi da se bojim da će moja majka biti zaboravljena.

MeĎutim, sada kada se pismo našlo na izloţbi u muzeju, znam da neće", zaključio je Frenk. ■

Rat Izraelski znanstvenici tvrde da su pronašli lijek za rak bez nuspojava Index, 29.1.2019.

TIM izraelskih znanstvenika s Danom Aridorom na čelu radi na razvijanju prvog potpunog lijeka za rak i uvjereni su kako su na dobrom putu.

"Mislimo da ćemo u roku od godine dana ponuditi potpuni lijek za rak. Odlična je vijest i da će imati minimalne ili čak nikakve nuspojave", objavio je Aridor.

Prema njegovom objašnjenju, riječ je o antibiotiku koji istovremeno koristi kombinaciju Page 32 Strana 32

peptida za svaku stanicu raka kao i jak otrov koji će biti specificiran za svaku vrstu raka. U uspjeh ne sumnjaju čak ni unatoč podatku da postoji više od sto vrsta raka, a svoj su lijek nazvali MuTaTo (multi target toxin).

Trenutno su u pripremi laboratorijski pokusi na miševima, a prema najavama znanstvenika MuTaTo bi trebao postati personaliziran tretman protiv

raka. Drugim riječima, obdukcijom će se od svakog pacijenta uzeti dio tkiva i prema tome će mu biti odreĎena terapija. ■

"Naš lijek protiv raka bit će učinkovit od prvog dana, a bit će dostupan po znatno niţoj cijeni od većine drugih tretmana na trţištu", rekao je Aridor za The Jerusalem Post.

Divrej Tora

Godina 12

Broj 18