Divrej Tkra Godina 11 Broj 20
Zagreb, šabat 24. veljače 2018. - 9. adara 5778.
http://twitter.com/DivrejTora B’’H
Šabat Tecave Jeruzalem 16:52
18:09
Zagreb
17:16
18:18
Rijeka
17:22
18:24
Split
17:16
18:18
Dubrovnik 17:11
18:13
Vinkovci 17:05
18:07
Sarajevo 17:08
18:10
Doboj
17:08
18:10
B. Luka
17:12
18:14
Beograd 16:59
18:02
Novi Sad 17:01
18:04
Subotica 17:00
18:05
Zrenjanin 16:58
18:02
Niš
16:55
17:57
Beč
17:11
18:13
Frankfurt 17:38
18:41
Edison, NJ 17:24
18:25
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan
utorak 27.2.2018.
Alot Hašahar
5:11
Najranije Talit
5:45
Nec Hahama
6:39
Najkasnije Š’ma
9:24
Zman Tefila
10:19
Hacot
12:09
Minha Ketana
15:22
Plag Haminha
16:31
Šekia
17:40
Cet Ha-kohavim
18:22
Broj 20 divrejtora@gmail.com
Paraša Tecave
(Šemot 27,20 - 30,10)
B-g govori Mošeu da preuzme od djece Izraelove čista maslinova ulja za odrţavanje "vječnog plamena" na menori kojeg će Aharon paliti svakog dana "od večeri do jutra." Slijedi opis odjeće koju će kohanim (svećenici) odijevati za vrijeme sluţbe u svetištu. Svi svećenici imaju na sebi: 1) ketonet – dugačku lanenu tuniku; 2) mihnasajim – kratke lanene hlače; 3) micnefet ili migba'at – laneni turban; 4) avnet – dugački remen omotan oko struka. Osim navedenog, Koen gadol (Veliki svećenik) na sebi nosi: . 5) efod – pregaču načinjenu od plave, gri-
mizne i crvene vune, lana i zlatnih niti; 6) hošen – naprsnik s dvanaest dragulja na kojima su upisana imena dvanaest izraelskih plemena; . 7) me'il – plašt od plave vune sa zlatnim zvoncima i po rubovima ukrašen šipcima; . 8) cic – zlatnu pločicu koju vezuje na čelo i na kojoj piše "Svêt B-gu". Tecave sadrţi i detaljna B-ţja uputstva u vezi sa sedmodnevnom inicijacijom Aharona i njegovih sinova – Nadava, Avihua i Itamara – u svećeničku sluţbu, kao i upute za izradu zlatnog ţrtvenika na kojem će se paliti ketoret (mirisna ţrtva). ■ Prevela: Dolores Bettini
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po alija
Kohen – prva alija – 14 p’sukim – 27,20-28,12 Mošeu (čije ime primjetno izostaje iz ove sedre) je B-g naloţio da narodu zapovijedi da uzme čistog maslinovog ulja za paljenje svjetiljki na Menori. Menora, koja se nalazi u glavnom dijelu Miškana, s ove strane Paroheta, odrţavat će se i paliti svakodnevno. Svjetla će sjati od večeri do jutra, i to je vječni zakon za sve generacije. Narod Izraela uspoređen je s maslinom – baš kao što maslina pokazuje svu svoju veličajnost (svoje ulje) tek nakon što je zdrobljena i tiještena, tako i Izrael pokazuje svoje posebne kvalitete kada ga stisnu kušnje i nevolje Ţidovske povijesti. Izrael je uspoređen i s uljem masline – jednako kao što se ulje ne miješa s drugim tekućinama, već pluta povrh njih, tako se i narod Izraela ne miješa (ne bi se trebao) s drugim narodima svijeta. I ako ostanemo vjerni B-gu, nadvisit ćemo druge narode (ili one koji se pretvaraju da su narodi) koji gledaju kako bi nam naškodili. Mošeu je potom rečeno da Aharona i njegove sinove dovede―naprijed i u središte‖ da sluţe B-gu kao kohanim. Posebno ruho ima se načiniti u slavu i čast Kohen gadola. [Neki kaţu da se slava i čast odnose na B-ga i Narod, ne (samo) na Kohen gadola.] Nadareni majstori trebaju ga izraditi. Ruho se sastoji od: hošena (naprsnika), eifoda (ukrasne pregače ili oplećka), me’ila (haljetka ili plašta), kutoneta (lanene tunike), micnefeta (turbana), i avneita (pojasa ili lente). [Zapazite: cic (čeona pločica) i mihnasajim (kratke hlačice koje su se nosile ispod kutoneta) nalaze se na popisu odjeće, ali se ne spominju na ovom mjestu u Tori. To se da objasniti. Hlačice sluţe u svrhu čednosti, a ne za slavu i čast. A moţda je cic B-gu u čast i da Kohen gadola zadrţi poniznim, pa ni on nije na popisu odjeće koja sluţi za čast Kohen gadola.] Majstori su trebali upotrijebiti zlato, obojenu vunu i lan (za izradu te odjeće). Odjeća je pomagala predstaviti Kohen gadola narodu s uzvišenim i primjerenim dostojanstvom. To će pomoći narodu da razumije i odnosi Strana 2
se prema Kohen Gadolu kao sredstvu B-ţanske Prisutnosti među njima. S druge strane moţemo reći da su predmet slave bili osobno B-g i narod. Kada je Kohen gadol nosio svoju posebnu odjeću, i narod ga ugledao u svom njegovom sjaju, time se umnaţala čast B-ţja. Ta posebna odjeća također podiţe našu svijest o svetosti Beit HaMikdaša, što nas potiče na pokajanje. ―Odjeća čini čovjeka.‖ U kontekstu Beit HaMikdaša, kohen općenito, a posebice Kohen gadol, sam biva ispunjen strahopoštovanjem i ozbiljnije uzimati svoje odgovornosti. Uz to, svaki pojedini komad odjeće podsjeća Kohena (gadola), a i nas, na različite aspekte Ţidovskog zakona i ţivota. Na taj način Kohenove misli i namjere postaju sve čišće. Čak i bez Beit HaMikdaša, pouke brojnih micvot vezanih uz Mikdaš na nas vrše utjecaj. Posebno lijepo se trebamo odijevati na šabat i jom tov. Naša odjeća i preko tjedna treba odraţavati dostojanstvo ţivljenja po Tori. Čednost i urednost, te pozitivna poruka koju tako šaljemo drugima, dio su našeg svakodnevnog ophođenja. Eifod treba biti istkan od prediva izrađenog od zlatnih vlakana, tri boje obojene vune (plave, ljubičaste, grimizne – boje i njihove nijanse predmet su višestoljetne debate), te lana, kompleksnim načinom izrade. Eifod ima dvije naramenice. Pojas eifoda načinjen je istim načinom kao i sam eifod, i njegov je sastavni dio (ne zasebni dio koji je pričvršćen na njega). Zanimljivo je spomenuti da neki dijelovi Miškana, te neki komadi odjeće izričito moraju biti ―iz jednog komada‖, a ne sastavljeni. Ne odnosi se to na sve dijelove Miškana, niti na svu odjeću, no ovaj je moment istaknut u Tori kod onih predmeta na koje se ovo pravilo ima primijeniti. Dva dragulja oniksa (šoham) postavljena su na ramena, i na njih su bila ugravirana imena plemena. Ti dragulji s imenima sluţili su Kohen gadolu kao stalni podsjetnik. Talmud Jerušalmi kaţe da je Binjaminovo ime bilo ugravirano na oba kamena na ramenima, Bin na jednome, te Jamin na drugome. Ovu
ideju podupire način na koji Tora to izraţava – ―Od šest od njihovih imena…‖ umjesto ―šest njihovih imena‖. U V’zot habraha, kada Moše blagosilje plemena, Tora za Binjamina kaţe ―on će boraviti između ramena, ―u’vein k’teifav šahen‖. Levi – druga alija – 18 p’sukim – 28,13-30 Za eifod treba načiniti zlatne kopče i ■ lance. Hošen je napravljen istovjetnim kompleksnim stilom i načinom izrade kao i eifod. Pravokutnog je oblika (oblika dvostrukog kvadrata) koji kada se preklopi (a to je način na koji ga se nosi) čini kvadrat veličine 1 zereta (pedlja, što je polovica ame) po stranici kvadrata. Zlatne kopče utkane su u hošen kako bi drţale dvanaest dragulja u četiri reda, po tri kamena u svakom. Načinjene su trake i učvršćenja kako bi čvrsto privezali hošen za eifod. Njih se ne smije odvajati jednog od drugoga. Urim V’Tumim (pergament na kojem se nalaze B-ţanska Imena) umetnut je u preklop hošena, te je hošenu davao čudesne moći. Pojašnjenje Predivo za eifod i hošen proizvodilo se na sljedeći način: Šest kalema vune obojene u t’heilet (plavo, mišljenja variraju o nijansi boje) upletena su sa zlatnom niti kako bi proizveli konac. Isto je bilo učinjeno i s vunom obojenom u argaman (ljubičasto, plavo-ljubičasto, ima i drugih mišljenja) i zlatom, vunom obojenom u šani (crveno, grimizno) i zlatom, šeiš (bijelim lanom) i zlatom. Svaki je konac bio načinjen od 7 niti – 6+1 zlatna. Potom su četiri konca bila upletena zajedno da oblikuju predivo od kojeg su bili istkani eifod i hošen. Primijetite da je ta odjeća (a i neka druga) bila šaatnez. Pa ipak, umjesto da bude zabranjena, za Kohen gadola bila je micva da nosi tu odjeću. U tome nema protuslovlja. Onaj koji je zabranio da se nosi šaatnez zapovjedio je Kohen gadolu da nosi to ruho. Onaj koji je zapovijedio da je zabranjeno zaklati ţivotinju na šaDivrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
bat, naloţio je da se na šabat prinose dnevne korbanot i Musaf. On je Šef. Zabraniti nešto u općenitom smislu, te zapovijediti istu stvar u posebnim situacijama naglašava ideju da je B-g vladar nad svime. Postoje različita mišljenja o imenima plemena (zapravo, sinova Jaakovljevih, a ne plemena, budući da se pojavljuju Levi i Josef, umjesto Efrajima i Menašea) koja su bila urezana u hošen. Raši slaţe imena po redoslijedu rođenja, tako su Reuven, Šimon, Levi, i Jehuda na istim kamenovima, kao i Josef i Binjamin. Raši stavlja Dana, Naftalija, Gada, i Ašera ispred Jisahara i Zevuluna. Rambam se drţi istog rasporeda kao Hizkuni, no on stavlja imena Avrahama, Jichaka, i Jaakova na Reuvenov kamen, a riječi Šivtei Kah na Binjaminov kamen. Primijetite da se uz imena plemena nalaze dodatna slova koja tvore imena Avrahama, Jichaka, Jaakova, i Šivtei Ješurun (drugo ime za Bnei Jisrael). Ta dodatna slova su pridodana na svaki kamen tako da će na kraju svaki od njih na sebi imati šest ugraviranih slova (prema Hizkuniju). Tako su zastupljena sva slova alefbeta, kako bi Kohen gadol mogao primati boţanska priopćenja putem Urima V’Tumima, te slova na kamenima hošena koja su svjetlila, a potom ih je Kohen gadol tumačio. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 28,31-43 Me’il je bio načinjen od t’heilet vune (jedna nijansa modre). Njegov vrat je bio posebno ojačan kako bi onemogućio da se podere, što je bilo zabranjeno. Ova se zabrana odnosi na svu Kohenovu odjeću, no zapovijeđena je u sklopu me’ila. Rub me’ila bio je ukrašena zlatnim zvoncima i višebojnim mogranjima od vune i lana. Cic je trebalo načiniti od čistoga zlata s riječima kodeš laŠem, Svet B-gu, iskovanima tako da slova budu ispupčena na cicu. Cic je bio pričvršćen na glavu Kohen gadola trakama od t’heilet vune. Kutonet – tunika i micnefet (ili migba’at) – turban – bili su napravljeni od čistog lana. Avneit, pojas, bio je ispleten od vune i pamuka. Postoji rasprava o tome Godina 11 3 Broj 20 Strana
Alija po alija
da li je samo pojas Kohen Gadola bio ša’atnez ili su takvi bili i pojasevi kohanim. Avneit je bio dug 32 amot, što je otprilike 16 metara pojasa. Trebalo je puno vremena da ge se opaše i on je činio veliku izbočinu koju je Kohen uvijek osjećao kada bi ruke spustio sa strane. Isto tako, Kohenov turban bio je namotan od 16 amot lanene vrpce i vjerojatno je ―teško sjedio‖ na kohenovoj glavi. Izvori kaţu da je kohen vidio svoj turban kadgod bi podigao oči. Kutonet je također imao duge rukave koji su dosizali gotovo do poda, tako da je kohen uvijek opaţao svoju odjeću tijekom Avoda. To je ―garantiralo‖ da će kohen imati primjerenu kavana za vrijeme svoje svete sluţbe. Aharonovi sinovi (i svi aktivni kohanim), imali su četiri odjevna predmeta – tuniku, turban, pojas i hlače. Redovno kohenovo ruho također je bilo u čast i slavu. Aharon i njegovi sinovi bili su odjenuti u svoju odjeću i pomazani da sluţe kao kohanim. Lanene hlače kohanim, od struka do koljena, bile su tu zbog čednosti. Rambam kaţe da su se na struku nalazile omče za pojas od uţeta. Raši kaţe da je Mihnasajim bio nalik boksačkim hlačicama po tome što nije prianjao uz tijelo. R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim – 29,1-18 U ovom je dijelu opisana svečanost posvećenja za Aharona i njegove sinove. Među ţrtvenim prinosima bili su bik (prva ikada prinesena ţrtva u Mikdašu simbol je oca Zlatnog teleta i sluţio je kao pomirenje za taj grijeh) i dva ovna, različite vrste maces keksa napravljenih od brašna i ulja. Budući kohanim uronili su u mikve, te bili odjenuti u svoje naročite haljine. Bili su pomazani posebnim uljem. Hamiši – peta alija – 19 p’sukim – 29,19-37 Predstavljene su sloţene pojedinosti sedmodnevne svečanosti Miškana. Od kohanim se traţi da jedu meso ţrtve za grijeh i ţrtve za krivicu (hatat i ašam). Ova zapovijed na snazi je ne samo u vrijeme svečanosti posvećenja, veće je to micva za redovnu hramsku sluţbu. Mnogi postupci u vezi prinosa u prvom tjednu bili su ―jednokratni postupci‖. Drugi su postupci postali standardna metoda rada u Mikdašu. Šiši – šesta alija – 9 p’sukim – 29,38
-46 Svakodnevne procedure na ţrtveniku uključuju ţrtvovanje dvaju jaganjaca kao ţrtve paljenice, jednog ujutro, a drugoga kasno poslijepodne. Te dnevne ţrtve pratila je ―minha‖ od brašna i ulja, te vino za ljevanicu. Kao odgovor na naše posvećenje kohanim, HaŠem će osobno posvetiti Miškan, ţrtvenik, i kohanim. ―I Ja ću boraviti među narodom Izraela i biti njihov B-g‖ (29,45). Ovaj pasuk prati pasuk kojim je započeo čitav odlomak o Mikdašu. U tom nas prvom pasuku, na ideju o B-gu koji, nazovimo to tako, ţivi među nama, a ne tek u Svetinji koju smo načinili za Njega, upućuje gramatika riječi u pasuku – b’toham. U ovom pasuku ovo se iznosi (gotovo) na kraju uputa o izgradnji Miškana i svega što je u njemu, i vezano uz njega. Rabi Yaakov Auerbach z‖l ističe da je g’matrija tog čitavog pasuka 2449, što je broj godine po Stvaranju u kojoj je Miškan po prvi puta bio posvećen. Š’vi’i – sedma alija – 10 p’sukim – 30,1-10 Kadioni ţrtvenik treba načiniti od bagremova drveta, širine 1 ama, duljine 1 ama i visine 2 amot. Treba ga obloţiti zlatom i okititi ga ukrasnom vijencem od zlata. Dva zlatna obruča pričvršćena su na suprotne rubove za motke za nošenje, koje su i same napravljene od drveta presvučenog zlatom. Ovaj ţrtvenik bio je smješten ispred Paroheta te je bio korišten prvenstveno za svakodnevno prinošenje tamjana (te za dio sluţbe za Jom kipur), ujutro kada se vršilo čišćenje Menore. Tamjan se prinosio i predvečer. Zlatni se ţrtvenik nije smio koristiti niti u jednu drugu svrhu. Postoji rasprava o tome da li je Zlatni Mizbei’ah imao šupljinu ili je bio ispunjen. Svi se slaţu da je bakreni Mizbei’ah bio šupalj. Svaki puta kada bi se narod utaborio njega bi se punilo zemljom. Sa Zlatnim ţrtvenikom nije tako bilo. Neki kaţu da je on bio pun blok bagremova drveta prekrivenog zlatom. To mu je davalo stabilnost i čvrstoću koju inače ne bi imao. Drugi ustraju na tome da opis gornje površine Mizbei’aha kao gaga, krova, podrazumijeva da je imao šupljinu. ■ Strana 3
Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:
Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 98. Neka bude svjetlost: Obveza svakodnevnog paljenja Menore Aron i njegovi potomci će je pripremiti od večeri do jutra ... (Izl 27,21) "Što?" Čujem vas kako kaţete: "Zar se menora ne pali samo na Hanuku?" Ne, naša Hanuka "menora" (odnosno "hanukija") pali se u spomen na čudo vezano uz Menoru, metar i pol visoki svijećnjak koji je stajao u Šatoru i kasnije u Hramu. Menori su pristupali koheni putem nekoliko stepenica koje su stajale ispred nje. (Kohen gadolu nije bio dopušteno da podigne ruke iznad cica, metalne pločice koju je nosio na čelu, i na kojoj se nalazilo B-ţje ime. Zbog toga je morao stajati iznad Menore kako bi je pripremio.) Razlog za ovu micvu je da se slava Hrama uveća svjetlošću, čime se izaziva veće poštovanje ljudi koji tamo dolaze. Poput prinošenja ţrtava, paljenje Menore bilo je svakodnevna aktivnost koja bi inače bila zabranjena na šabes. Dio sluţbe Menore činilo je čišćenje čašica u koje se stavljalo ulje, te uklanjanje pepela. Na Menori je bilo sedam krakova; šest vanjskih ţiţaka bilo je okrenuto središtu. Šest vanjskih ţiţaka mogli su se paliti jedan s drugoga; ako bi se središnji plamen ugasio, ponovo ga se palilo vatrom sa ţrtvenika. Rambam odrţavanje Menore smatra dijelom micve, iako neki drugi autoriteti smatraju odrţavanje i paljenje Menora dvjema odvojenim micvama (moţda na temelju Br. 8,2). Obveza paljenja i odrţavanja Menore odnosi se na mu-
ške kohanim u vrijeme postojanja sluţbe u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos, prvenstveno na stranicama 88a-89a, a kodificirana je u Mišne Tora u trećem poglavlju Hilhosa Tamidina. Ona je 25. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 99. Pravila odijevanja: Obveza za kohanim da nose posebnu odjeću Načinit ćeš odjeću za svog brata Arona, za slavu i sjaj (Izl 28,2) 100. Drţ’ se čvrsto: Zabrana da se naprsna ploča ukloni iz efoda Pričvrstite naprsnu ploču ... da se ne odvoji od efoda. (Izl 28,28) 101. Rrrrip!: Zabrana trganja odjeće Kohen gadola Otvor oko vrata mora biti ojačan ... ne smije se potrgati (Izlazak 28,32) 102. Kad ćemo jesti?: Obveza za kohanim da jedu ţrtvu za grijehe i prinose zbog krivnje Oni koji vrše pomirenje kroz njih jest će ih (Izl 29,33) 103. Ahhhhhhh ... .: Obaveza da se svakodnevno pali tamjan Na (zlatnom žrtveniku) Aharon će prinositi tamjan miomirisa svako jutro.. (Izl 30,7) 104. Isključivo tamjan: Zabrana spaljivanja bilo čega drugog na zlatnom ţrtveniku Ne smijete prinositi na njemu ... (Izl 30,9) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 101. 102. 103. Negativna je zapovijed ne jesti nikakvog kruha od usjeva prije [nego se donese u Svetište] prinošenja omera. Isto je tako negativna zapovijed da se ne jede nikakav kali (što znači zrnje od pet vrsta usjeva koje se peklo na vatri) od novog uroda prije prinošenja omera. I također je negativna zapovijed da se ne jede nikakav karmel (što znači da je zdrobljeno rukom, a ne pečeno na vatri) od novog uroda prije prinošenja omera
jer Pismo kaţe, I nećeš jesti ni kruha, ni kali (pržena zrnja), niti karmel (svježa zrnja) do dana današnjega. (Va-jikra 23,14). Sve se to odnosi isključivo na [zrnje] pet vrsta ţitarica, a to su, pšenica, ječam, pir, zob i raţ; to je zabranjeno. Ako netko jede kruh, prţeno zrnje, i karmel – količinu veličine masline od svakoga – on krši tri zabrane. Dok je Svetište postojalo, to je bilo zabranjeno od šesnaestog nisana do nakon prinošenja omera. U vrijeme kad Svetišta nema, zabranjeno je čitav Strana 4
dan šesnaestog nisana, po zakonu Tore. A u dijaspori, gdje se uvijek drţe dva dana blagdana, zabranjeno je po zakonu učenjaka [isto tako i] čitavog sedamnaestog dana. Dokle god posađene ţitarice puštaju korijenje prije omera, čak i ako sazriju nakon omera, omer ih čini dozvoljenima. Ova zabrana za novi urod ţitarica na snazi je posvuda, u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. Ima nekih ranih autoriteta koji smatraju da je zakon o novom urodu ţitarica u zemljama van Izraela jedino zakonska odredba učenjaka, i sluţi kao mjera zaštite; i oni su ga proglasili samo za područja koja graniče sa Zemljom Izraelovom. Stoga većina [Ţidovskog] svijeta ne obraća paţnju na njega. Iako nije u našoj moći da proturječimo onima koji su tolerantniji, svejedno će svaka savjesnija religiozna osoba za sebe strogo drţati sve što joj je moguće; jer prema mnogim velikim ranim autoritetima ovo je u svakom pogledu zabrana iz Tore. ■ Divrej Tora
Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:
Šulhan Aruh
Unutarnja crta dobrote
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. posjedu (ili financijskim pravima,
se posuditi ili iznajmiti ne-Ţidovu,
vidi 244,6), za kojeg se zna da ga je
osim ako nije navedeno da će biti
iznajmio od Ţidova, čak i ako Ţido-
vraćena do subote (246,3) ili ako ne-
v ima koristi od toga (243,1-2). On
Ţidov nije u potpunosti odgovoran
Ţidov ne smije traţiti od ne-Ţido-
moţe raditi na imovini Ţidova kao
za nju (vidi 246,4-5). Druge se stvari,
va da za njega radi subotom; vidi
izvođač na mjestu gdje nema Ţido-
međutim, mogu dati ne-Ţidovu čak
247,4-5 i 252,2. Međutim, Ţidovu je
va ili ako nije poznato da imovina
i subotom, ako nije sasvim izvjesno
dopušteno da zaposli ne-Ţidova da
pripada Ţidovu (244,1-2.4). Ako ne-
da će ih on odnijeti (vidi 252,1;
za njega vrši neki posao sve dok ne
Ţidov čini zabranjeni posao bez do-
306,10; 307,4; 325,1,3) ili ako je
specificira da će se vršiti subotom
puštenja Ţidova, Ţidov ne bi smio
nuţno da mu ih se da (vidi 325,2).
(245,5; 247,1; 252,2; 307,2- 4) i neće
imati koristi od rezultata (vidi 244,3;
izvući koristi od tog posla kada ga
245,6; 304,1; 305,21-23).
Dio I: Orah hajim Poglavlje 18 – Posao koji obavlja ne-Ţidov na Šabat
tada vrši (vidi 244,5; 247,1.6), pod uvjetom da se posao ne vrši u prostorima koji pripadaju Ţidovu i nije im poznato da se to čini za njega (252,2 -3), te pod uvjetom da je plaćanje unaprijed dogovoreno ili da je posao bio dan ne-Ţidovu prije petka (vidi 247,2-3; 252,2). Ne-Ţidovu se moţe reći da subotom izvrši stvari koji su samo rabinski zabranjene Ţidovima, pod uvjetom da je u pitanju bolest ili velika potreba ili vjerske svrhe; vidi 306,11 i 307,5,.19. Ţidov ne smije čak ni dati mig da bi ne-Ţidov trebao obaviti posao za Ţidova na šabat, osim u hitnim slučajevima (334,26), ali je dopušteno nagovijestiti da bi takav posao trebalo učiniti nakon šabata (307,22). Obraćenom robu Ţidova zabranjeno je raditi subotom čak i za sebe; ako nije učinio obraćenje, moţe obavljati posao za sebe, pod uvjetom da je jasno da ga ne radi za svog vlasnika (vidi 304,1-3; 307,21).
■
Ako su Ţidov i ne-Ţidov partneri u poduzeću koje radi subotom, Ţi-
Opremu koja se koristi za rad ne
dov bi trebao ugovoriti da zarada
bi se trebalo posuditi ne-Ţidovu na
koja se ostvari subotom u potpuno-
(ili neposredno prije) šabat i ne bi je
sti pripada ne-Ţidovu; ali čak i ako
trebalo iznajmiti ne-Ţidovu čak ni u
to nije učinjeno, Ţidovu je dozvo-
petak (246,1-2). Ako se takva opre-
ljeno da uzme svoj udio ukupnog
ma iznajmljuje ne-Ţidovu, dio na-
dohotka, sve dok zarada koja se
jamnine koji se odnosi na šabat ne
ostvari subotom nije konkretno na-
bi trebalo specificirati (246,1). Ţivo-
vedena (245,1-4, 246,5).
tinja koja se koristi za rad ne smije
Ţidov moţe subotom preuzeti robu od ne-Ţidova, koristiti je i naknadno je platiti, ali ne smije pregovarati o njezinoj cijeni na šabat (252,4; 307,22). Ako ne-Ţidov za njega učini neki posao, on ne smije imati koristi od njega sve dok nije prošlo dovoljno vremena od subote (vidi 276,1-5; 307,20; 325,4,6.10-14) ali moţe upotrijebiti robu koja mu je donesena čak i ako je ne-Ţidov radio na njoj na šabat (vidi 252,4). O stvarima koje je ne-Ţidov donio s spodručja izvan šabatnih granica ■
vidi 325,8.15; kada ste u nedoumici vidi 325,5-7.9.16; u vezi posla koji je učinjen za bolesnu osobu vidi 306,9 i 318,2. ■
Ne-Ţidov moţe raditi subotom na Godina 11 5 Broj 20 Strana
Strana 5
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Odabir Levita
vezano uz zvončiće, nego da se odnosi
Paraša Tecave započinje s uputom
na potrebu da Veliki
da se Aharon i njegovi sinovi posve-
svećenik nosi svu
te, što upućuje da su oni izabrani da
potrebnu odjeću za
sluţe kao svećenici prije grijeha sa
sluţbu u Šatoru sas-
zlatnim teletom. Međutim, Devarim
tanka, da ne bi um-
10,8 sugerira da su svećenici i Leviti
ro. Ralbag, umjesto
bili izabrani tek nakon tog grijeha.
Kako pomiriti te stihove? Jesu li Leviti i svećenici bili odabrani u isto ili u svatko u svoje vrijeme? Zašto je uopće pleme Levi bilo izabrano? Raši sugerira da su oni zasluţili taj poloţaj svojom odanošću Hašemu kada je ostatak naroda sagriješio sa zlatnim teletom. Ipak, je li logično da Aharon, kojeg je Moše ukorio zbog uloge koju je imao pri izradi zlatnog teleta, odmah nakon toga primi posebno promaknuće? Kako je Raši mogao odgovoriti na ovaj prigovor? Nasuprot Rašiju, R"Y Bekhor Shor zaključuje da je izbor bio praktične prirode. Iako su prvobitno za sluţbu bili određeni svi prvorođenci, Ha-
toga,
sugerira
da
stih upozorava na to da se Hašemu mora šem je zaključio da je bolje da
sluţiti čistih misli. Zvončići
sluţba prinošenja ţrtava bu-
su sluţili da podsjete svećeni-
de nasljedna i ograničena na
ka da ispravno usmjeri svoje
jednu obiteljsku lozu. Koje su
misli na štovanje Hašema.
prednosti i nedostaci svakog modela (da sluţbu vrši jedno pleme, odnosno po jedan pojedinac iz svake obitelji)? Zvončiči upozorenja i odore Šemot 28,33-34 zapovijeda da se zvončići postave na rese svećenikovih odora, te objašnjava: "njihov će se zvuk čuti kada on ulazi u Svetište pred Hašema i kad izađe, i neće umrijeti". Iako je jasno da ovaj redak upozorava na potencijalni smrtni ishod, tko bi to mogao umrijeti i za-
Zbog čega je bilo tako vaţno da Veliki svećenik nosi uniformu? Kojoj svrsi općenito sluţe uniforme? Postoji li razlika između vizualnih i slušnih pomagala; koje bi od njih bolje posluţilo kao točka fokusa koja će podsjetiti čovjeka da se mora usredotočiti? Kako nošenje cicita ili pokrivala za glavu moţe posluţiti sličnoj svrsi kao odjeća Velikog svećenika? ■
što ostaje nejasno.
Prevela Tamar Buchwald
Raši tvrdi da upozorenje nije ■
Kruh sa soli jest ćete... Mudrost Rabi Nahmana, preveo R. Aryeh Kaplan, zt''l Jedini način da budete spokojni na ovom svijetu jest da budete spremni ţivjeti na apsolutnom minimumu. Čvrsto odlučiti slijediti izreku Mišne, "Kruh sa soli jest ćete... ţivjet ćete ţivotom oskudice". Prihvatite na sebe ţivot neimaštine i nedaća kako biste se bavili Torom - "u Tori ćete se umarati". Tek tada ćete imati ţivot, čak i na ovom svijetu. "Ako to učinite, 'Bit ćete sretni' ... na ovom svijetu." Više nećete patiti od zemaljskih, svjetovnih nevolja. Već ste ih preuzeli na sebe zbog Tore. Cijeli vaš ţivot - sve dobro koje imate – je stvarno, istinsko dobro. Dakle, vaš je ţivot istinski ţivot. Sretni ste - čak i u ovom svijetu. ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 6
Divrej Tora
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Svi imamo priliku doprinositi Ovotjedni odjeljak bavi se odje-
pravite Mi Svetište,― rekao je B-g
ćom svećenika koji su radili u Šato-
prošlog tjedna, „tako da mogu pre-
ru sastanka, a kasnije u Hramu. Baš
bivati među vama―. To predstavlja
kao i prošlog tjedna, mnogo je de-
ideju spuštanja B-ţjih karakteristika
talja koji nisu namijenjeni malodu-
u svijet. Vrijednosti, moral, dobrota,
šnima, pa ako duţe vremena niste
ljubav, radost, mudrost – lista se
bili u sinagogi, ovo nije baš idealan
nastavlja… naša je uloga da uveća-
tjedan da dođete. Sljedeći će tjedan
vamo, razvijamo i dijelimo te karak-
biti mnogo zanimljivije.
teristike sa svima drugima. Šator sastanka bio je mjesto na kojem je
Kolega Rabi Epstein iz Southgate
prebivala B-ţja prisutnost – i usred
sinagoge ukazao mi je na to da je
turbulentnih odvraćanja za koja je
B-g stvorio svemir u samo 31 stihu
zasluţan naš ego, čovjek se mogao
Tore; međutim, kada je riječ o Ša-
prisjetiti koja je srţ ljudskog bića. ■
toru sastanka o kojem upravo čita-
Srţ je u davanju, u dijeljenju, u lju-
mo, Tora koristi preko 400 stihova kako bi opisala njegov izgled i postavljanje. Vrijeme, prostor i materija stvoreni su i oblikovani u našem
bavi. I, moţda najznačajnije od sveu Njegovom grandioznom planu.
ga – srţ je jednostavno u tom 'biti'.
Kolika li je to sreća za nas??
U tome da dozvolimo sebi da bude-
grandioznom svemiru u 31 stihu.
A podjela je sljedeća. On čini teške
Zdanje manje od većine naših do-
stvari. Stvara laviće i zebre koje će
mova zahtijeva preko 400 stihova?!
oni jesti; čini da zvijezde eksplodi-
Rabi Epstein dao je izvanredan odgovor, no ja bih volio podijeliti svoje mišljenje. A smatram da je stvar očigledna.
raju i da se vraćaju u crne rupe; daje
mo boţanska duša koja prebiva u svakome od nas.
Srž je u davanju, u dijeljenju,
kisik koji udišemo i vodu koju pije-
u ljubavi.
mo… To su samo mali detalji onoga
Srž je u tome da
što On organizira. Pa, koji je naš po-
dozvolimo sebi da budemo
sao? Naš je posao da svijet učinimo
B-g je stvorio ljudska bića da budu
dobrim i boţanskim mjestom; da ga
božanska duša koja
Njegovi partneri u ovom svijetu.
usavršavamo. Svakome od nas dana
prebiva u svakome od nas.
Lavovi, ribe, drveće, vulkani, plane-
je prilika da igra svoju ulogu… Kralj
ti, zvijezde i galaksije više su statisti.
Hezekija je prije 2500 godina uništio
I dok B-g moţe stvoriti svemir u
Oni obavljaju svoju zadaću i nesta-
brončani idol koji su Ţidovi štovali
31 stihu, nama ljudima je potrebno
ju. Ali oni ne daju aktivan i trajan
stoljećima. Rabini pitaju kako to da
mnogo duţe da ga usavršimo. To je
doprinos. Oni nemaju sposobnost
nitko od prijašnjih pravednih kralje-
kompleksniji zadatak. I dana su
da poboljšaju svijet. Oni su samo
va to nije učinio. Oni kaţu da B-g
nam tisućljeća da bismo imali ulogu
rekviziti na sceni koja je priprem-
nijednom pojedincu ili generaciji ne
u tome. Došli smo dosta daleko, no,
ljena za zvijezde programa – a to
dozvoljava da riješi sve svjetske
hvala B-gu, imamo još dug put pred
smo ti i ja.
probleme – tako da bi svi dobili
sobom. To znači da svi imamo pri-
priliku da doprinesu. Tako i mi!
liku dati doprinos. Ja, primjerice,
B-g je stvorio ovaj svijet sa nedostacima i to je učinio s razlogom da
Šator sastanka, prijenosni Hram u
nam daruje priliku da sudjelujemo
pustinji, predstavljao je ljudska bića koja doprinose našem svijetu. „Na-
Godina 11 7 Broj 20 Strana
veoma uţivam u činjenju toga! Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 7
Rabbi David Stav:
Izvana i iznutra Parša Tecave druga je u nizu parši Tore koje se bave Miškanom, svetim Prebivalištem. Dok se prethodna parša bavila preteţno strukturom samog Šatora sastanka, ovotjedna se fokusira najviše na odjeću koju su svećenici trebali nositi prilikom sluţbe u Miškanu. Glavni dio tog opisa odnosi se na osam dijelova odjeće koju je nosio Kohen gadol (Veliki svećenik) kada je obavljao svoju sluţbu. On je nosio posebnu svijetlo-plavu odjeću sa zvoncima koja su zvonila kada je hodao. Zlatni naprsnik sa dvanaest dragih kamena na kojima su upisana imena dvanaest Izraelovih plemena, prekrivao je njegovo srce. Njegovo čelo bilo je ukrašeno zlatnom pločicom, zvanom cic. Svećenicima je bilo zabranjeno vršiti sluţbu ako nisu nosili svoju svećeničku odjeću, a oni koji nisu bili poslušni tome, bili su ozbiljno kaţnjeni. Kako moţemo objasniti tako razmetljiv izgled? Ne bi li bilo bolje traţiti od svećenika – osobito od Kohen gadola – da se pojavljuje u jednostavnijoj odjeći, baš kao što je to činio na Jom kipur, kada je ulazio u Svetinju nad Svetinjama? Tora objašnjava svrhu svećeničkog odijela: „Napravit ćeš svetu odjeću svome bratu Aronu, za ljepotu i slavu.― . (Šemot 28,2) Drugim riječima, njihova odjeća trebala im je dati dostojanstvenu pojavu. Ramban u svom komentaru na taj stih dodaje još jedan detalj tom trendu da se promovira ljepota i slava: „On (svećenik) treba izgledati divno i dostojanstveno u svojoj odjeći… jer to je kraljevska odjeća kakvu su nosili kraljevi u vrijeme Tore… i čak i danas, turban se povezuje sa najvećim kraljevima i poslanicima…―. Međutim, upravo to je naše pitanje: zašto se svećenici trebaju odijeStrana 8
vati poput kraljeva? Nakon svega, oni nisu kraljevi; oni vrše sluţbu. Zašto bi trebali nositi odjeću kraljeva?
je taj što sam počeo nositi odjeću koju sam nosio svaki dan. Na taj način počeo sam se osjećati kao zdrav čovjek.
Neki od naših mudraca tvrdili su da zbog odjeće, čovjek lakše moţe osjetiti svoj uzvišeni status i biti svjestan vaţnosti misije koja mu je povjerena. Očigledno, zlatni prsten u njuški svinje neće ju učiniti čovjekom, ali ako netko ţeli osvijestiti značaj svojih djela, jedan od načina koji bi mogli biti korisni jest njegova odjeća. Zato savjetnici za karijeru savjetuju kandidatima za posao da se odjenu u odjeću koja priliči poziciji za koju se prijavljuju. Vanjski izgled i prvi dojam koji osoba stvori moţe odrediti ishod sastanka.
Međutim, pretjeran naglasak na vanjsku pojavu ima i svoje opasnosti. Kada smo previše zaokupljeni načinom odijevanja, moţemo zaboraviti na našu dušu. Moţe li biti da ponekad ţelimo učiniti nešto samo kako bismo impresionirali druge, ili sami sebe, čak i ako to nije ono što zaista jesmo? Mi moţemo impresionirati sve oko sebe, ali čineći tako, moţemo zaboraviti tko smo uistinu mi.
Odjeća moţe ostaviti dojam i na onoga tko ju nosi. Sjećam se jedne prigode iz svog djetinjstva kad sam bio bolestan i ostao kod kuće. Htio sam sa sebe skinuti školsku odjeću i odjenuti 'odjeću koju nose bolesni ljudi' (drugim riječima – pidţamu). Prvi znak toga da sam ozdravio bio
Naša parša uči nas vaţnosti■ i dobrobiti odjeće „za slavu i ljepotu― i istovremenom obraćanju paţnje na našu dušu, što nas čuva da ostanemo pravilno usmjereni u ţivotu. Ako upotrijebimo 'slavu i ljepotu' za dobrobit naših duša, bit ćemo sposobni i jedno i drugo iskoristiti ispravno i zasluţiti da šehina (boţanska prisutnost) prebiva među nama. Jedan od posebnih dijelova odjeće svećenika bio je urim ve'tumim, rešetka sa dragim kamenjem koja je prekrivala naprsnik. Dvanaest posebno vrijednih kamena od kojih je svaki bio druge boje i u koje su bila uklesana imena Izraelovih plemena, bilo je postavljeno u zlatnu rešetku. Kada su se Izraelci suočavali sa sudbonosnim pitanjima, Veliki svećenik bi postavio pitanje i, prema našoj glavnoj rabinskoj tradiciji, različita slova bi se osvjetljavala kako bi dala odgovor. Kombinacije slova činile bi odgovore na pitanja koja su oni postavljali. Izgleda kao fantastičan način dobivanja odgoDivrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rabbi David Stav:
vora na vaţna pitanja. Mi se često zabavljamo intrigantnom mogućnošću da odgovore na sudbonosna pitanja u ţivotu jednostavno samo pošaljemo Hašemu. Zašto ići u duboke analize raznih aspekata problema kada moţeš dobiti jednostavan, iskren i istinit odgovor odmah u tom trenutku?
Veliki svećenik bi postavio pitanje a različita slova bi se osvjetljavala kako bi dala odgovor
Međutim, ta predobra-da-bi-bilaistinita metoda nije uvijek rješavala naše probleme. Knjiga sudaca (Šoftim) opisuje što se dogodilo kada je većina izraelskih plemena započela rat protiv Benjaminovog plemena, nakon smrti mlade djevojke koja je umrla u rukama članova Benjaminovog plemena. Plemena su traţila odgovor od urim v'tumima, od kojeg je stigao odgovor da trebaju poći u rat sa Benjamincima. Ipak, narod je u tom ratu neprestano trpio poraze. Tako čak i boţanski odgovor na ljudska pitanja ne garantira nuţno uspjeh. Mi također čitamo događaj u kojem kralj Šaul, kojem je naređeno da ubije Amaleka, ne posluša zapovijed i poštedi ţivotinje Amaleka, baš kao i njihovog kralja Agaga. Kada prorok Samuel traţi od Šaula da mu objasni svoje ponašanje, on dolazi sa brojnim isprikama. Kada čitamo tu priču, pitamo se zašto Šaul nije pitao urim ve'tumim kako se boriti sa Amalekom. Ispostavlja se da čak i kada smo imali urim ve'tumim na raspolaganju, ako je vođa bio potpuno uvjeren u put koji je odabrao, ili iz nekog razloga nije htio pitati urim ve'tumim, on to Godina 11 9 Broj 20 Strana
Izvana i iznutra nije učinio i nitko ga na to nije mogao natjerati. To je ono što se dogodilo kralju Šaulu. A ako je Hašem ţelio kazniti narod zbog toga što su se krivo odnosili prema Benjaminovom plemenu, On ih je pozvao da idu u rat, iako je znao da će pretrpjeti brojne poraze. Toliko o postavljanju pitanja – a što je sa dešifriranjem odgovora? Da, prava slova bi se osvijetlila, no kojim redom bismo ih čitali? Uzmimo za primjer hebrejska slova – šin, kaf, reš i he, koja bi se mogla osvijetliti. Ovisno o njihovom redoslijedu, mogli bismo pročitati šikora – pijan, ili k'šera – košer, ispravan za upotrebu. Lekcija koju učimo iz toga jest da bi redoslijed slova određivala osoba koja bi ih tumačila. Ljudsko biće. Nema prečica, čak ni sa urim ve'tumimom. Ako je tako, s pravom se pitamo kojoj je svrsi on sluţio, ako su ljudi mogli tumačiti odgovore. Moţda je velika svrha Tore da nas pouči da Hašem prebiva među nama, među narodom, ali i među pojedincima. On prebiva među nama kroz naše umove, naše duše, naš moral i druga sredstva koja nas pokreću. Urim ve'tumim pokazivao je ljudima da boţanska prisutnost prebiva među narodom. Mi samo trebamo ţeljeti znati Hašemovu volju i, kada to ţelimo, ona nam moţe biti otkrivena. Međutim, Urim ve'tumim nije nam mogao osigurati da ćemo uvijek donijeti ispravne odluke. Uvijek ćemo morati birati između dobra i zla i ponijeti odgovornost za svoje izbore. Nema drugog puta – uvijek ćemo morati dugo i teško razmišljati o tome što biramo. Nikad nećemo imati luksuz da netko ili nešto, poput urim ve'tumima, donosi izbor umjesto nas. ■
■
Prevela Anja Grabar
Strana 9
Rabbi Ephraim Buchwald:
Transformacije Gotovo polovica ovotjedne parše, ukupno 43 stiha parše Tecave, posvećena je detaljnom opisu odjeće koju su nosili svećenici. Jedino su svećenici nosili posebnu odjeću, nijedno drugo od dvanaest plemena (Josipovo pleme podijeljeno je na Efrajimovo i Manašeovo) nije počašćeno posebnom odjećom. Na prvi pogled, Levijevo pleme bilo je samo jedno od plemena koja su proizašla od dvanaest Jakovljevih sinova. Međutim, kada su Leviti odbili štovati zlatno tele i ustali da obrane B-ţju čast svojih ţivotima te pokaţu svoju vjernost B-gu i Mojsiju, oni su postali posebno pleme. Oni su zamijenili prvorođenu mušku djecu koja su bila prvotno zamišljena da budu odabrani sluge B-ţji. Kao predstavnicima izraelskog naroda u svetim odajama Šatora sastanka i Hrama, Levitima su dani određeni darovi i desetine, te su im pripala 42 grada sa okolnim poljima na kojima su mogli raditi i osigurati si preţivljavanje. Međutim, jedna posebna obitelj iz Levijevog plemena, potomci Mojsijevog brata Arona, postali su svećenici – kohanim. Oni su obnašali svete
duţnosti u Šatoru sastanka, a Leviti su im pomagali. Prvotno je bilo oko 22 tisuće Levita, a samo četvero svećenika – Aron, Elazar, Itamar i Aronov unuk, Pinhas. Talmud (Sanhedrin 83b) kaţe da kada su svećenici nosili svoju svetu odjeću, njihova kehuna (svećeništvo), bila je nad njima. Kada nisu nosili tu odjeću, oni su bili poput svih ostalih članova plemena. Obični svećenici nosili su 4 odjevna predmeta, dok je Veliki svećenik nosio osam. Odjeća je, zaista, činila čovjeka. Bez odjeće svećenici nisu mogli vršiti svoje duţnosti. Tako je svećenička odjeća predstavljala duţnost. Odjeća je odraţavala spremnost kohanima da sluţe ljudima i proglašavala je: „Ja nosim svoju uniformu, spreman sam za sluţbu!― Kroz tu odjeću, jedno izraelsko pleme transformirano je u svetu 'sektu', u potpunosti posvećenu sluţbi Svemogućem i izraelskom narodu. Priča o Purimu je također dnevnik o transformacijama. Izraelski narod koji je bio na rubu uništenja od Ha-
manove ruke, odjednom je transformiran u heroje koje su poštovali svi stanovnici Perzije i Medije. Omrznuti narod Izrael, odjednom je postao najviše poštovan od svih.
Putem odjeće, jedno izraelsko pleme transformirano je u svetu 'sektu', u potpunosti posvećenu službi Svemogućem i izraelskom narodu
■
Rabi Nosson Telushkin u svom tekstu Ha'Tora V'haOlam, ističe dva stiha iz knjige o Esteri. U Ester 3,15, Megila kaţe, „kada je izdan proglas u glavnom gradu Šušanu, kralj i Haman sjeli su da piju, a u cijelom gradu Šušanu nastala je pomutnja.― Drugi stih koji citira rabi Telushkin je iz Ester 8,15 i opisuje Mordehajevo uzdizanje. Nakon što je Hamanov plan za uništenjem Ţidova propao, knjiga o Ester kaţe da je Mordehaj bio uzdignut na najvišu poziciju u zemlji te je izašao u javnost pred kralja noseći carsku odjeću, i cijeli grad Šušan bio je pun radosti i veselja. Midraš Raba, Ester 3,15, citira te stihove i kaţe da se oni mogu objasniti stihom iz Izreka 29,2: „Kad se pravednici mnoţe, narod se raduje, a kada zli vladaju, narod uzdiše.― Rabi Telushkin ističe da su u Šušanu, kada su na vlasti bili zli Haman i kralj Ahašveroš, te su sjeli da piju nakon izdanog proglasa o tome da valja ubiti sve Ţidove, cijeli grad, i zapravo cijelo carstvo, svih 127 pokrajina Perzije i Medije, uzdisali u boli. Međutim, kada je zlo bilo
Strana 10
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Ephraim Buchwald:
pobijeđeno i Mordehaj je bio uzdignut, pojavljujući se javno u carskoj odjeći, cijeli se grad i cijelo carstvo radovalo. Svećenička odjeća ne posvećuje svećenike. Odjeća jednostavno sluţi kao podsjetnik na vaţnu i svetu ulogu koju svećenici trebaju obavljati. Svećenička odjeća treba pomoći svećenicima da se uzdignu i transformiraju iz onih koji su samo jedno od plemena, u vođe koji inspiriraju mnoštvo. Slično tome, moć zla koje se uzdiţe toliko je velika da ima moć transformirati carstvo – 127 pokrajina sa milijunima stanovnika, u teške antisemite koji ţele uništiti nevin narod. Kada svećenici, koji su odjeveni da bi sluţili kao vođe, prihvate svoju svetu ulogu, oni mogu inspirirati narod za dobro, za pravdu i za dobrotu. Kao rezultat toga, narod će se radovati, biti zadovoljan i ispunjen. Rabi Telushkin ističe da kada su se pravednost i dobrota uzdigle u Šušanu, ne samo cijeli grad, već cijela nacija, ne samo Ţidovi, već i neŢidovi, bili su sretni i radovali se. Nadajmo se da, baš kao što je odjeća transformirala Aronove potomGodina 11 11 Broj 20 Strana
Transformacije
ke u svećenike, i baš kao što su pravednost i dobrota transformirale cijeli narod potencijalnih ubojica u simpatizere, da će tako naš narod, naša zemlja i naša nacija također svjedočiti transformacijama u kojima će zlo propasti, dobrota se uzdići, a B-ţji blagoslovi obasuti sve ljude i sve narode. Neka biste bili blagoslovljeni. Nadolazeći šabat poznat je kao Šabat Zahor. To je drugi od četiri posebna šabata koji okruţuju vrijeme Purima. Na ovaj šabat, čita se tematski odjeljak Tore iz Ponovljenog zakona 25,17-19 koji govori o sjećanju na Amaleka. Većina autoriteta smatra pozitivnom zapovijedi i za muškarce i za ţene, da čuju ovo čitanje Tore. Ne zaboravite: Esterin post ove godine drţi se u srijedu, 28.2.2018. od zore do zalaska sunca. Purim započinje u srijedu navečer i traje u četvrtak, 1.3.2018. Blagdan Purim obiljeţava proslavu velikog spasenja Ţidova u per— zijskom carstvu od ruke zlog Hamana 520-519 godine prije naše ere. ■
■
Prevela Anja Grabar
Strana 11
Rabbi Berel Wein:
Čini li odjeća Židova? I uloga Urima V’tumima u našem životu Ako je istina da odjeća čini čovje-
Tora napominje da je nuţno prvo
dovede do golemog opraštanja gri-
ka, onda je dvostruko istinitije da
pokriti donje dijelove tijela. U pro-
jeha zajednice Izraela. On moţe ob-
odjeća čini kohena (svećenika), a na-
cesu odijevanja, posljednji komad
noviti čistotu i svetost Hrama i nje-
pose kohen gadola – Velikog svećeni-
odjeće koji Kohen gadol stavlja na
govu javnu sluţbu, te sluţbu prino-
ka Izraela. Opis odjeće koje kohanim
sebe je cic – zlatna pločica na kojoj
šenja ţrtava. Javno iskazujući oda-
i Kohen gadol trebaju nositi za vrije-
se nalazi ugravirano B-ţje ime, i
nost i privrţenost Izraela sluţbi
me sluţbe u Hramu je konkretan,
koju je Kohen gadol vezivao na svoje
G-spodnjoj, cic jasno postavlja prio-
detaljan i inspirativan. Svaki odjev-
čelo. Ono što iz toga učimo jedno-
ritete kako u javnom tako i priva-
ni predmet pored svoje očigledne
stavno je i očito, i svakako nije og-
tnom području Ţidovskog ţivota.
zadaće odijevanja kohena ima pose-
raničeno samo na Kohen gadola ili
Ako ga se nosi na pravi način, i od
bnu zadaću. Opisana odjeća trebala
Hramsku sluţbu. Pouka je da čo-
strane prave osobe – istinski Kohen
je biti ishodište slave i časti, ne samo
vjek ne proklamira svoju vlastitu
gadol, koji je Aharonov nasljednik
za one koji su je nosili, već i Hrama i
poboţnost, da ne maše B-ţjim ime-
ne samo genetski već i moralno i ■
sluţbe B-gu Izraelovom. Zbog te
nom, da se tako izrazim, besramno
duhovno
svrhe veliki komentatori Tore traţili
na svom čelu, sve dok nije siguran
Ţidovske odanosti sluţbi B-gu i
su simbolična, čak i mistična zna-
da su niţi dijelovi njegovog tijela –
čovjeku, i teţnje za svetošću u
čenja i pouke koje je predstavljala
njegovo svakodnevno, svjetovno,
ljudskom ţivotu. I pono-vo, cic
odjeća svećenika. Jer, očito, ako
ljudsko ponašanje, pokriveni pravil-
kojega nosi osoba koja je ne-
shvatimo poruke odijela svećenika
nim moralnim vrijednostima i če-
primjereno odjevena ne pomaţe pu-
tada ćemo bolje razumjeti i shvatiti i
dnošću koje nalaţe Tora. Mnogo ih
no. Čitava Ţidovska povijest doka-
čitavu ideju sluţbe B-gu onako kako
hita staviti cic na svoje čelo, no tek
zuje ispravnost ovog zaključka.
je definira Tora.
ih malo razumije da, kako bi imali
Tora ne opisuje samo odjeću svećenika i Kohen gadola, već donosi također i kratak pregled odijevanja prilikom postavljanja Kohen gadola na njegovu uzvišenu javnu duţnost.
Strana 12
pravo da to učine, svi ostali dijelovi odjeće njihovih ţivota trebaju biti odjeveni na ispravan način i valjanim moralnim poretkom. Talmud nas uči da cic ima silu da
–
cic
postaje
izraz
Na kraju, ideja o odgovarajućoj odjeći, odjeći koja daje slavu i čast onima koji je nose i društvu koje gleda tu odjeću, od središnje je vaţnosti za Ţidovski ţivot i vrednote. Odjeća koja je provokativna, koja je
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Čini li odjeća Židova? Uloga Urima V’tumima u životu
vulgarna i uvredljiva za druge, koja
njima mogle donositi uz B-ţansku
po-gonio čudo urima v’tumima. Bez
je fizički nepristojna i koja za cilj
pomoć i intervenciju. Putem odgo-
nje-ga hošen je bio tek beţivotna
ima da izazove antisocijalnu reak-
vora slovima koja su svjetlila na
zbirka
ciju, odbačena je od Ţidovske tradi-
kamenovima, sposobnost da se slo-
značenje je dio Ţidovske tradicije.
cije. Na ţidovskoj ulici nisu potre-
va poredaju ispravnim redom i lo-
bne uniforme (mada moram prizna-
gično u nuţne riječi i poruku ovisilo
ti da Ţidovi očigledno vole nositi
je o Izraelskim prorocima koji su
uniforme kako bi identificirali sebe i
točno ―čitali― urim v’tumim.
svoju vezanost uz određenu grupaciju), već bi trebalo vaţiti pravilo za naše društvo da se nosi jednostavna, čista i dopadljiva odjeća. U tom smislu, moţda se svi moţemo sloţiti da odjeća doista čini Ţidova.
nih i duhovnih ciljeva Izraela. Jedino tim uzajamnim djelovanjem Nebesa i ljudskih bića mogla je poruka
naprsnik – hošen – kojega je nosio na
đuju našu budućnost. Mi također
prsima. Taj je naprsnik sadrţavao
moramo raditi i truditi se, tumačiti i
dvanaest dragih kamenova različi-
anlizirati, učiti i djelovati kako bi se
tih boja i na svakom od kamenova
naša budućnost ostvarila s uspje-
bilo je ugravirano ime jednog od Iz-
hom. U dţepiću hošena bio je umetnut
Uz te dragulje nalazila su se dva
komadić pergamenta na kojem je
velika duguljasta dijamanta koji su
bilo zapisano neizgovorivo ime
bili umetnuti u naramenice pregače
G-spodnje. To je bio motor koji je
kamenovima na naprsniku i na naramenicama mogla naći sva dvadeset i dva slova hebrejskog alfabeta. To je omogućavalo tim kameno-
višu svrhu duha i sluţbe. Kralj Solo-
muče koji ga grade.‖
kada u potpunosti sama ne odre-
plemena Izraela. Time su se na tim
đeni način nadahnute i stvorene za
skog naroda u ostvarenju nacional-
odijevao bio je draguljima optočen
praotaca Izraela i spomen na sva
smisla samo onda kada su na odre-
pod neće graditi grada uzalud se
konstruktivno značenje. Nebesa ni-
nicama bila su ugravirana imena
Ljepota i skupe vrijednosti imaju
veza, recimo to tako, B-ga i Ţidov-
meta koje je Veliki svećenik Izraela
nik. Na tim draguljima na narame-
U doba Drugoga Hrama, hošen se nalazio na prsima Velikog svećenika. No urim v’tumim više nisu bili u aktivnom stanju. Ljudski element sluţbe i posvećenja već je ne-dostajao. Nije više bilo proroka me-đu Izraelom i hošen je stoga bio tek ukras, dio uniforme Velikog svećenika, no ne više B-ţanski vodič u budućnost i izvorište uputa narodu Izraela. Zbog toga su velikani i rabinske vođe iz razdoblja Drugog Hrama u Zemlji Izraelovoj rano prepoznali da je taj Hram u konačnici osuđen na uništenje. Neophodne interakcije između Nebesa i zemlje, B-ga i Njegovih stvorenja, više nije bilo. U takvim okolnostima, bez obzira koliko lijepa bila struktura ili koliko privlačni bili dragulji, dašak vječnosti na kojoj se zasnivaju svi Ţidovski ţivoti nedostajao je. Naša je zadaća da na neki način obnovimo upravo
vima i na njima ugraviranim slovi-
taj
ma da sluţe kao urim v’tumim –
osobnom
sredstvo za proricanje kojim su se
ţivotu. ■
odluke o vaţnim nacionalnim pita-
Godina 11 13 Broj 20 Strana
Ovo
mon mudro je rekao da ―ako G-s-
urima v’tumima imati bilo kakvo
– efoda – koju je nosio Veliki sveće-
kamenja.
Bila je to simbolična i simbiotska
Jedan od glavnih odjevnih pred-
raelovih plemena.
dragog
isti
urim v’tumim i
našem
u
svom
nacionalnom
Šabat šalom Strana 13
Rabbi Yissocher Frand:
Kada vam netko kaže "Ne brini za to" to je pravi trenutak da se počnete brinuti U ovoj paraši nalazimo micvu o
isto pitanje. Medraš, stavljajući riječi
naše mišljenje o Reuvenu? Mislimo
paljenju menore u Miškanu: "Zapovi-
u usta Svemogućeg, kaţe: "Meni ni-
si: "Kakav veliki čovjek! Cadik!
jedit ćeš dakle sinovima Izraelovim
je potrebno svjetlo, ali neka mi osi-
da uzmu za tebe čistog, prešanog
guraju svjetlo kao što sam ga Ja osi-
maslinova ulja za svjetlo, da pale
gurao njima. Kao što je pisano: 'A
svjetiljku
Vječni iđaše među njima danju.'"
neprestance..."
[Šmos
27,20] Gemara [Šabos 22] postavlja očito pitanje: Zbog čega nam Svemogući zapovijeda da imamo menoru u Miškanu/Mikdašu? Da li je Njemu potrebno svjetlo? Naposljetku, tijekom 40 godina lutanja pustinjom, Ţidove je vodila Njegova Svjetlost. Njemu svakako nije potrebna naša svjetlost. Točno je zapravo da je Svjetlost me-
Medraš tumači da kada je Ţidovskom narodu bila dana ta micva (da upale menoru), oni su zapitali Mošea Rabenu -- 'Zašto haKadoš Baruh Hu treba naše svjetlo?' Moše im je odgovorio da je to zato, izrazimo se tako, da im da priliku da "otplate" Vječnom. "Neka mi osiguraju svjetlo kao što sam Ja svjetlo osigurao njima."
nore simbol činjenice da B-ţja Pri-
Hazal nas uče da steknemo uvid u
sutnost boravi u sredini Ţidovskog
to kako ljudi postupaju. Kada Reu-
naroda. To je ono kako Gemara gle-
ven učini Šimonu uslugu, Šimon će
da na to pitanje.
reći "Puno ti hvala." Reuven će na to
Međutim, Medraš Raba ima drugačiji pristup. Medrašu se nameće
odvratiti "Nemoj na to obraćati paţnju. Nije to ništa. Ne moraš mi čak niti zahvaliti. Ne brini se!" Kakvo je
Rav Yeruchem Levoviz zt"l, mirerski mašgijah, kaţe da Reuven i nije baš toliki cadik. On ima skrivene pobude. Sve dok Šimon smatra da nije u stanju uzvratiti Reuvenu za uslugu koju mu je učinio, kao što izreka kaţe: "Duguješ mi – i to puno!" Ljudi vole kada im drugi "puno" duguju. Duboko u sebi, Reuven ne ţeli da Šimon osjeti da mu ■ je u stanju uzvratiti za tu uslugu, bez obzira što Šimon rekao ili učinio za Reuvena. Činjenica da im Ribono Šel Olam – kojemu zapravo Klal Jisrael uistinu "puno" duguje – omogućava da Mu učine uslugu, kao uzvrat za uslugu koju je On učinio njima pokazuje da Vječni ne ţeli da se osjećamo bespomoćnima u toj vezi. To je ogroman hesed (boţanska dobrota) što nakon što im je 40 godina osiguravao Svjetlo u pustinji, Svemogući im sada pruţa mogućnost da Mu uzvrate za to. U tome je razlika između Gospodara Svijeta i čovjeka od krvi i mesa. On nam je učinio uslugu i On nam daje da mu uzvratimo za to. On ne ţeli da se osjećamo duţnima Njemu. Naša haftara u Šoftim, poglavlje 13, donosi priču o budućim roditeljima Šimšona (Samsona), koji su niz godina bili neplodni. Jednog lijepog
Strana 14
Divrej Tora
(nastavak sa 14. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
trenutak da se počnete brinuti dana
došao
je
anđeo
i
Kada vam netko kaže "Ne brini za to" to je pravi
rekao
Manoahovoj ţeni da će zatrudnjeti i dobiti dijete. Anđeo je dao majci uputu da ne pije vina tijekom trudnoće, te joj isto tako na-loţio da dijete ima čitav svoj ţivot biti nazir. Manoahova supruga ispričala je svom muţu o tom proročanstvu. On je zatraţio da se susretne s anđelom. Anđeo se ponovo pojavio u prisutnosti njih oboje. Oni su prinijeli ţrtvu i tada je anđeo nestao i nikada se više nije pojavio. Pasuk kaţe da pošto se anđeo više nikada nije pojavio: "Tada je Manoah znao da je to bio anđeo B-ţji." [Šoftim 13,21] Drugim riječima, oni su dobili dijete kao što je anđeo predskazao, no anđela više nikada nisu vidjeli. Tada je Manoah znao da je to uistinu anđeo B-ţji. Iz toga kako je navedeno u pasuku, zvuči kao da je razlog što je Manoah shvatio da je to uistinu bio anđeo B-ţji bilo upravo to što se on više nikada nije vratio. Rezoniramo da je tako, jer da je to bio običan čovjek,
Manoahu i njego-voj ţeni bio je
Rekao je otprilike ovako: "Najsku-
mogli bismo se okladiti u zadnji no-
doista anđeo... jer se nikada više nije
plje plaćam kada je besplatno."
vac kojeg imamo, da bi se taj čovjek
vratio natrag da prešutno zatraţi
vratio na dan rođenja djeteta, i
zahvalu i izazove osjećaj dugovanja.
rekao: "Nu, kako je moj maleni?"
Brisker Rav zt"l imao je mnogo
plaćate. Kada je besplatno, vi dugu-
Tada bi Manoah i njegova ţena
djece. Sve ih je poţenio i poudavao
jete nekome. To je ono što nas taj
morali reći: "O, zahvaljujemo vam
u istoj jeruzalemskoj dvorani za
pasuk uči. B-g nam je dao priliku da
se svim srcem. Što bismo mogli
vjenčanja, Vagshal. Vlasnik zgrade
Mu uzvratimo paljenjem svjetala za
učiniti da vam se zahvalimo?" A
smatrao je da mu je čast što je Bris-
Njega, kao što je On činio za nas
osoba bi re-kla: "Ma, nije to ništa"
ker Rav izabrao njegovu dvoranu za
tolike mnoge godine, kako se ne
(ali bi zapra-vo ţeljela da joj se oni
vjenčanja pa mu je ponudio dvora-
bismo
osjećaju du-ţnima.) Međutim, onaj
nu bez plaćanja naknade. Brisker
Njemu. ■
koji je donio obavijest o djetetu
Rav je odbio prihvatiti tu ponudu.
Godina 11 15 Broj 20 Strana
Kada vam netko nešto da besplatno, nemojte misliti da mu ništa ne
osjećali
duţnima
prema
Strana 15
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Dajte da biste zadržali Ovaj odlomak Tore nalaţe micvu paljenja menore. Paljenje menore u Svetištu, paljenje svijećica za Hanuku i paljenje šabatnih svijeća vaţne su micvos. Paljenje svijeće je simbolično. Ako upalite svijeću da bi sebi načinili svjetlo, i drugi mogu imati koristi od tog svjetla. Ono se ne moţe ograničiti. S druge strane, ako zapalite svijeću za druge, i vi, također, moţete imati koristi od svjetla. To bi trebalo obiljeţavati sve što činimo. Ne bismo trebali činiti stvari koje su toliko restriktivne da drugi ne mogu od njih imati koristi, i trebali bismo shvatiti da kada činimo nešto za druge, to nije pravi altruizam, jer ćemo i sami imati koristi od tog čina. Dohvaćanje veličine - i ograničenja koje ono ima Vjernici se moraju čuvati opasnosti kultizma. Mnogi komentari primjećuju da od Mojsijevog rođenja pa nadalje, nema nijednog odjeljka Tore u kojem se ne spominje Mojsijevo ime, izuzev ovotjednog, Tecave. Baal HaTurim kaţe da je to stoga što je Mojsije, kad je molio za oproštenje grijeha sa Zlatnim teletom, rekao B-gu, ako neće oprostiti Izraelcima, ''izbriši me sada iz knjige koju Si napisao'' (Izlazak 32, 32). Premda im je B-g oprostio, Mojsijeve su riječi ipak ostale na snazi jer, uči nas Talmud, "prokletstvo pravedne osobe se ispunjava čak i ako je izrečeno na uvjetnoj osnovi" (Berahos 56a). Drugi su komentari ponudili drugačija objašnjenja. Impresivno je objašnjenje rabina Zalmana Sorotzkina. Čitanja Tore su tako organizirana da odlomak Strana 16
Tecave gotovo uvijek dolazi u tjednu kada pada 7. adara, dan rođenja i smrti Mojsija. Netko bi mogao pomisliti da bi ovaj dan mogao imati posebno značenje u judaizmu. Da bi umanjili vaţnost datuma rođenja i datuma smrti Mojsija, učenjaci su organizirali čitanja tako da se dio Tore u kojemu se ne spominje njegovo ime čita tog tjedna. Ovo je dalekoseţan način gledanja i on zahtijeva da uspostavimo delikatnu ravnoteţu. Mojsije je bio najveći od svih proroka, zakonodavac koji nam je prenio riječB-ţju . Mojsije je bio učitelj: na svetom jeziku poznat je kao Moše Rabenu. Ali on je bio samo B-ţji predstavnik, a ne onaj koji daje naloge. Kod ljudi postoji sklonost da oboţavaju svoje vođe. Rimski carevi postali su bogovi. U mojim knjigama o samopoštovanju ("Let Us Make Man", "Angels Don't Leave Footprints", "Life's Too Short") ukazao sam na niz mehanizama kojima osoba s niskim samopoštovanjem moţe pokušati steći osjećaj vrijednosti. Jedan od njih je oboţavanje junaka, pri čemu osoba postavlja nekoga kao vrhunsku veličinu, a identificirajući se s njime i time što postaje njegov poklonik, sudjeluje u veličini koju je pridala svom totemu. Krajnji cilj ovog obrambenog mehanizma je uzdići nekoga na razinu boţanstva i identificirati se s njime.
U suštini to je dinamika kultova. Talmud kaţe da je erev rav, skupina Egipćana koji su se pridruţili Izraelcima prilikom Izlaska, bila odgovorna za Zlatno tele. To potvrđuje tvrdnja da su štovatelji Zlatnog teleta rekli: "Ovo je tvoj B-g, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske" (Izlazak 32,1-4), što ukazuje da se radilo o grupi tuđinaca koji su se obraćali Izraelcima. Iako je erev rav bio svjedokom razdvajanja voda Trstikovog mora i objave na Sinaju, oni nisu uspjeli shvatiti koncept apstraktnog B-ga. Oni su razvili "kult Mojsija", i kad su mislili da je Mojsije umro,■ rekli su Aronu: "Načini nam bogove koji će ići pred nama." Naţalost, tijekom njihovog robovanja u Egiptu i izloţenosti egipatskoj kulturi, neki su Izraelci postali podloţni egipatskoj misli, i nisu potisnuli erev rav. Pod stalnim Mojsijevim skrbništvom i upozorenjima protiv svih oblika idolopoklonstva, oni su razvili čvrstu vjeru u B-ga, a ne vjeru u čovjeka ili totem. Kad je Bilam nastojao baciti zle čini na Izrael, primijetio je da to nije u stanju učiniti i uzviknuo: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta" (Brojevi 23,22). S čvrstom vjerom u B-ga, Izrael je imun na kletve. Zapaţanje rabina Sorotzkina omogućuje nam da shvatimo zašto Hagada za Pesah, koja je detaljni prikaz Izlaska, izostavlja središnji lik priče: Mojsija. To je stoga što moramo imati na umu: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta." Ljudi imaju svoje slabosti, a jedna od tih slabosti je divljenje velikim vođama. Moramo biti na oprezu da ne podlegnemo toj sklonosti. Moramo odati čast našim velikim vođama, poštivati ih i, prije svega, učiti od njih, ali mi ih ne oboţavamo niti im se molimo. ■ Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti N ema većeg blagoslova od sposobnosti rađanja, jer to je mogućnost da zaista kreiramo i da kreiramo od svoje krvi i mesa. Mi uglavnom proţivimo svoje ţivote tako da preoblikujemo stvari. Mi ulaţemo novac zato da bismo stvorili više novca. Mi uzimamo riječi koje već postoje, promijenimo njihov redoslijed i stvorimo novo knjiţevno djelo. Mi uzmemo sirov materijal i preoblikujemo ga u nešto profinjenije, korisnije, vrednije. Ali rođenje nije samo preoblikovanje jedne forme u drugu. To je u potpunosti mističan čin, fizičko stvaranje nečega iz ničega. Bez obzira koliko napredujemo u tehnološkom smislu, niti najpametniji među nama neće nikada biti u stanju replicirati misterij rođenja. A sama činjenica da će novo dijete jednog dana imati moć da stvori svoju djecu, otvara nam pristup bezgraničnom, vječnom. Zato je podizanje djece za nas jedinstvena prilika da radimo poput B-ga, poput pravog stvaraoca. I da dodirnemo vječnost. Sljedeći put kad vidite novorođenče, promotrite malo bolje roditelje. Oni ne mogu ne osjetiti da ih je nešto dotaklo u dubini, osjećaj bezgranične ljubavi, čuđenje što su bili u stanju stvoriti nešto što potiče strahopoštovanje. Novi roditelji u trenutku spoznaju da je ţivot mnogo više od našeg ograničenog svijeta taštine. Iznenada, stvari na koje smo do tada bili toliko ponosni – novac koji smo uštedjeli, posao koji smo stvorili i izgradili – izblijede u usporedbi s ovim jednostavnim, a opet zapanjujućim postignućem. Zašto onda ne zadrţimo to strahopoštovanje kroz naš ţivot? Zato što smo stalno ometani dnevnom borbom za preţivljavanje. Mi ne znamo stvoriti vrijeme u kojem bismo mogli zamijetiti neprekinutu čudesnost ţivota – od kojih je rođenje samo prvo u nizu. Zato bismo, uvijek kad prijatelj ili rođak dobije bebu, trebali prepoznati rođenje kao priliku da razmišljamo o našim prioritetima i osvijestimo snagu vječnog. U isto vrijeme, trebamo uvjeţbavati našu odgovornost u donošenju ţivota na ovaj svijet i ţivljenja svrhovitih ţivota.
R. Simon Jacobson ■
I stina je svjetiljka pomoću koje ćeš vidjeti put iz tame. Upali ju! R. Nahman iz Breslova ■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 17 Broj 20 Strana
Strana 17
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Upali svoj vlastiti plamen Kralj Salomon uči: "Pravednik će pasti sedam puta, i ustati!" (Izreke 24,16). Čak se i cadik, na njegovoj uzvišenoj razini donekle pokoleba, pa kako se ne bismo onda mi. Sve je to dio ţivljenja čestitim ţivotom. Naša nam paraša zapovijeda da "zapalimo ner tamid (vječno svjetlo)"
Prije nekoliko godina upoznao
Hebrejska riječ za dušu, nefeš, ta-
sam jednog čovjeka koji mi je ispri-
kođer znači htjeti, imati potrebu i
čao najnevjerojatniju, zadivljujuću
ţeljeti. Svaka čista ţidovska duša
priču. Čini se da, mada je bio rođen
ţudi za duhovnošću i strastveno
u hasidskoj obitelji, njegova braća i
plamti ţeljom za bliskošću s B-gom.
sestre jedno su za drugim, napustili
To je razlog zašto, u Ţidovstvu, uvi-
obiteljsko okrilje. Iz očaja, njegovi
jek povezujemo svijeću s dušom; na
su ga roditelji poslali u Jeruzalem
primjer, palimo svijeću na jarcajt.
da boravi kod njihovog Jerušalmi
Poput plamena i neumrljanja ţidov-
Breslov rođaka. Nadali su se da će
ska duša se stalno podiţe prema
ga jako religiozna okolina zaštiti od
poboţnosti. Međutim, ţivot je vičan
čak i kada se čini
negativnih
tome da nas gurka unaokolo i odva-
da stvari ne idu
vanjskih
utjecaja.
Naţalost, plan nije uspio. Avi se ipak uspio susresti s pogrešnom skupinom prijatelja i ubrzo je krenuo putem svoje braće i sestara.
ja od naše iskre. Kabala podučava da postoji sedam temeljnih karakternih osobina: dobrota iz ljubavi, disciplina, sklad,
Jednog šabata, kada je bio siguran
nadmoć, krasota, osnova i kraljev-
da ga nitko ne gleda, stisnuo je pre-
stvo. Kao ljudska bića mi posjeduje-
kidač za svjetlo. Odjednom je čuo
mo mogućnost da uzdignemo i usa-
kako se iza njega netko kreće. bio To
vršimo te osobine ili da postanemo
je
rođak.
njihov plijen. Zato smo često testira-
Iznenađen i preplašen, očekivao je
ni u svakom od ovih sedam podru-
uobičajeni verbalni ukor koji je
čja. Sukladno našem uspjehu, post-
dobivao od svojih zabrinutih ro-
oji sedam razina Neba ili sedam ra-
ditelja. No, umjesto toga rođak mu
zina Pakla. Zbog toga je ţivot toliko
je rekao nekoliko jednostavnih riječi
iscrpljujuć i nepredvidiv. Naša ţi-
ohrabrenja koje će promijeniti nje-
votna iskustva su naše mogućnosti
gov stav i na kraju tijek njegovog
da rastemo i jačamo u svakom od
ţivota: "Avi, samo znaj da te B-g i
ovih sedam područja. Količina ne-
dalje voli."
volja gotovo nam jamči da većina
njeg ov
Jeru šalmi
Avi je počeo shvaćati da je duboko u sebi doista ţudio za smislenim odnosom s B-gom. Jednostavno ga je iskustvo njegovog odgoja uvjerilo da B-g na neki način samo čeka da on napravi neku grešku pa da ga udari nekom kaznom. Sada kada mu je duboko religiozan čovjek pokazao da ga unatoč njegovim problemima B-g voli i čeka, on je bio u stanju otvoriti svoje srce i početi graditi svoju vlastitu osobnu vezu s Njim.
Strana 18
od nas neće uvijek biti dorasla svakom izazovu, da ćemo ponekad (ili često) biti pobijeđeni. Dakle, što nam je činiti?
Biti postojan,
kako bismo htjeli, dokazuje našu predanost B-gu (Izlazak 27,20). Ner tamid prebiva u sva-kome od nas: to je naša čista duša. Bez obzira što nam ţivot priredio, mi moţemo zapaliti ner tamid tako što ćemo se sjetiti što je naša suština, sjetiti se da nas B-g voli i ţarko ţudjeti za bliskošću s Njim. Suština svakog odnosa je ţarka ţelja da međusobno dijelimo. Naš glavni izazov je da se pobrinemo da čak i ako zakaţemo u jednom ili svih sedam područja, sačuvamo svoju ţelju za poboţnošću. Biti postojan, čak i kada se čini da stvari ne idu kako bismo mi htjeli, dokazuje našu predanost B-gu! Kroz našu postojanu odlučnost da pokušavamo iznova još jednom i još jednom, konačno ćemo moći dohvatiti ner tamid i zapaliti svih sedam razbuktalih plamenova na menori čak i u najmračnijoj noći. Amen! . . agutn Šabos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: TECAVE
Parašat Tecave nastavlja se na parašat Teruma, koja je početak novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra - vrijeme je za obnovu. U ovoj paraši učimo kako da postanemo čarobni svećenici, kako da se poveţemo s Mojsijevom silom, te na koji je način Purim povezan s time? Naš je posao ovog tjedna da učimo kako da budemo svoj vlastiti
Danas smo svi postali svećenici,
Zohar objašnjava značenje riječi
time što su rituali Hrama postali
■ ..." "Ve'ata" ("A ti ćeš zapovijediti
osobni kako bi se postiglo stanje u
)עא ד, koja se spominje kroz cijelu
Prošlotjedna paraša Teruma se
kojem "Neka mi sagrade Svetište da
parašu. Hebrejsko slovo vav (Ve'ata -
bavila gradnjom Miškana (prijeno-
mogu u njima". To se događa kada
)עje vav koje se pojavljuje u Tetra-
snog hrama kojeg su Moše i Izraelci
svaki pojedinac među nama prihva-
gramu , מדע"דi koje simbolizira du-
izgradili u pustinji) i o njoj smo rekli
ti odgovornost i priliku da stvori
hovno bogatstvo koje nam dotiče iz
kako Zohar objašnjava da se riječ
Hram u svemu što radi: posveti svoj
gornjih svjetova. Riječ "ata" (ti - )א ד
"Teruma"
ţivot, kuću, brak, posao, itd
znači od A ) )אdo Ţ ) ) i podra-
Veliki
svećenik
i da
naredimo
Svjetlu da uđe u sve što radimo.
na
hebrejskom
treba
zumijeva, znači sve, a slovo he ( )ד
podijeliti, te čitati kao Tarom H, što
Parašat (priča o) Tecave počinje s
znači 'uzdiţući he 'דukazujući na
riječima "A ti ćeš zapovijediti djeci
našu sposobnost da uzdignemo na-
Izraelovoj ...", što znači da je potre-
šu stvarnost (simboliziranu slovom
bno da preuzmemo komandu nad
)דna više razine kroz radnje dariva-
našim ţivotom. Moramo shvatiti da
nja i dijeljenja. Uzdizanje se također
je svatko od nas Veliki svećenik i da
moţe postići tako da imamo svijest
na nama leţi odgovornost da učini-
Prošli smo tjedan saznali da mo-
o svetosti. Paraša Tecave nastavlja se
mo promjene u svojim ţivotima, jer
ramo uzdići he ) )דa sada smo saz-
baviti istom temom, međutim, um-
je naša suština da budemo Stvoritelj
nali da je potrebno povezati se s vav
jesto da se bavi građevinom ona se
i da budemo u stanju nalagati i za-
()ע. To je zapravo namjera našeg srca
bavi osobom - Velikim svećenikom.
povijedati svojoj stvarnosti da po-
koja bi trebala biti dijelom svega što
Površno gledajući paraša Tecave,
stupa u skladu s našom voljom.
poduzimamo. Dakle, kad god nešto
koja se bavi svećenikom (kohenom)
Stoga moramo zapamtit, znati i ra-
činimo sa svetosti, čistoćom i lju-
nema s nama nikakve veze. Među-
zumjeti da je to naša uloga – biti
bavi, rezultat će biti značajan i mo-
tim, nakon uništenja drugog Hrama
svećenik. To znači, da se u našim
ćan. Moramo preuzeti odgovornost
(70. n.e.), pojam kohen (svećenik) je
kućama, na poslu i u svemu čega se
za svaku pomisao ili čin kako bismo
izgubio svoj izvorni smisao, pa je
dotaknemo, moramo ponašati i dje-
doţivjeli pravi osjećaj uspjeha. ■
samo prezime potomaka hramskih
lovati poput Velikog svećenika u
svećenika.
Hramu.
Godina 11 19 Broj 20 Strana
predstavlja naš svijet. Dakle, riječ Ve'ata opisuje povezivanje na svo duhovno bogatstvo putem slova vav ( )עkoje je kanal da ga preusmjerava u he ) )דnašu stvarnost.
Prevela Tamar Buchwald
Strana 19
Iz d
g aće
om
a tisk SPORNI POLJSKI ZAKON
Poljski premijer opet podigao buru govoreći o "Židovima koji su sudjelovali u holokaustu" Index 17.2.2018. POLJSKI premijer je u subotu podigao buru govoreći o "židovima koji su činili" holokaust, braneći nedavni sporni zakon koji bi trebao zaštititi Poljsku od optužaba za pomaganje nacistima u genocidu. Mateusza Morawieckog je izraelski novinar Ronen Bergman upitao bi li bio kažnjen u Poljskoj da ispriča što se dogodilo članovima njegove obitelji koji su bili deportirani pošto su ih susjedi, Poljaci, prijavili Gestapou u Drugom svjetskom ratu. "Ne biste bili kažnjeni, jer nije
kazneno djelo ako kažete da je bilo Poljaka počinitelja (genocida nad Židovima), kao što je bilo počinitelja Židova, Ukrajinaca i Nijemaca koji su to radili", rekao je na engleskom na Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu. "Naravno da ne bi bilo progona ljudi koji kažu da je među počiniteljima bilo i Poljaka, jer ih je bilo. No ne možemo izjednačavati počinitelje i žrtve jer bi to bila uvreda za sve Židove i za sve Poljake koji su toliko propatili u Drugom svjetskom ratu", dodao je poljski predsjednik vlade. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je osudio Morawieckog zato što je rekao da je bilo i Židova
koji sudjelovali u holokaustu. "Riječi poljskog premijera u Muenchenu su nečuvene. Ovdje se radi o problemu
nesposobnosti da se shvati povijest i nedostatak osjetljivosti za tragediju našeg naroda", rekao je. ■
SPORNI POLJSKI ZAKON II
Izrael napao poljskog premijera zbog izjave o "židovskim počiniteljima" zločina u holokaustu Index 18.2.2018. IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu, nakon Irana, uputio je oštru kritiku poljskom premijeru koji je na tradicionalnoj konferenciji o sigurnosti u Muenchenu izazvao buru izjavom da je među počiniteljima zločina tijekom holokausta bilo i Židova, nazvavši njegovu izjavu "nečuvenom", prenosi BBC.
dio novi poljski zakon prema kojem je protuzakonito i stoga kažnjivo optuživati poljski narod ili državu za sudjelovanje u nacističkim zločinima. Zakon je potpisao predsjednik Andrzej Duda, no još uvijek se na najvišoj sudskoj instanci mora utvrditi je li u skladu s ustavom.........
"Riječi poljskog premijera u Muenchenu su nečuvene. Ovdje se radi o problemu nesposobnosti da se shvati povijest i nedostatku osjetljivosti za tragediju našeg naroda", rekao je Netanyahu.
U novom poljskom zakonu stoji da "tko god javno i protivno činjenicama optuži poljski narod ili poljsku državu da je bila odgovorna ili je bila sudionica u nacističkim zločinima koje je počinio njemački Treći Reich (...) podliježe novčanoj kazni ili kazni zatvora do tri godine".
Paljba riječi dviju strana uslijedila je nakon što je Izrael osu-
Poljska se bori protiv izraza "poljski logori smrti"
Page 20 Strana 20
Poljska se već dugo bori i negoduje zbog upotrebe izraza "poljski logori smrti" koji sugerira da poljska država u nekoj mjeri dijeli odgovornost za logore poput Auschwitza. Logore je, piše BBC, izgradila i njima upravljala nacistička Njemačka nakon invazije Njemačke na Poljsku 1939. Sporniji dio zakona se odnosi na pitanje zabranjuje li se njime govoriti o individualnoj krivnji, tj. sudjelovanju nekih Poljaka u zločinima nacista, za što, kako tvrde povjesničari, postoje dokazi. Izrael je ljutit i ogorčen zbog poljskog zakona u kojem vide pokušaj "negiranja holokausta" i "revizije povijesti", a inače vrlo razjedinjena izraelska poli-
Divrej Tora
tička scena se ovog puta ujedinila. Izraelski parlamentarci sada zagovaraju prijedlog zakona kojim bi se postojeći zakon o nijekanju holokausta proširio te bi uključivao petogodišnju kaznu zatvora za svakoga tko negira ili minimalizira ulogu nacističkih kolaboracionista, uključujući i Poljake, u zločinima počinjenima u holokaustu. Dopunjeni zakon bi predviđao i svu pravnu pomoć preživjelima u holokaustu koji objelodane svoju priču te su zbog toga sudski gonjeni u stranoj zemlji. U holokaustu pobijeno šest milijuna Židova. U Poljskoj tri milijuna .............. ■ Godina 11
Broj 20