Divrej Tkra Godina 12 Broj 22
Zagreb, šabat 2. ožujka 2019. - 25. adara I 5779.
http://twitter.com/DivrejTora B’’H
Šabat Šekalim Jeruzalem 16:56
18:13
Zagreb
17:24
18:26
Rijeka
17:30
18:32
Split
17:24
18:26
Dubrovnik 17:18
18:20
Vinkovci 17:13
18:15
Sarajevo 17:16
18:18
Doboj
17:16
18:18
B. Luka
17:20
18:22
Beograd 17:06
18:10
Novi Sad 17:09
18:12
Subotica 17:08
18:13
Zrenjanin 17:06
18:10
Niš
17:02
18:04
Beč
17:20
18:22
Frankfurt 17:48
18:50
Edison, NJ 17:31
18:41
divrejtora@gmail.com
Paraša Vajakhel
(Šemot 35,1-38,20) Moše okuplja narod i ponavlja im zapovijed o poštivanju šabata. Zatim im
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb
Broj 22
prenosi Boţje upute o izgradnji Miškana.
za temelje; parohet koji razdvaja dvije prostorije Svetišta i masah (paravan) nasuprot njemu; kovčeg i poklopac s kerubi-
Narod donosi obilje traţena materija-
nima; stol i menoru sa sedam krakova i
Na dan utorak 5.3.2019.
la: zlata, srebra, bakra, plave, grimizne i
posebno pripremljeno ulje; zlatni ţrtve-
Alot Hašahar
5:05
crvene vune, kozje dlake, lanene pređe,
nik i mirisnu ţrtvu koja će na njemu gor-
Najranije Talit
5:36
ţivotinjske koţe, drva, maslinova ulja,
jeti; ulje za pomazanje; vanjski ţrtvenik
Nec Hahama
6:25
trava i dragog kamenja. Moše im je mo-
za ţrtve paljenice i sve što uz njega ide;
Najkasnije Š’ma
9:17
rao reći da prestanu donositi.
vješalice, stupove i drţače za dvorište;
Zman Tefila
10:15
Hacot
12:09
Minha Ketana
15:30
Plag Haminha
16:41
Šekia
17:53
Cet Ha-kohavim
18:35
Tim vrhunskih obrtnika izrađuje Miškan i opremu za njega (kao što je podrobno opisano u parašot Teruma, Tecave i Ki
kupelj i postolje načinjeno od bakrenih zrcala. ■ Prevela: Dolores Bettini
tisa): tri sloja krovnih obloga; 48 pozlaćenih zidnih oplata i 100 srebrnih spojeva
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ר״י״ ״ת״ע״ר״ד״ ״מ״כ״י״ן״״״ע״ ״ע״ר״ך״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Kohen – prva alija – 35, 1-20
Paljenje vatre je jedna od 39 avot melaha
Moše okuplja narod (prema tradiciji
šabat). No mi već imamo zabranu iz
nosno dan nakon njega, poslije 40
4. zapovijedi - … Nećeš vršiti bilo
dana i 40 noći na Har Sinaju) da im On započinje s upozorenjem da se poštuje šabat (čak i dok se bave svetim zadaćama Miškana). Zapazite da kada B-g govori Mošeu On mu zapovijeda u vezi Miškana (236 p‘sukim!) i potom ga upozo-
koju vrstu melaha… Zbog čega Tokoje definiraju narav hašabata. Baal
ra ovdje izdvaja vatru? Pitanje je
HaTurim kaţe da je riječ la'asot u
dvojako: Zašto je izdvaja i zašto to
izrazu ―Ovo su stvari koje je B-g za-
ponovo zapovijeda.
povijedio da ih činiš―, napisana s lamedom (30) i anagramom za teiša (9) – još jedan nagovještaj šabatnih melahot. On još dodaje da u la'asot
rava da šabat ima najvišu čast. Kada
nedostaje slovo vav, koje predsta-
Moše okupi narod da njima izda
vlja šest radnih dana u tjednu kada
zapovijed, on stavlja upozorenje u
su melahot dozvoljene.
vezi šabata na početak. U početna tri retka koji govore o šabatu ukupno ima 40 riječi – 39 plus riječ hašabat. To se moţe protumačiti kao simbolično spominjanje 39 kategorija zabranjene melaha,
Strana 2
stvaralačkih
aktivnosti koje su zabranjene na
to se desilo na prvi Jom kipur, od-
da upute u vezi izgradnje Miškana.
(kategorija
S gledišta micvi ―Zapovijed― koja se ovdje nalazi, ―Nećete paliti vatre u svim svojim prebivalištima na dan šabata― ima nas mnogočemu podučiti.
Sefer haChinuch kaţe da su ove zabrane izravno upućene Sanhedrinu, a ne pojedincima. Nama je već bilo rečeno da ne smijemo paliti vatru. Sudovi, kaţe Chinuch, ne smiju provoditi smrtnu kaznu spaljivanja (s'reifa) na šabat. Niti se, biblijskim proširenjem, bilo koja smrtna kazna smije izvršiti na šabat, ni bilo koja kazna koju izriču sudovi ne moţe se izvršiti na šabat. To omogućava da šabat bude dan mira čak i za osuđenog prijestupnika.
Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
rijala. Jasno je rečeno da se donacije Moţemo i na drugačiji način pogle-
Ima i drugih razloga zbog kojih se
dati podsjetnik na šabat. Ne smijete
posebno spominje zabrane vatre na
paliti vatre u svojim prebivališti-
šabat.
ma, gdje god ona bila, ali smijete – ne, zapravo morate – paliti vatru (i raditi određene druge melahot) u
Levi – druga alija – 35, 21-29 Osim prva tri p’sukim, ostatak sedre
Prebivalištu, Mikdašu. (Odnosno,
bavi se izgradnjom Miškana. Paršat
onda kada to B-g izričito naredi).
T'ruma dala nam je zapovijed i upu-
Neki komentatori kaţu da je ovo ponavljanje o vatri tu da naglasi
Nakon što su ljudi čuli što je Moše imao za reći, oni se razilaze (očigledno u oduševljenju i sa ţeljom da se prime posla).
upute provedemo.
koji nam je iznesen u Tori špekuli-
smrtni grijeh, unatoč tome što nam
vezi posla koji je pred njima. Moše
je na jom tov to jedna od nekoliko
govori narodu i kaţe im ono što je
melahot koje su dopuštene (tj. kuha-
B-g zapovijedio.
nje korištenjem vatre, paljenje pla-
(Zapazite, istovjetnu terminologiju
mena koji će gorjeti). Mogli bismo
kojom se Tora koristi kada Moše
steći dojam da vatra nije težak pre-
govori o šabatu i o Mikdašu.)
Godina 12 3 Broj 22 Strana
ve opreme spominje do pojedinosti.
Mogli bismo na temelju redoslijeda
Ljudi osjećaju nemirno uzbuđenje u
Tora da naglasi zabranu za šabat.
Potom se svaki dio Miškana i njego-
te, Vajakhel nam govori kako da
kako paljenje vatre nije ništa manji
kršaj, zbog jom tova. Tu sad nastupa
potiču, no posve su dobrovoljne.
Imenovane su različite vrste mate-
rati da je osjećaj krivice zbog Zlatnog teleta u velikoj mjeri ono što je motiviralo narod. Mnogo ljudi je Mošeov poziv potakao da dareţljivo daju. Muškarci i ţene, svi oni daju (postoje različite interpretacije u vezi toga o čemu riječi u pasuku govore). Pored donacija, muškarci, a posebno ţene, Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
donirali su svoje talente u tkanju, bojenju, stolariji, obradi metala, itd. Ponovo se spominje s kakvim su srcem ljudi radili. Bio je to iskreni pozitivan odgovor na B-ţji i Mošeov poziv za izgradnju Miškana. Vođe plemena dale su drago kamenje za naramenice Efoda, i za Hošen Kohen gadola, te mirodije i ulja za tamjan i ulje za pomazanje. Šliši – treća alija – 35, 30—36, 7 Moše kaţe narodu da je B-g odredio Becalela (iz Jehude) i Ahaliava (iz Dana) kao vođe majstora za Miškan.
■
dio izradu Arona, Šulhana i Menore.
R’vi’i – četvrta alija – 36, 8-19
Potom, slojeve pokrova – Miškana,
U ovom odlomku, predstavljena su
Ohela i Orot. Tek tada se u sliku
tri sloja stropnog pokrova. Zamije-
uvode zidne ploče i podne stopice.
tite da je prvi sloj bio krasno više-
Pri izvršenju zapovijedi, slijedi se
bojno tkanje, s učvršćivačima od
praktičniji plan. Prvo zdanje a po-
zlata. Nad njega je išao praktičniji,
tom oprema. Ali kako mogu Moše i
manje privlačan, ne toliko sloţen,
Becalel odstupiti od B-ţje zapovije-
vodonepropusni Ohel od kozje dla-
di? U tim stvarima ne moţeš činiti
ke. Taj se sloj nije vidio iz unutraš-
kako ti se sviđa. Komentari kaţu da
njosti Miškana, i nije ga se moglo
su Moše i Becalel traţili i dobili do-
Kada je B-g zapovijedio Mošeu u
vidjeti niti izvana, prema mišljenju
puštenje od B-ga da naprave ljud-
vezi Miškana, On je prvo zapovije-
da se pokrov od tahaša i crveno
skiji, praktičniji pristup.
obojane ovčje koţe (koji je također
Njih su nebesa nadahnula inteligencijom, spoznajom i vještinama potrebnim za različite sloţene zadatke koji su bili pred njima. Oni i ljudi koji su s njima radili nadgledali su prikupljanje materijala te obavijestili Mošea da je prispjelo više nego dovoljno materijala. Moše širi glas da ljudi trebaju prestati s donacijama.
izgledao privlačno) nije
nalazio
odmah povrh njega. Hamiši – peta alija – 36, 20—37, 16 Zatim Tora opisuje izradu zidnih dasaka Miškana od drva bagrema. Bilo je 48 dasaka/ploča – po 20 na sjevernim i juţnim zidovima, te 8 na zapadnom zidu. Svaka daska bila je obloţena zlatom. Svaka je bila umetnuta u dvije podne noţice. Parohet koji će biti obješen između Kodeša i Kodeš kodašima, Masah za Strana 4
Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
pomazanje i tamjan. Š’vi’i – sedma alija – 38, 1-20 Vanjski ţrtvenik, bakreni ţrtvenik, zemljani ţrtvenik (zbog toga što je bio napunjen zemljom dok je tabor počivao i Miškan je bio podignut) je opisan. Gotovo sve korbanot bile su prinošene na tom Mizbe’ahu. On je bio bitno veći od zlatnog ţrtvenika. Posljednji opisani element je umivaonica i njeno postolje. Načinjena je od bakra. Tradicija nam kaţe da je prednju stranu Miškana, i Masah za
bakar dobiven od ogledala izrael-
prednju stranu dvorišta po stilu izrade i materijalu bili su slični prvom stropnom pokrovu. Sada kada je zdanje kompletirano, na red dolaze Aron i Šulhan. Šiši – šesta alija – 37, 17-29 Sljedeća je na redu zlatna Menora. Osim čašica za ulje, sve ostalo – krakovi, ukrasne kugle, čašice, cvjetovi -
iskovano je iz jednog komada
zlata. đutim, B-g je Mošeu rekao koliko je
Zatim, je opisan zlatni ţrtvenik (tzv. kadioni ţrtvenik, odnosno unutarnji ţrtvenik). Nakon što je načinjen ovaj Mizbe’ah,
spravljeno
je
ulje
za
ovaj dar dragocjen u Njegovim skih ţena. Isprva ih Moše nije ţelio
očima, jer Ga on podsjeća (nazovi-
prihvatiti
samodopadnosti
mo to tako) na ulogu koju su ţene
koja se povezuje s ogledalima. Me-
odigrale prilikom izbavljenja na-
zbog
roda iz Egipta. Na kraju je opisano dvorište. ■
Godina 12 5 Broj 22 Strana
Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi 114. Odgoda izvršenja: zabrana sudu da kazne izvršava na šabat Ne palite vatru na Šabes u mjestima gdje živite (Izlazak 35,3) Ova micva izgleda prilično jasna, izuzev činjenice da već znamo da određene kategorije rada ne obavljamo na Šabes, a paljenje vatre je jedna od njih. Pa što ovaj stih dolazi dodati? Talmud u Jevamos (6b) daje primjenu da se smrtne kazne ne smije izvršavati na Šabes. (Postoji cijela rasprava o stvarima koje nadilaze Šabes, te objašnjenje logike da bi smrtna kazna mogla biti jedna od njih, kada ne bi bilo ovog stiha.) Mehilta objašnjava da ta zabrana vrijedi ne samo za spaljivanje već i za sve vrste izvršenja kazni kao i druge kazne koje provodi beis din. Talmud u Šabes (70a) nadalje iz ovog stiha izvodi da za svaku kategoriju rada postoji zasebna odgovornost za Šabes. Ako je netko zaboravio da je Šabes te vršio mnogo vrsta rada prije nego li se prisjetio toga, bio bi odgovoran
za svaku pojedinu od njih, a ne samo za "kršenje Šabesa". Razlog za tu micvu jest da, iako je smrtna kazna ponekad neophodna, nitko je ne voli izvršavati. S druge strane, Šabes je iznimno vaţan. U skladu s tim, B-g ţeli da poštujemo Šabes dopuštajući čak i osuđenima da počinu na taj dan, prije nego li se susretnu sa svojom neizbjeţnom sudbinom. Ova se micva odnosi na sudove u vrijeme kada su na snazi smrtne kazne. O njoj se raspravlja u talmudskim traktatima Jevamos (6b) i Sanhedrin (35a-b). Kodificirana je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 339, a također je 322. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos. Ovo je jedina micva u paršas Vajakhel. Kako u paršas Pekudei nema nikakvih micvos, tako je ona posljednja micva u Sefer Šemos, Knjizi izlaska. (Za one koji su brojali, to znači da je u Sefer Bereišis bilo tri micve i 111 micvos u Sefer Šemos.) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 166. Negativna je zapovijed
167. Negativna je zapovijed ne gatati
da se ne vrši nikakva ma-
kao što Pismo kaţe, Neće se naći me-
gija ili astrološko pred-
đu vama… onoga koji gata (D’varim
skazivanje budućnosti
18,10). Gatalac je onaj koji štapom
jer Pismo kaţe, niti ćeš čarati (Vajikra 19,26). To se, na primjer, odnosi na one koji proriču dobi i vremena, govoreći ―U ovom će razdoblju ili upravo ovaj mjesec je dobar (povoljan) da se učini ovo,‖ ili obrnuto [da nije dobar.] Tkogod učini i jednu stvar na osnovu ovakvih riječi astrologa, on krši ovu odredbu. Tako isto i ako netko stvori iluziju pa učini da se onima koji ga gledaju doima kao da on izvodi nešto čudesno, dok on zapravo ne čini ništa, i taj krši ovu odredbu, jer ona sadrţi i izraz me’onen, čarobnjaštvo. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, i za
koji mu je u ruci mnogo puta udara po zemlji, izvodi čudne krikove, izgubi se u mislima, i pilji u zemlju dugo vremena, sve dok ne postane poput epileptičara, pa proriče budućnost. Ima onih koji rade s pijeskom ili kamenjem; ili bace koţni remen na zemlju; ili dohvate svoj štap pa kaţu, ―da li da idem ili da ne idem.‖ Sve to spade pod kesem, gatanje. Tkogod čini nešto od toga krši [zabranu]; no savjetovati se s vidovnjakom je zabranjeno po zakonu učenjaka. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, i za muškarce i za ţene. ■
muškarce i za ţene.
Strana 6
Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana
Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?
Da li je štovanje B-ga prinošenjem ţrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?
Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja ţrtava, On ju nije ţelio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka. Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere. Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje ţrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.
Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?
Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu. Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati viđenje Tanhume? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto? Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bliţnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?
O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?
Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?
Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom ţivotu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?
U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald
Treba li Hašemu kuća? Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?
Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori
Godina 12 7 Broj 22 Strana
Strana 7
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Teva, taba'at i hala
U širem smislu riječi kao "oblik,
―umjetnom.‖ Teva je divlja i
uobličenje, karakter, suština" povre-
nesputana, poput potoka
meno se pojavljuje u talmudskom
što ţubori i rijeka što nose;
Riječ koja je na određeni način jed-
hebrejskom, u kojem se pojavljuje i
njoj suprotno je ono što je
naka riječi olam -" עלם ״svijet" je teva
kao naziv za novčić, vrijednosti
načinio
- " טבpriroda". Ta je riječ vrlo
polovine sela. Jastrow iznosi jedan
cjevovoda koji svjeţu vodu
uobičajena u današnjem hebrej-
primjer kada ona znači "element" iz
dovode do naših domova.
skom, a poznata je i širom svijeta
Bamidbar Raba 14, a onda, nekarak-
preko kompanija Teva Pharmaceu-
teristično za njega, dodaje "u kasni-
ticals i Teva Naot (proizvođač san-
jem hebrejskom: narav, karakter;
dala). Iz tog razloga mnogi smatraju
priroda." Opći naziv za novčić -
da je riječ starog porijekla – no kada
matbe'a – מטבpovezan je s njom
se sagleda iz perspektive duge po-
(novčići su se proizvodili utiskiva-
vijesti hebrejskog jezika, riječ je
čovjek,
poput
Ovo uistinu zvuči točno. Pretpostavljam da ako biste napravili ispitivanje javnog mnijenja današnjih Izraelaca i upitali ih da li pridjev tiv'i
טב י
znači
"uobličeno"
ili
"bezoblično", oni bi velikom■ veći-
zapravo nova. Teva kao "priroda" - odnosno svijet prirode – počinje se pojavljivati u Ibn Tibbonovom prijevodu Rambamovog More Nevuchim. U odjeljku o stranim riječima upotrijebljenima u toj knjizi, Ibn Tibbon piše: Priroda [teva'] je mnogoznačni pojam, posebno u našem jeziku, i posebno stoga što ga ja koristim za dva različita arapska poj-
njem uzorka na komad metala), a
ma koji imaju različita zna-
moţe značiti i "oznaka, formula".
čenja. Jedan je tabi'a, a drugi tab'. ... Filozofi su već objasnili ta dva pojma i njihova značenja. Ovdje moramo spomenuti tek slije-
Ilana Goldhaber-Gordon u svom članku u časpisu Forward ističe zanimljivu
promjenu
u
konota-
tivnom značenju riječi teva:
nom odabrali ovo drugo. Obje riječi teva i matbe'a dolaze iz biblijskog korijena - " טבpotopiti se, potonuti", koji također moţe značiti "utisnuti, pečat, novčić." Klein piše da se i naziv hebrejskog mjeseca
Kada se spominje
Danas se konotativno zna-
teveta טבתmoţe izvesti iz tog
'teva' to se odnosi na načelo
čenje riječi ―teva‖ obrnulo,
korijena: izvorno iz akadskog tebetu,
bilo koje promjene, stalno-
budući se B-ţja svemoćnost
"što
sti ili trajnosti ... bilo koja
spustila pred lice znanosti i
'mjesec potonuća' (tj. blatni mjesec)".
sila koja u nečemu postoji
tehnologije.
neprestano, bez promjene,
više nije nešto suprotno
naziva se 'teva'.
―boţanskom,‖ već suprotno
deće:
Strana 8
―Prirodno‖
vjerojatno
znači
doslovno
Ali što je s biblijskom riječju taba'at - " טב תprsten"? Je li i ona povezana? Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Teva, taba'at i hala
Većina autoriteta smatra da jest.
Philologos dobro objašnjava po-
Oni pretpostavljaju da je taba'at
zadinu same riječi. Sumirajmo točke
prvobitno značila "prsten pečat-
njegovog objašnjenja:
njak", koji se koristio da se u vosak
Korijen riječi je - חלל ״što moţe
ili glinu utisne pečat. (Drugi kaţu
značiti okruglo ili šuplje.
da je taba'at izvedenica iz egipatskog d.'bt ili gb'.t što znači "pečat", i zato se ne moţe povezati s
Hala je dio biblijske zapovijedi hafrašat hala - דפרשת ״חלד ״- odvajanja
)טב.
Ova se vrsta prstena koristila kao
hale.
potpis, i tako ako je nekome bio dan
Ali ima i više toga. Stahl iznosi
kraljev taba'at (npr. Faraonov Josefu
obje teorije da hala dolazi od kori-
u Berešit 41,42, Ahašverošev Hama-
jena koji znače "okruglo" (oblik kru-
nu i Mordehaju u Ester 3,10; 8,2), bio je to znak predavanja ovlasti. Međutim, mi također nalazimo taba'at u općenitom značenju "prstena", prilikom opisa posuđa za Miškan, na primjer u Šemot 25,12. (Sigurno je da ti prsteni nisu bili pečatnjaci, mada su takvi prsteni bili donirani za Miškan, kao u Šemot 35,22 – i kao što to komentira Cassuto). Ovo mi je teško shvatiti, jer ja bih pretpostavio da su prvo bili izmišljeni (kao nakit ili u neku drugu svrhu) obični prstenovi (ne pečatnjaci), a tek kasnije prsteni pečatnjaci. Isto to – po mom mišljenju – primjenjivalo bi se i na razvoj te riječi. Neki nastoje ovu poteškoću objasniti tvrdnjom da korijen טב ״u
da je sve što se koristilo u Miškanu bilo "naročito" (ili moţda "kraljevski veličanstveno"). Vidimo da se koriste materijali poput teheleta תכלת״, koji imaju naročiti vjerski značaj, pa čak i "sveti" šaatnez ש טנז ״, se često
ha) ili šuplje (vrste kruha). On dodaje još jednu mogućnost - da je kruh bio sladak, pa je stoga svoje ime dobio od istog korijena kao i arapska hilu (iz kojeg dolazi halva, slatka pasta od sezama).
nađe u odjeći i drugoj opremi u
Stahl to također proširuje i na ve-
Miškanu. Tako je moţda od "prste-
zu između šabatnog kruha hale i
na pečatnjaka", taba'at počelo značiti
obaveze da se odvaja hala. On citira
"naročit, kraljevski prsten" – i zbog
Rav Shmuela Gelbarda u Otzar
toga je bio izabran između nekoliko
Ta'amei Haminhagim, koji objaš-
drugih, mnogo više uobičajenih
njava da su tijekom tjedna ljudi
sinonima.
kupovali kruh od pekara, koji bi
hala Pogledajmo vrstu kruha koja se obično jede na šabat, halu.
obavio micvu odvajanja hale. Ali prije Šabata, ţene bi same pekle kruh, a kako bi se podsjetile na odvajanje hale - sam se kruh počeo nazivati halom. ■
taba'at se ne odnosi na utiskivanje pečata, već da je prsten bio napravljen "pritiskanjem, prešanjem". No to je objašnjenje teško prihvatiti, budući da i sam stih koji razmatra proizvodnju
prstena
za
Miškan
koristi glagol - " יצקizliti", a ne "tiskati". Mislim da bi bolje objašnjenje bilo
Godina 12 9 Broj 22 Strana
Strana 9
Rabbi Lord Jonathan Sacks:
Dva tipa zajednica Odvijala se jedna dugotrajna dra-
roda koji je postupao kao kahal ili
ska imenica te’uda znači ―certifikat,
ma. Mojsije je odveo narod iz rop-
kehila, tako se i izmirenje trebalo
dokument, potvrda, cilj, predmet,
stva na početak puta slobode. Na-
postići njihovim postupanjem kao
svrha ili misija.‖ Ljudi koji sačinja-
rod je sam bio svjedokom B-ga na
kehile, ovog puta gradeći dom za
vaju eda imaju snaţan osjećaj zajed-
gori Sinaj, jedinim momentom u
B-ţansku prisutnost kao što su pret-
ničkog identiteta. Oni su bili svje-
povijesti kada je čitav narod postao
hodno traţili da načine zamjenu za
doci istih stvari. Oni su usmjereni
primateljem
otkrivenja.
nju. Mojsije je organizirao ljude na
ka istom cilju. Ţidovski narod je
Onda je Mojsije nestao zbog svog
dobro, kao što su se prije skupili na
postao eda – zajednica koja djeli
dugog boravka na gori, i to je izbi-
zlo (razlika se ne nalazi samo u nji-
zajedničku vjeru – tek pošto je pri-
vanje dovelo do najvećeg kole-
hovom cilju, već i u obliku glagola,
mio prvu zapovijed:
ktivnog grijeha Izraelaca, podizanja
od pasivnog u slučaju teleta do akti-
Zlatnog teleta. Mojsije se vratio na
vnog u slučaju Mojsija. Pasivnost
goru da moli za oproštenje, i dobio
dopušta da se događaju loše stvari –
ga.
―Gdje god je rečeno ‗i dogodilo se‘
njegova
Simbol toga bio je drugi komplet ploča. Sada ponovo treba započeti ţivot. Shrvani ljudi moraju se iznova podići. Kako Mojsije intervenira? Redak kojim započinje sedra sadrţi ključ: Mojsije skupi čitavu zajednicu Izraelaca i reče im: ―Ovo su stvari koje vam B-g zapovijeda da činite.‖ (35,1) Glagol vajakhel – koji daje ime ovoj sedri – ključan je za razumijevanje
to je znak skorašnje tragedije ‖. (Megila 10b) Proaktivnost je pobjeda
na dobro. Izraelcima je, kada su čuli
radosti.‖ (Bemidbar Raba 13)
izvještaj uhoda, zadrhtalo srce i re-
Na dubljoj razini, međutim, redak na početku sedre upozorava nas na karakter zajednice u judaizmu.
Stalno se o njima govori kao o eda (kao u ―Koliko će još dugo ova zla zajednica gunđati protiv Mene?‖ Bemidbar 14,27). Ljude koje je Korah
postoje tri različite riječi za zajed-
nahuškao prilikom svoje pobune
nicu: eda, cibur and kehila, i one na-
protiv autoriteta Mojsija i Arona
značuju različite vrste udruţivanja.
isto se tako naziva eda (―Ako jedan
kao riječ za motivaciju, prisjećanje
značenje ―imenovati, popraviti, do-
na prethodni redak. U tom slučaju
dijeliti, opredijeliti, odvojiti, posta-
redak je jasan sam po sebi:
viti ili odrediti.‖ Suvremena hebrej-
(32,1)
kli su da se ţele vratiti u Egipat.
U klasičnom hebrejskom jeziku
―svjedok.‖ Glagol ja’ad u sebi nosi
nam bogove koji će ići pred nama.‖
obitelj, za svako kućanstvo ■po jedno‖ (Šemot 12,3).
no, ‗I biti će‘ to je znak predstojeće
Najjednostavnije gledano on sluţi
oko Arona i rekoše: ―Hajde, načini
muškarac treba uzeti janje za svoju
Eda moţe biti okupljanje na zlo ili
Eda dolazi od riječi ed, koja znači
dugo ne silazi sa gore, okupiše se
na deseti dan ovoga mjeseca svaki
nad tragedijom: ―Gdje god je reče-
zadaće koje se Mojsije prihvatio.
Kada narod vidje da Mojsije tako
―Reci čitavoj zajednici Izraelovoj da
čovjek sagriješi, hoćeš li se ljutiti na čitavu zajednicu? Bemidbar 16,22). Danas se riječ uglavnom koristi za etničke ili religijske podskupine. Eda je zajednica istomišljenika. Sama riječ naglašava snaţan identitet. To je grupa čiji članovi imaju mnogo toga zajedničkog. Kao suprotnost tome, riječ cibur – ona pripada jeziku Mišne a ne biblijskom hebrejskom – dolazi od
Mojsijev čin je ono što kabalisti
korijena cbr koji znači ―naslagati‖ ili
nazivaju tikunom: popravljanje, da
―nagomilati‖. (Berešit 41,49) Da bi-
ponovo postane dobro, izbavljenje
smo razumjeli pojam cibura, zamis-
od prijašnjeg prijestupa. Jednako
lite grupu ljudi koji se mole kod Ko-
kao što je grijeh bio počinjen od na-
tela. Oni se moţda niti ne poznaju.
Strana 10
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Lord Jonathan Sacks: Dva
tipa zajednica
Moţda se nikada više neće susresti.
ce... Svi vi koji ste vješti dođite i na-
stvar. Svaki se prilog cijenio – i sto-
No u tom trenutku, oni su deset lju-
činite sve što je Vječni zapovijedio....
ga se svaki sudionik osjećao cijenje-
di na istom mjestu u isto vrijeme, i kao takvi čine kvorum potreban za molitvu. Cibur je zajednica u minimalističkom smislu, tek zbir, sačinjen zbog broja a ne nikakvog osjećaja identiteta. Cibur je grupa čiji
Mojsije je bio u stanju pretvoriti kehilu sa svim njenim različitostima u eda s njenim jedinstvenim ciljem, i pritom očuvati različitosti darova koje su donijeli B-gu.
članovi ne moraju imati ničeg zajed-
Tada se sva zajednica Izraelska
ničkog izuzev toga da su se, u odre-
povuče iz Mojsijevog prisustva, i
đenom trenutku, našli zajedno i
svatko tko je ţelio i koga je srce po-
tako oformili ―skup ljudi‖ za moli-
taklo došao je i donio prilog B-gu za
tvu ili bilo koju drugu zapovijed za
rad na Šatoru sastanka, za svaku
koju je potreban minjan.
njegovu sluţbu, i za njegove svete
Kehila se razlikuje od obje ove vrste zajednica. Njezini članovi se razlikuju jedan od drugoga. U tom smislu ona je poput cibura. No oni su udruţeni zajedno zbog nekog zajedničkog poduhvata
– poduh-
vata koji se bavi ostvarenjem nekog osobitog doprinosa. Opasnost kod kehile je to da se moţe pretvoriti u masu, svjetinu, rulju.
halje. Svatko tko je ţelio – muškarci i ţene – došli su i donijeli zlatan nakit svih vrsta: broševe, naušnice, prstene i ukrase... Svatko tko je imao plavog, ljubičastog ili crvenog pre-
nim. Vajakhel – Mojsijeva sposobnost da od raspuštenog naroda oblikuje novu i autentičnu kehilu bilo je jedno od njegovih najvećih dostignuća. Mnogo godina kasnije, Mojsije se, prema učenjacima, vratio na tu temu. Svjestan da se njegova karijera vođe pribliţava kraju, molio se B-gu da postavi nasljednika: ―Neka B-g, Gospodar duhova svakog tijela, postavi čovjeka nad zajednicom.‖ (Bemidbar 27,16) Raši, nastavljajući se na učenjake, objašnjava neobičan izraz ―Gospodar duhova svakog tijela‖ na ovaj način:
diva... Oni su donijeli prilog od sre-
On Mu reče: Gospodaru svih svje-
bra i bronce... Svaka ţena vješta u
tova, karakter svake osobe Tebi je
predenju rukama donijela je što je
otkriven i znan – i Ti znaš da su svi
isprela... Vođe donesoše kamenove
različiti. Stoga im postavi vođu koji
oniksa i druge dragulje... Svi Izrael-
će biti u stanju nositi se sa svakom
ci, muškarci i ţene, koji su bili voljni
osobom u skladu s onime kako to
To je značenje fraze kojom Moj-
donijeti B-gu priloge drage volje za
njegova ili njezina narav zahtijeva.
sije, kada silazi sa gore, opisuje na-
sav rad koji im je B-g, putem Mojsi-
(Raši na Bemidbar 27,16)
rod koji pleše oko teleta.
ja, zapovijedio da učine. (35,20-29)
Očuvati raznolikost cibura uz je-
Mojsije vidje ljude kako trče kao
Veličina Prebivališta sastojala se u
dinstveni cilj eda – to je izazov for-
podivljali, i da im je Aron dopustio
tome što je ono bilo zajedničko po-
miranja kehile, izgradnje zajednice,
da izgube kontrolu i tako postanu
stignuće – u kojem nije svatko činio
najveća zadaća za velikog lidera. ■
na porugu njihovim neprijateljima.
istu stvar. Svatko je dao drugačiju
(32,25) Ljepota kehile je, međutim, u tome da kada je vodi konstruktivni cilj, ona spaja zajedno različite doprinose mnogih pojedinaca, tako da svaki od njih moţe reći: ―Ja sam pomogao da se ovo učini.‖ Zato je Mojsije, kada je sakupio narod tom prilikom, naglasio da svatko ima nešto drugo za dati: Uzmite od onoga što imate, prilog B-gu. Svatko tko ţeli donijeti B-gu prilog od zlata, srebra, bronGodina 12 11 Broj 22 Strana
Strana 11
Rabbi Berel Wein:
Osobni šabat i šabat u javnosti Jedno od glavnih pitanja koje svi
menata u ljudskom ţivotu. Ono je
za sluţbu B-gu, svetost prostora i
komentatori na ovotjednu paršu
jedino što je od stvaranja bilo
mjesto, nešto čvrsto što im moţe
postavljaju
Tora
blagosloveno, posvećeno i učinjeno
predstaviti ono nevidljivo i vječno.
ponovo razmatra zabrane šabata.
vrlo posebnim. Nije onda čudo da
Tako je Šator sastanka na određeni
Tora je to učinila već nekoliko puta
se svetost šabata u Tori stalno
način došao da zamijeni nuţnost
u prijašnjim paršijot knjige Šemot,
iznova
zlatnog
stoga se doista moţe zapitati čemu
ponašanju i mislima vrijeme nije
ovo
je
zbog
čega
naizgled nepotrebno
naglašava.
U
ljudskom
pona-
teleta
koje
su
načinila
ljudska bića. G-spod je dao Izraelu detaljne
vljanje. Za jednu od ideja iznesenih u njihovim komentarima smatram da je posebno relevantna za naš
Šatora sastanka je na
upute o tome kako treba biti
određeni način došao da
konstruiran i projektiran taj Šator
svijet. Ne nalazimo da je u vrijeme
zamijeni nužnost zlatnog teleta
stvaranja Tora posvetila bilo koji
koje su načinila ljudska bića
sastanka i predmeti koji su se u njemu nalazili. I mada je svetost prostora, mjesta i same građevine
prostor ili mjesto na licu zemlje.
■ neophodna za čovjekovo štovanje
Cijela ideja o jedinstvenosti Zemlje Izraela ne pojavljuje se u Tori sve do
jednako vaţno kao bogatstvo ili
vremena našeg praoca Abrahama.
mjesto ili postignuće bilo kojih
A i tamo se pojavljuje kao obećanje
ljudskih ciljeva. Tora nas upozorava
domovine Abrahamovim potom-
da ne potpadnemo pod takav način
cima bez ikakvog spomena svetosti
gledanja
ili posvećenja.
ponašanja.
Svetost u vezi prostora i mjesta
na
stvari
ili
način
B-ga,
to
mora
biti
načinjeno
isključivo pod B-ţjim uvjetima. Moţe postojati mnogo nacrta za izradu zlatnog teleta. Da bi se izgradio Šator
sastanka
postojati
za
samo
B-ga
jedan
moţe
određeni
projekt i nacrt. Čak i dok su gradili
Sveti Šator sastanka, prema većini
Šator sastanka prema B-ţjem planu,
i
Ţidovski je narod bio upućen i
Izrael
potaknut da zapamti da je svetost
nebeskom snu u Beit Elu. Međutim,
sagriješio u pustinji štujući zlatno
vremena uvijek veća od svetosti
već u prvom odjeljku Biblije, u priči
tele. Ti su komentatori na Šator
mjesta i građevine.
o samom stvaranju, čitamo da je
sastanka
G-spod
gođavanje,
pojavljuje se tek u priči o našem
je
praocu
izgrađen
Jaakovu
posvetio
i
njegovom
vrijeme.
"Zato
komentatora, nakon
gledali
bio što
određen je
kao
na
prila-
nazovimo
to
tako,
G-spod blagoslovi sedmi dan i posveti
nebesa ljudskom stanju. Ljudi na
ga.‖ Vrijeme je najsvetiji od svih ele-
neki način trebaju opipljivo mjesto
Strana 12
Šabat
koji
nas
prati
još
od
vremena stvaranja ispred je svega ostalog, izuzev ljudskog ţivota.
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Berel Wein:
Šator sastanka i Hramovi koji su slijedili iza njega bili su privremeni i podloţni
zbivanjima
u
njihovo
vrijeme. Čak je i sveta Zemlja Izrael nestala iz Ţidovske povijesti na gotovo dvije tisuće godina. No šabat nikada nije prestao pratiti Ţidove gdje god oni ţivjeli i kakve god okolnosti bile. I zbog toga nam se
Osobni šabat i šabat u javnosti judaizma, što šabat uistinu i jest.
Ţidovskim zajednicama u Americi
Šabatu je bio potreban javni forum
napustile su šabat.
i njegov je značaj trebao biti istaknut
Mnoge od njih tvrde da je to stoga
pred čitavim skupom, slično kao i
što većina njihovih članova više nije
kod davanja same Tore ili pri kona-
ţidovska. Oni očito ne primjećuju
čnom savezu s Izraelom potkraj
ironiju svog izgovora. Razlog što su
Mošeova ţivota, kao što nam je re-
Ţidovi napustili Ţidovske općine je
čeno u knjizi Dvarim.
to što su ti Ţidovi prije toga napustili šabat.
ova pouka stalno iznova ponavlja u
Po mom mišljenju, Tora na ovaj
narativu Tore. Koliko li je samo ova
način sugerira da opstanak Ţi-
pouka značajna u naše vrijeme i u
dovskog naroda ne ovisi samo o
oni
našem okruţenju.
osobnom štovanju šabata od strane
Ţidovska drţava ni na koji način ne
svakog Ţidova, već da jednako tako
podrţavaju šabat u javnosti. Jer
i Ţidovsko društvo mora prepozna-
šabat u javnosti je, više od bilo čega
ti i u sebe ugraditi javno poštivanje
drugoga, javni znak Ţidovstva –
šabata. Nije samo Ţidovski dom taj
više od zastave, jezika, kulture, itd.
u kojem mora biti jasno vidljivo da
– on definira Izrael kao Ţidovsku
je šabat poseban i svet, već i na
drţavu.
Raši ističe da je dio paraše koji se bavi štovanjem i svetošću šabata Ţidovskom narodu iznesen javno, u prisustvu čiavog naroda. Moše je oko sebe sakupio cijeli Izrael kako bi objavio ideju o svetosti šabata. Preneseno nam je da je kod gotovo svih drugih propisa, vrednota i zapovijedi Tore, Moše prvo bio podučio odabranu grupu svojih rođaka, potom starješine Izraela, i na kraju je širu javnost podučio razumijevanju Tore i praktičnoj primjeni Usmenog zakona. Ova metoda očito nije bila dovoljna kada se pojavilo pitanje ključnog načela
ţidovskim
ulicama
mora
biti
jednako tako jasno i očito da su one posebne na šabat.
I još jednom, savršena je ironija da koji
ţele
da
Izrael
bude
I njegova stalna erozija od strane pohlepnih trgovina u kibucima, gradskih šoping centara, tvrtki koje
Privatno štovanje šabata izvršilo je
rade na šabat i noćnih klubova – i,
pozitivne pomake tijekom posljed-
usput budi rečeno, izgleda da je
njih nekoliko desetljeća. Međutim,
petak uvečer, lel šabat, noć s najviše
šabat u javnosti, otišao je korak
nasilja u tjednu, noć proţeta kri-
natrag kako u Izraelu tako i u
minalom – učinila je našu drţavu ne
Sjedinjenim
Ţidovske
samo manje ţidovskom, već i manje
općine u gotovo svim najvećim
sigurnom, manje civiliziranom, više
drţavama.
emocionalno nezadovoljavajućom i opasnom. Većina djece ovdje u Izraelu ne dobija nikakav odgoj u vezi šabata, njegove
povijesti
i
vaţnosti
u
Ţidovskoj povijesti i ţivotu. To je pouzdan recept da umanjimo svoje šanse da imamo Ţidovsku drţavu ovdje u našoj svetoj zemlji. Šabat u javnosti treba osnaţiti na svaki mogući način kako bismo osigurali Ţidovske generacije koje tek imaju doći. Šabat šalom. ■ Godina 12 13 Broj 22 Strana
Strana 13
Rabbi Dovid Goldwasser:
Riječi nade
―Moše dade da se oglasi zapovijed u ta-
Hašema. Moţda je to bilo pomire-
boru: "Ni čovjek ni žena neka više ne
nje, ali nije bilo stvarne tešuve.
donose priloga za Svetište‖ (Šemos 36,6)
U Talmudu (Juma 86b), R. Jehuda definira baal tešuvu kao onoga koji
Učimo da čak i kada netko počini avero tako velikih razmjera kao što je to grijeh sa Zlatnim teletom – koja je jedna od tri averos za koje nam je zapovijeđeno da radije dopustimo
Zašto je Moše Rabenu naloţio da
se nađe u istim okolnostima u ko-
se ništa više ne donosi za Miškan?
jima je prethodno počinio avero, i
Ako nije više trebalo sredstava za
tada izbjegne ponoviti prijestup.
samo Svetište, novac se mogao se
Raši objašnjava da je to zbog toga
mogao ostaviti po strani za odrţa-
što je, budući da se jecer hara u pro-
vanje ili za podmirenje troškova
šlosti uspješno umiješao, tešuva za
dobrovoljnih prinosa. Ili se moglo
tu naročitu avero teţa. Rambam to u
Čak i kada netko počini avero
napraviti kao što je napravio Šlomo
Hilhos Tešuva kodificira kao halahu.
HaMeleh kada je gradio Bejs HaMik-
tako velikih razmjera
Kada je Ţidovski narod sagriješio sa
daš (Melahim I, 7,47. 49) koji je
Zlatnim teletom, Moše Rabenu nije
načinio dodatno posuđe ili se višak
bio prisutan, kao što nam veli pasuk
materijala mogao pohraniti za kori-
(Šemos 32,1), ―Narod vidje da Mojsije
štenje u budućnosti.
kasni sa silaskom s gore ... i rekoše: Ne
pomirenje i oproštenje.
znamo što bi s njime.‖ Prema tome,
Nikada ne treba očajavati i
stvarno pokajanje za grijeh sa Zla-
pomisliti da nema
tnim teletom moglo se postići jedino
mogućnosti za tešuvu
Osim toga, nigdje ne nalazimo da je Vječni zapovijedio Mošeu da oglasi tu zapovijed. Pa zašto je to onda on učinio? Naši nam učenjaci kaţu da je Miškan trebao posluţiti za pomirenje grijeha sa Zlatnim teletom, koje je bilo načinjeno od zlatnih naušnica, kao što je rečeno (Bamidbar 31,50), ―Donijeli smo darove Vječnom: narukvica, orukvica, prstenja, naušnica i ogrlica - na kakvu je tko zlatninu već naišao - da se nad nama obavi obred tešuve (pomirenja).― Zapravo, Talmud Jerušalmi (Šekalim) navodi da je od njih bilo zatraţeno da daju prilog za salivanje Zlatnog teleta i oni su ga dali; od njih je bilo zatraţeno da daju priloge za Miškan i oni su to isto tako učinili.
Priznavanjem
postojanja
dvaju bića oni bi, u stvari, porekli Strana 14
da budemo ubijeni nego da je počinimo – moguće je postići potpuno pomirenje i oproštenje. Nikada ne treba očajavati i pomisliti da nema mogućnosti za tešuvu.
kao što je to grijeh sa ■ Zlatnim teletom moguće je postići potpuno
u Mošeovoj odsutnosti. Iako je Vječni s podizanjem Miškana već oprostio Ţidovskom narodu za grijeh sa Zlatnim teletom, Moše nije ţelio da oni prime pomirenje samo tako, bez da ga zarade. Moše je volio Bnej Jisroel i ţelio je da zasluţe istinsku kapara kao rezultat tešuve. Stoga je ovim slučajem inscenirao, nazovimo to tako, mogućnost da se još jednom načini nešto poput Zlatnog teleta, osiguravajući da Ţidovskom narodu u posjedu ostane zlata i srebra kada on više ne bude na ţivotu. To što neće sudjelovati u činu poput onoga kod grijeha sa Zlatnim teletom pokazat će da su Bnej Jisroel uistinu učinili potpunu tešuvu.
Rav Shach tvrdi da ako netko učini iskrenu tešuvu i zaiasta odluči da više nikada neće ponoviti svoju pogrešku, svaki će trag njegovog zlog djela biti izbrisan. Neki je otac jednom došao kod Rav Shacha da ga zatraţi pomoć za svoju kćer koja je otišla studirati u inozemstvo. Ona je otkrila svom ocu da je flagrantno prekršila mnoge od glavnih zapovijedi Tore i sada je bila uvjerena da joj je nemoguće učiniti tešuvu. Njezin ju je otac pokušavao uvjeriti u suprotno, rekavši joj da tešuva ima veliku snagu i da je u stanju dovesti do pomirenja čak i za najteţe grijehe. Iako joj je iznio različite rabinske izvore koji podrţavaju njegove riječi, nju se nije moglo smiriti. Otac je Divrej Tora
(nastavak s 14. stranice)
Rabbi Dovid Goldwasser:
Riječi nade
smatrao da ako bi Rav Shach nešto
povoljno po njega. Jedan je od nje-
Par dana nakon što je kralj otišao,
napisao njegovoj kćeri, ona bi pri-
govih prijatelja predloţio mu je da
bilo je objavljeno da je kralja ugostio
hvatila njegovu daas Tora.
pokuša isposlovati da ga kralj primi
ovaj gostioničar. Kada je gostioničar
u osobnu audijenciju, jer je kralj bio
shvatio da je imao savršenu priliku
poznat kao pošten i pravedan.
da dobije audijenciju kod kraljem,
Rav Shach je tada napisao slijedeće riječi: Ti ne bi trebala biti nesretna. U današnje vrijeme mnogi se
Tjeskobu od koje netko pati
nalaze u situaciji poput tvoje, no
zbog pogrešaka iz prošlosti
svejedno trebaš znati da ti ništa ne stoji na putu tešuve. Ako neka osoba učini tešuvu prošla djela neće ostati
ne stvara jecer tov, to je podvala jecera hara
ali ju je propustio, bio je gorko razočaran. Počeo je plakati: Toliko je teško dobiti audijenciju kod kralja u njegovoj palači. Kralj je bio ovdje, a ja mu nisam rekao ni jednu riječ, niti ga molio za svoj ţivot. Imao sam
upamćena, sve da su ona bila zla či-
Jednom godišnje, kralj bi se preo-
tavog tvog ţivota. Osoba koja učini
djenuo u seljana te bi putovao kra-
tešuvu ne bi trebala misliti kako ona
ljevstvom, druţeći se s građanima,
nikada ne moţe postati cadik zbog
kako bi ocijenio kakva je popular-
Chaim,
svojih prijašnjih djela. Tešuva znači
nost njegove vlasti. Upravo u to
moţemo naći u domu svake osobe.
da se osoba obavezala da više ni-
vrijeme kralj je bio na svojem go-
To je pravo vrijeme, dok ţivimo na
kada ne ponovi svoj grijeh. Tu oso-
dišnjem putovanju, potpuno nepre-
ovome svijetu, da se Vječnome
bu Vječni voli kao da nikada nije
poznatljiv, i dogodilo se da je odsjeo
pribliţimo učenjem Tore i vršenjem
sagriješila. Nagrada za tešuvu je
u gostioničarevoj gostionici.
micvot.
zlatnu priliku i propustio je. Jednako
tako,
Kralja
kaţe nad
Međutim,
Chofetz
kraljevima ■
zaokupljeni
velika i njome čovjek moţe Šehinu
svakidašnjim,
privesti bliţe. Čuo sam da si izvan
mi propustimo
sebe svog svojih prijašnjih djela.
tu priliku. Vri-
Tvoja je tešuva iskrena, pa trebaš
jeme da čovjek
zaboraviti što se desilo. Ponavljam:
učini tešuvu je
Pojedincu nije dozvoljeno da se
sada,
brine do te mjere i dovoljno je već to
Kralj s nama u
što si prihvatila da ubuduće ne gri-
našem domu i
ješiš.
u bejs medrašu.
Rav Shach također je napomenuo da tjeskobu od koje netko pati zbog pogrešaka iz prošlosti ne stvara jecer tov, to je podvala jecera hara.
dok
je
Dok god je čovjek ţiv postoji nada.
Jednom
kada on napusti svijet, Vječni
Jedan se gostioničar suočio s ka-
je u svojoj pa-
znom robije jer ga je netko iz grada
lači i okolnosti
prijavio vlastima. Gostioničar je
nam više ne idu
angaţirao najbolje odvjetnike, pri-
u prilog. Doz-
bavio niz svjedoka obrane da svje-
volili smo prili-
doče na sudu, i potegao sve svoje
ci za tešuvu da
veze da se zauzmu za njega. Među-
nam ■ isklizne kroz prste. ■
tim, situacija svejedno nije izgledala Godina 12 15 Broj 22 Strana
■
Strana 15
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Pozdravite pravog sebe! Ovotjedni odjeljak još jednom go-
napijem, nađem sebe u raspoloţe-
vori o Šatoru sastanka. Uključena je
nju davanja. Kada srušim svoje
i povijest donacija za Šator sastanka.
barijere, istinski 'ja' postaje mnogo
Donirano je previše novca. Po prvi,
manje sebičan 'ja'. Primjerice, moj je
a ujedno i posljednji puta u ţidov-
običaj da dobro vino koje dobijem
skoj povijesti, ljude su morali moliti
na poklon uvijek spremam. Nije
da NE daju. Još uvijek čekam taj
stvar u tome da sam tako veliki
dan…
oboţavatelj vina, već jednostavno ţelim sačuvati skupocjene stvari za
Mojsije poziva sve koje 'duša poti-
ljude koji će to zaista cijeniti. Na taj
če' da dođu i doniraju za Hram. To
način štedim novac! Za prošli Pu-
je vrlo neobičan izraz – 'onaj koga
rim, dok sam još bio trijezan, sakrio
duša potiče'.
sam nekoliko skupocjenih boca ka-
Nedavno sam vidio divan citat.
ko ih nitko ne bi pronašao. ■Kada
'Mi nismo ljudska bića koja imaju
smo već malo popili, ljudi su traţili
iskustvo duhovnosti. Mi smo duho-
bolje vino. Znam da, u slučaju da
vna bića koja imaju iskustvo ljudskosti.' (Pierre Teilhard de Chardin) Nije li to istina? Mi nismo ţivotinje koje imaju pristup višem svijetu, već smo bića sa b-ţanskom naravi uhvaćena u materijalnom svijetu. Razlika je ogromna.
Davanje nam u mnogo slučajeva može biti teško, ali zbog njega se nikad ne osjećamo loše
sam bio potpuno trijezan, ti ljudi ne
tijelo na djelovanje.
bi prošli moju prosudbu o tome jesu
U suštini, mi smo programirani da
li dostojni tako dobrog vina, ali
dajemo. To je u našem duhovnom
budući da sam bio manje trijezan i
DNK. Da, razmišljanje o egu je naša
manje vezan uz svoj ego, na površi-
rutina. I to moţe rezultirati time da
nu je isplivao onaj istinski 'ja' i otvo-
nam je uvijek jednostavnije zgrabiti
rio sam svaku bocu vina! Ako će to
nešto za sebe. Ali ono što je u našoj
donijeti više zadovoljstva ljudima,
duši je mnogo dublje i prirodnije.
tada sam ja presretan što mogu dati.
Moţda u mnogo slučajeva uzimamo. Ali to nam nikad ne daje dobar
osjećaj.
Davanje
nam
u
Kada srušim svoje barijere, istinski 'ja' postaje
mnogo slučajeva moţe biti teško, ali zbog njega se nikad ne osjećamo
Dio nas koji ţeli davati jest naš duhovni dio – duša. Naš ţivotinjski dio, ego, programiran je da brine za svoje potrebe, a ne da daje. Čak i ako je programiran da daje svojoj
mnogo manje sebičan 'ja'.
loše; jer davanje je ono što jesmo; naša srţ.
A to je duhovno nasljeđe svakog to
od 7 milijardi ljudskih bića koja ţive
pokaţe na osobnoj razini. Kada se
na ovoj planeti. Moţda to ne do-lazi
Blagdan
Purim
uvijek
mi
uvijek
do
izraţaja;
moţda
je
djeci, to je samo zbog šire potrebe
ponekad zakopano ispod naslaga
za opstankom.
zbunjenih i nesigurnih misli i osjedolazi
ćaja. Ali to je ono što jesmo: svatko
isključivo iz duše. Ali za čin davanja
od nas nalazi istinsko ispunjenje
potrebno je tijelo. Zato Tora kaţe
samo kada daje. ■
Motivacija
da
dajemo
'onaj koga duša potiče'. Duša potiče Strana 16
Prevela Anja Grabar Divrej Tora
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Bez panike!
Ovim Tore zapis
dijelom
dovršava o
koje je B-g zapovjedio da ih činite… A
se
komentar veli da Mojsije zapravo
izgradnji
kaţe, Sada ste svi okupljeni, nalazite
Miškana. Rad na izgradnji Miškana i njegove
se svi ovdje zajedno, to je ono što B-g ţeli. B-g ţeli da budete jedna cjelina, jedan kamp.
opreme zahtijevao je iznimne vje-
Da, kampovi su mjesta na kojima
štine. Na primjer, zavjese su bile
se mladi ljudi okupljaju. Ne u eks-
tkane tako da su se s jedne strane
kluzivnim grupama, ne u bandama,
nalazili kerubini, a s druge ţivoti-
okupljaju se da zajedno provedu
nje. To nije bilo vezenje, već umje-
jedno predivno ljeto, da se rekrei-
tničko tkanje, koje su uglavnom
raju zajedno i, naravno, da zajedno
radile ţene.
uče ponešto od ţidovskog učenja.
Gdje su Izraelci razvili tako izvrsne vještine? Kao robovi, radili su s ciglama i mortom. Ramban kaţe da su, kada su primili Hašemovu zapovijed da izgrade Miškan, bili toliko nadahnuti da je to iznijelo na površinu latentne vještine za koje nisu ni znali da ih posjeduju. Ovo odašilje snaţnu pouku. Moţda svi mi podcjenjujemo svoje sposobnosti. Moţda imamo talente i vještine kojih nismo svjesni. Trebamo znati da kad pred sobom imamo misiju i zadatak koji treba izvršiti, imamo i sposobnosti da to učinimo. Samo moramo sebe motivirati. Poruka o jedinstvu Dakle, stigli smo do završnih odlomaka knjige Šemot. Odlomci Vajakhel i Pekudei najčešće se čitaju na isti šabat, i bave se isključivo izgradnjom Svetišta i odjeće za kohanim, svećenike. Zapravo, mnogo toga u njima je ponavljanje onoga što smo ranije čitali u parašama Teruma i Tecave. Parša Vajakhel započinje ovim riječima: Moše sabere zajedno Djecu Izraelovu, sakupi ih i reče im: Ovo su stvari Godina 12 17 Broj 22 Strana
Zajednica je nešto vrlo konstruktivno. Škola moţe biti zajednica—
-Bože moj, stidim se i sram me je podignuti, Bože moj, lice svoje k tebi, (Ezra 9,6). Ljudi mogu doći u iskušenje da učine mnoge stvari, ali se od njih suzdrţe zbog straha od posljedica. Na primjer, moţe im se ukazati prilika da se nepošteno obogate, no boje se da bi upuštanje u kriminal moglo dovesti do visokih kazni i/ili zatvora. Ono što ih, dakle. zastraši u vezi ovog nepriličnog ponašanja je strah od kazne koja bi mogla uslijediti. ■
element. Šul moţe biti zajednica.
Učinak zastrašivanja nije svojstven samo ljudima. Gladna hijena neće pokušati oteti lešinu tigru ili lavu, jer se boji da će je ovi izgristi ili ubiti. Čak će se i ţivotinje radije uzdrţati od zadovoljenja tjelesnih
Zajednica koja zbliţava ljude.
nagona nego li riskirati kaznu.
okupljanje mladih zajedno. I treba istaknuti da je to njena funkcija. A obrazovni sustav bio trebao ohrabrivati to da škola bude ujedinjujući
Netko je jednom rekao da su se hasidske vođe iskvarile, da više nisu ono što su nekada bili. A ja, nisam se baš sloţio s time. Još uvijek ima mnogo vrlina koje hasidska zajednica posjeduje. Ali čak i da je jedina stvar koju ima to da se ljudi okupe zajedno i da zajedno jedu kugel na šabat – i to je vrijedno – okupljanje ljudi zajedno. U našim kampovima, i u našim školama, i našem šulu mi ne stvaramo ekskluzivne grupe, i ne smijemo raditi podjele, već moramo oformiti konstruktivnu zajednicu, u kojoj moţemo oţivotvoriti naše jedinstvo. U kojoj moţemo osnaţivati i davati podršku jedni drugima u ţelji da ostvarimo ono što nam je sudbina da ostvarimo, a to je misija koju smo dobili na Sinaju – da sluţimo kao svjetionik etike i morala svijetu.
Ljudska bića mogu otići korak dalje. Mi se moţemo odreći tjelesnih nagona čak i bez prijetnji kaznom. Ako znamo da nije umjesno udovoljiti određenom nagonu, mi se moţemo suzdrţati da to ne učinimo. Donošenje slobodnog moralnog izbora, dakle, posebna je i jedinstvena ljudska osobina, i takva nam vrsta ponašanja treba uliti ponos što smo ljudska bića. Ţivotinje su robovi svojih nagona. Ljudska su bića u stanju donijeti slobodne odluke i na taj su način gospodari nad sobom samima. Jedino onda kada nas je sram pokazati svoje lice pred B-gom jer smo učinili nešto loše i kada nas je stid što smo se nemoralno ponijeli, bez da osjetimo neku kaznu, mi smo uistinu plemenita ljudska bića. ■
Strana 17
Rabbi Shlomo Carlebach:
Susjed gore, susjed dolje Jednom prilikom Baal Shem Tov je
stio u kuću. Tamo je, također bez
zatraţio Nebesa da mu pokaţu ka-
izgovorene riječi, ostavio Baal She-
znu koja čeka ljude čije drţanja Ša-
ma i Alexija da stoje u hodniku i
bosa nije bilo na pravoj razini. Odje-
sjeo pred Gamora (Gemaru) koja je
dnom se našao u najdubljem dijelu
stajala otvorena na obliţnjem stolu.
Gehinoma, pakla, zagledavši se u dva spaljena, pocrnjela prijestolja. „Čija su ovo mjesta?― upitao je. I bilo mu je rečeno, ―Jedno je za tebe – ako, na daj B-ţe, nisi razborit. A drugo je za nekoga, za koga moraš otputovati da ga upoznaš.― Tako je sveti Baal Shem Tov uputio Alexija da dovede svoju kočiju. Ovoga puta konji su ih odveli u drugi grad, ovaj je bio pun Yidden. Dok su se vozili ulicama prenapučenim ljudima, Besht je mogao čuti melodiju dječjeg pjevanja Tore i udisati ugodan miris kuhanja hrane za Šabos.
NEMA BROJANJA KALORIJA NA ŠABAT
DA, JER BI TOLIKO BROJANJE VEĆ BILO POSAO
Satima je rabin ostao zaokupljen svojim učenjem, nesvjestan svojih gostiju koji su čekali na neugodnoj klupi pred sobom. Tek im je prije početka Šabosa pokazao mjesto gdje mogu spavati. Potom je brzo izašao i zaputio se u šul (sinagogu), a Besht je nesigurno krenuo za njim.
večere je rabin djecu odmah poslao u krevet. Onda je sjeo na stolicu i
Kada su se vratili kući poslije da-
ostao tamo, šutke i potpuno miran,
venanja (molitve, sluţbe) za Šabat,
sve dok i on nije bio spreman za
sveti Baal Shem Tov je odmah pri-
spavanje.
mijetio svijeće koje je rebecin (rabinova ţena) zapalila za Šabos. Bile su tako kratke, gotovo kao opušak, pa nije izdrţao da ju ne upita, ―Draga moja, oprostite mi ako vas uznemiravam, ali pitam se zašto su vaše svijeće tako kratke?―
Cijeli sljedeći dan, izuzev davenanja i jela, rabin je nepomično sjedio u svojoj stolici. A što se tiče djece – jer djeca očito ne mogu mirno sjediti cijeli dan – činilo se da svaki put kada bi došli blizu, njihov otac bi vikao na njih: ―Ne dirajte to – to je
Prije nego li je uspjela izustiti ije-
mukce (zabranjeno) – ne moţete se
dnu riječ, sam rabin je naprasito
igrati s tim na Šabos.― Ili, ―Ne, ne
odgovorio, ―Da budemo sigurni da
moţete izaći van! Mogli biste stati
ih nitko neće ugasiti, naravno. Ili da
na mrava, a znate da je na Šabat za-
ih pomakne da bi koristio njihovo
branjeno ubiti bilo što. Mogli biste,
svijetlo za čitanje. Sigurno znate da
ne daj B-ţe, otrgnuti travku i napra-
su takve stvari zabranjene na Ša-
viti rupu u zemlji, što je definitivno
bat.― I potom se okrenuo i odveo ih
kršenje Šabosa…―
do stola na Kiduš.
Da kaţem sasvim ukratko, nije bi-
Ali, rabinova večera ni izdaleka
lo mamash (stvarno) niti trunke ra-
nije bila radosna gozba Šabosa na
dosti, veselja u rabinovoj kući to-
Konji su se zaustavili pred kućom
kakve je sveti Baal Shem Tov bio
kom cijelog Šabosa. Konačno, nepo-
za koju je Baal Sem Tov otkrio da
naviknut. Bila je vrlo kratka, i osim
sredno prije Havdale (rituala na kra-
pripada velikom rabinu, voditelju
kratkog rabinovog učenja o tjednoj
ju Šabosa), sveti Baal Shem Tov to
jedne od najvećih ješivos u gradu.
paraši, vladala je gotovo potpuna
više nije mogao podnositi. Rekao je,
Kada je Besht upitao, ―Dragi prijate-
tišina. Nitko nije pjevao niti pričao.
―Oprostite, ali ja jednostavno ne
lju, da li bismo, kojim slučajem, mo-
Zapravo, Beshtu se činilo da su se
razumijem. Zašto tako jako vičete
gli ostati kod vas na Šabos―? rabin
rebecin i djeca bojali otvoriti svoja
na svoju djecu? I zašto sjedite tako
je samo kimnuo glavom i tiho ih pu-
usta, ili čak da ih i pomaknu. Poslije
Strana 18
Divrej Tora
(nastavak s 18. stranice)
Rabbi Shlomo Carlebach: Susjed
mirno, ostajete tako tihi?― I rabin je odgovorio, ―Kakvo pitanje! Sigurno da veliki Rebe kao što ste vi zna da su zakoni Šabosa vrlo sloţeni i teško ih se pridrţavati. Stoga, naravno, kao dobar Ţidov, ja sam izuzetno paţljiv da nikada ne prekršim niti jednu od zabrana. Vi dobro znate da nam je naređeno da na Šabos nikada ne pričamo o stva-
gore, susjed dolje
gov strah od Nebesa je tako velik da
valt (silno)! Koliko više se moramo
je izgubio svu svijetlost, svu radost―
drţati zakona B-ţje svete Tore. Ali
Otvorio je svoja usta da rabinu pro-
stvar je u tome da ih se moramo dr-
govori o blaţenstvu Šabosa, o Oneg
ţati na pravi način. A što je prvi
Šabos, ali riječi nisu izlazile iz njego-
znak da zakone drţimo l'šem šama-
vih usta. I tada se odjednom sjetio
jim, u svrhu sluţenja B-gu? Kada
pouke iz Talmuda: Trebaš pokuša-
micvos (propise) vršimo s najvećom
ti podučiti čovjeka samo ako misliš
simha, s radošću koja nije s ovog
da je on u stanju razumjeti to što ka-
svijeta.... ■
ţeš…
rima koje se odnose na dane u tje-
Tako je sveti Baal Shem Tov ostao
dnu. Ali istina je, to je vrlo teško
u rabinovoj kući do Havdale. Onda
učiniti. Zato ja nikada ne govorim
je zahvalio svom domaćinu što mu
na Šabat, da zabranjena riječ ne bi
je dozvolio da ostane kod njega za
skliznula s mojih usta. Nikada ne
Šabos, i ţalostan krenuo svojoj kući.
izlazim van, kako ne bih, greškom, nešto ponio, ili zgnječio nekog kukca, ili moţda oborio list sa grane ili cvijet s grma. I svakako, moram i svoju djecu naučiti poštivanju zakona. Ţelim da oni nauče isti strah od grijeha, kazne i B-ga kao što ga imam ja sam….― Onda je iznenada zatvorio svoja usta, kao da se boji da je doista rekao zabranjenu riječ i ponovo zauzeo svoj krut, tih poloţaj na svojoj stolici. Sveti Baal Shem Tov je pomislio, ―Gevalt― kako li je Šabos tuţan i mračan dan za ovog čovjeka! Istina je, on se drţi svih zakona. Ali nje-
Godina 12 19 Broj 22 Strana
Prevela Tamar Buchwald
Vidite li o čemu se tu radi? Nama su zakoni nuţni, potrebna su nam pravila i granice, kako u našim fizičkim tako i u duhovnim ţivotima. Ali cijela ta stvar sa zakonima je vrlo delikatna. Bez njih nema ničega osim kaosa. Ali moţemo postati toliko zabrinuti da ne napravimo grešku da se bojimo napraviti bilo što, da se bojimo i pomaknuti. I tada, da, moţda izvana sve činimo ispravno. Ali unutar nas postajemo ukočeni, obamrli. Gubimo svoj polet, svoju radost ţivota... Svi znamo da je vrlo vaţno poštivati pravila ljudskog društva. I ge-
Strana 19
Kabbla: Chanoch Ben Yaakov:
Ponovo o Miškanu? Što je toliko važno u tome? Ovaj tjedan se čita paraša Vajakhel. Izlazak poglavlje 35 stih 1 do poglavlja 38 stih 20. To su 139 stiha koji su prema gematriji קלט. Ova riječ se može prevesti kao "apsorbirati", "unijeti", "shvatiti". Kodna riječ od mudraca je סנואהkoja nema izravno značenje na hebrejskom ili aramejskom. S permutacijom slova riječ se može prevesti kao "silovanje fizičkog svijeta". .
svaki aspekt stvaranja ima u sebi
Ova riječ/broj ima slova od alef do
U paraši, poglavlje 37 stih 8 po-
ugrađenu ideju kontinuiteta. Čak je
tav i šoreš קנח, što znači biti očišćen
sljednja napisana riječ je קצוותו, a
i ideja o kraju ili smrti tek početak
ili obrisan. Stoga je značenje tog
izgovara se קצותיו. Obje riječi znače
slijedećeg svijeta ili života. Suština
broja ili da koristimo alefbet da se
kraj. Jedna je u jednini, a druga u
paraše Vajakhel se odnosi na konti-
očistimo iznutra i izvana ili da očis-
mnoţini. To govori o jedinstvu ke-
nuitet kako je pokazano s koncep-
timo alefbet. Het (grijeh) zlatnog
rubima
tom šabata.
Postoji 1558 riječi אתקנחu paraši.
se na drugi način.
koje
opisuje
ovaj
stih.
■
.
teleta učinio je da se smrt vrati na-
Čini se da su paraše Teruma i Va-
Ideja okupljanja ili sabiranja što je
trag u fizički svijet, a također je za-
jakhel slične. Obje govore o Hramu i
prijevod riječi Vajakhel je odvajanje
prljao slova. Ova paraša ima bit čiš-
njegovim sastavnim dijelovima. Me-
nečistog od čistog tako da se čisto
ćenja svega u svemiru od slova (po-
đutim, paraša Vajakhel započinje s
može podići na višu razinu svetosti.
četno stvaranje) do fizičkog svijeta
raspravom o šabatu. Odatle dobiva-
To je ono što se može dogoditi tije-
(konačno stvaranje). To je razlika
mo informaciju da je svaki šabat ka-
kom ovotjedne paraše koja uvijek
između paraše Teruma i Vajakhel. Na
ko manifestacija tjednog duhovnog
dolazi tijekom mjeseca adara bilo da
površini se doimaju gotovo jedna-
rada pojedinca tako i razina Ketera
je to adar alef ili adar bet. Ako bude-
kima, ali su vrlo različite po tome
rada sljedećeg tjedna. Mi učimo iz
mo sretni tijekom ovog tjedna bit
što je njihova bit.
ovog koncepta da ideja Malhuta ili
ćemo u stanju podići našu razinu
manifestacije jedne stvari postaje
keduše. Našu povezanost sa sve-
U paraši postoji jedna riječ koja je
sjeme slijedeće generacije bilo to dr-
tošću.
na jedan način napisana, a izgovora
veće, biljke, ljudi ili ideje. U stvari,
.
Nadam se da ćete uživati u vašem učenju Tore ovog tjedna. Ono nas uistinu nadahnjuje strahopoštovanjem!
.
Kol Tuuv
.
Uživajte u čitanju Tore! ■ Prevela: Tamar Buchwald
Strana 20
Divrej Tora
Rabbi Eli Mansour:
Definicija micve Parašat Vajakhel govori kako je
su radili izgledalo im je i činilo se
vlja čin skrnavljenja Šabata, i da je
Moše okupio Bene Jisrael da bi im
kao sveti čin, to bi bio grijeh. Činje-
izbjegavanje voţnje na Šabat daleko
iznio B-ţje zapovijedi o izgradnji
nica da nešto izgleda kao micva ne
vaţnije od molitve s minjanom. Či-
Miškana. Međutim, Moše prije tih
znači da to i jest micva. Jedino nam
njenica da neki ljudi mogu intuiti-
uputa zapovijeda drţanje Šabata.
Tora određuje što micva jest, a što
vno smatrati drugačije ne čini nji-
Rabini su objasnili da je Moše zapo-
nije.
hovo mišljenje ispravnim. Samo Tora, a ne ljudska intuicija, određuje
čeo sa štovanjem Šabata kako bi naglasio činjenicu da uzvišeni poduhvat izgradnje Miškana, mjesta na
što je micva.
Činjenica da nešto
Drugi primjer je dobrotvorno da-
kojem će se nalaziti Šehina (B-ţan-
izgleda kao micva
ska prisutnost), nije poništio zabra-
ne znači da to i jest micva.
ne vezane uz Šabat. Narod je mogao
vanje. Naravno, dobrotvorno davanje je divna micva i od vitalne vaţ-
Jedino nam Tora odreĎuje
nosti. Ali ima nula pozitivne vri-
nost ovog projekta i zbog entuzija-
što micva jest,
jednosti u dobrotvornom davanju
zma naroda da dovedu Šehinu u
a što nije
pretpostaviti da, s obzirom na vaţ-
■
novca koji je nepošteno zarađen. Micva učinjena ne grešan način nije
svoju sredinu, oni trebaju učiniti sve što je potrebno kako bi ubrzali dovršetak Miškana, što uključuje i rad na Šabat. Moše je stoga iznio zapovijed o Šabatu, prije zapovijedi u vezi s Miškanom, naglašavajući da koliko god Miškan bio vaţan i dragocjen, njegova je izgradnja svakog tjedna morala biti zaustavljena za poštivanje Šabata.
micva. Tora strogo zabranjuje takvo Postoje brojne primjene ovog temeljnog načela. Jedna od njih je teška greška koju su napravili neortodoksni ţidovski pokreti. Njihovi su si vođe dali slobodu da sami odluče, na temelju svojih osjećaja i percepcija, što je micva. Tako su, primjerice, odlučili da je doći autom na molitvu na Šabat prihvatljivo, jer
Ovaj koncept prenosi ključnu po-
inače mnogi ne bi mogli prisustvo-
ruku o našim vjerskim obredima
vati. Svakome tko ima čak i samo
općenito. Ona nas uči da nam jedino
najosnovnije
Tora nalaţe što je micva. Mi ne mo-
Šabata jasno je da voţnja predsta-
ţemo sami sebi definirati što je micva, što je dobro činiti, a što nije dobro činiti. Ljudima je bilo logično da se rad na Miškanu treba nastaviti na
poznavanje
halahot
ponašanje. Isto tako, postoje ljudi koji su uključeni u inače plemenite napore izgradnje novih institucija, poput sinagoga ili ješiva, i u tom si procesu daju slobodu vrijeđati, sramotiti ili omalovaţavati druge ljude. Oni smatraju da uzvišeni ciljevi - izgradnja nove institucije - opravdavaju sredstvo povređivanja drugih ljudi i poticanja svađe. Ovo mišljenje je dijametralno suprotno Tori. Tora nas poučava potpuno jasnim riječima da ciljevi zasigurno ne opravdavaju sredstva, i da micva izvršena putem grijeha uopće nije micva.
Šabat, ali to nije bilo ono što je B-g
Zapamtimo da nas Tora, i samo
ţelio. Pa bi tako ljudi počinili veliki
Tora, uči što je ispravno, a što po-
grijeh da su nastavili raditi na izgra-
grešno. Moramo se posavjetovati s
dnji Miškana na Šabat. I mada je nji-
našim rabinima i od njih dobiti
hov rad bio motiviran idealom, oni
smjernice, kako bismo osigurali da
su bili iskreni u svojoj ţelji da dove-
je sve što hoćemo napraviti, a što
du B-ga u svoju sredinu, i ono što
izgleda kao micva, doista, micva. ■
Godina 12 21 Broj 22 Strana
Strana 21
Biseri hasidske mudrosti Istinski rebe
U trenutku kad je doznao da su ruski vojnici došli u Lioznu, reb Šneur Zalman
znao je da je on razlog njihovog dolaska. Bojeći se da bi ga mogli izvesti van i bez suđenja strijeljati, neprimjetno se iskrade na straţnji prozor svoje radne sobe i dade se u bijeg.
Nešto kasnije, kad je već grabio prema obliţnjoj šumi, učini mu se da netko trči za njim. Okrene se i prepozna svog hasida, Šmuela Munkesa, koji ga je pokušavao dostići. Usporio je da dozna što njegov učenik ţeli. ―Zašto bjeţiš? Ja ti to neću dozvoliti,‖ vikao je hasid iz sveg glasa. ―Ako sam te dobro razumio, ti ţeliš da mirno čekam da me strijeljaju,‖ pokuša ga umiriti rebe. ―Ako si ti istinski rebe, onda ti nikakav metak ne
U
moţe naškoditi; ako, pak, nisi, onda moţda i zaslupravo kao što odnos između učitelja i učenika
ţuješ da budeš strijeljan,‖ nastavi hasid.
zahtijeva delikatan balans između blizine i poštovanja,
Rebe ga je neko vrijeme začuđeno promatrao, pa
ljubavi i strahopoštovanja, mi moramo teţiti sličnom
onda upita:
balansu u našem odnosu s B-gom. To stvara zdravu napetost, koja nas prisiljava da razdvojimo konačno od beskonačnog, da razlikujemo ograničenu realnost našeg svijeta od apsolutnu realnost B-ga. Sam čin prepoznavanja te razdvojenosti dozvoljava nam da integriramo te dvije realnosti. Ne samo da mi osjećamo kako je B-g s nama u svakom trenutku, već
―Ne razumijem zašto bih ja zasluţio da me strijeljaju?‖ ―Zato što su upravo zbog tebe toliki hasidi okrenuli glavu od materijalnih zadovoljstava i krenuli tvojim putem,‖ mirno mu odgovori hasid. Kad je to čuo, rebe se okrene i zajedno s hasidom vrati u sobu da mirno pričeka na svoje uhićenje. ■
shvaćamo da je B-g stvorio i transcendira svaki trenutak. Konačno, dolazimo do osnovnog shvaćanja da "ne postoji nitko drugi" do B-ga. R. Simon Jacobson ■
Mi sve pamtimo,
samo B-ga zaboravljamo. R. Levi Jichak iz Berdičeva ■
Strana 22
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
Divrej Tora
Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:
Šulhan Aruh
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 13b — Lihvarenje (nastavak) Ako zajmoprimac daje vjerovniku imovinu kao garanciju za zajam zajmodavac moţe zadrţati svaki prihod proizveden od te imovine pod uvjetom da iznos zajma bude smanjen, makar i ne za puni iznos prihoda; ali takav je aranţman zabranjen ako zajmoprimac jamči da zajmodavac neće pretrpjeti nikakve gubitke zbog imovine (172,1, i vidi 3
da kupac ima rizik da dug ne moţe
ţišnu cijenu, ili ako je novčana vri-
naplatiti; vidi 173,4-5. O drugim
jednost robe naznačena u vrijeme
vrstama transakcija koje uključuju
posudbe (162,1-5; 163,1-3; vidi 173,6.
plaćanje ili koristi za zajmodavca
17.).
vidi 177,8-10.13-17.
Plaćanje robe unaprijed moţe pre-
Dopušteno je posuditi nekome
kršiti zabranu o kamatama ako ci-
novac ili robu u poslovne svrhe, a
jena robe poraste; dopušteno je sa-
potom dijeliti ostvarenu dobit pod
mo ako je roba skoro spremna za
uvjetom da zajmoprimac pored svog udjela u dobiti primi i određe-
isporuku ili ima sluţbenu trţišnu ■ cijenu ili ako kupac ima rizik da
nu naknadu za svoj trud (167,1; vidi
izgubi svoje ulaganje (vidi 173,7-14;
173,15-16. 18- 19 i 177,1-7. 12. 20-40).
175,1-7). Kada je došlo do prekršaja, prodaja je ništavna, osim ako je roba
-4.6). O transakcijama u kojima zaj-
Posuđivanje robe moţe rezultirati
modavac unajmljuje natrag imovinu
plaćanjem kamate ako se vrijednost
od zajmoprimca vidi 164,1-4, 172,2.
robe poveća, a zajmoprimac vraća
Zabranjeno je naplatiti znatno ve-
vrijednost koju ona sada ima; ali ta-
ću cijenu za robu kao zamjenu za
kvi zajmovi su dopušteni ako uklju-
kašnjenje u plaćanju (173,1, i vidi
čuju samo malu količinu robe ili ako
177,1); ali jednom kada je prodaja
zajmoprimac ima pristup robi iste
zaključena, dopušteno je prihvatiti
vrste ili ako roba ima sluţbenu tr-
niţu cijenu u zamjenu za plaćanje
Dopušteno je otkupiti nečiji dug za iznos manji od njegove nominalne vrijednosti, a zatim inkasirati njegovu punu vrijednost pod uvjetom
već prenesena (175,8).
odmah (173,3), zaračunati višu cijenu za trenutnu isporuku (173,2) ili platiti kaznu za neizvršenje isporuke ( vidi 177,18). Plaćanje najamnine je dopušteno čak i ako je najmoprimac odgovoran za vrijednost iznajmljene stvari u slučaju gubitka; vidi 176,1-5. O određivanju cijene najma ili plaće koji ovise o tome koliko će brzo plaćanje biti izvršeno, vidi 176,6-8. Ako prodaja nije konačna, ali je cijena plaćena, u nekim se slučajevima ta cijena smatra zajmom; vidi 174. ■
Godina 12 23 Broj 22 Strana
Strana 23
Alan Morinis
Program musara Radionica – Praktični dio Vaša je zadaća za ovu lekciju još jedna kabala. Prisjetite se da je kabala Ljubiti hesed
vjeţba koju netko vjeţba kako bi uvjeţbao određenu midu. Prošli puta
Kao što On odijeva nage, jer je pisano: „A Vječni B-g načini za Adama i za njegovu ţenu haljine od koţe, i odjene ih,― tako i vi također treba-
Drugi način na koji moţemo shvati-
sam vam zadao kabalu da učinite tri
ti ovu razliku je da prepoznamo da
dareţljiva djela na dan. Sada vas
postoje djela heseda, i da postoje du-
pozivam da razvijete svoju vlastitu
B-g posjećuje bolesne, jer je
še koje su u potpunosti proţete du-
kabalu kojom ćete njegovati hesed.
pisano: „I ukaţe mu se
hom heseda. To je ona snaţna odlika
Nadahnuće za ovu vjeţbu dolazi iz
B-g kod hrastova Ma-
na koju ukazuje citat iz Miheja: „čini
Talmuda, gdje čitamo definiciju
mre,― tako i vi trebate
što je pravo, ljubi milosrđe, u
jednog rabina što to znači „hoditi
posjećivati bolesne.
poniznosti hodi s B-gom svojim.―
B-ţjim putevima―:
Nije nam rečeno da čovjek ispunja-
te odijevati nage.
■
B-g tješi oţalošćene, jer je
Rabin Hama, sin Rabi Ha-
pisano: „I dogodi se
nine isto tako reče: 'Što zna-
nakon smrti Abraha-
če riječi: „Hodit ćeš za Vje-
move, da B-g blago-
čnim, B-gom svojim?― Je li
slovi Izaka, njegovog
moguće ljudskom biću da
sina,― tako i vi također
stvari samo kao nusproizvod. Ne
ide za B-ţanskom prisut-
trebate
fokusiramo se na vršenje, već na
nošću; jer nije li rečeno: „Jer
šćene.
odliku srca koja ţivi u nama. Ljubiti
Vječni, B-g tvoj, je vatra što
dobrohotnost. Kakvog li silnog za-
proţdire.―
htjeva!
Zapravo [značenje je] slije-
dolini,― tako i vi treba-
Riječi tradicije neumorno nas pod-
diti B-ţje odlike:
te sahraniti mrtve.
va svoju duhovnu sudbinu vršenjem djela milosrđa, već ljubljenjem tih djela. Naravno da ako ih volimo da ćemo ih i činiti, tako da se vršenje podrazumijeva, ali u
tješiti
oţalo-
B-g sahranjuje mrtve, jer je pisano: „I sahrani ga u
sjećaju da ţivot ne treba ţivjeti svatko sam za sebe. Kao što je to Hilel formulirao: „Ako sam samo za sebe, što sam?― (Avot 1,14). Da bismo podrţavali jedni druge, moramo nastojati da volimo sam čin brige za druge. Na toj uzvišenoj razini usavršenog heseda, mi postajemo poboţni ljudi. I sasvim prikladno, na hebrejski se poboţna osoba naziv hasid. Postignite uspjeh u ovome i vaš će se svijet u potpunosti preobraziti, kako iznutra tako i izvana.
Strana 24
Divrej Tora
(nastavak s 24. stranice)
Alan Morinis
Program musara
Ovaj nam tekst daje predloţak za
će vam vaši doţivljaji postati jasniji,
vršenje heseda, a isto tako i za ovo-
već ćete otkriti da ste izoštrili snop
tjedni zadatak. Započnite s katego-
svijesti koju unosite u svakodnevni
rijama navedenim u gore navede-
ţivot.
nom odlomku Talmuda – odijeva-
Cilj je ove kabale da vaša djela heseda
njem nagih, posjećivanjem bolesnih,
učini 'aktivnima'. Bez aktivnosti,
tješenjem oţalošćenih i sahranom
hesed je teoretski pojam. On je poput
preminulih (što, u našem slučaju,
slike cvijeća, bez mirisa, bez mogu-
znači prisustvovanje sahrani). Iz-
ćnosti da ga opipate i bez intenzi-
gradite si vjeţbu koja utjelovljuje
teta. Tek kada se uzdignete da vr-
hesed koju ćete vršiti tijekom slijedećeg tjedna. Na primjer, moţete si zadati da učinite po jedno djelo od svake vrste. Pregledat ćete svoj ormar i pronaći
kakav otpor koji je predstavljao iskušenje vašoj sposobnosti da postupite kako ste planirali? Što je to bilo, i zašto?
šite hesed u skladu s ciljevima svoje vlastite kabale, uţivat ćete u darovima dobrote, darovane drugima i zabiljeţene u vama samima. I ne zaboravite svoju osnovnu ju-
odjeću koja se još moţe koristiti ko-
Najvaţnije je da, dan za danom, vo-
ju ćete dati u dobrotvornu ustano-
dite bilješke o svojem doţivljaju ove
vu. Posjetit ćete prijatelja koji je bo-
vjeţbe. Jeste li svakoga dana obavili
lestan. Nazvat ćete u dom u kojem
svoj zadatak? Što se dogodilo kada
ljudi sjede šiva. I doći ćete barem na
ste pokušali vršiti hesed? Što vas je
„Ljubi hesed i u poniznosti hodi s
jednu sahranu, čak i ako niste bili
sprečavalo? Upotrijebite ono što ste
B-gom.― (prilagođeno iz Mihej 6,8) ■
bliski s tom osobom ili je moţda ni-
zapisali da registrirate i odgonetne-
kada niste niti upoznali.
te ono što ste proţivjeli. Ne samo da
tarnju izjavu. Evo nekih prijedloga: „Svijet počiva na dobronamjernosti.―
Ili moţete uzeti jedno od tih područja i fokusirati se na njega. Moţete se obavezati da ćete svakog dana posjetiti jednu bolesnu osobu, moţda istu, a moţda nekoliko njih. Sami izaberite. Dio je tradicionalnog načina kako se musar prakticira da učenik sam za sebe oblikuje svoju posebnu kabalu. Započnite ovu vjeţbu tako što ćete uzeti svoj Dnevnik svođenja računa s dušom i zapisati što ste si zadali. Onda, dan za danom, biljeţite što ste iskusili. U početku, napišite komentar da li je bilo lako ili teško izvršiti vašu kabalu. Jeste li naišli na
Godina 12 25 Broj 22 Strana
Strana 25
Upali u kuću glavnog rabina u Argentini, svezali mu ženu pa ga brutalno iska
Iz
ćeg t doma
Index, 26.2.2019. ARGENTINSKI nadrabin Gabriel Davidovich pretučen je i teško ozlijeđen u vlastitom domu u Buenos Airesu te je prebačen u bolnicu, objavio je u utorak Židovski kulturni centar (AMIA), osudivši taj antisemitski napad. Nepoznati napadači su tijekom noći upali u kuću argentinskog nadrabina, svezali suprugu i potom brutalno pretukli Davidovicha koji je u bolnicu primljen s tri slomljena rebra i probijenim plućima.
VIJESTI
Napadači su iz kuće uzeli novac i Davidovichu na odlasku kazali: "Znamo da si rabin iz AMIAe". "Zvono na uzbunu" Židovski kulturni centar je priopćio da su riječi upućene rabinu "zvono na uzbunu". Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je osudio napad i kazao da "se ne smije dozvoliti da antisemitizam podigne svoju glavu". Davidovich je postao argentinski nadrabin 2013., a napadnut je samo dan nakon što je židovsko groblje u San Luisu, na
zapadu zemlje, oskvrnuto nacističkim simbolima. U Argentini živi oko 200.000 Židova i radi se o jednoj od najvećih židovskih zajednica u svijetu izvan Izraela.
Zgrada centra AMIA bila je meta bombaškog napada 1994. u kojem je ubijeno 84 ljudi te se i dalje vodi kao najsmrtonosniji teroristički napad u zemlji. ■
Bivši izraelski ministar dobio 11 godina zatvora jer je godinama špijunirao za Iran Telegram, 26.2.2019. Bivši izraelski ministar osuđen je u utorak u Jeruzalemu na jedanaest godina zatvora pošto je priznao da je špijunirao za Iran, zakletog neprijatelja židovske države, rekla je glavna državna tužiteljica Geulah Cohen nakon završetka rasprave održane iza zatvorenih vrata.
Gonen Segev, koji je od 1995. do 1996. bio ministar za energetiku i infrastrukturu, optužen je da je od 2012. do lipnja 2018., dok je živio u Nigeriji, otkrio Iranu informacije o lokaciji osjetljivih izraelskih objekata i imena odgovornih. Gonen Segev, koji je nazočio suđenju, osuđen je pošto je priz-
Raste mržnja prema manjini: 'Nije Večernji list, 22.2.2019. Fašistu!”, “Vrati se u Tel Aviv!”, “Palestina!”, “Vrati se u Izrael!” vikali su najradikalniji pripadnici “Žutih prsluka” kada su vidjeli filozofa i Židova Alaina Finkielkrauta u subotu tijekom prosvjeda. Jedan od predvodnika napada identificiran je kao radikalni islamist. Već u utorak jedno je židovsko groblje na istoku zemlje devastirano kukastim križevima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao i gotovo cijela javnost, prepoznao je da je vrag odnio šalu u zemlji s Page 26 Strana 26
najvećim brojem Židova u Europi. Osude antisemitizma pljušte s najviših razina vlasti. No u predgrađima, među “Žutim prslucima” i unutar radikalnih zajednica mržnju prema Židovima bit će vrlo teško iskorijeniti. Ukorijenjeno u Francuskoj Ovih je nekoliko antisemitskih napada vratilo pitanje odnosa prema antisemitizmu u žižu javnosti u Francuskoj, no fenomen nije nov. Prošle je godine broj antisemitskih napada rastao čak 74 posto u odnosu na 2017. godinu: 541 prema 311.
nao odgovornost na temelju prethodno postignute nagodbe obrane i tužiteljstva ODBAČENA JE TOČKA OPTUŽNICE ZA ‘IZDAJU’ Protiv bivšeg ministra prihvaćene su točke optužnice za “teži oblik špijunaže” i za “predaju informacija neprijatelju” a od-
bačena je za “izdaju” koja je bila navedena u prvotnoj optužnici, rekla je glavna državna tužiteljica. Iran je neprijatelj Izraela koji smatra da je iranski nuklearni i balistički program uperen protiv njega. Iran tvrdi da je njegov program isključivo mirnodopske naravi. ■
lako biti Židov u Francuskoj' Iako Židova u Francuskoj ima tek 550 tisuća, oko 1 posto stanovništva, u čak 40 posto svih religijski motiviranih napada 2017. oni su bili žrtve. Vlada je 2011. prestala klasificirati počinitelje po etničkoj ili religijskoj pripadnosti, no do te godine najčešći su počinitelji bili muslimani. Ovotjedno oskvrnuće židovskog groblje kukastim križevima pokazuje da se protiv manjinske skupine bore i radikalni desničari...... Macronove mjere U srijedu je Macron na godišnjem okupljanju židovskih za-
Divrej Tora
jednica rekao da je antisemitizam u Francuskoj i drugim zapadnim zemljama došao do najviše razine od Drugog svjetskog rata. Također je obećao da će se vlada angažirati na ukidanju tri ekstremno-desničarske organizacije koje promoviraju diskriminaciju. Uz to je francuski predsjednik dodao da će i anticionizam, nepriznavanje prava Izraelu da postoji, definirati kao formu antitisemitizma. – Anticionizam je jedna od modernih formi antisemitizma – rekao je Macron u srijedu.....■
Godina 12
Broj 22