2_07 - Divrej Tora - Teruma 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 19

Zagreb, šabat 9. veljače 2019. - 4. adara I 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Teruma Jeruzalem 16:39

17:57

Zagreb

16:53

17:55

Rijeka

17:00

18:02

Split

16:56

17:58

Dubrovnik 16:51

17:53

Vinkovci 16:43

17:45

Sarajevo 16:48

17:50

Doboj

16:47

17:49

B. Luka

16:51

17:52

Beograd 16:37

17:42

Novi Sad 16:39

17:44

Subotica 16:38

17:44

Zrenjanin 16:36

17:42

Niš

16:34

17:38

Beč

16:46

17:48

Frankfurt 17:12

18:14

Edison, NJ 17:06

18:16

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 12.2.2019.

Alot Hašahar

5:34

Najranije Talit

6:08

Nec Hahama

7:04

Najkasnije Š’ma

9:37

Zman Tefila

10:28

Hacot

12:11

Minha Ketana

15:10

Plag Haminha

16:14

Šekia

17:18

Cet Ha-kohavim

18:00



Broj 19 divrejtora@gmail.com

Paraša Teruma

(Šemot 25,1 - 27,19) Izraelski narod je pozvan da donira 15 vrsta materijala: zlato, srebro i bakar; plavu, grimiznu i crveno obojenu vunu; lan, kozju dlaku, ţivotinjsku koţu, drvo, maslinovo ulje, začine i dragulje – od čega, "će mi oni napraviti Svetište i ja ću prebivati među njima", rekao je B-g Mošeu.

Na vrhu Sinajskog brda Moše je dobio detaljna uputstva kako načiniti prebivalište za G-spoda; prebivalište koje će se moći brzo rasklopiti, prevoziti i opet sastaviti dok narod putuje pustinjom.

U unutarnjoj odaji, iza umjetnički istkane zavjese, bio je kovčeg u koji su smještene ploče s Deset zapovijedi; na poklopcu kovčega stajala su dva krilata

kerubina od čista zlata. U vanjskoj je odaji stajala menora sa sedam krakova i stol na koji se stavljala hala.

Tri zida svetišta bila su sastavljena od 48 uspravnih dasaka, od kojih je svaka bila prekrivena zlatom, a drţao ju je par srebrnih spojnica na dnu. Krov su činila tri sloja: a) tapiserija od višebojne vune i lana; b) pokrov načinjen od kozje dlake; c) pokrov od koţe ovna. S prednje strane svetišta bio je izvezeni paravan kojeg je drţalo pet stupova.

Oko svetišta i bakrom obloţenog ţrtvenika koji mu je stajao nasuprot, obješeni lan činio je ogradu koju je drţalo 60 drvenih drţača sa srebrnim kvačicama i ukrasima, a sve to pojačano dijelovima od bakra. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16 p’sukim – 25,1-16 B-g kaţe Mošeu da kaţe narodu neka doniraju stvari u količinama koje “svaka osoba smatra prikladnim”. Donacije trebaju biti zlato, srebro, bakar, obojena vune (plava, grimizna, crvena), fini lan; tkanina od kozje dlake, crveno obojena ovčja koţa, koţa tahaša; bagremovo drvo; ulje za svjetlo; mirodije za ulje pomazanja i prinošenje tamjana; drago kamenje za eifod i hošen.

“I načinit će Mi Svetinju, i Ja ću boraviti među njima”. Ovaj dobro poznati pasuk temelj je micve da se izgradi Miškan u svakoj generaciji, a u kasnija vremena Beit HaMikdaš.

Svaki puta kada se Miškan rastavljao, prenosio, te ponovo sastavljao, micva je bila ispunjena. Ispunio ju je Šlomo HaMeleh i njegov naraštaj, i Ezra HaSofer i njegova generacija.

Ona će biti ispunjena IJ”H kada treći Beit HaMikdaš bude sagrađen, IJ”H u naše vrijeme.

Neki komentari tumače riječ b’toham kao u svakoj osobi B’nei Jisraela, ne samo u sredini naroda, personalizirajući na taj način odnos između B-ga i svake osobe.

S gledišta micve Rambam daje 14 pravila za nabrajanje 613 micvot.

Pravilo br. 12 glasi da nije “prikladno” kao zasebne micvot brojati one zapovijedi koje čine dio sveobuhvatnije micve. Stoga, Rambam ne ubraja u 613 micvot da se načine Aron, Menora, Šulhan, ţrtvenici, itd. budući da su one obuhvaćene izgradnjom Svetišta. Drugim riječima, svi detalji izgradnje Mikdaša obuhvaćeni su jednom jedinom micvom asei. Ostali učenjaci koji nabrajaju micve ne slaţu se s time.

Npr. Ramban broji izgradnju Arona kao zasebnu micvu (ali ne i ostalo sveto posuđe).

B-g će pokazati različite oblike koje će rad poprimiti, kao modele koje ljudi trebaju slijediti u M’lehet HaMiškan, svetom zadatku izgradnje Mikdaša.

Prva konkretna zapovijed je ona da se načini Aron (sveti kovčeg). On treba biti načinjen od drveta, te biti obloţen zlatom iznutra i izvana. Četiri zlatna koluta treba pričvrstiti na njegove stranice kako bi se u njih umetnule motke za nošenje (koje su i same načinjene od zlatom optočenog drveta). Motke za nošenje jed-

nom kada se umetnu u kolute, više se nikada ne smiju izvaditi.

S gledišta micve Primijetite da iako su sve pozitivne zapovijedi vezane uz pojedinosti svakog od predmeta, sastavni dio “nad-micve“ izgradnje Mikdaša (i svega u njemu), ova zabrana broji se zasebno. Drugim riječima, zapovijed da se načini Aron, da ga se obloţi zlatom, da se pričvrste obruči, da se načine motke, da se stavi ukrasna ogradica oko gornje površine Arona, da se načini poklopac, itd., sve je to dio micve da se načini Svetište. Zabrana uklanjanja motki za nošenje micva je za sebe.

“Svjedočanstvo” (Luhot – ploče) će se staviti u Aron.

Levi – druga alija – 24 p’sukim – 25,17-40 Masivni poklopac od čistoga zlata (koji se naziva Kaporet) treba načiniti za Aron. Iz poklopca trebaju izlaziti dva Keruba licem okrenuta jedan prema drugome, krila raširenih nad poklopcem. Komunikacija s B-gom će dolaziti “između dva K’ruvima”.

Razmislite o sljedećem… Čini se malo čudnim, zar ne, da nam je bilo zapovijeđeno da načinimo K’ruvim imajući u vidu strogu zabranu izrade rezbarenih likova. Čak i više, uzmemo li u obzir kronologiju događaja u mjesecima nakon Izlaska – konkretno, da je zapovijed da se

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

izgradi Mikdaš uslijedila nakon fijaska sa zlatnim teletom. “Odgovor” je da je B-g Gazda. On kaţe, bez rezbarenih likova – i mi ih ne činimo. A zlatno tele je krajnja uvreda B-gu.

On nam zapovijeda da načinimo K’ruvim, i mi ih načinimo. Ima mnogo primjera ove ideje. Paljenje vatre je zabranjeno na šabat. U Mikdašu paljenje vatre je obavezno.

Piku’ah nefeš situacije zahtijevaju to.

Ovo nije proturječnost. Ovo je priznavanje B-ţje vlasti nad svijetom i naše opredijeljenosti da slijedimo Njegove zapovijedi.

Poseban stolić od zlatom obloţenog drveta bi će načinjen; okvir i ukrasnu ogradu treba načiniti od zlata. Četiri zlatna obruča treba pričvrstiti na noge stolića, u koje će se stavljati motke za prenošenje.

Police i potpornji za police kompletiraju Šulhan.

Lehem Panim (prikazni kruhovi) na Šulhanu će biti postavljeni u svako doba.

S gledišta micve Ovo se ne smatra tek detaljem izrade Šulhana, već zasebnom micvom. Ta micva obuhvaća pečenje 12 naročitih kruhova (halahički, oni su bili maces) u petak, da za šabat zamijene kruhove od prošlog tjedna. Tradicija biljeţi svakotjedno čudo, da su kohanim koji su bili u sluţbi našli tjedan dana stare Lehem HaPanim svjeţima, tako da su ih mogli podijeliti i jesti. Ova micva dokazuje da na hranu ne smijemo gledati samo kao na fizičku neophodnost, kao što to sav svijet gleda, već ona pred nas stavlja izazov da nadodamo duhovnu dimenziju čak i najsvakodnevnijoj od svih ljudskih aktivnosti. Lehem HaPanim su model; naši zakoni o kašrutu, Godina 12 3 Broj 19 Strana

Prema Rašiju brahot, i drugi pomaţu nam postići duhovne razine ovog koncepta. U zmira za šabat Ki ešm’ra šabat, mi pjevamo da je B-g kohanim dao micvu iz Tore da na šabat stave Lehem HaPanim na Šulhan. Stoga nam je zabranjeno na šabat postiti (osim na Jom kipur). Drugim riječima, B-g nije uključio hranu u Hramsku sluţbu samo da bi nahranio kohanim.

B-g nam, recimo to tako, pokazuje kakav duhovni potencijal hrana posjeduje. Prenesite ovu pouku, kaţe On, iz Mikdaša u svoje domove.

Hrana se ne pojavljuje slučajno uz šabat, ona čini značajan dio našeg poštivanja šabata. (u neki Humašima Šliši počinje na ovom mjestu) Menoru treba načiniti od čistoga zlata, kao jedan kontinuirani komad, središnji krak sa šest postraničnih krakova (sa svake strane po 3), ukrasne kugle, cvjetovi, i čašice koji ukrašavaju krajeve svakog kraka, s dodatnima na središnjem

Prema Tosafot kraku. Pribor za Menoru također je bio načinjen od zlata. Uz to, bila je tu i platforma od 3 stepenice kojom se koristio kohen kada je odrţavao i palio Menoru.

Zapravo, kohen bi mogao dosegnuti uljne svjetiljke čak i bez te platforme, no penjanje na platformu omogućavalo je Kohen Gadolu da ruke ne podiţe iznad razine svog čela, zbog cica kojega je nosio. (Smatralo se manjkom poštovanja da Kohen Gadol svoje ruke podigne iznad cica.) Stepenice su također omogućavale lakše odrţavanje Menore.

Svi dijelovi Tore bili su dio jedne cjeline, niti jedan nije bio “samo” pričvršćen. Torat Moše to primjenjuje na narod Izraela te, kroz igru riječi, kaţe da čak i Ţidovi koji su se otuđili od Tore i micvot jesu dio cjeline. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 26,1-14 Miškan (ovaj pojam se koristi kako za čitavo zdanje tako i za prvi sloj Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

tkanine pokrova koji ga pokriva) je bio zdanje koje nije imalo krova, te su ga pokrivala tri sloja pokrova.

Prvi se nazivao Miškan i bio je načinjen od 10 obloga tkanog materijala načinjenog od 3 različite boje obojene vune, te bijelog lana. Pet obloga bilo je povezano tako da tvore jedan segment; jednako je bilo povezano pet drugih obloga. Dva ovako oblikovana segmenta bila su povezana zlatnim kopčama provedenim kroz petlje od modre vune. Kopče su bile pričvršćene na rub jednog segmen-

godina. Nakon što je umro Eli Hakohen, Miškan je bio podignut u Novu (13 godina) a potom (nakon Šmuelove smrti) u Giv’onu (44 godine). To je ukupno 480 godina, od j’ci’at micrajim pa do Prvog Beit HaMikdaša.

Najgornji pokrov (neki kaţu da je bio samo odozgo, ne i sa strana; drugi kaţu da se spuštao niz zidove Miškana) bio je napravljen od crveno obojane ovčje koţe, te od koţe tahaša. (Što je tahaš, prilično je sporno; neki kaţu da je to bila ţivotinja koja

ta, a petlje utkane na rub drugog segmenta. Tkanje Miškana uključivalo je likove poznate kao K’ruvim.

je postojala samo u to doba, konkretno sa svrhom da se od nje načini mihse, najgornji pokrov Miškana.)

Ponad Miškana stajao je platneni

Za vašu informaciju… Miškan je,

pokrov sastavljen od 11 dijelova (segmenti od šest i pet platnenih obloga povezanih bakrenim kopčama) načinjenih od kozje dlake.

Miškan je imao estetsku namjenu; ovaj pokrov, poznat kao ohel, imao je funkcionalnu svrhu, pruţajući zaštitu od prirodnih elemenata.

Ohel i Miškan prekrivali su stranice Miškana i nadsvođivali ga.

kao što je opisano u Tori, funkcionirao 40 godina u pustinji (zapravo 39 godina), te prvih 14 godina u Erec Jisraelu (u Gilgalu), u godinama osvajanja i naseljavanja. Nakon toga, u Šilou je bilo podignuto kameno zdanje – istih dimenzija – kao zamjena za zlatom presvučene drvene zidne segmente. Tri pokrova su bila ista, kao i unutrašnja oprema Miškana. Miškan je stajao u Šilou 369

R’vi’i – četvrta alija – 16 p’sukim – 26,15-30 Zidove Miškana činile su pozlaćene drvene ploče. Svaka ploča imala je dva klina kojima je bila utaknuta u srebrno podnoţje. Ploče su bile povezane kroz proreze na vrhu ploča četvrtastim zlatnim prstenovima; ■ spojne šipke išle su kroz prstenove namještene sa strane, iznad i ispod njihovih središnjih linija; a središnji vijak kroz središte ploče, iznutra.

Trebalo je biti po 20 ploča za sjeverne i juţne zidove, te osam za zapadni. S istočne strane Miškan je bio otvoren, prekriven posebnim zastorom.

Hamiši – peta alija – 7 p’sukim – 26,31-37 Istkani zastor (poput prvog pokrova Miškana) trebao je biti ovješen na četiri pozlaćena drvena stupa kako bi odjeljivao Svetinju nad svetinjama od predvorja Svetinje. Taj se zastor nazivao parohet, i po njemu je ime dobio zastor koji stavljamo na Aron hakodeš u sinagogama. Njihove funkcije su različite, mada su im imena ista.

Ma’asei hošeiv, tumači Raši, je vrlo vješt način tkanja (da li bi to mogla biti neka vrsta vezenja?) čiji je rezultat bio različit dizajn na svakoj od dviju strana materijala.

Aron treba staviti u Svetinju nad svetinjama. Šulhan na sjevernom zidu i njemu nasuprot postavljena Menora na juţnom zidu smješteni

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

su izvan paroheta u predvorju Miškana. (Običaj je staviti hanukiju na juţni zid sinagoge, da nas podsjeća na Menoru iz Mikdaša.)

Zastor jednak parohetu trebao je biti ovješen cijelom širinom Miškana. Taj masah trebao je biti ovješen na pet drvenih stupova obloţenih zlatom, sa zlatnim kukama, i utaknutih u zlatna postolja. Šiši – šesta alija – 8 p’sukim – 27,1-8 Mizbei’ah (ţrtvenik) treba načiniti od drveta obloţenog bakrom. Pravokutnog je oblika s uzdignutim uglovima. Sve posude i sav pribor za ovaj ţrtvenik trebaju biti izrađeni od bakra, kao i kolutovi za motke za nošenje. Ovaj je ţrtvenik bio izvan Miškana, u dvorištu Mikdaša i bio je korišten za prinošenje većine ţrtava.

(Za razliku od unutrašnjeg, zlatnog, ţrtvenika za tamjan – koji nije niti spomenut u ovoj sedri).

Godina 12 5 Broj 19 Strana

Alija po Alija

Tora kaţe da je taj ţrtvenik bio visok 3 amot. R. Jehuda kaţe: shvati to onako kako je pisano. R. Josi kaţe kao što je visina unutarnjeg ţrtvenika dvaputa veća od njegove širine i duljine, tako je i ovaj. On mjeri 5 amot sa svake strane pravokutnika, stoga je visok 10 amot. Međutim Tora kaţe tri? To je zbog njenog soveva.

ma, ukrašenima (ne u potpunosti prekriti) srebrom. Dvorišni zastori trebaju visjeti sa srebrnih kuka na tim stupovima. Svaki stup drţala su bakrena podnoţja. Zastor na ulazu trebao je biti istkan u stilu Miškana, Parohet, i Masah, trebaju biti obješeni s istočne strane dvorišta. Bakreni šiljci pomogali su učvrstiti zastore koji su okruţivali Miškan.

Aron, Šulhan, Menora su 1,2,3 u Paršat T’ruma. Onda ide zdanje Miškana, i vanjski ţrtvenik. Unutarnji ţrtvenik se ne pojavljuje do T’cave – nakon odjeće za kohanim.

Umivaonica za pranje i njegovo postolje ne pojavljuju se do početka Ki Tisa. Kada se stvarna zgrada

Toliko smo dugo bez Beit HaMikdaša da su mnogi od nas prema fizičkom Mikdašu razvili stav “kome to treba?”. Bez da analiziram analogiju toga, evo što mislim. Čak i ako je netko molio iz srca dugo vremena, i dobro poznaje molitve, još uvijek ima mnogo koristi od toga da si

opisuje u Vajakhel redoslijed je drugačiji.

nabavi lijep sidur kojim će se sluţiti.

On mu daje usredotočenost, obogaćuje njegovu sluţbu B-gu, privlačnog je izgleda i duhovno nadahnjuje. ■

i

P’kudei,

Š’vi’i – sedma alija – 11 p’sukim – 27,9-19 Lanene zastore treba napraviti, kao što je bio slučaj s drvenim stupovi-

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 95. Jibone HaMikdaš: Obaveza izgradnje Hrama Načinit će Mi svetište da mogu prebivati među njima. (Izl 25,8) 96. Poglavar prstenova: Zabrana uklanjanja motki s kovčega Motke imaju ostati u prstenovima Kovčega; ne uklanjajte ih ... (Izl 25,15) 97. Svaki tjedan svježe pečeno: Obaveza da se napravi prikazni kruh Postavit ćeš prikazni kruh na stol, preda mnom, u svako doba. (Izl 25,30) Jedan od elemenata prebivališta bio je Šulhan (stol), na kojem je postavljen "prikazni kruh". (Neki prijevodi ga nazivaju "prineseni kruh ili kruhovi obličja".)

Na hebrejskom se prikazni kruh nazvao "lehem hapanim" ("kruh licâ") zbog oblika otvorene kutije s brojnim plohama. Pojedinosti ove micve nalazimo u paršas Emor (Levitski zakonik, 24. poglavlje): bilo je 12 kruhova, izrađenih od finog brašna. Bili su postavljeni na Šulhanu u dva kupa od po šest kruhova. Postavljali su se na šabes, a kruhove od prethodnog tjedna se uklanjalo, te su ih pojeli koheni. (O ostalim pojedinostima koje se tamo nalaze dublje se raspravlja u talmudskom traktatu Menahos.)

Lehem hapanim je izrađivala obitelj kohanima po imenu

Beis Garmu, koja je revnosno čuvala svoje tajne kako se jednaki kruh ne bi mogao napraviti u idolopokloničke svrhe. Beis Garmu također nikada nisu drţali brašno prikladno za lehem hapanim u svojim domovima, kako nitko ne bi mogao posumnjati da ih rade za vlastitu upotrebu. (Vidi Joma 38a. Talmud u Šekalim 14a objašnjava tajnu Beisa Garme. Očigledno, lehem hapanim bili su pečeni u posebnim kalupima kako bi štruce zadobile svoj karakterističan oblik. Pripadnici Beis Garme uspijevali su vaditi lehem hapanim iz tih kalupa bez da se kruh zalijepio za kalupe i potrgao.)

Osnova ove micve je da je kruh fizički ključ ljudske egzistencije (iako, kako što nas podsjeća Ponovljeni zakon 8,3, čovjek ne ţivi samo o kruhu, potrebna mu je i B-ţja riječ). B-g je uključio kruh kao dio Hramske sluţbe Njemu, kao uzvrat za blagoslov koji On stavlja na čovjekovu hranu. Sefer Hahinuh objašnjava da će sve ono što čovjek koristi za sluţenje B-gu biti blagoslovljeno. On navodi Talmud u Roš Hašana 16a, gdje se objašnjava da se omer donosi na Pesah kao znak blagoslova, ljevanice od vode izlijevaju se na Sukos kao znak blagoslova kiše, itd.

Obaveza da se postavi lehem hapanim na Šulhan obavezuje samo muške kohene (svećenike) u vrijeme kada postoji sluţba u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos 94a-100b. Kodificirana je u Mišne Tora u petom poglavlju Hilhos Tamidin i ona je 27. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

44. Pozitivna je zapovijed oženiti se za suprugu kidušinom (posvećenjem, ceremonija sklapanja braka)(nastavak) Kada netko posveti ţenu [kako je gore opisano], nju se naziva arusa (zaručena), a njemu je po zakonu učenjaka zabranjeno biti s njom intiman sve dok ona ne prođe obred svadbenog baldahina i sedam blagoslova [braka].

Prije nego što li ona uđe na obred svadbenog baldahina, on joj mora napisati ketubu (bračni ugovor); a kada prođe kroz obred svadbenog baldahina, naziva je se udanom, čak i ako brak nije konzumiran - no to vrijedi ukoliko je ona spremna za bračnu intimnost. Ako je obredno nečista zbog menstruacije, onda, čak i kada je prošla obred svadbenog baldahina, i on je bio nasamo s njom, brak nije realiziran, a ona je [pravno gledano] u svakom pogledu kao arusa (zaručena).

Ona je na snazi svugdje, u svakom trenutku

162. Negativna je zapovijed da se ne podigne nikakav stup, ni na kojem mjestu jer Pismo kaţe, niti ćeš si postaviti stup (D'varim 16,22). Pojam stupa predstavlja objekte načinjene od kamena oko kojega bi se svi skupljali. Čak je i za sluţenje Vječnome zabranjeno [načiniti ga], jer to je način na koji to neznabošci rade. Ako netko sagriješi i podigne stup na kojem god mjestu, čak i za sluţbu B-gu blagoslovenom, treba ga bičevati.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, i za muškarce i za ţene. ■

.

(daljnji nastavak u sljedećem broju)

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?

 Prema Rambanu Miškan je sluţio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-ţanske objave koja je započela na gori Sinaj. Znači li to da fizička građevina moţe obuhvatiti Bga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije sve-tije od drugih? I na kraju, ka-da bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to ut-jecalo na vaš odnos s Haše-mom?  Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izra-elci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on sluţi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu. Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Moţete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijeva-nje priče polemički potaknuto?  Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bliţnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je posluţio ujedinje-nju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

Promjena plana Da li je štovanje B-ga prinošenjem ţrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?

 Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduGodina 12 7 Broj 19 Strana

vijek ţelio sluţbu prinošenja ţrtava, On ju nije ţelio ograničiti na bilo koju pojedina-čnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim ţrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka.

Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu sluţbu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

 Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje ţrtava.

Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Ha-šem je dodao komponentu prinošenja ţrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće moţe riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?

‫טעמי״המצוות‬ Razlozi koji se nalaze u pozadini većine zapovijedi nisu otvoreno izneseni u Tori. Iako mnogi društveni zakoni mogu biti razumljivi sami po sebi, veliki broj zakona između čovjeka i B-ga, poput recimo potrebe za Šatorom sastanka i instrumenata u njemu, postavljaju pitanje "zašto".

 Je li bolje razmatrati razloge za micvot, ili ih jednostavno treba

prihvatiti bez propitivanja?

Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih pristupa?

 U kojoj mjeri obrazloţenje mora razjašnjavati sve pojedinosti zapovijedi?  Je li problem reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu svrhu, ili ukazivati da je ona ustup ljudskim slabosti-ma?

Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal i imati svoju suštinsku vrijednost, ili se oni mogu jednostavno baviti ljudskim potrebama i ljudskom prirodom?

O stolovima, kruhu i savezu Mi često traţimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika moţe stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i ţrtvenika za paljenje kada?

 Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (ţrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drţe zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom ţivotu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?

 U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako moţete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Teruma, vav i kruv

Zackary Sholem Berger daje sljedeći prijevod: Rabini su rekli, sveposvud u Mišni, 'taram', 'veturam,' 'vejitrom' No teruma

suvremeni lingvisti tu vide pro-

Ovaj princip koji sam vam rekao je poprilično utemeljen među svim priznatim učenjacima/znanstvenicima koji raspravljaju o osnovnim pitanjima koje su … svim jezicima. "

Uzmimo poznati primjer mišnaj-

blem, i kaţu da su stvarne riječi

Da podvučemo crtu. Rambam

skog pojma ‫להתרים‬, koji je bio ozlo-

[dosl: osnovne stvari, ha-ikar] su

tvrdi da je lingvistička inovacije

glašen od strane svih purista biblij-

'hejrim,' 'mejrim', i 'jarim' [sve oblici

legitimna, time što kaţe da se svi

skog jezika 18. i 19. stoljeća – budući

drugačijeg korijena, 'podići'].

jezici prirodno mijenjaju od strane ljudi koji ih govore.

da korijen ‫תרם‬ne postoji u biblij-

U stvarnosti ovdje zapravo nema

skom jeziku; zapravo, biblijski bi

nikakvih poteškoća. Osnovni izrazi

Usput, Klein naziva ovu vrstu

izraz bio ‫להרים תרומה‬, u kojem je ‫ ת‬u

svakog jezika uvijek nastaju iz ono-

promjene (od ‫ הרים‬u ‫ )תרם‬oblikova-

‫ תרומה‬ništa drugo do gramatički pre-

ga što su rekli ljudi tog jezika i što

fiks. Pa ipak, u našem jeziku mi smo

njem druge osnove". Ostali primjeri ■

se od njih čulo. U ovom slučaju, bez

koje on navodi su:

podrţali 'novokomponirani' hazal-

ikakve sumnje, radi se o Hebrejima

ski korijen ‫ תרם‬kao uglednog člana

u njihovoj zemlji, što će reći u Ze-

jezika. Biblijski purizam više nije u

mlji Izraelovoj – jer od tih ljudi čuje-

‫ תרע‬od ‫תרועה‬

modi.

mo trm i sve glagolske konjugacije

‫ תנב‬od ‫תנובה‬

Ovo je vrlo značajna poanta, i ne-

koje su iz nje izvedene. To je tada

ma bolje trenutka da vas podsjetimo

dokaz da je takva stvar moguća u

na to od paraše Teruma. Ja sam sa-

tom jeziku, jedan od izraza primje-

mo ţelio dodati da Rambam ističe

renih onima u hebrejskom."

istu poantu u uvodu na svoj komen-

Ovo treba biti tvoj odgovor svima

tar na masehet Trumot. Njega ne

koji misle, da u odnosu na suvreme-

brinu „puristi biblijskog jezika iz 18.

ni, jezik Mišne nije elokventan, i da

i 19. stoljeća“, već pisac Machbereta,

su rabini Mišne stvarali glagolske

Menachem ben Saruuk (920-970) --

oblike koji nisu ispravni koristeći

kojega on naziva " ‫" בלשנים ״החדשים‬

određene riječi umjesto nekih dru-

(novim lingvistom)! Rambam piše:

gih.

"‫אמרם ״בכל ״המשנה ״תרם ״ותורם ״ויתרום״‬ ‫ ״ואומרים״‬,‫מקשים ״עליו ״הבלשנים ״החדשים‬ ‫״‬,‫״ואינו״קשה״באמת‬.‫שהעיקר״הרים״ומרים״וירים‬ ‫כיון ״שהעיקר ״בכל ״לשון ״חוזר ״למה ״שדברו ״בו״‬ ‫ ״ואלו ״בלי ״ספק״‬,‫בעלי ״אותו ״הלשון ״ונשמע ״מהם‬ ‫ ״והנה״‬,‫ ״כלומר ״בארץ ״ישראל‬,‫עבריים ״בארצם‬ ‫ ״וזו״‬.‫נשמע ״מהם ״תרם ״וכל ״מה ״שהופעל ״ממנו‬ ‫ ״ושזה ״מונח ״מכלל״‬,‫ראיה ״שזה ״אפשרי ״בלשון‬ ‫״ועל״זה״הדרך״תהיה״תשובתך״‬.‫המונחים״העבריים‬ ‫לכל״מי״שחושב״מן״החדשים״שלשון״המשנה״אינו״‬ ‫צח״ושהם״עשו״פעלים״שאינם״נכונים״באיזו״מלה״‬ ‫״והיסוד״הזה״שאמרתי״לך״נכון״מאוד״‬.‫מן״המילים‬ ‫אצל״המלומדים״השלמים״המדברים״על״העניינים״‬ ."‫הכלליים״הכוללים״כל״הלשונות״כולם‬

‫ תחל‬od ‫תחילה‬

‫ תנע‬od ‫תנועה‬

vav Dobri stari vav. Vav ‫ ו‬je šesto slovo hebrejske abecede.Ono vuče porijeklo od hebrejske riječi vav ‫וו‬, koja znači kuka ili vješalica. Slovo izgleda poput te riječi (slovo u drevnom pismu i drevne kuke – izgledale su više kao slovo Y, ili kako kaţe Rambam na Šmot 26,32, 'vilicu'), riječ se piše samo tim slovom, i praktički je jedina riječ biblijskog hebrejskog koja počinje tim slovom. Kako fantastično. Zar sve mora biti komplicirano?

kruv Što je zajedničko anđelima i kupusu?

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

I jedni i drugo dijele hebrejsku ri-

Teruma, vav i kruv

međutim, ono ne znači 'silan,' već

bos ( = suho uništavanje), kromboyn

ječ kruv, ali izuzmemo li Jastrowa –

pogodan

(sinonim 'damḳu')." Za

(= peći), te srodno sa starogerman-

koji daje neuvjerljivu zajedničku

izvornu zamisao o babilonskom

skim hrimfan, rimfan ( = zgrčiti, na-

etimologiju okrugao – nitko ne kaţe

kerubim vidi Haupt ove bilješke na

borati),

da oni dijele isti korijen.

engleski prijevod Ezekijela, str. 181-

naborati)

Za kruv kao biblijsku riječ značenja anđeo – što se jasno prepoznaje u engleskoj i hrvatskoj riječi kerubim – Klein iznosi ovu etimologiju:

184 ("S. B. O. T."), i saţetak Hauptovog rada na temu "Kerubimi i serafimi," u "Bulletins of the Twelfth

staroengleski

hrympel (=

Engleska je riječ "rumple" (guţvati) izvedena od hrympel.

International Congress of Orienta-

Od grčke riječi krambe, dobili smo

lists," No. 18, str. 9, Rim, 1899. Vidi

slijedeći izraz: "dis krambe thana-

Povezano s akadskim karabu (=

također Haupt, u Paterson, "Num-

tos" koji znači:

blagosloviti), karibu (= onaj koji bla-

bers" ("S. B. O. T."), str. 46: "Osnova

gosilja), epitet za gorostasnog bika, i

Kupus, dvaput ponovljen, je

mu je asirski 'karâbu' (= biti naklo-

sa ‫( ברך‬blagosloviti).

smrt; ponavljanje dosađuje

njen, blagoslov), što nije ništa drugo

Klein također piše da moţe biti

do transpozicija hebrejskog ‫" ברך‬.

povezan i s riječi grifon:

Dillmann, Duff, i drugi još preferi-

[Klein] sugerira semitski izvor, putem medija Hitita, pa navodi

raju vezu sa γρύψ ("grifus" = hinduski "garuda.")

hebrej-ski kerubh krilati anđeo,

Kruv sa značenjem kupus ušao je

akadski karibu, epitet za goro-

u hebrejski u talmudsko vrijeme.

stasnog bika.

Ben-Yehuda je uveo srodni mu kru-

Jewish Encyclopedia (Ţidovska enciklopedija) donosi još nekoliko teorija: Prema Lenormantovoj sugestiji, Friedrich Delitzsch je povezao hebrejski s asirskim "kirubu" = "šedu" (naziv za krilatog bika). Suprotno mišljenje o ovoj kombinaciji vidi u Feuchtwang, u "Zeitschrift für Assyriologie," itd., i. 68 et seq.; Teloni, ib. vi. 124 et seq.; Budge, u "The Expositor," travanj i svibanj, 1885. Kasni-

Latinski (u kojem crambe također znači kupus) ima sličnu frazu: "Crambe bis Cocta", što znači "kupus dvaputa zakuhan" – predmet je nasjeckan.

Ovi su izrazi doveli do naziva za igru - "crambo" što znači:

vit - ‫ כרובית‬cvjetaču. U vezi etimo-

igra riječi u kojoj jedan tim izgo-

logije kruva (kupusa), Klein piše:

vara rimu ili stih u rimi na riječ

Zajedno s aramejskim ‫ כרבא‬,‫כרובא‬,

ili stih kojeg zada drugi tim.

sirijskim ‫כרבא‬. posuđenicama od

Iako nisam uspio naći niti jedan

grčkog krambe, što je srodno s kram-

biblijski ili talmudski tekst u kojem je nejasno da li se kruv odnosi na anđela ili kupus, pronašao sam jedan suvremeni primjer. Na hebrejskoj verziji Ulice Sezam, Rechov Sumsum, hebrejsko ime za Grovera je "Kruvi". Muppet Wiki razmatra etimologiju:

je, Delitzsch ("Assyrisches Hand-

Kruvi (najvjerojatnije "kupusić",

wörterbuch," str. 352) ju je povezao

mada

sa asirskim "karubu" (velik, moćan);

"kerubim")

je

moguće

"anđelak",

vidi također, Karppe, u "Journal

Nikada prije nisam o tome raz-

Asiatique," July-Aug., 1897, str. 91-

mišljao, ali Groverova glava mi ne-

93. Haupt, u Toy, "Ezekiel" ("S. B. O.

kako liči na glavicu kupusa… ■

T."), hebrejski tekst, str. 56, redak 11, kaţe: "Ime je moţda babilonsko,

Godina 12 9 Broj 19 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Dar davanja

Bila je to prva izraelska kuća štovanja, prvi dom koji su Ţidovi napravili za B-ga. Ali sama ideja je paradoksalna, čak kontradiktorna.

Kako je moguće izgraditi kuću za Bga? On je veći od svega što uopće moţemo zamisliti, a kamoli izgraditi.

Kralj Salomon izrazio je to svojim riječima kada je posvetio drugu B-ţju kuću, Prvi Hram: "Hoće li B-g uistinu prebivati na zemlji? Nebesa, čak ni najviša nebesa, ne mogu Te obuhvatiti. A koliko manje to onda moţe ova kuća koju sam izgradio!".

(1. Kraljeva 8,27). Isto je rekao i Izaija u ime samog B-ga: "Nebo je moj tron, a zemlja je podnoţje mojim nogama. Kakvu mi kuću moţete izgraditi? Gdje će biti moje prebivalište?" (Izaija 66,1).

Ne samo da se čini nemogućim izgraditi kuću za B-ga. To bi trebalo biti nepotrebno. B-gu koji je sveprisutan moţe se pristupiti bio gdje, u najdubljoj jami kao i na najvišoj planini, u sirotinjskoj četvrti kao i u palači ukrašenoj mramorom i zlatom.

Odgovor je, i to vrlo vaţan, da B-g ne ţivi u zgradama. On ţivi u graditeljima. On ne ţivi u kamenim zdanjima, nego u ljudskim srcima. Ţidovski mudraci i mislioci istaknuli su da u ovoj parši B-g kaţe, „Neka mi sagrade svetište da mogu prebivati u njima“ (Izlazak 25,8), a ne "da mogu prebivati u njemu."

Zašto je onda B-g uopće zapovjedio ljudima da sagrade svetište?

Odgovor koji daje većina komentatora, a na koji upućuje i sama Tora, jest da je B-g dao tu zapovijed kon-

Strana 10

kretno nakon grijeha sa zlatnim teletom.

Narod je napravio tele nakon što je Mojsije 40 dana bio na planini kako bi primio Toru. Sve dok je Mojsije bio među njima, narod je znao da on komunicira sa B-gom i B-g sa njim, i stoga im je B-g bio dostupan, blizak. No dok je on bio skoro šest tjedana odsutan, oni su počeli paničariti. Tko drugi moţe premostiti jaz između ljudi i B-ga?

Kako oni mogu čuti B-ţje upute?

Kroz kojeg posrednika oni mogu uspostaviti kontakt s boţanskom prisutnosti?

Najbolji način susreta s B-gom je davanje Zato je B-g rekao Mojsiju, "Neka mi sagrade svetište da mogu prebivati među njima." Ključna riječ je glagol š-h-n, prebivati. Nikad prije on nije bio korišten vezano uz B-ga.

Na kraju je postao ključna riječ samog judaizma. Iz njega dolazi riječ miškan koja označava svetište, i šehina, B-ţja prisutnost.

Srţ značenja te riječi je ideja bliskosti. Šahen na hebrejskom znači susjed, osoba koja ţivi pored tebe.

Ono što su Izraelci trebali i što im je B-g dao bio je način da se osjećaju blizu B-gu, kao što su blizu svojim susjedima.

To je ono što su praočevi i pramajke imali. B-g se obratio Abrahamu, Izaku i Jakovu, Sari, Rebeki, Rahel i Lei intimno, poput prijatelja. On je rekao Abrahamu i Sari da će imati

dijeti. On je objasnio Rebeki zašto trpi takvu strašnu bol u trudnoći.

On se pojavio Jakovu u ključnim trenucima njegovog ţivota ohrabrujući ga da se ne boji.

To je ono što Izraelci nisu iskusili sve do ovog trenutka. Oni su vidjeli B-ga koji donosi pošasti na Egipćane. Vidjeli su Ga kako razdvaja more. Vidjeli su Ga kako šalje manu s neba i vodu iz stijene. Čuli su Njegov glas koji je izgovarao zapovijedi na brdu Sinaj i to im je bilo gotovo nepodnošljivo. Rekli su Mojsiju, ■ Ali "Govori nam i mi ćemo slušati. neka nam ne govori B-g jer ćemo umrijeti." B-g je za njih bio poput nadmoćne prisutnosti, sile kojoj se ne moţeš oduprijeti, svjetla toliko jakog da te osljepljuje, glasa toliko snaţnog da te čini gluhim.

Tako, da bi B-g bio dostupan, ne samo pionirima vjere – praočevima i pramajkama – već i svakom članu velikog naroda, to je bio izazov za samog B-ga. On je morao učiniti ono što ţidovski mistici nazivaju cimcum - "saţeti" Sebe, umanjiti Svoje svjetlo, učiniti Svoj glas njeţnim, sakriti Svoju slavu u gustom oblaku, i dozvoliti da ono što je beskonačno dođe u dimenziju onoga što ima granice.

No, to je zapravo bio lakši dio.

Teţi dio nije imao veze s B-gom, ali je imao veze sa nama. Kako mi moţemo osjetiti B-ţju prisutnost? Nije teško to učiniti kada stojiš u podnoţju Mount Everesta ili gledaš Grand Canyon. Ne moraš biti posebno religiozan, pa čak ni uopće religiozan, da bi osjetio divljenje u prisutnosti uzvišenih stvari. Psiholog Abraham Maslow govorio je o „iskustvima Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Dar

vrhunaca“, i gledao je na njih kao na srţ susreta sa duhovnim.

Ali kako osjećati B-ţju prisutnost usred svakodnevnice? Ne sa vrha Sinaja, nego sa ravnice ispod njega?

Ne kada smo okruţeni grmljavinom i munjama kao što je to bilo u dan velikog otkrivenja, već kada je to samo običan dan svakodnevice?

To je tajna iza imena ove parše, teruma, koja mijenja naš ţivot. Teruma znači "doprinos". B-g kaţe Mojsiju: "Reci Izraelcima da mi donesu prilog. Skupi mi prilog od svakoga koga srce potiče na davanje" .

(25,2). Najbolji način susreta s B-gom je davanje.

Sam čin davanja potječe iz, ili vodi u, razumijevanja da je ono što dajemo dio onoga što nam je dano. To je način davanja hvale, čin zahvalnosti. To je razlika u ljudskom umu između B-ţje prisutnosti i B-ţje odsutnosti.

Ako je B-g prisutan, to znači da je sve što imamo Njegovo. On je stvorio sve. Stvorio je nas. Dao nam je

davanja

ţivot. Udahnuo je u nas dah koji udišemo. Sve oko nas je veličanstvo i obilje B-ţje velikodušnosti: svjetlost sunca, zlato kamenja, zelenilo lišća, pjesma ptica. To je ono što osjećamo kada svakog jutra čitamo psalme koji veličaju predivno stvaranje. Svijet je B-ţja umjetnička galerija i Njegova remek djela su posvuda.

B-g ne živi u kući od kamena.

On živi u srcima onih koji daju Kada ti je ţivot dan, ti to obznanjuješ na način da ga daješ nazad.

Ali ako ţivot nije dan jer nema Davatelja, ako je svijet došao u postojanje samo nizom slučajnih fluktuacija u kvantnom polju, ako nema ničeg u svemiru što zna da postojimo, ako nema ničeg u ljudskom tijelu osim niza slova u genetskom kodu i ako u ljudskom mozgu nema ničeg osim električnih impulsa, ako naša moralna uvjerenja sluţe sama

sebi i našem samoodrţanju, a naše duhovne teţnje su samo obmana, onda je teško osjećati zahvalnost za dar ţivota. Ne postoji dar ako ne postoji davatelj. To je tada samo niz beznačajnih slučajnosti, a teško je osjećati zahvalnost za slučajnost.

Tora nam stoga kaţe nešto jednostavno i praktično. Daj, i vidjet ćeš svoj ţivot kao dar. Ne moraš biti sposoban dokazati da B-g postoji.

Sve što trebaš je biti zahvalan što ti postojiš – a ostalo će uslijediti.

To je način na koji je B-g postao blizak Izraelcima kroz izgradnju svetišta. Stvar nije bila u kvaliteti drva, metala i tkanina. Niti u sjaju dragulja na naprsniku Velikog svećenika.

Nije stvar bila ni u arhitekturi, niti u mirisu ţrtava. Već u činjenici da je svetište bilo izgrađeno od darova "svih onih koje je srce potaknulo da daju" (Izlazak 25,2). Tamo gdje ljudi dobrovoljno daju jedni drugima i za svete svrhe, tamo počiva B-ţja prisutnost.

To je razlog za posebnu riječ kojom je nazvana ovotjedna parša: Teruma. Ja sam ju preveo kao "doprinos", no ona zapravo ima malo drugačije značenje za koje nema jednostavnog ekvivalenta u našem jeziku. Ona znači "podići nešto" posvećujući to za svetu svrhu. Ti to podiţeš, a zatim to podiţe tebe. Najbolji način napredovanja prema duhovnim visinama je jednostavno dati zahvalnost za činjenicu da je tebi dano.

B-g ne ţivi u kući od kamena. On ţivi u srcima onih koji daju. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 11 Broj 19 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Svijet kakav jest Čini se da su kampanje za izgradnju utkane u DNK ţidovskog naroda od pamtivijeka. Počevši od ovotjednog čitanja Tore pa nastavljajući se u nekoliko sljedećih tjedana upoznat ćemo se s doprinosima ţidovskog naroda za izgradnju Miškana / Svetog šatora i do najsitnijih detalja vezanih uz izgradnju tog zdanja i njegovih svetih uporabnih predmeta.

Tijekom ţidovske povijesti središnja zgrada molitve, bogosluţja i odanosti uvijek se nalazila u središtu ţidovskog društva i misli. I prvi i drugi hram bili su središte ţidovskog ţivota tijekom stoljeća dok su postojali. I kroz dugo progonstvo ţidovskog naroda, nakon uništenja Drugog hrama, čeţnja za obnovom hrama i njegovom ponovnom izgradnjom, nikada se nije pokolebala.

Ipak, moramo priznati da se većina ţidovske povijesti, tijekom proteklih tisućljeća, odvijala bez takvog Hrama i njegovih materijalne prisutnosti u aktualnosti ţidovskog ţivota. Uslijed tog nedostatka središnje zgrade u Jeruzalemu Ţidovski narod je zamjenu našao u velikim i malim sinagogama i bogomoljama,

Strana 12

proučavanju Tore i društvenim organizacijama.

Mi smo stvorili minijaturna svetišta koja su nas provela kroz vrlo mračna vremena i ogromne izazove.

Ovo izvanredno postignuće nadomještavanja onoga što se činilo središnjom bazom judaizma i ţidovskog naroda izvrstan je primjer otpornosti i ţivotnosti ţidovskog naroda i dobrohotne B-ţje ruke, da tako kaţemo, koja nas pomaţe voditi i čuvati nas protivno svim očekivanjima.

Ostavši bez Hrama Židovski je narod zamjenu pronašao u sinagogama i bogomoljama, proučavanju Tore i društvenim organizacijama.

Krajolik svijeta otkrit će da su u gotovo svakom kutku svijeta postojale ili još uvijek postoje aktivne sinagoge koje je izgradio ţidovski narod. Stilovi njihove arhitekture umnogome se razlikuju kao i materijali od kojih su bile ili jesu izgra-

đene. Ipak, sve su one povezane time što su okrenute ka Jeruzalemu i čuvaju svete tradicije molitve i sluţenja B-gu i ljudima. Svi pokušaji promjene oblika i naravi tih sinagoga bili su tek privremeni i prolazni.

Ritam stoljeća i tajanstvenog ali sveprisutnog etosa svetosti koje te sinagoge još uvijek sadrţe, ostali su temeljem civilizacije judaizma i ţidovskog naroda. Sve ove zgrade građene su s ljubavlju i ţrtvom, vizijom i nadom, znojem i suzama.

Zapovijed koja se pojavljuje u ovo■ svetjednom čitanju Tore "načinite tište namijenjemo Meni" nije bila ograničena na generaciju Mošea i onih koji su lutali pustošima Sinajske pustinje.

Taj je poziv kroz ţidovsku povijest odjekivao u sva vremena i na svakom mjestu na kojem su se Ţidovi nastanili ili ga samo posjetili.

Od veličanstvenosti amsterdamskih sinagoga preko sićušnih kolibica Ukrajine i Litve, pa do podruma domova u predgrađima velikih gradova Sjedinjenih Drţava, Ţidovi su uvijek gradili i posvećivali svoje bogomolje i činili ih središtima svog osobnog i zajedničkog ţivota. Ovo

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

je jedan od mnogih čudesnih događaja koji obiljeţavaju ţidovsku priču kroz povijest.

Jedan od velikih nedostataka i opasnosti s kojima se suočavaju organizirane religije, a svakako i judaizam, jest nuţna povezanost s prikupljanjem sredstava. U savršenom svijetu, religija bi bila potpuno odvojena od potrebe da pribavi i raspodijeli novac - zapravo, od bilo koje vrste novčanih pitanja. Međutim, budući da taj savršeni svijet još nismo dostigli, problemi i utjecaj novca na religiju, kako individualno, tako i institucionalno, su brojni i moćni.

Nuţnost prikupljanja sredstava rađa svim vrstama projekata u kojima često prevladava stav da vaţnost podrţavanja Tore i judaizma opravdava upotrebu inače sumnjivih sredstava. Ne moram opisivati ili nabrajati mnogobrojne slučajeve koji su doveli do ţalosti pojedinaca i institucija te javne sramote zbog ovakvog načina razmišljanja.

Zgrada Šatora / Miškana, o čijoj izgradnji nam se počinje pričati u ovotjednom čitanju Tore, napravGodina 12 13 Broj 19 Strana

Svijet kakav jest

ljena je pomoću dobrovoljnih priloga Ţidova pojedinaca utaborenih u pustinji Sinaja, koji su odgovorili na Mošeov apel. Ne smatramo da je ovaj trud u prikupljanju sredstava na bilo koji način bio opterećen korupcijom, pohlepom, provizijama ili fiksnim troškovima.

Moše će napraviti potpuni obračun za sve primljene donacije i detaljno opisati na koji način su one obrađene i utkane u izgradnju svetog zdanja. A kad je Mošeu izgledalo da ima dovoljno materijala i donacija za dovršenje zadatka, on je obustavio posao prikupljanja sredstava. Mošeovi napori bili su blagoslovljeni od B-ga i postali su idealan prototip, kojem nikada više u ţidovskoj svjetskoj povijesti nije bilo ravna, potpuno značajne i transparentne kampanje prikupljanja sredstava.

To nije bio slučaj u vrijeme judejskih kraljeva kada su bila potrebna sredstva za obnovu Salomonovog Hrama. Prikupljanje se u svećeničkom klanu razvlačilo godinama, i javnost je gunđala zbog načina na koji se provodilo. Na kraju je kralj

morao pristati na neku vrstu labavijeg dogovora u vezi obračuna i potrošnje sredstava koja su donirana kako bi se projekt konačno dovršio.

Moše i njegova generacija te njihova sposobnost da se izdignu iznad pomame koju stvara novac više nisu bili prisutni. Kako su se naraštaji od Sinaja naovamo srozavali, Mošeov prototip uzmicao je još više. Nema nikakve praktične koristi od oplakivanja te činjenice. Da bi religija i religijske institucije opstale, proširile se i postale utjecajne, potreban je novac. A kada novac postane nuţan, sve opasnosti koje novac şa sobom donosi ulaze u naš tabor, a naţalost ponekad čak i dominiraju njime.

Mi uvijek moramo inzistirati na transparentnosti i iskrenosti kada se bavimo javnim i dobrotvornim sredstvima. Naposljetku, Nebo razdvaja čisto srebro od šljake koja je prodrla u njega. Ali, sa svoje strane, moramo inzistirati na tome da se ono što je sveto gradi svetim sredstvima, te pravednim i odgovornim ponašanjem. ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Prekasno

Hasam Sofer napominje da je

Rabin Hajim Schmulevitz pita: Je

moguće izvući vaţnu pouku iz

li vrijednost micve toliko beznačajna

popisa nekih stvari u Tabernaklu:

da čovjek moţe potrošiti svu svoju

arona, šulhana (stola) i menore. Aron

nagradu preko jednog jela?

je simbol Tore i njezinih micvot, što je

na

prvom

mjestu

u

našim

ţivotima. Rambam izjavljuje (Hilhos Talmud Tora 1,8)

da

je

uvijek

obavezno učiti Toru, čak i ako je netko siromašan ili bolestan. Šulhan je

simbol

bogatstva.

Menora je

aluzija na mudrost Tore jer, kao što

micve razmjerna

neugodan po njega.

S

druge

strane,

ako

nečijim

ne rasipa dragocjene minute učenja Tore na zadovoljstva, svaka minuta

prioritetima u ţivotu. Naša djela

njegovog

pokazuju

neprocjenjivu vrijednost.

kako

osoba

razumno raspodijeli svoje vrijeme i

On objašnjava da je vrijednost neke

olam haze, rezultat bi mogao biti

procjenjujemo

učenja

Tore

imat

će

vrijednost zadovoljstva na ovom svijetu u odnosu na nagradu za micvot.

Posve moguće pretjeranim uživanjem u zadovoljstvima ovog svijeta, iscrpiti svu

naši mudraci kažu (Bava Batra 25b):

Na primjer, netko sjedi, uči Toru i

„Onaj tko ţeli biti mudar, treba se

iznenada oţedni. On otrči u dućan

■u nagradu koja čovjeka čeka

okrenuti

ţeli

kupiti neko piće, ali dućan je

olam haba.

obogatiti se, neka se okrene prema

zatvoren. Ode malo dalje do drugog

sjeveru.

to

dućana, poslije dvadeset minuta se

Onaj tko poučava Toru, taj je

zapamtiti jest to da je stol sjeverno

vraća s limenkom Coca cole u

mezake et harabim (donosi vrline

od ţrtvenika, a menora je juţno.“

rukama

mnogima),

Ako

dvadeset minuta prekinutog učenja

prednost,

Talmuda zbog pribavljanja slatkog

procijeniti

pića, pokazuje da mu je piće

učenja

vrednije od učenja. Kad taj čovjek

procijeniti njegov napor, njegove

jednom, poslije 120 godina, stane

borbe, sve ono kroz što je prošao. To

pred Nebeski sud, a njegove micvot

je, kao što je rečeno u Danielu (12,3):

i učenje Tore se usporede s uţicima

"... Oni koji mnoštvo uče pravednosti,

prema

jugu;

Način

je

na

tako,

ako

koji

zašto

će

bogatstvo

prethodi mudrosti Tore?

Hasam Sofer odgovora da baš kao što Zevulun (koji predstavlja one koji

podrţavaju

Toru)

prethodi

Jisohoru (koji zastupa one koji proučavaju (33,18),

tako

Toru)

u

Devarim

podrška

talmidei

i

nastavlja

učiti.

Tih

stječe

zehut.

ogromnu

Nemoguće

vrijednost

Tore,

jer

ne

je

njegovog moţemo

sjat će kao zvijezde uvijek i zauvijek."

hahamima (izučavateljima Tore) i

Stoga šulhan, koji predstavlja one

institucijama Tore mora prethoditi

koji podrţavaju Toru i omogućuju

poučavanju ili učenju Tore.

drugima da je uče, u prednosti su

Kako to razumjeti? Rabin Jisroel Salanter izjavljuje da je moguće poje st i

na

Šab os

one koji izučavaju Toru.

i

Šlomo HaMeleh piše (Kohelet 7,2):

„progutati“ čitav svoj udio u svijetu

„Jer sjediti u okrilju mudrosti, jest

koji će doći. Napominje da je posve

sjediti u okrilju novca.“

moguće pretjeranim uţivanjem u

Kohelet Haraba obrazlaţe da onaj

zadovoljstvima ovog svijeta, iscrpiti

tko podupire nekog talmid hahama,

svu nagradu koja čovjeka čeka u

iako za ţivota nije i sam učio Toru,

olam haba.

u budućnosti, na drugom svijetu,

Strana 14

ch ole n t

pred menorom koja podrazumijeva

Midraš

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Prekasno

Rabbi Dovid Goldwasser:

zasluţit će da sjedne rame uz rame s

ljudi koji su ga ţeljeli pozdraviti.

velikim

Bio je toliko istaknut i impresivan

izučavateljima

Tore

u

nebeskoj ješivi.

da je nadmašio počasti koje su se

Rabin Jichak Elhonon Spector je u mladosti bio strahovito siromašan.

U

jednom

trenutku

nije

imao

dovoljno novca ni za kupovinu

odavale

caru

prilikom

njegova

dolaska, pa je guverner Vilne, zapravo, Gaonu zabranio da se vrati u taj grad.

novih cipela. U nemogućnosti da

Među onima koji su Gaona došli

hoda do ješive, beit hamidraša, bio je

pozdraviti, bio je i onaj bogataš iz

prisiljen ostati kod kuće, što mu je

ješive. Znao je da rabin Jichak

predstavljalo veliku smetnju.

Elhonon ţeli objaviti sefer, pa je

U to je vrijeme tamo je bio i neki jako bogat mladić, također student te ješive. Kad je rabin Elhonon čuo da se taj uskoro ţeni, prišao mu je i rekao: „Molim te, imaj suosjećanja

poţelio domoći se povlastice da upravo on pokrije sve troškove, uključujući tiskanje, distribuciju i

Kad ga je rabin Jichak Elhonon

za moju tešku financijsku situaciju.

prepoznao,

Ne mogu si priuštiti ni jedan par

ponudu i primijetio: „Zakasnio si.“

cipela. Znam da si kupio sebi nove cipele povodom tvoje velike simhe.

Ja te molim da mi daš stare cipele koje više ne trebaš, pa da mogu ići u beit midraš.“

■

reklamu.

Kad

je

odbio

onda,

u

je

njegovu

mladosti,

s

onolikim prezirom odbio rabina Jichaka Elhonona, očito je tada i zauvijek izgubio izvanrednu priliku biti dio Gaonove Tore. ■

Bogati hatan ga je pogledao s velikim prezirom i rekao: „Kad bi

Prevela Dolores Bettini

otišao raditi, zaradio bi novac i ne bi ti trebali tuđi pokloni. Tako bi si mogao s vlastitim novcem kupiti cipele.“ Mnogo

godina

kasnije,

rabin

Jichak Elhonon je postao čuveni talmid haham i

posek u

svojoj

generaciji. Jednog je dana došao u Vilnu prikupiti novčanu pomoć za objavljivanje svojih spisa. Njegov dolazak je navijestio dolazak mase dostojanstvenika koji su mu ţeljeli iskazati

poštovanje.

Izvještaji

govore da se okupilo preko 20.000

Godina 12 15 Broj 19 Strana

■ ■

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Davanje je stvar motiva U svim zapovijedima Tore, iskrenost motiva je vrhunac. Ali nigdje to nije vaţnije nego u dobrotvornom davanju. Zato se, gotovo uvijek, anonimno davanje smatra mnogo čišćim oblikom dobrotvornog davanja.

Ovotjedni odjeljak govori o izgradnji Šatora sastanka. To je prvi slučaj sakupljanja sredstava u ţidovskoj povijesti. Nema svečanih večera, reklama niti osobnih potraţivanja – dovoljna je riječ od Mojsija i novac stiţe. Gdje li je taj Mojsije kad ga trebamo?! Šator sastanka bio je građevina u kojoj je B-g 'prebivao'. To ne znači da je On bio tamo i nigdje drugdje.

To je jednostavno bilo mjesto na kojem je čovjek mogao osjetiti i iskusiti B-ţju prisutnost na opipljiv način.

U riječima na početku ovog odjeljka, B-g kaţe Mojsiju neka ţidovski narod donese teruma (dobrotvornu donaciju za izgradnju Šatora sastanka) 'za Mene'. Postavlja se logično pitanje – iz kojeg bi drugog razloga netko davao donaciju? Zašto bi čovjek uopće davao donaciju za Šator sastanka ako to nije za sluţbu B-ţju?

Kao što nam rabini kažu, 'B-g želi srce', a ne prazna djela Mislim da je odgovor prilično očigledan.

Neki ljudi daju priloge kako bi učinili dobro drugima. A neki daju kako bi sami imali koristi od toga.

Da kaţem to drugačije, neki daju kako bi davali. A neki daju jer ţele da ih drugi vide kako daju.

biti B-ţji Šator sastanka. Ako ćete dati novac, dajte zato što vjerujete u to, a ne zato što ţelite pred svima pokazati koliko ste novca dali.

Svako davanje trebalo bi biti takvo. Davati bismo trebali zato što ţelimo dati, a ne zbog priznanja koje ćemo dobiti. Postoje brojni načini kako moţemo zasluţiti priznanje i čast u ovom svijetu ako je to ono što nas uzbuđuje, no, kakva li je velika sramota činiti to putem davanja. Uzimamo nešto što je vrijedno i sveto i kvarimo to svojim sebičnim motivima.

Znači li to da je uvijek pogrešno da čovjek javno daje u dobrotvorne svrhe? Naravno da ne. Sve je uvijek stvar motiva. Ako daješ javno jer ţeliš ohrabriti druge da daju, to je sjajna stvar koju moţeš učiniti. Ako ţeliš svoje ime uzdignuto, to je problem. Uvijek se sve svodi na ■motivaciju. Kao što nam rabini kaţu, 'B-g ţeli srce', a ne prazna djela. Ne računa se ono što je na površini, već motiv koji stoji iza odluke koju smo donijeli. Moţeš staviti svoje ime na zgradu – i to moţe biti čin nesebičnog davanja. Moţeš staviti svoje ime na zgradu – i to moţe biti čin samoljublja. Moţeš dati anonimno – i to moţe biti čin nesebičnog davanja. Moţeš dati anonimno – i to moţe biti čin uvjerenja da si bolji od drugih.

Zato pazi na to da ispitaš svoje motive kada daješ. I pobrini se za to da davanje bude tvoj istinski cilj. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

B-g je na samom početku jasno rekao – ovo neće biti "Šator sastanka kojeg je utemeljila obitelj Kohen", niti "Deset zapovijedi koje su sponzorirali Sam i Ethel Levy". Ovo će Strana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Slijedite (B-žje) dobre ispravne upute "Govori sinovima Izraelovim i neka uzmu za Mene ..."

Ovaj stih govori o donacijama za izgradnju Svetišta.

Ali, ne bi li onda trebalo pisati "dajte za Mene?"

Davanje je vaţna micva, ali čovjek također mora znati i kako uzimati. Ţena koja je završila svoju prvu godinu rehabilitacije povjerila se svojoj prijateljici i rekla joj da joj se u vrijeme velike hladnoće pokvarila peć, te da je tri dana spavala u nezagrijanom stanu. Prijateljica joj je rekla: "Mogla si biti kod mene", no ţena joj je odgovorila: "Ja se ne volim nikome nametati."

Nazvao sam ţenu i rekao joj da sam razočaran jer sam se nadao da ću je pozvati da pomaţe pridošlicama u programu rahabilitacije. Rekla mi je: "Molim vas, doktore, moţete me pozvati bilo kada." Rekao sam, "Oprosti, ali ne mogu. Ako nisi u stanju prihvatiti pomoć, nemaš je pravo davati."

Prosvjećeno je davati, ali čovjek mora biti u stanju uzimati kada je to potrebno.

Ne samo da smo skloni ostati šutjeti, već nas i neugodnost šutnje moţe navesti da izbjegavamo takve nelagodne situacije. Pretpostavimo da čujemo da je poznanik izgubio dijete u prometnoj nesreći ili uslijed teške bolesti. Što mu moţemo reći?

Jedna je stvar uputiti sućut telefonom nekome tko je izgubio roditelja i reći: "Primi moju sućut". Na svijetu je uobičajeno da roditelji umiru prije svoje djece. Međutim, ove su riječi tako prazne tugujućim roditeljima koji su izgubili dijete.

Budući da ne znamo što da kaţemo, moţemo jednostavno izbjeći tugujuću obitelj i time samo dodati još i samoću njihovoj patnji.

Neka nas B-g sačuva od takvih iskustava. Ali ako, ne daj B-ţe, čujemo za tragediju, ne bismo trebali ostati šutjeti. Ako osjećamo tuđu bol, ne bismo se trebali ustručavati to i reći. "Suosjećam s vama" su jednostavne riječi, i kad ih se kaţe iskreno, one mogu pruţiti potporu potresenim dušama.

Riječi ne mogu povratiti bilo čiji gubitak, ali ima istine u izreci da "Ţalost koja se podijeli prepolovljena je". Čovjek započinje, B-g dovršava

Prava riječ u pravo vrijeme Čovjek se raduje riječima usta svojih i prava riječ u pravo vrijeme, kako li je dobra (Izreke 15,23).

U pravilu, šutnja je zlato i općenito ne poţalimo kad ostanemo šutjeti. Ali za svako pravilo postoje iznimke, pa je ponekad i ne reći ono što je ispravno, pogrešna stvar. Često ostanemo šutjeti jer ne znamo što reći. Posebno u slučajevima kada drugi pretrpe neki veliki osobni gubitak, što moţemo reći? Svaka zamisliva opaska izgleda tako neprimjerena.

Godina 12 17 Broj 19 Strana

Načinit ćeš Menoru od čistoga zlata, Menora će biti iskovana, njezino podnožje, njen držak, njene čašice, njeni čvorovi i njeni cvjetovi biti će [iskovani] od njega (25,31) Raši nam skreće paţnju na riječi koje se koriste u ovom retku, koji započinje riječima "Napravit ćeš Menoru," ali završava s "Menora će biti iskovana". Komplicirani dizajn Menore nije se smio izrađivati dio po dio pa onda dijelove međusobno pričvrstiti. Sve je moralo biti iskovano iz jednog komada zlata. Budući da je to nadilazilo ljudske sposob-

nosti, B-g je uputio Mojsiju da u vatru stavi zlatne poluge, i pojavila se Menora, oblikovana od B-ga.

Ovo je vaţna pouka. Mi smo duţni činiti ono što je dobro i ispravno i što se od nas traţi, ali nismo uvijek u mogućnosti dovršiti stvari. No to nam ne daje dozvolu da se zavalimo i ne radimo ništa. Mi moramo učiniti sve što nam naše sposobnosti dozvoljavaju da učinimo i pouzdavati se u B-ga za povoljan ishod stvari.

To je delikatna ravnoteţa koja se često ignorira. Neki ljudi insistiraju na tome da sve učine sami, odbijajući prihvatiti ograničenja stvarno■ sti. Oni postaju frustrirani kada ne mogu kontrolirati sve, čak i kada logično razmišljanje ukazuje da postoje stvari koje su izvan kontrole. S druge strane, neki ljudi koji shvate da ne mogu kontrolirati ishod mogu sjesti i ne činiti ništa. "Kakve koristi od toga?" kaţu oni. "Ja tako i tako nisam u mogućnosti navesti stvari da ispadnu onako kako ţelim."

Menora nas uči ispravnoj ravnoteţi. Mi moramo učiniti što moţemo. Kad smo se iskreno potrudili, tada će nam B-g pomoći da to dovršimo. "B-g će vas blagosloviti u svemu što činite" (Pnz 15,18).

Baal Šem Tov koristi ovaj koncept kako bi objasnio prilično zagonetan stih u Psalmima. "Tvoja je, o B-ţe, dobrota, jer svakom čovjeku vraćaš po njegovim djelima" (Psalam 62, 13). Ako B-g nagrađuje osobu samo prema njenim djelima, to je jednostavno pravda. Na koji način je to dobrota?

Baal Šem Tov kaţe da osoba pokreće djelo, ali ga B-g dovršava, a B-g osobu nagrađuje kao da je ona sama dovršila čitavo djelo. To je više od onoga što je osoba zasluţila, i to je B-ţanska dobrota. ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Vizija mira i jedinstva Gospodaru svijeta ne treba da mu stalno govorimo “Hvala B-gu“. Njemu nije potrebno da skrivamo svo-

nutrinom. Jer sve što radimo mora

doimali istinskima? Da vam kaţem

poteći iz same biti, srţi naših bića.

istinu, baš i ne…

Tako vas u Kotzku nitko ne bi

Prošao sam kroz cijelu sinagogu,

pitao koja ste vrsta Ţidova, koliko

pozdravljajući svakoga. Prošao sam

Tore znate ili koliko zakona drţite.

pored svih siromašnih ljudi koji su

Kotzker haside zanima samo jedna

sjedili skroz otraga. Svi su Jiden (Ţi-

stvar. Dolaze li vaša djela iz srţi

dovi) bili fini, najljubazniji od ljuba-

Evo jednog od najdubljih učenja

vaše duše, iz mjesta duboko u svi-

znih. Ali, da li su se oni doimali kao

svetog R. Menachema Mendela iz

ma nama koje jedino zna najdublju

istinski? Meni, naţalost, nisu. To mi

Kotzka. Svi mi znamo da je vaţno

istinu, najsvetiju stvarnost? Odno-

je mamash slomilo srce, pomislio

vršiti micvos (dobra djela), kako bi-

sno, oni bi pitali jeste li uistinu au-

sam da ću ostatak svog ţivota mo-

smo izvršili B-ţje zapovijedi. Ali za

tenični? Jeste li istinski Ţidov…?

rati provesti u mjestu u kojem nema

ju bol ili svoje veselje. Što zapravo Ribono Šel Olam (Gospodar svijeta) ţeli od nas? On ţeli da budemo autentični…

haside Kotzkera postoji dublje pitanje: Odakle proizlazi vaša sluţba B-gu. Drţite li Njegov Zakon iz navike ili micvos činite sa svim svojim srcem?

Jednog određenog dana svake

niti jednog istinskog Ţidova.

godine R. Yitzhah Zelig Morgen-

I onda, baš kada sam se spremao

stein iz Sokolova, praunuk R. Mena-

napustiti sinagogu ugledao sam

chema Mendela iz Kotzka, priredio

jednog Jidelea

kako sjedi sam iza

bi posebnu gozbu za sve svoje hasi-

peći, čitajući psalme. Bio je to jedan

Vidite kako je to – ponekad nije

de. Jeli bi najbolju hranu, pili najbo-

običan Ţidov. Ali ja nisam mogao

najvaţnija stvar koliko dobrog ili

lje vino. A onda bi Rebe rekao: “ Mi

vjerovati! On je mamash bio istinski!

lošeg radite nego koliko svijetla leţi

smo večeras ovdje iz poštovanja

On je molio iz cijelog svog srca. I on

skriveno u vašoj najdubljoj nutrini.

prema jarcajtu (godišnjici smrti) Mo-

je sjao B-ţjim svijetlom.

shelea vodonoše. Ispričao sam vam njegovu priču tisuću puta, ali molim vas oprostite mi – lekoved (u čast) Moshelea, moram ju ponovo ispričati….“ Još dok sam bio vrlo mlad postao sam rabin u Sokolovu i preselio se tu iz Kotzka. Onda sam bio vrlo strog Kotzker hasid, i moj mi je sveti pradjed prenio jedno učenje za koje mi je rekao da ga zauvijek zapamtim. Što B-g najviše voli na svijetu?

Samo ono što je istinsko. I tako kada sam došao u sinagogu mog prvog

Što je stalno unutar vas?

Šabata u Sokolovu, traţio sam samo

Ako dubina vaše unutrašnjosti mamash (stvarno) sja onda vi moţda moţete otvoriti vrata B-ţjem svijetlu da ispuni cijeli svijet. Moţda moţete pomoći

da

dođe

Mašijah.

Ali

morate biti povezani sa svojom Strana 18

jednu stvar: istinskog Ţidova.

Krenuo sam od prednjih redova u sinagogi gdje su sjedili svi veliki učenjaci i bogati, uvaţeni ljudi. Oni su svakako bili posebni, moţda čak na vrlo visokoj razini. Ali da li su se

Odlučio sam da je to jedini čovjek u gradu kojeg moram upoznati.

Zato sam otišao ravno do njega i pruţio mu ruku: “Dragi moj prijatelju, ja sam novi rabin ovdje. Moţeš li mi reći svoje ime?“ On čak nije ni podigao pogled sa svog molitvenika, samo je promrmljao, “ Ja sam Moshele, Moshele vodonoša.“ “Moshele, tako mi je drago što sam te upoznao. Pričaj mi o sebi.“ Tišina. On je samo nastavio govoriti psalme.

Pokušavao sam navesti Moshelea da razgovara samnom, ali on se nije odazivao. .

Moţda je mislio da nisam dovoljno stvaran za njega. Mislim da je na Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Vizija

mira i jedinstva

kraju izgubio strpljenje, zatvorio je

Mosheleova kuća! Činilo se kao da

ulicama i pro-sio za hranu. Ponekad

svoju knjigu psalma i otišao. .

nešto slavi. Stajao je u sredini sobe

bih otišao u sinagogu i dobri ljudi

drţeći u ruci čašu vina, a svi pripro-

tamo su me naučili da bar malo

sti Jiden grada…svi krojači, drvosje-

znam

če, vodonoše…plesali su oko njega i

kazujem psalme. Ali to je sve što

pjevali iz sveg glasa. I ponovo sam

sam ikada naučio – nikada nisam

mogao vidjeti kako Moshele mamash

imao nekoga da me nauči više.

Poslije toga sam još toliko puta pokušao upoznati Moshelea. Bilo mi je to zaista vaţno. On je bio najstvarniji Jidele u čitavom gradu. Ali nikada ga nisam uspio navesti da odgovori. Moţda je bio toliko skro-

sja.

kako

moliti,

i

kako

da

Kada sam odrastao tijelo mi je

man da jednostavno nije mogao vje-

“Gevalt“ (sjajno) pomislio sam.

postalo snaţno. I zato sam počeo

rovati da bi novi rabin ţelio imati

Moţda mi je ovo prilika da ponešto

raznositi vodu. Nisam zaradio puno

bilo što s njim. Kad god sam ga vi-

saznam o Mosheleu. I zato sam oti-

novaca, ali barem više nisam morao

dio u sinagogi, uvijek sam mu po-

šao okolo do prednje strane kolibe i

prositi. Onda sam sreo najdivniju

kazivao da ţelim razgovarati s njim,

pokucao na vrata. Kad je Moshele

ţenu i mi smo se vjenčali. Sveti go-

pitajući ga kako je. Ali on bi samo

vidio tko tu stoji njegovo se lice jako

spodaru, trebali ste vidjeti moju ţe-

rekao, “Baruh Hašem“ (Hvala B-gu)

zacrvenjelo. Pokazao mi je da uđem

nu kada sam je oţenio. Bila je toliko

i nastavio sa svojom molitvom.

bez da je izrekao ijednu riječ, a onda

lijepa, mamash, izgledala je poput

je uspio promucati: “Ja … ja …sveti

kraljice. Dobili smo sedmoro djece,

Rebe, nisam mogao niti sanjati da

draţesnije od najdraţesnijih, slađe

biste vi … mislim … ne mogu vjero-

od najslađih. Kada su se rodili izgle-

vati da ste me vi došli posjetiti … ja

dali su poput malih anđela.

Jedne zimske noći, mnogo godina kasnije, otišao sam u dugu šetnju skroz do predgrađa Sokolova. Na povratku sam primijetio jednu vrlo trošnu kolibu iz koja je sjala svijet-

ne zasluţujem takvu čast …“.

lost. Bio sam znatiţeljan pa sam

“Dragi Moshele,“ odgovorio sam.

prišao bliţe i pogledao kroz jedan

“Zapravo je meni čast biti u tvojoj

od napukli prozor. I gle – bila je to

svetoj kuću. Ali kaţi mi nešto. Vidio

Odakle proizlazi vaša služba B-gu?

sam s ceste da

Držite li Njegov Zakon iz navike

imaš zabavu. Što

ili micvos činite sa

sla-viš večeras?“

svim svojim srcem?

Izgledalo je kao da ni jedan drugi gost

nije

znao

razlog zabave, jer su se svi skupili oko Moshelea dok je on pripovijedao ovu priču: .

moja djeca ne izgledaju kao slatki anđeli. Mršavi su poput šiba, i oči su im stalno crvene jer toliko mnogo plaču zbog hrane. Ja radim naporno koliko god mogu, šlepajući (prenoseći) vodu, ali ne mogu zaraditi do-

“Rebe, htio bih

voljno da ih zbrinem, da im pomo-

da znate da su

gnem. Rebe, oni mi mamash slamaju

m oji

ro dit e lji

srce. Ja ne mogu podnijeti njihovu

umrli dok sam bio

glad, njihovu tugu, njihovu bol…. ■

još vrlo mlad. Ja nikada

nisam

imao pravi dom, spavao Godina 12 19 Broj 19 Strana

Ali moja ţena više nije lijepa. I

sam

po

(nastavak sljedeći tjedan) Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TERUMA

Parašat Teruma početak je novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra prema van - vrijeme za obnovu.

Zadaća za ovaj tjedan je učenje zakona uspjeha u svakodnevnom ţivotu: poslu, obitelji i vlastitom napredovanju.

Ovotjedna paraša Teruma počinje riječima: "Kaţi Izraelcima da uzmu žrtvu za mene... I neka mi načine Svetište da mogu boraviti među njima". Zohar je u paraši Teruma postavio te-

ti, obilje; tada osjećamo cjelovitost.

blagoslova. Dakle, riječ Teruma■ se ne

melje jednog od najvaţnijih načela

2. Kad je he - ‫ה‬, Malhut, u stanju

opisuje kao postupak davanja već

nečijeg uspjeha. Ovo načelo će od-

progonstva, nepovezano i prognano

kao posljedica koju davatelj doţiv-

rediti da li se na kraju naših dana

iz svog prirodnog mjesta u Drvetu

ljava kada on / ona dijeli.

moţemo osvrnuti unazad i osjećati

ţivota, kao posljedica pogrešne svi-

se da smo proţivjeli ispunjen ţivot,

jesti: sebičnosti, ljutnje, krivnje, lju-

a ne besciljan i bolan ţivot.

bomore, ponosa, očaja, itd; to je

Tajna leţi u riječi Teruma, koja

isključenje iz snage ţivota.

Svaki postupak koja uključuje altruizam, ljubav, brigu, suosjećanje i senzibilnost, dovodi nas bliţe gornjim svjetovima, i to je tajna ţivota.

znači "donacija". Međutim, na he-

Svijet u kojem ţivimo podijeljen je

Kada se uspijemo brinuti za svog

brejskom je gramatički korijen te

u dvije stvarnosti: jedna je povezana

bliţnjeg umjesto da se brinemo sa-

riječi (‫מ‬.‫ר‬.‫ ה‬HRM), što znači "podi-

sa snagom ţivota, a druga je isklju-

mo za sebe, onda će ‫ ה‬biti uzdignut.

ći". Zohar objašnjava da se riječ Te-

čena iz nje. Stvarnost Gola (egzila -

Kad će sve što radimo imati svijest

ruma moţe čitati i kao: Tarom He

‫ )גולה‬u odnosu na stvarnost Geula

Terume: ljubav i dijeljenje - tada će

(uzdizanje slova ‫ ה‬he). Prema kabali,

(izbavljenje - ‫)גאולה‬, proizlazi iz raz-

doći do protoka između gornjih i

slovo (‫ ה‬zadnje ‫ ה‬u B-ţjem imenu -

like među njima, a to je prisutnost

donjih svjetova.

‫ )יהו"ה‬predstavlja sefiru Mahut, koja

slova ‫ א‬iz riječi or (svjetlo - ‫ )אור‬u ri-

simbolizira našu fizičku stvarnost,

ječi Geula. U trenutku kad pustimo

naše ţelje, ţudnje i potrebe.

Svjetlo u naš ţivot mi ćemo doţivje-

Ari objašnjava da je fizička stvarnost koju doţivljavamo, stvarnost

ti uspjeh u preobraţavanju Gola (egzila) u Geula (izbavljenje).

Kad uspijemo asimilirati frekvenciju keduše (svetosti) u ono što radimo: dom koji gradimo, svoju obitelji, posao itd., tada je to smisao "Neka mi sagrade Svetište da mogu bo-

koja odraţava ograničenja naših

Povezivanje sa Svjetlošću vrši se

raviti među njima" - "među njima", a

osjetila, rezultat poloţaja slova he - ‫ה‬

svjesnim postupanjem, što znači po-

ne "u njemu". Onda smo mi, stvoren-

u Drvetu Ţivota:

dizanjem svog ţivota iz niske frek-

ja i obilje stvaranja, potpuno jedno,

1. Kad se he nalazi na svom iz-

vencije (Gola) na visoku frekvenciju

u savršenom jedinstvu, i to je tajna

vornom mjestu - na kraju B-ţjeg

(Geula); iz frekvencije isključenja,

istinskog uspjeha. ■

imena ,‫ יהו"ה‬i povezano s drugim

mraka, oskudice, boli i patnje na

slovima - sve funkcionira savršeno

frekvenciju povezivanja sa Svjetlosti

u našem ţivotu, postoji tok svjetlos-

Stvoritelja: ljubavi, radosti, obilja i

Strana 20

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

“Table Talk” R. Raphael Pelcovitz:

Vrata u nebo

Miškan, Svetinja u pustinji, bio je

niti čak i za taj Treći Hram, a to je

ne bi bilo ispunjavajuće, već sramo-

izgrađen od doprinosa Djece Izrae-

postavljanje vrata. Stih u Eiha (Jere-

tno da samo primamo, bez vlastitog

love i konstruirali su ga vješti znal-

mijine tuţaljke) kaţe: tav’u va-arec

sudjelovanja. Učenjaci imaju jedan

ci. Zapovijed o izgradnji tog Svetišta

šeareha, “Njena vrata su progutana

izraz koji vrlo snaţno govori o ono-

dao je Svemogući: veasu li mik-daš

u zemlju” (2,9) i to su vrata koja će

me tko je uzdrţavan od drugih bez

vešahanti betoham, “Oni će mi na-

se

da išta sam doprinosi. Oni to nazi-

praviti svetište da mogu boraviti

Postavlja

je

vaju: nahajam dehisufa, „kruh sra-

među njima.” (Šemot 25,8)

značenje tih vrata? Kada B-g sam

mote”. Dozvola da mi postavimo

konstruira i napravi Bet Hamikdaš i

vrata za Treći Bet Hamikdaš nije

predstavi nam ga kao Nebeski dar,

samo omogućavanje da steknemo

zašto će biti neophodno da izraelski

helek, već se smatra kao da smo sami

narod postavi vrata?

sagradili Bet Hamikdaš. Kao što

Prvi Bet Hamikdaš, Sveti Hram, sagradio je kralj Salamon, dok su drugi Bet Hamikdaš izgradili Ţidovi po povratku iz Babilona, a kasnije

upotrijebiti se

za

Treći

pitanje:

Hram.

Kakvo

ga je proširio i uresio kralj Hordus.

Odgovor moţe biti da budući je

Tradicija nas uči da će Treći Hram

B-g nama naredio da sagradimo iz-

biti spušten s neba i nikada neće biti

vorno Svetište u pustinji, time nam

razoren. Sam B-g će pripremiti taj

je ujedno zapovijedio da u svako

Treći Bet Hamikdaš i predstaviti

vrijeme sagradimo Svetište kako bi

nam ga potpuno dovršenog. Među-

Šehina mogla boraviti među nama.

tim rečeno nam je da postoji jedan

Mi moramo imati neki helek, udio, u

doprinos koji će Ţidovski narod uči-

svakom Svetom Hramu, jer za nas

Godina 12 21 Broj 19 Strana

Talmud uči: veheemid aher uva ■

hager benihsej gedolim palterin habona kana delatot lahen, „Ako tko sagradi veliku zgradu na zemlji konvertita koji je preminuo (čin stjecanja i posjedovanja) a drugi čovjek postavi vrata na tu zgradu, ovaj drugi stječe vlasništvo”. ■

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Ima li razlike?

J ednom je reb Šmuel Monkes ušao u sobu svoga učitelja, Alter Rebea, pa ga, ne

dozvolivši mu niti da podigne pogled, iznenadi pitanjem:

“Rebe, postoji li uopće neka bitna razlika između nas dvojice? Ono što ja znam, rebe isto tako zna; Ono što rebe ne zna, ne znam niti ja; jedina razlika među nama je da rebe zna nešto što ja ne znam.

Ne sačekavši, kako bi se očekivalo u takvoj situaciji, da rebe odgovori na postavljeno pitanje, reb Šmuel nastavi: “U čemu je onda posebnost i veličina rebea? Moţe li biti da je samo u tome da rebe jednostavno zna nešto što ne zna budala poput mene?” ■

P onekad, kada je učitelj na mnogo višem nivou

od učenika, nuţno je u potpunosti izostaviti originalnu

ideju. Tada nije dovoljno da učitelj saţme ideju; umjesto toga on mora pronaći potpuno novi način razmišljanja, mora posegnuti za primjerima i metaforama koje koje učenik moţe razumjeti, čak i ako su one jako udaljene od osnovne ideje. Učitelj mora napraviti radikalni skok iz jednog misaonog okvira u drugi, pa onda dozvoliti da zraka svjetla ponese saţetu informaciju i po-

Čuda se nalaze svuda oko nas; kako bi ih vidjeli, moramo otvoriti oči.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

veţe oba misaona svijeta.

Upotrebom metafora učitelj ne ţeli odvojiti učenika od sebe, već doći do jedinstva koje neće kompromitirati niti jednu stranu. Što se tiče učitelja, premda ju je izrazio jednostavnijom metaforom, sloţenost samog koncepta ostaje u njegovom umu netaknuta; on ju promatra "iznutra prema van. "U isto vrijeme, učenik se pribliţava novom konceptu kroz jezik koji moţe razumjeti; njegovo razumijevanje kreće "od vanjštine prema unutrašnjosti." "Unutrašnje" putovanje od metafore do koncepta je počelo. Koncept se širi i integrira u umu učenika, sve dok on ili ona ne razumijeva originalni koncept onako kako to čini učitelj.

R. Simon Jacobson ■

Strana 22

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 11 — Idolatrija Zabranjeno je imati koristi od idola, njihovih pomagala ili stvari koje im se obično ţrtvuju (ili bi se mogle ţrtvovati u Hramu) ili se koristiti u sluţbi njima. Idoli i pomagala koji pripadaju neţidovima postaju dopušteni ako ih on poništi (premda ne smiju biti korišteni u sakralne svrhe), a stvari koje se koriste u idolskoj sluţbi postaju zabranjene samo ako sluţba kod njih uzrokuje promjenu (139,1 -7.9-10.12-14; 142, 13; 143,4; 145,9). O tome kako postići poništenje vidi 144,1-2;146,1-13.

Stvari koje su dane ili su ih koristili idolskih svećenici nisu zabranjene osim ako se nisu korištene tijekom štovanja (139,8.11).

Predmeti iz prirode ili ţiva bića ne postaju idolima čak i ako ih se štovalo. Građevine ili biljke ne postaju idolima izuzev ako nisu sagrađene ili posađene u svrhu štovanja, ali one mogu postati pomagala idolima, i poboljšanja koja su napravljena na njima dok ih se štuje također su zabranjena (142,12; 145,1-8). Neţidov ili otpadnik od vjere moţe pretvoriti nešto u idola, čak i ako mu to ne pripada (145,8).

Ako se stvari zabranjene zbog idolopoklonstva pomiješaju s bilo kojom količinom drugih stvari, tada sve stvari postaju zabranjene, ali ako se uništi jedan predmet iz te pomiješane grupe, drugi predmeti se mogu koristiti po dva zajedno, a ako se predmet iz te mješovite grupe pomiješa s drugim predmetima druga mješovita grupe je dopuštena (140,1; usporedi pogl.8b.).

i uništiti (146,14-15). Osoba ne smije imati koristi od vatre ili pepela kada se takve stvari spale (142,1), ali toplina koja ostaje nakon što se vatra ugasi je dopuštena (142,4). Osoba ne smije imati koristi od stvari koje su napravljene ili poboljšane korištenjem alata ili materijala povezanih s idolom (142,2-7), ali ako je s idolom povezani izvor sudjelovao samo djelomično dopušten je (vidi 142,78. 11). Ako se takve stvari pomiješaju s drugima, novac u njihovoj vrijednosti se mora uništiti, nakon čega mješavina postaje dopuštena (142,3-4). Osoba ne smije namjerno izvući korist iz sjene građevina povezanih s idolom (142,9-10; vidi 143,1) ili iz promatranja ili slušanja prizora ili zvukova povezanih s idolom (142,15).

Osoba ne smije proizvoditi stvari koje će se koristiti za izravnu korist idolopoklonstva, ali ako je plaćen za to, plaća je dopuštena (143,2). Osoba ne smije potpomagati ustanove ili plaćati pristojbe čiji prihod izravno koristi idolopoklonstvu (143,3.5-6; 149,1-5). Osoba ne smije prodavati

stvari neţidovu ili mu dati ili posuditi novac ako ih on moţe koristiti u idolopokloničke svrhe (139,15; 151,1 -4).

Slike su zabranjene ako postoji mogućnost da su bile štovane (141, 1-4; 142,14). Zabranjeno je praviti potpune trodimenzionalne ili reljefne slike ljudi ili anđela, ili bilo kakve slike nebeskih tijela, osim za potrebe učenja (141,4-7). Zabranjeno ■ je graditi zgradu ili pribor koji izgledaju kao Hram ili njegov pribor (141,8). Knjige koje se koriste za štovanje idola ne bi se trebalo prodavati neţidovima, a materijali za pisanje im se ne bi trebali prodavati ako će ih se koristiti za pisanje takvih knjiga (139,15).

Osoba treba izbjeći stvaranje dojma da se klanja idolu ili da mu iskazuje poštovanja (150,1-3). Zabranjeno se zaklinjati u ime idola (ili čak navesti neţidova da to učini) ili spomenuti njegovo ime (osim ako se ne spominje u Bibliji) ili ga spomenuti s poštovanjem (147,1-5-146, 15). Ţidov ne smije imati posla s neţidovima, osobito u vrijeme blagdana, ako to moţe dovesti do toga da on iskaţe zahvalnosti idolu (vidi 148) i ne smije pomagati neţidovima u pripremama koje su direktno povezane s idolopoklonstvom (vidi 156,3). Danas, kada idolopoklonstvo nije uobičajeno, poslovanje s neţidovima je dopušteno ukoliko bi izbjegavanje neţidova dovelo do ljutnje (148,1-12; vidi 152,1-2). Ţidov ne bi trebao biti nepotrebno velikodušan ili laskati neţidovu (151,11.

14), ali dobrotvoran prema njemu moţe biti (151,12-13). ■

Idolske stvari je potrebno pronaći Godina 12 23 Broj 19 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Darežljivost – Nedivut Fizičke potrebe drugih, moja su duhovna obaveza

I govoraše VJEČNI Mošeu rekavši: „Govori sinovima Izraelovim i oni će odvojiti dar za Mene. Od svakog čovjeka kojega ponese srce njegovo uzet ćete Moj dar... I neka Mi naprave Svetište i boravit ću među njima.“ (Izlazak 25,12;8)

Sveobuhvatni cilj musara je da nam

ha-lev, doslovno začepljenog srca.

pomogne da doista ţivimo kao sve-

Umjesto da smo neposredni, otvo-

te duše, što i jesmo. Kako bi se pri-

reni i dareţljivi, mi smo tromi, za-

bliţio svetosti, čovjek treba za njom

čepljeni i nevoljki u svojoj srţi.

teţiti. Njega mora pokretati spremnost duše – nedivut ha-lev – dareţljivost srca.

njegova otvorenost postane tako ometena da ţivimo bez dareţljivo-

vrti oko novca, skloni smo o dareţ-

sti? I što moţemo učiniti u vezi

ljivosti misliti jedino kao o pitanju

toga?

posizanja u naš novčanik. Ali kao što je to kod svih midot, dareţljivost je osobina duše pa se stoga moţe pokazati na mnogo načina, uz ostalo i to kako s drugima dijelite svoje vrijeme, svoju energiju, i ono što imate. Kada vašim srcem upravlja otvorena, puna povjerenja, dragovoljna, nadahnuta unutarnja moti-

va se nedivut. Dareţljiva osoba je na-

vacija koja buja iz dubina vaše bri-

div. Musar pravi jasnu razliku izme-

ţne reakcije na potrebe, ili ljubav

đu ove i druge vrste dareţljivosti,

prema, drugome, uvijek ćete naći

koja se naziva cedaka, što znači oba-

načina da odgovorite na to.

tina.

po prirodi dareţljivo, kako onda

Pošto ţivimo u kulturi u kojoj se sve

Duševna osobina dareţljivosti nazi-

vezno davanje, kao što je npr. dese-

Zašto nam se to događa? Ako je srce

Ponekad završimo s timtum ha-lev, začepljenim srcem, jer svojevoljno ■ blokiramo svoje vlastito srce. Mi

stvaramo barijere kako bismo odvojili sebe od drugih. U Indiji čujete poniţavajuće priče o profesionalnim prosjacima koji su stekli bogatstvo na tuđoj nesmotrenosti, ili majkama koje oskaćuju svoju djecu da bi bila što uspješnija u prošnji, i tako dalje.

Te su priče vjerojatno neistinite. Uz milijardu stanovnika, od kojih je veliki dio siromašan, jednostavno

Ako u dţepu imate novaca, dat ćete

nije nuţno stvarati fizičke slabosti

novac. Ako nemate novaca, no u

kako bi se ljude pretvaralo u pro-

Vrsta dareţljivosti nedivut ne proiz-

vašoj kući ima hrane, dat ćete hra-

sjake. No priče poput ove kruţe jer

lazi iz obaveze niti racionalnog raz-

nu. Ako nema hrane u vašem domu

pomaţu da se podignu zidovi oko

mišljanja, ili krivice, već iz neodo-

ali imate ideje, reći ćete riječi pomo-

srca ljudi koji su zbunjeni zahtje-

ljivog osjećaja koji se komeša dubo-

ći. Ako nema riječi na vašim usna-

vima koji se pred njih stavljaju. Bo-

ko u nama. Bez ikakvog razmišlja-

ma, ali ima ljubavi u vašem srcu,

jimo se da senzitivno srce neće biti u

nja, srce vam nagna ruku da pose-

ponudit ćete samo svoje srce.

stanju podnijeti punu mjeru naleta

gne u vaš dţep. To je potez duše koja bukne kada prepozna vašu izrav-

Barijere i prosjaci

zapanjujuće patnje svih prosjaka Indije. Srce nas vuče da reagiramo, a

nu povezanost s drugom dušom.

Iako smo mi po prirodi skloni da-

opet, tu je bojazan da nas to ne pre-

Dajem ti jer tvoja je potreba moja

vati, mi moţemo postupiti u skladu

optereti; kako je utješno imati racio-

potreba, tvoja patnja moja patnja.

s tom sklonošću samo onda kada

nalni razlog da se okrenemo od te

Osjećam se sjedinjen s tobom i rea-

nam je srce otvoreno. Kada nam je

silne boli.

giram spontano kao za sebe samo-

srce zatvoreno iliograđeno zidom,

ga.

mi bolujemo od duhovne bolesti koju učitelji musara nazivaju timtum

Strana 24

Moţete li prepoznati neki način na koji gradite zidove oko svog vlastiDivrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Alan Morinis

Program musara

tog srca? Da li racionalizirate umje-

osjećamo dobro kada dajemo. Zašto

sto da se obaveţete potruditi u vezi

je to tako, ako uzemo u obzir da da-

onoga što u nekoj vezi moţe biti

reţljivost naizgled ne pruţa onome

potrebno kako bi se bilo dareţljiv?

koji daje bilo kakvu izravnu korist?

Kakve si razloge dajete da tome

Odgovor je da kada dajemo, mi pri-

okrenete leđa?

mamo jedno od najvećih zadovolj-

Moţete li se dosjetiti situacije u kojoj

stava koje ljudsko biće moţe upoz-

netko moţe imati koristi od vaše da-

nati, a to je osjećaj povezanosti s

reţljivosti, ali vi leţerno ostanete

drugima. Naša su srca programira-

odijeljeni od njih zidom? Ima li na vašem radnom mjestu netko tko izgleda kao da je u potrebi, ali vi se ne ţelite „miješati“ budući da s njime imate samo „poslovni odnos“? Ili ima li netko u vašoj školi tko djeluje

dnostavno to nije u stanju pred brutalnim zlostavljanjem kojem je iz-

dovoljava tu potrebu.

loţeno. U tom slučaju, mi moţemo

A onaj koji daje dobija još jedno za-

suosjećati s potrebom ljudi da za-

dovoljstvo. Imati začepljeno srce je

tvore svoja srca.

bolest. Svaki dareţljivi čin rastače

osamljeno? Ili u vašoj sinagogi koji

A opet, mi smo ti koji smo postali

izgleda kao u oskudici?

ţrtve, i prihvaćamo tu situaciju, či-

Koje vas barijere odvajaju od toga

na da se povezuju i dareţljivost za-

nimo drugačiju vrstu nasilja nad

blokadu i čini da se srce ponovo otvori. Svi se mi osjećamo toliko bolje kada ţivimo s otvorenim srcem.

svojim srcem. Kad vam je srce za-

Kada dopustite svojoj mašti da po-

tvoreno, vi ste među prvima koji

leti prema tome da bude spontano

pate zbog tog zatvaranja. Moţda

dareţljiva, moţete li prepoznati ne-

Moţete li prevladati te barijere i biti

postoje dobri razlozi zašto nam se

ki od strahova koji se u vama pojav-

dareţljivi?

čini previše riskantnim da se otvo-

ljuju, koji vas navode da se suzdr-

Dobro je davati

rimo, ali ako toleriramo tu situaciju,

ţite? Moţete li vidjeti kako su te bo-

mi prihvaćamo nametnuti timtum

jazni zidovi i vrata koji čine da vaše

halev. Sa srcem iza zidina, naši će ţi-

vlastito srce bude zaključano i za-

voti biti toliko neznatnij nego što bi

tvoreno? Moţete li primijetiti da

mogli biti.

prihvaćanjem tih oţiljaka kao ne-

da pruţite ruku i ponudite što moţete?

Ne zatvorimo mi uvijek sami svoje srce, nekada to učini netko drugi.

Zbivanja u ţivotu mogu odigrati svoju ulogu u zatvaranju srca. Srce ţeli biti otvoreno, ali ponekad je-

Većina nas iz iskustva zna da se

promijenjive stvarnosti vi si produţavate štetu koju vam je nanio prvotni napad ? Češće od zlostavljanja na okrutne i zastrašujuće načine, sklonost da ţrtvujemo ono na što nas srce navodi su potrebe našeg ega. Ego vidi bogatstva svijeta kao jedan definirani kolač, i radi na tome da dobije najveću krišku, uvjeren da će nekome ostati samo mrvice. Sve to radi u suprotnosti sa spontanoj dareţljivosti srca. ■

Godina 12 25 Broj 19 Strana

Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ADAR - RIBE Mjesec Adar je mjesec rada na

slovom ‫( ה‬he). He - četvrto i zadnje

našoj duhovnoj senzibilnosti. Fokus

slovo u Tetragramu simbolizira naš

bi ovog mjeseca trebao biti na pri-

svijet, ''posudu“ koja prima i aku-

mjeni duhovnosti u našim svako-

mulira duhovno bogatstvo iz gor-

dnevnim postupcima, radnjama i

njih svjetova.

kroz to učiti puni smisao ''Nadmoći

Horoskopski znaci zimskih mje-

uma nad materijom''.

seci, kao i u bilo kojem drugom go-

Adar je dvanaesti i posljednji mje-

dišnjem dobu, stvaraju poravnanje

sec u Zodijaku, što mu daje posebnu

triju energetskih sila – koje se u ka-

kvalitetu, jer je sakupljač svih zna-

bali zovu desna (Jarac), lijeva (Vo-

kova zodijaka i njihove moći, pozi-

denjak) i središnja (Ribe) kolona

tivne i negativne.

(odnosno redom: plus, minus i neutralna).

Ribe i Josef

■

Element zemlje, koji simbolizira

Mudrost kabale podučava da dva-

naše materijalne ţelje, nedostatak i

naest biblijskih plemena Izraela

glad, kontrolira zimu i utječe na nje-

predstavljaju tajne dvanaest znako-

zine znakove. Što se tiče Riba, to se

va zodijaka. Priča o njihovom rođenju, njihovim imenima i povijest

poznate i po tome što imaju sreće.

pokazuje u njihovoj sklonosti ka

svakog plemena opisuje značajke

Također se u riječi ribe na hebrej-

osjećaju praznine i nedostatka, i

samih znakova zodijaka. Pleme koje

skom (dagim ‫ )דגים‬pojavljuju hebrej-

viđenja sebe kao ţrtve. Ipak, drugi

se pripisuje adaru je Josef (Josef,

ska slova ‫( גד‬gimel, dalet = sreća) i

aspekt ove kvalitete je upravo su-

lingvistički od me'asef – pobirač,

ona simboliziraju blagoslov koji se

protan i oni bi mogli razviti poziti-

sakupljača, na hebrejskom). Među-

nalazi upravo na mjestima koje oko

vnu energiju koja ih navodi da se

tim, dobro je poznato da Josef ple-

ne moţe vidjeti. Još jedan aspekt

bore za svoja uvjerenja.

mena nema i umjesto njega postoje

veze između riba i adara je da se

Kao što je spomenuto, Riba je

njegova dva sina, Efrajim i Menaše,

kostur ribe naziva idra (‫ )אידרה‬što na

također povezana s centralnom ko-

koji simboliziraju adar A i adar B

aramejskom znači sastanak (na he-

lonom, koja je pod utjecajem ele-

(hebrejska prijestupna godina ima

brejskom asefa

‫ אסיפה‬što također

menta zraka. Zato su Ribe konstan-

dva mjeseca adara, sedam puta u

znači pobiranje, prikupljanje, ling-

tno u potrazi za ravnoteţom. Na-

ciklusu od 19 godina ). To se tako-

vistički od sakupljača, kao što je

dalje, većina ljudi zna Ribe kao vo-

đer odraţava i u blagoslovu praoca

gore spomenuto).

deni znak koji pokazuje veliku os-

Jakova Efrajimu i Menašeu: "... i neka narastu u mnoštvo usred zemlje" .(na hebrejskom postoji parafraza izraza "naraste u mnoštvo" u vezi s reprodukcijom ribe = Ribe, koja je horoskopski

znak

mjeseca).

U

mnogim kulturama ribe su simbol zaštite od uroka, a ribe su također Strana 26

Sile koje kontroliraju Adar - Ribe

jetljivost. To bi mogla biti, kao i kod ostalih vodenih znakova Raka i

Mudrost kabale nas uči da svako

Škorpiona, velika ranjivost kada je

od četiri godišnja doba predstavlja

osjetljivost usmjerena prema unutra

jedno od

slova u B-ţjem imenu,

(sebičnost) ili nevjerojatne društve-

Tetragramu -‫יהו"ה‬. Proljeće je pred-

ne, umne, psihičke sposobnosti ka-

stavljeno slovom ‫( י‬jud) i tako dalje

da je usmjerena prema van (altru-

sve do zime koja je predstavljena

izam).

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni veliku osjetljivost i skromnost da ih

ostalih 21 hebrejskih slova ono je

zaštiti od pada u zamku egoizma i

slovo sve-tosti, a dio slova koji ide

arogancije u koju većina ljudi pada

prema do-lje ukazuje na njegovu

kad dostignu vodeću poziciju.

sposobnost

Zbog svoje osjetljivosti mogu biti velika podrška drugim ljudima u Slova mjeseca Riba

njihovoj patnji i boli, te zbog toga mogu biti velike vođe. Njihova os-

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvara-

jetljivost koja je rezultat kombinacije

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

Jupitera i elementa vode, također je

hamu - građevni elementi svemira

uzrok njihovog duhovnog aspekta,

sastoje se od 22 različite frekvencije,

njihovo šesto čulo često je vrlo raz-

duhovne snage, koje su zastupljene

vijeno kao i njihova sposobnost ko-

s 22 hebrejska slova. Svakim mjese-

municiranja s dušama. Njihova os-

com vladaju dva hebrejska slova.

jetljivost moţe biti izraţena tako da

Jedno slovo vlada planetom koje

budu introvertirani i skromni. Jako

dominira znakom. Drugo slovo vla-

je preporučljivo za pripadnike ovog

da astrološkim znakom mjeseca.

znaka da budu oprezni da ne suos-

Planet adara je Jupiter i njime vlada

jećaju previše s problemima drugih

slovo (‫ ג‬gimel). Njegov astrološki

ljudi jer dok smo obuzeti njihovom

znak su Ribe, kojima vlada slovo ‫ק‬

boli nismo u stanju pomoći ljudima.

(kof).

Obilje Jupitera se iskazuje u kva-

Slovo Gimel ‫ג‬

litetama kao što je dobro srce, veli-

Slovo gimel je kreiralo Jupiter koji

kodušnost, volja da se pomogne

kontrolira Ribe i Strijelca - astrolo-

Zohar - Adar - Ribe

ljudima ili ţivotinjama.

da

nahrani svjetove

tame, ne putem identifikacije s njima,

nego

njihovim

kontroliranjem. To je moć slova kof sposobnost da djeluje među kelipa i da ih kontrolira. Ova moć je također izraţena u Ribama, ali to zahtijeva veliku mudrost jer će inače Ribe nisko pasti i razviti ovisnosti kao što su kockanje, alkohol, seks i droga.

Tikun Bitan duhovni rad Riba je prevladavanje pasivnosti i prividnog osjećaja cjelovitosti – samozadovoljstva, uzrokovanog slovom gimel od Jupitera.

Ribe bi se trebala povezati sa svojom

unutrašnjom

potrebom

da

pomognu svom bliţnjem i da to koriste kao sredstvo utjecaja protiv pasivnosti. Ipak, dio njihovog tikuna je znati reći ne na zahtjeve drugih,

ške znakove mjeseca adara i kisleva,

jer po-maganje drugima ne znači

u kojima se slave blagdani Purim i

ispunja-vati

Hanuka, a koji simboliziraju moć

njegovati ih, hraniti ih i osnaţivati

čuda.

duhovnim Svjetlom, jer mi druge ne

tuđe

ţelje,

nego

Slovo gimel (‫ )ג‬također simboli-

moţemo prisiliti da budu sretni. Za

zira obilje, blagostanje svih vrsta, i

njih je također vrlo vaţno da nauče

sreću, a to je i razlog zašto su Ribe

kako da ne urone u emocionalnost

(riba) simbol za zaštitu od uroka.

(što je različito od osjetljivosti)

Prema konvencionalnoj astrologiji, sklonost fatalizmu i velika osjetlji-

prema sebi i drugima. EmocionalSlovo kof ‫ק‬

nost nas usredotočuje na bol i to nas

vost Riba razlog su njihovog nedo-

To je jedino hebrejsko slovo koje

statka ambicije. Stoga je jedan od

ide ispod crte. Ovaj spust simboli-

njihovih glavnih ciljeva transfor-

zira svijet tame i duhovne nečistoće

macije (tikuna)

odabir uloge vod-

(kelipa). Kabalisti objašnjavaju da

stva i odgovornosti (Moše je bio

bismo slovo kof (‫ )ק‬mogli smatrati

Riba). Ribe mogu koristiti svoju

kao

Godina 12 27 Broj 19 Strana

slovo

nečistoće,

ali

poput

odvlači od fokusiranja na rješenje.

Suosjećanje i ljubav nam mogu pomoći da se usredotočimo na cilj i vjerujemo u njega, i to je stvarna tajna istinskog uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 27

će

ma

o zd

Miholjačka obitelj ostala je bez 64 člana u holokaustu

a isk t g

ODISEJA OBITELJI EHRLICH

I

Glas Slavonije, 2.2.2019.

DONJI MIHOLJAC - Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata, koji se obilježava 27. siječnja diljem Europe, ima posebno značenje u životu Mirjane Ehrlich Bakić iz Donjeg Miholjca.

Ova 72-godišnja žena odlučila je predstaviti svoje svjedočanstvo o bolnoj sudbini svog oca Lavoslava Ehrlicha, stričeva Zoltana, Nikole i Emila, tete Fanike te bake Malvine. Njezin otac godinu dana je proveo u logoru Nereto u Italiji, dok su joj stričevi, teta i baka stradali u Auschwitzu.

- Moja je želja da s ovom jednostavnom pričom o obiteljskoj povijesti pridonesem isključivo tome da židovske obitelji koje su nestale u holokaustu ostanu u sjećanju Miholjčanima – kazala Mirjana.

Njezin je otac bio trgovac, Židov, čiji su se roditelji, otac Hermann i majka Malvina, u Slavoniju doselili iz Mađarske. Živjeli su jedno vrijeme u Harkanovcima, a onda se preselili u Donji Miholjac.

- Otac je pet godina učio za trgovca u Iloku kod obitelji Stern, a nakon završenog školovanja zaposlio se u Zagrebu kod bratića koji je imao tvornicu tekstila. Kada je čuo da su ustaše naredile da Židovi moraju napustiti stanove, moj otac, koji je tada imao 24 godine, kupio je od jednog Slovenca lažnu putovnicu. Na dan bijega došao je na kolodvor i s još nekoliko ljudi smjestio se u vlak za Italiju. Putovali su dva dan bez vode i hrane do Rima, a onda nastavili do juga Italije, gdje su ih smjestili u logor NePage 28 Strana 28

reto. Otac je bio godinu dana u logoru, a onda je uspio pobjeći u selo koje je bilo dvadeset kilometara udaljeno, gdje mu je utočište pružila jedna obitelj. Živio je kod nje sve do 1944. kada su ga talijanski partizani prevezli preko Jadranskog mora u Liku, gdje se priključio Slavonskoj brigadi – ispričala je Mirjana. Dodala je da se njezin

otac, kada je rat završio, vratio u Donji Miholjac i oženio. Osim Mirjane, imali su još dvije kćerke. Nada je živa, a Zorica je umrla.

Miholjačka sinagoga srušena 1941.

obavljalo su se iskopni radovi bagerom. Tom prilikom je nađeno nekoliko posmrtnih ostataka, a prema navodima Vlade Obelića, u Donjem Miholj-cu se pričalo da su to kosti ljudi koji su kasne 1944. godine bili ubijeni. Istraživanja nisu provedena i taj nalaz do danas nije točno određen. Mirjana Erhlich Bakić čiji je život obilježen tragičnom sudbinom članova očeve obitelji, priželjkuje da se na mjestu nekadašnje sinagoge koja je izgrađena 1921. godine, postavi spomen-ploča u znak sjećanja na sve Židove koji su živjeli u tom gradu, ali i njihovu tragediju.

Prije 2. svjetskog rata u Donjem Miholjcu, prema podatcima Mirjane Bakić Ehrlich, živjelo je ukupno 826 Židova.

Postojala je sinagoga, a židovske obitelji bavile su se obrtom, poljodjelstvom i trgovinom. Sinagoga je srušena 1941. godine. Osim obitelji Ehrlich, u Donjem Miholjcu živjele su i židovske obitelji Polgar, Glassner, Spitzer, Frajling, Weiss, Sculhof, Kirschner, Rocher, Singer, Shiffer i Schlesinger. Prije nekoliko godina u dvorištu preko puta miholjačkog dvorca

Kaže da otac nije pričao o onome što je doživio u Neretu, talijanskom logoru koji je prekinuo njegovu mladost.

Divrej Tora

- Otac nije volio dijeliti sjećanja iz logora s nama. Sestre i ja htjele smo čuti o našoj baki Malvini i djedu Hermannu, koje nismo upoznale. Djed je umro 1940. godine i izbjegao sudbinu bake koja je odvedena u Auschwitz. Moram reći da su u holokaustu nestala 64 člana židovske obitelji Ehrlich. I zbog toga želim sačuvati od zaborava prezime moje obitelji – kaže. Prošlost obitelji je oživjela u knjizi ‘‘Ako tebe zaboravim‘‘, koju je priredila Jasminka Domaš, a objavile prošle godine Židovska vjerska zajednica Bet Israel i nakladnička kuća Litteris. Knjiga donosi životne priče potomaka židovskih obitelji koje u svojim zapisima oživljavaju obiteljsku prošlost, a obogaćena je rijetkim fotografijama iz obiteljskih albuma.

Inače, u knjizi je područje Donjeg Miholjca obuhvaćeno i prilogom ‘‘Nisu nestali‘‘, autora Vlade Obelića koji donosi sjećanje posvećeno svim žrtvama holokausta. ■

Godina 12

Broj 19