Divrej Tora Godina 13 Broj 22
Zagreb, šabat 21. ožujka 2020. - 25. adara 5780.
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Vajakhel-Pekude
B’’H
Šabat HaHodeš Jeruzalem 17:15
18:28
Zagreb
17:50
18:52
Rijeka
17:57
18:59
Split
17:48
18:50
Dubrovnik 17:42
18:43
Vinkovci 17:39
18:41
Sarajevo 17:41
18:42
Doboj
17:42
18:44
B. Luka
17:46
18:47
Beograd 17:32
18:35
Novi Sad 17:35
18:38
Subotica 17:36
18:40
Zrenjanin 17:33
18:36
Niš
17:26
18:28
Beč
17:49
18:51
Frankfurt 18:20
19:22
Edison, NJ 18:52
20:03
(Šemot 30,11-34,35) Moše okuplja narod i ponavlja im zapovijed o poštivanju šabata. Zatim im prenosi B-žje upute o izgradnji Miškana. Narod donosi obilje tražena materijala:
zlata,
srebra,
bakra,
plave,
grimizne i crvene vune, kozje dlake, lanene pređe, životinjske kože, drva, maslinova ulja, trava i dragog kamenja.
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan
utorak 24.3.2020.
Moše im je morao reći da prestanu donositi.
Tim
vrhunskih
obrtnika
izrađuje
4:22
Miškan i opremu za njega (kao što je po-
Najranije Talit
4:57
drobno opisano u parašot Teruma, Tecave i
Nec Hahama
5:51
Ki tisa): tri sloja krovnih obloga; 48 po-
Najkasnije Š’ma
8:57
zlaćenih zidnih oplata i 100 srebrnih
9:59
spojeva za temelje; parohet koji razdvaja
Hacot
12:03
dvije prostorije Svetišta i masah (paravan)
Minha Ketana
15:39
Plag Haminha
16:57
Šekia
18:14
Cet Ha-kohavim
18:56
njemu gorjeti; ulje za pomazanje; vanjski žrtvenik za žrtve paljenice i sve što uz njega ide; vješalice, stupove i držače za dvorište; umivaonicu i postolje načinjeno od bakrenih zrcala. Moše računa koliko je zlata, srebra i bakra narod dao za izradu Miškana. Becalel, Ahaliav i njihovi pomagači izrađuju osam dijelova svećeničke odjeće – pregaču, naprsnik, plašt, krunu, kapu, tuniku, opasač i kratke hlače – prema
Alot Hašahar
Zman Tefila
Broj 22
nasuprot njemu; kovčeg i poklopac s kerubinima; stol i menoru sa sedam krakova i posebno pripremljeno ulje; zlatni žrtvenik i mirisnu žrtvu koja će na
uputama koje je Moše dobio u paraši Tecave. Miškan je dovršen i svi njegovi dijelovi doneseni su Mošeu koji ga podiže i pomazuje sa svetim uljem. Zatim uvodi Aharona i četvoricu njegovih sinova u svećeničku službu. Iznad Miškana se pojavljuje oblak koji ukazuje da će B-žanska Prisutnost tu prebivati. ■ Prevela: Dolores Bettini
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Kohen – prva alija – 20+9 p’sukim – 35,1-29 Moše okuplja narod (prema tradiciji to se desilo na prvi Jom kipur, od-
koju vrstu melaha… Zbog čega Tora ovdje izdvaja vatru? Pitanje je dvojako: Zašto je izdvaja i zašto to ponovo zapovijeda.
nosno dan nakon njega, poslije 40 dana i 40 noći na Har Sinaju) da im
Sefer haChinuch kaže da su ove zabrane izravno upućene Sanhedri-
da upute u vezi izgradnje Miškana. On započinje s upozorenjem da se
nu, a ne pojedincima. Nama je već bilo rečeno da ne smijemo paliti
upute provedemo.
poštuje šabat (čak i dok se bave svetim zadaćama Miškana).
vatru. Sudovi, kaže Chinuch, ne smiju provoditi smrtnu kaznu spa-
Ljudi osjećaju nemirno uzbuđenje u vezi posla koji je pred njima. Moše
ljivanja (s'reifa) na šabat. Niti se,
govori narodu i kaže im ono što je B-g zapovijedio.
Zapazite da kada B-g govori Mošeu On mu zapovijeda u vezi Miškana (236 p’sukim!) i potom ga upozorava da šabat ima najvišu čast. Kada Moše okupi narod da njima izda zapovijed, on stavlja upozorenje u vezi šabata na početak. U početna tri retka koja govore o šabatu ukupno ima 40 riječi – 39 plus riječ hašabat. To se može pro-
biblijskim proširenjem, bilo koja smrtna kazna smije izvršiti na šabat, ni bilo koja kazna koju izriču sudovi ne može se izvršiti na šabat. To omogućava da šabat bude dan mira čak i za osuđenog prijestupnika. Možemo i na drugačiji način pogledati podsjetnik na šabat. Ne smijete
(Zapazite, istovjetnu terminologiju kojom se Tora koristi kada ■Moše govori o šabatu i o Mikdašu.) Imenovane su različite vrste materijala. Jasno je rečeno da se donacije potiču, no posve su dobrovoljne.
paliti vatre u svojim prebivalištima, gdje god ona bila, ali smijete –
Potom se svaki dio Miškana i njegove opreme spominje do pojedinosti.
ne, zapravo morate – paliti vatru (i raditi određene druge melahot) u
Nakon što su ljudi čuli što je Moše imao za reći, oni se razilaze (očigle-
Prebivalištu, Mikdašu. (Odnosno, onda kada to B-g izričito naredi).
dno u oduševljenju i sa željom da se prime posla).
povijedio da ih činiš", napisana s lamedom (30) i anagramom za teiša
Neki komentatori kažu da je ovo ponavljanje o vatri tu da naglasi
Na temelju redoslijeda koji nam je iznesen u Tori mogli bismo špekuli-
(9) – još jedan nagovještaj šabatnih melahot. On još dodaje da u la'asot
kako paljenje vatre nije ništa manji smrtni grijeh, unatoč tome što je na
rati da je ono što je motiviralo narod u velikoj mjeri osjećaj krivice zbog
nedostaje slovo vav, koje predstavlja šest radnih dana u tjednu kada
jom tov to jedna od nekoliko melahot
Zlatnog teleta.
koje su dopuštene (tj. kuhanje korištenjem vatre, paljenje plamena koji
Mnogo ljudi je Mošeov poziv pota-
tumačiti kao simbolično spominjanje 39 kategorija zabranjene melaha, koje definiraju narav hašabata. Baal HaTurim kaže da riječ la'asot u izrazu "Ovo su stvari koje je B-g za-
su melahot dozvoljene.
S gledišta micvi "Zapovijed" koja se ovdje nalazi, "Nećete paliti vatre u svim svojim prebivalištima na dan šabata" ima nas mnogočemu podučiti. Paljenje vatre je jedna od 39 avot melaha (kategorija stvaralačkih aktivnosti koje su zabranjene na šabat). No mi već imamo zabranu iz 4. zapovijedi - … Nećeš vršiti bilo
Strana 2
će gorjeti). Mogli bismo steći dojam da vatra nije težak prekršaj, zbog jom tova. Tu sad nastupa Tora da naglasi zabranu za šabat. Ima i drugih razloga zbog kojih se posebno spominje zabrana vatre na šabat.
kao da darežljivo daju. Muškarci i žene, svi oni daju (postoje različite interpretacije u vezi toga o čemu riječi u pasuku govore). Pored donacija, muškarci, a posebno žene, donirali su svoje talente u tkanju, bojenju, stolariji, obradi metala, itd. Ponovo se spominje s kakvim su
Osim prva tri p’sukim, ostatak sedre
srcem ljudi radili. Bio je to iskreni
bavi se izgradnjom Miškana. Paršat T'ruma dala nam je zapovijed i upu-
pozitivan odgovor na B-žji i Mošeov poziv za izgradnju Miškana.
te, Vajakhel nam govori kako da Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
Vođe plemena dale su drago kamenje za naramenice Efoda, i za Hošen
no obojane ovčje kože (koji je također izgledao privlačno) nije nalazio
bakra. Tradicija nam kaže da je bakar dobiven od ogledala izrael-
Kohen gadola, te mirodije i ulja za tamjan i ulje za pomazanje.
odmah povrh njega.
skih žena. Isprva ih Moše nije želio prihvatiti zbog samodopadnosti
Levi – druga alija – 13+12+35 p’sukim – 35,30-37,16
oplata Miškana od bagremova drveta. Bilo je 48 oplata – po 20 na
Moše kaže narodu da je B-g odredio Becalela (iz Jehude) i Ahaliava (iz Dana) kao vođe majstora za Miškan. Njih su nebesa nadahnula inteli-
Zatim Tora opisuje izradu zidnih
sjevernim i južnim zidovima, te 8 na zapadnom zidu. Svaka oplata bila je presvučena zlatom. Svaka je bila umetnuta u dvije podne nožice.
gencijom, spoznajom i vještinama potrebnim za različite složene za-
Parohet koji će biti obješen između Kodeša i Kodeš kodašima, Masah za
datke koji su bili pred njima. Oni i ljudi koji su s njima radili nadgle-
prednju stranu Miškana, i Masah za prednju stranu dvorišta po stilu
dali su prikupljanje materijala te obavijestili Mošea da je prispjelo
izrade i materijalu bili su slični pr-
više nego dovoljno materijala. Moše širi glas da ljudi trebaju prestati s donacijama.
vom stropnom pokrovu. Sada kada je zdanje kompletirano, na red dolaze Aron i Šulhan.
koja se povezuje s ogledalima. Međutim, B-g je Mošeu rekao koliko je ovaj dar dragocjen u Njegovim očima, jer Ga on podsjeća (nazovimo to tako) na ulogu koju su žene odigrale prilikom izbavljenja naroda iz Egipta. Na kraju je opisano dvorište. P’kudei započinje popisom materijala koji su prikupljeni za upotrebu u izgradnji Miškana, njegovog namještaja i odjeće kohanim. Iz činjenice da je Moše Rabeinu dobrovoljno dao obračun za materijale koje je prikupio, učimo da
Šliši – treća alija – 13 p’sukim – 37,17-29
osoba koja je na odgovornom mjestu za prikupljanja novca za zajed-
dio izradu Arona, Šulhana i Menore. Potom, slojeve pokrova – Miškana,
Sljedeća je na redu zlatna Menora. Osim čašica za ulje, sve ostalo –
nicu mora postupati na takav način da uvijek bude van svake sumnje.
Ohela i Orot. Tek tada se u sliku uvode zidne oplate i podne stopice.
krakovi, ukrasne kugle, čašice, cvjetovi - iskovano je iz jednog
Čak i ako je ta osoba u potpunosti pouzdana, ona mora poduzeti mjere
Pri izvršenju zapovijedi, slijedi se praktičniji plan. Prvo zdanje a po-
komada zlata.
kojima će izbjeći da izgleda kriva.
tom oprema. Ali kako mogu Moše i Becalel odstupiti od B-žje zapovije-
Zatim, je opisan zlatni žrtvenik (tzv. kadioni žrtvenik, odnosno unutarnji žrtvenik). Nakon što je načinjen ovaj
Talmud nam kaže da obitelj kohanim koja je bila zadužena za spravljanje
Kada je B-g zapovijedio Mošeu u vezi Miškana, On je prvo zapovije-
di? U tim stvarima ne možeš činiti kako ti se sviđa. Komentari kažu da su Moše i Becalel tražili i dobili dopuštenje od B-ga da naprave ljudskiji, praktičniji pristup. U ovom odlomku, predstavljena su tri sloja stropnog pokrova. Zamijetite da je prvi sloj bio krasno višebojno tkanje, s učvršćivačima od zlata. Nad njega je išao praktičniji, manje privlačan, ne toliko složen, vodonepropusni Ohel od kozje dlake. Taj se sloj nije vidio iz unutrašnjosti Miškana, i nije ga se moglo vidjeti niti izvana, u skladu s mišljenjem da se pokrov od tahaša i crveGodina 13 3 Broj 22 Strana
Mizbe’ah, spravljeno pomazanje i tamjan.
je
R’vi’i – četvrta alija p’sukim – 38,1-39,1
ulje
za
– 20+12
Opisan je vanjski žrtvenik, bakreni žrtvenik, zemljani žrtvenik (zbog toga što je bio napunjen zemljom dok je tabor počivao i Miškan bio
ketoreta (tamjana) nije dopuštala svojim ženama da koriste parfeme, kako netko ne bi posumnjao da uzimaju od svetih mirodija ketoreta. Isto tako, oni koji su pekli Lehem HaPanim nisu jeli bijelog kruha, tako
da nitko ne bi ni pomislio da su uzeli od posebnog brašna iz Mikdaša za svoju osobnu upotrebu. U početnom retku sedre, nalazimo
podignut). Gotovo sve korbanot bile su prinošene na tom Mizbe’ahu. On
riječ Miškan dva puta u jednom redu – …HaMiškan, Miškan HaEdut.
je bio znatno veći od zlatnog žrtvenika.
Raši kaže da je to aluzija na dva
Posljednji opisani element je umivaonica i njeno postolje. Izrađena je od
Batei HaMikdaš. Chatam Sofer dodaje da he iz prvog Miškana "manjka" u drugom. Ovo aludira na 5 naročitih stvari koje su nedostajale u Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
drugom Beit HaMikdašu – Aron, Sveta vatra, B-žamska Prisutnost, Sveti Duh, te Urim V’Tumim. Raši nas uči da opis Miškana kao Eduta, Svjedočanstva, potvrđuje činjenicu da nam je B-g oprostio gri-
Alija po Alija
za povezivanje Hošena i Efoda.
zaprljana).
Šiši – šesta alija – 11+11 p’sukim – 39,22-43
Kohen gadol nosio je jednu vrstu lanenog turbana, koji je mo-
M’eil (različita su mišljenja – plašt, ogrtač, od-
gao primiti cic. Obični kohanim nosili su
jevni pred-
jeh sa Zlatnim teletom. Pokazatelj toga je Š’hina koja je boravila među
turban druge vrste.
met nalik ponču) bio
Pojas ili lenta, koja se naziva Avnet,
rastavljanja
je u cijelosti istkan od
bila je istkana od tri boje vune i lana. On
Miškana tijekom godina lutanja Pustinjom bio je povjeren plemenu
t’helet vune. Njegov
je bio neobično dug (32 amot, otprilike
Levi, pod nadzorom i vodstvom Itamara b. Aharona HaKohena.
vratni prorez bio je
15 metara ) i zato ga je bilo potrebno
Glavni majstori za Miškan, podsjeća
dodatno ojačan da spriječi da se pokida. Ovo
omotati oko struka kohena mnogo
nama, u Miškanu.
Posao
sastavljanja
i
nas Tora, bili su Becalel iz plemena Jehude i Aholiav iz Dana. Tora potom iznosi pojedinosti o zlatu, srebru i bakru koji su sakupljeni za Miškan i njegov pribor. Tora također navodi za što su se koristili
različiti metali. Zatim, Tora spominje različite obojene vune (nebesko plavu, ljubičastu i crvenu) koje su bile korištene za izradu svetih halja Kohen gadola, i za tkanine koje su prekrivale (i štitile?) svete predmete u Miškanu tijekom putovanja s mjesta na mjesto u Midbaru. Hamiši – peta alija – 20 p’sukim – 39,2-21
■
je po drugi puta da Tora naglašava
puta. (Neki kažu da se Avnet nosio iznad struka). Omatanje je stvaralo
zabranu kidanja M’eila (ili dopuštanja njegovog kidanja). Niti jedan
upadljivu izbočinu oko njegova struka i nju je kohen osjetio kad god
dio odjeće ne smije se pokidati; poduzete su mjere da se kidanje sprije-
bi ruke spustio sa strane. To je služilo kao stalni podsjetnik kohenu
či. Ipak, Tora to pravilo predstavlja uz M’eil. Rub M’eila imao je rese s
na ozbiljnost služne u Beit HaMikdašu. Avnet je bio šaatnez, jednako
naizmjenično postavljenim zlatnim zvoncima i mogranjima od obojene
kao i Hošen, Efod i Me’il. Mišljenja se razlikuju u vezi Avneta običnih
vune i lana.
kohena.
Kutonet, halja dugih rukava koja je
Potom dolazi cic, odnosno nezer
sezala do poda bila je istkana od bijelog lana.
hakodeš, načinjen od čistog zlata i
Neki kažu da su rukavi bili saši-
pričvršćen
oko
veni zajedno sa
U ovoj aliji se nalazi detaljan opis Efoda i Hošena Kohen gadola. Oba su
glave Kohen gadola trakama od t’helet
samom haljinom, a ne nači-
bila istkana od iste vrste prediva i bili su međusobno čvrsto pričvrš-
vune. Cic je imao reljefni natpis kodeš Hašemu. Ima mnogo razli-
njeni posebno i potom prišiveni
ćeni kada ih se nosilo. Dva kamena oniksa (Avnei šoham) bila su pričvr-
čitih mišljenja o tome na koji način su te riječi bile načinjene od zlata
na nju. Svi su kohanim nosili
šćeni na naramenice Efoda. Imena 12 plemena (zapravo, bila su to 12 si-
cica, te kojim redom i u kojem smjeru su bile postavljene jedna u
Kutonet. Svaki je kohen imao po
nova Jakovljevih) bila su urezana u
odnosu na drugu. Cic je bio poput krune za Kohen gadola, a opet, imao
mjeri iskrojeni Kutonet, budući
je i svrhu da ga učini vrlo poniznim.
kamenove, po šest na svakom kamenu. Pored tkanine za ta dva ko-
da je bilo zabranjeno vršiti avoda u
mada odjeće bila su tu zlatna ležišta za kamenove, zlatni koluti i lančići
Mikdašu ukoiko je halja bila preduga ili prekratka (ili pohabana ili
Strana 4
Ovime je rad na dijelovima Miškana i haljina za kohanime priveden kraju. (Sve što je preostalo bilo je da se sastavi i valjano postavi.) Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Talmud Jerušalmi kaže da se izraz "kao što je B- g bio zapovijedio Mošeu" u P’kudei pojavljuje 18 puta. Sukladno tome imamo 18 brahot u našoj svakodnevnoj Amida (poveznica između službe u Mikdašu i dnevnih molitvi je očita). Tako kaže Š’muel b. Nahmani u ime Rabi Johanana. U ovo se ne ubraja prvi puta kada je taj izraz upotrijebljen: I Becalel… načini sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Postoje razlike između konteksta izraza s Becalelom i konteksta prilikom svih drugih korištenja tog izraza, što opravdava njegovo neubrajanje među ostale. S druge strane, naša Amida ima i 19. blagoslov tako da je i "posebni" izraz obuhvaćen. Sve dijelove Miškana, njegovo posuđe i svete halje, su muškarci i žene koji su dobrovoljno uložili svoje talente za Miškan, donijeli Mošeu nakon dovršenja posla. Moše je pregledao sav posao i našao je da bio u skladu s onime što je B-g zapovijedio. Moše je blagoslovio narod: "Neka bi bila B-žja volja da On učini da Njegova Prisutnost počiva nad djelom vaših ruku." (Raši) Tora još jednom nabraja sve sastavne dijelove Miškana. I stalno iznova ponavlja da je narod učinio sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Jedna misao… Naglasak na narodu koji čini kao što je zapovijeđeno u oštroj je suprotnosti sa Zlatnim teletom, koje svakako nije bilo ono što je B-g zapovijedio. Možemo uočiti prijekor svaki puta kada se podcrtava "ovog puta smo poslušali, ali par mjeseci ranije…" (Da bude jasno, ovo je pohvalno, to da smo učinili kako je bilo zapovijeđeno, no također se daje naslutiti i ukor.) Š’vi’i – sedma alija – 16+11+11 p’sukim – 40,1-38 B-g daje nalog Mošeu da podigne Godina 13 5 Broj 22 Strana
Alija po Alija
Miškan na Roš hodeš nisan. Nakon što se zdanje postavi, Moše treba u njega unijeti Aron, i objesiti Parohet koji odvaja Svetinju nad svetinjama od ostalog dijela Miškana. Šulhan i Menora postavljeni su na svoja mjesta, nakon čega je postavljen zlatni Mizbeah. Masah je potom obješen na stupove na ulazu u Miškan. Bakreni Mizbeah postavljen je ispred Miškana, nasuprot njegovom ulazu. Kijor i njegovo postolje smješteni su između Miškana i Mizbeaha, malo sa strane. Dvorišne zavjese obješene su na njihove stupove. Nakon svega ovoga, Moše je trebao pomazati sve dijelove Miškana i posvetiti ih. Zatim su Mizbeah i njegovo oruđe bili pomazani, a također i umivaonica. Potim su kohanim dovedeni naprijed. Nakon pravilnog pranja, odjenuti su u njihovu svetu odjeću i pomazani.
osimi dan posvećenja Miškana Moše i Aharon imali jednak status. Ali samo tog dana. Nakon toga, Moše je samo Levi, a Aharon preuzima kormilo. Kaže se da bi Moše bio Kohen gadol, da nije onako govorio s B-gom kod gorućeg grma. Tada je B-g doveo Mošeu Aharona da podijeli s njime odgovornosti i prednosti uloge vođe. U završnih 5 p’sukim u Š’mot, Tora nam kaže da Moše nije mogao prići Miškanu jer je Miškan bio "prekriven Oblakom". Tek kad se oblak podigao Moše je mogao prići. Oblak je također bio znak narodu da krene na put ili da ostane u taboru. Oblak je tamo bio danju, a Vatreni stup noću. Ovako završava knjiga Š’mot, s postavljenom scenom, da tako kažemo, za knjigu Vajikra, Torat Kohanim.
I dogodilo se da je na prvi dan nisana u godini poslije Izlaska iz Egipta, Miškan bio dovršen. To je malo manje od godine dana nakon J'ceat Micrajim. U tom odlomku, Tora daje procedure korak po korak kako konačno izvesti zapovijedi iz paršijot T’ruma, T’cave, početak Ki Tisa, i čitave Vajkhel.
U knjizi Š’mot, započeli smo kao obitelj koja je u Egiptu, porobljena i potlačena. Izrasli smo u naciju, bili smo izbavljeni iz Egipta uz velika čuda. Primili smo Toru i uspostavili dva glavna aspekta naše nacionalne samosvojnosti – pravila za svakodnevni život prema Tori i izgradnju Miškana da bude središte naše duhovne energije.
Nastavljajući se na posljednji odlomak Tora opisuje završne faze cjelokupnog posla izgradnje Miškana. Kada Moše postavi Mizbe’ah na njegovo mjesto, on prinosi odgovarajuće korbanot.
B-žji plan za nas dobro napreduje. Sve je tu osim mjesta za puno bogatstvo Židovskog života – Erec Jisrael. No tri knjige Humaša tek trebaju doći.
Zamislite si podvojene osjećaje koje je Moše morao imati u tom času. On je sagradio Mikdaš i sada zapravo vrši ulogu Kohen gadola. Ali to neće potrajati. Tijekom tjedna svečanog otvaranja Miškana, Moše je radio sve. Pogledajte micvu pranja ruku i nogu prije vršenja Avoda. Zapovijed dolazi Mošeu, te Aharonu i sinovima. Raši kaže da su na
Običaj je da zajednica ustane na završne p’sukim svake knjige Tore. Onaj koji čita Toru, završne riječi čita na dramatičan način, signalizirajući tako zajednici da odgovori sa “hazak, hazak, v’nithazek” (Snažni, snažni i budimo osnaženi). Onaj koji čita tada ponavlja tu frazu. Smatra se posebnom čašću dobiti aliju kojom se završava knjiga. ■
Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi 114. Odgoda izvršenja: zabrana sudu da kazne izvršava na šabat Ne palite vatru na Šabes u mjestima gdje živite (Izlazak 35,3) Ova micva izgleda prilično jasna, izuzev činjenice da već znamo da određene kategorije rada ne obavljamo na Šabes, a paljenje vatre je jedna od njih. Pa što ovaj stih dolazi dodati? Talmud u Jevamos (6b) daje primjenu da se smrtne kazne ne smije izvršavati na Šabes. (Postoji cijela rasprava o stvarima koje nadilaze Šabes, te objašnjenje logike da bi smrtna kazna mogla biti jedna od njih, kada ne bi bilo ovog stiha.) Mehilta objašnjava da ta zabrana vrijedi ne samo za spaljivanje već i za sve vrste izvršenja kazni kao i druge kazne koje provodi beis din. Talmud u Šabes (70a) nadalje iz ovog stiha izvodi da za svaku kategoriju rada postoji zasebna odgovornost za Šabes. Ako je netko zaboravio da je Šabes te vršio mnogo vrsta rada prije nego li se prisjetio toga, bio bi odgovoran
za svaku pojedinu od njih, a ne samo za "kršenje Šabesa". Razlog za tu micvu jest da, iako je smrtna kazna ponekad neophodna, nitko je ne voli izvršavati. S druge strane, Šabes je iznimno važan. U skladu s tim, B-g želi da poštujemo Šabes dopuštajući čak i osuđenima da počinu na taj dan, prije nego li se susretnu sa svojom neizbježnom sudbinom. Ova se micva odnosi na sudove u vrijeme kada su na snazi smrtne kazne. O njoj se raspravlja u talmudskim traktatima Jevamos (6b) i Sanhedrin (35a-b). Kodificirana je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 339, a također je 322. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos. Ovo je jedina micva u paršas Vajakhel, dok u paršas Pekudei nema nikakvih micvos. Tako je ona posljednja micva u Seferu Šemos, Knjizi izlaska. (Za one koji su brojali, to znači da je u Sefer Bereišis bilo tri micve i 111 u Sefer Šemos.) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 13.
Negativne zapovijedi
Pozitivna je zapovijed reći
36.
Negativna je zapovijed ne
blagoslov molitve nakon jela,
osporiti [lažno] ništa vrijed-
nakon što jedemo kruh
nog [što se duguje]
kao što Pismo kaže, Jest ćeš i bit ćeš sit i
kao što kaže Pismo, niti ćeš varati (Va-
blagoslovit ćeš Vječnoga B-ga svoga
jikra 19,11), a to je opomena protiv la-
(D'varim 8,10). Prema zakonu Tore
žnog poricanja bilo čega što vrijedi od
čovjek ne mora kazati molitvu ako
p'ruta [najmanjeg novčića] naviše. U to
se nije nasitio; ali prema uredbi
se
učenjaka, čak ako je pojeo i komad kruha veličine
pitanjima, bilo da se radi o nečemu povjerenom na
masline, on ima dužnost nakon toga reći molitvu nakon
čuvanje ili pozajmljenom; bilo da je jedna osoba
jela. Prije jela također treba izreći blagoslov, kao što
opljačkala drugu ili je prevarila; ili je pronašla izgublje-
možemo zaključiti prema kal-vahomer, zaključivanju od
ni predmet pa ga nije vratila. Ako je drugi tuži sudu za
manjega ka većem: Ako netko kaže blagoslov kada je
to, a ona to lažno porekne, ona time krši ovu zabranu i
sit, koliko bi ga više trebao reći kada je gladan.
postaje diksvalificirana da bude svjedok i da iznese
Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce. Za žene je dvojbeno postoji li za njih obaveza prema zakonu Tore.
Strana 6
ubrajaju
sve
vrste
osporavanja
u
novčanim
svjedočenje. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene ■
Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana
Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?
Da li je štovanje B-ga prinošenjem žrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?
•
•
Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja žrtava, On ju nije želio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka. Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere. Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje žrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.
Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?
•
•
Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu. Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?
Shadal sugerira da Šator sastanka nije samo poboljšao čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bližnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?
O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?
•
Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?
Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom životu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?
•
U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald
Treba li Hašemu kuća? Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?
•
Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori
Godina 13 7 Broj 22 Strana
Strana 7
Rav Kook:
Dvojaka priroda Šatora sastanka Očigledno pitanje postavlja se svakome tko čita parše Vajahel i Pekudej. Zašto Tora mora ponavljati sve detalje oko izgradnje Šatora sastanka? Sve je to već nadugo i naširoko opisano u paršama Teruma i Tecave u kojima je zabilježena B-žja zapovijed da se izgradi Miškan. Zapovijed i izvršenje Rav Kook često je govorio o razlici između puta i konačnog cilja. Mi težimo tome da žurno idemo kroz naše živote za određenim ciljevima – čak i onim bezvrijednima – pridajući malo ili nimalo vrijednosti samom putu. Na put gledamo samo kao na nešto usputno, bez stvarnog značenja. U ove tri parše Teruma, Tecave i Vajahel-Pekudej, vidimo razliku između zapovijedi i njenog izvršenja. To je razlika između učenja i akcije, između teorije i prakse. Baš kao što naš svijet uveličava ciljeve u odnosu na sredstva, jednako tako bivaju naglašena djela i postignuća u odnosu na misao i učenje. No dublja perspektiva pronalazi poseban značaj u putu, u apstraktnoj teoriji, u početnoj zapovijedi. Mudraci dodaju krasno tumače-
Strana 8
nje: "Veliko je učenje Tore, jer ono vodi prema djelovanju" (Kidušin 40b). Ta tvrdnja uči nas da je učenje Tore – teorija, put – važniji od samog cilja, ispunjanja micve. Učenje Tore vodi nas ka dobrim djelima; no ono u sebi posjeduje vrijednost veću od samog poznavanja toga kako ispravno djelovati. Talmud raspravlja o tome treba li izgovarati blagoslov kada se podiže suka. Napokon, Tora nam zapovijeda da sagradimo suku – "Držite blagdan sjenica" (Pon. zakon 16,13). Ipak, rabini su odlučili da se ne izgovara blagoslov prilikom gradnje suke, već jedino onda kada živimo u njoj tijekom blagdana Sukota. Zašto? Majmonides je objasnio da u slučaju kada je zapovijed sagraditi objekt u svrhu ispunjenja micve, blagoslov se izgovara samo tijekom one finalne, konačne micve (Hilhot Berahot 11,8). Zato ne izgovaramo blagoslov kada pripremamo cicit ili kad gradimo suku. Prema tome, ako bi učenje Tore imalo samo za svrhu ispunjenja zapovijedi, ne bismo izgovarali blagoslov nad učenjem Tore. Činjenica da ipak izgovaramo blagoslov nad uče-
njem Tore ukazuje na to da je i samo to učenje micva za sebe, neovisna od svoje funkcije da bude priprema za ispunjenje drugih zapovijedi. Ta dva aspekta Tore mogu se opisati kao B-žji utjecaj u dva smjera, poput onoga u Jakovljevom snu. Ispunjenje Tore kroz praktične micve realizira B-žju volju u fizičkom svijetu. Unutarnja vrijednost učenja Tore, pak, ukazuje na duhovno kretanje u suprotnom smjeru. Ono uzlazi odozdo prema gore – naša intelektualna aktivnost bez izraza u fizičkom svijetu, naše misli o ■ Tori bez praktične primjene. Dvojaka svrha Parše Teruma i Tecave, te VajahelPekudej razlikuju su kao zapovijedi i izvršenja, učenja i djelovanja.
Na dubljoj razini, to ponavljanje izražava dvojaku funkciju Miškana. Na praktičnoj razini, to je bilo centralno mjesto za prinošenje žrtava. Miškan je služio kao centar za sveta djela. No na apstraktnoj, metafizičkoj razini, Miškan je bio žarišna točka B-žje prisutnosti, Njegovo prebivalište. "Napravit će Mi Hram i Ja ću prebivati (ve-šehanti) među njima" (Še-
Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rav Kook:
Dvojaka priroda Šatora sastanka našu tehnologiju unutar granica integriteta i svetosti. Vatra u Hramu To upozorenje vodi nas do drugog pitanja: zašto Tora ograničava zabranu paljenja vatre na šabat na "naše kuće"? Talmud (Šabat 20a) objašnjava da je paljenje vatre zabranjeno samo u privatnim kućama, no u Hramu je dozvoljeno spaljivati žrtve na šabat. Zašto bi u Hramu vatra bila dozvoljena?
mot 25,8). Poput suprotnih utjecaja Tore, jednog silazećeg i drugog uzlazećeg, svaka od funkcija Miškana ukazivala je na drugi smjer. Njegova konstrukcija, posvećenje fizičke materije i talenata za svete svrhe, te prinošenje žrtava B-gu, uzlazili su iz fizičkog svijeta prema nebesima. S druge strane, Šehina koja je prebivala u Miškanu, bila je fenomen koji je tekao odozgo prema dolje, jer je B-žja prisutnost prebivala u fizičkom svijetu. Tehnologija i Šabat "Ne palite nikakve vatre u svojim kućama na šabat." (Šemot 35,3) Tora zabranjuje 39 različitih kategorija aktivnosti na šabat. Pa ipak, samo je jedna od njih – paljenje vatre – izričito zabranjena u Tori. Zašto? Zašto Tora u toj zabrani koristi izraz "u svojim kućama"? Nije li zabranjeno paliti vatru na bilo kojoj lokaciji? Kontrola i korištenje vatre jedinstvena je za ljudsku vrstu. To je temelj našeg napretka u znanosti i inovacijama u tehnologiji. Čak su i Godina 13 9 Broj 22 Strana
danas goriva poput ugljena i nafte ono što daje moć modernim društvima. Ukratko, vatra je metafora za našu moć i kontrolu nad prirodom, plod naše B-gom dane inteligencije.
Koja je središnja poruka šabata? Kada se suzdržavamo od posla u sedmi dan, mi obznanjujemo da je B-g Stvoritelj svijeta. Netko bi mogao pomisliti da je samo iskonski prirodni svijet B-žje djelo. S druge strane, ljudska tehnologija je umjetna i možda nepojmljiva pravoj svrsi svemira. Stoga, Tora izričito i specifično zabranjuje paljenje vatre na šabat, ističući time da je i naš napredak u znanosti i tehnologiji također dio stvaranja. Sve je uključeno u krajnji dizajn svemira. Naši izumi doprinose cilju stvaranja u suradnji s B-žjom uzvišenom mudrošću. Zajedno sa spoznajom da su sva naša dostignuća u osnovi B-žje djelo, mi također moramo biti svjesni toga da imamo ogromnu moć da promijenimo i poboljšamo svijet. Ta promjena bit će na blagoslov ako smo dovoljno mudri da koristimo
Hram je bio žarišna točka proroštva i B-žje objave. On je bio izvor prosvjetljenja, kako za pojedince, tako i za cijeli narod. Vatra korištena u Hramu metafora je za našu misiju da unaprijedimo svijet kroz napredak u znanosti i tehnologiji. Moramo shvatiti poruku da je na nama da razvijamo i unapređujemo svijet, sve dok čitav svemir ne bude obnovljen novim srcem i novom dušom, u razumijevanju i harmoniji. Dozvolom tehnološke inovacije vatre u Hramu na šabat, B-g ukazuje na to da želi da svoje intelektualne darove iskoristimo za inovaciju i napredak, na način sličan B-žjim djelima stvaranja. Mi moramo biti neprestano svjesni našeg nevjerojatnog potencijala kada slijedimo put koji nam je naš Gospodar odredio. Na toj duhovnoj razini, mi ne bismo smjeli misliti da smo nesposobni u postizanju novih stvari. Kako kaže Talmud, "Ako to požele, pravednici mogu stvarati svjetove" (Sanhedrin 65b). Kada čovječanstvo dosegne etičko savršenstvo, pravda će voditi sva naša djela, a znanstveni napredak i izumi svoju će inspiraciju crpiti iz izvora božanskog morala, iz svetog Hrama. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9
Rabbi Berel Wein:
Odgovornost i značaj detalja Knjiga Šemot završava ključnom
čnim zavjetom, obavezati se idea-
Moše se osjeća primoranim da dâ
porukom Židovima – odgovornost.
lima, Tori ili Židovskom narodu.
obračun za svaki komad srebra koji
Tora nam navodi kako je stvarno
Oni se ne žele podvrgnuti testu
je bio doniran za izgradnju Miškana.
Miškan bio izgrađen i potom nam
odgovornosti, pa ga u potpunosti
I kada otkrije da mu knjige nisu us-
evidentira detaljan obračun o tome
izbjegavaju.
klađene, zahvati ga užas, sve dok se
kako su donacije za njegovu izgradnju zapravo bile utrošene i koliko su iznosile. Tora drži Bezalela i Ahali-
ava odgovornima za njihovu darovitost i radinost. Njihov stvarni trud i završni rezultat njihova rada uspoređuje nam se s izvornim planovima za Miškan jednako detaljno kao u paršijot Truma i Tecave. Arhitekti, nadglednici i graditelji Miškana pohvaljeni su zbog toga što nisu odstupali od izvornih planova i što su svoje zadaće dovršili u potpunosti i s oduševljenjem – čitavim
srcem i velikom prednošću.
Židovska se budućnost ne može graditi na ljudima koji ne žele snositi odgovornost za to kako koriste svoje živote, svoje talente i svoje materijalne blagoslove. To je uistinu najvažnija poruka koju šalju ove paršijot. I da ne bi bilo zabune u vezi toga, judaizam drži sva ljudska bića odgovorima na isti način. Tora također drži Mošea odgovornim za materijale koji su bili prikupiljeni kako bi se izgradio Miškan. Svaki predmet koji je doniran mora biti uzet u obzir. Postoji priča o jednom knjigovođi koji je radio za
ne sjeti da je količina srebra koja manjka bila upotrijebljena da se proizvedu kuke koje drže zavjese
Miškana uspravno i napetima. Tek tada on osjeti olakšanje i njegova je uloga vođe ponovo opravdana i sigurna. Vođa se mora, više od prosječne ■
osobe ili običnog građanina, držati najviše moguće mjere fiskalne i moralne odgovornosti. Biblija nam bilježi kako se kraljeve Jude i Izraela stalno podsjećalo i često puta od strane proroka njihovog vremena
korilo da su pali na ispitu odgovornosti. Tora to jezgrovito kaže: "I na-
Nema većeg postignuća za ljudsko
neku tvrtku i nikako nije uspijevao
biće od izvršenja te obaveze odgo-
uskladiti poslovne knjige te tvrtke.
vornosti. Ona disciplinira naš um i
Razlika je iznosila pet dolara. Stoga
naše ponašanje i stvara odgovorno i
je on jednostavno u knjigu salda sta-
Tora traži odgovorno ponašanje i
sigurno društvo. Većina današnjeg
vio novčanicu od pet dolara i otišao
nerado prihvaća ispriku. Naraštaj
Židovskog svijeta kaže otvoreno ili
kući. Takav način vođenja knjiga
koji se ne smatra odgovornim za
podsvjesno: "Ne računajte na me-
nije prihvatljiv kada se radi o
Židovsku prošlost i Židovsku bu-
ne." Ljudi se ne žele obavezati bra-
javnim sredstvima.
dućnost napravio je težak promašaj
Strana 10
ći ćeš se nedužan i bez mane pred B-gom i Izraelom."
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Berel Wein:
u svojoj ulozi da bude kanal Židovskog života i svetosti.
Odgovornost i značaj detalja i pokrenuli taj projekt.
gavanje prečaca koji uvijek vode ka
Svi su ljudski planovi i nacrti pod-
Kao što smo rekli, knjiga Šemot
ložni promjenama, preinakama, pa
koja svega nekoliko mjeseci ranije
čak i otkazivanju. Nacrti za Miškan,
započinje s takvom dramom, ovaj
zaodjenuti u duhovnost B-žjih zapo-
tjedan završava s prilično nezani-
vijedi, nisu podložni takvim pro-
mljivim i čisto tehničkim zapisom.
mjenama. Zbog toga su Becalel,
Tora za nas još jednom razmatra i
Ahaliav i Židovski narod primili
prepričava pojedinosti o izgradnji
pohvale zbog jer su se strogo držali
Miškana i donosi točan obračun za
izvornog
materijalna sredstva iskorištena za
Miškana koji je bio dan Mošeu.
njegovu izgradnju.
plana
za
izgradnju
U ovotjednim paršijot razmatra se
Vjekovima su komentatori provo-
svaka pojedinost izgradnje Miškana.
dili duge i teške sate nad ovim par-
Svi su graditelji svjesni važnosti de-
šijot u svetoj Tori, u kojoj su svako
talja u svom radu. Vijak koji nedo-
slovo i svaka riječ vječni, pokušava-
staje, čavao, ili kuka, kasnije mogu
jući opravdati ovo naizgled suvišno
dovesti do katastrofe. Ovo je istina
ponavljanje. Ja se neću upustiti u
u fizičkom zemaljskom životu ljudi.
razmatranje svih tih različitih pri-
A dvostruko je istinitije u vezi du-
stupa da bih to objasnio. Svi su oni
hovnog i moralnog karaktera osobe
zadovoljavajući, a opet na neki na-
i zajednice. Tek kad se dovrše svi
čin ne postižu svoj cilj.
detalji vidi se čitava osoba ili pro-
Ja sâm, svakako nemam nikakvu
jekt.
veliku ili briljantnu spoznaju o ovoj
Umjetnika se, radilo se o slikanju
temi. No, postoji jasno učenje da se
ili glazbi, uvijek procjenjuje prema
svi komentatori slažu s onime što se
nijansama – po detaljima. Izbje-
traljavosti istinski je znak darovitog izvršitelja. Moše s ljubavlju za nas bilježi svaki djelić materijalnih dobara koja zajedno sačinjavaju sveti Miškan. U kabalističkoj misli, svaka nijansa izgradnje Miškana doista utječe na svijet u cjelini. Ovo služi samo kako bi se iznova
naglasila važnost detalja pri bavljenju Miškanom. Miškan više nije fizički prisutan među nama, no ono što nas on podučava i njegova veličina još uvijek prebivaju u izučavanju Tore i u sustavu vrijednosti Židovskog naroda. Čitajući njegov opis u Tori i proučavajući temeljna načela koja on predstavlja, Miškan u nama oživljava i utječe na nas i kao pojedince i kao zajednicu. Neka bi-
smo bili osnaženi ovom vječnom spoznajom. Hazak, hazak v’nithazek Šabat šalom ■
može dokučiti iz tog razmatranja i prepričavanja u vezi izgradnje Miškana. Miškan je imao tu čudesnu osobi-
tost da je bio izgrađen točno i bez odstupanja u odnosu na njegov izvorni nacrt. Mnogo puta u životu ljudi i ustanove počnu uspostavljati strukturu, organizaciju i pravila koje će jednom kada zažive biti od velike koristi društvu. Rijetko se, ako i ikada, konačni rezultat točno poklopi s planovima i stvarnim namjerama onih koji su bili isplanirali
Godina 13 11Broj 22 Strana
Strana 11
Rabbi Yissocher Frand:
Ako nešto imaš, ne moraš to pokazati Parše Vajakhel-Pekudej su četvrta
Ramban kaže da je to razlog za
Salomonu i kasnijim generacijama
i peta parša u knjizi Šemot koja se
ponavljanje. Ribono šel Olam nam
za to da uvijek imaju nacrt posuda
bavi izgradnjom Miškana. Ako se
pokazuje koliko nas voli i ponavlja
kako bi ih mogli ponovno napraviti
čini da ova parša ponavlja mnogo
mnogo puta sve ono što smo učinili
ako bude potrebno.
toga što je već rečeno, to je stoga što
za gradnju Miškana.
je zaista tako. Budući da je Tora vrlo
Vrijedno
je
primijetiti
da
se
Usprkos Rambanovom tumačenju,
vezano uz konstrukciju posuda i
još uvijek ostaje pomalo čudno da
"namještaja" u Miškanu koristi riječ
Tora ide u takve detalje opisujući
va'ja'as (i načinio je), dok se vezano
kako treba izgraditi Miškan. U ovih
uz konstrukciju Kovčega Saveza – i
5 parašot (Teruma, Tecave, djelomi-
isključivo u vezi s Kovčegom – kori-
čno Ki Tisa, Vajakhel i Pekudej)
sti izraz va'ja'as Becalel (i Becalel je
njegovom
Tora nam govori, ne samo o posuđu
načinio). Mešeh Hohma objašnjava
mišljenju, to ponavljanje pokazuje
koje će se upotrebljavati u Miškanu,
da je to stoga što se isti taj Kovčeg
koliko Svemogući cijeni to što su
već i o strukturi samog Miškana.
kojeg je načinio Becalel koristio
Židovi izgradili Miškan. To se može
Posude koje su se koristile u
kasnije u Beit HaMikdašu. Kada je
usporediti sa primanjem dara od
Miškanu bile su iste kao one koje su
srušen prvi Hram i Kovčeg je sakri-
osobe koja nam je bliska i draga.
se kasnije koristile u Beit HaMikdašu
ven, u drugom Hramu više nije bilo
Nikada se ne umorimo govoreći
pa smo stoga trebali znati za
Kovčega! (Na njegovom mjestu bio
koliko
ekonomična po pitanju upotrebe riječi čini se neobičnim da toliko
riječi posvećuje ponavljanju iste priče ponovo i ponovo. Ramban komentira to na početku parše Vajakhel.
Prema
■
dar,
buduće generacije koliko velike
je kamen – even šesija). Iz toga izlazi
objašnjavajući kako on radi, ili
trebaju biti, kako ih načiniti i od
da je jedan jedini Kovčeg koji se
ponavljajući
kojih materijala. Ako bi se neka
koristio u povijesti Svetišta, bio onaj
Osobito ako netko želi naglasiti
posuda
ili
kojeg je načinio Becalel. Za svo dru-
svoju ljubav prema osobi koja mu je
izgubila, trebala je biti popravljena
go posuđe pisano je va'ja'as – time
taj dar poklonila.
ili nadoknađena. To je bio temelj
se ukazuje na to da je ono načinjeno,
je
prekrasan koliko
je
taj
čudesan.
iz
Miškana
oštetila
ali da ga i drugi mogu načiniti u budućnosti. Kovčeg je bio poseban jer
je
postojao
samo
jedan
u
povijesti i to onaj kojeg je načinio Becalel. Tako, možemo objasniti potrebu
za
detaljima
posuđa,
oko
konstrukcije
namještaja,
svećeničke
odjeće… jer je sve to predstavljalo nacrt za buduće generacije. No, konstrukcija samog Svetišta bila je jedinstven
trenutak
u
povijesti.
Jednom u povijesti izgrađen je Miškan. Nakon što je sagrađen Hram (potpuno drugačije strukture), Miškan je sakriven i o njemu se više nikada nije čulo! Nikada više Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
Ako nešto imaš, ne moraš to pokazati
neće nam biti potrebno znanje o tome kako izgraditi Miškan. Stoga se postavlja pitanje – zašto je potrebno toliko detalja u
opisu
izgradnje
Miškana? Čak i u mesijansko doba, to nam
znanje neće biti ni od kakve praktične koristi! Odgovor je da mi moramo učiti određene lekcije iz Miškana. Ne moramo znati kako ga izgraditi, ali moramo naučiti neke lekcije. Jedna
je da se ljudi ne moraju hvaliti
od tih lekcija je nešto vrlo neobično.
onime što imaju. Ako netko ima
Lekcija je da su oni taj prekrasan
nešto lijepo, ne mora to pokazivati –
Miškan, napravljen od prekrasnog
neka ostane skriveno. Mi živimo u
drva i srebra – elegantnu konstruk-
društvu u kojem je mantra: "Ako
ciju – prekrili kozjim kožama. Zašto
nešto
bi takvu prekrasnu građevinu pre-
potpuno nežidovski. Židovska etika
krili takvim običnim prekrivačima?
je "Ako nešto imaš, sakrij to!" Ne
To je jednako tome da netko kupi
moraju svi znati da to imaš.
imaš,
pokaži
to!" To
je
znanja u tom talmidu ima. Zato Tora toliko riječi posvećuje
opisu Miškana kojeg nikada više nećemo graditi. Tora nas uči dereh erec. Imamo Nemojmo
se
prekrasan njime
Miškan.
pokazivati.
Zadržimo to za sebe. Pogledajte prirodu. Sve prekrasne
Mercedes i prekrije ga jeftinom
Stih u Šir haŠirim kaže: "Otišla sam
ceradom kako nitko ne bi vidio taj
u vrt gdje rastu orasi, da vidim da li
čudesan umjetnički rad. Ako netko
je loza pustila mladice, da li je nar
ima nešto predivno – zašto to ne
procvjetao…" (Šir haŠirim 6,11). Raši
pokazati?
kaže: Zašto se Izrael uspoređuje s
i neobično vrijedne stvari u ovom svijetu su sakrivene. Kako bi pronašli zlato, moramo ući u dubine zemlje i najprije ukloniti mnogo kamenja. Isto je i sa dijamantima. I sa srebrom. Sve je to lekcija. Ono što je li-
Postoji vrlo zanimljiv stih u parši
orasima? Baš kao što orah izgleda
Teruma (Šemot 26,13), no on se odno-
kao da nije ništa drugo doli komad
si i na našu paršu: "I postavite ih
drva, no kada ga netko razbije u
(kozje kože) sa svih strana Sveti-
njemu pronađe ukusan plod, tako je
šta… kako biste ga pokrili." Raši ko-
i Izrael ponizan i skroman; učenjaci
mentira: "Tora nas uči ispravnom
među narodom ne prepoznaju se
Zbog takvih lekcija Tora troši
ponašanju (dereh erec), da osoba mo-
lako. Talmid haham sakriva ono što
toliko vremena i prostora govoreći
ra brinuti o onome što je predivno."
zna. On se ne busa u prsa svojim
nam o Miškanu. ■
Koje je ispravno ponašanje prema onome što je prekrasno? Dereh Erec Godina 13 13Broj 22 Strana
znanjem.
Međutim,
kada
netko
"malo otvori", tada vidi koliko
jepo i drago, ostaje sakriveno. To bi trebala biti lekcija i za ljudska bića – držimo
sakrivenim
ono
što
je
predivno.
Prevela Anja Grabar
Strana 13
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Je li Tora nemoralna? Ovotjedni odjeljak još jednom
drugi mogući zaključak osim toga
krivu. Ili, ja imam još mnogo toga
govori o Svetištu – putujućem
da je B-g autor Tore. Vjerujem da su
za naučiti o svijetu za koji mislim da
Hramu. U odjeljak je uključena i
dokazi za to neoborivi. Do tog
ga poznajem i Tora mi nudi mu-
povijest prikupljanja donacija za
zaključka sam došao kada mi je bilo
drost koja je dublja od moje sada-
izgradnju Svetišta. Previše novca je
18 godina. Nakon nečega što bismo
šnje razine uvida.
donirano. Prvi i posljednji puta u
mogli nazvati "krizom vjere" u
židovskoj povijesti, volonteri su
mojim ranim tridesetima, tražio sam
morali tražiti od ljudi da prestanu
alternativno
davati. Još uvijek čekam taj dan u
uvijek sam jedino taj zaključak
Tikunu.
morao priznati kao istinu od koje je
Ima momenata kada čitam Bibliju
objašnjenje,
no
još
nemoguće pobjeći.
Da nisam uvjeren u to da je B-g
autor Tore, vjerojatno bih pošao za prvom opcijom budući da je jednostavnija i ugodnija. Međutim, s obzirom na moje stajalište o B-žjem autorstvu Tore, moram poći za
i pitam se je li Richard Dawkins u
To je moje viđenje i početna točka
drugom opcijom. No, ima nešto što
pravu kada kaže: "Imaju li ljudi koji
za judaizam. Ta je točka važna jer je
je vrlo zanimljivo. Gotovo nepro-
Bibliju uzimaju za moralni autoritet
mjenjivo, kada god strpljivo kopam
i najmanjeg pojma o tome što u njoj
dublje
zapravo piše?" Zapravo, ponekad
nevjerojatnu mudrost u stvarima
kad gledam ono što je ISIS činio u
koje su mi na početku djelovale
Siriji, Libiji... pa čitam Bibliju, mogu
besmislenima. Zato je činjenica da
reći da površno gledano nema neke
se Tora ponekad čini nemoralnom
velike razlike među njima. Kon-
za mene uvijek točka od koje kreće
kretan primjer u ovotjednoj parši jest
učenje. I, čak i onda kada još uvijek
kazna kamenovanja za onoga tko
ne shvaćam, vjerujem da je u tom
prekrši šabat.
slučaju zlato samo sakriveno malo
Kao što sam rekao, za mene to nije
sa svoje strane.
samo hipoteza, već model djelo-
To je izazovan i vrlo važan
vanja kojim se vodim već preko 30
predmet pa mu stoga želim posve-
godina.
titi dva svoja davara jer mi se čini da
S time na umu, sljedećeg tjedna
će mi trebati ponešto više prostora
bavit ćemo se problemom naizgled
za njega. Za početak, želim postaviti svoj
ona ključ mog pristupa svim, na
intelektualni scenarij koji okružuje
prvi pogled nelogičnim ili protu-
Toru kao perspektivu za ono što ću
rječnim, riječima Tore. Tora koja se
govoriti.
čini nemoralnom za mene ima dva
Strana 14
nalazim
iskopam, otkrit ću ga.
sa kolegom i imam neke nove uvide
informacija, ja osobno ne vidim
uma,
dublje i kad budem spreman da ga
Nedavno sam o tome raspravljao
Nakon rigoroznih propitkivanja
otvorenog
moguća objašnjenja. Ili je moj pogled na svijet ispravan i Tora je u
brutalne smrtne kazne kamenovanja za naizgled neškodljiv grijeh paljenja vatre na šabat. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar
Divrej Tora
Rabbi Shlomo Riskin:
Odraz u ogledalu "Načinio je bakrenu umivaonicu i njezino bakreno postolje od ogledala žena koje su se okupljale da služe na ulazu u Šator sastanka." Svetište i svi njegovi predmeti iznimno detaljno su opisani u ovotjednoj paraši Tore, Vajak'hel-Pekude, s jednom iznimkom: Ki'ura, velikog umivaonika u kojem su se svećenici posvećivali pranjem ruku i nogu prije svake službe B-gu. Dok su za gotovo sve ostale predmete u Svetištu dane točno određene mjere, ovdje Tora govori samo općenito. Po čemu je taj umivaonik poseban? Koju poruku prenosi Tora isticanjem njegove jedinstvenosti? Odgovor na ovo pitanje nalazimo u stihu koji kaže da je umivaonik napravljen od "ogledala žena koje su služile". Prema Rabbi Samsonu Rafaelu Hirschu (Njemačka, 19. stoljeća), fraza "ba-marot ha-covot" (ogledala žena koje su služile) sugerira da bakrena zrcala uopće nisu bila rastopljena, već da je umivaonik bio "sastavljen gotovo bez ikakvih preinaka, tako da bude prepoznatljivo da je umivaonik sačinjen od ogledala." Ovo objašnjenje otvara dodatna pitanja. Zašto bi, između svih priloga za Svetište, upravo ogledala zadržala svoj jedinstveni identitet? Ne čini li se neobičnim da sam simbol taštine svoje novo utjelovljenje pronalazi kao središnji dio unutar Svetišta? Doista, bez da se zaustave kod umivaonika da operu ruke i noge, svećenici nisu mogli započeti službu u Hramu. Kako bi takva "taština" mogla postati tako važno obilježje našeg Svetišta?
Godina 13 15Broj 22 Strana
Prema Rašiju je uključivanje ogledala žena u Svetište zapravo priča o vjerskoj preobrazbi; umjesto odbacivanja fizičkog, posvećenje fizičkog. I u tome se, rekao bih, krije istinska poruka Svetišta. U svom komentaru na Izlazak 38,8, Raši citira naše mudrace, koji su podučavali da kada su Izraelske žene kao svoj prinos donijele stvarna ogledala, Mojsije ih je isprva odbio jer su ona bila načinjena za nagon za zlim. Ali B-g je rekao Mojsiju: "Prihvati ih; ovo mi je draže od svega ostalog. Pomoću tih ogledala žene su ustanovile velike vojske u Egiptu." (Igra riječi: "covot", koje je prevedeno kao "uslužne žene", no doslovno znači "vojske", odnosi se na mnoštvo djece koje su žene začele i rodile.) Raši nastavlja: "Kad bi se muževi vratili kućama iscrpljeni od teškog rada, njihove bi im supruge iznijele hranu i piće. A onda bi uzele ogledala i u njihovom odrazu bi se pokazale zajedno sa svojim muževima. Tako bi zavodile svoje muževe (kako bi) postale trudne". Ogledala tako predstavljaju nepokolebljivu vjeru žena u budućnost svog naroda, što je još impresivnije s obzirom da su u to vrijeme Izraelci bili porobljeni, a njihova muška novorođenčad bacana u Nil tijekom egipatskog ugnjetavanja. Logika je svakako diktirala da se nema djece. Na kraju krajeva, kako bi se netko mogao odlučiti roditi nevinu dječicu u taj život patnje i po svoj prilici smrti?! Ali žene su bile potaknute tradicijom Saveza među dijelovima, B-žjim
obećanjem o izbavljenju. Razmislite što bi se dogodilo da Izraelske žene nisu pronašle načina da zavedu svoje muževe. Židovska bi povijest završila gotovo prije nego što je i započela, u prvom egipatskom izgnanstvu, lišena sljedeće generacije Židovskog kontinuiteta.
Zapravo, transformacija ovih zrcala požude u umivaonik očišćenja je način na koji je Tora nagradila žene za njihovu predanost i objasnila budućim naraštajima ideal Tore o posvećenju fizičkog i uzdizanja materijalnog. One su gledale u ogledala i u njima nisu vidjeli samo sebe i svoje muževe, već i mnoštvo naroda Židovske budućnosti. Talmudsko učenje iznosi ovu poantu na frapantan način: "Rav Katina je rekao: Kada bi Židovski narod dolazio u Jeruzalem za vrijeme blagdana, čuvari Svetišta bi podigli zavjesu koja je pokrivala sveti kovčeg i pokazali Židovima koji su došli u Jeruzalem, kerubine koji su imali oblik muškarca i žene u zagrljaju. I rekli bi: 'Pogledajte ljubav koju B-g ima prema vama, poput ljubavi muškarca i žene'". Ljubav prema drugome, izražena u najvišem obliku ljubavi prema voljenom, najveći je iskaz svetosti, i upravo ta privlačnost ima snagu da osigura našu Židovsku vječnost. Stoga je Svetište posvećeno ogledalima žena u Egiptu, koje su svojim primjerom podučile kako pretvoriti najtjelesniji ljudski nagon u najviši čin službe B-gu. Šabat šalom.■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 15
Breslov Research Institute:
Vlastiti miškan
Rebe je dao i sljedeći komentar
intuicijom, spoznajom i umješnosti"
Kad vas B-g pozove po imenu, to
kad sam mu ja [Reb Noson] poka-
(Izlazak 35,30-31). Jedno od načela
može biti zbog zadaće koja je mož-
zao ovaj prijepis [Likutey Moharan II,
na kojima se temelji pristup Rebe
da malo skromnija. Možda ni jedan
lekcija #67]. "Uputa sadržana u mo-
Nahmana učenju Tore je da vas
dostojanstvenik nikada neće posjeti-
jim podukama je dalekosežna i vrlo
Tora, u B-žje ime,
poziva - po
ti, niti će čak ijedna osoba znati za
moćna. Da je bila formulirana dru-
imenu (Likutey Moharan I, lekcija
vaš miškan. Ali B-g će znati, i posje-
gačijim stilom, da je bila iznesena ‘s
#121; Tzaddik #216 [90], 342).
titi će ga. Ono što morate znati i
visoka’, ona bi uzdignula, a potom
slomila srce čovjeka, jer njezine su poduke duboke i neporecive."
Sada, Tora je ponekad talmudska, ponekad midraška, ponekad mistična i da, ponekad čak i "govori s
"Pa potrudite se da učinite kako
visoka". Ali pouke svete Tore, kako-
sam vam rekao i koristite moje
god formulirane, uvijek su duboke i
poduke kao odskočnu dasku za
neporecive. Becalel je bio pozvan da
vaše osobne molitve (hitbodedut =
gradi Miškan (svetište, magnet za
osamljivanje u svrhu meditacije,
one koji traže B-ga) u pustinji, miš-
molitve). Jer onog trenutaka kad
kan u kojem će Aharon (jedan od
poduku
u
najsvetijih Židova svih vremena)
molitvu, to će vas nadahnuti i pot-
služiti, a svi njegovi suvremenici
puno izmijeniti vaše srce."
Židovi će doći da poboljšaju svoje
počnete
pretvarati
Konkretna pouka o kojoj se raspravlja u #196 navodi sljedeće iz ovotjedne paraše. "Vidite! B-g je pozvao po imenu Becalela ... i napunio ga duhom B-žjim; mudrošću,
Strana 16
veze sa Stvoriteljem. Becalelu ja dana sposobnost, da izgradi taj miškan. Jednako tako važno, ako ne i važnije, on je osjećao i vjerovao da
osjetiti i vjerovati, je da imate tu
"mudrost, intuiciju, spoznaju i umješnost" da izgradite svoj miškan. Imate sposobnost - i osjećaj - da uzmete bilo koju poduku(e) Tore koju učite, i pretvorite ju u molitvu koja će vas promijeniti, koja će pretvoriti ■ neko od B-ga napušteno mjesto u vama u miškan, mjesto u kojem B-ga prebiva, i mjesto kojem se drugi mogu obratiti u svojoj potrazi za B-žanskim.
agutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald
ima te sposobnosti.
Divrej Tora
Rabbi Daniel Travis:
Izbjegavati počasti Kad je Jakov završio upute svojim sino-
leko od svoga Stvoritelja, i izražava
vima, podigao je noge na krevet i izdah-
to bježanjem od počasti, priznaje da
nuo, i bi pridružen svojim precima.
jedino B-g zaslužuje istinsku slavu.
(Berešit 49,33)
On neće napraviti pogrešku ponosa,
Prethodni esej je dao primjere Jakova Avinu i velikog učenjaka Tore koji su uspostavili kao svoj najveći
i stoga kad primi počast, B-žansko ime će biti posvećeno. Postoje trenuci kada čovjek mora
prioritet izbjegavanje počasti. Ovi
ostaviti
primjeri potiču sljedeća pitanja:
priznati svoje poznavanje Tore. Ako
Zašto čovjek mora dati sve od sebe
Ravu netko postavi pitanje vezano
da izbjegne pohvale? Što je ima loše
na praktičnu halaha, Tora ga ob-
u malo priznanja za nečije postig-
vezuje da odgovori na svako rele-
nuća? Nadalje, naši Mudraci nam
vantno pitanje, ukoliko je sposoban
kažu da ako netko bježi od počasti,
za to. Čak i ako mu netko postavi
počast će juriti za njim. Ako je
pitanje koje nije relevantno, važno je
počast negativna i treba ju izbjega-
da Rav odgovoriti na njega, tako da
vati, zašto B-g opterećuje osobu koja
mu ljudi ponovo dođu sa još
zapravo to ne žele s još više počasti?
značajnijim pitanjima. Isto tako,
S druge strane, ako je počast dobra,
učitelj bi trebao odgovoriti na svako
što motivira čovjeka da bježi od nje?
pitanje koje mu njegovi učenici
Istinska počast, to jest ona koja donosi slavu B-gu, svakako je za pohvalu. Međutim, ona sa sobom nosi i opasnost: čovjek bi mogao napraviti pogrešku misleći da je nagrađen on, a ne B-žanska slava koju on predstavlja. Netko tko shvaća koliko je on beskonačno da-
Godina 13 17Broj 22 Strana
po
strani
poniznost
i
postave, s obzirom da je to njegov posao, te da mora biti snažan vođa i uzor svojim učenicima. Ako ne odgovari na pojedina pitanja, jer želi biti skroman, student može izgubiti poštovanje prema njemu i neće htjeti dalje učiti od njega. ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 17
Kabbla: Chanoch Ben Yaakov:
Ponovo o Miškanu? Što je toliko važno u tome? Ovaj tjedan se čita paraša VajakhelPekude. Izlazak poglavlje 35 stih 1 do poglavlja 38 stih 20. To su 139 stiha koji su prema gematriji קלט. Ova riječ se može prevesti kao "apsorbirati", "unijeti", "shvatiti". Kodna
riječ od mudraca je סנואהkoja nema izravno značenje na hebrejskom ili aramejskom. S permutacijom slova riječ se može prevesti kao "silovanje fizičkog svijeta".
se na drugi način.
.
ugrađenu ideju kontinuiteta. Čak je
Postoji 1558 riječi אתקנחu paraši.
U paraši, poglavlje 37 stih 8 po-
i ideja o kraju ili smrti tek početak
Ova riječ/broj ima slova od alef do
sljednja napisana riječ je קצוותו, a
slijedećeg svijeta ili života. Suština
tav i šoreš קנח, što znači biti očišćen
izgovara se קצותיו. Obje riječi znače
paraše Vajakhel se odnosi na konti-
ili obrisan. Stoga je značenje tog
kraj. Jedna je u jednini, a druga u
nuitet kako je pokazano s koncep-
broja ili da koristimo alefbet da se
množini. To govori o jedinstvu ke-
tom šabata.
očistimo iznutra i izvana ili da očis-
rubima
koje
opisuje
ovaj
■
.
stih.
Ideja okupljanja ili sabiranja što je
timo alefbet. Het (grijeh) zlatnog
Čini se da su paraše Teruma i Va-
prijevod riječi Vajakhel je odvajanje
teleta učinio je da se smrt vrati na-
jakhel slične. Obje govore o Hramu i
nečistog od čistog tako da se čisto
trag u fizički svijet, a također je za-
njegovim sastavnim dijelovima. Me-
može podići na višu razinu svetosti.
prljao slova. Ova paraša ima bit čiš-
đutim, paraša Vajakhel započinje s
To je ono što se može dogoditi tije-
ćenja svega u svemiru od slova (po-
raspravom o šabatu. Odatle dobiva-
kom ovotjedne paraše koja uvijek
četno stvaranje) do fizičkog svijeta
mo informaciju da je svaki šabat ka-
dolazi tijekom mjeseca adara bilo da
(konačno stvaranje). To je razlika
ko manifestacija tjednog duhovnog
je to adar alef ili adar bet. Ako bude-
između paraše Teruma i Vajakhel. Na
rada pojedinca tako i razina Ketera
mo sretni tijekom ovog tjedna bit
površini se doimaju gotovo jedna-
rada sljedećeg tjedna. Mi učimo iz
ćemo u stanju podići našu razinu
kima, ali su vrlo različite po tome
ovog koncepta da ideja Malhuta ili
keduše. Našu povezanost sa sve-
što je njihova bit.
manifestacije jedne stvari postaje
tošću.
.
sjeme slijedeće generacije bilo to dr-
Nadam se da ćete uživati u vašem
U paraši postoji jedna riječ koja je
veće, biljke, ljudi ili ideje. U stvari,
učenju Tore ovog tjedna. Ono nas
na jedan način napisana, a izgovara
svaki aspekt stvaranja ima u sebi
uistinu nadahnjuje strahopoštovanjem!
.
Kol Tuuv
.
Uživajte u čitanju Tore! ■ Prevela: Tamar Buchwald
Strana 18
Divrej Tora
Biseri hasidske mudrosti I skrenost i skromnost Magid iz Zločova jednom je svojim hasidima ispričao ovu priču. Jednog dana, kad doživim 120 godina i dođem u svijet istine, upitat će me: "Zašto nisi proučio cijelu Toru i oba Talmuda?" Ja ću im odgovoriti: "Moj mozak je tako malen da nije bio u stanju sve to
proučiti." Ako me pak upitaju: "Zašto, u znak sjećanja na razaranje Hrama, nisi postio svaki ponedjeljak i četvrtak?" Tada ću odgovoriti: "Bio sam bolestan, pa nisam mogao postiti." Ako me dalje pitaju: "A zašto nisi davao više milodara?" Tada ću jednostavno priznati: "Zato što sam škrtac."
S vaki
čovjek treba učitelja da ga uči Tori i načinu
Ali ako me na kraju upitaju:
služenja Stvoritelju. Tako će kročiti putem koji je
"Dobro, u redu, nisi mogao više učiti, bio si bolestan,
osvijetljen sve do kraja svog života.
škrt si! Ali, ako si sve to znao, kako to da nisi bio
Ipak, čovjek koji ima tu sposobnost da može učiti od
barem malo skromniji?"
svakoga, čak i od jednostavnih ljudi koji govore o
"Mislim da na to pitanje neću znati odgovoriti,"
svjetovnim problemima i prepoznaje u tome mudrost
završi priču magid. ■
kako služiti Stvoritelju – takav čovjek uopće ne treba učitelja. R. Simha Bunam iz Pšishe ■
T išina bez sadržaja može biti dobra.
Govor bez sadržaja je samo isprazno blebetanje. ■
R. Menahem Mendel iz Vorke
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 22 Strana
Strana 19
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život
Učinkovito roditeljstvo
Hesed znači činiti stvari za druge. Onaj tko ugađa drugima, tko radi
Vlastita vrijednost
stvari za druge kako bi stekao njiho-
Hilel je rekao, "Ako ja nisam za
vu privrženost ili potvrdu, zapravo
sebe, tko će biti za mene? A ako sam
to radi za sebe. Čovjek koji ima
ja za sebe, tko sam ja?" (Etika otaca
zdrav osjećaj ličnosti i radi stvari za
1,14)
druge zato što je to ispravna stvar, u skladu je s Hilelovom formulom.
Hilelova izjava sadrži bogatu psi-
hološku mudrost. Činiti djela heseda
Djeca koja za svoja postignuća od
jedan je od temelja jidiškajta, ali ona
svojih roditelja primaju adekvatnu
moraju biti učinjena iz razloga jer je
ljubav
to micva, a ne zbog osjećaja vlastite
pozitivan stav prema svojoj ličnosti
vrijednosti.
i neće im biti potrebna potvrda dru-
Postoje neki ljudi koji čine mnoge
Imao sam pacijenticu koju je u
stvari za druge i to su očigledno dje-
njenoj mladosti majka zadužila da
la heseda. Ali činjenica je da ih oni ne
brine o svojoj mlađoj braći. Kada
čine zato što je to naša obveza u
je dobila vlastitu djecu, brinula je
skladu sa Torom, već zato što traže odobrenje od drugih. Oni misle da
njihovo osobno zadovoljstvo ovisi o njihovoj
sposobnosti
da
ispune
stvarne ili imaginarne potrebe drugih. Njihov osjećaj vlastite osobnosti je u potpunosti ovisan o tome što drugi ljudi misle o njima. Činjenje djela heseda trebalo bi osobi dati osjećaj zadovoljstva. Međutim, kada radite stvari primarno zato da biste postigli odobravanje drugih, ne osjećate se dobro. Često to završava sa osjećajem ljutnje, is-
korištenosti i neshvaćenosti. Kada su se uhode koje je Mojsije poslao u Kanaan vratile, rekle su, "Ljudi tamo su divovi. Osjećali smo se kao skakavci, a takvi smo se činili i njima." Jedan od komentara kaže da je to ono što je bila njihova pogreška. Zašto bi brinuo o tome što drugi misle o tebi i ovisio o drugima da ti daju tvoju vlastitu vrijednost? Strana 20
o njima. Kada se njen muž razbolio, brinula je o njemu. Kada je on umro, nije imala više nikoga o kome bi se brinula te je zapala u duboku depresiju od koje se nikada nije oporavila. Cijeli njen život sastojao se od brige za druge i ona nije naučila pronaći ispunjenje na nijedan drugi način. Dijete bi trebalo ohrabrivati u tome da razvije svoju ličnost, da prepoznaje koje su njegove/njezine potrebe te da se pobrine za njih. To je ono što je rekao Hilel, "Ako ja ni-
sam za sebe, tko će biti za mene?" Ali treba se pobrinuti da to ne rezultira sebičnošću i usmjerenošću na samog sebe. Zato je Hilel brzo dodao, "A ako sam ja za sebe, tko
i potvrdu
mogu razviti
■ gih kako bi mislili dobro o sebi.
Jedan od problema sa ovisnošću o tuđoj potvrdi je taj što je nikada ne dobivate dovoljno. Jednom sam posjetio čovjeka koji mi je pokazao svoj zid koji je bio prekriven nagra-
dama, priznanjima i zahvalnicama za ono što je učinio za mnoge institucije u svojoj zajednici. On je rekao, "To mi ne znači ništa." On je bio kronično nezadovoljan jer je potreba za potvrdom rupa bez dna. Nikad je nije dovoljno, i on ne može biti sretan sa svojim postignućima. To je jedan od razloga zbog kojih je matan b'seser (anonimno davanje cedake) rangiran toliko visoko. Takav čovjek ne daje zbog priznanja drugih. Kada učimo djecu o matan b'seser, mi im pomažemo da razviju osjećaj vlastite ličnosti. Poštivanje tuđih osjećaja
sam ja?" Čovjek koji je u potpunosti
Dijete kaže sestri ili bratu, "Mrzim
orijentiran na sebe u osnovi se po-
te." Roditelj komentira, "To je gro-
naša poput životinje jer životinje
zno reći. Nikada se ne smiješ tako
općenito nisu altruistične. Tako,
osjećati. Nikada ne smiješ nikoga
"Ako sam ja samo za sebe, tko sam
mrziti."
ja?" Ja nisam tko, nego što. Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život
Bilo bi lijepo kada bismo mogli
osjećaje. Moguće je, ako marljivo
li." Odgovor, "To nije istina. Svi te
birati kako se osjećamo. Ako te ne-
radimo na sebi u skladu sa učenjima
vole," ne pomaže mnogo. Dijete se
tko poreže nečim oštrim, nemaš iz-
musara, promijeniti neke od svojih
ne osjeća na taj način. Pitati ga zašto
bora hoćeš li osjetiti bol ili ne. Ako
osjećaja, ali ne možemo to očekivati
se tako osjeća uvažava njegove/nje-
te netko uvrijedi ili te na neki način
od djeteta.
zine osjećaje i daje vam priliku da
emocionalno povrijedi, nemaš izbora hoćeš li osjetiti emocionalnu bol. Taj osjećaj može biti ljutnja, a ne mržnja, ali djeca ne znaju razliku. (Znaju li odrasli?)
Važno je da znamo kako se naša djeca osjećaju, a to možemo postići ako oni vide da smo mi otvoreni za njihove osjećaje. Ako gušimo njiho-
ve osjećaje i govorimo im da su loši
ispravite kriva shvaćanja ili objasnite zašto se drugi možda ponašaju negativno u odnosu na dijete. To može također otkriti i zašto dijete misli da nije voljeno.
U svakom slučaju, dijete misli,
jer se osjećaju na određeni način,
"Osjećam se glupo," može proiz-
"Ljut sam na tebe," ali ne zna kako
oni će zadržavati svoje osjećaje za
vesti utješni odgovor. "To je smije-
to izraziti. Tako bi roditelj trebao re-
sebe i smatrati će da su loši. To mo-
šno. Ti si pametan poput sve druge
ći, "Misliš – ljut si na njega/nju?"
že biti vrlo destruktivno. Djeca koja
djece i pametniji od mnogih od
Roditelj može istražiti što je uzroko-
osjećaju da su loša mogu prestati
njih." To može zvučati utješno i či-
valo taj osjećaj ljutnje i zatim pomo-
pokušavati biti dobra.
niti da se vi osjećate kao da poma-
ći djetetu da se nosi sa tim osjećajem. Nebo zna da će biti puno slučajeva u njegovom životu kada će se osjećati ljutito. Reći djetetu da je ono što je reklo grozno, čini da se loše
osjeća u vezi sebe samog. Pomoći djetetu da razumije da je ono što izražava ljutnja, a ne mržnja, pomoći će mu da se nosi s time i uvažit će njegove osjećaje. Mi smo odgovorni za svoja djela. Mi nismo odgovorni za inicijalne
Godina 13 21Broj 22 Strana
Dijete može reći, "Bojim se." Ako roditelj kaže, "Nema ničega čega se trebaš bojati," dijete može osjećati da nema pravo osjećati se na taj način, dok si u stvarnosti ne može pomoći. Recite mu da razumijete da je prestrašeno i pitajte ga čega se boji.
žete, ali to ne priznaje djetetove osjećaje. Odgovor, "Što čini da se osjećaš na taj način?" priznaje djetetove osjećaje i omogućava vama da pronađete njihov izvor. Zatim možete
pokazati djetetu da neke stvari shvaća pogrešno.
Djetetova ideja o strašnom pred-
Generalno pravilo je, "Poštujte
metu ili činu može biti pogrešna i
djetetove osjećaje." Zatim možete s
ako to možete ispraviti, strah će
njime raspraviti o njima. ■
otići.
Prevela Anja Grabar
"Osjećam kao da me nitko ne vo-
Strana 21
Alan Morinis:
Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ograničavanje nosti
oštro nas upozorava na "moć izrugivanja, koja uništava sve vidove musara i jire," čije je doslovno značenje (b-go)bojaznost, poštovanje i strah od Stvoritelja, i predstavlja srž duhovnog života. Izrugivanje proizlazi iz bezobzirnosti i širi je, a ona je sušta suprotnost senzibilnom i brižnom srcu koje želimo postići.
neozbilj-
Mijut s'hok Jezik mudroga govori mudrost, a usta bezumnih prosipaju ludost. . . --Izreke 15,2
ŠTO IMA lošega u smijehu? Zapravo, ništa. U Talmudu ima mnogo šaljivih komentara, mada je Rabbi Aryeh Kaplan, jednom kada ga je netko upitao ima li viceva u Talmudu, odgovorio: "Ima, ali su stari." Kazano nam je da je veliki učenjak Raba svoja predavanja uvijek započinjao šaljivim komentarom. Koliko je bilo velikih Židovskih komičara, i koliko odličnih židovskih viceva? Talmud ide čak tako daleko da komičare izdvaja za vječnu nagradu. Rabi Beroka je jednom bio na tržnici kad li mu je prišao prorok Elijahu (Ilija). Rabi ga je upitao: "Ima li koga na ovoj tržnici tko će naći mjesto u Svijetu-koji-će-doći?" Elijahu mu je odgovorio: "Nema." U tom času dva su čovjeka prošla pored njih i Elijahu je rekao rabinu: "Ovi ljudi zaslužuju mjesto u Svijetu-koji-će-doći." Rabi Beroka je otišao do njih i upitao ih koja je njihova profesija. "Mi smo komedijaši," rekli su mu, "i mi uveseljavamo one koji su depresivni. Osim toga, kadgod vidimo da su dvojica u svađi, mi se potrudimo da ih pomirimo." Postoje čak i musarski vicevi. Neki je novi student došao u Novarodok ješivu i tijekom prvog sata musara počeo se udarati po grudima i ponizno vapiti: "Ja sam ništa! Ja sam ništa!" Jedan stariji student laktom je bocnuo svog prijatelja i prošaptao: "Vidi ga, tu je tek jedan dan i Strana 22
Ako obratimo pažnju vidjet ćemo da se svaki puta kada sudjelujemo u uvredljivom humoru, nakon toga osjećamo prazno i pomalo mučno. već misli da je ništa!" Moj učitelj musara, Rabbi Perr, kaže da u dobrom musarskom razgovoru ima obojega, i suza i smijeha. U duhovnom životu ima mjesta za humor, ali nije svaki humor jednak. Ističući potrebu da se ograniči smijanje, Mišna nas upozorava na dvije različite stvari. Jedna je humor bez osjećaja (za druge). Druga je u vezi šašavog, pretjeranog smijeha. Svi smo čuli viceve koji nas istovremeno tjeraju na smijeh i zgražanje. Ismijavanje ili izrugivanje, na primjer, može biti vrlo zabavno, ali uvijek na račun nekog drugoga. Istu stvar vidimo i kod viceva koji ponižavaju, poput etničkih, rasističkih ili seksističkih viceva. Za dušu ne može biti dobro da uživa dok se nekoga, na bilo koji način, povređuje, uključujući humor. Ako se vi nalazite na debljem kraju batine takvog humora, znate kako je to loš osjećaj. Jeste li čuli onaj o Židovu koji…? Naša tradicija oštro osuđuje izrugivanje. Talmud navodi četiri grupe onih koji neće primiti B-žansku Prisutnost. Jedna od njih su podrugljivci. Izreke 24,9 nazivaju onoga koji se izruguje "ogavnim." Učitelj musara Rabbi Moshe Chaim Luzzatto
Druga stvar je sklonost da se upu■ stimo u pretjerani smijeh. Svi smo se našli u prostoriji gdje se netko smije prejako, predugo i preglasno. Ta vrsta smijeha djeluje glupavo i doživljava se kao neka vrsta napada. Postoji doza očaja u prepuštanju toliko razuzdanom veselju, neka nagonska želja da život bude nešto drugo, a ne ono što jest. I mada u potpunosti podržavam moto mog prijatelja Wavy Gravyja (poznatog američkog zabavljača i mirovnog aktivista, op.pr.) da bez smisla za humor, život jednostavno više nije zabavan, istovremeno, život se ne smije protraćiti, a pretjerana neozbiljnost podriva smisao i dubinu koji jesu bogatstvo života. Humor može biti ispušni ventil za životne pritiske. On oslobađa napetosti koje nastaju zbog života pod strogim ograničenjima. Osnovna postavka vica konstatira tu napetost ("Svećenik, pop i rabin diskutiraju kada počinje život"), a onda nas poanta vica oslobađa te napetosti ("Kad se djeca odsele i pas ugine"). Bez postavke koja će izgraditi napetost, ne bi bilo otpuštanja napetosti, a ako bi se otpuštanje odlagalo, napetost bi se raspršila. Onda, je li oslobađanje od strogih
Divrej Tora
(nastavak s 22. stranice)
Alan Morinis:
okvira i neminovne napetosti u našim životima nešto dobro? Zbog čega bismo poželjeli izbjeći rigoroznu disciplinu koju izučavanje i duhovni rast traže? Odgovor je, čini se, da je malo dobro, dok je previše opasno. Kao i kod svih naših prirođenih ljudskih nagona i sposobnosti, musarski pristup nije da ih potisne ili poriče, već da ih obuzda i usmjeri, tako da nagon bude upotrijebljen u svetu svrhu. Opuštanje koje donosi smijeh može biti dobro, no kušnja je u kontroli, vezivanju (sputavanju) smijeha, tako da on ne postane naš način življenja. Da li bi moglo biti da je to jedna od poruka koju bismo trebali shvatiti iz priče o vezivanju Jichaka, u svjetlu činjenice da samo ime "Jichak" znači "on će se smijati"? Odušak kojeg humor pruža ugrađen je u rituale židovskog blagdana Purima. U mnogim ješivama jedan od duhovitijih studenata bude postavljen za "Purimskog Rabija." On zauzme mjesto na čelu stola i iznese predavanje iz Talmuda oponašajući i za-
Srce smješteno u umu dirkujući roš ješivu i rabine. Tijekom godine studenti se nalaze pod pritiskom striktnih pravila koja im nameću njihovi učitelji, i sva se ta tenzija oslobodi humorom na Purim. Rav Avraham Yitzchok Kook jednom je dobio tu ulogu u Voložinskoj ješivi, i održao je govor, ne kao što je bilo uobičajeno na jidišu već, na hebrejskom i aramejskom. Pokušajte zvučati smiješno na aramejskom. Trebamo biti na oprezu jer oslobađanje od ograničenja je postalo način života suvremenog društva. Ponašanje u javnosti koje je samo generaciju ranije bilo nezamislivo, postalo je norma, a mediji su ushićeni budalaštinama svakog egocentrika koji se pojavi u televizijskom reality showu da bi paradirao daljnjim srozavanjem općih normi. Medijske karijere izgrađuju se na tračevima i govorenju loših stvari. Najveću zaradu donose filmovi koji slave i pružaju najtemeljitiji bijeg od stvarnosti. Humor u duhovnom životu funk-
cionira dobro onda kada je prstohvat začina dodan glavnom jelu ozbiljnih nastojanja. On opušta um i obnavlja energiju koja nam je potrebna za daljnje učenje i napredovanje. Ali, poput svih začina, najbolji okus ima kada se koristi umjereno. Osjetljiva duša prepoznaje istinu koju nalazimo u Knjizi Propovjednika 3,4: "Ima vrijeme za plakanje i ima vrijeme za smijeh, vrijeme za žalovanje i vrijeme za ples," a ta senzibilnost dolazi u prepoznavanju koje je koje, te kako reagirati na cjelovit i svet način prikladan određenoj situaciji. PRAKSA Budući da nas humor ispunjava na dubokoj prihološkoj razini, često puta možemo biti nesvjesni kako i kada upotrijebiti njegovu moć. Vaša je praksa stoga da nastojite biti svjesni kada prizivate humor u svojoj interakciji s drugima. Dok promatrate sebe kako spominjete šaljivi komentar, pričate vic, iznosite dosjetku ili ste duhoviti, obratite pažnju na napetost koju pokušavate smanjiti upotrebom humora. Odakle potječe ta napetost – iz vas, od neke druge osobe ili iz vaše interakcije? I u čemu je stvar s tom napetošću koja vas potiče da je se riješite? Kako bi bilo da se izravno suočite s napetošću, oslobodite je se na neki drugi način, a ne humorom? I što reći o tome kako se smijete? Pripazite se pretjeranog smijeha. Ova i slična pitanja koja se mogu primijeniti na vas savršena su da se njima pozabavite u svom musarskom dnevniku zato jer je teško postići duboko shvaćanje dok se nalazite u napetoj situaciji i mnogo je lakše razmotriti i razumjeti je gledajući unatrag. ■
Godina 13 23Broj 22 Strana
Strana 23
Za nekoliko sedmica testirat ćemo vakcinu za koronavirus IZRAEL TVRDI:
Global CIR, 11.3.2020. Antivirusna vakcina na kojoj se u Izraelu radi već četiri godine, a mogla bi se prilagoditi za novi koronavirus, mogla bi biti testirana za ‘nekoliko nedjelja’. Ali, čak ako to i bude uspješno, neće biti dostupna mjesecima jer predstoji formalni proces provjere i njenog odobravanja, piše danas list “Times of Israel”.
Član izraelskog tima koji razvija tu vakcinu, Han Kac je rekao da bi oni koji bi uzeli tu novu
oralnu vakcinu – i odrasli, i djeca, mogli imati bolest COVID19 samo kao “vrlo blagu prehladu”, a mnogi ne bi imali čak ni to. Institut za istraživanje “Migal Galileja” koji finansira država, već četiri godine radi na vakcini za razne viruse, a sada se rad usredsredio na koronavirus. Zvaničnik Ministarstva nauke za međunarodne odnose, Ašer Šalmon upozorio je da ne bi trebalo gajiti lažne nade očekujući nagoviještenu vakcinu na kojoj se još radi. ■
"Teškog srca": U Poljskoj odložen marš sećanja na Holokaust b92, 10.3.2020. Marš sećanja na Holokaust, koji se svake godine održava na jugu Poljske, odložen je iz straha od širenja koronavirusa, saopštili su danas organizatori. Svake godine učesnici "Marša živih" šetaju tri kilometra između dva dela bivšeg koncentracionog logora Aušvic-Birkenau, kojim su upravljali nemački nacisti. Predsedavajući organizacionog odbora Šmuel Rozenman kaže da je, nakon konsultacije sa zdravstvenim zvaničnicima, primoran da "teškog srca" saopšti
da će ove godine marš biti odložen. Očekivalo se da će ovogodišnji marš privući oko 110 delegacija iz celog sveta. Tokom Drugog svetskog rata nacisti su ubili oko 1,1 miliona ljudi u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau, od kojih su većina bili Jevreji. U maršu je, od početka njegovog održavanja 1988. godine, učestvovalo oko 300.000 osoba. U Poljskoj je, za sada, potvrđeno 11 slučajeva koronavirusa.■
Kuća Izraela Rosenfelda na spoju dviju poznatih zagrebačkih ulica – Ilice i Mesničke Lice grada, 9.3.2020. Impresivno zdanje kuće Izraela Rosenfelda nalazi se na adresi Mesnička 1, na samom spoju Mesničke ulice i Ilice.
ženskih skulptura koje simboliziraju plodove zemlje. Trgovačko prizemlje sačuvano je s minimalnim izmjenama.
Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina.
Kuća Rosenfeld značajan je mikrourbanistički zahvat svog vremena i ključna zgrada u cijelom razvoju historizma u Zagrebu.
Ulično pročelje bogato je neorenesansnim elementima i ukrasima koji su došli iz tvornice Viktora Brausewettera u Wagramu.
Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba. ■
Drugi kat kuće ukrašava osam
Page 24 Strana 24
Divrej Tora
Godina 13
Broj 22