2-07 - Divrej Tora - Teruma 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 19

Zagreb, šabat 29. veljače 2020. - 4. adara 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Teruma Jeruzalem 17:00

18:13

Zagreb

17:22

18:24

Rijeka

17:29

18:31

Split

17:22

18:24

Dubrovnik 17:17

18:18

Vinkovci 17:11

18:13

Sarajevo 17:14

18:16

Doboj

17:15

18:16

B. Luka

17:18

18:20

Beograd 17:05

18:08

Novi Sad 17:07

18:10

Subotica 17:05

18:11

Zrenjanin 17:04

18:08

Niš

17:00

18:03

Beč

17:18

18:20

Frankfurt 17:46

18:48

Edison, NJ 17:29

18:40

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 3.3.2020.

Alot Hašahar

5:03

Najranije Talit

5:37

Nec Hahama

6:31

Najkasnije Š’ma

9:19

Zman Tefila

10:16

Hacot

12:08

Minha Ketana

15:25

Plag Haminha

16:36

Šekia

17:46

Cet Ha-kohavim

18:28



Broj 19 divrejtora@gmail.com

Paraša Teruma

(Šemot 25,1 - 27,19) Izraelski narod je pozvan da donira 15 vrsta materijala: zlato, srebro i bakar; plavu, grimiznu i crveno obojenu vunu; lan, kozju dlaku, životinjsku kožu, drvo, maslinovo ulje, začine i dragulje – od čega, "će mi oni napraviti Svetište i ja ću prebivati među njima", rekao je B-g Mošeu.

Na vrhu Sinajskog brda Moše je dobio detaljna uputstva kako načiniti prebivalište za G-spoda; prebivalište koje će se moći brzo rasklopiti, prevoziti i opet sastaviti dok narod putuje pustinjom.

U unutarnjoj odaji, iza umjetnički istkane zavjese, bio je kovčeg u koji su smještene ploče s Deset zapovijedi; na poklopcu kovčega stajala su dva krilata

kerubina od čista zlata. U vanjskoj je odaji stajala menora sa sedam krakova i stol na koji se stavljala hala.

Tri zida svetišta bila su sastavljena od 48 uspravnih dasaka, od kojih je svaka bila prekrivena zlatom, a držao ju je par srebrnih spojnica na dnu. Krov su činila tri sloja: a) tapiserija od višebojne vune i lana; b) pokrov načinjen od kozje dlake; c) pokrov od kože ovna. S prednje strane svetišta bio je izvezeni paravan kojeg je držalo pet stupova.

Oko svetišta i bakrom obloženog žrtvenika koji mu je stajao nasuprot, obješeni lan činio je ogradu koju je držalo 60 drvenih držača sa srebrnim kvačicama i ukrasima, a sve to pojačano dijelovima od bakra. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16 p’sukim – 25,1-16 B-g kaže Mošeu da kaže narodu neka doniraju stvari u količinama koje "svaka osoba smatra prikladnim". Donacije trebaju biti zlato, srebro, bakar, obojena vune (plava, grimizna, crvena), fini lan; tkanina od kozje dlake, crveno obojena ovčja koža, koža tahaša; bagremovo drvo; ulje za svjetlo; mirodije za ulje pomazanja i prinošenje tamjana; drago kamenje za eifod i hošen.

"I načinit će Mi Svetinju, i Ja ću boraviti među njima". Ovaj dobro poznati pasuk temelj je micve da se izgradi Miškan u svakoj generaciji, a u kasnija vremena Beit HaMikdaš.

Svaki puta kada se Miškan rastavljao, prenosio, te ponovo sastavljao, micva je bila ispunjena. Ispunio ju je Šlomo HaMeleh i njegov naraštaj, i Ezra HaSofer i njegova generacija.

Ona će biti ispunjena IJ”H (ako bude B-žja volja, op.pr.) kada treći Beit HaMikdaš bude sagrađen, IJ”H u naše vrijeme.

Neki komentari tumače riječ b’toham kao u svakoj osobi B’nei Jisraela, ne samo u sredini naroda, personalizirajući na taj način odnos

između B-ga i svake osobe.

S gledišta micve Rambam daje 14 pravila za nabrajanje 613 micvot.

Pravilo br. 12 glasi da nije "primjereno" kao zasebne micvot brojati one zapovijedi koje čine dio sveobuhvatnije micve. Stoga, Rambam ne ubraja u 613 micvot da se načine Aron, Menora, Šulhan, žrtvenici, itd. budući da su one obuhvaćene izgradnjom Svetišta. Drugim riječima, svi detalji izgradnje Mikdaša obuhvaćeni su jednom jedinom micvom ase. Ostali učenjaci koji nabrajaju micve ne slažu se s time.

Npr. Ramban broji izgradnju Arona kao zasebnu micvu (ali ne i ostalo sveto posuđe).

B-g će pokazati različite oblike koje će rad poprimiti, kao modele koje ljudi trebaju slijediti u M’lehet HaMiškan, svetom zadatku izgradnje Mikdaša.

Prva konkretna zapovijed je ona da se načini Aron (sveti kovčeg). On treba biti načinjen od drveta, te biti obložen zlatom iznutra i izvana. Četiri zlatna koluta treba pričvrstiti na njegove stranice kako bi se u njih umetnule motke za nošenje (koje su i same načinjene od zlatom optoče-

nog drveta). Motke za nošenje jednom kada se umetnu u kolute, više se nikada ne smiju izvaditi.

S gledišta micve Primijetite da iako su sve pozitivne zapovijedi vezane uz pojedinosti svakog od predmeta sastavni dio "nad-micve" ■ izgradnje Mikdaša (i svega u njemu), ova zabrana broji se zasebno. Drugim riječima, zapovijed da se načini Aron, da ga se obloži zlatom, da se pričvrste obruči, da se načine motke, da se stavi ukrasna ogradica oko gornje površine Arona, da se načini poklopac, itd., sve je to dio micve da se načini Svetište. Zabrana uklanjanja motki za nošenje micva je za sebe.

"Svjedočanstvo" (Luhot – ploče) će se staviti u Aron.

Levi – druga alija – 24 p’sukim – 25,17-40 Treba načiniti masivni poklopac od čistoga zlata (koji se naziva Kaporet) za Aron. Iz poklopca trebaju izlaziti dva Keruba licem okrenuta jedan prema drugome, krila raširenih nad poklopcem.

Komunikacija s B-gom će dolaziti "između dva K’ruvima".

Razmislite o sljedećem… Čini se malo čudnim, zar ne, da nam je bilo zapovijeđeno da načinimo K’ruvim imajući u vidu strogu zabranu izrade rezbarenih likova. Čak i više, uzmemo li u obzir kronologiju događaja u mjesecima nakon Izlaska –

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

konkretno, da je zapovijed da se izgradi Mikdaš uslijedila nakon fijaska sa zlatnim teletom. "Odgovor" je da je B-g Gazda. On kaže, bez rezbarenih likova – i mi ih ne činimo. A zlatno tele je krajnja uvreda B-gu.

On nam zapovijeda da načinimo K’ruvim, i mi ih načinimo. Ima mnogo primjera ove ideje. Paljenje vatre je zabranjeno na šabat. U Mikdašu paljenje vatre je obavezno.

Piku’ah nefeš situacije zahtijevaju to.

Ovo nije proturječnost. Ovo je priznavanje B-žje vlasti nad svijetom i naše opredijeljenosti da slijedimo Njegove zapovijedi.

Poseban stolić od zlatom obloženog drveta bi će načinjen; okvir i ukrasnu ogradu treba načiniti od zlata. Četiri zlatna obruča treba pričvrstiti na noge stolića, u koje će se stavljati motke za prenošenje.

Police i potpornji za police kompletiraju Šulhan.

Lehem Panim (prikazni kruhovi) na Šulhanu će biti postavljeni u svako doba.

S gledišta micve Ovo se ne smatra tek detaljem izrade Šulhana, već zasebnom micvom. Ta micva obuhvaća pečenje 12 naročitih kruhova (halahički, oni su bili maces) u petak, da za šabat zamijene kruhove od prošlog tjedna. Tradicija bilježi svakotjedno čudo, da su kohanim koji su bili u službi našli tjedan dana stare Lehem HaPanim svježima, tako da su ih mogli podijeliti i jesti. Ova micva dokazuje da na hranu ne smijemo gledati samo kao na fizičku neophodnost, kao što to sav svijet gleda, već ona pred nas stavlja izazov da nadodamo duhovnu dimenziju čak i najsvakodnevnijoj od svih ljudskih aktivnosti. Lehem HaPanim Godina 13 3 Broj 19 Strana

su model; naši zakoni o kašrutu, brahot, i drugi pomažu nam postići duhovne razine ovog koncepta. U zmira za šabat Ki ešm’ra šabat, mi pjevamo da je B-g kohanim dao micvu iz Tore da na šabat stave Lehem HaPanim na Šulhan. Stoga nam je zabranjeno na šabat postiti (osim na Jom kipur). Drugim riječima, B-g nije uključio hranu u Hramsku službu samo da bi nahranio kohanim.

B-g nam, recimo to tako, pokazuje kakav duhovni potencijal hrana posjeduje. Prenesite ovu pouku, kaže On, iz Mikdaša u svoje domove.

Hrana se ne pojavljuje slučajno uz šabat, ona čini značajan dio našeg poštivanja šabata. (u neki Humašima Šliši počinje na ovom mjestu) Menoru treba načiniti od čistoga zlata, kao jedan kontinuirani komad, središnji krak sa šest postraničnih krakova (sa svake strane po 3), ukrasne kugle, cvjetovi, i čašice koji ukrašavaju krajeve svakog

kraka, s dodatnima na središnjem kraku. Pribor za Menoru također je bio načinjen od zlata. Uz to, bila je tu i platforma od 3 stepenice kojom se koristio kohen kada je održavao i palio Menoru.

Zapravo, kohen bi mogao dosegnuti uljne svjetiljke čak i bez te platforme, no penjanje na platformu omogućavalo je Kohen Gadolu da ruke ne podiže iznad razine svog čela, zbog cica kojega je nosio. (Smatralo se manjkom poštovanja da Kohen Gadol svoje ruke podigne iznad cica.) Stepenice su također omogućavale lakše održavanje Menore.

Svi dijelovi Tore bili su dio jedne cjeline, niti jedan nije bio "samo" pričvršćen. Torat Moše to primjenjuje na narod Izraela te, kroz igru riječi, kaže da čak i Židovi koji su se otuđili od Tore i micvot jesu dio cjeline. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 26,1-14 Miškan (ovaj pojam se koristi kako Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija Miškana. Miškan je stajao u Šilou 369

za čitavo zdanje tako i za prvi sloj tkanine pokrova koji ga pokriva) je bio zdanje koje nije imalo krova, te su ga pokrivala tri sloja pokrova.

Prvi se nazivao Miškan i bio je načinjen od 10 obloga tkanog materijala načinjenog od 3 različite boje obojene vune, te bijelog lana. Pet obloga bilo je povezano tako da tvore jedan segment; jednako je bilo povezano pet drugih obloga. Dva ovako oblikovana segmenta bila su povezana zlatnim kopčama provedenim kroz petlje od modre vune. Kopče su bile

Najgornji pokrov (neki kažu da je bio samo odozgo, ne i sa strana; drugi kažu da se spuštao niz zidove Miškana) bio je napravljen od crveno obojane ovčje kože, te od kože tahaša. (Što je tahaš, poprilično je sporno; neki kažu da je to bila životinja

HaMikdaša.

pričvršćene na rub jednog segmenta, a petlje utkane na rub drugog segmenta. Tkanje Miškana uključivalo je likove poznate kao K’ruvim.

koja je postojala samo u to doba, konkretno sa svrhom da se od nje načini mihse, najgornji pokrov Miškana.)

srebrno podnožje. Ploče su bile po-

Ponad Miškana stajao je platneni pokrov sastavljen od 11 dijelova (segmenti od šest i pet platnenih obloga povezanih bakrenim kopčama) načinjenih od kozje dlake.

Miškan je imao estetsku namjenu; ovaj pokrov, poznat kao ohel, imao je funkcionalnu svrhu, pružajući zaštitu od prirodnih elemenata.

Ohel i Miškan prekrivali su stranice Miškana i nadsvođivali ga.

Za vašu informaciju… Miškan je,

godina. Nakon što je umro Eli Hakohen, Miškan je bio podignut u Novu (13 godina) a potom (nakon Šmuelove smrti) u

Giv’onu (44

godine). To je ukupno 480 godina, od j’ci’at micrajim pa do Prvog Beit

kao što je opisano u Tori, funkcionirao 40 godina u pustinji (zapravo 39 godina), te prvih 14 godina u

Erec Jisraelu (u Gilgalu), u godinama osvajanja i naseljavanja. Nakon toga, u Šilou je bilo podignuto kameno zdanje – istih dimenzija – kao zamjena za zlatom presvučene drvene zidne segmente. Tri pokrova su bila ista, kao i unutrašnja oprema

R’vi’i – četvrta alija – 16 p’sukim – 26,15-30 Zidove Miškana činile su pozlaćene drvene ploče. Svaka ploča imala je dva klina kojima je bila utaknuta u vezane kroz proreze na vrhu ploča ■

četvrtastim zlatnim prstenovima; spojne šipke išle su kroz prstenove namještene sa strane, iznad i ispod njihovih središnjih linija; a središnji vijak kroz središte ploče, iznutra.

Trebalo je biti po 20 ploča za sjeverne i južne zidove, te osam za zapadni. S istočne strane Miškan je bio otvoren, zakriven posebnim zastorom.

Hamiši – peta alija – 7 p’sukim – 26,31-37 Istkani zastor (poput prvog pokrova Miškana) trebao je biti ovješen na četiri pozlaćena drvena stupa kako bi odjeljivao Svetinju nad svetinjama od predvorja Svetinje. Taj se zastor nazivao parohet, i po njemu je ime dobio zastor koji stavljamo na

Aron hakodeš u sinagogama. Njihove funkcije su različite, mada su im imena ista.

Ma’asei hošev, tumači Raši, je vrlo vješt način tkanja (da li bi to mogla biti neka vrsta vezenja?) čiji je rezultat bio različit dizajn na svakoj od dviju strana materijala.

Aron treba staviti u Svetinju nad svetinjama. Šulhan na sjevernom Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

zidu i njemu nasuprot postavljena

žrtvenika za tamjan – koji nije niti

Menora na južnom zidu smješteni

spomenut u ovoj sedri).

su izvan paroheta u predvorju Miškana. (Običaj je staviti hanukiju na južni zid sinagoge, da nas podsjeća na Menoru iz Mikdaša.)

Tora kaže da je taj žrtvenik bio visok 3 amot. R. Jehuda kaže: shvati to onako kako je pisano. R. Josi kaže kao što je visina unutarnjeg žrtve-

Zastor jednak parohetu trebao je biti

nika dvaputa veća od njegove širine

ovješen cijelom širinom Miškana. Taj

i duljine, tako je i ovaj. On mjeri 5

masah trebao je biti ovješen na pet

amot sa svake strane pravokutnika,

drvenih stupova obloženih zlatom,

stoga je visok 10 amot. Međutim

sa zlatnim kukama, i utaknutih u

Tora kaže tri? To je zbog njenog

zlatna postolja.

soveva.

Šiši – šesta alija – 8 p’sukim – 27,1-8 Mizbei’ah (žrtvenik) treba načiniti od drveta obloženog bakrom. Pravokutnog je oblika s uzdignutim uglovima. Sve posude i sav pribor za ovaj žrtvenik trebaju biti izrađeni od bakra, kao i kolutovi za motke za nošenje. Ovaj je žrtvenik bio izvan

Miškana, u dvorištu Mikdaša i bio je korišten za prinošenje većine žrtava.

(Za razliku od unutrašnjeg, zlatnog,

Godina 13 5 Broj 19 Strana

Aron, Šulhan i Menora su 1,2,3 u Paršat T’ruma. Onda ide zdanje Miškana, i vanjski žrtvenik. Unutarnji žrtvenik se ne pojavljuje do T’cave – nakon odjeće za kohanim.

Umivaonica za pranje i njegovo postolje ne pojavljuju se do početka Ki Tisa. Kada se stvarna zgrada opisuje

u

Vajakhel

Lanene zastore treba napraviti, kao što je bio slučaj s drvenim stupovi-

i

P’kudei,

redoslijed je drugačiji. Š’vi’i – sedma alija – 11 p’sukim – 27,9-19

ma, ukrašenima (ne u potpunosti prekriti) srebrom. Dvorišni zastori trebaju visjeti sa srebrnih kuka na tim stupovima. Svaki stup držala su bakrena podnožja. Zastor na ulazu trebao je biti istkan u stilu Miškana, Parohet, i Masah, trebaju biti obješeni s istočne strane dvorišta. Bakreni

šiljci pomogali su učvrstiti zastore koji su okruživali Miškan.

Toliko smo dugo bez Beit HaMikdaša da su mnogi od nas prema fizičkom Mikdašu razvili stav "kome to treba?". Bez da analiziram analogiju toga, evo što mislim. Čak i ako je netko molio iz srca dugo vremena, i dobro poznaje molitve, još uvijek ima mnogo koristi od toga da si nabavi lijep sidur kojim će se služiti.

On mu daje usredotočenost, oboga-

ćuje njegovu službu B-gu, privlačnog je izgleda i duhovno nadahnjuje. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 95. Jibone HaMikdaš: Obaveza izgradnje Hrama Načinit će Mi svetište da mogu prebivati među njima. (Izl 25,8) 96. Poglavar prstenova: Zabrana uklanjanja motki s kovčega Motke imaju ostati u prstenovima Kovčega; ne uklanjajte ih ... (Izl 25,15) 97. Svaki tjedan svježe pečeno: Obaveza da se napravi prikazni kruh Postavit ćeš prikazni kruh na stol, preda mnom, u svako doba. (Izl 25,30) Jedan od elemenata prebivališta bio je Šulhan (stol), na kojem je postavljen "prikazni kruh". (Neki prijevodi ga nazivaju "prineseni kruh ili kruhovi obličja".)

Na hebrejskom je prikazni kruh nazvan "lehem hapanim" ("kruh licâ") zbog oblika otvorene kutije s brojnim plohama. Pojedinosti ove micve nalazimo u paršas Emor (Levitski zakonik, 24. poglavlje): bilo je 12 kruhova, izrađenih od finog brašna. Bili su postavljeni na Šulhanu u dva kupa od po šest kruhova. Postavljali su se na šabes, a kruhove od prethodnog tjedna se uklanjalo, te su ih pojeli koheni. (O ostalim pojedinostima koje se tamo nalaze dublje se raspravlja u talmudskom traktatu Menahos.)

Lehem hapanim je izrađivala obitelj kohanima po imenu

Beis Garmu, koja je revnosno čuvala svoje tajne kako se jednaki kruh ne bi mogao napraviti u idolopokloničke svrhe. Beis Garmu također nikada nisu držali brašno prikladno za lehem hapanim u svojim domovima, kako nitko ne bi mogao posumnjati da ih rade za vlastitu upotrebu. (Vidi Joma 38a. Talmud u Šekalim 14a objašnjava tajnu Beisa Garme. Očigledno, lehem hapanim bili su pečeni u posebnim kalupima kako bi štruce poprimile svoj karakterističan oblik. Članovi obitelji Beis Garme uspijevali su vaditi lehem hapanim iz tih kalupa bez da se kruh zalijepio za kalupe i potrgao.)

Osnova ove micve je da je kruh fizički ključ ljudske egzistencije (iako, kako što nas podsjeća Ponovljeni zakon 8,3, čovjek ne živi samo o kruhu, potrebna mu je i B-žja riječ). B-g je uključio kruh kao dio Hramske službe Njemu, kao uzvrat za blagoslov koji On stavlja na čovjekovu hranu. Sefer Hahinuh objašnjava da će sve ono što čovjek koristi za služenje B-gu biti blagoslovljeno. On navodi Talmud u Roš Hašana 16a, gdje se objašnjava da se omer donosi na Pesah kao znak blagoslova, ljevanice od vode izlijevaju se na Sukos kao znak blagoslova kiše, itd.

Obaveza da se postavi lehem hapanim na Šulhan obavezuje samo muške kohene (svećenike) u vrijeme kada postoji služba u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos 94a-100b. Kodificirana je u Mišne Tora u petom poglavlju Hilhos Tamidin i ona je 27. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 11. Pozitivna je zapovijed govoriti Š'ma ujutro i uvečer kao što Pismo kaže: i govorit ćeš o njima ... kad liježeš i kad ustaješ (D'varim 6,7) što znači u vrijeme kada se liježe i u vrijeme za ustajanje. Ona se sastoji od tri odjeljka iz Pisma: Čuj (D'varim 6,4-9), I bit će ako budete slušali (D'varim 11,13-21), I reče Vječni (Bemidbar 15,37-41). Jer u prvom se odjeljku nalazi [zapovijed o] jedinstvu Vječnoga [§2] i ljubavi prema Njemu [§3], neka je blagosloveno ime Njegovo, kao i učenju Tore [§14], koje je klin o kojem sve drugo ovisi. U drugom odjeljku nalazi se prihvaćanje bremena drugih zapovijedi, dok se u trećem odjeljku, koji je o cicitu (resama) [§10], nalazi podsjećanje na sve ostale micvot; i vjerska je obaveza spomenuti izlazak iz Egipta, kao što Pismo kaže, da se možeš prisjećati dana kada si izašao iz zemlje Egipatske svih dana života svojega (D'varim 16,3).

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce, Strana 6

no ne i za žene.

Negativne zapovijedi 32. Negativna je zapovijed da se ne ubije nijedno živo ljudsko biće kao što kaže Pismo, Nećeš počiniti ubojstvo (Š'mot 20,13). Ako netko namjerno ubije ljudsko biće, kazna će nad njime biti izvršena mačem [odrubljivanje glave]. Ako ga nije ubio svojim rukama već je samo prouzročio njegovu smrt, nad njim se neće izvršiti pogubljenje odlukom suda, ali zaslužuje smrtnu kaznu od Nebeske ruke. Ako netko ubije makar samo jednu živu osobu između Židova, to je kao da je učinio da čitav svijet pogine. Ako netko zaklopi oči osobe koja se rastaje od života [umjesto da to učini nakon toga] on na taj način prolijeva krv [skraćivanjem života drugog čovjeka, mada zakratko].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegovo posuđe?

• Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

• Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu. Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?

• Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bližnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije.

Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

Promjena plana Da li je štovanje B-ga prinošenjem žrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?

• Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduGodina 13 7 Broj 19 Strana

vijek želio službu prinošenja žrtava, On ju nije želio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka. Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

• Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje žrtava.

Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?

‫מ״ד צעע‬

‫ט‬

Razlozi koji se nalaze u pozadini većine zapovijedi nisu otvoreno izneseni u Tori. Iako mnogi društveni zakoni mogu biti razumljivi sami po sebi, veliki broj zakona između čovjeka i B-ga, poput recimo potrebe za Šatorom sastanka i instrumenata u njemu, postavljaju pitanje "zašto".

• Je li bolje razmatrati razloge za micvot, ili ih jednostavno treba prihvatiti bez propitivanja?

Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih pristupa?

• U kojoj mjeri obrazloženje mora razjašnjavati sve pojedinosti zapovijedi?

• Je li problem reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu svrhu, ili ukazivati da je ona ustup ljudskim slabostima?

Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal i imati svoju suštinsku vrijednost, ili se oni mogu jednostavno baviti ljudskim potrebama i ljudskom prirodom?

O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?

• Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kâda) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore.

Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom životu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?

• U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rav Kook:

"Ja ću prebivati među njima" Zašto je B-g naredio Izraelcima da sagrade Hram? Tora ukazuje na krajnju svrhu ove svete građevine: "Načinite Mi Svetište, i ja ću prebivati među njima" (Izl 25,8).

Cilj Mikdaša je bio omogućiti da B-žja Prisutnost živi u svijetu i 'otvara' kanale komunikacije s B-gom proročanstvo i ruah hakodeš, B-žansko nadahnuće.

Tri kanala Rav Kook je razlikovao tri različita kanala B-žanske komunikacije. Svaki od tri kanala odgovara određenoj posudi u Mikdašu.

Prvi i najviši kanal povezan je s najsvetijim predmetom u Hramu svetim Kovčegom u Svetinji nad svetinjama, u koju su smještene luhot (ploče) sa Sinaja. Iz Kovčega je zračila najviša razina proročke vizije, kristalno jasna nevu'a koju je samo Mojsije bio povlašten primiti.

B-g je obavijestio Mojsija: "Ja ću tamo razgovarati s tobom, govorit ću ti iznad poklopca Kovčega, između dva kerubina koji su na Kovčegu svjedočanstva" (Izl 25,22).

Ova iznimna razina proročanstva samo je ishodište objave Tore.

Strana 8

Drugi kanal odgovara menori, simbolu svjetla i mudrosti. Menora predstavlja širenje prostora i rasprostranjenost Tore i mudrost Izraela. Ovaj kanal nije bio ograničen na Kovčeg u unutarnjem svetištu, već se širio da obuhvati Kodeš područje Hrama.

Posljednji je kanal povezan sa žrtvenikom za paljenje tamjana. To je kanal ruah hakodeša, B-žanskog nadahnuća – koji nastaje u unutarnjim resursima duše. Fenomen ruah hakodeša paralela je sa službom tamjana, skrivenom službom koja se vršila unutar Svetišta. A hebrejska riječ za tamjan, ketoret srodna je s riječju kešer, koja znači 'veza' ili 'spoj'.

Otvaranje kanala Služba u Hramu na Jom kipur želi postići potpuno pomirenje. Ona nastoji osigurati pravilan rad tih vodova komunikacije s B-gom. Iz tog bi razloga Veliki svećenik poškropio krv posebnih žrtava za Jom kipur upravo na ova tri mjesta u Hramu: • Između motki Kovčega; • Na Parohet - zavjesu koja odjeljuje Kodeš (uključujući i Menoru) od Svetinje nad svetinjama;

• Na žrtvenik za paljenje tamjana. Željezni zid Tora vrlo detaljno opisuje sredstvo za dovođenje B-žje Prisutnosti u naš svijet: Miškan (Šator sastanka), preteču svetog Hrama u Jeruzalemu.

Beit HaMikdaš, sveti Hram u Jeruzalemu, je bio žarište B-žanske službe, molitve i proroštva; sredstvo za dovođenje Šehine na svijet. Trenutno stanje svijeta, u kojem nema Beit HaMikdaša, stanje je otuđenosti od ■ B-ga. Talmud podučava da kada je Hram bio uništen, vrata molitve su se zaključala, i željezni zid nas razdvaja od našeg Nebeskog Oca (Berahot 32b).

Zašto su Mudraci ovaj prekid komunikacije s B-gom opisali kao "željezni zid"? Zašto ne, na primjer, "zid od kamena"?

Svijet kojim vlada željezo Rav Kook objašnjava da je metafora o željeznom zidu točna iz nekoliko razloga. Kameni zid se gradi polako, kamen po kamen, sloj po sloj. Željezni zid je složeniji za konstruiranje; ali jednom kada ga se podigne, njega se brzo postavlja. Uniš-

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

"Ja ću prebivati među njima"

tenje Hrama i otuđenje od B-ga do kojega je došlo nije bilo postupan proces, već iznenadna propast za židovski narod i čitav svijet, poput željeznih vrata koja se s treskom zalupe.

No, postoji dublji značaj ove barijere od željeza. Temeljni cilj Hrama je upravo suprotnost željezu. Željezo je simbol smrti i uništenja; oruđa za rat i ubijanje se izrađuju od metala i željeza. Željezo je materijal koji se koristi da bi se skratilo život. S druge strane smisao Hrama je da produlji život. Njegova svrha je promicanje univerzalnog mira i prosvjetljenja - "Moja kuća zvat će se Domom molitve za sve narode" (Izaija 56,7). Nekompatibilnost željeza i Hrama je toliko velika da se željezo ne može koristiti za tesanje kamena koji su se koristili za izgradnju Hrama (Ponovljeni zakon 27,5, Midot 3,4).

Uništenjem Hrama, milozvučnu glazbu molitava i pjesama nadomjestila je neskladna kakofonija željeza i čelika, koja žanje razaranja i ubija život. U tom tragičnom trenutku, duhovni i proročki utjecaj Hrama zamijenila je vladavina željeza. Tek kada pravda i poštenje ponovno budu uspostavljeni, kad svijet prepozna načela morala i istine, taj će se željezni zid srušiti i Beit HaMikdaš će ponovno zauzeti svoje mjesto svjetskog centra za molitvu i sveto nadahnuće.

"Uzmite za mene prinos" U sklopu priprema za gradnju Šatora sastanka, B-g je zapovjedio Mojsiju da prikupi potrebne materijale: "Govori Izraelcima i neka uzmu za Mene prinos. Od svake osobe koju srce potakne da dâ, uzet ćeš moj prinos." (Izl 25,2)

Zašto je B-g naredio Mojsiju da uzme donacije? Redak bi trebao glasiti da oni moraju dati prinos!

Riječ 'uzeti' nas navesti na zaključak da se sredstva mogu silom uzeti od naroda. No, to nije bio slučaj, jer Tora naglašava da su prinosi bili donirani dobrovoljno - "Od svake osobe koju srce potakne da donira".

U stvari, zašto je ovo prikupljanje trebalo biti dobrovoljno? Talmud u Baba Batra 8b podučava da zajednica može prisiliti članove zajednice da pomognu siromašnima i potrebitima. Koristiti naš novac da pomognemo drugima je osobina koju treba uvježbavati i razvijati. Pa zašto je B-g naredio da ti darovi za Šator sastanka, taj prvi čin cedake (dobrotvornog davanja) na razini nacije, budu donirani isključivo iz iskrene velikodušnosti?

Dva cilja cedake Micva o cedaki treba ostvariti dva cilja. Prva se tiče osobe koja prima milodar. Kroz ovu micvu siromašni dobijaju ono što im manjka. Drugi cilj tiče se onoga koji daje. Doniranjem našeg vremena i novca, mi na konkretan i opipljiv način izražavamo našu unutarnju osobinu heseda i dobrote. Čin cedake aktualizira naše osobine velikodušnosti i doprinosi našem vlastitom duhovnom rastu.

Ta dva cilja jasno možemo zamijetiti u samom činu darivanja. Prvi cilj naglašava aspekt davanja potrebitima. Važan faktor je da siromašna osoba primi pomoć koja joj je potrebna. Drugi cilj pak naglašava aspekt uzimanja od dobročinitelja. Ovo je posebna dobrobit micve o cedaki: ustupanjem svoje materijalne imovine na dobrobit drugih, mi pročišćavamo svoje karakterne osobine i uzdižemo svoju dušu.

Koji je od ova dva cilja glavna svrha cedake?

Gimel koji hita Mudraci su u Šabat 104a zapisali da hebrejsko slovo gimel odaje utisak kao da se sučeljava sa sljedećim slovom u alfabetu, slovom dalet, i pruža svoju lijevu 'nogu' prema daletu. Zašto gimel trči prema daletu?

Mudraci su objasnili da je gimel dobročinitelj (od riječi gomel koja znači onaj koji daje ili pruža potporu). Gimel hita za siromašnim daletom (od riječi dal, koja znači 'siromah' ili 'onaj koji oskudjeva, u nevolji') kako bi mu pomogao.

Zašto dobrotvor trči za siromahom? Zar ne bi li to trebalo biti obrnuto?

Mudraci su nas htjeli naučiti da je načelni cilj cedake vezan uz samu osnovu svemira. Pravi cilj cedake jest uzdizanje duše darovatelja. Uostalom, ako je svrha bila pomoći siromašnima, B-g je mogao osigurati druga sredstva da im pruži potporu, bez potrebe da se oslanja na velikodušnost društva. Oblici hebrejskih slova - slova koje je B-g koristio za stvaranje svemira – daju nam nagovještaj ove temeljne istine.

Gimeli, dobročinitelji, trebaju slijediti dalete, siromašne, kako bi rasli i duhovno se razvijali.

Na taj je način prvi dobrotvorni projekt Židovskog naroda istakao da glavni aspekt cedake nije davati potrebitima, već uzimati od donatora. "Neka uzmu za Mene prinos". B-g je zapovjedio da se prinosi za Šator sastanka daju kao slobodan izbor "svaka osobu koju srce potakne da donira" - jer duša i njene osobine oplemenjuju se onda kada se donira draga volje. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 9 Broj 19 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Kut gledanja Parša Teruma slijedi iza paraša Mišpatim i Jitro. U parši Jitro doživjeli smo trenutak objave na gori Sinaj i davanje Tore Židovskom narodu. U parši Mišpatim Tora počinje unositi pojedinosti Židovskog zakona i života, posebice u vezi s ljudskim ponašanjem i ponašanjem u društvu, te mjerila za onakvo ponašanje kakvo Tora želi da podupiremo.

U ovotjednoj parši Teruma Tora postavlja još jedan izazov ljudskom ponašanju – bogatstvo, novac, davanje i sposobnost da se čovjek odrekne onoga što smatra da je njegovo.

Tora od nas traži da budemo spremni donirati drugima, davati za visoke ciljeve, za opće blagostanje te da budemo u stanju s drugima dijeliti svoja materijalna dobra.

što smatramo svojim drugima koji su imali manje sreće od nas ili za nacionalne ili vjerske ciljeve koji su svima nama na korist.

Sve je to bilo sadržano u zahtjevu za donacijama koje će pomoći da se izgradi sveti Miškan/Šator sastanka. G-spod nam je sam mogao osigurati sjajan, novi, već izgrađeni Miškan/Šator sastanka. Umjesto toga On je onda, i u svakom kasnijem pokoljenju Židovskog života, pred nas stavio izazov da sami i od svojih sredstava izgradimo Miškan/ Šator sastanka. A za to je potreban odgovarajući način gledanja na svoj vlastiti imetak i ono što s njime činimo.

Rabini Talmuda izjavili su da je to jedan od najvećih testova identiteta

Moj me dragi talmudski rebe još prije više od šezdeset godina naučio kako da čitam dnevne novine – kako da odvojim zlatno grumenje ži-

u životu. Škrtarenje, zavidno oko i nespremnost da se dâ onima koji su u potrebi, smatraju se kršenjem načela Tore i morala. Tora nas je na Sinaju poučila da ne krademo, da ne uzimamo od drugih ono što im pripada bez da oni to izričito odobre.

Sada Tora podiže ljestvicu i traži od nas da budemo spremni dati ono

vota i morala od ogromne količine otpada koji puni stranice svih naših novina. Prošli tjedan je u novinama bio jedan članak o igraču bejzbola koji se odrekao zajamčene plaće od dvanaest milijuna dolara na godinu i povukao se iz tog sporta jer je sasvim iskreno smatrao da više ne može igrati dovoljno dobro te, u

Strana 10

suštini, nije želio biti plaćen a da zapravo ne radi ništa.

Ovo, prirodno, ne ide baš niz dlaku velikoj većini sportaša čija su pohlepa i škrtost dobro poznati. I zato je to postala vijest – priča kako je čovjek ugrizao psa. No meni je to pokazalo da pouka parše Teruma još uvijek živi u ljudskom srcu.

Biti spreman odvojiti se od novca koji nije pošteno zarađen vrednota je Tore. A podijeliti i davati od svog bogatstva drugima i za izgradnju društva, obrazovanje u Tori i ■za nacionalni dom Židova, također je najviša vrijednost Tore.

Mi svoj Miškan/Šator sastanka moramo graditi neprekidno u svakoj generaciji. Stav Tore prema dijeljenju našega bogatstva ključ je za takvu vrstu izgradnje Miškana/Šatora sastanka.

Ima još jedan kut gledanja koji treba razmotriti: linija između arogancije i nužnog samopouzdanja dosta je tanka. Pa ipak, sveposvud u Tori i Talmudu nalazimo da je arogancija neugodna karakterna osobina, do te mjere da je čovjeku dopušteno da ode u drugu krajnost najdublje po-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

niznosti kako bi izbjegao da upadne u zamku bahatog ponašanja.

Osoba, čak i ona koja teži za poniznošću ipak mora imati samopouzdanja i osobnog dostojanstva. Mada je to istina za sva ljudska bića, ovo je naročito istinito u vezi Židova svakog ponaosob. Asimilacija i otuđenje od judaizma i Židovskog naroda i njegove sudbine često puta nastane uslijed ovog nedostatka samopouzdanja i samopoštovanja.

U prevladavajuće nežidovskom svijetu, po populaciji i kulturnom sistemu, jedino samopouzdana osoba može uistinu ostati Židovski lojalna. Jedan od problema koji muče naš obrazovni sustav je da, do određene mjere, on uništava samopouzdanje i vjeru u vlatitu vrijednost učenika zbog njegove natjecateljske naravi, ispita s ocjenama i selektiv-

nih nagrada.

Iz Tore se stječe dojam da je obrazovanje jedan na jedan – otac sa djetetom – bio optimalan način obrazovanja. Međutim, praktična priroda našeg življenja čini ovaj način jedan na jedan rijetkim i riskantnim. Ipak bi, nekako, čak i u velikim razredima s naglašenim i vidljivim natjecateljskim duhom, trebalo poduzeti korake da se ne uništi osjećaj vlastite vrijednosti svakog pojedinačnog učenika.

Uvijek sam smatrao da je postizanje toga bilo i jest značajka majstora učitelja daleko više od objektivne ocjene na testu nekog od njegovih učenika. Mnogi od onih koji su, kako se to kaže, podbacili u školi, postali su veliki ljudi jer čovjek još uvijek ima mogućnost da vjeruje u svoje ja, te postupa u životu s tim uvjerenjem.

Godina 13 11Broj 19 Strana

Kut gledanja Talmud nas uči da G-spod, da tako kažemo, ne može ostati s bahatom osobom. Ukoliko osoba ne nauči kako kontrolirati vlastite ego i kako se nositi sa samim sobom i drugima pravedno i realno, ona isključuje B-ga, da opet tako kažemo, iz svojega života, bez obzira koliko površno pažljiv i pobožan se čovjek činio.

Odnos prema B-gu gradi se na spoznaji o svojim vlastitim ljudskim kvalitetama, promašajima, slabostima i uspjesima. Realistična procjena samoga sebe uvijek će prouzročiti osjećaj poniznosti i pokornosti B-žanskom.

Osoba koja uvijek zna bolje i više od svih drugih, koja traži da se drugi uvijek povinuju njenoj volji, smatra se zlom osobom u očima Tore.

Takva je osoba toliko puna sebe i

svoje oholosti da u njenom srcu i duši nema nimalo mjesta da u njih uđe i tamo se nastani bogobojaznost. Ako je put u pakao popločan dobrim namjerama, on je isto tako posipan ostacima ljudske oholosti i neopravdane taštine. Upitajte samo Hamana!

Stav "ja znam bolje" prema svim problemima, osobnim, u društvu ili narodu, nesumnjivo će dovesti do pogreške, pa čak i do razočarenja i tragedije. Sposobnost da se čuje druge, da se uzme u obzir tuđe mišljenje i tuđa osjetljivost i da se preispita ideje i rješenja koje smo prethodno imali čini prvi korak na nebeske ljestve poniznosti i svetosti.

Bahatost ne pruža nikakav izlaz za tjeskobu ljudske duše.

Tora nas upozorava da oholost vodi zaboravu, a posebno gorkom zaboravu našeg Stvoritelja. Mi kaže-

mo u molitvi na Roš hašanu: "Blago čovjeku koji Te nije zaboravio i sinu čovječjem koji je kroz Tebe osnažio svoje ja." Bahatost je bolest koja iskrivljava, a može čak i uništiti pamćenje. Ona stvara neodoljiv ponos prema svojim vlastitim postignućima, bio on zaslužen ili ne, i izopačava vlastito viđenje svog istinskog mjesta i svrhe u B-ž-anskoj shemi stvari.

Zanimljivo je primijetiti koliko su nemilosrdni bili talmudski rabini prema arogantnima. Druge se slabosti karaktera mnogo lakše mogu tolerirati, no oholost ostaje kardinalna pogreška. Rabini to naglašavaju citirajući Avot: "Budi vrlo, vrlo ponizan." Očito "poniznost" ili čak jedan "vrlo" nije dovoljno. Osoba mora biti "vrlo, vrlo skromna!"

Majmonides koji se ograđuje od

ekstremizma i zagovara zlatnu sredinu umjerenosti u svim životnim pitanjima i karakteristikama, svejedno ohrabruje takav ekstremizam kada je u pitanju osobina poniznosti. Tu nema nikakve mogućnosti za umjerenost, jer jednom kada se bahatost ušulja u ponašanje i um čovjeka počinjena šteta postaje gotovo nepopravljiva.

Prema Majmonidesu čini se također da je arogancija saveznik, ako ne i uzrok gnjeva, sljedeće neoprostive karakterne osobine u njegovim pisanim djelima. Grijeh proizlazi iz toga što nije sve po mom čitavo vrijeme. Bez arogancije čovjek bi se lako bio u stanju pozabaviti time što mu ne ide čitavo vrijeme sve onako kako bi htio. Poniznost dovodi čovjeka do ravnomjernog raspoloženja. Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Između dvaju kerubina Parša Teruma sadrži stih: "Napra-

bina koja su na Kovčegu Saveza, i

razlika između riječi šnajim i riječi

vi Pomirilište od čistoga zlata; neka

tamo ću ti dati sve zapovijedi nami-

šnej. Šnej se koristi za dvije stvari

bude dva i pol lakta dugo, a lakat i

jenjene Izraelcima." (Šemot 25,19-22).

koje su potpuno jednake. Šnajim se

pol široko. Napravi i dva kerubina

Drugim riječima, kada bi Svemogu-

koristi za dvije stvari koje su slične,

od zlata, iskleši ih na oba kraja Po-

ći govorio Klal Jisraelu, to bi izgleda-

ali nisu jednake. Primjerice, kada je

mirilišta." (Šemot 25,17-18) Jedan od

lo kao da govori kroz kerubine.

kohenu rečeno da uzme dva janjeta

glavnih komada namještaja u Miškanu bio je Aron (Kovčeg Saveza). Dva

su kerubina bila na vrhu Kovčega.

Hazal kažu da su kerubini bili poput dječjih figurica. Imali su krila, no njihova su lica, kaže nam Talmud, bila lica djece.

Rabeinu Bechayeh daje zanimljivo razmišljanje o riječima u ovim sti-

hovima. Kada Tora prvi puta spominje kerubine (u 18. stihu), kaže, "Načini dva kerubina (v'asita šnajim k'ruvim). No, kada Tora ponavlja ono što je rečeno (u 22. stihu), piše,

za različite prinose (Vajikra 14,10; 23,19; 23,20; Bamidbar 28,9) Tora ko-

risti riječ šnej (kevasim) – kako bi istaknula da janjad moraju biti identična. Slično tome, dva jednaka jarca za Jom Kipur na hebrejskom su nazvana šnej seirim (Vajikra 16,7-8).

Tora nastavlja: "Napravi jednog

"između dvaju kerubina" (m'bajin

Rabeinu Bechaye objašnjava■da su

kerubina za jedan kraj, a drugog za

šnej ha'kruvim). Riječ šnajim znači

kerubini nazvani šnajim jer, unatoč

drugi kraj; pričvrsti ih na oba kraja

dva, i riječ šnej također znači dva.

svojoj sličnosti, nisu bili identični –

Pomirilišta. Kerubini moraju svojim

No, neobično je da Tora u istoj parši

jedan je bio muško, drugi žensko.

krilima zaklanjati Pomirilište, okre-

koristi dvije različite riječi za broj

Stoga bi bilo neprikladno nazvati ih

nuti licem jedan prema drugome, ali

dva! Ne bi li Tora trebala biti doslje-

šnej ha'kruvim. Ustvari, Talmud ka-

tako da im lica gledaju u Pomirili-

dna?

že da kada je Klal Jisrael izvršavao

šte. Stavi Pomirilište na Kovčeg odozgo, a u Kovčeg stavi Ploče Saveza koje ću ti dati. Tu ću se Ja sastajati s tobom i govorit ću s tobom iznad Pomirilišta, između dva keru-

Rabeinu Bechayeh ističe nešto temeljno vezano uz lašon haKodeš (sveti jezik - hebrejski). Hebrejski je jezik sa mnogo nijansi. Postoji mala

micve, kerubini bi zagrlili jedan drugoga prikazujući ljubav između Svemogućeg i Njegovog naroda.

Suprotno tome, kada bi se Klal Jisrael ponašao neprikladno, kerubini bi se razdvojili. Talmud priča o tome da su Rimljani, ušavši u Svetinju nad Svetinjama, vidjeli kerubine zagrljene pa su ismijavali židovsku religiju govoreći da se u njihovoj Svetinji nad Svetinjama portretira razvrat.

U svakom slučaju, Rabeinu Bechayeh tumači da, s obzirom na to da su kerubini bili različiti – muško i žensko – Tora za njih koristi riječ šnajim. Taj princip koristi i Netziv u Sefer Devarim. Tora tamo kaže da se prekršitelj zapovijedi mora smaknuti uz svjedočenje dvojice svjedoka (šnajim eidim) ili trojice svjedoka.

Netziv se pita zašto Tora za svjedo-

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Između dvaju kerubina

ke ne koristi riječ šnej, već koristi ri-

baju pronaći svoje mjesto i u juda-

ječ šnajim? Objašnjava to istim prin-

izmu. Kao što je to mnogo puta bio

cipom. Šnajim, kaže on, znači da su

slučaj, Rav Weinberg se i ovdje po-

slični, ali različiti. Citira Jerušalmi

kazao kao "mudar čovjek koji vidi

koji kaže da ako dvoje ljudi na sudu

što će se desiti u budućnosti" (haham

imaju potpuno jednako svjedočenje,

ha'roe et ha'nolad) i bio je u pravu.

ne treba im vjerovati. Sumnjamo u

za muškarce i žene su – u očima

Nažalost, ova je filozofija uzela svoj

to da lažu jer dvoje ljudi nikada ne-

Ribona šel Olam – ispravne uloge.

danak među nama.

će isti događaj prepričati potpuno

Zapadna civilizacija, a osobito ame-

jednako. Činjenica da dvoje ljudi

rička, plaća visoku cijenu za svoju

priča u potpunosti istu priču indici-

ludost kojom nas obasipa u posljed-

ra da je to izvježbano i isplanirano.

njih 50-ak godina, a koja kaže da

Stoga, kaže Jerušalmi, moramo po-

nema nikakve razlike između muš-

sumnjati u takvom slučaju da su to

karaca i žena te da "žena može ra-

lažni svjedoci. Iz tog razloga, stih

diti svaki posao koji radi muškarac,

Tore naglašava šnajim eidim – slični

samo bolje."

svjedoci, ali ne isti. Tako i u našoj

Rav Avraham Gurwicz objašnjava

da nas stih uči "napravi šnajim k'ruvim", jedan je muški, a drugi je ženski. Oni imaju različite uloge. Oboje podižu svoja krila kako bi vršili volju Stvoritelja. Ali njihove su uloge drugačije. Muškarac ima micvu učenja Tore, a žena tu micvu nema.

Nažalost, ta se prevara uvukla i u

Talmud nam kaže da žena stječe

židovsko društvo. Postoje tenzije

zasluge te micve na način da svom

uzrokovane tim stavom: "Zašto da

mužu omogući da uči. Čak i ako to

muž ostane budan cijelu noć na

nije tako glamurozno kao sjediti i

Međutim, Rabeinu Bechayeh ne

Šavuot učeći Toru, dok njegova

učiti (jer biti podrška nikad nije

objašnjava zašto Tora u 22. stihu

žena ostaje kod kuće sa djecom?

toliko divno koliko samo učenje),

koristi drugi termin – šnej k'ruvim –

Zašto ne bismo zamijenili uloge?"

Gemara kaže da je nagrada žene

koji ima konotaciju nečeg identi-

"Živimo u društvu jednakosti pa

veća od nagrade koju muškarac

čnog za kerubine koji nisu bili iden-

stoga sve što mogu muškarci, mogu

dobiva za izvršenje ove micve.

tični! Očigledan odgovor je da je

i žene." I tako dalje. To, dragi moji

Tora već rekla da kerubini nisu

prijatelji, nije u skladu s gledištem

identični pa sada može koristiti

Tore.

parši stih kaže šnajim k'ruvim jer su kerubini bili drugačiji jedan od drugoga.

uobičajeniji izraz za dvoje – šnej.

Jednom kada je to uspostavljeno – kada znamo da je riječ o dva kerubina sa različitim ulogama muškar-

Sjećam se jedne stvari koju sam

ca i žene, stih kaže, "Tamo ću se Ja

čuo od Rav Weinberga, zt''l, prije

sastajati s tobom i govorit ću ti…".

pedesetak godina, na samom začet-

Ribono šel Olam će prebivati u takvoj

ku pokreta za emancipaciju žena.

kući. "… I govorit ću s tobom iznad

Kada je započeo moralni pad u

Pomirilišta…" Tada će Svemogući

Americi i kada su se svi plašili ut-

doći i reći "Ja mogu prebivati i go-

jecaja koji bi "seksualna revolucija"

voriti u ovoj kući… između dvaju

Korištenjem riječi šnajim – jedan

mogla imati na Klal Jisrael, Rav

kerubina." Oni mogu raditi u jedin-

muški, a jedan ženski kerubin –

Weinberg mi je rekao sljedeće: "Svi

stvu na način koji Mi je ugodan,

Tora aludira na nešto što nam se

znaju da je takvo ponašanje zabra-

onog trena kada shvate da su stvo-

može činiti logičnim, no nažalost ne

njeno. Mi ćemo se čuvati od te vrste

reni za različite uloge. Takva je kuća

primjećuju to svi. To je činjenica da

razuzdanosti. Međutim, platit ćemo

u kojoj može prebivati HaKadoš

su muškarci i žene različiti. U juda-

cijenu ovog Pokreta jer će nas poku-

Baruh Hu. ■

izmu, muškarci i žene imaju razli-

šati uvjeriti da smo u krivu, te da

čite uloge. Uloge koje Tora definira

jednake uloge muškaraca i žena tre-

Postoji, međutim, krasan komentar Rav Avrahama Gurwicza, Roš Ješive iz Gateshead ješive u Engleskoj.

On to tumači kao skrivenu aluziju

(remez) na to kako bi trebalo funkcionirati židovsko kućanstvo.

Godina 13 13Broj 19 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dobrotvorstvo podrazumijeva preuzimanje odgovornosti Želio bih spomenuti nešto o čemu sam nedavno razgovarao sa svojom suprugom. Razgovarali smo o nenamjernim negativnim posljedicama koje u našim životima imaju pametni telefoni i slični uređaji.

Da, trošimo vrijeme na njih; da, kao rezultat toga manje komuniciramo s ljudima; da, povlačimo se iz svijeta oko nas… sve je to istina, no moja je supruga ukazala na dublji problem.

Oni nas sprječavaju u tome da nađemo vremena za razmišljanje i poniranje u sebe.

Primjerice, recimo da sam se posvađao sa suprugom. Prije mnogo godina, u vrijeme bez električne energije, došao bih kući po mraku i ne bih imao što raditi pa bi mi to dalo vremena da razmislim o onome što se dogodilo. I, kao što to već biva, vjerojatno bih našao mudrost i uvid u situaciju koji bi mi pomogao da se pokrenem ka nekom rješenju.

Danas, međutim, onog trena kad se osjetim uznemirenim, upalim svoj mobitel i preda mnom se pojavi čitav svemir dostupnih distrakcija.

Na taj način ignoriram problem i nastavljam dalje bez da sam ga riješio – sve do sljedećeg puta kada novi nesporazumi na površinu izvlače i one stare. A kada se to dogodi, moj dragi i ljupki pametni telefon jedva čeka da mi poželi dobrodošlicu u svijet bez odgovornosti.

Ako ne nađemo vremena za usmjeravanje pozornosti na vlastite doživljaje rijetko ćemo pronaći korisna rješenja za svoje životne izazove. I kako se sve manje izazova rješava, tako naš svijet postaje mjesto na kojem je sve manji užitak boraviti.

Ovotjedni odjeljak navodi detalje izgradnje Hrama. To je prvo prikupljanje sredstava u židovskoj povijesti. Nema luksuznih večera, reklama ni osobnih potraživanja – samo riječ od Mojsija i novac je tu.

Strana 14

Gdje li je taj Mojsije kad ga trebaš?!

Hram je bio mjesto na kojem je B-g 'prebivao'. To ne znači da je On bio samo ondje i nigdje drugdje. To je naprosto bilo mjesto na kojem je čovjek mogao osjetiti i iskusiti B-žju prisutnost na opipljiv način.

Siromašan čovjek jednom je pokucao na vrata moje kuće i moja supruga Elana a''h je otvorila. Bila je sumnjičava prema priči koju je ispričao, ali istovremeno, nije htjela otjerati nekoga tko je u potrebi pa mu je dala malen iznos. Uzeo je novac, ali je rekao da nije jeo danima, te da je izgladnio pa mu treba više novaca da kupi hranu.

da daješ milostinju, vrlo je lako napisati ček i reći 'zbogom'. Tora nam kaže da to nije poanta dobrotvorstva. Dobrotvorstvo nije davanje novca, ona je rješavanje problema, preuzimanje odgovornosti.

Nemoj pisati svoje čekove Mojsiju i očekivati od njega da ode u supermarket, kaže B-g Židovskom narodu. Hram je tvoja odgovornost koliko i njegova. Primijeti što je potrebno i donesi to. Isto tako, kad na tvoja vrata dođe izgladnjeli čovjek, nemoj mu dati novac i poslati ga da kupi hranu – daj mu obrok. Ako čovjek treba 100.000 kuna za operaciju, nemoj mu dati 10.000 kuna i poslati ga da nađe preostali iznos.

Nazovi devet svojih prijatelja i riješi njegov problem umjesto njega.

Dobrotvorstvo nije samo olakšanje tereta koji netko nosi, ono je skidanje tog tereta.

Novac je malen dio onoga što trebamo davati kao dobrotvorstvo.

Vrijeme, energija, podrška, ljubav i prijateljstvo obično znače mnogo više.

Elana je, dosjetljiva kao i uvijek, rekla da će mu, ako samo pričeka minutu, složiti nekoliko sendviča.

On je rekao da ne želi sendviče, nego novac!

Kada prikupljam sredstva za Tikun, često to govorim ljudima.

Kažem im da su problemi židovske zajednice jednako toliko njihovi koliko su i moji.

Ona je na to odgovorila da bi mu, ako je izgladnio, sendviči bolje prijali.

Nemoj mi napisati ček i reći 'zbogom'. To je previše lako. Uključi se i radi na rješavanju problema židovske zajednice zajedno sa mnom.

Dobrotvorstvo je, u svojoj srži, preuzimanje odgovornosti za probleme. Bilo da je riječ o tome da gladnome daš hranu ili da pribaviš materijal, a ne samo novac, za izgradnju Hrama.

U tom trenutku, čovjek je otišao u potragu za zelenijim pašnjacima.

Bio je izgladnio, ali nedovoljno gladan da nešto pojede!

Kada se od židovskog naroda, u ovotjednom odjeljku, tražilo prikupljanje sredstava za izgradnju Hrama, nije se od njih tražio novac, već materijali – zlato, srebro, bronca, drvo, tkanina itd.

Mislim da to, kao i priča sa mojom suprugom, ilustrira isti princip: ka-

Nemoj osigurati osigurajte rješenja.

samo

novac;

Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Drvo života "Načinite jednog keruba na jednom kraju, a drugog keruba na drugom; napravite kerube da čine jedan komad s poklopcem, na dva njegova kraja. Kerubi trebaju imati krila raširena prema gore, da zaklanjaju poklopac s njima. Kerubi trebaju biti licem okrenuti jedan drugome, da gledaju prema poklopcu". (Izlazak 25,19-20) Koje je najvažnije sredstvo za prijenos naše židovske vjere i tradicija?

Je li to sinagoga, studijska dvorana, Židovska zajednica, dobrotvorne organizacije ili ništa od navedenog?

Idemo proučiti detalje dva glavna dijela opreme pustinjskog Svetišta i možda otkrijemo odgovor na naše pitanje.

Menora iz Svetišta, opisana u ovotjednoj paraši, imala je oblik zlatnog stabla čije se deblo širilo u šest grana, po tri sa svake strane, prepune stabljika i cvjetova. (Izl 25, 31-40) Bilo je to drvo koje je širilo svjetlo.

Kovčeg je bio mjesto u kojem su se čuvale kamene ploče koje su sadržavale Deset zapovijedi. Zlatni poklopac (kaporet ili parohet) bio je smješten preko i iznad kovčega, i iz njega su s obje strane bila iskovana dva kerubina. Raši citira Midraš: "Izgled njihova lica bio je izgled lica malog djeteta." (B.T. Suka 5b) Kerubini su bili oblikovani tako da su gledali jedan drugoga, a Svemogući je komunicirao s Mojsijem između dva kerubina. (Izl 25, 10-30) Mudraci su opisali posebne osobine ovih kerubina i način na koji su naši poganski uzničari gledali ove prizore: Rav Katina je rekao, "Kada bi se Izraelci popeli u Jeruzalem tijekom tri hodočasna blagdana, (čuvari Hrama) pokazali bi im kerubine koji su zagrlili jedan drugoga. Hodočasnicima bi rekli: Pogledajte kako bi vaša ljubav pred Svemogućim trebala biti poput ljubavi muškarca prema ženi". Reš Lakiš je rekao, "kada je došlo do uništenja (Hra-

Godina 13 15Broj 19 Strana

ma), pogani su ušli (u svetište) i rekli: ‘Zar su se ovi Židovi, čiji blagoslov je blagoslov i čije je prokletstvo prokletstvo, bavili takvim kiparstvom?’ Ismijavali su Izraelce, citirajući stih, 'Svi koji su je (prije) poštovali, došli su joj se rugati, jer su vidjeli njezinu golotinju '. I što je bila ta golotinja? Kerubini koji su zagrlili jedan drugoga!" (B.T. Joma 54a)

Zašto su u Svetom hramu bile prikazane takve skulpture kao što su kerubini u zagrljaju, što je Rimljanima omogućilo da pogrdno govore o Izraelu da oni svom B-gu služe putem pornografije?

Vidjeli smo da je menora zlatno drvo, koje simbolično podsjeća na Drvo života u Edenskom vrtu. Prvi par je bio protjeran iz praiskonskog Vrta savršenstva, i čovječanstvo je bilo onemogućeno da jede plod s drveta vječnog života, jer su Adam i Eva sagriješili kada su okusili plod spoznaje dobra i zla. Naš veliki komentator, Raši sugerira da je zabranjeno voće u ljudsku osobnost ubrizgalo ono što bi Sigmund Freud nazvao libidom, zamijenivši požudom ljubav, i nedopuštenim strastima seksualnu čistoću. To je prvobitni grijeh. Krajnji cilj Tore - koji se u Biblijskoj knjizi Izreka, kao i u našoj liturgiji, naziva "drvom života" - je da preoblikuje naš nesavršeni svijet u Edenski vrt, kako bi se usavršenom čovječanstvu konačno omogućilo da jede plod drveta vječnog života.

Prema Rašijevom tumačenju, ovo će se krajnje postignuće moći postići samo onda kada će se obnoviti seksualna čistoća, kada će obiteljska ljubav, a ne vanbračna požuda, biti norma ljudskog ponašanja. Tada ćemo ispraviti ono što je pogrešno, učiniti pokajanje za grijeh koji je, na početku, prouzročio naše egzistencijalno izgnanstvo.

Rimski osvajači nisu shvatili poantu simbolike kerubina. Naši mudraci inzistiraju na tome da su "oni imali izgled lica malog djeteta", koje

simbolizira čistoću, nevinost i iskrenost. Fizički zagrljaj takvih muškoženskih krilatih bića - s čistim dječjim licima - izražava ljubav bez požude, seksualno jedinstvo koje obogaćuje obitelj, a ne seksualnu izopačenost koja uništava obitelj.

Nesumnjivo, obitelj – ona koja ima tako snažan potencijal za kreativnu potporu i duhovni kontinuitet može tragično skliznuti u paralizirajuću destruktivnost i patološku nefunkcionalnost. Čuo sam da se kaže u ime velikog hasidskog mudraca Rava Aharona Karlinera da je teško uvidjeti suosjećanje s kojim je B-g stvorio svijet – osim ako ne uzmete u obzir činjenicu da su Adam i Eva rođeni bez roditelja. Ipak, naša vjerska tradicija pridaje veliku ulogu važnosti i konačnom potencijalu obitelji kao matrice iz koje će jednog dana proizaći usavršeno društvo - i stoga su svi naši šabati, blagdani, zakoni i običaji u vezi životnog ciklusa i obiteljske čistoće, namijenjeni za zaštitu, jačanje i produbljivanje najpozitivnijih obiteljskih sveza i odnosa.

Disfunkcionalna obitelj - Adam i Eva koji se međusobno optužuju za svoje vlastite slabosti - proizvodi prvo ubojstvo (Kain i Abel); ujedinjena obitelj - u kojoj su srca roditelja upravljena djeci, i srca djece roditeljima – najavit će izbavljenje naroda i svijeta. Izopačenost obitelji protjerala je čovječanstvo iz Edena; izbavljena obitelj vratit će nas Edenu i drvu života.

Sakralni predmeti pustinjskog svetišta podučavaju nas da je najvažnije sredstvo za prijenos naše tradicije obitelj. Jedino ćemo njegovanjem obiteljske čistoće i jedinstva uspjeti zaštititi Toru i pravilno ju koristiti za usavršavanje cijelog društva. Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Težnja za kedušom

"Pedeset petlji ćete napraviti na jednom pokrovu, i pedeset petlji ćete napraviti na rubu drugog pokrova. Petlje trebaju biti paralelne jedna s drugom, jedna da je usklađena s drugom" (Izlazak 26,5).

Pogađajte. Na koji se način najbolje može iskoristiti želja za kedušom

(svetosti, sakralnim)? Je li to smucanjem unaokolo, bavljenje ovim i onim, te čekanjem da se desi čudo?

Puf! I odjednom ste sveti. Je li to neprestana trka, pokušaj da se ugura milijarda micvot u svaku minutu

■

vašeg života, da isforsirate svoj ulazak u kedušu? Ili je to činiti što više Židovskih "stvari" – učiti Toru, moliti se i činiti dobro - koliko vam je kao čovjeku moguće, i onda čekati da budete pozvani "unutra"? Ako

ste izabrali ovo posljednje, u pravu ste.

Idemo objasniti. Zasigurno je neodrživo ležerno muvati se okolo, razmišljajući kako je judaizam lijep, i kako bi bilo dobro biti cadik. Biti ljudsko biće znači imati cilj u životu i raditi na ostvarenju tog cilja. Drugi izbor ima određenu početnu privlačnost. Postoji određeno zadovoljstvo (ne samozadovoljstvo!) koje dolazi od činjenja micvot. Micvot su

svete i mogu donijeti svetost koja dovodi do pobožnosti. Ali prefor-

sirana težnja za provođenjem mic-

tada — ono što zna većina nas, ali

vot, čak, ili možda upravo, zbog to-

ne i perfekcionisti — zato što smo

ga da bi bili sveti i pobožni opasna

ljudi i nikada ne možemo biti savr-

je. U čemu je njena opasnost? U sa-

šeni, naši se brojni uspjesi u prib-

gorjevanju.

ližavanju doživljavaju kao neuspjeh.

Kada osoba izgara za Židovstvom on ili ona će neumorno raditi za neki percipirani stupanj savršenstva.

Ponekad puki tjelesni napor izmori

Zbog toga čovjek uzme svoj poticaj da bude cadik, okrene se u suprotnom smjeru i posveti ga, ne daj B-že, za protusvetost.

um. Kao rezultat toga, čovjek krivo

Stoga je najbolji način iskorišta-

odmjeri relativnu važnost raznov-

vanja želje za kedušom ciljanje na

rsnih micvot i različitih Židovskih

najdublju, najintimniju točku sve-

vrijednosti. U stvari, čovjek može,

tosti koju možemo zamisliti, te

ne daj B-že, doslovno izgubiti svoj

shvaćanje da tamo možemo doći

razum. Za druge je ostvarenje savr-

samo ako dobijemo posebno dopu-

šenstva sve ili ništa. Ali savršenstvo

štenje ili samo u posebnim prigoda-

ne dolazi tako brzo. Ono ne dolazi

ma, ili — možda uopće nikada. I to

kad mislimo da bi trebalo. Potrebne

nestizanje tamo ne mora biti zbog

su godine i godine predanog rada. I

naše vlastite krivnje. Jednostavno, vam nije mjesto na tom zamišljenom cilju. Biti tamo nije vaša zadaća. Biti na vratima, ili čak na nekoj "nižoj" točki, može biti ono što se od vas traži. agutn Šabos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Istina može boljeti Sve su to plemena Izraela, dvanaest

vimo često se usredotočimo na nje-

na sebi. On nije zamjerio osobi koja

ukupno, a ovo je što im je njihov otac

gov

moleći

je napisala pismo; baš naprotiv, on

rekao kad ih je blagoslivljao. On je dao

B-ga da mu pomogne ostvariti taj

je prema njemu osjećao duboku

svakomu od njih njegov vlastiti blago-

potencijal do maksimuma. Onaj koji

zahvalnost.

slov. (Berešit 49,28)

prima blagoslov je u suštini dobar,

pozitivni potencijal,

Ovaj stih je nejasan: iako kaže da

premda on treba B-žju pomoć da

je on blagoslovio "njih", nadalje ta-

ostvari sav svoj potencijal. Stoga je

kođer jasno navodi da je svaki sin

svrha blagoslova pomoći nekome

dobio poseban blagoslov. Raši je ra-

da se poboljša. Ako je tako, ukaziva-

zumio da to znači da se riječi "kad

ti nekome na negativnu osobinu na

ih je blagoslovio" odnosi na zajedni-

kojoj mora poraditi, pomaže mu da

čki blagoslov usmjeren na svih dva-

promijeni svoj karakter na bolje. To

naest plemena odjednom. Nisu svi

je mnogo veći blagoslov!

Jednom, na putu na jednu svadbu, rav Frank je susreo pogrebnu povorku. Kad je upitao čiji je to spro-

vod, rečeno mu je da je pokojnik bio osoba koja mu je napisala pismo s puno kritike. Bez imalo oklijevanja on je izašao iz taksija koji ga je trebao odvesti na svadbu, i pridružio se sprovodu. Drugom prilikom je

Jakovljevi sinovi dobili osobni "bla-

Kad je Rav Zvi Pesach Frank bio

sin pokojnika došao Rav Franku na

goslov" od njega; u stvari Jakov je

rav Jeruzalema, dobio je pismo s

savjetovanje. Ne samo da mu je Rav

neke od njih vrlo snažno kritizirao.

iznimno oštrim kritikama od neko-

pomogao nego mu je također iska-

"On je dao svakome njegov osobni

ga čije se mišljenje jako razlikovalo

zao veliko poštovanje. Rav Zvi Pe-

blagoslov" se stoga odnosi na ono

od njegovog. Tajnik rava zatražio je

sach Frank bio je na izuzetno viso-

što je rekao svakom od svojih sino-

dopuštenje da uništi pismo. Rav

koj duhovnoj razini. Poput sinova

va pojedinačno – bile to riječi blago-

Frank je to odbio. On je dobro sa-

Jakovljevih on je mogao prihvatiti

slova ili riječi prijekora.

krio pismo i izvadio bi ga da čita s

kritiku kao blagoslov. Međutim, ma

Mi obično povezujemo blagoslove

vremena na vrijeme, kako bi pota-

koliko pravedni Jakovljevi sinovi

s pohvalom; kada nekoga blagoslo-

knuo svoje vlastite napore da radi

bili, Jakov ih nije ukorio sve dok nije bio na samrtnoj postelji, jer se plašio ukoliko bi ih kritizirao ranije, oni bi mogli napustiti njegov pravedni put i slijediti Esavove putove.

To nam pokazuje da, iako bismo uvijek trebali nastojati gledati na

kritiku kao na pozitivan motivator, nikada si ne bismo trebali dati slobodu da kritiziramo druge bez da u obzir uzmemo sve okolnosti tj. da budemo neobazrivi prema eventualnim posljedicama koje bi mogle naškoditi onome koga kritiziramo. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 17Broj 19 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TERUMA

Parašat Teruma početak je novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra prema van - vrijeme za obnovu.

Zadaća za ovaj tjedan je učenje zakona uspjeha u svakodnevnom životu: poslu, obitelji i vlastitom napredovanju.

Ovotjedna paraša Teruma počinje riječima: "Kaži Izraelcima da uzmu žrtvu za mene... I neka mi načine Svetište da mogu boraviti među njima". Zohar je u paraši Teruma postavio te-

ti, obilje; tada osjećamo cjelovitost.

blagoslova. Dakle, riječ Teruma■ se ne

melje jednog od najvažnijih načela

2. Kad je he - ‫ד‬, Malhut, u stanju

opisuje kao postupak davanja već

nečijeg uspjeha. Ovo načelo će od-

progonstva, nepovezano i prognano

kao posljedica koju davatelj doživ-

rediti da li se na kraju naših dana

iz svog prirodnog mjesta u Drvetu

ljava kada on / ona dijeli.

možemo osvrnuti unazad i osjećati

života, kao posljedica pogrešne svi-

se da smo proživjeli ispunjen život,

jesti: sebičnosti, ljutnje, krivnje, lju-

a ne besciljan i bolan život.

bomore, ponosa, očaja, itd; to je

Tajna leži u riječi Teruma, koja

isključenje iz snage života.

Svaki postupak koja uključuje altruizam, ljubav, brigu, suosjećanje

i senzibilnost, dovodi nas bliže gornjim svjetovima, i to je tajna života.

znači "donacija". Međutim, na he-

Svijet u kojem živimo podijeljen je

brejskom je gramatički korijen te

Kada se uspijemo brinuti za svog

u dvije stvarnosti: jedna je povezana

riječi ( .‫ה‬.‫ ד‬HRM), što znači "podi-

bližnjeg umjesto da se brinemo sa-

sa snagom života, a druga je isklju-

mo za sebe, onda će ‫ ד‬biti uzdignut.

ći". Zohar objašnjava da se riječ Te-

čena iz nje. Stvarnost Gola (egzila -

Kad će sve što radimo imati svijest

ruma može čitati i kao: Tarom He

‫ )געלד‬u odnosu na stvarnost Geula

Terume: ljubav i dijeljenje - tada će

(uzdizanje slova ‫ ד‬he). Prema kabali,

(izbavljenje - ‫)גאעלד‬, proizlazi iz raz-

doći do protoka između gornjih i

slovo (‫ ד‬zadnje ‫ ד‬u B-žjem imenu -

like među njima, a to je prisutnost

donjih svjetova.

‫ )מדע"ד‬predstavlja sefiru Mahut, koja

slova ‫ א‬iz riječi or (svjetlo - ‫ )אעה‬u ri-

simbolizira našu fizičku stvarnost,

ječi Geula. U trenutku kad pustimo

naše želje, žudnje i potrebe.

Svjetlo u naš život mi ćemo doživje-

Ari objašnjava da je fizička stvarnost koju doživljavamo, stvarnost

ti uspjeh u preobražavanju Gola (egzila) u Geula (izbavljenje).

Kad uspijemo asimilirati frekvenciju keduše (svetosti) u ono što radimo: dom koji gradimo, svoju obitelji, posao itd., tada je to smisao "Neka mi sagrade Svetište da mogu bo-

koja odražava ograničenja naših

Povezivanje sa Svjetlošću vrši se

raviti među njima" - "među njima", a

osjetila, rezultat položaja slova he - ‫ד‬

svjesnim postupanjem, što znači po-

ne "u njemu". Onda smo mi, stvoren-

u Drvetu Života:

dizanjem svog života iz niske frek-

ja i obilje stvaranja, potpuno jedno,

1. Kad se he nalazi na svom iz-

vencije (Gola) na visoku frekvenciju

u savršenom jedinstvu, i to je tajna

vornom mjestu - na kraju B-žjeg

(Geula); iz frekvencije isključenja,

istinskog uspjeha. ■

imena ,‫ מדע"ד‬i povezano s drugim

mraka, oskudice, boli i patnje na

slovima - sve funkcionira savršeno

frekvenciju povezivanja sa Svjetlosti

u našem životu, postoji tok svjetlos-

Stvoritelja: ljubavi, radosti, obilja i

Strana 18

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ako moliti?

Požalio se jednom hasid svom rebeu, Menahemu Mendelu iz Kocka kako ima problem za vrijeme molitve; nikako ne može moliti, a da ne postane svjestan sam sebe.

"Postoji li tehnika kojom bih spriječio samosvijest da me ometa za vrijeme molitve?" upitao je hasid.

"Jesi li ikada vidio vuka dok si sam hodao šumom?"

"Jesam," odgovori učenik.

"O čemu si razmišljao u tom trenutku?"

"Ni o čemu, osjećao sam samo strah i potrebu da pobjegnem."

"Vidiš," odgovori mu rebe, "u tom trenutku bio si samo prestrašen, bez trunke samosvijesti, ili svijesti o svom strahu. Upravo je to način kako trebamo moliti." ■

K meni

dolaze raznoliki ljudi, ali ja ne mogu na sve

podjednako utjecati svojim savjetom da se poprave.

Ako čovjeka pokrijete dekom, njegova će se toplina uskoro povisiti.

Ako na isti način pokrijete kamen, neće biti baš nikakve promjene.

R. Israel iz Rižina ■

S vaki čovjek treba učitelja da ga uči Tori i načinu služenja Stvoritelju. Tako će kročiti putem koji je osvijetljen sve do kraja svog života.

Ipak, čovjek koji ima tu sposobnost da može učiti od svakoga, čak i od jednostavnih ljudi koji govore o svjetovnim problemima i prepoznaje u tome mudrost kako služiti Stvoritelju – takav čo-

vjek uopće ne treba učitelja.

R. Simha Bunam iz Pšishe ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 19 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Heshy i Shalom oboje žive u predgra-

Zašto to želim?

đu grada i potrebno im je sat i pol kako

Da biste bili motivirani, morate

bi došli do grada tijekom gužve. Ni

znati što želite, zašto to želite i kako

Heshy ni Shalom ne uživaju u zakrče-

to možete postići.

nim cestama na putu do posla.

Moramo posvetiti dosta razmiš-

Heshy odlučuje izbjeći prometne gu-

ljanja tome što želimo. Malo dijete

žve. On kreće na posao u 5 sati ujutro,

može reći da želi slatkiš ili igračku.

prije no što ima mnogo prometa, i do-

Zrela osoba trebala bi razmišljati o

lazi u grad za 40 minuta. Priključuje se

tome što želi dugoročno, a ne samo

minjanu u blizini svog ureda i ima vre-

o prolaznom trenutku zadovoljstva.

mena poslušati šijur iz Gemare prije no

Čovjek se mora usredotočiti na ono

što krene na posao.

što je uistinu važno u životu.

Tada moramo razmišljati, Zašto to želim? To je ključno jer će to odrediti

treba napraviti samo onako kako ja želim da ih se napravi," to nije put

koliko smo truda voljni uložiti. Ako

do šalom bajisa. Ako shvaćamo da za

nas pitaju, "Želite li šalom bajis?" od-

postizanje šalom bajisa moramo biti

govorit ćemo, "Naravno." Ali ako

osjetljivi prema osjećajima druge

ljudi razmišljaju o tome zašto žele

osobe te biti obzirni prema njoj, da

šalom bajis, oni na to pitanje mogu imati različite odgovore. Ako je to zato što je miran dom ugodan, onda osoba može osjećati da joj je važnije da se u kući osjeća kao šef, pa tako

moramo vježbati strpljenje i kontro-

Shalom se žali da je prometna situa■

cija smiješna te da grad mora nešto poduzeti u vezi s time. "Ja ne moram ustajati usred noći zbog tog strašnog prometa," gunđa on. Shalom kreće na posao u 7:30, upada u prometnu gužvu i cijeli se dan žali zbog toga.

lu nad ljutnjom, tada možemo posti-

Nijedan od njih ne može promijeniti

ći šalom bajis. Ako shvaćamo da je

realnost dnevnog prometa, ali Heshy je

davanje važnije nego primanje, tada

odlučio učiniti promjenu u sebi i krenu-

možemo uživati u šalom bajisu.

ti ranije kako bi izbjegao najveću gužvu, dok Shalomovo gunđanje ne posti-

želja za posjedovanjem moći može

Očigledno, čovjek mora biti iskren

nadvladati želju za mirnim domom.

prema sebi. Laganje drugima je po-

Ta želja stoji u konfliktu sa željom

grešno. Laganje samom sebi je jed-

za šalom bajisom. S druge strane, ako

nostavno glupo. Sa iskrenim i reali-

To je prototip. Žaljenje na realnost

netko misli, Ja želim šalom bajis jer je

stičnim pristupom prema onome što

ne postiže ništa, ali mi možemo na-

to cilj koji daje Tora, i šalom bajis će do-

želite, zašto to želite i kako to plani-

praviti promjene u sebi.

nijeti sreću svim članovima obitelji te

rate postići, možete biti motivirani

pružiti mojoj djeci osjećaj sigurnosti

promijeniti i unaprijediti svoj život.

za istu tvrtku 20 godina. Tvrtka je u

 Izbori

propadanju i njihovi su poslovi u fazi

koji im je potreban da budu emotivno zdravi i uspješni, taj čovjek je pronašao razlog koji može opstati pred konfliktnom željom.

Jednom kad znamo što želimo i zašto to želimo, moramo razmisliti o tome kako to postići. Ako odbijamo biti fleksibilni, ako inzistiramo "Ja sam uvijek u pravu" i "stvari Strana 20

Na motivaciju mogu utjecati izbori. Ako ne možemo izabrati da nešto učinimo, ne možemo ni biti motivirani da to učinimo. Očigledno, postoje situacije koje su van naše kontrole, ali mi unatoč tome imamo izbor kako ćemo reagirati na njih.

že ništa osim što ga svaki dan čini mrzovoljnim.

Slično tome, David i Yisrael radili su

ukidanja.

David je odmah počeo razmatrati svoje mogućnosti. Poslao je svoj rezime drugim tvrtkama, stupio je u kontakt sa „headhunterom“ (lovcem na talente) te počeo razmišljati na koji bi način mogao svoje sposobnosti upotrijebiti da pokre-

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

ne vlastiti posao.

Učinkovit život

Imate li iskru?

Yisrael se žali da je potpuno nepošte-

Predstavio sam mnoštvo sugestija

no da ga izbace s posla nakon 20 godi-

vezanih uz motivaciju. Dostupne su

na vjernog rada. Ljut je i depresivan pa

brojne knjige na temu motivacije, ali

njegov stav sprječava pozitivno djelova-

vjerujem da je najbolji izvor knjiga

nje. On se ne trudi pronaći novu pozi-

Mesilas Ješarim (Put pravednika) Rab-

ciju, nego se mršti za svojim stolom sve

bi Moshe Chaima Luzzata, osobito

dok ne izgubi posao. Zatim ostaje u re-

dio o zerizusu (marljivosti; spremno-

du nezaposlenih, ljut na čitav svijet.

sti). Pristup Mesilas Ješarima je oso-

Yisrael možda osjeća da je on žrtva nepravde, ali njegov ga stav ne vodi nikuda, dok David ulaže trud kako bi živio produktivno.

bito učinkovit jer se bavi motivacijom u kontekstu avodas Hašem, pa tako motivacija postaje jedna od osnovnih midos koju osoba treba razviti. Čovjek ne može ništa više

čava vatru. Jednog dana, taj pomoćnik išao je u grad i, dok je prolazio kraj kovačeve trgovine, primijetio je da se vatra raspiruje pomoću mijeha, što je povećavalo toplinu. Bio je vrlo impresioniran jer su mjehovi bili mnogo djelotvorniji od njegovog puhanja u ugljen te je stoga kupio mjehove.

Vratio se u selo i pričao kovaču o novom izumu koji je pronašao. Sljedećeg dana, pomoćnik je htio pokazati tu novu metodu. Napumpao je mjehove, ali ništa se nije dogodilo. Uzeo je mjehove i odnio ih nazad prodavaču te mu rekao da su neispravni jer nisu stvorili veliku

Prilagodljivost je važna riječ; i je-

reći, "Nisam zainteresiran za to da

dan od razloga zbog kojih je Klal

vatru. Prodavač ga je upitao, "Jesi li

budem motiviran," nego što može

upalio malu vatru prije no što si kori-

Jisrael preživio opetovana progon-

reći, "Nisam zainteresiran za to da

stio mjehove?" Pomoćnik je rekao da

stva i nevolje je upravo taj što smo

stavim mezuzu." Dobre midos su te-

nije. "Bezumniče!" rekao mu je proda-

mi prilagodljivi. Uništenje glavnih

meljni zahtjev u ispravnom ispunja-

vač. "Ako imaš malu vatru, mijeh ju

centara učenja Tore tijekom Holo-

vanju micvos iz Tore.

čini većom, ali mjehovi ne stvaraju veliku vatru."

kausta nije uništilo Toru. Sada ima-

Što ako se te sugestije nisu po-

mo više ješiva i učenika Tore nego

kazale za vas djelotvornima? Pod-

"Tako je i sa mnom," zaključio je ma-

ikada prije.

sjeća me to na magida koji je vidio da

gid. "Moje derašos mogu vas samo po-

njegove derašos (lekcije o moralu)

taknuti na avodas Hašem, ali vi morate

nisu imale utjecaja na njegove

imati iskru!"

Ono što vrijedi za nas kao narod, može vrijediti i za pojedince. Ako smo otporni i prilagodljivi, možemo se prilagoditi i najtežim okolnostima.

slušatelje. On je objasnio zašto.

Tako je i sa motivacijom. Vi mo-

Seoski kovač imao je pomoćnika čiji je

rate imati iskru; zatim vam ove su-

posao bio da puhanjem u ugljen poja-

gestije mogu pomoći da unaprijedite i uvećate svoju motivaciju.

Pokušati pomaknuti vrlo tešku kutiju može biti teško. Ako vam netko pomogne i pomaknete ju samo malo, mnogo ćete je lakše pomaknuti ostatak puta. Samo malo hrabrosti da prevladate svoju inerciju je sve što vam je potrebno; tada uspjeh hrani sam sebe. Bit ćete u stanju ostvariti mnogo toga. Štoviše, možda ćete otkriti da postoje stvari koje želite ostvariti, a kojima ste se bojali čak i težiti! ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 21Broj 19 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ograničavanje spavanja

dodžba nije široko prihvaćena. U

Mijut šena

da osobu koja se zavjetuje da neće

Talmudu, Rabi Johanan propisuje spavati tri dana, treba kazniti biče-

Dokle ćeš tamo ležati, lijenčino; kada

vanjem.

ćeš se probuditi oda sna svoga: još da

Noć ima svoju naročitu energiju

malo odspavam, još da malo odrijemam, još malo da se stisnem u krevetu.

koja privlači duhovnije iskustvo.

.

Mir i spokojna tišina noći mogu pri-

--Izreke 6,9-10.

zvati dublje promišljanje, neometa-

SAN JE neophodan za okrepu duha

no gungulom i bukom koja ispunja-

i tijela, i za neke je najdraža molitva

va svijetlo doba dana. Duhovni rast

da se, barem ponekad, dobro nas-

od nas traži da pristupimo svom

pavaju. Uskraćivati san nekome

unutarnjem svijetu, a noć može ■ pru-

vrlo je djelotvoran način mučenja.

oca, nikada ga nije vidio da spava

Sve što trebate učiniti da nekoga na-

više od dva sata dnevno. To je eks-

vedete da vam kaže sve što želite

tremni primjer, no na blagdan Ša-

znati jest da tu osobu držite bu-

vuot postoji tradicija da se ostane

No, ostavimo li po strani posebne

dnom četrdeset i osam sati. No

budan cijelu noć kako bi se učilo

noćne prakse, mi svejedno ne bismo

smjernica koju ovdje dobivamo je

Toru, a u nekim ješivama cjelono-

trebali previše spavati, a razlog za

"ograničenje sna" i to nam jasno daje

ćno učenje bude jednom tjedno. Po-

to je jednostavan: Život je dragocjen

do znanja da češća situacija uključu-

stoji vjekovna praksa pravednih

i ima puno toga za napraviti. Alter

je suprotnu sklonost, a to je preko-

tragatelja da se u ponoć probude

iz Novarodoka ovako se našalio:

mjerno spavanje.

kako bi proučavali Toru i meditirali

"Problem s ljudima je u tome što se

u iskrenim molitvama. Razlog nije

oni žele promijeniti preko noći, ali i

teško pronaći: U Tori čitamo izra-

da se iste noći i dobro naspavaju."

vnu uputu "Neka vam ova Knjiga

Poanta koju želi iznijeti je da se mi

zakona uvijek bude na usnama;

prijavimo za određeni cilj, ali često

promišljajte o njoj dan i noć kako

nismo spremni učiniti žrtvu potre-

biste mogli savjesno paziti da uči-

bnu da ga ostvarimo."

Postoje židovski pogledi na to koliko bi čovjek svake noći trebao spavati. Rambam propisuje da je prosječnoj odrasloj osobi potrebno šest do osam sati sna i napominje: "Ako osoba spava kako bi omogućila svom umu da se odmori i dala počinak svom tijelu tako da se ne razboli pa ne bude u stanju služiti B-gu

žiti posebne mogućnosti da u tome uspijemo.

nite sve što je u njemu napisano.

Alter iz Novarodoka ovdje cilja na

Tada ćete biti prosperitetni i uspje-

tendenciju da se bude lijen. Budući

šni."

da je spavanje toliko nužno za zdra-

zbog bolesti, u tom slučaju sam nje-

Talmud to pjesnički kaže: "Mjese-

vlje, ono samo zapravo ne može biti

gov san je služba B-gu." Drugi izvor

čina je stvorena za proučavanje To-

problem; lijenost može. Lijenost nas

upozorava: "Onaj tko ostaje noću

re", a Rabi Eliezer zlosutno dodaje:

tjera da provedemo dodatne sate

budan, ugrožava vlastiti život."

"Svaku kuća u kojoj se noću ne čuju

ispod pokrivača, više od spavanja

riječi Tore progutat će vatra." Neki

koje je potrebno tijelu. Rabbi Moshe

bi mogli reći da izučavanje Tore za-

Chaim Luzzatto ističe da mi često

htijeva "težak rad", a to znači ići van

znamo što treba napraviti i obave-

zone komfora odricanjem sna i dru-

zali smo se da ćemo to učiniti, no

gih ugoda. Međutim, ta stroga pre-

lijenost nas obeshrabri. Mi prihva-

S druge strane, imamo Gaona iz Vilne, učenjaka iz osamnaestog stoljeća, čiji je sin izvijestio da u pedeset godina koliko je poznavao svog

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

timo (pa čak i produciramo) bezbroj

ljeća, koja se tiče njegove starosti.

učenje bavi se buđenjem u odnosu

izgovora

Bio je blagoslovljen da poživi de-

na život. Rambam ovako objašnjava

vedeset i pet godina (od 1838. do

zapovijed da se puše u šofar na Roš

1933.), i kad je već bio u svojim de-

Hašanu:

kojima

racionaliziramo

naše nedjelovanje.

Nasuprot tome Rabi Chaim Friedlander (1923.-86.), pisac knjige Sifsei Chaim, izvještava da kada se uzor musara, Alter iz Kelma, već pred kraj svog života i vrlo nemoćan, jednom probudio iz sna i shvatio da

je još u krevetu, povikao je: "Aclus!

[Lijenost!]" i potrudio se da ustane iz kreveta. Budući da nije bio lijen, on nije želio u krevetu provesti više vremena nego što je potrebno.

Krajnji izvor naše sklonosti da budemo indolentni je poznati jecer ha'ra, unutarnji protivnik svih naših duhovnih težnji. Jecer ha'ra nam daje sve vrste racionalizacija za opravdanje tih dodatnih trideset ili šez-

deset minuta sna. Ovako jecer ha'ra usmjerava vaš život - sve dok spavate (doslovno ili metaforički), vi ne možete učiniti ono što se od vas traži ili ono čemu težite.

Ima jedna priča o Chafetz Chaimu, nevjerojatno skromnom i ostvarenom učenjaku dvadesetog sto-

vedesetima, kad bi se probudio ujutro, pomislio bi: "Možda bi danas mogao odspavati malo više. Već si u desetom desetljeću života, učinio si toliko toga. Već si izvršio velik ut-

jecaj na židovski svijet. Zašto da ne odspavaš još nekoliko minuta? Još je rano." Na što bi Chafetz Chaim odgovorio: "Ne može biti tako rano

Mada je puhanje u šofar na Roš Hašanu B-žanski nalog, on u sebi sadrži aluziju. O vi koji spavate! Probudite se iz sna! Vi koji drijemate prenite se iz dri-

jemeža! Propitajte svoje puteve i pokajte se i sjetite se svog Stvoritelja.

ako si se već probudio", jer je znao

U životu se događaju stvari koje

da glas koji čuje nije njegov vlastiti

nas teško pogode i budu nam poziv

glas, već glas jecera ha'ra.

na buđenje. Prije svega, bolje je ne

Svatko od nas mora dobiti potrebnu količinu sna kako bi svoj um i tijelo održao zdravima. Manje od toga je mučenje; više je ugađanje.

spavati! U Pirkei Avot 1,14, Hilel kaže: "Ako nisam za sebe, tko će biti za mene:" Ako ne probudiš sam sebe, tko će?

Spavanje noću u krevetu, međutim,

PRAKSA

nije jedini oblik spavanja kojim spa-

Spavanje nije izgubljeno vrijeme.

vamo. Također moramo svesti na

Rambamovo mišljenje je da je pro-

najmanju moguću mjeru količinu

sječnoj odrasloj osobi potrebno iz-

vremena koje provodimo spavajući,

među šest i osam sati sna na noć, i

čak i dok smo tehnički budni.

većina ljudi bi se s tim složila. Znate

Moramo biti na oprezu da svoj ži-

li koliko spavanja je vama potrebno,

vot ne živimo kao mjesečari. Na du-

s naglaskom na riječ potrebno?

bokoj razini, cjelokupno musarsko

Počevši od večeras, vaša praksa za ovo razdoblje je da si odredite da spavate samo onoliko sati koliko znate da vam je potrebno, bilo to

šest, sedam, osam sati ili nešto između toga.

Budite vrlo svjesni tog izbora sati dok si postavljate alarm za jutarnje buđenje.

To se odnosi na praksu tjelesnog spavanja. Nadajmo se da će to biti korak prema tome da u svom životu postanete istinski budni. ■

Godina 13 23Broj 19 Strana

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ADAR - RIBE Mjesec Adar je mjesec rada na

slovom ‫( ד‬he). He - četvrto i poslje-

našoj duhovnoj senzibilnosti. Fokus

dnje slovo u Tetragramu simbolizira

bi ovog mjeseca trebao biti na pri-

naš svijet, "posudu"

mjeni duhovnosti u našim svako-

akumulira duhovno bogatstvo iz

dnevnim postupcima, radnjama i

gornjih svjetova.

kroz to učiti puni smisao "Nadmoći

koja prima i

Horoskopski znaci zimskih mje-

uma nad materijom".

seci, kao i u bilo kojem drugom go-

Adar je dvanaesti i posljednji mje-

dišnjem dobu, stvaraju poravnanje

sec u Zodijaku, što mu daje posebnu

triju energetskih sila – koje se u ka-

kvalitetu, jer je sakupljač svih zna-

bali zovu desna (Jarac), lijeva (Vo-

kova zodijaka i njihove moći, pozi-

denjak) i središnja (Ribe) kolona

tivne i negativne.

(odnosno redom: plus, minus i neutralna).

Ribe i Josef

■

Element zemlje, koji simbolizira

Mudrost kabale podučava da dva-

naše materijalne želje, nedostatak i

naest biblijskih plemena Izraela

glad, kontrolira zimu i utječe na nje-

predstavljaju tajne dvanaest znako-

zine znakove. Što se tiče Riba, to se

va zodijaka. Priča o njihovom rođenju, njihovim imenima i povijest

poznate i po tome što imaju sreće.

pokazuje u njihovoj sklonosti ka

svakog plemena opisuje značajke

Također se u riječi ribe na hebrej-

osjećaju praznine i nedostatka, i

samih znakova zodijaka. Pleme koje

skom (dagim ‫ ) גמם‬pojavljuju hebrej-

viđenja sebe kao žrtve. Ipak, drugi

se pripisuje adaru je Josef (Josef,

ska slova ‫( ג‬gimel, dalet = sreća) i

aspekt ove kvalitete je upravo su-

lingvistički od me'asef – pobirač,

ona simboliziraju blagoslov koji se

protan i oni bi mogli razviti poziti-

sakupljač, na hebrejskom). Među-

nalazi upravo na mjestima koje oko

vnu energiju koja ih navodi da se

tim, dobro je poznato da nema ple-

ne može vidjeti. Još jedan aspekt

bore za svoja uvjerenja.

mena Josef već umjesto njega su tu

veze između riba i adara je da se

Kao što je spomenuto, Riba je

njegova dva sina, Efrajim i Menaše,

kostur ribe naziva idra (‫ )אמ הד‬što na

također povezana s centralnom ko-

koji simboliziraju adar A i adar B

aramejskom znači sastanak (na he-

lonom, koja je pod utjecajem ele-

(hebrejska prijestupna godina ima

brejskom asefa ‫ אסמפד‬što također

menta zraka. Zato su Ribe konstan-

dva mjeseca adara, sedam puta u

znači pobiranje, prikupljanje, ling-

tno u potrazi za ravnotežom. Na-

ciklusu od 19 godina ). To se tako-

vistički od sakupljača, kao što je

dalje, većina ljudi zna Ribe kao vo-

đer odražava i u blagoslovu praoca

gore spomenuto).

deni znak koji pokazuje veliku os-

Jakova Efrajimu i Menašeu: "... i neka narastu u mnoštvo usred zemlje" .(na hebrejskom postoji parafraza izraza "naraste u mnoštvo" u vezi s reprodukcijom ribe = Ribe, koja je horoskopski

znak

mjeseca).

U

mnogim kulturama ribe su simbol zaštite od uroka, a ribe su također Strana 24

Sile koje kontroliraju Adar - Ribe

jetljivost. To bi moglo predstavljati, kao i kod ostalih vodenih znakova

Mudrost kabale nas uči da svako

Raka i Škorpiona, veliku ranjivost

od četiri godišnja doba predstavlja

ukoliko je osjetljivost usmjerena

jedno od

slova u B-žjem imenu,

prema unutra (sebičnost) odnosno

Tetragramu - ‫מדע"ד‬. Proljeće je pred-

nevjerojatne društvene, umne i psi-

stavljeno slovom ‫( מ‬jud) i tako dalje

hičke sposobnosti kada je usmjerena

sve do zime koja je predstavljena

prema van (altruizam).

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni veliku osjetljivost i skromnost da ih

21 hebrejskih slova ono je slovo sve-

zaštiti od pada u zamku egoizma i

tosti, a dio slova koji ide prema do-

arogancije u koju većina ljudi pada

lje ukazuje na njegovu sposobnost

kad dostignu vodeću poziciju.

da nahrani svjetove tame, ne putem

Zbog svoje osjetljivosti mogu biti velika podrška drugim ljudima u Slova mjeseca Riba

Zohar - Adar - Ribe

njihovoj patnji i boli, te zbog toga mogu biti velike vođe. Njihova os-

identifikacije s njima, nego njihovim kontroliranjem. To je moć slova kof sposobnost da djeluje među kelipa i da ih kontrolira. Ova moć je također izražena u Ribama, ali to zahtijeva

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvara-

jetljivost koja je rezultat kombinacije

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

Jupitera i elementa vode, također je

hamu - građevni elementi svemira

uzrok njihovog duhovnog aspekta,

sastoje se od 22 različite frekvencije,

njihovo šesto čulo često je vrlo raz-

duhovne snage, koje su zastupljene

vijeno kao i njihova sposobnost ko-

s 22 hebrejska slova. Svakim mjese-

municiranja s dušama. Njihova os-

com vladaju dva hebrejska slova.

jetljivost može biti izražena tako da

Jedno slovo vlada planetom koje

budu introvertirani i skromni. Jako

dominira znakom. Drugo slovo vla-

je preporučljivo za pripadnike ovog

da astrološkim znakom mjeseca.

znaka da budu oprezni da ne suos-

Planet adara je Jupiter i njime vlada

jećaju previše s problemima drugih

slovo (‫ ג‬gimel). Njegov astrološki

ljudi jer dok smo obuzeti njihovom

Ribe bi se trebala povezati sa svo-

znak su Ribe, kojima vlada slovo ‫ק‬

boli nismo u stanju pomoći ljudima.

jom unutrašnjom potrebom da po-

(kof).

Obilje Jupitera se iskazuje u kva-

Slovo Gimel ‫ג‬

litetama kao što je dobro srce, veli-

Slovo gimel je kreiralo Jupiter koji

kodušnost, volja da se pomogne

kontrolira Ribe i Strijelca - astrolo-

ljudima ili životinjama.

veliku mudrost jer inače će Ribe nisko pasti i razviti ovisnosti kao što su kockanje, alkohol, seks i droga.

Tikun Bitan duhovni rad Riba je prevladavanje pasivnosti i prividnog osjećaja cjelovitosti – samozadovoljstva, uzrokovanog slovom gimel od Jupitera.

mognu svom bližnjem i da to koriste kao sredstvo utjecaja protiv pasivnosti. Ipak, dio njihovog tikuna je znati reći ne na zahtjeve drugih, jer pomaganje drugima ne znači ispu-

ške znakove mjeseca adara i kisleva,

njavati tuđe želje, nego njegovati ih,

u kojima se slave blagdani Purim i

hraniti ih i osnaživati duhovnim

Hanuka, a koji simboliziraju moć

Svjetlom, jer mi druge ne možemo

čuda.

prisiliti da budu sretni. Za njih je

Slovo gimel (‫ )ג‬također simboli-

također vrlo važno da nauče kako

zira obilje, blagostanje svih vrsta, i

da ne urone u emocionalnost (što je

sreću, a to je i razlog zašto su Ribe

različito od osjetljivosti) prema sebi

(riba) simbol za zaštitu od uroka.

i drugima. Emocionalnost nas usre-

Prema konvencionalnoj astrologiji, sklonost fatalizmu i velika osjetlji-

dotočuje na bol i to nas odvlači od Slovo kof ‫ק‬

vost Riba razlog su njihovog nedo-

To je jedino hebrejsko slovo koje

statka ambicije. Stoga je jedan od

ide ispod crte. Ovaj spust simboli-

njihovih glavnih ciljeva transfor-

zira svijet tame i duhovne nečistoće

macije (tikuna) odabir uloge vod-

(kelipa). Kabalisti objašnjavaju da

stva i odgovornosti (Moše je bio

bismo slovo kof (‫ )ק‬mogli smatrati

Riba). Ribe mogu koristiti svoju

za slovo nečistoće, ali poput ostalih

Godina 13 25Broj 19 Strana

fokusiranja na rješenje. Suosjećanje i ljubav nam mogu pomoći da se usredotočimo na cilj i vjerujemo u njega, i to je stvarna tajna istinskog uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 25

Još dvije osobe iz Hrvatske proglašene Pravednicima među narodima YAD VASHEM:

N1, 17.2.2020.

Yad Vashem odaje počast nežidovima koji su tijekom holokausta, riskirajući vlastite živote, spašavali Židove. Svake godine Yad Vashem proglašava nove 'Pravednike među narodima', a u 2019. godini je još dvoje Hrvata prepoznato kao dio relativno malog broja onih koji su Židovima pomogli u najmračnijem vremenu u povijesti čovječanstva, navodi se u priopćenju Veleposlanstva Izraela u Hrvatskoj. Njihova

ARHITEKTURA:

imena bit naknadno.

će

objavljena

Priopćenje Veleposlanstva Izraela u Hrvatskoj prenosimo u cijelosti. "'Pravednici među narodima', kojima Yad Vashem odaje počast, su nežidovi koji su tijekom holokausta, riskirajući vlastite živote, spašavali Židove.

Jedna od glavnih zadaća Yad Vashema je prenijeti zahvalnost Države Izrael i preživjelih pripadnika židovskoga naroda tim herojima te je 1963. godi-

ne Uprava za sjećanje pokrenula svjetski projekt dodjele naslova 'Pravednika među narodima' relativno malom broju onih koji su Židovima pomogli u najmračnijem vremenu u povijesti čovječanstva.

Yad Vashem osnovao je javni odbor na čelu sa sucem Vrhovnoga suda koji ispituje svaki slučaj i odgovoran je za dodjelu naslova. Oni koji budu prepoznati dobivaju medalju i certifikat, a njihova imena upisuju se na zid u 'Vrtu pravednika' u Yad Vashemu u Jeruzalemu.

Ta misija prepoznavanja novih pravednika nastavlja se i danas, 75 godina nakon Šoe, širom svijeta i svake godine Yad Vashem proglašava nove 'Pravednike među narodima'.

U 2019. godini još su dvije osobe iz Hrvatske prepoznate kao 'Pravednici među narodima', a ukupan broj hrvatskih pravednika porastao je na 120.

Hrvatski narod može biti ponosan na to", navodi se u priopćenju.■

KUĆA NEOBIČNOG OBLIKA - Izrael

dizajndoma.hr To je slučaj sa Beam House, koju je dizajnirao tim Uri Cohen arhitekata - kuća koja izgleda kao da je savijena oko sebe. Podeljena je u tri različita dela - privatni, polu privatni i javni. Kuća je mešavina tradicionalnog nadahnuća i čistog modernog dizajna, a nalazi se u mestu Arbel,u Izraelu.

Velika zastakljena severna strana dozvolila je arhitektama da izgrade betonski zid koji blokira pogled sa juga, nudeći privatnost u unutrašnjosti prostora. Lep detalj u dnevnoj sobi privlači pažnju posetilaca deo gde arhitektura eksterijera formira zaokružen kutak odgovara kreativnoj jedinici za sedenje u otvorenom prostoru, gde su smeštene dnevna soba, trpezarija i kuhinja. ■ .

Veliki, najveći Danilo Kiš rođen je prije 85 godina SJEĆANJE :

Radiosarajevo.ba, 22.2.2020.

Na današnji dan prije 85 godina, 1935. godine, rođen je Danilo Kiš, jedan od najznačajnijih književnika naših prostora, autor Grobnice za Borisa Davidoviča, Peščanika, Bašta, pepeo i drugih djela koja su na najbolji način predstavljala jugoslovensku književnost na svjetskoj sceni.

Kiš je rođen u Subotici, a dječaštvo je proveo na Cetinju, jer mu je majka bila iz prijestonice Crne Gore. Danilov otac, mađarski Jevrej, uhapšen je 1944. u antisemitskoj raciji i odveden u Auschwitz, gdje je ubijen zajedno s hiljadama Jevreja iste nesretne sudbine. Ovaj tragični događaj obilježio je piščev život i stvaralaštvo, a naročito njegovu trilogiju o odrastanju, Rani jadi, Bašta, pepeo i Peščanik.

Studij književnosti Kiš je 1958. završio na Filozofskom fakulte-

Page 26 Strana 26

tu u Beogradu, a osim pisanju bio je posvećen vrsnim prevodima s francuskog i mađarskog jezika, a radio je i kao lektor za srpskohrvatski jezik i književnost u Strasbourgu, Bordeauxu i Lilleu. Živio je kao slobodni književnik i prevodilac, a vodio je i međunarodnu saradnju u Udruženju književnika Srbije.

Posljednje godine života proveo je u Parizu i Beogradu, a smrt ga je dočekala u francuskoj prijestonici 15. oktobra 1989. godine, nakon višegodišnje borbe s rakom pluća.

Danilo Kiš je sahranjen na Novom groblju u Beogradu, a u naslijeđe nam je ostavio pripovijetke, romane, drame, pjesme, eseje i polemičke rasprave, kao i prevode s francuskog, engleskog, ruskog i mađarskog. Za roman Peščanik,Kiš je 1972. godine dobio NIN-ovu nagradu, najznačajnije književno priznanje u Jugoslaviji, a pet godina kasnije za knjigu pripovijetki Grobnica za Borisa Davidoviča dobio je Nagradu Ivan Goran Kovačić. Pored njih, slavu su stekla i njegova djela Čas anatomije, Enciklopedija Mrtvih, Bašta, pepeo, a posmrtno su mu objavljene knjige Život, Literatura, Gorki talog iskustva, Pjesme i pripjevi, Lauta i ožiljci.

"Nijedan evropski pisac kao Danilo Kiš nije uspio da opiše dva najstrašnija zločina 20. vijeka - Hitlerove i Staljinove logore", ustvrdio je svojevremeno Božo Koprivica, književni kritičar i Kišov prijatelj, a mi

Divrej Tora

vam na godišnjicu rođenja velikog književnika donosimo odlomak iz Grobnice za Borisa Davidoviča, koji čita glumac Miki Manojlović "Nacionalizam je, pre svega, paranoja. Kolektivna i pojedinačna paranoja. Kao kolektivna paranoja, ona je posledica zavisti i straha, a iznad svega posledica gubljenja individualne svesti; te, prema tome, kolektivna paranoja i nije ništa drugo do zbir individualnih paranoja doveden do paroksizma", napisao je Kiš u ogledu o nacionalizmu, najraširenijoj balkanskoj bolesti, a u životu i pisanju Kiš je bio dosljedan u svom preziru prema nacionalistima ali i prema komunistima, rugao se hrvatskom i srpskom hegemonizmu, ustajao protiv klera i Crkve, ali i Partije, totalitarizma svake vrste. Od Kiša, zato, možemo učiti i danas, od Kiša će moći učiti još mnoge generacije jer se, nažalost, "historija ponavlja". ■

Godina 13

Broj 19