2_08 - Divrej Tora - Tecave 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 20

Zagreb, šabat 16. veljače 2019. - 11. adara I 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Tecave Jeruzalem 16:45

18:03

Zagreb

17:03

18:05

Rijeka

17:11

18:13

Split

17:06

18:07

Dubrovnik 17:00

18:02

Vinkovci 16:53

17:55

Sarajevo 16:57

17:59

Doboj

16:57

17:59

B. Luka

17:00

18:02

Beograd 16:47

17:51

Novi Sad 16:49

17:53

Subotica 16:48

17:53

Zrenjanin 16:46

17:51

Niš

16:44

17:47

Beč

16:57

18:00

Frankfurt 17:24

18:27

Edison, NJ 17:14

18:25

divrejtora@gmail.com

Paraša Tecave

(Šemot 27,20 - 30,10)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 19.2.2019. Alot Hašahar

5:24

Najranije Talit

5:58

Nec Hahama

6:53

Najkasnije Š’ma

9:32

Zman Tefila

10:24

Hacot

12:10

Minha Ketana

15:16

Plag Haminha

16:22

Šekia

17:28

Cet Ha-kohavim

18:10



Broj 20

B-g govori Mošeu da preuzme od djece Izraelove čista maslinova ulja za odrţavanje "vječnog plamena" na menori kojeg će Aharon paliti svakog dana "od večeri do jutra." Slijedi opis odjeće koju će kohanim (svećenici) odijevati za vrijeme sluţbe u svetištu. Svi svećenici imaju na sebi: 1) ketonet – dugačku lanenu tuniku; 2) mihnasajim – kratke lanene hlače; 3) micnefet ili migba'at – laneni turban; 4) avnet – dugački remen omotan oko struka. Osim navedenog, Koen gadol (Veliki svećenik) na sebi nosi: . 5) efod – pregaču načinjenu od plave, gri-

mizne i crvene vune, lana i zlatnih niti; 6) hošen – naprsnik s dvanaest dragulja na kojima su upisana imena dvanaest izraelskih plemena; . 7) me'il – plašt od plave vune sa zlatnim zvoncima i po rubovima ukrašen šipcima; . 8) cic – zlatnu pločicu koju vezuje na čelo i na kojoj piše "Svêt B-gu". Tecave sadrţi i detaljna B-ţja uputstva u vezi sa sedmodnevnom inicijacijom Aharona i njegovih sinova – Nadava, Avihua, Eleazara i Itamara – u svećeničku sluţbu, kao i upute za izradu zlatnog ţrtvenika na kojem će se paliti ketoret (mirisna ţrtva). ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״ ״ ״מ״ ״״״ו״ ״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim –

(ili one koji se pretvaraju da su na-

27,20-28,12

rodi) koji gledaju kako bi nam naš-

Mošeu (čije ime primjetno izostaje iz

kodili.

ove sedre) je B-g naloţio da narodu

Mošeu je potom rečeno da Aharona

zapovijedi da uzme čistog maslino-

i njegove sinove dovede “naprijed i

vog ulja za paljenje svjetiljki na Me-

u središte” da sluţe B-gu kao koha-

nori. Menora, koja se nalazi u glav-

nim. Posebno ruho ima se načiniti u

nom dijelu Miškana, s ove strane

slavu i čast Kohen gadola.

Paroheta, odrţavat će se i paliti svakodnevno. Svjetla će gorjeti od večeri do jutra, i to je vječni zakon za sve generacije. Narod Izraela uspoređen je s maslinom – baš kao što maslina pokazuje svu svoju veličajnost (svoje ulje) tek nakon što je zdrobljena i tiještena, tako i Izrael pokazuje svoje posebne kvalitete kada ga stisnu kušnje i ne-

[Neki kaţu da se slava i čast odnose na B-ga i Narod, ne (samo) na Kohen gadola.] Nadareni majstori trebaju ga izraditi. Ruho se sastoji od: hošena (naprsnika), efoda (ukrasne pregače ili oplećka), me’ila (haljetka ili plašta), kutoneta (lanene tunike), micnefeta (turbana), i avneta (pojasa ili lente).

volje Ţidovske povijesti. Izrael je

[Zapazite: cic (čeona pločica) i mih-

uspoređen i s uljem masline – jed-

nasajim (kratke hlačice koje su se

nako kao što se ulje ne miješa s dru-

nosile ispod kutoneta) nalaze se na

gim tekućinama, već pluta povrh

popisu odjeće, ali se ne spominju na

njih, tako se i narod Izraela ne mije-

ovom mjestu u Tori. To se da objas-

ša (ne bi se trebao) s drugim narodi-

niti. Hlačice sluţe u svrhu čednosti,

ma svijeta. I ako ostanemo vjerni

a ne za slavu i čast. A moţda je cic

B-gu, nadvisit ćemo druge narode

B-gu u čast i da Kohen gadola zadrţi

poniznim, pa ni on nije na popisu odjeće koja sluţi za čast Kohen gadola.] Majstori su trebali upotrijebiti zlato, obojenu vunu i lan (za izradu te odjeće). Odjeća

pomagala

predstaviti

Kohen gadola narodu s uzvišenim i primjerenim dostojanstvom. To će pomoći narodu da razumije i odnosi se prema Kohen Gadolu kao sredstvu B-ţanske Prisutnosti među njima. S druge strane moţemo reći da su predmet slave bili osobno B-g i narod. Kada je Kohen gadol nosio svoju posebnu odjeću, i narod ga ugledao u svom njegovom sjaju, time se umnaţala čast B-ţja. Ta posebna odjeća također podiţe našu svijest o svetosti Beit HaMikdaša, što nas potiče na pokajanje. “Odjeća čini čovjeka.” U kontekstu Beit HaMikdaša, kohen općenito, a posebice Kohen gadol, sam biva ispunjen strahopoštovanjem i ozbiljnije uzimati svoje odgovornosti. Uz to, svaki pojedini komad odjeće podsjeća Kohena (gadola), a i nas, na različite aspekte Ţidovskog zakona i ţivota. Na taj način Kohenove misli i namjere postaju sve čišće. Čak i bez Beit HaMikdaša, pouke brojnih micvot vezanih uz Mikdaš na nas vrše utjecaj. Posebno lijepo se

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

trebamo odijevati na šabat i jom tov.

Levi – druga alija – 18 p’sukim –

Naša odjeća i preko tjedna treba

28,13-30

odraţavati dostojanstvo ţivljenja po Tori. Čednost i urednost, te pozitivna poruka koju tako šaljemo drugima, dio su našeg svakodnevnog ophođenja.

nim kompleksnim stilom i načinom izrade kao i efod. Pravokutnog je oblika (oblika dvostrukog kvadrata) koji kada se preklopi (a to je način

izrađenog od zlatnih vlakana, tri

na koji ga se nosi) čini kvadrat veli-

boje obojene vune (plave, ljubičaste,

čine 1 zereta (pedlja, što je polovica

grimizne – boje i njihove nijanse

ame) po stranici kvadrata. Zlatne

predmet su višestoljetne debate), te

kopče utkane su u hošen kako bi

lana, kompleksnim načinom izrade.

drţale dvanaest dragulja u četiri

Efod ima dvije naramenice. Pojas

reda, po tri kamena u svakom. Na-

efoda izrađen je na isti način kao i

činjene su trake i učvršćenja kako bi

sam efod, i njegov je sastavni dio (ne

hošen dobro pričvrstili za efod. Njih

zasebni dio koji je na njega pri-

se ne smije odvajati jednog od dru-

čvršćen).

goga. Urim V’Tumim (pergament na

jelovi Miškana, te neki komadi odjeće izričito moraju biti “iz jednog

kojem se nalaze B-ţanska Imena) umetnut je u preklop hošena, te je hošenu davao čudesne moći.

komada”, a ne sastavljeni. Ne od-

Pojašnjenje Predivo za efod i hošen

nosi se to na sve dijelove Miškana,

proizvodilo se na sljedeći način: Šest

niti na svu odjeću, no ovaj je mo-

kalema vune obojene u t’heilet (pla-

ment istaknut u Tori kod onih pred-

vo, mišljenja variraju o nijansi boje)

meta na koje se ovo pravilo ima

upletena su sa zlatnom niti kako bi

primijeniti.

proizveli konac. Isto je bilo učinjeno

Dva dragulja oniksa (šoham) postavljena su na ramena, i na njih su bila ugravirana imena plemena. Ti dragulji s imenima sluţili su Kohen gadolu kao stalni podsjetnik.

hošen (naprsnik)

lance. Hošen je napravljen istovjet-

Efod treba biti istkan od prediva

Zanimljivo je spomenuti da neki di-

tunika

Za efod treba načiniti zlatne kopče i

i s vunom obojenom u argaman (ljubičasto, plavo-ljubičasto, ima i drugih mišljenja) i zlatom, vunom obo-

efod

haljetak

vjedio je Kohen gadolu da nosi to ruho. Onaj koji je zapovijedio da je zabranjeno zaklati ţivotinju na šabat, naloţio je da se na šabat prinose dnevne korbanot i Musaf. On je Šef. Zabraniti nešto u općenitom smislu, te zapovijediti istu stvar u posebnim situacijama naglašava ideju da je B-g vladar nad svime. Postoje različita mišljenja o imenima

plemena

(zapravo,

sinova

Jaakovljevih, a ne plemena, budući da se pojavljuju Levi i Josef, umjesto Efrajima i Menašea) koja su bila

jenom u šani (crveno, grimizno) i

urezana u hošen.

zlatom, šeš (bijelim lanom) i zla-

Raši slaţe imena po redoslijedu

tom. Svaki je konac bio načinjen od

rođenja, tako su Reuven, Šimon,

Talmud Jerušalmi kaţe da je Binja-

7 niti – 6+1 zlatna. Potom su četiri

Levi, i Jehuda na istim kameno-

minovo ime bilo ugravirano na oba

konca bila upletena zajedno da obli-

vima, kao i Josef i Binjamin. Raši

kamena na ramenima, Bin na jed-

kuju predivo od kojeg su bili istkani

stavlja Dana, Naftalija, Gada, i

nome, te Jamin na drugome. Ovu

efod i hošen.

Ašera ispred Jisahara i Zevuluna.

Primijetite da je ta odjeća (a i neka

Rambam se drţi istog rasporeda

druga) bila šaatnez. Pa ipak, umjesto

kao Hizkuni, no on stavlja imena

da bude zabranjena, za Kohen gadola

Avrahama, Jichaka, i Jaakova na

bila je micva da nosi tu odjeću. U

Reuvenov kamen, a riječi Šivtei Kah

tome nema protuslovlja. Onaj koji je

na Binjaminov kamen.

ideju podupire način na koji Tora to izraţava – “Od šest od njihovih imena…” umjesto “šest njihovih imena”. U V’zot habraha, kada Moše blagosilje plemena, Tora za Binjamina kaţe “on će boraviti između ramena, “u’vein k’tefav šahen”. Godina 12 3 Broj 20 Strana

zabranio da se nosi šaatnez zapo-

Primijetite da se uz imena plemena Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

nalaze dodatna slova koja tvore

tijekom svoje svete sluţbe.

imena Avrahama, Jichaka, Jaakova,

Aharonovi sinovi (i svi aktivni ko-

i Šivtei Ješurun (drugo ime za Bnei

hanim), imali su četiri odjevna pred-

Jisrael). Ta dodatna slova su prido-

meta – tuniku, turban, pojas i hlače.

dana na svaki kamen tako da će na

Redovno kohenovo ruho također je

kraju svaki od njih na sebi imati šest

bilo u čast i slavu. Aharon i njegovi

ugraviranih slova (prema Hizkuniju).

puno vremena da ge se opaše i on je

Tako su zastupljena sva slova alefbeta, kako bi Kohen gadol mogao primati boţanska priopćenja putem Urima V’Tumima, te slova na kamenovima hošena koja su svjetlila, a potom ih je Kohen gadol tumačio. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 28,31-43

činio veliku izbočinu koju je Kohen uvijek osjećao kada bi ruke spustio sa strane. Isto tako, Kohenov je turban bio namotan od 16 amot lanene vrpce i vjerojatno je “teško sjedio” na kohenovoj glavi. Izvori kaţu da je kohen vidio svoj turban kadgod bi podigao oči. Kutonet je također imao duge rukave koji su dosizali gotovo

sinovi bili su odjenuti u svoju odjeću i pomazani da sluţe kao kohanim. Lanene hlače kohanim, od struka do koljena, bile su tu zbog čednosti. Rambam kaţe da su se na struku nalazile omče za pojas od uţeta. Raši kaţe da je mihnasajim bio nalik boksačkim hlačicama po tome što nije prianjao uz tijelo.

■

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim –

Me’il je bio načinjen od t’heilet vune

do poda, tako da je kohen uvijek

29,1-18

(jedna

Njegov

primjećivao svoju odjeću za vrijeme

U ovom je dijelu opisana svečanost

okovratnik je bio posebno ojačan

vršenja Avoda. To je “garantiralo”

posvećenja za Aharona i njegove

kako bi onemogućio da se podere,

da će kohen imati primjerenu kavana

sinove. Među ţrtvenim prinosima

nijansa

modre).

što je bilo zabranjeno. Ova se zabrana odnosi na svu Kohenovu odjeću, no zapovijeđena je u sklopu me’ila. Rub me’ila bio je ukrašena zlatnim zvoncima i višebojnim mogranjima od vune i lana. Cic je trebalo načiniti od čistoga zlata s riječima kodeš laŠem, Svet B-gu, iskovanima tako da slova budu ispupčena na cicu. Cic je bio pričvršćen na glavu Kohen gadola trakama od t’heilet vune. Kutonet – tunika i micnefet (ili migba’at) – turban – bili su napravljeni od čistog lana. Avnet, pojas, bio je ispleten od vune i pamuka. Postoji rasprava o tome da li je samo pojas Kohen Gadola bio ša’atnez ili su takvi bili i pojasevi kohanim. Avnet je bio dug 32 amot, što je otprilike 16 metara pojasa. Trebalo je Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

bili su bik (prva ikada prinesena

svega što je u njemu, i vezano uz

ţrtva u Mikdašu simbol je oca Zlat-

njega.

nog teleta i sluţio je kao pomirenje

Rabi Yaakov Auerbach z”l ističe da

za taj grijeh) i dva ovna, različite

je g’matrija tog čitavog pasuka 2449,

vrste maces keksa napravljenih od

što je broj godine po Stvaranju u

brašna i ulja. Budući kohanim uronili

kojoj je Miškan po prvi puta bio

su u mikve, te bili odjenuti u svoje

posvećen.

naročite haljine. Bili su pomazani

Š’vi’i – sedma alija – 10 p’sukim –

posebnim uljem. Hamiši – peta alija – 19 p’sukim – 29,19-37 Predstavljene su sloţene pojedinosti sedmodnevne svečanosti Miškana. Od kohanim se traţi da jedu meso ţrtve za grijeh i ţrtve za krivicu (hatat i ašam). Ova zapovijed na snazi je ne samo u vrijeme svečanosti posvećenja, veće je to micva za redovnu hramsku sluţbu. Mnogi

30,1-10 ujutro, a drugoga kasno poslijepo-

Kadioni ţrtvenik treba načiniti od

dne. Te dnevne ţrtve pratila je

bagremova drveta, širine 1 ama,

“minha” od brašna i ulja, te vino za

duljine 1 ama i visine 2 amot. Treba

ljevanicu.

ga obloţiti zlatom i okititi ga ukra-

Kao odgovor na naše posvećenje

snim vijencem od zlata. Dva zlatna

kohanim, HaŠem će osobno posvetiti Miškan, ţrtvenik, i kohanim. “I Ja ću boraviti među narodom Izraela i biti njihov B-g” (29,45).

postupci u vezi prinosa u prvom

Ovaj pasuk prati pasuk kojim je zapo-

tjednu bili su “jednokratni postup-

čeo čitav odlomak o Mikdašu. U tom

ci”. Drugi su postupci postali stan-

nas prvom pasuku, na ideju o B-gu

dardna metoda rada u Mikdašu.

koji, nazovimo to tako, ţivi među

Šiši – šesta alija – 9 p’sukim –

nama, a ne tek u Svetinji koju smo

29,38-46

načinili za Njega, upućuje grama-

Svakodnevne procedure na ţrtve-

ovom pasuku ovo se iznosi (gotovo)

niku uključuju ţrtvovanje dvaju jaganjaca kao ţrtve paljenice, jednog

tika riječi u pasuku – b’toham. U na kraju uputa o izgradnji Miškana i

obruča pričvršćena su na suprotne rubove za motke za nošenje, koje su i same napravljene od drveta presvučenog zlatom. Ovaj ţrtvenik bio je smješten ispred paroheta te je bio korišten prvenstveno za svakodnevno prinošenje tamjana (te za dio sluţbe za Jom kipur), ujutro kada se vršilo čišćenje Menore. Tamjan se prinosio i predvečer. Zlatni se ţrtvenik nije smio koristiti niti u jednu drugu svrhu. Postoji rasprava o tome da li je zlatni mizbe’ah unutra imao šupljinu ili je bio ispunjen. Svi se slaţu da je bakreni mizbe’ah iznutra bio šupalj. Svaki puta kada bi se narod utaborio njega bi se punilo zemljom. Sa zlatnim ţrtvenikom nije bilo tako. Neki kaţu da je on bio pun blok bagremova drveta obloţen zlatom. To mu je davalo stabilnost i čvrstoću koju inače ne bi imao. Drugi ustraju na tome da opis gornje površine mizbei’aha kao gaga, krova, podrazumijeva da je iznutra imao šupljinu. ■

Godina 12 5 Broj 20 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 98. Neka bude svjetlost: Obveza svakodnevnog paljenja Menore Aron i njegovi potomci će je pripremiti od večeri do jutra ... (Izl 27,21) "Što?" Čujem vas kako kaţete: "Zar se menora ne pali samo na Hanuku?" Ne, naša Hanuka "menora" (odnosno "hanukija") pali se u spomen na čudo vezano uz Menoru, metar i pol visoki svijećnjak koji je stajao u Šatoru i kasnije u Hramu. Menori su pristupali koheni putem nekoliko stepenica koje su stajale ispred nje. (Kohen gadolu nije bio dopušteno da podigne ruke iznad cica, metalne pločice koju je nosio na čelu, i na kojoj se nalazilo B-ţje ime. Zbog toga je morao stajati iznad Menore kako bi je pripremio.) Razlog za ovu micvu je da se slava Hrama uveća svjetlošću, čime se izaziva veće poštovanje ljudi koji tamo dolaze. Poput prinošenja ţrtava, paljenje Menore bilo je svakodnevna aktivnost koja bi inače bila zabranjena na šabes. Dio sluţbe Menore činilo je čišćenje čašica u koje se stavljalo ulje, te uklanjanje pepela. Na Menori je bilo sedam krakova; šest vanjskih ţiţaka bilo je okrenuto središtu. Šest vanjskih ţiţaka mogli su se paliti jedan s drugoga; ako bi se središnji plamen ugasio, ponovo ga se palilo vatrom sa ţrtvenika. Rambam odrţavanje Menore smatra dijelom micve, iako neki drugi autoriteti smatraju odrţavanje i paljenje Menora dvjema odvojenim micvama (moţda na temelju Br. 8,2). Obveza paljenja i odrţavanja Menore odnosi se na mu-

ške kohanim u vrijeme postojanja sluţbe u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos, prvenstveno na stranicama 88a-89a, a kodificirana je u Mišne Tora u trećem poglavlju Hilhosa Tamidina. Ona je 25. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 99. Pravila odijevanja: Obveza za kohanim da nose posebnu odjeću Načinit ćeš odjeću za svog brata Arona, za slavu i sjaj (Izl 28,2) 100. Drž’ se čvrsto: Zabrana da se naprsna ploča ukloni iz efoda Pričvrstite naprsnu ploču ... da se ne odvoji od efoda. (Izl 28,28) 101. Rrrrip!: Zabrana trganja odjeće Kohen gadola Otvor oko vrata mora biti ojačan ... ne smije se potrgati (Izlazak 28,32) 102. Kad ćemo jesti?: Obveza za kohanim da jedu žrtvu za grijehe i prinose zbog krivnje Oni koji vrše pomirenje kroz njih jest će ih (Izl 29,33) 103. Ahhhhhhh ... .: Obaveza da se svakodnevno pali tamjan Na (zlatnom žrtveniku) Aharon će prinositi tamjan miomirisa svako jutro.. (Izl 30,7) 104. Isključivo tamjan: Zabrana spaljivanja bilo čega drugog na zlatnom žrtveniku Ne smijete prinositi na njemu ... (Izl 30,9) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 44. Pozitivna je zapovijed oženiti se za suprugu kidušinom (posvećenjem, ceremonija sklapanja braka) (nastavak) U našoj svetoj Tori zapovjeđeno nam je da, ako se netko

ţeli razvesti od svoje ţene jer je kod nje našao neki vid nedoličnosti, on je treba otpremiti s getom, dokumentom o razvodu braka, kao što je običaj kod Ţidova. Jer Pismo kaţe: "Ako ne nađe naklonost u njegovim očima, jer je on kod nje našao neku nedoličnu stvar, on će joj napisati brakorazvodni dokument (D'varim 24,1) [a to znači get]. Sva što je vezano uz get treba provesti samo uz pomoć iskusnih učenih rabina koji dobro poznaju materiju brakorazvodnog dokumenta. Svatko tko ne poznaje dobro prirodu brakorazvodnog dokumenta, čak i ako je veliki učenjak u drugim područjima Tore, ne bi se trebao time baviti. Jer kod geta postoji mnogo osnovnih, vaţnih detalja i tko nije dobro upućen u njih, vjerojatno će poţaliti zbog toga. Strana 6

Ako ţena ima loša načela, što znači da poriče vjeru u Hašema i njegovu Toru, te u svom postupanju nije čedna poput Ţidovskih kćeri, i svakako ako se on (muţ) uvjeri da ona ne odlazi na ritualno uranjanje [u mikve, da se očisti] od menstruacije - njegova je vjerska duţnost da se razvede od nje, kao što Pismo kaţe: Izbacite podsmjevača i svađa će se ugasiti (Mišlej 22,10). To je na snazi svugdje, u svako doba. Negativne zapovijedi 163. Negativna je zapovijed da se ne urezuje nikakvih znakova tetovaže na svoje tijelo kao što Pismo kaţe, niti ćeš utetovirati bilo kakav znak na sebe (Va-jikra 19,28). Tetoviranje znakova je kada netko napravi urez na svom tijelu i mjesto urezivanja ispuni tintom ili drugom tvari za bojenje. Osoba koja ovo prekrši treba biti bičevana. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme, i za muškarce i za ţene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Odabir Levita Paraša Tecave započinje s uputom da se Aharon i njegovi sinovi posvete, što upućuje da su oni izabrani da služe kao svećenici prije grijeha sa zlatnim teletom. Međutim, Devarim 10,8 sugerira da su svećenici i Leviti bili izabrani tek nakon tog grijeha.

 Kako pomiriti te stihove? Jesu li Leviti i svećenici bili odabrani u isto ili u svatko u svoje vrijeme? Zašto je uopće pleme Levi bilo izabrano?  Raši sugerira da su oni zasluţili taj poloţaj svojom odanošću Hašemu kada je ostatak naroda sagriješio sa zlatnim teletom. Ipak, je li logično da Aharon, kojeg je Moše ukorio zbog uloge koju je imao pri izradi zlatnog teleta, odmah nakon toga primi posebno promaknuće? Kako je Raši mogao odgovoriti na ovaj prigovor?  Nasuprot Rašiju, R"Y Bekhor Shor zaključuje da je izbor bio praktične prirode. Iako su prvobitno za službu bili određeni svi prvorođenci, Hašem je zaključio da je bolje da služba prinošenja žrtava bude nasljedna i ograničena na jednu obiteljsku lozu. Koje su prednosti i nedostaci svakog modela (da službu vrši jedno pleme, odnosno po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

kovih odora, te objašnjava: "njihov

ti? Kako nošenje cicita ili po-

će se zvuk čuti kada on ulazi u Svet-

krivala za glavu može poslu-

ište pred Hašema i kad izađe, i neće

ţiti sličnoj svrsi kao odjeća

umrijeti". Iako je jasno da ovaj redak

Velikog svećenika? ■

upozorava na potencijalni smrtni ishod, tko bi to mogao umrijeti i za-

Prevela Tamar Buchwald

što ostaje nejasno.

 Raši tvrdi da upozorenje nije vezano uz zvončiće, nego da se odnosi na potrebu da Veliki svećenik nosi svu potrebnu odjeću za službu u Šatoru sastanka, da ne bi umro. Ralbag, umjesto toga, sugerira da stih upozorava na to da se Hašemu mora služiti čistih misli. Zvončići su služili da podsjete svećenika da ispravno usmjeri svoje misli na štovanje Hašema.  Zbog čega je bilo tako važno da Veliki svećenik nosi uniformu? Kojoj svrsi općenito služe uniforme? Postoji li razlika između vizualnih i slušnih pomagala; koje bi od njih bolje poslužilo kao točka fokusa koja će podsjetiti čovjeka da se mora usredotoči-

Kruh sa soli jest ćete... Mudrost Rabi Nahmana, preveo R. Aryeh Kaplan, zt''l Jedini način da budete spokojni na ovom svijetu jest da budete spremni ţivjeti na apsolutnom minimumu. Čvrsto odlučiti slijediti izreku Mišne, "Kruh sa soli jest ćete... živjet ćete ţivotom oskudice". Prihvatite na sebe život neimaštine i nedaća kako biste se bavili Torom - "u Tori ćete se umarati". Tek tada ćete imati ţivot, čak i na ovom svijetu. "Ako to učinite, 'Bit ćete sretni' ... na ovom svijetu." Više nećete patiti od zemaljskih, svjetovnih nevolja. Već ste ih preuzeli na sebe zbog Tore. Cijeli vaš život - sve dobro koje imate – je stvarno, istinsko dobro. Dakle, vaš je život istinski život. Sretni ste - čak i u ovom svijetu.■ Prevela Tamar Buchwald

Zvončiči upozorenja i odore Šemot 28,33-34 zapovijeda da se zvončići postave na rese svećeniGodina 12 7 Broj 20 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Tenufa, keren i navi

tenufa Danas je 7. adara - dan na koji je umro Moše Rabeinu. Mjesto na kojem se nalazi njegov grob nije nam poznato, pa će u tom duhu moja današnja priča uključivati brojne stvari čija je točna lokacija skrivena ... Nakon što smo prošlog tjedna govorili o teruma, Paršat Tecave uvodi koncept tenufa ‫( נופה‬Šmot 29,24.26. 27). Razmatrajući o značenju tenufe neki kaţu da ona znači "podignut". (slično terumi, i aramejskom prijevodu koji koristi isti korijen), dok drugi kaţu "mahati". Korijen ‫( נוף‬ili ‫ )נפנף‬kao "mahati" dovodi nas do naziva za zastavu, prema Kleinu "ono čime se maše amo-tamo". Horowitz ovdje ističe zanimljivo otkriće. U engleskom i hebrejskom, kada je "N" drugo slovo sloga, teško ga je izgovoriti pa ga se često ispušta. Stoga na engleskom kaţemo "ilegal", a ne "inlegal", "irreligious", a ne "inreligious". U hebrejskom je slovo nun poznato kao "slabo slovo", i ono ispada iz mnogih riječi - nofel ‫ נופל‬u budućem vremenu postaje e'pol ‫אפול‬. Horowitz daje dugačak popis riječi u kojima nun ispada (How the Hebrew Language Grew - Kako je rastao hebrejski jezik, str. 32-38). Jedan od primjera koje on daje je naziv za zastavu. Ako je korijen ‫נוף‬, imenica bi trebala biti manpa ‫ נפה‬. Ali nun otpada (naša prva skrivena stvar), pa nam ostaje riječ ‫ פה‬- mapa. Mapa moţe značiti zastava, ali i karta i stolnjak. Horowitz ističe da "zato što su se karte slikale na platnu, mapa je na Strana 8

■

latinskom dobila značenje "karta". U francuskom je ta riječ postala nappa, od čega je nastala engleska riječ za salvetu (napkin)." Na engleskom je ta riječ postala "napron". No, N je ponovno otpao i umjesto da je nazovemo "napron", počeli smo je nazivati "apron - pregača". (Postoji čitav niz slučajeva kao što je ovaj: "ewt" je postao "newt", "ickname" je postalo "nickname - nadimak".) Treća skrivena stvar nije etimološke prirode, već samo jedna zabavna priča. Počeo sam istraţivati ovaj pojam nakon što sam sinoć kasno došao kući s posla. Pokušao sam pronaći korijen ‫ נוף‬u svom hebrejskom konkordansu i nisam ga mogao pronaći. Traţio sam opet i opet, i već sam pomislio da ga ne uspijevam pronaći zbog svoje iscrpljenosti. Ispostavilo se da u mojoj knjizi nedostaje upravo stranica s tim korijenom ...

keren Jedan mi je čitatelj pisao i upitao me kako je došlo do toga da keren ‫ קה‬znači i "rog, zraka" i "fond"? I Even-Shoshan i Klein kaţu da postoje dva moguća odgovora. Pogledat ćemo svaki od njih, ali prvo pogledajmo ta dva značenja. Prvi pojam u rječniku za keren nalazi se na mnogo mjesta u biblijskom hebrejskom i ima niz značenja: • rog (kao rog ţivotinje) • šofar (napravljen od roga) • snaga, moć (figurativno je povezano sa snagom roga) • zraka, snop svjetla (zrake izviru iz svog izvora poput roga. Pogrešno tumačenje biblijskog stiha koji opisuje zrake koje su zračile iz Mošea navelo je mnoge kršćane da vjeruju da je Moše, zapravo svi Ţidovi, imao rogove).

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

• kut, točka (opet, vezano uz ideju "izbočine") • spremnik (rog je korišten za drţanje stvari, poput ulja, hrane, itd.) Keren značenja "fond, kapital, glavnica" je financijski pojam i nalazi se u postbiblijskom hebrejskom. On je uvijek naveden kao poseban pojam u rječniku. Mada, kao što sam naveo, i Klein i Even-Shoshan kaţu da se ovo kasnije značenje kerena moglo razviti iz ranijeg, nijedan ne objašnjava kako. Horowitz, međutim, piše (str. 63): Budući da se keren, rog, koristio za skladištenje ulja, postupno je poprimio općenito značenje spremnika, ili mjesta gdje se stvari skladište. Iz takvog korištenja razvilo se značenje "fond". On ne citira nikakve stihove, ali njegova uporaba u Šmuel I 16,13 keren hašemen ‫" קה הש‬keren ulja" (koje se koristilo za pomazanje kraljeva) jedan je primjer ove upotrebe. Tako je keren otišao od roga koji se koristi za skladištenje ulja i postao fond koji se koristio za "skladištenje" novca. Alternativno objašnjenje kaţe da dva značenja kerena imaju različite korijene. Za značenje "fond", Klein daje ovu etimologiju, koja nije povezana s "rogom": posuđen iz akadskog qerenu (= hrpa, gomila, stog; gumno), qaranu (= nagomilan, na hrpi) To bi značilo da je taj smisao kerena srodan hebrejskom goren - ‫גוה‬ "gumno, mjesto gdje se vije ţito", jer oba imaju isti akadski korijen. Etimologija kerena kao roga je uistinu drevna, i mnogi izvori joj pronalaze srodne riječi na indo-europskim jezicima. Godina 12 9 Broj 20 Strana

Tenufa, keren i navi

navi Hebrejska riječ za "proroka" - ‫נבמא‬ navi ima iznenađujuće velik broj predloţenih etimologija. Pogledajmo neke od njih. Klein daje sljedeću etimologiju za navi: Vjerojatno izvedeno od osnove ‫=( נבא‬sazvati, proglasiti); u skladu s tim, izvorno značenje navi vjerojatno je bilo "čovjek koji saziva ili objavljuje". Zatim ima ovaj unos za korijen ‫נבא‬: Akadski nabu (= sazvati, proglasiti, objaviti), arapski naba'a (= izgovorio je tihim glasom, najavio), naba' (= najava, informacija), nab'ah (= tihi zvuk). Jedan članak Daniela E. Fleminga citira Albrighta koji kaţe da je navi imenica od pasivnog oblika semitskog korijena nb', "pozvati" ... Prorok je stoga "pozvan" od B-ga. Na kraju, on preferira ovu teoriju: Sirijski nabu je najbolje razumjeti kao onoga koji priziva bogove, a imenica bi trebala biti aktivni particip glagola nabu, "imenovati" ... hebrejski nabi je najbolje objasniti istom etimologijom. Rječnik Ben Yehuda kaţe da arapski glagol značenja "objaviti, obavijestiti" imao smisao nekoga koji ide od zemlje do zemlje, i vjerojatno je taj osjećaj hodanja od mjesta do mjesta bio njegovo izvorno značenje, budući da bi takvi putnici bili oni koji informiraju. Isti izvor sugerira i drugu teoriju, koja ga povezuje s drugim arapskim korijenom, koji ima značenje "probuditi se iz sna", pri čemu se u ne-

čijem srce odjednom probudi potreba da o nečemu govori. Vratimo li se akadskoj vezi, akadski rječnik ima sljedeći unos za nabu: G. dati ime (+2 acc.); zazivati (boga); naimenovati; izdati propis, odrediti D. naricati, kukati Š. navesti da se objavi N. nadjenuti ime; biti postavljen, pozvan Ovaj posljednji smisao, "biti imenovan, postavljen", podsjeća na etimologiju koju je predloţio moj prijatelj Michael Gerver. On je napisao: Iako to nigdje nisam vidio, čini se mogućim da je arapski nawaba, "zastupati", "zamjenjivati", povezan s hebrejskim ‫" נוב‬govoriti", ako je arapska riječ izvorno značila "govoriti za, u ime nekoga". Arapski nawaba izvor je arapskog na'iba, "vicekralj", čija je mnoţina nuwab izvor, preko hinduskog ili urdu, engleskom nabob. Čak i ako nawaba ne znači "govoriti za", ona bi još uvijek mogla biti povezana s nabob preko akadskog "naimenovati". Evo navoda Online Etymology Dictionary za nabob: Oko 1610. godine, "zamjenik guvernera u Mogulskom Carstvu", anglo-indijski, iz hinduskog nabab, od arapskog nuwwab, počasna mnoţina od na'ib "potkralj, zamjenik", od osnove n-w-b "zauzeti nečije mjesto." Također se koristilo za Europljane koji su se vraćali iz Indije nakon što su tamo stekli bogatstvo, stoga znači "vrlo bogat čovjek" (1764.). Niti ja nemam dokaza za to (iako, kao i uvijek, pozdravljam pomoć čitatelja), ali uţivam u mogućnosti da razmatram o nabobu koji osim "bogataš" moţe značiti i "vaţna osoba". ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Slomljeni za svjetlost Postoje ţivoti koju su lekcije. Ţivot

ljen neiscrpnom količinom šala te je

njemu obavila je njih dvoje zrače-

Henrija Knobila bio je jedan od ta-

redovito koristio svoj humor kako

njem koje je bilo dirljivo i upućivalo

kvih. Rođen je u Beču 1932. godine.

bi pomogao „terapijom smijeha“

na poniznost. I iako je mogao, kao

Njegov je otac stigao tamo 1920-ih

oboljelima od raka, ljudima koji su

Job, zasuti vrata neba pitanjima za-

bjeţeći od rastuće plime antisemiti-

preţivjeli holokaust i onima koji su

što se to dogodilo baš njima, on je

zma u Poljskoj, ali se baš poput Ja-

bili smješteni u ţidovskim starač-

učinio suprotno. Svakog dana zah-

kova koji je pobjegao pred Ezavom

kim domovima. Blagoslovljen sa

valjivao je B-gu za sve blagoslove u

k Labanu, i on našao u situaciji u

troje djece i mnogo unuka, umirovio

kojima su uţivali. Nikada se nije ţa-

kojoj se bjeţeći od jedne opasnosti

se i zajedno sa svojom suprugom

lio, nikada sumnjao, nikada se po-

našao u drugoj.

Renatom veselio se mirnom poslje-

ljuljao u svojoj vjeri.

Nakon Anschlussa i Kristalne noći postalo je jasno da, ako obitelj ţeli

dnjem poglavlju njihovog dugog i dobrog ţivota.

Zatim je, prije dvije godine, njemu dijagnosticirana neizlječiva bolest. Ostalo mu je, i toga je bio svjestan,

preţivjeti, moraju otići. U Britaniju su stigli 1939. godine, samo nekoli-

Baš kao što maslina

još samo kratko vrijeme ţivota. ■ Ono

ko tjedana prije no što bi njihova su-

pušta svoje ulje

što je tada učinio bila je nevjerojatna

dbina bila zapečaćena da su ostali. Henry je odrastao u Nottinghamu,

tek kad je slomljena

snaga volje. Traţio je jednu stvar: da mu bude dana milost da ţivi koliko

u Midlandsu. Tamo je studirao tek-

tako i Izrael ispunjava

i Renata, kako se ona nikada ne bi

stil i nakon svoje vojne sluţbe počeo

Toru samo kada je

našla sama bez pomoći. Prije godi-

je raditi za jednu od velikih britanskih kompanija, te je na kraju pokre-

pritisnut patnjom

On je bio strastveni, vjerni Ţidov i volio je sve vezano uz judaizam. On i njegova ţena Renata bili su par koji je svima pruţao primjer, aktivni u ţivotu sinagoge, uvijek su pozivali goste u svoj dom za Šabat i na blagdane. Upoznao sam Henrija jer je on vjerovao u davanje zajednici, ne samo novčano, već također kroz vrijeme, energiju i vodstvo. On je postao predsjednik mnogih ţidovskih organizacija uključujući National Israel appeal (UJIA), Britanske prijatelje

Ubrzo nakon nje, Henry joj se pridruţio. „Ljubljeni i dragi u svojim

nuo svoj vlastiti, iznimno uspješan biznis sa tekstilom.

nu i tri mjeseca, Renata je umrla.

Tada je, prije sedam godina, došao

ţivotima, a u smrti nerazdvojni.“

kući sa jutarnje sluţbe u sinagogi i

Rijetko sam vidio takvu ljubav u

našao Renatu koja je doţivjela razo-

nedaćama.

ran moţdani udar. Neko vrijeme ţivot joj je visio o niti. Preţivjela je, ali njihov se cijeli ţivot sada morao pro -mijeniti. Napustili su svoj predivan apartman u centru grada kako bi se preselili na mjesto koje je dostupno nepokretnim osobama u kolicima. Henry je postao Renatin stalni njegovatelj i ţivotna podrška. Bio je s njom danju i noću, pazeći na svaku njenu potrebu.

U nekim od svojih prethodnih tekstova već sam pisao o moći umjetnosti da bol pretvori u ljepotu. Henry nas je poučio o moći vjere da pretvori bol u hesed, ljubav i dobrotu. Vjera je bila u samom srcu onoga što je on zastupao. On je vjerovao da ga je B-g poštedio od Hitlera sa svrhom. B-g je također dao Henriju poslovni uspjeh sa svrhom. Nikada ga nisam čuo da ijedno svoje postig-

Bar Ilan univerziteta, Ţidovsko vije-

Njegova transformacija bila je ne-

nuće pripisuje sebi. Za sve što je bilo

će za brak, Britansko-izraelsku gos-

vjerojatna. Prije je bio poslovni čov-

dobro, on je zahvaljivao B-gu. Za

podarsku komoru i Western Marble

jek snaţne volje i društveni vođa.

sve što nije bilo dobro, postavljao je

Arch sinagogu.

Sada je postao njegovatelj koji je

jednostavno pitanje: što B-g ţeli da

zračio njeţnošću i brigom. Njegova

naučim iz ovoga? Što je ono što On,

ljubav prema Renati i njena prema

sada kad se ovo dogodilo, ţeli da

Volio je učiti i podučavati Toru. Bio je izvrstan pripovjedač opskrbStrana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Slomljeni

za svjetlost

učinim? Takav ga je način razmiš-

čije neprestano svjetlo – najprije u

nas dovesti do očaja. Umjesto toga,

ljanja proveo kroz dobre godine sa

Šatoru sastanka, zatim u Hramu, a

moţemo na njih odgovoriti stoički.

poniznošću. A sada ga je kroz godi-

sada kada nemamo Hram, više mis-

Moţemo vjeţbati atribut gevure,

ne boli proveo sa hrabrošću.

tično svjetlo koje sjaji iz svakog sve-

snage u nedaćama. No, postoji i

tog mjesta, ţivota i djela – simboli-

treća mogućnost. Moţemo odgovo-

zira boţansku svjetlost koja ispunja

riti kao što je odgovorio Henry, sa

svijet za one koji ga gledaju očima

suosjećanjem, dobrotom i ljubavlju.

vjere. Kako bi proizvelo svjetlo, ne-

Moţemo postati poput masline ko-

što mora biti slomljeno. I u tome leţi

ja, kada je stisnuta, proizvodi čisto

lekcija koja moţe promijeniti ţivot.

ulje koje daje gorivo svjetlu svetosti.

Naša

parša

započinje

riječima:

„Zapovijedi Izraelcima da ti donesu čistog ulja od maslina, slomljenih za svjetlost, tako da bi svijećnjak uvijek gorio“ (Izlazak 27,20). Mudraci su iznijeli usporedbu između masline i ţidovskog naroda. „Rabi Joshua ben

Kada se loše stvari događaju dob-

Levi je pitao, zašto se Izrael uspore-

Naš je zadatak

rim ljudima, naša je vjera pred iza-

đuje s maslinom? Kao što je maslina

unositi svjetlo

zovom. To je prirodna reakcija, a ne

najprije gorka, a zatim slatka, tako i Izrael trpi u sadašnjosti, no veliko dobro sačuvano je za njih u vreme-

u mračna mjesta naših i tuĎih života

nu koje dolazi. I baš kao što maslina

heretička. Abraham je pitao, „Neće li Sudac cijele zemlje učiniti po pravdi?“ Mojsije je pitao, „Zašto si nanio štetu ovom narodu?“ Pa ipak,

pušta svoje ulje tek kad je slomljena

Patnja je loša. Judaizam ne poku-

na kraju, pogrešno pitanje je, „Zašto

– kao što je pisano, 'čisto ulje od

šava sakriti tu činjenicu. Talmud

se to dogodilo?“ Nikada nećemo

maslina, slomljenih za svjetlost' –

daje listu raznih mudraca koji su se

znati. Mi nismo B-g, niti bismo to

tako i Izrael ispunjava (u svom pu-

razboljeli. Kada su im postavili pita-

trebali pokušavati biti. Ispravno

nom potencijalu) Toru samo kada je

nje, „Jesu li vam drage vaše patnje?“

pitanje je, „Sada kad se to dogodilo,

pritisnut patnjom.“

oni su odgovorili, „Niti patnje, niti

što ja trebam učiniti?“ Na to, odgo-

njihova nagrada.“ Kada zapadnu

vor nije misao, nego djelo. Iscijeliti

nas ili nekog nama bliskog, mogu

ono što moţe biti iscijeljeno, medi-

Ulje je, naravno, bilo za menoru,

cinski na razini tijela, psihološki na razini uma, duhovno na razini duše. Naš je zadatak donositi svjetlo u mračna mjesta naših i tuđih ţivota. To je ono što je Henry učinio. Renata je i dalje patila. Isto tako i on. Ali njihov duh je nadvladao njihovo tijelo. Pritisnuti i slomljeni, oni su zračili svjetlošću. Neka nitko ne misli da je to lako. To traţi veliki čin vjere. Pa ipak, upravo to je mjesto na kojem osjećamo snagu vjere da mijenja ţivote. Baš kao što velika umjetnost moţe bol pretvoriti u ljepotu, tako velika vjera moţe bol pretvoriti u ljubav i svetu svjetlost. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Godina 12 11 Broj 20 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Odjeća primjerena ulozi Čitanje Tore od ovog tjedna bavi se odjećom i odorama Aronove djece, svećenika i Velikog svećenika Izraela. Na prvi pogled, odjevni predmeti koje su ti ljudi trebali nositi predstavljaju sukob ideja i proturječja pravila. S jedne strane, odjeća običnih svećenika bila je jednostavna, skromna i diskretna - kapa, pojas u obliku lente, hlače i tunika. Bila je potpuno bijele boje i predstavljala je čistoću tijela i duše, i poniznost u ponašanju i stavu. Čak je i Veliki svećenik Izraela nosio ove osnovne, jednostavne haljine čitavo vrijeme svoje sluţbe u Hramu. Međutim, Veliki svećenik je nosio četiri dodatne haljine po kojima su se on i njegova sluţba razlikovali od običnog svećenika. Ova četiri odjevna predmeta - zlatna pločica na njegovom čelu, dugi plavi haljetak, spojnica ukrašena pramenovima vune i zlatnim zvoncima, te višebojna odjeća s kompliciranim uzorkom sa naramenicama koje su drţale zlatnu ploču. Ploča na grudima imala je 12 dragulja i dva velika kamena nalik dijamantima na naramenicama, to su svakako bile haljine koje su odavale ponos, grandioznost i dostojanstvo. Odjeća koju je Veliki svećenik nosio u suštini je bila kontradiktorna, jer su neki od odjevnih predmeta trebali odraţavati poniznost i skromnost, jednostavnost i čistoću, dok

Strana 12

su druge haljine koje je nosio odraţavale grandioznost, raskoš, bogatstvo i moć. U tom naizglednom proturječju, po mom mišljenju, leţi duboka i vaţna poruka, koja ima vaţnost i za nas danas. Osnova svake osobe, predstavljena jednostavnim haljinama običnog svećenika i donjim haljinama samog Velikog svećenika, uvijek mora odraţavati poniznost, jednostavnost i čistoću. U Talmudu nam je rečeno da se G-spod, da tako kaţemo, gnuša osobnog osjećaja veličine i nadmenog ponosa.

Maimonides nas uči da je u pitanjima poniznosti dopušteno ići u krajnost. Maimonides nas uči da je u pitanjima poniznosti dopušteno ići u krajnost kako bi izbjegli oholost, ponos, umišljenost i brigu samo za sebe. Ipak, Tora od vođa i učenjaka zahtijeva određenu količinu - jednu šestdesetčetvrtinu – samopouzdanja i borbe za svoja prava i vlastitog ponosa. Kada bi Prvosvećenik nosio samo jednostavnu odjeću, time bi se automatski smanjio njegov status i utjecaj na ljude kojima treba sluţiti i duhovno ih uzdizati. Stoga moramo

dodati grandioznu i veličanstvenu odjeću kako bismo mu omogućili da ispuni svoju ulogu predvodnika i vršenja utjecaja. Ali ispod četiri haljine grandioznosti, on još uvijek nosi jednostavne bijele haljine koje predstavljaju poniznost i čistoću. Stoga on na Jom Kipur nekoliko puta presvlači svoju odjeću. Kod nekih sluţbi koje vrši on nosi samo bijele jednostavne haljine, dok je u drugim prilikama on ovlašten da nosi svoje dostojanstvene haljine. To je uvijek ta ravnoteţa koju Tora traţi od svih nas, a posebno od naših vođa… da nikada ne padne u zamku oholosti, već da uvijek shvati ■ da čak i odora moţe utjecati na javnost za čije je vodstvo zaduţen. Govoreći tako detaljno o haljinama Aharona i njegovih potomaka dok su obavljali svoje duţnosti najprije u Miškanu / Šatoru, a kasnije u Hramu u Jeruzalemu, nameće se očito pitanje zašto je potrebno da Tora posveti toliko prostora i detalja tako tehničkoj stvari. U čemu je tako veliki značaj toga kako su te haljine izgledale i od kojih su materijala proizvedene? O tome sam pisao prethodnih godina, ali sada imam drugačiji uvid u tu materiju, koji ţelim podijeliti s vama. Dok sam bio ovdje u Sjedinjenim Američkim Drţavama, moj se posjet poklopio sa Super Bowl utak-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

micom američkog nogometna, koja je bila u središtu pozornosti tri stotine milijuna ljudi. Ova igra je industrija sama po sebi, generira milijarde dolara za sve vrste poslovnih branši koje su nekako kolateralno povezane sa samom igrom. Jedan od glavnih izvora ovog kolateralnog prihoda je prodaja uniformi dresova momčadi koje su sudjelovale u utakmici za osvajanje prvenstva. Sada, logično govoreći, zašto bi itko bio spreman platiti neprimjereno visoku cijenu kako bi nosio dres s logom tima kojem ne pripada i ime neke druge osobe koja je potpuni stranac onome koji ga nosi? Ipak, takva je priroda ljudskih bića. To je poriv da se poistovjetimo s nečim ili s nekim većim od prosječnog pojedinca. A odjeća je najjednostavniji način za takvo indirektno poistovjećenje.

Odjeća primjerena ulozi stva ţidovskog naroda. Fascinantno je primijetiti da što je sportski dres stariji, što je bliţi izvornom dizajnu i materijalu, to je ljudima vrijedniji. Pa, na mnogo uzvišeniji način, isto vrijedi i za svećeničku odjeću. Izvorna Tora je ta koja nosi vječnu vrijednost i čija vrijednost se ne smanjuje kroz generacije.

Iz toga moţemo zaključiti da postoje dva oblika vječnosti u ljudskim ţivotima i ljudskoj povijesti. Jedan je posvema boţanskog podrijetla, čudesan i zadivljujuć, koji djeluje potpuno neovisno o ljudskim naporima, uobičajenim zakonima i zakonima prirode. Drugi put vječnosti, kojeg predstavljaju osobe poput svijećnjaka, u potpunosti ovisi o ljudskom sudjelovanju, brizi i paţnji.

Tora to prepoznaje kad opisuje haljine Aharona i njegovih potomaka kao haljine "časti i slave". Čast i slava se obično pridodaju kada se ţeli opisati osjećaje i statusa onih koji nose tu veličanstvenu odjeću. Međutim, to se također moţe protumačiti i kao način na koji običan Ţidov reagira kada vidi Velikog svećenika u njegovoj svetoj uniformi. Oni se osjećaju počašćenima i slavnima, dijelom velike vjere s herojskim vođama, poistovjećeni s vizijom i obećanjem sa Sinaja. Za plemenite ljude, detaljan opis odjeće i odjevnih predmeta sluţi samo da bi pojačao taj osjećaj identifikacije s nečim većim i trijumfalnijim. Uz to tu je prisutna i ta generacijska povlastica odjeće koja se ne mijenja stoljećima. Djed i unuk imaju isti osjećaj vlastitog ponosa i duhovne poistovjećenosti. Taj osjećaj pripadnosti ţidovskom narodu, njegovoj vjeri, njegovoj prošlosti i budućnosti, ključ je ţidovskog opstanka tijekom stoljeća. I dosljedni moralni standardi Tore nekako odgovaraju nepromjenjivom opisu svetog ruha svećenGodina 12 13 Broj 20 Strana

jim čudom. Postojao je tijekom cijelog vremena prvog Hrama, ali to je bilo jedno od čuda koja se nisu ponovo pojavljivala u vrijeme drugog Hrama i nakon toga. No, vječno svjetlo koje je trebalo zapaliti i odrţavati na velikom svijećnjaku u Hramskom zdanju nije imalo svrhu da bude obdareno takvim čudom. Ovo je svjetlo zahtijevalo stalnu ljudsku pozornost i sudjelovanje.

Vječno svjetlo Koncept vječnog svjetla na mjestu štovanja drevna je ideja koja potječe iz uvodnog dijela ovotjednog čitanja Tore. Vječno svjetlo predstavlja neugasivi duh i ţivotnost vječne duše koju je G-spod usadio u ljudska bića. Ljudski ţivot se moţe oduzeti, ali duh ţivota, koji je toliko jedinstven ljudskim bićima, izgleda da nikada ne nestaje. U ovotjednom čitanju Tore, učimo da se vječno svjetlo mora odrţavati i njegovati. To zahtijeva da ljudska bića, u ovom slučaju potomci Arona, svećenici Izraela, pripremaju gorivo i pale to vječno svjetlo. Postojao je vječni plamen koji se odrţavao na ţrtveniku u Šatoru i u svetom Hramu. Taj je plamen postojao i neprestano se odrţavao ţivim B-ţ-

Ljudska bića često brkaju ove dvije vrste vječnog svjetla. Kad je riječ o određenim stvarima, uglavnom duhovne ili obiteljske naravi, u velikoj se mjeri oslanjamo na čuda koja će nas odrţati i omogućiti nam da pobjegnemo od naših poteškoća. Što se tiče naših osobnih ţivota, naše profesije i naše politike, smatramo da su ta područja ljudskog ţivota u potpunosti u našoj moći i nadleţnosti da ih kontroliramo i oblikujemo. Međutim, Tora nas uči da su oba oblika vječnog svjetla, ono čudesno i ono koji zahtijeva ljudski trud i paţnju, uvijek s nama. Zato je u Šatoru, a kasnije i u samom prvom Hramu, vječno svjetlo bilo predstavljeno zajedno i u isto vrijeme i na istom mjestu. Čuda se događaju, a ruka voditeljica Vječnoga je vidljiva kroz povijest Ţidova. Ali, stara poslovica da B-g pomaţe onima koji pomaţu sami sebi također je ispravna i istinita. Vječni plamen moraju zapaliti ljudska bića koja pripremaju gorivo i pale svjetlo ljudskim naporom i brigom. Upravo ta kombinacija sila vječnosti ujedinjuje i jamči da svjetlo Izraela nikada neće ugasnuti. ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ma, kakva sramota?! “Ti, Sine čovječji! Govori Bnej Ji-

Bejs HaMikdaša došlo zbog grijeha

sve moţe proći. Ljude, povremeno,

sroel o Bejs HaMikdašu, i neka se po-

čitavog Klal Jisroela snaţno odjekuje,

od neprimjerenog ponašanja odvra-

stide svojih grijeha i neka izmjere

i potiče osjećaj srama i ţaljenja, jer

ti to što im je neugodno zbog ono-

mjere Bejs HaMikdaša (Jehezkel 43,10)

se nitko ne ţeli osobno osjećati od-

ga što će drugi reći. Naši učenjaci

govornim za takvo uništenje. To je

izvode (Nedarim 20a) da “je dobar

početak tešuve. Čovjek je sposoban

znak kada je netko stidljiv,” i da

za još dublji nivo srama kada pri-

“onaj koji ima stida neće brzati na

zna vlastite mane tako što prihvati

grijeh“. Talmud nam nadalje kaţe

Haftora paraše Tecave objavljuje: ako se Ţidovski narod posrami onoga što su učinili, obznani im od čega se sastoji projekt Drugog Bejs HaMikdaša, njegove izlaze, njegove ulaze, samo zdanje, njegove halahos, ono što on uči. Zapiši to pred njiho-

ono što mu njegov drug pripisuje. U stvari, on gubi svoju oholost i shvaća da treba posegnuti ka višem.

Čovjek mora biti na oprezu, jer će često jecer hara pokušati odvratiti osobu

vim očima tako da oni sačuvaju nje-

Učimo da je nakon mabula, Ham

govu formu i njegova pravila, i da

počinio prezriv čin ponizivši svog

od izvršenja micve

ih izvrše.

vlastitog oca. Rav Bentzion Firer

proizvevši u njemu

pita: Zbog kakve zasluge je Ham

pogrešan osjećaj srama

Metzudas Dovid objašnjava da kada bi se Ţidovskom narodu govorilo o Drugom Bejs HaMikdašu oni bi se prisjetili Prvog Bejs HaMikdaša koji je bio uništen zbog njihovih averos i posramili bi se grijeha koje su počinili. R. Yechiel iz Zločova (Ukrajina, op.pr.) dodaje da pojedinosti o Bejs HaMikdašu obuhaćaju avoda, tj. korbanos koje će izvršiti pomirenje za grijehe Bnej Jisroel. Da nisu griješili ne bi bio potrebe za ţrtvama.

uopće bio spašen? On smatra da je prije Potopa bilo drugih ljudi na svijetu, koji su se bojali učiniti nešto pogrešno, jer je postojala mogućnost da se osramote. Međutim, nakon Potopa nije ostao nijedan od njih osim Hamove obitelji. Naţalost, pred obitelji ne postoji sram. U domovima u kojima manjka šalom bajisa također nema srama, i

■

za onoga koji nema srama da je sigurno da njegovi preci nisu bili prisutni kod Har Sinaja. Ran kaţe da je otkrivenje kod Har Sinaja posluţilo da se u Ţidovski narod usadi mida srama, koju je trebalo prenositi u slijedeće generacije, kao što kaţe (Devarim 29,14), “Tkogod je ovdje s nama, stojeći danas pred Vječnime, i tkogod nije ovdje s nama danas.” R. Tzadok HaCohen to razrađuje do u tančine i navodi da čak i u tre-

Malbim komentira da je stid pre-

nutku kada čovjek počini avero

duvjet za tešuvu i pomirenje, kao što

Vječni ga još uvijek štiti B-ţanskom

nam kaţu naši učenjaci (Brahos 12b),

Providnošću. Kada ta osoba prizna

“Onome koji počini avero i posrami

da je učinila nešto protivno volji

se, oprošteni su svi njegovi grijesi.”

Vje-čnoga, i bude zahvalna za bla-

Ohr HaMeir nam kaţe da svaki ud čovjeka ima paralelu u različitim

gost Vječnoga usprkos njene nevjere, ona se posrami.

dijelovima Bejs HaMikdaša. Tako,

Prema tome, kada Jehezkel Ha-

kada osoba griješi, odgovarajući ele-

Navi iznosi pojedinosti o Bejs Ha-

ment u Bejs HaMikdašu bude oskvr-

Mikdašu, i uznosi njegovu svetost i

nut. Shvaćanje da je do uništenja

veličanstvo, svaki pripadnik Klal

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ma, kakva sramota?!

Jisroela posramit će se svojih averos.

srami se. Ti si posebno bio odabran

Kol Tzafayich kaţe da kada im se

za kehuna gedola, i samo ti moţeš do-

predstavi neograničeni potencijal i

vesti Šehinu da boravi među Klal

istinski poziv za koji su određeni, to

Jisroelom. Zli nagon te ţeli odvratiti

pobuđuje drugačiju vrstu ponizno-

od ove micve, zato se moraš odvojiti

sti.

od srama kojeg osjećaš.”

Alshich komentira na pasuk u Mi-

Satmar Rov jednom je (na jednim

šlej (1,10), “Ako te grešnici mame,

zarukama) iznosio vort za sina ugle-

ne pristaj,” i kaţe da ova preporuka

dne obitelji. Kao što je i običaj, hoson

nije ograničena samo na navođenje

je ustao da povodom te prilike kaţe

na grijeh. Čak i ako se nekoga na-

nekoliko divrej Tora. Izgovorio je tek

mami da učini micvu zabranjeno mu

nekoliko riječi kada ga je prekinula

je slušati grešnika, jer njegova na-

pjesma okupljenih. I to je također

mjera nije dobra.

postalo običaj, kako bi se hosonu da-

U Tori čitamo da je Moše rekao Aharonu da pristupi ţrtveniku, a mio i bojao se pribliţiti mizbe’ahu.

nenađen. On je bio velik i marljiv

Naši nam učenjaci kaţu da je poniz-

učenjak, i doista je ţelio čuti hosona

nost

što ima za reći. Podigao je ruku i

ipak, čovjek mora biti paţljiv, jer će

zatraţio od prisutnih da prekinu s

često jecer hara pokušati odvratiti

pjesmom. Grupa se utišala i hoson je

osobu od izvršenja micve proizvevši

ponovo počeo govoriti. Još jednom,

u njemu pogrešan osjećaj srama.

prisutni su počeli pjevati, ovaj puta

Stoga je Moše rekao Aharonu, “Ne

mar Rova i rekao, “Ravu je poznat običaj da se prekine hosona tako da se ne osramoti u slučaju da ne zna svoju draša.” Poštovani učenjak je odvratio, “Ono što kaţeš istina je. Ali u Americi više nema stida. Dajte mu da nastavi jer i ovako i onako neće osramotiti.”■

■

dobar govornik. Satmar Rov je, međutim, bio iz-

hvalevrijedna.

Jedan se stari hosid probio do Sat-

lo priliku da sačuva obraz ako nije

Raši objašnjava da se Aharon sra-

uisitinu

ruku da ih utiša.

još glasnije. Rav je ponovo podigao

■ ■

Godina 12 15 Broj 20 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dva aspekta mudrosti graničenu, čistu srţ B-ţjeg uma.

Ovog tjedna izabrao sam govoriti o nečemu što je prilično filozofski – pa ipak, po mom mišljenju, također i nevjerojatno praktično. No, pretpostavljam da to svatko od vas moţe odlučiti za sebe. Ovotjedni odjeljak bavi se odjećom svećenika koji su sluţili u Šatoru sastanka, a kasnije i u Hramu. Poput prošlog tjedna, puna je zamršenih detalja i nije za malodušne, pa ako niste duţe vrijeme bili u sinagogi, ovo moţda nije baš sjajan tjedan da dođete. Sljedećeg tjedna bit će mnogo zanimljivije. Ovotjedni odjeljak započinje s menorom, svijećnjakom sa sedam krakova. Rabini nam kaţu da su posude i namještaj u Šatoru sastanka metafora za različite aspekte svijeta. Tako se menora povezuje sa Torom, mudrošću: ona donosi fizičko svjetlo u Šator sastanka na isti način kao što mudrost donosi duhovno svjetlo u naše ţivote. Međutim, postoji još jedna stvar u Šatoru sastanka koja se također povezuje s mudrošću, a to je Kovčeg saveza. Zašto imati dvije stvari u Šatoru sastanka koje predstavljaju istu stvar? Smatram da odgovor započinje sa shvaćanjem da postoje dva aspekta mudrosti. Najprije, postoji aspekt mudrosti koja je bez oblika, bez forme. Ja bih to opisao kao B-ţji um, da tako kaţem. To je Istina, namjerno sa velikim 'I', koja stoji u pozadini čitavog našeg svemira. Rabini kaţu da je B-g 'pogledao u Toru i stvorio svijet'. Mudrost nije jednostavno nešto što nam pomaţe shvatiti naše male i beznačajne ţivote. Ona je mnogo više od toga. Ona je tvornica postojanja cijelog svemira. Naš svijet je manifestacija, uobličena, one beskonačne Mudrosti koja nema Strana 16

oblik (namjerno sa velikim 'M'). To je duhovnost u fizičkom obliku. Mudrost je za svemir ono što je DNK kod za ljudsko tijelo. To je jedan aspekt Tore: univerzalna i vječna Mudrost koja je nerazdvojiva od svemira i nerazdvojiva od ljudskog duha.

Mudrost nije samo ono što nam pomaže shvatiti naše male i beznačajne živote. Ona je tvornica postojanja cijelog svemira. Čini mi se da je taj aspekt mudrosti u Šatoru sastanka predstavljen Kovčegom saveza. On je u sebi sadrţavao ne samo dvije ploče ispisane sa 10 zapovijedi, već i komade originalnih ploča koje je Mojsije razbio. Kao da nam se time ţeli poručiti da slomljene ploče zadrţavaju istu vrijednost kao i one cijele – iako nisu čitljive – jer nije stvar u riječima, niti u obliku, već u samoj srţi onoga što ploče predstavljaju: neo-

Ali postoji i drugi aspekt mudrosti. To je ono što mi smatramo Torom forme. Mi Ţidovi vjerujemo da je B-g govorio na brdu Sinaj i da je dao vrlo specifičan vodič za ljudski ţivot. Umjesto da čovjek cijeli ţivot potroši traţeći mudrost samo u sebi, Tora daje orijentaciju u smjeru te mudrosti. Ona nam ukazuje na istine koje, kada ih ne bismo traţili, moţda nikada ne bismo niti primijetili, istančane stvari, nijanse: koliko truda uloţiti u to da vratiš izgubljeni predmet, balans između povjerenja i čovjekovog vlastitog ■ truda, Šabat sa značenjem ponovnog povezivanja… To nije odvojeno od prvog aspekta Tore, daleko od toga, drugo je manifestacija prvog. Istine koje su dobile formu ukorijenjene su i niču iz dublje Istine koja nema formu. Sa ovim praktičnim vodičem za ţivot, postoji mnogo više toga što moţemo postići nego kada bismo sami trebali čitav svoj ţivot potrošiti u potrazi za našim vlastitim istinama. Do sedamdesete ili osamdesete moţda bismo shvatili koja je svrha ţivota i kako ga ţivjeti. Ali tada bi vrijeme koje bismo imali da to učinimo uglavnom isteklo. Tora koja ima formu daje nam prečicu do odgovora. Međutim, upozoreni smo na to da je slijepo prihvaćanje samo kratkoročno rješenje. Na kraju, samo mudrost koju čovjek razumije i 'posjeduje' je od trajne vrijednosti. Čini mi se da je taj aspekt mudrosti u Šatoru sastanka predstavljen menorom. Praktičnim, iako ornamentiranim, svijećnjakom koji je donosio fizičko svjetlo u tamu Šatora sastanka. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Dajte da biste zadrţali Ovaj odlomak Tore nalaţe micvu paljenja menore. Paljenje menore u Svetištu, paljenje svijećica za Hanuku i paljenje šabatnih svijeća vaţne su micvos. Paljenje svijeće je simbolično. Ako upalite svijeću da bi sebi načinili svjetlo, i drugi mogu imati koristi od tog svjetla. Ono se ne moţe ograničiti. S druge strane, ako zapalite svijeću za druge, i vi, također, moţete imati koristi od svjetla. To bi trebalo obiljeţavati sve što činimo. Ne bismo trebali činiti stvari koje su toliko restriktivne da drugi ne mogu od njih imati koristi, i trebali bismo shvatiti da kada činimo nešto za druge, to nije pravi altruizam, jer ćemo i sami imati koristi od tog čina. Dohvaćanje veličine - i ograničenja koje ono ima Vjernici se moraju čuvati opasnosti kultizma. Mnogi komentari primjećuju da od Mojsijevog rođenja pa nadalje, nema nijednog odjeljka Tore u kojem se ne spominje Mojsijevo ime, izuzev ovotjednog, Tecave. Baal HaTurim kaţe da je to stoga što je Mojsije, kad je molio za oproštenje grijeha sa Zlatnim teletom, rekao B-gu, ako neće oprostiti Izraelcima, ''izbriši me sada iz knjige koju Si napisao'' (Izlazak 32, 32). Premda im je B-g oprostio, Mojsijeve su riječi ipak ostale na snazi jer, uči nas Talmud, "prokletstvo pravedne osobe se ispunjava čak i ako je izrečeno na uvjetnoj osnovi" (Berahos 56a). Drugi su komentari ponudili drugačija objašnjenja. Impresivno je objašnjenje rabina Zalmana Sorotzkina. Čitanja Tore su tako organizirana da odlomak Tecave gotovo uvijek dolazi u tjeGodina 12 17 Broj 20 Strana

dnu kada pada 7. adara, dan rođenja i smrti Mojsija. Netko bi mogao pomisliti da bi ovaj dan mogao imati posebno značenje u judaizmu. Da bi umanjili vaţnost datuma rođenja i datuma smrti Mojsija, učenjaci su organizirali čitanja tako da se dio Tore u kojemu se ne spominje njegovo ime čita tog tjedna. Ovo je dalekoseţan način gledanja i on zahtijeva da uspostavimo delikatnu ravnoteţu. Mojsije je bio najveći od svih proroka, zakonodavac koji nam je prenio riječ B-ţju. Mojsije je bio učitelj: na svetom jeziku poznat je kao Moše Rabenu. Ali on je bio samo B-ţji predstavnik, a ne onaj koji daje naloge. Kod ljudi postoji sklonost da oboţavaju svoje vođe. Rimski carevi postali su bogovi. U mojim knjigama o samopoštovanju ("Let Us Make Man", "Angels Don't Leave Footprints", "Life's Too Short") ukazao sam na niz mehanizama kojima osoba s niskim samopoštovanjem moţe pokušati steći osjećaj vrijednosti. Jedan od njih je oboţavanje junaka, pri čemu osoba postavlja nekoga kao vrhunsku veličinu, a identificirajući se s njime i time što postaje njegov poklonik, sudjeluje u veličini koju je pridala svom totemu. Krajnji cilj ovog obrambenog mehanizma je uzdići nekoga na razinu boţanstva i identificirati se s njime. U suštini to je dinamika kultova.

Talmud kaţe da je erev rav, skupina Egipćana koji su se pridruţili Izraelcima prilikom Izlaska, bila odgovorna za Zlatno tele. To potvrđuje tvrdnja da su štovatelji Zlatnog teleta rekli: "Ovo je tvoj B-g, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske" (Izlazak 32,1-4), što ukazuje da se radilo o grupi tuđinaca koji su se obraćali Izraelcima. Iako je erev rav bio svjedokom razdvajanja voda Trstikovog mora i objave na Sinaju, oni nisu uspjeli shvatiti koncept apstraktnog B-ga. Oni su razvili "kult Mojsija", i kad su mislili da je Mojsije umro, rekli su Aronu: "Načini nam bogove koji ■ će ići pred nama." Naţalost, tijekom njihovog robovanja u Egiptu i izloţenosti egipatskoj kulturi, neki su Izraelci postali podloţni egipatskoj misli, i nisu potisnuli erev rav. Pod stalnim Mojsijevim skrbništvom i upozorenjima protiv svih oblika idolopoklonstva, oni su razvili čvrstu vjeru u B-ga, a ne vjeru u čovjeka ili totem. Kad je Bilam nastojao baciti zle čini na Izrael, primijetio je da to nije u stanju učiniti i uzviknuo: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta" (Brojevi 23,22). S čvrstom vjerom u B-ga, Izrael je imun na kletve. Zapaţanje rabina Sorotzkina omogućuje nam da shvatimo zašto Hagada za Pesah, koja je detaljni prikaz Izlaska, izostavlja središnji lik priče: Mojsija. To je stoga što moramo imati na umu: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta." Ljudi imaju svoje slabosti, a jedna od tih slabosti je divljenje velikim vođama. Moramo biti na oprezu da ne podlegnemo toj sklonosti. Moramo odati čast našim velikim vođama, poštivati ih i, prije svega, učiti od njih, ali mi ih ne oboţavamo niti im se molimo. ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Pravi Ţidov

(nastavak od prošlog tjedna, Sokolover Rebe priča priču o Mosheleu vodonoši iz Sokolova)

čeo sam se pitati da li me B-g stvarno čuje. Ali ipak sam to nastavio raditi, moţda samo iz navike.

“Vi znate da ja svakog jutra u 3 sata donosim vodu u šul (sinagogu). I tako rano sam sâm u šulu. Znate li što tada radim? Ja otvorim sveti ormar s Torom i počnem plakati i moliti:

I onda jučer ujutro, kada sam dostavljao vodu, ugledao sam na podu sinagoge paketić kako leţi, točno pored vrata. Podigao sam ga i otvorio, i – Rebe, nisam mogao vjerovati svojim očima! Unutra je bilo točno tisuću rubalja, u gotovini! Otrčao sam u prednji dio šula (sinagoge), otvorio sveti ormar s Torom, i kriknuo,

Ribono Šel Olam (Gospodaru svijeta), ja sam, Moshele vodonoša iz Sokolova. Gospodaru svijeta, molim te saslušaj me. Slomljen sam, i mamaš (zaista) više ne mogu ovako ţivjeti. Ne mogu podnijeti tu bol. Moja ţena je toliko gladna, djeca su mi izgladnjela… B-ţe na Nebu, molim te pošalji mi tisuću rubalja. Kad bih imao toliko novca baš na vrijeme, mogao bih nahraniti svoju obitelj. Mogao bih započeti svoj ţivot ispočetka. Mo-

Gospodaru svijeta, oprosti mi što sam izgubio vjeru u tebe. Sada znam da je istina – Ti čuješ, Ti odgovaraš na svačije molitve. Samo Ti to radiš na Svoj vlasti način. Ribono Šel Olam, u ime moje ţene i djece, hvala ti beskrajno što imaš milosti za sve nas… Bio sam mamaš toliko sretan da sam plesao pred svetim ormarom s Torom. Onda sam par trenutaka razmislio i rekao, 'Znaš što, B-ţe na Nebu. Ja ne ţelim da bar neko vrijeme itko sazna o ovome. Neka ovo bude tajna između Tebe i mene tri dana…

lim, preklinjem Te … Rebe, radio sam to svakoga dana toliko mnogo godina. Na početku sam bio siguran da će B-g odgovoriti na moje molitve, da će na neki način novac doći. Ali ništa se nije dogodilo. Da vam kaţem istinu, poStrana 18

Razmišljao sam da odem ravno kući s novcem. Znate, sada više neću morati nositi vodu. Ali onda sam pomislio na sve ljude koji ovise o meni za svoju vodu, nisam ih mogao samo tako iznevjeriti zato što me B-g blagoslovio. Tako sam nastavio i završio svoju dostavu vode za taj dan. Rebe, obično je moj posao tako teţak, vodu je tako teško nositi. Ali jučer sam mamaš (stvarno) plesao ulicama. I obično se osjećam slomljen pa ne ţelim s nikim razgovarati. Ali jučer sam pozdra-

vio svakoga koga sam sreo i dao im blagoslov. Onda sam otišao kući. I gevalt (gle čuda) - moja ţena mi se učinila lijepom kao na dan našeg vjenčanja. Moja djeca su ponovo izgledala kao anđeli. Nikada u svom ţivotu nisam bio tako sretan! Prošle sam večeri opet otišao u sinagogu na večernju molitvu. I prije no što sam ušao mogao sam vidjeti da se nešto čudno događa. Udovica Chanale je stajala kraj vrata ridajući iz sveg srca. Sjećate se Rebe, njen je muţ umro prije nekoliko tjedana i mi smo sakupljali novac za nju i njeno desetoro djece. Dali smo joj tisuću rubalja. A sada je ona plakala, 'izgubila sam sav novac! Znam da sam ga imala ovdje u šulu (sinagogi). Ali ga ne mogu nigdje pronaći. Nestao je!' Odmah sam znao što se desilo. Otišao sam na svoje uobičajeno mjesto iza peći, ali nisam mogao moliti. Bio sam toliko slomljen, mamaš tako ljut na B-ga. 'Gospodaru svijeta' povikao sam tiho 'Kako moţeš biti tako okrutan? Tolike godine sam Te molio da dobijem tisuću rubalja. Ali, zar si novce morao uzeti od Chanale da bi odgovorio na moje molitve? Testiraš me? Pa…dobro, kaţem Ti odmah, ja neću vratiti taj novac. Ja sam ga našao, moj je! Ja ih trebam, moja ţena i djeca ih trebaju. Daj Chanale drugih tisuću rubalja! I B-ţe, još jedna stvar. Ja više nikada neću doći u šul. Ja ne mogu sluţiti B-gu koji je okrutan. Ne ţelim Te više znati! I izašao sam iz sinagoge s namjerom da se više nikada ne vratim. Otišao sam kući. Moja je ţena opet Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Pravi

Ţidov

izgledala iscrpljena i umorna, moja djeca tako tuţna. Legao sam na svoj krevet i zabio lice u jastuk. Nisam htio da itko vidi koliko sam bolno plakao. Rebe, prije mi je bilo loše, ali ovog puta sam bio mamaš na kraju. Toliko sam trebao tih tisuću rubalja ali nisam mogao prestati misliti o Chanale i njenoj djeci. Oni nisu imali baš ništa…i nikoga osim mene da im pomogne. Jednostavno nisam znao što da učinim. Bio sam tako zbunjen, tako slomljen. Jedino što sam ţelio bilo je da umrem! Nisam mogao spavati cijele noći. Onda, negdje oko ponoći učinilo mi se da sam čuo glas. Prvo mi se činilo da je netko provalio u kuću pa sam ustao i razgledao po kući. Ali nikoga nije bilo. Onda sam ponovo čuo glas. Činilo se da je unutar moje glave. Rebe, kunem vam se, bila je to moja duša koja mi je govorila. I moja duša je rekla, Moshele vodonošo, što to radiš? Cijeli svoj ţivot uvijek si molio. Uvijek si se obraćao B-gu, uvijek si imao povjerenja u Njega. A sada, kada ti je mamaš najviše potrebna pomoć, ti si odbacio Ribono Šel Olama. Moshele, razgovaraj ponovo s B-gom. Izlij svoje srce pred Njim kao što si to uvijek prije radio. I Rebe, počeo sam moliti kao nikada u svom ţivotu: 'Gospodaru svijeta, ja ne znam što da radim s ovim novcima. B-ţe na Nebu, molim Te – daj da jednom mamaš čujem tvoj glas. Kaţi mi što Ti ţeliš od mene. I molim te daj mi snage da napravim štogod Ti kaţeš da je ispravno. Nastavio sam plakati i moliti dugo vremena. Na kraju nije više ostalo ništa da kaţem i pao sam, iscrpljen, natrag u krevet. A onda sam iz tišiGodina 12 19 Broj 20 Strana

ne začuo drugi glas, još jedan glas, različit od prvoga – glasan, snaţan i jasan. Rebe, znao sam da to Ribono Šel Olam govori meni, i rekao je, Moshele vodonošo, ustani, obuci se i – brzo nosi tisuću rubalja Chanali. Novac pripada njoj, ne tebi. Htio bih da znaš, ti sveti učitelju, da sam u tom trenutku osjetio potpuni mir, savršeno blaţenstvo. Stvarno čuti da B-ţji glas govori meni…ima li veće radosti na svijetu? Ustao sam i napravio kako je Ribono Šel Olam rekao. Otrčao sam pravo do Chanaline kuće i, premda je to bilo usred noći, lupao sam na njena vrata i vikao najglasnije što sam mogao, 'Chanale, našao sam tvoj novac!' Rebe, ţelio bih da ste mogli vidjeti Chanalino lice kada sam tisuću rubalja poloţio na njenu ruku. Kaţem vam, sav novac ovoga svijetu nije ništa u usporedbi s onim što sam vidio u njenim očima kada mi je rekla: 'Zahvaljujem ti u ime svoje

djece.' Sve se ovo desilo rano jutros. Ja sam tako sretan, Rebe. Osjećam se tako dobro. Zbog toga večeras slavim. Večeras zahvaljujem B-gu što je odgovorio na moje molitve i dao mi snage da vratim novac. A najviše zahvaljujem Gospodaru svijeta za nevjerovatan z'hus, nevjerovatnu privilegiju da zaista čujem Njegov sveti glas…“ U tom bi trenutku Sokolover Rebe podigao čašu vina i rekao svojim hasidim (hasidima), “Nazdravimo Mosheleu, vodonoši. Da li je itko od vas ikada čuo B-ţji Glas? Ja sam poznavao jednog Jida (Ţidova) koji ga je čuo….Moshelea vodonošu. Je li itko od vas ikada poznavao nekoga tko je bio mamaš (uistinu) pravi? Ja jesam. Zato nazdravimo Mosheleu vodonoši, stvarnom, istinskom Ţidovu!“ ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TECAVE

Parašat Tecave nastavlja se na parašat Teruma, koja je početak novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra - vrijeme je za obnovu. U ovoj paraši učimo kako da postanemo čarobni svećenici, kako da se poveţemo s Mojsijevom silom, te na koji je način Purim povezan s time? Naš je posao ovog tjedna da učimo kako da budemo svoj vlastiti

Danas smo svi postali svećenici,

Zohar objašnjava značenje riječi

time što su rituali Hrama postali

■ ..." "Ve'ata" ("A ti ćeš zapovijediti

osobni kako bi se postiglo stanje u

‫)וא ה‬, koja se spominje kroz cijelu

Prošlotjedna paraša Teruma se

kojem "Neka mi sagrade Svetište da

parašu. Hebrejsko slovo vav (Ve'ata -

bavila gradnjom Miškana (prijeno-

mogu u njima". To se događa kada

‫ )ו‬je vav koje se pojavljuje u Tetra-

snog hrama kojeg su Moše i Izraelci

svaki pojedinac među nama prihva-

gramu ,‫ מהו"ה‬i koje simbolizira du-

izgradili u pustinji) i o njoj smo rekli

ti odgovornost i priliku da stvori

hovno bogatstvo koje nam dotiče iz

kako Zohar objašnjava da se riječ

Hram u svemu što radi: posveti svoj

gornjih svjetova. Riječ "ata" (ti - ‫)א ה‬

"Teruma"

ţivot, kuću, brak, posao, itd

znači od A )‫ )א‬do Ţ ) ) i podra-

Veliki

svećenik

i da

naredimo

Svjetlu da uđe u sve što radimo.

hebrejskom

treba

zumijeva, znači sve, a slovo he ( )‫ה‬

podijeliti, te čitati kao Tarom H, što

Parašat (priča o) Tecave počinje s

znači 'uzdiţući he ‫ 'ה‬ukazujući na

riječima "A ti ćeš zapovijediti djeci

našu sposobnost da uzdignemo na-

Izraelovoj ...", što znači da je potre-

šu stvarnost (simboliziranu slovom

bno da preuzmemo komandu nad

‫ )ה‬na više razine kroz radnje dariva-

našim ţivotom. Moramo shvatiti da

nja i dijeljenja. Uzdizanje se također

je svatko od nas Veliki svećenik i da

moţe postići tako da imamo svijest

na nama leţi odgovornost da učini-

Prošli smo tjedan saznali da mo-

o svetosti. Paraša Tecave nastavlja se

mo promjene u svojim ţivotima, jer

ramo uzdići he )‫ )ה‬a sada smo saz-

baviti istom temom, međutim, um-

je naša suština da budemo Stvoritelj

nali da je potrebno povezati se s vav

jesto da se bavi građevinom ona se

i da budemo u stanju nalagati i za-

(‫)ו‬. To je zapravo namjera našeg srca

bavi osobom - Velikim svećenikom.

povijedati svojoj stvarnosti da po-

koja bi trebala biti dijelom svega što

Površno gledajući paraša Tecave,

stupa u skladu s našom voljom.

poduzimamo. Dakle, kad god nešto

koja se bavi svećenikom (kohenom)

Stoga moramo zapamtit, znati i ra-

činimo sa svetosti, čistoćom i lju-

nema s nama nikakve veze. Među-

zumjeti da je to naša uloga – biti

bavi, rezultat će biti značajan i mo-

tim, nakon uništenja drugog Hrama

svećenik. To znači, da se u našim

ćan. Moramo preuzeti odgovornost

(70. n.e.), pojam kohen (svećenik) je

kućama, na poslu i u svemu čega se

za svaku pomisao ili čin kako bismo

izgubio svoj izvorni smisao, pa je

dotaknemo, moramo ponašati i dje-

doţivjeli pravi osjećaj uspjeha. ■

samo prezime potomaka hramskih

lovati poput Velikog svećenika u

svećenika.

Hramu.

Strana 20

predstavlja naš svijet. Dakle, riječ Ve'ata opisuje povezivanje na svo duhovno bogatstvo putem slova vav (‫ )ו‬koje je kanal da ga preusmjerava u he )‫ )ה‬našu stvarnost.

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Bernie Fox:

Poruka zvončića „I bit će na Aharonu kada sluţi. I

dizajnirana samo zbog vizualne lje-

osnovi ovakve interpretacije zvon-

zvuk će mu se čuti kada dođe u sve-

pote. Ova odjeća prenosi i vaţne

čića Geršonid objašnjava ovaj odje-

tinju pred VJEČNOG i kada izađe

ideje. Na primjer, hošen, naprsnik,

ljak. Kohen Gadol čuje zvuk zvonaca

neće umrijeti.“ (Šemot 28:35)

kojeg je nosio Kohen Gadol uključuje

svoje vlastite odjeće. To ga potiče da

i niz kamenova. Na tim kamenima

obrati paţnju na svoju odjeću i nje-

ugravirana su imena ševatim, ple-

zine naročite poruke. Njegovo usre-

mena. Hošen prenosi Kohen Gadolu

dotočenje na te poruke podiţe ga na

da on predstavlja čitav narod. Te

uzvišenu duhovnu razinu. Kao re-

različite poruke potiču Kohen Gadola

zultat njegovog duhovnog usredo-

da se u potpunosti koncentrira na

točenja, Vječni čuje glas njegove

duhovno. Međutim, te različite po-

molitve.

Naš stih raspravlja o ogrtaču kojeg nosi Kohen Gadol. Ovaj ogrtač je neobično dizajniran. Niz zlatnih zvončića vise s ogrtača. Koja je svrha tih zvončića? Većina komentara se slaţu da naš stih odgovara na to pitanje. Međutim, oni se razlikuju po odgovoru koje ovaj odlomak daje. Nahmanides komentira da zvonca najavljuju ulazak i izlazak Kohen Gadola iz svetinje. Zbog čega je ovakvo obavještavanje potrebno? Nahmanides tumači da je neprilično

ruke mogu se uputiti Kohen Gadolu jedino onda kada je on svjestan svoje naročite odjeće. Zvonca obraćaju paţnju Kohen Gadola na njegovu odjeću. To, zauzvrat, dozvoljava odjeći da mu prenese svoju poruku. Na

Vrijedno je zapaziti da je interpretacija Ibn Ezre u vezi zvončića ■ u

skladu s

njegovom cjelokup-

nom perspektivom u vezi odjeće Kohen Gadola. Ibn Ezra drţi da su haljine kohanima dizajnirane da bi

stupiti u Kraljevu prisutnost bez na-

im dale čast i slavu. On tumači da

jave. Također je neučtivo napustiti

su zvonca jedan od elemenata od-

Kraljevu prisutnost bez da se učini

jeće koje odvajaju Kohen Gadola od

potrebna najava.

ostalih. Nahmanides tvrdi da su

Rabenu Avraham ibn Ezra ima vrlo različit pristup u objašnjavanju ovog stiha. On sugerira da je pravilan prijevod ovog stiha „njegovog – Kohen Gadola – glas će se čuti kada dođe u Svetinju pred VJEČNOG.“ Prema Ibn Ezri, zvončići, kao i druga odjeća, dizajnirani su zato da bi načinili razliku između Kohen Gadola i ostalih kohena. Noseći svoj naročiti ogrtač, Kohen Gadol se ističe kao vođa kohanima i naroda. Odlomak nas uvjerava da će iskrene molitve ovoga vođe biti uslišane. Geršonid nudi jedinstveni pri-

haljine dizajnirane tako da bi proslavile VJEČNOG. Njegovo shvaćanja zvonaca je u skladu s ovim gledištem. On tumači da su zvonca nuţna kako bi se iskazalo potrebno poštovanje prilikom dolaska pred VJEČNOG i napuštanja Njegove prisutnosti. Geršonidovo shvaćanje zvončića je unekoliko jedinstveno. On smatra da su haljine dizajnirane tako da govore izravno Kohen Gadolu. Zvonca su sredstvo te komunikacije. Ona obraćaju pozornost Kohen Gadola na odjeću. Zvonca nisu osnovni element odjeće. Ona ne prenose

stup u objašnjavanju zvonca na ogr-

nijednu

taču i značenju našeg odlomka. On

osnaţuju

tumači da odjeća Kohen Gadola nije

odjeće. ■

Godina 12 21 Broj 20 Strana

ideju.

Međutim,

učinkovitost

ona

ostatka

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Lijek za dušu

D ođe jednom rebu Elimelehu iz Liţenska čovjek koji je sebe smatrao velikim

grešnikom i reče mu:

“Učitelju, izuzev ubojstva, činio sam u ţivotu sve ono što čovjek ne bi trebao činiti. Ako se ne popravim, znam da za mene nema mjesta na nebu. Pomozi mi, učitelju, ja trebam lijek za dušu!” Dirnula je rebea iskrenost čovjeka u takvoj nevolji, pa mu predloţi: “Jedan od načina na koji čovjek moţe iskupiti svoje grijehe je da mu saspemo rastopljeno olovo u grlo. Ako hoćeš, ja mogu to učiniti za tebe.” Čovjek se neko vrijeme dvoumio - ipak su u pitanju strašne muke - pa na koncu nevoljko odluči: “Ako će mi na takav način sve biti oprošteno,

učinimo to sutra.” dnos između učenika i učitelja moţemo

“A ne, ne, ne ide to tako brzo, prvo se moraš prisje-

koristiti kao metaforu pri razumijevanju našeg

titi svakog detalja svog ţivota, postati svjestan teţine

osobnog odnosa s B-gom. On je mogao odlučiti

i posljedica svega što si učinio. Potrajat će to dobru

da od nas sakrije sve, da nam nikada ne podastre

godinu dana,” objasni rebe.

lepezu metafora pomoću kojih Ga moţemo upoznati. On nam je mogao dozvoliti da koegzistiramo kao neovisna bića, odvojena od Njegove sveprisutnosti. Ali kamo bi nas to odvelo? Da, mi bismo postojali, ali ne bismo razumjeli smisao našeg postojanja. Još gore od toga, mi ne bismo ţeljeli istraţivati smisao našeg postojanja; ostali bismo zaključani u naše ograničeno postojanje, bez potrebe da se ujedinimo s nečim što je veće od nas samih. R. Simon Jacobson ■

I tako je čovjek uredno izvršavao sve što je rebe propisao. Prošla je godina; došao je i taj dan. Rebe zagrije i rastopi olovo, stavi prestravljenom čovjeku povez na oči. Čovjek još jednom prizna svoje grijehe, zamoli Stvoritelja za oprost, pomoli se posljednji puta i otvori usta.

U tom trenutku rebe uzme

staklenku meda i saspe je čovjeku u grlo. Čovjek skoči od iznenađenja, jedva dođe do zraka i upita: “Zašto si to učinio? Ja sam se već bio pripremio na smrt!” “Nakon svega što si učinio posljednjih godinu dana, to više nije potrebno,” uz smiješak mu odgovori rebe.■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Tetoviranje je zabranjeno, kao i za-

kav odnos koji bi mogao dovesti do

rezivanje tijela ili čupanje kose u

toga da se bude optuţen za uboj-

idolopokloničke svrhe ili kao znak

stvo (154,1-2; 155: 1-2). Zabranjeno

ţalovanja (180,1-12; 344,11). Muš-

je iznajmljivati polja ili prodavati

karcu

obrije

kuće ne-Ţidovima u zemlji Izraelu,

frizuru ili postaviti svoj stol ili ukra-

"uglove" na svojoj glavi ili bradi

ili im prodavati tamošnje biljke

siti svoju kuću na način koji je jed-

britvom ili da uglove na svojoj glavi

osim pod uvjetom da se posijeku

nak onome idolopoklonika jer je ta

podreţe

(151,7-8), ili im prodati ili iznajmiti

stilistika izvorno bila povezana s

škarama (181,1-12). Muškarac se ne

mnogo kuća odjednom u Ţidov-

idolopoklonstvom, no dopušteni su

bi trebao odijevati ili podrezivati

skom području, ili im iznajmiti kuće

načini i navike čije su svrhe razu-

kosu na način kako to čine samo

ako postoji mogućnost da će ■oni u

mne, i Ţidovu koji mora stupati u

ţene u tom društvu i obrnuto (182,1

njih unijeti idole (151,9-10).

kontakt s ne-Ţidovima dopušteno je

-5). Muškarcu koji ima sijede dlake

da koristi njihov stil (178,1-3; 179,17-

zabranjeno je ukla-njati ih ili bojati

18).

ih (182,6). U vezi uporabe ogledala

Dio II: Jore De'a Poglavlje 12 — Moda, magija, život u opasnosti Osoba ne smije odijevati ili nositi

Zabranjeno se konzultirati s astro-

zabranjeno

vrlo

kratko

makar

vidi 156,2; 182,6.

Stvari od kojih je biblijski zabranjeno stjecati korist ne smiju se koristiti u medicinske svrhe čak i ako je ţivot pacijenta u opasnosti, ali dru-

lozima ili se oslanjati na predskaza-

Zabranjeno je prodavati oruţje ili

ge zabranjene stvari (uključujući

nja, ali je dopušteno preferirati ili

opasne predmete nepouzdanim lju-

ono od čega je rabinski zabranjeno

izbjegavati određene dane u tjednu

dima, ali se oruţje moţe prodavati

ostvarivati korist) mogu se normal-

ili mjesecu za određene aktivnosti

vlastima (151,5-6). Zabranjeno je ţi-

no koristiti kada postoji opasnost za

ili donositi odluke na temelju isho-

votinje povjeriti ljudima koji čine

ţivot i iznimno čak i kada ne postoji

da nekog događaja (179,1-4). Zabra-

bestijalnosti ili ostaviti ih nasamo s

opasnost po ţivot ako nijedan drugi

njeno je koristiti se vradţbinama ka-

ljudima koji su ubojice ili bludnici

lijek nije dostupan (155,3). Osobu či-

ko bi se kontroliralo ţivotinje ili u

(153,1-4; 156,1) ili stupiti u bilo ka-

ji je ţivot u opasnosti mora se

medicinske svrhe osim da bi

spasiti osim ako ona nije ne-

se izbjegla opasnost (179,5-

popravljivi grešnik (vidi 158,

11), ali je dopušteno koristiti

1-2).

amajlije za zaštitu od ozljeda ili bolesti (179,12). Zabranjeno je savjetovati se s duhovima mrtvih (179,13-14), i općenito imati

treba

posla

(179,16.19.).

izbjegavati demonima

Zabranjeno

prakticirati magijske obmane ili

učiti

magova

(179,15.19.). U vezi korištenja B-ţanskih imena u nadnaravne svrhe vidi 246,21.

Godina 12 23 Broj 20 Strana

Osoba bi trebala radije dopustiti da bude ubijena nego da negativnu zapovijed prekrši javno ili zbog vjerske prisile, ili nego da počini ubojstvo, blud ili idolopoklonstvo (157,1). Vlastiti se ţivot ne moţe spasiti po cijenu ţivota druge osobe (157,1), ali se vlastiti ţivot smije spasiti putem obmane (vidi 157,2-3).■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara pravo veliki dar samome sebi. Nitko nije na gubitku. Rabin Simcha Zissel Ziv, utemeljitelj kelmske škole musara, rastumačio je kako je nošenje Nošenje tereta Zapitajte se: Dajem li sponatno od srca? Ako ste svjesni da se stanje tim-tum ha-lev – blokade koja začepljuje srce – odnosi na vas, tada je jedan od pristupa musara da identificirate midot koje se nalaze u izvorištu tih strahova, i da radite na tim konkretnim duševnim osobinama. Strahovi koji nas sprečavaju mogu

tuđeg tereta duboka duhovna praksa. On kao primjer daje Mojsija, koji je svoje duhovno putovanje započeo začahuren u faraonovoj palači, no na kraju je postao najveći prorok, reagirajući na patnju koju je vidio oko sebe. „On vidje njihovu patnju,“ kaţe nam Tora (Izlazak 2,11), i to je imalo formativan utjecaj na razvoj njegove duše.

biti jaki, i oţiljci koji vrše pritisak na

Idejom o „nošenju tereta drugih,“

nas mogu biti tvrdi, tako da trebate

rabin Simcha Zissel Ziv formulira

očekivati da će biti uporni (prisjetite

duhovnu metodu na koju mu je

se da u isto vrijeme budete suos-

ukazao njegov vlastiti učitelj, rabin

jećajni sami prema sebi) dok traţite

Israel Salanter. U jednoj od njegovih

i onda se trudite da podesite razine

najnezaboravnijih izreka, rabin Sa-

svojih midot, tako da srce moţe

lanter komentira: „Duhovno je uz-

ispuniti svoju ulogu.

višenije od fizičkog. Ali fizičke po-

Drugi pristup vrijedi više za ljude čija je srca zarobio ego, gdje unutrašnji glas kaţe, „Kako da dam kada nemam dovoljno niti za SAMOGA SEBE?“ Ovdje moţete njegovati osjećaj da je ono što činite za druge za-

trebe drugoga su obaveza mog duhovnog ţivota.“ Kako bih mogao slijediti svoj duhovni put, moram obratiti paţnju na fizičke potrebe drugih. Dareţljivost će biti jedan od najpristupačnijih načina da to učinite.

Protok darežljivosti Hasidski učitelj, Rebe Nahman iz Breslova, uči da svatko tko ne prakticira dareţljivost ima „kameno srce.“ Ne razmišljaj previše o tome. Ne analiziraj. Kad se ukaţe prilika da budeš dareţljiv, ne saziva se unutarnja debata. Jednostavo to učini. Tako ćeš otopiti smrznuto srce. Svaki čin dareţljivosti djeluje tako da učini srce malo otvorenijim, kao kada uklanjate branu iz potoka, kamen po kamen. Time se oslobađa protok spontanosti da poteče dalje. ■

Moţe zvučati paradoksalno smjerati da vaša dareţljivost izvrši utjecaj na vašu vlastitu dušu, jer bi to izgledalo kao davanje nagrade onome koji daje. Nije to tako. Čarolija dareţljivosti daje nagradu svima. Na hebrejskom se izraz „i oni će dati“ .(v'natnu) piše vav-nun-taf-nun-vav. To je palindrom, riječ koja se jednako piše s desna na lijevo i s lijeva na desno. Tako teče dareţljivost. Nije dovoljno samo dati novac ili stvar, B-g ţeli da mi damo svoja srca. Obavijena našim srcem nalaze se unutarnje vrline koje se mogu podičiti dareţljivošću. Hoće li vaš dar biti samo „stvar,“ ili će je pratiti empatija, privrţenost, ljubav i druge duševne osobine koje imate moć njegovati

kod

sebe?

Kada

odlučite obavezati da ćete dati svoje srce, vi mijenjate dio sebe. Svakim dareţljivim činom, vi sebe činite osobom koja daje više (ili ima više empatije, ili je privrţenija, ili više voli, ili...). A kada promijenite sebe, vi mijenjate svijet. Na kraju, nagrada koju ubiremo za Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

dareţljivost je predivan doţivljaj

giju: Što moţete dati, reći i/ili učiniti da ohrabrite i osnaţite tu osobu? Ponekad će i samo nekoliko jednostavnih riječi učiniti čuda.

B-ţje prisutnosti koja boravi među nama. Radionica – Praktični dio Vaša zadaća u ovom razdoblju je ono što učitelji musara nazivaju kabala. Ova vam je riječ vjerojatno vrlo poznata, no ona ima drugačije značenje kada se koristi u kontekstu musara. Kabala je vjeţba koju osoba poduzima (ili joj je određena), a koja je osmišljena tako da dovede do promjene u određenoj mida. Poput svih vjeţbi, cilj je ojačati mišiće, mada u ovom slučaju mišić nije fizički dio tijela već duševna osobina. Teorija je jednostavna i jasna: ako ţelite postati strpljivi, vjeţbajte strpljivost. Ako ţelite postati zahvalniji, vjeţbajte zahvalnost, i tako dalje. Kabala se moţe usredotočiti na gotovo svaku mida, činom („vanjskom gestom“) čija je namjena da potakne i ponovno kalibrira osobinu („unutrašnja gesta“). Kabala se inače na neki način moţe mjeriti. Na isti način na koji moţete napraviti 10 sklekova ili otrčati 3 kruga, vi 'trenirate' svoje midot istom vrstom rasporeda. Imajući na umu ovaj model, vaša je zadaća za ovaj tjedan da se prihvatite kabale koja će vam pomoći da njegujete osobinu dareţljivosti. Zadatak je jednostavan: Učinite tri čina dareţljivosti svakoga dana.

ćete neke dane morati aktivnije potraţiti načine davanja. Mada ova kabala zvuči tako jednostavno, neke ljudi zaprepasti kada otkriju da se mogu pošteno naraditi kako bi mogli redovito davati. Zapamtite, dareţljivost ne treba biti samo stvar otvaranja vašega novčanika. Davanje svog vremena, onoga što posjedujete, svoje paţnje, svojih osjećaja, ili svoje mudrosti, također se broji. U Talmudu čitamo da osoba koja daje novčić siromašnom čovjeku prima šest blagoslova, a ona koja uz donaciju pruţi utješne riječi prima 11 blagoslova. Sve ovisi o otvaranju vašega srca. Razmislite o nekome koga poznajete tko bi mogao iskoristiti nešto što hoćete dati, uključujući vašu toplinu, potporu i hrabrenje. Odvojite si jednu minutu i napravite strate-

Kako bi pomogli da vaš trud bude još djelotvorniji, osmislite plan koji uključuje različite darove. Moţete, na primjer, ponuditi pisane poruke, elektronsku poštu i male darove. Jednom kada ste izbrusili svoj plan do kraja, primijenite ga i iskreno ponudite svoje ohrabrenje. Mi imamo sklonost kalkulirati: Ako učinim to za njega, bit ću umoran, bez gotovine, osramoćen, bilo što. Nedivut se upravo sastoji u spontanom staranju za potrebe drugih. Musar nam kaţe da postanemo svjesniji potreba drugih, a onda da damo – bez da očekujemo nagradu, priznanje ili obeštećenje. Upotrijebite svoj Dnevnik svođenja računa s dušom da zabiljeţite svoje doţivljaje s ovom kabalom. Kada napravite dobre bilješke u svom dnevniku one će vam pruţiti još i više. I ne zaboravite svoju osnovnu jutarnju izjavu. Neki od prijedloga su: „Dareţljivo srce neopterećeno daje.“ „Mnogo je načina na koje se moţe davati.“■

Otkrit ćete da će se neke prilike ukazati bez ikakvog truda, kao kada vas netko zatraţi donaciju pismom ili ugledate nekog siromaha kako moli za koji novčić na ulici. Ali kada prihvatite praksu vršenja tri djela dareţljivosti svakog dana u određenom vremenskom periodu, onda Godina 12 25 Broj 20 Strana

Strana 25

II. OŠ ČAKOVEC Tradicionalni Dan sjećanja na žrtve holokausta iska

ćeg t doma

Međimurje RTL, 10.2.2019. Održane su aktivnosti za učenike trećeg, sedmog i osmog razreda u sklopu nastave povijesti, geografije, likovne kulture, vjeronauka, hrvatskog i engleskog jezika U II. osnovnoj školi tradicionalno je obilježen Dan sjećanja na žrtve holokausta, dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata. Tijekom posljednjeg tjedna siječnja održane su aktivnosti za učenike trećeg, sedmog i osmog razreda, u sklopu nastave povijesti, geografije, likovne kulture, vjeronauka, hrvatskog i engleskog jezika, a rezulate svojih aktivnosti učenici su predstavili na zajedničkoj prezentaciji. Učenici 3.a razreda nacrtali su slikovnicu, u spomen malom Tomašu i njegovoj obitelji Fritta. Bedrich Fritta bio je Židov, cijenjeni karikaturist i slikar u Pragu. Sa svojom obitelji završio je u logoru. Naslikao je slikovnicu svome sinu Tomašu za njegov treći rođendan koja prikazuje normalan život izvan logora, kako bi mali Tomaš na-

ŠKOLSKI KUTAK

učio kako izgleda vanjski svijet iza zidina. Učenici su upoznali život malog Tomaša i njegove obitelji i odlučili su naslikati i sami slikovnicu, posvećenu malom Tomašu. Slikovnicu su nazvali „Život je lijep”. U sklopu nastave vjeronauka za učenike sedmog razreda održana je radionica pod nazivom „Oni drugi - danas“. Ova radionica imala je za cilj razvijanja svijesti o realnosti i ranjivosti ljudi poput izbjeglica i migranata, kao i svih koji su ostali bez svoga doma. Učenici su imali zadatak na komadiće papira napisati ili nacrtati stvari ili ljude koje im najviše znače i ukratko objasniti zašto je tako. Kroz objavu „katastrofe“ poput rata ili prirodne katastrofe, učenike se „lišava“ njihovih dragocjenosti, nakon čega govore kako se osjećaju i na taj način razvijaju empatiju. Na satovima povijesti učenici su naučili pojmove: holokaust, genocid, zločini protiv čovječnosti, zatim pojmovi žrtva, počinitelj i pasivni promatrač, spašavatelj - pravednici među narodima. Učenici su bili podijeljeni u grupe, u kojima su istražili teme rasnih zakona,

geta i koncentracijskog logora. Svaka grupa je prema postavljenim pitanjima prezentirala je svoj rad na plakatu. U sklopu nastave geografije održana je radionica o holokaustu. Učenici su pogledali film o svjedočanstvu Olega Mandića od uhićenja do života u logoru Auschwitz. Nakon prezentacije o najvažnijim događajima i strahovima ovog dječaka u Mengeleovom odjelu, učenici su izradili knjižice „sjećanja“ na dječaka koji je posljednji koji je živ napustio Auschwitz. Na satu Likovne kulture crtali strip prema književnom tekstu Tisuću ždralova, ulomku iz romana Karla Brucknera, „Sadako hoće živjeti“. Najbolja likovna rješenja izložena su na panou u holu škole. Na satovima vjeronauka osmog razreda Dan sjećanja na žrtve holokausta obilježen je radionicama. Učenici su u grupama razmišljali, saznavali i proučavali što je bio holokaust, kakvi su bili zakoni doneseni, kakav je bio život u logorima... Analizirali su reakciju promatrača, žrtava, počinitelja i spasitelja-

pravednika. Također, pogledali su dio filma Schindlerova lista gdje Schindler od promatrača postaje spasitelj, istaknuli neke preživjele iz logora i njihove razloge zauzimanja da se nikada ne ponovi, kao što je Branko Lustig te primjer svećenika Maximiliana Kolbea koji je dao život za drugog logoraša. Zaključak je bio da i mi možemo neku nepravdu samo promatrati ili je možemo pomoći ispraviti. Na nastavi hrvatskog jezika učenici su čitali Dnevnik Anne Frank i roman Karla Brucknera „Sadako hoće živjeti“. Na temelju pročitanog razgovarali su o Anni Frank, životu u skrovištu, životu Židova koji je opisan u knjizi te su pogledali film Kratki život Anne Frank. Razgovarali su i o bacanju atomske bombe na Hirošimu, životu djevojčice Sadako Sasaki te posljedicama bacanja bombe. U sklopu nastave engleskog jezika učenici su se upoznali sa životopisom Lee Deutsch, djevojčice koju su zbog glumačkog uspjeha prozvali hrvatskom Shirley Temple. Nažalost, njezina karijera kao i život prerano su prekinuti... ■ .

Predsjednik Luka Burilović primio u posjetu izraelskoga veleposlanika Ilana Mora HGK, 7.2.2019. Predsjednik HGK Luka Burilović i veleposlanik Države Izrael Ilan Mor Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović primio je 7. veljače Ilana Mora, veleposlanika Države Izrael u RH. Hrvatska i Izrael prijateljske su zemlje, ali, kako je na sastanku zaključeno, moraju raditi na unaprjeđenju trenutno vrlo

Page 26 Strana 26

skromne gospodarske suradnje jer potencijala svakako ima. Veleposlanik Mor istaknuo je da potencijal za poboljšanje gospodarske suradnje posebno vidi u područjima cyber sigurnosti, inovacija, financijskih tehnologija te u medicinskom sektoru. Naglašeno je da nepostojanje izravnih zrakoplovnih linija tijekom cijele godine zasigurno otežava put ka unaprjeđenju. Predsjednik Burilović složio se te dodao da postoji potencijal

za poboljšanje gospodarskih odnosa i u područjima obrambene i poljoprivredne industrije te turizma i IT-sektora. Na sastanku je dogovoreno intenziviranje suradnje HGK i Veleposlanstva Države Izrael, posebice organizacijom gospo-

Divrej Tora

darskih posjeta i poslovnih susreta hrvatskih i izraelskih gospodarstvenika te sudjelovanjem predstavnika na međunarodnim konferencijama. ■

Godina 12

Broj 20