2_11 - Divrej Tora - Pekude 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 23

Zagreb, šabat 9. ožujka 2019. - 2. adara II 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Pekude Jeruzalem 17:01

18:18

Zagreb

17:33

18:35

Rijeka

17:40

18:42

Split

17:33

18:34

Dubrovnik 17:27

18:28

Vinkovci 17:22

18:24

Sarajevo 17:25

18:27

Doboj

17:26

18:27

B. Luka

17:29

18:31

Beograd 17:16

18:19

Novi Sad 17:18

18:21

Subotica 17:18

18:22

Zrenjanin 17:16

18:19

Niš

17:11

18:13

Beč

17:30

18:32

Frankfurt 18:00

19:02

Edison, NJ 17:38

18:48

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

divrejtora@gmail.com

Paraša Pekude

(Šemot 38,21 - 40,38 ) Moše računa koliko je zlata, srebra i

Na dan utorak 12.3.2019.

bakra narod dao za izradu Miškana. Be-

Alot Hašahar

5:54

calel, Ahaliav i njihovi pomagači izrađuju

Najranije Talit

6:25

osam dijelova svećeničke odjeće – prega-

Nec Hahama

7:14

ču, naprsnik, plašt, krunu, kapu, tuniku,

Najkasnije Š’ma

10:11

opasač i kratke hlače – prema uputama

Zman Tefila

11:10

koje je Moše dobio u paraši Tecave.

Hacot

13:07

Minha Ketana

16:34

Plag Haminha

17:47

Šekia

19:01

Cet Ha-kohavim

19:43



Broj 23

Miškan je dovršen i svi njegovi dijelovi doneseni su Mošeu koji ga podiţe i pomazuje sa svetim uljem. Zatim uvodi Aharona i četvoricu njegovih sinova u svećeničku sluţbu. Iznad Miškana se pojavljuje oblak koji ukazuje da će B-ţanska Prisutnost tu prebivati. Prevela: Dolores Bettini ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 38,21-39,1

grijeh sa Zlatnim teletom. Pokaza-

P’kudei započinje popisom mate-

telj toga je Š’hina koja je boravila

rijala koji su prikupljeni za upotre-

među nama, u Miškanu.

bu u izgradnji Miškana, njegovog

Posao

namještaja i odjeće kohanim.

Miškana

Iz činjenice da je Moše Rabeinu dobrovoljno dao obračun za materijale koje je prikupio, učimo da osoba koja je na odgovornom mje-

da nitko ne bi ni pomislio da su uzeli od posebnog brašna iz Mikdaša za svoju osobnu upotrebu.

sastavljanja tijekom

rastavljanja

godina

lutanja

Pustinjom bilo je u oblasti plemena Levi, pod nadzorom i vodstvom Itamara

Aharona

HaKohena.

Glavni majstori za Miškan, podsjeća

stu za prikupljanja novca za zajed-

U početnom retku sedre, nalazimo

nas Tora, bili su Becalel iz Jehude i

nicu mora postupati na takav način

riječ Miškan dva puta u jednom re-

Aholiav iz Dana.

da uvijek bude van svake sumnje.

du – …HaMiškan, Miškan HaEdut.

Čak i ako je ta osoba u potpunosti

Raši kaţe da je to aluzija na dva

pouzdana, ona mora poduzeti mjere

Batei HaMikdaš. Chatam Sofer do-

kojima će izbjeći da izgleda kriva.

daje da hei iz prvog Miškana “manj-

Talmud nam kaţe da obitelj kohanim

ka“ u drugom. Ovo aludira na 5

koja je bila zaduţena za spravljanje

naročitih stvari koje su nedostajale

ketoreta (tamjana) nije dopuštala

u drugom Beit HaMikdašu – Aron,

svojim ţenama da koriste parfeme,

Sveta vatra, B-ţanska Prisutnost,

kako netko ne bi posumnjao da

Sveti Duh, te Urim V’Tumim.

uzimaju od svetih mirodija ketoreta.

Raši nas uči da opis Miškana kao

prekrivale (i štitile?) svete predmete

Isto tako, oni koji su pekli Lehem

Eduta,

u Miškanu tijekom putovanja s mje-

HaPanim nisu jeli bijelog kruha, tako

činjenicu da nam je B-g oprostio

Svjedočanstva,

potvrđuje

Tora potom iznosi pojedinosti o zlatu, srebru i bakru koji su sakupljeni za Miškan i njegov pribor. Tora također navodi za što su se koristili različiti metali. Zatim, Tora spominje različite obojene vune (nebesko plavu, ljubičastu i crvenu) koje su bile korištene za izradu svetih halja Kohen gadola, i za tkanine koje su

sta na mjesto u Midbaru. Levi – druga alija – 39,2-21 U ovoj aliji se nalazi detaljan opis Efoda i Hošena Kohen gadola. Oba su bila istkana od iste vrste prediva i bili su međusobno čvrsto pričvršćeni kada ih se nosilo. Dva kamena oniksa (Avnei šoham) bila su pričvršćeni na naramenice Efoda. Imena 12 plemena (zapravo, bila su to imena 12

sinova

Jakovljevih)

bila

urezana u kamenove, po šest na svakom kamenu. Pored tkanine za ta dva komada odjeće bila su tu zlatna leţišta za kamenove, zlatni koluti

lančići za

povezivanje

Hošena i Efoda. Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šliši – treća alija – 39,22-32

primiti cic. Obični kohanim nosili su turban druge vrste.

M’eil (različita su mišljenja – plašt, ogrtač,

odjevni

predmet

nalik

Pojas ili lenta, koja se naziva Avnet,

ponču) bio je u cijelosti istkan od

bila je istkana od tri boje vune i lana. On je bio neobično dug (32

amot, otprilike 15 metara dug) i zato ga je bilo potrebno omotati oko t’helet vune. Njegov vratni prorez

struka kohena više puta. (Neki kaţu

bio je dodatno ojačan da spriječi da

da se Avnet nosio iznad struka).

se pokida. Ovo je po drugi puta da

Omatanje je stvaralo upadljivu iz-

Tora naglašava zabranu kidanja M’eila (odnosno dopuštenje da se

zabranjeno vršiti avoda u Mikdašu

trga). Niti jedna od odjeća ne smije

ukoiko je halja bila predugačka ili

se pokidati; poduzete su mjere da se

prekratka (ili pohabana ili zapr-

kidanje

ljana).

spriječi.

Ipak,

Tora

bočinu oko njegova struka i nju je kohen osjetio kad god bi ruke spustio sa strane. To je sluţilo kao stalni podsjetnik kohenu na ozbiljnost sluţbe u Beit HaMikdašu. Avnet je bio

pravilo predstavlja uz M’eil. Rub

Kohen gadol nosio je jednu vrstu

šaatnez, jednako kao i Hošen, Efod i

M’eila imao je rese s naizmjenično

lanenog turbana, koji je mogao

Me’il. Mišljenja se razlikuju u vezi

postavljenim zlatnim zvoncima i ukrasnim konopima od obojene vune i lana.

Avneta običnih kohena. Potom dolazi cic, odnosno nezer hakodeš, načinjen od čistog zlata i

Kutonet, halja dugih rukava koja je sezala do poda bila je istkana od bijelog lana. Neki kaţu da su rukavi bili sašiveni zajedno sa samom haljinom, a ne načinjeni posebno i potom prišiveni na nju. Svi su kohanim nosili Kutonet. Svaki je kohen

imao

Kutonet,

budući

Godina 12 3 Broj 23 Strana

mjeri da

iskrojeni je

bilo Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

pričvršćen oko glave Kohen gadola

s onime što je B-g zapovijedio. Moše

od ostalog dijela Miškana. Šulhan i

trakama od t’helet vune. Cic je imao

je blagoslovio narod: ”Neka bi bila

Menora postavljeni su na svoja mje-

reljefni natpis kodeš Hašemu. Ima

B-ţja volja da On učini da Njegova

sta, nakon čega je postavljen zlatni

mnogo različitih mišljenja o tome na

Prisutnost počiva nad djelom vaših

Mizbeah. Masah je potom obješen na

koji način su te riječi bile načinjene

ruku. ” (Raši)

stupove na ulazu u Miškan. Bakreni

od zlata cica, te kojim redom i kakav su smjer imali jedna u odnosu na drugu. Cic je bio poput krune za Kohen gadola, a opet, imao je svrhu i da ga učini vrlo poniznim. Ovime je rad na dijelovima Miškana i haljina za kohanime priveden kraju. (Sve što je preostalo bilo je da se sastavi i valjano postavi.)

Tora još jednom nabraja sve sastavne dijelove Miškana. I ponavlja stalno iznova da je narod učnio sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Jedna misao… Naglasak da narod čini kao što je zapovijeđeno u oštroj je suprotnosti sa Zlatnim teletom, koje nije bilo sve što je B-g zapovijedio. Moţemo uočiti prijekor svaki

Mizbeah

postavljen

ispred

Miškana, nasuprot njegova ulaza. Kijor i njegovo postolje smješteni su između Miškana i Mizbeaha, malo u stranu. Dvorišne zavjese obješene su na njihove stupove. Nakon svega ovoga, Moše je trebao pomazati sve dijelove Miškana i posvetiti ih. Zatim su Mizbeah i nje■

govo oruđe bili pomazani, a također

Talmud Jerušalmi kaţe da se izraz

puta kada se podcrtava ”ovog puta

“kao što je B-g bio zapovijedio

smo poslušali, ali par mjeseci ra-

Mošeu“ u P’kudei pojavljuje 18 puta.

nije…” (Da bude jasno, ovo je po-

Zatim su kohanim dovedeni napri-

Sukladno tome imamo 18 brahot u

hvalno, to da smo učinili kako je

jed. Nakon propisanog pranja, odje-

našoj svakodnevnoj Amida (povez-

bilo zapovijeđeno, no također se

nuti su u njihovu svetu odjeću i po-

nica između sluţbe u Mikdašu i

daje naslutiti i ukor.)

mazani.

Hamiši – peta alija – 20 p’sukim – 40,1-16

Šiši – šesta alija – 40,17-27

B-g daje nalog Mošeu da podigne

sana u godini poslije Izlaska iz Egi-

Miškan na Roš hodeš nisan. Nakon

pta, Miškan bio dovršen. To je malo

što se zdanje postavi, Moše treba u

manje od godine dana nakon J'ceat

njega unijeti Aron, i objesiti Parohet

Micrajim. U tom odlomku, Tora daje

koji odvaja Svetinju nad svetinjama

procedure korak po korak kako

dnevnih molitava je očita). Tako kaţe Š’muel b. Nahmani u ime Rabi Johanana. U ovo se ne ubraja prvi puta kada je taj izraz upotrijebljen: I Becalel… načini sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Postoje razlike između konteksta izraza s Becalelom i konteksta prilikom svih drugih ko-

i umivaonica.

I dogodilo se da je na prvi dan ni-

rištenja tog izraza, što opravdava njegovo neubrajanje među ostale. S druge strane, naša Amida ima i 19. blagoslov tako da je i “posebni“ izraz obuhvaćen. R’vi’i – četvrta alija – 39,33-43 Sve dijelove Miškana, njegovo posuđe, i svete halje, muškarci i ţene koji su dobrovoljno uloţili svoje talente za Miškan, donijeli su Mošeu nakon dovršenja posla. Moše je pregledao sav posao i našao da je bio u skladu Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

konačno izvesti zapovijedi iz paršijot

samo tog dana. Nakon toga, Moše je

porobljena i potlačena. Izrasli smo u

T’ruma, T’cave, početak Ki Tisa, i

samo Levi, a Aharon preuzima

naciju, bili smo izbavljeni iz Egipta

čitave Vajkhel.

kormilo. Kaţe se da bi Moše bio

uz velika čuda. Primili smo Toru i

Kohen gadol, da nije onako govo-

uspostavili dva glavna aspekta naše

rio s B-gom kod gorućeg grma. Ta-

nacionalne samosvojnosti – pravila

Š’vi’i – sedma alija – 16+11+11 p’sukim – 40,28-38

da je B-g doveo Mošeu Aharona da

za svakodnevni ţivot prema Tori i

Nastavljajući se na posljednji odlo-

podijeli s njime odgovornosti i pre-

izgradnju Miškana da bude središte

mak Tora opisuje završne

dnosti uloge vođe.

naše duhovne energije.

U završnih 5 p’sukim u Š’mot, Tora

B-ţji plan za nas dobro napreduje.

nam kaţe da Moše nije mogao prići

Sve je tu osim mjesta za puno bo-

Miškanu jer je Miškan bio “prekri-

gatstvo Ţidovskog ţivota – Erec

ven Oblakom”. Tek kad se oblak

Jisrael. No tri knjige Humaša tek

podigao Moše je mogao prići.

trebaju doći.

Oblak je također bio znak narodu

Običaj je da zajednica ustane na

da krene na put ili da ostane u ta-

završne p’sukim svake knjige Tore.

boru. Oblak je tamo bio danju, a Va-

Onaj koji čita Toru, završne riječi

treni stup noću.

čita na dramatičan način, signali-

faze

cjelokupnog posla izgradnje Miškana. Kada Moše postavi Mizbe’ah na njegovo mjesto, on prinosi odgovarajuće korbanot. Zamislite si podvojene osjećaje koje je Moše morao imati u tom času. On je sagradio Mikdaš i sada zapravo vrši ulogu Kohen gadola. Ali to neće potrajati. Tijekom tjedna svečanog otvaranja Miškana, Moše je radio sve. Pogledajte micvu pranja

Ovako završava knjiga Š’mot, sa, da

ruku i nogu prije vršenja Avoda.

tako kaţemo, scenom postavljenom

Zapovijed dolazi Mošeu, te Aha-

za knjigu Vajikra, Torat Kohanim.

ronu i sinovima. Raši kaţe da su na osim dan posvećenja Miškana Moše i Aharon imali jednak status. Ali

Godina 12 5 Broj 23 Strana

zirajući tako zajednici da odgovori sa “hazak, hazak, v’nithazek” (Snaţni, snaţni i budimo osnaţeni). Onaj koji čita tada ponavlja tu frazu.

U knjizi Š’mot, započeli smo kao

Smatra se posebnom čašću dobiti

obitelj koja je u Egiptu, i tamo je

aliju kojom se završava knjiga. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi Iz parše Pekude ne učimo niti jednu od 613 micvos, posljednja micva u knjizi Šemot bila je u prošloj parši Vajakhel.

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivna zapovijedi 45. Pozitivna je zapovijed oženiti ženu svog brata koji je umro bez djece jer Pismo kaţe, Ako braća žive zajedno i jedan od njih umre… ili brat njenog muža će joj pristupiti i uzeti je sebi za ženu (D’varim 25,5). Međutim, u naše vrijeme, kada ne postoji cilj [u tome] da se zbog vjerske obaveze ustanovi ime za svog umrlog brata, zakon o leviratskom braku nije na snazi, već samo halica, opisana u sljedećoj točki.

Negativne zapovijedi 168. Negativna je zapovijed ne prakticirati vračanje

šapće riječi koje nisu dio svakidašnjeg jezika, te na taj

jer Pismo kaţe, Neće se naći među vama… ili koji bi vračao

način baci čini na zmiju ili škorpiona kako ne bi nekoga

(D’varim 18,10). Vračanje s vrši s određenim biljkama i

ozlijedili. Ima i onih koji drţe u svojoj ruci, dok šapuću

kamenovima i privezivanjem nekih drugih predmeta

čini, ključ ili kamen ili nešto slično. Sve je to zabranjeno.

koje ljudi koriste; i tako dalje. Tko god izvede čin

Ako je vještac sam drţao nešto u svojoj ruci ili je učinio

vračanja zavrijedio je smrt kamenovanjem. Raspitivati

neki fizički čin dok je izgovarao svoje riječi, čak i ako je

se za nešto putem vračanja zabranjeno je po zakonu

[tek] upirao prstom, ili premještao ili pomicao neki

učenjaka.

predmet, treba ga bičevati. Ako nije učinio nikakav

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu 169. Negativna je zapovijed ne bacati čarolije ili čini

fizički čin, a isto tako ako je netko zatraţio ovo [čini] – to je zabranjeno po zakonu učenjaka. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, i za muškarca i za ţenu. ■

jer Pismo kaţe, Među vama neće se naći.... ili vještac (D'varim 18.10-11). Postupak bacanja čini ide tako da osoba pro-

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana

Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

Da li je štovanje B-ga prinošenjem ţrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?



Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja ţrtava, On ju nije ţelio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka. Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere. Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje ţrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?



Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu. Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati viđenje Tanhume? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto? Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bliţnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?



Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom ţivotu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?



U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald

Treba li Hašemu kuća? Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?



Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori

Godina 12 7 Broj 23 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Begilufin i pah

begilufin Čitatelj Mordecai postavio je sljedeće pitanje: Prije mnogo godina, pokušao sam otkriti porijeklo upotrebe hebrejsko/aramejske riječi "b'gilufin". Čitao sam

"uklesano", došla do toga da na hebrej-

"rezbariti" a u latinskom "guliti" ne

skom znači "pijan".

bi li onda ta dva hebrejska korijena

Hvala!

sa ista ta dva značenja također tre-

Dobro pitanje. Ta mi je riječ po-

bala biti povezana? Kao što je Joel

znata, no njeno podrijetlo (a vjerojatno i značenje) nije naširoko poznato. Riječ gilufin ‫ גילופין‬i ostale izvedenice iz korijena ‫ גלפ‬pojavljuju se u Jeruzalemskom Talmudu, midrašima i u Targumim (na primjer u

neke izraelske novine koje su pisale o

Šmot 39,6). Ona uvijek znači "ukle-

dvije žene koje su s krova kuće bacale

sati, rezbariti". Klein piše da je to:

boce. Policija je obavila istragu i ustanovila da su one bile "b'gilufin." Ova se riječ redovito koristi u hebrejskom (i jidišu) u značenju "pijan". Pratio sam tu riječ unatrag do jedne od šabatnih poslijeobjednih himni Isa-

ljaju vezu među njima, ali mislim da ţiri još uvijek odlučuje. Oba imaju ista značenja, oba su ušla u hebrejski otprilike u isto vrijeme, a vidjeli smo i da gimel biva nadomješten s kuf. Ben Yehuda također spominje da ■

izdubiti, uklesati, rezbariti), koji

rijen gallabu, srodan hebrejskom ‫גלב‬

je srodan s latinskim glubere ( =

(Jechezkel 5,1) koji znači "rezati, šiša-

guliti, olupiti)

ti, strizati", što ga je navelo da po-

Od glyphein smo dobili riječi hijero-

Šlišit.

glesku riječ glume koja znači pljeva.

Mada Lurijin aramejski možda nije

čke pjesme koja na aramejskom znači

Ben-Yehuda niti Klein ne uspostav-

Low piše kako postoji akadski ko-

glif i glif, a od glubere smo dobili en-

ko je riječ iz relativno nejasne kabalisti-

strow povezuje ta dva korijena. Ni

hebraizacija grčkog glyphein ( =

aca Lurie - Atkinu S'udata za S'uda

vaša struka, moje je pitanje zapravo ka-

napomenuo u svom komentaru, Ja-

Hesder Oleh postavlja zanimljivo pitanje: je li ‫ גלפ‬povezano s ‫?קלפ‬ Ako ta riječ na grčkom moţe značiti

vjeruje da je korijen semitski, a ne grčki. Međutim, nigdje među ovim nismo vidjeli nikakve naznake da bilo koji od tih korijena znači "pod utjecajem alkohola." Ni Ben Yehuda, niti Klein u svojim rječnicima ne uvrštavaju ovo značenje. Pod pretpostavkom da to nije bila neka rana verzija pojmova "pribijen" ili "razbijen" (isklesan? urezan?) – odakle ovaj preskok? Mordecaijevo pitanje daje naslutiti i odgovor. Prije svega, on napominje da b'gilufin znači "pijan" i na jidišu. Drugo, on piše da je u pijutu Atkinu Seudata pronašao tu riječ (koju je susretljivo uvrstio): ‫ דְ בֵּיּה מַ ְלכָא ְּבגִלּופִין‬.‫ ְבהַאי תַ כָא‬.‫י ְהֹון ָהכָא‬ Ovo se moţe doslovno prevesti "Neka bi bili ovdje, za ovim stolom, gdje je (ime) Kralja upisano." Even-Shoshan uključuje definiciju

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

b'gilufin kao "blago pod utjecajem

Begilufin i pah

Očito ta riječ u to vrijeme nije bila

– ‫ מַ י ִם מְ ַפכִים‬šikljanje vode, za koje

alkohola", i piše da je ona očito bila

toliko raširena, pa ju je trebalo ob-

Kil kaţe da isto tako nagovješta taj

posuđena, na duhovit način, iz na-

jašnjavati (a moţda je to i razlog za-

zvuk. (Treba ovdje spomenuti da

šeg pijuta. No još uvijek nije jasno

što njeno značenje nije ušlo u Ben

Kaddari i drugi pišu da taj glagol

kako se razvila povezanost.

Yehudin rječnik.)

‫ פכה‬dolazi od imenice ‫( פך‬.

Ako netko od vas ima pristupa Zanimljivo je da Artscroll daje naznaku toga u svom prijevodu pijuta, time što nadodaje jednu riječ: "Neka budu ovdje za ovim stolom / u kojem je upisano Kralj je u radosti"

Kaddarijevoj knjizi, moţda bismo to mogli i bolje objasniti...

pah Poznati vrč ulja iz Hanuke je - "pah

pijuta. Yehuda Liebes daje nam odgovor u svom članku. On citira Kaddaria (s čijim se biblijskim rječnikom često sluţim, no ovdje se radi o knjizi koju je Kaddari napisao, pod nazivom ‫ מירושת לשון ימי הביניים‬- Mejerušat Lašon Jemei Habeinajim) i piše da taj redak govori da je "Prisutnost B-ga (Kralja) sakrivena (urezana) u šabatni stol." Hasidim, koji su pili alkoholna pića za Seuda Šlišit, smatrali su da se B-ţja prisutnost moţe osjetiti kroz njihovu "povišenu razinu duhovnosti." Stoga je ovo značenje b'gilufina najvjerojatnije poteklo iz jidiša, i tek

dvaputa se pojavljuje u Bibliji (Šmot 39,3 i Bamidbar 17,3) – gdje su ti metali zlato ili bakar. Stahl piše da je ta

hašemen". Piše li se pah sa het - ‫ פח‬ili

riječ moţda i previše imitativnog

sa haf ‫? פך‬

porijekla – od zvuka: pah! koji na-

Odakle li su izvukli riječ "radost"? To svakako nije jedna od riječi iz

A što je sa ‫ ? פח‬Ispočetka je ona označavala "tanku ploču metala", i

staje kada se kuje metal. Dakle, unatoč više od 11.000 pre-

Međutim, u suvremenom hebrej-

gleda na Googleu za )!!!( ‫ פח השמן‬is-

skom riječ ‫ פח‬znači "lim". Nisam si-

pravan pravopisni oblik je ‫פך השמן‬

guran kako se to razvijalo. Moja je

(koji naţalost ima samo 3000 strani-

prva teorija bila da je do toga došlo

ca više na Googleu).

pogrešnim čitanjem Rašija na Bami-

Koji je uzrok te konfuzije? Čini mi se da pored toga što su i ‫ פח‬i ‫ פך‬za većinu Izraelaca homonimi, u suvremenom hebrejskom oba se mogu odnositi na neke vrste spremnika/ kontejnera. Da vidimo kako. Riječ ‫ פך‬znači "pljoska, ćup, vrč". U Bibliji se pojavljuje tri puta. Klein piše da je ime vjerojatno onomatopeja. Kil to spominje u Daat Mikra na Melachim II 9,3 – kada se izlijeva voda iz krčaga nastaje zvuk pah-pahpah. U Jehezkel 47,2 nalazimo izraz

dbar koji koristi starofrancusku riječ tenves za opisivanje ‫פחים‬. Ta riječ znači "tanko", no na hebrejskom se piše ‫ טינבי"ש‬- moţda je netko u tome vidio riječ "lim". Ali kasnije sam primijetio da je izvorna (i više sluţbena) riječ za lim ‫ בדיל‬- b'dil. Pa je moţda pah došao od "tankog metala" do lima, na isti način kao i riječ "lim" u engleskom: U moderna vremena, riječ "lim" se često (i nepravilno) koristi kao općeniti pojam za bilo kakav srebrna-

kasnije je ušlo u hebrejski. Dokaz to-

sti metal koji dolazi u tankim plo-

ga nalazimo u eseju ranog cioniste

čama.

Yehoshue Barzilaia (1854-1918), suvremenika Ben Yehude, koji piše:

Od pah kao "lim" dobijamo pah kao (metalnu) kantu za smeće, i phit ‫פחית‬

‫ הייתי‬.‫הביאוני לידי מצב רוח עליז מאד‬ ‫ כמו שהחסידים אומרים‬,"‫"בגלופין‬

kao (limenu) konzervu – mada je većina kanti za smeće plastična, a konzerve se rade od aluminija. No

..."dovelo me u stanje velike rado-

oba su pojma neke vrste spremnika,

sti. Bio sam 'b'gilufin', kako to Hasi-

posuda, što vjerojatno dovodi do

dim kaţu..."

zbrke prilikom pisanja ‫פך השמן‬. ■

Godina 12 9 Broj 23 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Integritet u javnom životu Postoji stih koji je toliko poznat

iskoristio za svrhu za koju je bio

ječi, Mojsije je odgovorio, „Za

da ne zastajemo često nad njim raz-

doniran. Mora postojati paţljiva

vašeg života, čim Svetište bude

mišljajući o tome što znači. To je dio

revizija i transparentnost. Bez toga,

dovršeno, napravit ću s vama

iz prvog odjeljka Šema: „Ljubi G-s-

postoji moralna opasnost: maksi-

poda, svog B-ga svim srcem svojim,

mum kušnje u kombinaciji s maksi-

svom dušom svojom i svom svojom

mumom prilike.

potpuni izračun.― Mojsije je naloţio detaljan izračun kako bi izbjegao to da dođe pod su-

me'od.“ Posljednja riječ obično se

Zato je tu parša Pekudei, sa svojim

mnju da je osobno iskoristio nešto

prevodi kao 'snaga' ili 'moć'. Ali

detaljnim izvješćem o tome kako su

od doniranog novca. Primijetite da

Raši, slijedeći Midraš i Targum pre-

bile upotrijebljene donacije za miš-

je naglašeno da izračun nije obav-

vodi to kao „svim svojim bogat-

kan: „Ovo su količine materijala ko-

ljao sam Mojsije, nego „Leviti pod

stvom.“

rištenih za Šator sastanka, za Šator

vodstvom Itamara,“ drugim riječi-

Ako je tako, stih se čini nerazum-

Svjedočanstva, koje su na Mojsijev

ma, neovisni revizori.

ljivim, barem što se tiče redoslijeda

zahtjev zabiljeţili Leviti pod vod-

Nema ničega što upućuje na te

kojim je napisan. „Svom svojom

stvom Itamara, Aronovog sina, sve-

optuţbe u samom tekstu, ali Midraš

dušom“ mudraci su tumačili kao

ćenika“ (Izlazak 38,21). Lista ide da-

se moţe temeljiti na izjavi koju je

„svojim ţivotom“ ako je potrebno.

lje i nabraja točne količine zlata, sre-

Mojsije dao tijekom Korahove pobu-

Postoje vremena, srećom uistinu

bra i bronce koje su skupljene, te u

ne, „Nisam uzeo magarca nikome

rijetka, kada nam je zapovjeđeno da

koje su svrhe iskorištene.

od njih, niti sam ih u ičemu zaki-

radije damo vlastiti ţivot nego da počinimo grijeh ili zločin. Ako je to

Zašto je Mojsije to učinio? Midraš sugerira odgovor:

■

nuo.“ (Brojevi 16,15). Optuţbe za korupciju i osobno bogaćenje često

slučaj, tada se podrazumijeva da

„Oni su pogledom pratili Moj-

su bile usmjerene protiv vođa, op-

bismo trebali voljeti B-ga svim svo-

sija― (Izlazak 33,8) – Ljudi su

ravdano ili ne. Moţemo misliti da

jim bogatstvom, odnosno, čak i ka-

kritizirali Mojsija. Znali su go-

je, s obzirom da B-g vidi sve što mi

da to od nas zahtijeva veliku finan-

voriti jedan drugome, „Pogle-

radimo, to dovoljno kako bi nas

cijsku ţrtvu. Ipak, Raši i mudraci

daj mu vrat. Pogledaj mu noge.

zaštitilo od zloupotrebe. Ipak, juda-

kaţu da se taj izraz odnosi na one

Mojsije jede i pije ono što pri-

izam to ne kaţe. Talmud biljeţi sce-

„kojima bogatstvo znači više od

pada nama. Sve što on ima, pri-

nu sa smrtne postelje Rabana Joha-

samog ţivota.“

pada nama.― Drugi bi odgovo-

nana ben Zakaja, dok je leţao okru-

rili: „Čovjek koji je glavni za

ţen svojim učenicima:

Naravno, ţivot je vaţniji od bogatstva. No, mudraci su također znali da, njihovim riječima, Adam bahul al mamono, što znači: ljudi čine čudne, brzoplete, nepromišljene i iracionalne stvari kada je novac u igri. Financijska dobit moţe biti ogromna kušnja koja nas vodi u djela koja povređuju druge, a na kraju i nas same. Zato kada su u pitanju financijske stvari, a osobito kada su uključeni javni fondovi, ne smije biti prostora za kušnju, niti mjesta za sumnju u to da li se novac Strana 10

posao oko Šatora sastanka – što

Oni su mu rekli, „Gospodaru,

možete očekivati? Da se on ne-

blagoslovi nas.― On im je re-

će obogatiti?― Čim je čuo te ri-

kao, „Neka bi bila B-žja volja da strah od nebesa bude nad vama jednako kao i strah od tijela i krvi.― Njegovi su ga učenici upitali, „Je li to sve?― On je odgovorio, „Neka biste dobili ni manje ni više od takvog straha! Možete i sami vidjeti da je istina ono što kažem: kada je čovjek na putu da učini prijestup, on kaže, nadam se da me nijedan čovjek Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Integritet

neće vidjeti.―

u javnom životu

ju ţelju da se nasele s druge strane

i R. Mošea Isserlesa vezano uz po-

Kada ljudi čine grijeh, oni se brinu

Jordana gdje je zemlja bila puna do-

trebu podnošenja detaljnog računa.

neće li ih drugi vidjeti. Oni zaborav-

brih pašnjaka za njihovu stoku (Bro-

R. Joseph Karo propisuje na temelju

ljaju da ih B-g svakako vidi. Kušnja

jevi 32,1-33). Mojsije im je rekao da

odlomka iz 2. Kraljeva – „Oni nisu

zbunjuje mozak i nitko ne bi trebao

bi, ako bi učinili tako, demoralizirali

traţili račun od onih kojima su da-

vjerovati da je imun na to.

ostatak naroda. Ostavili bi dojam da

vali novac kako bi platili radnike,

Kasniji odlomak iz Tanaha izgleda

ne ţele prijeći preko Jordana i boriti

jer su radili sa potpunim pošte-

kao da upućuje na to da Mojsijev

se sa svojom braćom u njihovim bit-

njem“ – da se ne traţi formalni ra-

izračun nije bio nuţno potreban.

kama da osvoje zemlju.

čun od ljudi koji su besprijekornog

Knjiga Kraljeva donosi epizodu u

Oni su jasno dali do znanja da su

poštenja. R. Moše Isserles međutim

kojoj se, tijekom vladavine kralja

voljni ići na čelu postrojbi i da se ne-

kaţe, da je ipak ispravno to učiniti

Jehoaša, sakupljao novac za obnovu

će vratiti na svoju stranu Jordana

zbog principa, „Budi čist pred G-s-

Hrama. „Oni nisu traţili račun od

sve dok zemlja ne bude u potpuno-

podom i pred Izraelom.“

onih kojima su davali novac kako bi

sti osvojena. Mojsije je prihvatio pri-

Povjerenje je srţ javnog ţivota.

platili radnike, jer su radili sa pot-

jedlog, rekavši da će ako odrţe svo-

Narod koji sumnjiči svoje vođe za

punim poštenjem“ (2. Kraljeva 12,

ju riječ, biti „čisti (veheitem neki'im)

korupciju ne moţe učinkovito fun-

16). Mojsije, čovjek potpunog po-

pred G-spodom i pred Izraelom“.

kcionirati kao slobodno, pravedno i

štenja, mogao se dakle ponašati

(Brojevi 32,22). Ta je fraza ušla u

otvoreno društvo. Znak dobrog

„izvan strogih zahtjeva zakona.“

ţidovski zakon kao princip da se

društva je da se na javno vodstvo

Upravo činjenica da Mojsije nije

„čovjek mora opravdati pred svojim

gleda kao na oblik sluţenja, a na

trebao učiniti ono što je učinio, daje

bliţnjima kao i pred B-gom.“ Nije

sredstvo moći, koje je toliko lako

ovom odlomku njegovu snagu. Ka-

dovoljno činiti ispravno. Moramo

zloupotrijebiti. Tanah je vječni vodič

da je riječ o javnim fondovima mora

biti viđeni da činimo ispravno, osobito

o vaţnosti visokih standarda u ja-

postojati transparentnost i odgovor-

kad postoji prostor za glasine i

vnom ţivotu. Proroci su bili prvi

nost čak i ako ljudi koji su u to uk-

sumnje.

kritičari društva, poslani od B-ga da

ljučeni imaju besprijekornu reputa-

Šulhan Aruh propisuje da saku-

govore istinu u lice moći te da izazi-

ciju. Ljudi na povjerljivim pozicija-

pljanje dobrovoljnih priloga uvijek

vaju korumpirane vođe. Ilijin iza-

ma moraju biti, i moraju biti percipi-

moraju provoditi minimalno dva

zov kralju Ahabu, Amosovi prote-

rani kao, osobe s moralnim integri-

pojedinca tako da svaki od njih vidi

sti, Hošea, Izaija i Jeremija protiv

tetom. Jitro, Mojsijev tast, to je već

što onaj drugi radi. Postoji razlika u

neetičkih praksi svoga vremena,

rekao kada je savjetovao Mojsiju da

mišljenjima između R. Josepha Kare

klasični su tekstovi u toj tradiciji

postavi podređene kako bi mu po-

koji su jednom za sva vremena

mogli u zadatku vođenja naroda.

postavili ideale jednakosti, pravde,

Oni moraju biti, rekao je, „Muškarci

poštenja i integriteta. Slobodno dru-

koji se boje B-ga, oni od povjerenja

štvo gradi se na moralnim temelji-

koji mrze nepošten dobitak“ (Izla-

ma i oni moraju biti takvi da ih ništa

zak 18,21).

ne moţe uzdrmati.

Bez reputacije poštenja i nepod-

Mojsijev osobni primjer u podno-

mitljivosti, suci ne mogu osigurati

šenju računa za sredstva koja su bili

da će pravda biti izvršena. Taj opće-

sakupljena za prvi kolektivni pro-

niti princip mudraci su izvukli iz

jekt ţidovskog naroda, postavio je

epizode u knjizi Brojeva kada Rube-

vaţan presedan za sva vremena. ■

novo i Gadovo pleme izraţava svo-

Godina 12 11 Broj 23 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Tajna izbavljenja Ramban (Rabi Moše ben Nachman, 13. stoljeće, Barcelona) naglašava da završetak knjige Šemot, s njenim detaljnim biljeţenjem izgradnje i troškova vezanih uz dovršenje Miškana/Šatora sastanka, stavlja Ţidovski narod kao cjelinu na razinu duhovnosti koja je postojala u domovima naših praotaca i pramajki na završetku knjige Berešit.

šem malom i skučenom svijetu. Jedno mjesto je naš dom, naša obitelj i naš svakodnevni ţivot. Drugo je mjesto susreta s B-gom dom molitve, učenja i sluţbe koju nalaţe Tora.

Upravo kao što je duh Vječnoga počivao nad šatorima naših predaka, tako je sada postao vidljiv i prisutan među narodom Izraela. Načinjen za tu svrhu, duh Vječnoga počivao je u Miškanu/Šatoru sastanka. Ovo zapaţanje u sebi nosi jednu vaţnu poruku.

dom molitve, učenja i službe

Ova nas Ţidovska tradicija uči da postoje dva mjesta, nazovimo ih tako, na kojima se prisutnost Vječnoga moţe doţivjeti i koje treba njegovati. B-ţja slava ispunjava čitav svemir; On je sveprisutan. Ali slabašno ljudsko biće nije u stanju obuhvatiti čitav svemir u svom njegovom prostranstvu i sloţenosti. Nama je potreban osobni B-g s kojim se na neki način moţemo poistovjetiti. Taj se B-g, prema Ţidovskoj tradiciji, moţe naći na dva mjesta u na-

Strana 12

Naš zamjenski Miškan danas su naš dom, naša obitelj i naš svakodnevni život i koju nalaže Tora Ono je naš zamjenski Miškan/Šator sastanka, zgrade nad kojima počiva duh B-ţji, a mi ga moţemo prepoznati jedino ako smo za to podešeni i dovoljno tankoćutni da to doţivimo. Ova dva stuba Ţidovskog ţivota pratila su nas na našem dugom putovanju zemaljskom kuglom – i tijekom naše povijesti. Oba ova bastiona Ţidovske snage i vitalnosti – dom i sinagoga/učilište – mjesta susreta, da tako kaţemo, Izraela s njegovim B-gom, danas se nalaze pod opsadom i napadnuti od suvremenog društva. Dom, brak, djeca i osjećaj za obitelj ustupili su mjesto vezama, zajedničkom useljavanju i razilaţenju, brakovima

u kasnijoj ţivotnoj dobi, velikom broju razvoda i bračnog zlostavljanja, i ţrtvovanja djece i obitelji na oltar karijere i hedonostičkog načina ţivota. Bez snaţnih Ţidovskih obitelji ne moţe biti snaţne Drţave Izrael niti odrţive Ţidovske nacije. Svakako da su miješani brakovi nagrizli ideju Ţidovske obitelji, no čak i kada to nije slučaj, obiteljske veze oslabljene su televizijom, internetom i današnjim društvom u cjelini. Ponekad su čak i dobronamjerne geste kontra■ produktivne. U vrijeme dok sam radio kao rabin u Miami Beachu uvijek smo na šabat imali mnogo gostiju te je zbog toga kontakt između nas i naše male djece bio poprilično onemogućen. Jednog petka jedna od naših mlađih kćeri rekla je mojoj ţeni: “Mama, jesu li i djeca gosti?” Shvatili smo poruku i potrudili se da jedan od šabatnih obroka bude isključivo s našom djecom. I sinagoga je mnogo izgubila, jer je postala podloţna hirovima i zadovoljstvu onih koji je polaze umjesto da bude Dom B-ţji u kojem treba Njega ugledati i Njemu sluţiti u

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Tajna izbavljenja

skladu s Njegovim ţeljama onako kako su izrečene u Tori i halahi. Nadam se da nam Rambanova poruka neće ostati nerazumljiva. Jedna između mnogih novih, ali nekako uvijek prolaznih, pomodnih riječi koje naše današnje društvo oboţava je “transparentnost.” U našem suvremenom rječniku ova je riječ nadomjestila ono što su nekada ranije u mom ţivotu naši učitelji nazivali “odgovornost.” Kako god bilo, ideja je potpuno ista; naime, kada je riječ o javnim sredstvima i javnim poloţajima čovjeka se drţi odgovornim do najvišeg stupnja odgovornosti za ono što se događa po njegovim okriljem i za što je zaduţen. Kod tako velikog projekta kao što je to bilo izgradnja Šatora sastanka/ Miškana, stvaranje i prikupljanje neophodnih sredstava i materijala, plaćanje radnicima i nadgledanje izgradnje, sasvim je vjerojatno da će biti teško poloţiti račun za svaku aguru koja je utrošena. Pa ipak u ovotjednoj parši vidimo da je Moše poloţio takav račun. Midraš nam kaţe da je u prvotnom podnošenju računa o troškovima Mošeu manjkalo tisuću šekela. Budući je vjerojatno da je vrijednost Šatora sastanka/Miškana dosizala milijune šekela pomislili bismo da se manjak od ispod jedan posto vrijednosti projekta i budţeta ovakve veličine, moţe zanemariti, a svakako moţe oprostiti. Međutim, potreba da se bude transparentan i odgovoran u vezi javnih sredstava je od tolike vaţnosti da Moše nije mogao dopustiti da na tome završi. On je pretraţivao i pretraţivao, te konačno uspio izni-

Godina 12 13 Broj 23 Strana

jeti obračun i za onih tisuću šekela koji su mu prethodno manjkali. Ovo je postavilo standard Tore u vezi javnih dobrotvornih fondova. Moraju se upotrijebiti najbolje računovodstvene metode kako bi se zajamčilo povjerenje javnosti i spriječila bilo kakva zlouporaba ili neuredno vođenje sredstava doniranih za opće dobro i/ili u svete svrhe.

Interesantno je zapaziti da se u vrijeme Prvog Hrama, kada je trebalo obnoviti Hram, kralj morao odreći svakog striktnog obračuna sredstava koje su svećenici prikupili za te potrebe. On se umjesto toga, gotovo skrušeno, morao osloniti na poštenje svećenika nadajući se da ništa od javnih sredstava neće odcuriti u privatne dţepove.

Novac moţe biti strašna stvar, pogotovo kada čovjeku ego dopusti da sebe doţivljava svemoćnim i izuzetno pravednim u vlastitim očima. Upravljanje javnim sredstvima ili poloţaj koji je izuzetno cijenjen u javnosti, izaziva velike kušnje. I za najnedostojnije malverzacije, pa čak i krađe, moţe se iznaći racionalno objašnjenje i opravdanje pred samim sobom.

Velika pouka koju ovdje vidimo je da se poštenje i čast stvaraju iznutra, a ne izvana. Nama su potrebni policija i sila zakona kako bismo imali društvo u kojemu se moţe ţivjeti. No bez samodicipline čestitosti i shvaćanja da nas B-g drţi odgovornima za svaku od naših aktivnosti i za svaku agora javnih sredstava koja prođe kroz naše ruke – odgovorni smo za svaki i najmanji oblik ponašanja u javnoj sluţbi – ne moţe biti potpune pobjede nad iskušenjima bogatstva i poloţaja. Moţda je baš to jedan od razloga za čitav ovaj detaljni obračun koji ispunjava ovu završnu paršu knjige Šemot/Izlaska.

Tako je bilo od početka vremena, a kao što nam je svima dobro poznato, i u našem naraštaju i kod sadašnjeg vodstva, kako vjerskog tako i političkog, svi imaju sklonost podleći tom iskušenju. A svjesni smo i da nema dovoljno policije i tuţitelja kako bi se u potpunosti stalo na kraj ovoj ljudskoj slabosti i financijskoj korupciji.

Budimo snaţni i osnaţimo druge! Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iz srca

Nakon što je ratovao sa svim neprijateljima ţidovskog naroda, kao što je bio zapovjedio Hašem, David haMeleh je razmišljao o dihotomiji da on, kralj od krvi i mesa, ţivi u prekrasnoj palači, a Aron među običnim zavjesama. Kralj David je zabrinut prišao proroku Nosonu (Šmuel II, 7,2) i zakleo se (Tehilim 132,4-5) da neće stati dok ne izgradi dom za Hašema i Aron. Kad je Noson haNavi čuo da David haMeleh ţeli izgraditi Bais haMikdaš, savjetovao ga je da slijedi svoje srce jer Hašem je s njim. Međutim, Hašem je stavio veto na to odobrenje i rekao Nosonu da prenese Davidu da on, zapravo, ne moţe graditi Bais haMikdaš. Učimo u Divrei haJamim (I, 22,8) da je razlog što David haMeleh ne moţe izgraditi Sveti hram to što je "mnogo krvi prolio i napravio velike ratove." Rav Nisim Jagen pita: U čemu je grijeh Davida haMeleha? Sve što je kao kralj činio, činio je pod zapovjedništvom Hašema. Nije ništa radio bez savjetovanja sa svojim rabinom, urim v'tumimom, Sanhedrinom. Ratovi koje je vodio i krv koju je prolio, nisu bili potaknuti njegovim osobnim ţeljama. Zašto su sad prepreka izgradnji Bais haMikdaša? To se moţe usporediti s pravednim, bogobojaznim mohelom koji je radio svoj posao u ime Nebesa, a nije dobio alija k Tori jer je prolio krv.

zauvijek i nikad neće biti razrušen. David je vjerovao da će to za ţidovski narod biti sreća, ali Hašem je objasnio je obratno; da će to na našu štetu. U budućnosti, otkrio je Hašem, ţidovski narod će počiniti grijeh i bit će nuţno kazniti ga. Umjesto da uništi narod, Hašem će moći ublaţiti svoju srdţbu razaranjem potpornja i kamenih blokova, a bnei Jisroel će biti spašen. Komentatori objašnjavaju da se to zdanje pripisuje kralju Davidu jer se on nadao i ţelio izgraditi ga, iako ga je u konačnici njegov sin Šlomo izgradio. Zato piše (Tehilim 30,1): „Psalm Davidov, pjesma svečanog otvorenja Hrama.“ Rav Jagen objašnjava da je očito kako je Davidovu duboku ţelju da izgradi Hram osujetila posve neznatna manjkavost u velikodušnosti njegove geste. Njegovu inicijativu motivirala je razlika u veličanstvenosti između njegovog vlastitog prebivališta i skromnog smještaja

Arona. To bi se moglo usporediti s muţem koji kupuje supruzi dar jer je susjed kupio svojoj. Umjesto da potvrdi njegove duboke osjećaje prema ţeni, dar samo ukazuje na to

Komentari govore nam da Hašem želi naše „srce.“ Micva se sastoji od tri komponente – od samog fizičkog čina, misli ili cilja i od emocija koje usmjeravaju micvu na višu razinu.

■

da ga je susjedov postupak potaknuo da oda priznanje svojoj ţeni. Svako njegovo dokazivanje suprotnog, bilo bi bolno i neprihvatljivo. Emocionalni izraz mora doći iznutra, bez vanjskog pritiska. Ako je David haMeleh doista vjerovao da je u Hašemovom prebivalištu bilo nedostatka i čeznuo je za

U stvari, naši mudraci nam kazuju (Pesikta Rabati) da je krvoproliće koje je izazvao David haMeleh bilo po volji Hašemu poput svetog ţrtvovanja. Ako je tako, zašto nije dobio dozvolu za gradnju Bais haMikdaša? Hašem je rekao da će Sveti hram, ako ga izgradi kralj David, stajati Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Iz srca ustrajao na tome da neće predati novac ako mu ne pripadne dio.

time da Aron bude smješten kao što priliči, ne bi mu trebala suprotnost kao poticaj. Miškan je prebivalište za Šehinu. Ako je cilj privući B-ţansku Prisutnost, svaki aspekt rada na Miškanu morao je biti učinjen na najvišoj razini čistoće srca. Isto tako, pojedinac koji je bio predodređen za izgradnju Bais haMikdaš, morao je imati besprijekorno čisto srce. Doznajemo da se doprinos ţena koje su izrađivale tkanje za Miškan, spominje prije dara nesi'ima, koji su poklonili dragulje za hošen i efod Koena Gadola. Objašnjeno je da su se ţene dobrovoljno i bezuvjetno, čistog srca, posvetile radu. Nesi'im, međutim, nisu prednjačili u donošenju dragulja koje su imali. Tek kad su primijetili da je uspjeh ţenskog rada bio iznad svake mjere, te da je očito to blagoslovio Hašem, nesi'im su pohitali donijeti svoj dar. Naši komentari govore nam da Hašem ţeli naše „srce.“ Micva se sastoji od tri komponente – od samog fizičkog čina, od misli ili cilja i od emocija koje usmjeravaju micvu na višu razinu. Bilo da je riječ o davanju cedake, molitvi, učenju ili izvršavanju bilo koje druge Hašemove sluţbe, površno izvršavanje micve je ono za koje se smatra da je na niţoj razini. Rabin Zuše iz Anipolija je bio iznimno siromašan i uvijek se klonio bilo kakve časti. Kada mu je kći bila u dobi za udaju, nije imao ni novčića, ali je imao potpuni bitahon da ga Hašem neće napustiti. Jednog dana je veliki Magid iz Mezeriča poslao po njega. Kad je rabin Zuše stigao, Magid mu je rekao: „Znam da imaš kćer za udaju i da nemaš novaca.“ Dao je rabinu Zuši 500 rubalja i obećao da će, uz pomoć Hašema, naći zivuga (braGodina 12 15 Broj 23 Strana

Dok je gomila ratoborno rogoborila i počela ga proklinjati, a neki su čak digli ruku na njega, netko je predloţio da rava zatraţe psak (presudu). Nakon što je saslušao argumente obje strane, rav je presudio da je rabin Zuše duţan predati sav novac. Poniţen, rabin Zuše je napustio grad. čnog partnera) za svoju kćer. Dok je prolazio kroz neki gradić, rabin Zuše je spazio jednu uznemirenu grupu ljudi u dvorištu šula u kojem je bila podignuta i hupa. Sa strane su stajale kala i njezina majka i gorko plakale. Čuo je da je majka kale udovica koja je sav svoj novac čuvala za miraz i da je taj novac odjednom nestao. Hatanova obitelj nije htjela nastaviti s obredom bez 500 rubalja. Rabin Zuše je izjavio da je on pronašao sveţanj novca. Predloţio je ţeni da mu pruţi neke detalje o omotnici i iznosu kako bi se utvrdilo je li novac njezin. Kad je to učinila, rabin Zuše je rekao da je novac doista njezin i otišao dati joj ga. Rabina Zušu je obasulo bezbroj blagoslova zbog njegove čestitosti i suosjećajnosti kojom je spriječio da kćer Izraelova bude osramoćena. Međutim, dok se spremao predati novac, rabin Zuše je izjavio da ima pravo na deset posto od tog novca. Svi su ostali zapanjeni i duboka tišina je obavila okupljene. Kalin ujak je povikao: „Hucpa! Hašavat aveida (vraćanje izgubljenog vlasništva) je zapovijed iz Tore, a ti traţiš postotak? Zar te nije sram? Kalina majka ga je molila za milost.

Vrijeme je prolazilo, a Magid iz Mezeriča je putovao u Anipoli. Na putu se zaustavio u istom onom gradu u kojem je ranije bio rabin Zuše. Rav mu je ispričao o zgodi s ■ navodnim hasidom koji je pronašao kalin novac i o njegovom nečuvenom zahtjevu. Magid je odmah shvatio da je taj lutalica bio rabin Zuše. Kad je stigao do odredišta, Magid je od Zuše zatraţio da mu objasni svoj postupak. Rabin Zuše je opisao kako ga je duboko ganulo kad je vidio kalu i njezinu majku udovicu da plaču od stida i odmah je riješio dati im novac koji je imao. U tom trenutku, jecer hara mu je počeo šaptati na uho: "Ti si doista cadik! Ti si čak i veći cadik od Avrahama Avinua jer pomaţeš tuđoj kćeri čak i prije nego svojoj vlastitoj! Rekao sam zlom nagonu: „Pokušavaš me poslati na „ego trip“? Ţeliš da postanem bahat? To se nikada neće dogoditi. Vidjet ćeš da će oni uzeti novac silom i izbaciti me iz grada uz psovke i kletve. "Tako je i bilo," zaključio je rabin Zuše uz prigušeni smijeh. ■ ■ Prevela Dolores Bettini ■

Ali rabin Zuše je ostao pri svome i Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zadovoljstvo žrtvovanja Ovotjedni odjeljak je posljednji ko-

ţrtvuje za svog supruţnika, to se

ji govori o Šatoru sastanka – putuju-

više osjeća povezan s njime. I ne

ćem, montaţnom Hramu. Doneseni

mislim na to da popuštamo svom

su materijali, evidentirane su količi-

supruţniku samo kako bismo ga

ne te je sve zajedno sastavljeno.

ušutkali. U tom slučaju, ne činimo to zbog drugoga; činimo to zbog

Nema više Šatora sastanka do slje-

sebe. Samopoţrtvovnost u braku

deće godine. Kada opisuje izgradnju Šatora sas-

znači dati svom supruţniku čoko-

tanka, Tora većinom govori u jedni-

ladicu – i ne reći mu da je to bila

ni – tako da izgleda kao da ga je Be-

posljednja. Znači biti osramoćen u

calel – nadzornik /ugovaratelj –

javnosti od strane svog supruţnika

gradio sam. Jasno je da to nije istina,

– i ne reagirati na to prije nego do-

ali zašto onda Tora daje naslutiti

đete kući. To znači pomoći oko bebe

takvo što?

usred noći, iako moraš ustati sutra■

Rabini objašnjavaju da, budući da

dan rano, i to uopće ne spomenuti

je Becalel podnio najveću ţrtvu za

idućeg jutra. To znači htjeti okriviti svog supruţnika za problem, ali od-

njegovu izgradnju, Tora gleda na to kao da ga je on sam izgradio.

slobodu svoje zemlje.

To je princip u ţivotu – što više se

Ţrtvovanje za nešto daje nam osje-

ţrtvujemo za nešto, to smo više po-

ćaj povezanosti s time. Becalel je

vezani s time i to nam više to znači.

imao najdublju povezanost sa Šatorom sastanka jer se najviše ţrtvovao za njega.

Oni koji su morali teško radili za svoj novac, cijene ga mnogo više od onih kojima je bio serviran na srebrnom pladnju

lučiti

najprije

pogledati

sebe.

Kada se žrtvujemo za nešto to nam pruža osjećaj povezanosti s time

U ţivotu postoje i mnogo suptilnije ţrtve. Djeca su velika ţrtva za nas u pogledu vremena i emocionalne pre-

Becalela nitko nije prisiljavao da

danosti. I zato što se ţrtvujemo, os-

se za Šator sastanka ţrtvuje više od

jećamo se povezanima. Doći ranije

ostalih. To je bio rad iz ljubavi. Ali

Oni koji su teško radili za svoj no-

kući sa posla kako bi djecu spremio

njegov trud dao mu je osjećaj dublje

vac, cijene ga mnogo više od onih

u krevet često je ozbiljan napor za

povezanosti s time više nego bilo

kojima je bio serviran na srebrnom

roditelja. Smisliti priču koja će ih

kome drugome. Niti nas nitko ne

pladnju i za koje je on nešto 'kako

istovremeno zabaviti i poučiti neče-

prisiljava. To je samo vrlo jedno-

došlo tako prošlo'. Rani cionisti u

mu što trebaju naučiti, još je teţe.

stavna jednadţba – što više uloţimo

Izraelu imali su mnogo dublju po-

Mnogo je lakše čitati im slikovnice o

u stvari, što teţe radimo, što se više

vezanost sa zemljom od većine da-

lokomotivi Tomici. Ostati miran ka-

ţrtvujemo, to će nam više značiti.

našnjih Izraelaca – jer su se morali

da crtaju po svjeţe obojanim zido-

Ako postoje stvari u našem ţivotu

boriti i ţrtvovati za svaki pedalj te

vima; ne vrištati kada ustanu iz kre-

za koje ţelimo da nam dugoročno

zemlje i to svakog trenutka koji su

veta po deseti puta; dopustiti im

znače nešto, to što ćemo se ţrtvovati

proţivjeli tamo. U Britaniji je nakon

neovisnost kada se bojiš što će uči-

za njih, osigurat će nam ţeljeni re-

Drugog svjetskog rata postojao du-

niti s njome… to su vrste ţrtvovanja

zultat. ■

blji osjećaj patriotizma nego danas,

kojima se stvaraju najdublje veze.

jer su se tada ljudi trebali boriti za Strana 16

Prevela Anja Grabar

I naravno, brak. Što se više netko Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Kontrolu imamo samo nad svojim djelovanjem, a ne nad ishodom Ovim Tore zapis

započeti posao potpuno zanemaru-

dobra osoba i na čast društvu. Rodi-

jući sva ekonomska načela i ako

telji koji su se brinuli i trudili su do-

izgradnji

ostvari profit smatra ga se izvrsnim

bri roditelji, makar njihovo dijete

poduzetnikom. S druge strane, ako

postalo razočaranje. Roditelji koji su

se netko paţljivo priprema za po-

bili nemarni bili su loši roditelji, ma-

slovni pothvat, pravilno se pobrine

kar njihovo dijete izraslo u sjajnu

za svaki detalj, a posao propadne,

ličnost.

dijelom

dovršava o

Miškana. Sav posao Šatora, Šatora sastanka, bio je dovršen, a Djeca Izraelova su učinila sve ono što je B-g zapovjedio Mojsiju, tako su to učinili. (39,32) Čini se da bi po logici stvari redoslijed u ovom stihu trebao biti obr-

on se smatra lošim poduzetnikom. Ljudi će uloţiti svoj novac kod onoga koji ima najbolji rezultat, a ne

Mi moramo učiniti ono što možemo,

kod onoga koji ima najbolju metodu.

ali moramo shvatiti da konačni rezultat zaista

nut, tj. "Djeca Izraelova su učinila

Mi smo toliko povezani s ekono-

sve što je B-g naredio Mojsiju, tako

mijom, da ponekad komercijalna

su to učinili, i sav posao Šatora sas-

načela primjenjujemo na naše vlasti-

tanka, bio je dovršen." Zašto nam

te ţivote i etička pitanja. Roditelji

Tora kaţe da je Šator sastanka zavr-

koji su pokušali odgojiti svoju djecu

Mi se svaki dan molimo da se B-g

šen prije nego što kaţe da su Izraelci

na najbolji mogući način, ali imaju

spomene zasluga praotaca, Abra-

učinili kako im je bilo zapovjeđeno?

dijete koje se ne ponaša kako treba,

hama, Izaka i Jakova na naše dobro.

osjećaju se krivima što nisu bili do-

U vezi Abrahama B-g je rekao: "Za-

bri roditelji. Vidio sam slučajeve u

to sam ga ljubio, jer on zapovijeda

kojima su roditelji ugađali samo

svojoj djeci i svom domu nakon nje-

sebi i potpuno zanemarili svoju

ga da se drţe B-ţjeg puta, postupa-

djecu, a imali dijete koje je postalo

jući dobrohotno i pravično" (Post

Odgovor glasi da kada bi redoslijed bio obrnut, to bi značilo da je zbog toga što su Izraelci izvršili posao Šator sastanka bio dovršen. Činjenica je da je Šator sastanka zapravo dovršio B-g, nakon što su Izraelci učinili sve što im je bilo zapovjeđeno. Dovršenje Šatora sastanka doista je bilo rezultat njihovog truda, ali sam njihov trud nije to mogao učiniti. Time što su se potrudili svim silama oni su zasluţili da ga B-g dovrši. Ovo je pouka koju bismo trebali primijeniti na svim područjima ţivota. U gotovo svemu što radimo postoje mnogi faktori koji mogu utjecati na ishod, a koji su izvan naše kontrole. Mi smo odgovorni samo za ono što činimo, a ne za ono što na kraju bude.

nije u našoj moći.

■

18,19). B-g je volio Abrahama zato što je učinio sve što je mogao kako bi podučio svoju djecu da idu B-ţjim putevima, ali Abrahamov sin, Išmael, nije se drţao očeva učenja. Slično tome, Izak je imao sina, Ezava, koji je bio nitkov, ali to ne umanjuje Izakovu veliku duhovnost. Ni Abraham ni Izak nisu bili smatrani odgovornima za negativan ishod njihove djece. Fraza kojom je opisana izgradnju Šator sastanka ukazuje nam upravo na to. Mi moramo učiniti ono što moţemo, ali moramo shvatiti da konačni rezultat zaista nije u našoj moći. ■

U ekonomiji nije tako. Netko moţe Godina 12 17 Broj 23 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Vršenje micvot Reb Arele Roth kaţe: "Neka je bla-

še, tada se u meni nešto dogodilo.

onda je život koji se ulijeva u mene

goslovljen i hvaljen On što nas je

Dogodilo mi se nešto; pomaknuo

na razini djela, daleko od moje du-

okrunio s micvot (dobrim djelima)."

sam se nekoliko koraka naviše.

še. Ako koristim i govor, malo se više približim i moj duh također

Neki ljudi rade stvari koje ostaju na razini njihovih ruku. Neki ljudi rade stvari koje postaju kruna. Reb Nahman kaţe da su naše ruke najviša stvar koju imamo, jer one mogu doseći iznad naših glava. Način na koji bismo trebali provoditi B-ţju volju je da naše ruke budu uzdignute više od "ja". Sve što je više od moje glave moja je kruna.

Micva znači da nam je B-g dao 613 načina da Mu se približimo Misli, riječi i djela su tri načina na koja se otkriva moja duša. Na razini "stvarnosti" djela su najjača. Na razini duše, djela su najudaljenija. Govor je malo bliži. Misao je uistinu to, jer čovjek je ono što misli. Ja nisam

prima život. Micva na razini misli je potpuna, a život me doseže u najdubljem smislu. Reb Arele kaže da ni ovo nije ono najdublje. Najdublje je činiti nešto što mi je toliko teško da se čitavo moje biće mora naprezati. Tada život ne primaju sa-mo moja djela, govor i misli; pri-mam ga čitav ja, čak i moja koža prima ţivot.

Mi imamo 613 micvot, 613 zakona.

ono što činim, jer me ponekad ljudi

Ne sviđa mi se riječ "zakoni", jer to

ili okolnosti mogu natjerati da činim

Čuo sam priču kod Lubavitcha o

nisu zakoni. Riječ "zakon" podsjeća

neke stvari. Misli su najosobnija

Friherdiker Rebbeu, prijašnjem Re-

vas na policiju, neki "čestiti" lik koji

stvar na svijetu; stoga nitko ne može

beu. Negdje prije Pesaha došao je

sjedi i govori vam što da radite. Vr-

reći: "Bio sam prisiljen razmišljati na

dječak koji je želio učiti u ješivi. Re-

lo loš prijevod. Micva znači da nam

ovaj način." Tko te prisilio? Ako

be je rekao da ga je promatrao da

je B-g dao 613 načina da Mu se pri-

ţelim znati tko sam, ne moram gle-

vidi nosi li dječak još uvijek na

bliţimo. Načini su podijeljeni u dva

dati u ogledalo. Samo zatvorim oči i

svom licu sliku B-ga, i uvidio je da

dijela, 248 načina dosizanja B-ga ta-

provjerim o čemu mislim.

se dječak u potpunosti unakazio.

Reb Arele kaže da se svaka micva mora obaviti na sve tri razine. Ako dam siromašnom čovjeku dolar, ispunjavam micvu dobrotvornog davanja svojim rukama. Ako sam više mentch (humaniji), ako sam realniji, kažem: "Kako si, prijatelju? Ima li još nešto što mogu učiniti za tebe? ”Razgovor s njim ispunjava micvu dobrotvornog davanja na razini govora. Mogu je također ispuniti i na razini misli. Vjerujte mi, siromašni ko da radimo određene stvari, i 365 načina da Ga dosegnemo ne radeći određene stvari. Ako je crveno svjetlo i ja stojim, ništa se ne događa,

čovjek će znati jeste li mislili o njemu dok ste mu davali dolar, ili ste mislili na nešto drugo. On će to osjetiti.

Rebe je upitao svog oca (Rebbe RaSHa"Ba)

što

učini

ovim

dječakom, rekavši: "Ne bih želio ne prihvatiti ga u ješivu, ali također mrzim imati u blizini nekoga tko nema lica. Što da učinim?” Otac Friherdiker Rebbea je rekao: “Prisili ga na teški rad.” Tako je tri dana prije Pesaha Rebe pozvao dječaka k sebi i rekao: “Zadužio sam te za maces (beskvasni kruh). Osim toga, ţelim da svakog jutra u tri sata dođeš u moju sobu i napamet mi izgovoriš deset poglavlja Mišnajot (Mišne)." To bi vas moglo dotući čak i kada ne biste imali ništa drugo za raditi. Dječak se morao napreg-

zar ne? Ja samo ne prelazim ulicu.

Kad vršim micvu, ja prizivam ži-

Međutim, ako se upalilo B-ţje crve-

vot k sebi. Ja zapravo otvaram vrata

djelićem

no svjetlo i ja sam se zaustavio kada

na Nebu i život struji u mene. Ako

duhovne snage koju je imao. Kada

sam bio u prilici da učinim nešto lo-

vršim micvu samo na razini djela,

je došla noć Sedera, otac Friherdiker

Strana 18

nuti do krajnjih granica, sa svakim fizičke,

emocionalne

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Vršenje

micvot

Rebea je rekao: "Ovaj dječak sada

je bila da štogod činili da sluţimo

tvi. Ponekad nisu samo naša tijela

doista sjaji. On stvarno sjaji."

B-gu, mi u to moramo uloţiti krajnji

umorna, umorne su naše duše. Tije-

napor. Nije dovoljno to učiniti svo-

lo se umori radeći razne stvari, ali

jim mislima, govorom ili djelima. To

duša mi postaje umorna kada ne

mora biti učinjeno s krajnjim napo-

radim ništa. Reb Arele piše da on

rom. Reb Arele je bio sin siromaš-

naprosto nije imao koah (snage) da

nog krojača. Odrastao je u hasid-

kaže cijelu molitvu s krajnjim tru-

skom okruženju, i shvatio je da oni

dom. On je rekao mladićima u shti-

nisu bili ono što je Baal Shem Tov

bel-u, “Pošto znam da će cijela moli-

stvarno želio. On je znao da je Baal

tva biti loša, dajte da kažem samo

Shem Tov želio da ljudi mole čita-

dva retka kako treba.” Prvi redak je

vim svojim srcem. Prije drugog

ispao loš i njegov zli glas mu je re-

svjetskog rata male sinagoge u Eu-

kao, “Dobro, pročitao si prvi redak,

ropi bile su jako simpatične, ali to

još samo jedan i gotov si.” On je

nije bilo ono što je Reb Arele htio.

rekao, “Ne. Prvi redak se ne računa

On je odlučio da to mora sam

jer ga nisam rekao kako treba.

pokrenuti pa je okupio deset mladih

Moram početi sve iznova.”

Ponekad netko zatraži uslugu koja je vrlo teška. Mi nemamo ni najmanjeg pojma kakvu nam uslugu čini osoba koja to traži. U tom trenutku B-g nam otvara vrata, daje nam šansu da ponovo na svom licu zadobijemo sliku B-žju. Mi se moramo oprati i očistiti, ali ponekad je toliko prljavštine da sapun i voda nisu dovoljni, prljavštinu moramo istrljati i sastrugati. Čak ni to ponekad nije dovoljno, pa moramo ići u saunu. Morate napraviti micvu na razini saune, vrele saune. Iznojiti to iz sebe.

ljudi i oni su napravili svoj vlastiti

Kako osoba može znati na kojoj

mali shtibel (sobicu za molitvu) i

razini prima život? Moguće ga je

počeli mahnito moliti. Svaka riječ

primiti na razini djela, govora i mis-

koju su izgovorili morala je biti izre-

li, ali to ne dosiže dublje "ja". Mogu-

čena s krajnjim trudom. Sveti Baal

će je da netko nikada nije napravio

Shem Tov je rekao da ako izgovorite

niti jedan pogrešan potez, nikada

riječ pred B-gom i ostanete živi, to je

nije izgovorio nijednu lošu riječ, ni-

čudo. Strelisker bi se svakog jutra

kada nije imao nijednu zlu misao,

kada bi odlazio na molitvu oprostio

no postoji nešto dublje od svega to-

od svoje žene jer nije znao hoće li se

ga. Također je moguće da je svaki

vratiti, toliko je žarka bila njegova

postupak loš, svaka riječ loša, i sva-

molitva.

ka misao loša, ali duboko, duboko unutra nalazi se najveća svetost. U oba slučaja osoba nije nikada dose-

Ponekad se ujutro probudimo i nije nam ni do čega, kao da smo mr-

On piše kako se borio sa sobom. Konačno se pribrao i izvikivao prvi redak toliko glasno da ga je cijelo susjedstvo moglo čuti. Prvi redak je bio vrlo težak. Bio je to uistinu fizički napor izvikivati svaku riječ. Drugi redak je već bio lakši. Malo po malo unutrašnji glas koji ga je htio izmoriti i učiniti žalosnim i umrtviti, polako je počeo nestajati. Odjednom su se sva vrata otvorila, sve je sjalo. Reb Arele navodi stih, “zlo hoda naokolo.” Zlo vas navodi da hodate

gla tu najdublju nutrinu. Osoba koja

okolo i okolo i nikada ne dođete do

ima samo svete misli nikada nije do-

središta. Postoje ljudi koji idu okolo,

segla unutrašnjost da vidi koliko je

okolo, okolo i nikada ne dođu do

ona loša, a možda osoba okružena

centra. Oni cijeli svoj život žive bez

zlim mislima nikada nije posegla

središta. Reb Arele kaže da je to

dovoljno duboko u sebe da bi shva-

zbog toga što oni nikada nisu imali

tila koliko je ispunjena svetošću.

prednost da nešto učine trudeći se

Reb Arele kaže da kada se trudite iz

svim silama. On kaže, uvijek budite

sve snage, nešto otvara ono najdub-

svjesni kolika je privilegija nešto

lje u vama i vi spoznajete što se u

učiniti. Morate se potpuno dati u

vama nalazi.

sve što radite. ■

Cijela ţivotna filozofija Reb Arelea

Godina 12 19 Broj 23 Strana

Prevela Tamar Buchwald Strana 19

Kabbla: Chanoch Ben Yaakov:

Utjecaj onoga što nas okružuje Paraša Pekude je slična Paraši Tecave. Zašto bi Tora dodavala riječi koje se čine dupliciranjem? Prema našim učenjacima u Tori nema slova viška niti viška riječi. Dakle, koje je učenje povezano s tim različitim dupliciranim riječima u Paraši Pekude? Ova se peta tjedna parša Pekude bavi uklanjanjem unutarnjeg aspekta negativnosti. Prema našim učenjacima Glavna je razlika, da Pekude isključuje Erev Rav, dok Tecave uključuje Erev Rav. Paraša Pekude je lijek nakon što nas je bolest zadesila. Lakše se izliječiti prije nego što se u fizičkom svijetu pokaţu znaci bolesti. To je paraša Tecave. Kada dođemo pod utjecaje našeg okoliša postaje teţe ukloniti bolesti. Primjer ovog duhovnog i fizičkog zakona je bolest raka. Naši znanstvenici kaţu da u ljudskom tijelu, cijelo vrijeme, postoji mnogo stanica raka. Naš imunološki sustav to uređuje i uklanja ih. Tek kad se njihov broj poveća iznad granica našeg imunološkog sustava, postajemo svjesni problema i tada nam je mnogo teţe da ih uklonimo, što zahtijevaju operaciju ili kemoterapiju ili radijaciju ili liječenje alternativnom medicinom. U čemu je problem s ljudima Erev Rava da ih je potrebno isključiti iz Miškana i Hrama? Jedno je stvar to da smo mi pod utjecajem našeg okruţenja. Kada se Erev Rav nalazi u našem okruţenju oni donose ideju koja je podmukla. Ne radi se o tome da ta ideja odbacuje HaŠema; ideja je da fizička tehnologija moţe zamijeniti HaŠema - has vešalom - ne daj B-ţe.

Strana 20

Ideja koju je Erev Rav donio je da se čovječanstvu ne mora povezati na određenu duhovnu razinu kako bi uklonilo kaos iz našeg fizičkog svijeta. To nije istina; to nije bilo istina 3400 godina; to nikada neće biti istina. ipak u ovoj generacije vidimo utjecaj toga. To nije ideja koja se moţe logično pobiti jedino ako to sebi dokaţemo time što kroz svoje iskustvo spoznamo da ona ne djeluje. To je bilo dokazano izučavanjem povijesti. Problem je u tome što to svaki pojedinac mora iskusiti sam za sebe. Nadam se da već jeste i da ćete odlučiti da se drţite podalje od tih utjecaja Erev Rava. Slušanje paraše Pekude pomaţe nam da postignemo ovo razdvajanje od Erev Rava. U imenu Pekude ima i dublja duhovna pouka. Njegov korijen paked prevodi se kao sluţbenik. Sluţbenik je onaj koji ne razmišlja sam, već točno slijedi svoje upute. Ipak, prvo mora znati koje su upute i to zahtijeva da se upute razjasne postavljanjem pitanja. Mojsije je bio dobar sluţbenik za HaŠema i mi to znamo po tome što ga vidimo kako postavlja pitanja radi pojašnjenja od svog

■ goprvog susreta s HaŠemom kod rućeg grma.

Da bi se dodatno razjasnilo Pekude - slova se mogu porazmjestiti kao paked vav jud. To se dalje moţe izmijeniti u vav paked jud. A to se moţe prevesti kao "i HaŠemov činovnik". B-žanska Providnost Koncept B-ţanske Providnosti je sljedeći: Ne samo da Providnost upravlja svakim konkretnim pokretom različitih stvorenja i ne samo da je Providnost sama po sebi ţivotna sila i odrţavanje postojanje svakog stvorenja - već i više od toga, konkretan pokret bilo kojeg stvorenja općenito je povezano s cjelokupnom zamisli stvaranja ... Zbroj svih pojedinačnih djela dovodi do dovršetka B-ţje cjelokupne zamisli u tajni sveg Stvaranja. Razmislite o ovome: Ako B-ţanska Providnost uzrokuje ljuljanje vlati trave i ključna je za ispunjenje svrhe Stvaranja, koliko li je to više tako u odnosu na čovječanstvo općenito, a posebno u odnosu na Izrael (narod koji mu je bliţi)! ■ Divrej Tora

Prof. Shalom Rozenberg:

Imena i brojevi Ovog tjedna završavamo čitanje knjige Šemot (Imena). Nazivi odjeljaka Tore a često i nazivi knjiga Tore, uzeti su iz prvih riječi odjeljka. Jedan primjer je Šemot, koja otpočinje frazom "A ovo su imena" ["Ve'ele Šemot"]. Grčki prijevod se potrudio naći manje patvorena a više smislena imena. Tako je bilo izabrano ime "Izlazak," koje je na prvi pogled mnogo "smislenije" od klasičnog naziva, koji ima značenje "imena". No, zagrebemo li dublje uvidjet ćemo da takav postupak nema opravdanja. Literatura Ţidovske filozofije, na koju je utjecaj izvršila grčka filozofija, koristi termin "forma" kako bi označila ne samo vanjski oblik, već i suštinu predmeta. Naši su učenjaci koristili izraz "ime" na isti način. Ime predstavlja suštinu, i suština se moţe vidjeti iz imena. Ovo se vrlo lako moţe razumjeti u današnjoj eri kompjutora, kada je jedan od načina na koji se neka datoteka moţe izgubiti da se prvo slovo naziva datoteke zamijeni upitnikom. Ime nestaje makar sadrţaj datoteke nije nestao. Tako, poniţavajući izraz "Neka mu se ime izbriše," u kompjutoru nije alegorija već moţe biti gorko iskustvo. Ako je ime izbrisano, identitet datoteke se izgubio. Vaţan element hasidske tradicije jest da je svatko tko se naziva Ţidovom povezan s nacijom Bnej Jisrael. Što se tiče kompjutora, još se jedan problem moţe pojaviti kada ime datoteke ne bude izbrisano već promijenjeno. Zbog toga moţe biti nemoguće pronaći datoteku. Ovo je istina i u stvarnom ţivotu: Bnej Jisrael nisu promijenili svoja imena u Egiptu, kao zaštitu od asmilacije. Što se tiče kompjutorskih datoteka, također je neophodno paziti na drugi problem, a to je pokušaj da se isto ime upotriGodina 12 21 Broj 23 Strana

jebi dva (ili više) puta. To je bila jedna od najteţih bitaka koje je Judaizam vodio kroz pokoljenja, suprotstaviti se strancima koji su pokušavali uzurpirati naše ime. Bio je to neprestani rat u "kompjutoru" povijesti, ne dozvoliti drugom korisniku na mreţi da preuzme datoteku koja pripada nama. Uz to, naš način ţivota demonstrira vaţnost ideje o imenu. Nije nam dopušteno brisati sveta imena. Onaj koji se "boji neba" upotrebljava riječ "Hašem", "Ime", kada govori o Svemogućem. On je suština "imena". Bez Njega bi sve konfigurirane datoteke svemira u trenutku nestale. Tako nam je u maloprijašnjoj alegoriji, suvremeni kompjutor moţda pruţio vaţnu perspektivu o suštini imena. Međutim, Ţidovska tradicija gleda na imena na drugi način. "Šemot" je mnogo više od jednostavne riječi kojom počinje popis obitelji. Ime osobe je osobni pridjev koji moţe biti najprecizniji iskaz obiljeţja nečije osobnosti. U Auschwitzu je bilo mnogo strahota. Jedna od njih se moţe vidjeti i dan danas, kada pogledamo oko sebe. Ljude se identificiralo po broju tetoviranom na njihovoj ruci. Takav broj primjer je zla dehumanizacije, odstranjivanja ljudskog karaktera osobe. Stvari koje se mogu prebrojati brojevima ne posjeduju individualne karakteristike. Ono što nosi broj moţe se identificirati, no samo ekonomskim pojmovima. Broj za

identifikaciju kojeg ima predstavlja karakteristiku koja se moţe zamijeniti drugim istovjetnim predmetom. S druge strane, ime predstavlja karkateristike koje se ne mogu zamijeniti, to je ono što je sveto u ljudskom biću. Ove ideje se mogu dublje sagledati gramatikom u riječi "šem." Različiti jezici imaju različita gramatička pravila. Semitski jezici imaju svoja vlastita pravila, koja se razlikuju od pravila u drugim jezicima, koji često imaju "antisemitsku" vrstu gramatike. Avraham Ibn Ezra, u svojoj knjizi "Sefer Hašem," daje■ nam primjer. On napominje da postoji razlika između dva različita imena za B-ga: ime "Elokim" je općenito, često se koristi za označavanje drugih bogova, dok drugo ime, "JudHeVavHe," je osobno ime za Svemogućeg. Ibn Ezra ističe jedno gramatičko pravilo u hebrejskom koje se ne moţe naći u drugim jezicima. Određeni član ("he" u hebrejskom) se ne moţe pojaviti ispred osobnog imena, i ne postoji mnoţina za takvo ime. Gramatički je neispravno na hebrejski govoriti o "Avrahamu" stavljajući ispred imena određeni član ili pak o"Avrahamima." Zapazite da je taj fenomen prisutan i u suvremenom hebrejskom, a također vrijedi i u slučaju prezimena (obiteljskih imena). Upotreba mnoţine za prezime način je da unesete porugu prilikom neke rasprave. Korištenjem ovog oblika imena, suparnik skida individualnost svog protivnika, pretvarajući ga u dio bezlične svjetine. Time mi koristimo "antisemitsku" tehniku uništavanja svog protivnika. Ljudsko ime jest i treba ostati na priliku B-ţju, predstavljajući b-ţanski duh Svemogućeg koji obitava u čovjeku. ■ Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Kaput

U svojoj mladosti, reb Israel iz Koznica nerijetko je oskudijevao u osnovnim

ţivotnim potrepštinama. Jednom je krenuo u posjetu rebu Levi Jichaku iz Berdičeva, koji je tada još ţivio u obliţnjem gradu Zelečovu. Kad je izgledalo da su završili razgovor, cadik ga je krenuo ispratiti. Neko su vrijeme stajali na pragu kuće, ali nisu prestali razgovarati. Toliko su se unijeli u razgovor da su polagano nastavili zajedno hodati. Vani je bila ciča zima, a reb Levi Jichak nije na izlasku obukao kaput. “Posudi mi na trenutak svoje krzno da se malo ugrijem,” reče nakon nekog vremena cadik svom prijatelju i učeniku. Reb Izrael mu drage volje ustupi krzno. Smrzavajući se u svojoj tankoj odjeći, strpljivo je hodao uz cadika,

a razgovor nikako nije prestajao. Tako su hodali još ako bi nam omogućio da se sjedinimo s njime,

neko vrijeme, kad cadik iznenada prekine razgovor:

B-g je osigurao razrađen slijed metafora, poput kame-

“Sada će biti dosta, Israel; došao je red na tebe da se

nja kojim se moţe premostiti široka rijeka. Ono sluţi

malo zagriješ.”

kao posrednik, ili prevodilac. Prevodilac ne obogaćuje razgovor nikakvim novim idejama – to nije njegova

U tom se trenutku ţivot reba Israela iz korijena promijenio. ■

uloga – već ujedinjuje dvije strane u komunikaciji. Posrednik ne rješava spor, već gradi most, komunikacijski kanal, koji omogućava objema stranama da dođu

P rije nego što smo Hebreji, ili budisti, mi smo

do zajedničkog razumijevanja.

ljudska bića. Kao ljudska bića, mi smo nasljednici

R. Simon Jacobson ■

genija naše vrste. Krishna, Lao-Ce, Konfucije, Buda, Isus, Muhamed, Sveti Franjo, Aurobindo i Krishnamurti nisu manje moji rođaci nego Moše, Hillel i Baal Šem Tov. Od svih njih moţemo učiti, ali neki će nam govoriti jasnije i glasnije od drugih. R. Rami Shapiro ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 14a — Menstruacija

ţeljno je da se uroni u noći nakon

nadnoj situaciji mora 12 sati suzdr-

sedmog čistog dana, ili sljedeće noći

ţati od seksualnih odnosa i pregle-

ako je njezin suprug ranije bio odsu-

dati se dok prilikom tri takva sluča-

Muţu i ţeni je zabranjeno imati

tan (vidi 197,2). Ako uranjanje noću

ja ne nađe krv (184, 1-2.4-6.8-9.11-

spolne odnose ako je ţena imala

nije praktično, ona se moţe uroniti

12). Ako nije ustanovila pravilan

makar i kapljicu menstrualnog kr-

tijekom dana osmog (ili sljedećeg)

obrazac, mora jedino pretpostaviti

varenja (183,1); takvo je krvarenje

dana. Postoji spor u vezi toga moţe

da će prokrvariti prilikom prvog

čini nida. Kada ţena postane nida,

li u iznimnim okolnostima uroniti

ponavljanja situacije u kojoj je

ona mora čekati do zalaska sunca

sedmog dana prije mraka (vidi 197, 3-5).

posljednji puta prokrvarila ili pak

dana u kojem je krvarenje prestalo ili petog dana nakon početka, ovisno o tome što je kasnije; vidi 196, 11.13. Tijekom tog dana, po mogućnosti bliţe zalasku sunca, ona se mora paţljivo interno pregledati i trebala bi imati čvrsto prileţući bijeli tampon sve dok ne padne mrak, kako bi potvrdila (time što neće biti krvi na tamponu) da joj je krvarenje prestalo (196,1-2). Ona se mora okupati i odjenuti čisto bijelo donje ru-

Svaka crvenkasta ili crna tvar smatra se krvlju (vidi 188,1.4-6) pod uvjetom da normalno izađe iz utrobe (vidi 188,3); o pouzdanosti u tim pitanjima vidi 188,2. Ako ţena koja ima unutarnje povrede nađe krv, obično moţe pretpostaviti da krv dolazi zbog povrede, a ne zbog menstruacije (vidi 187,5-7.13; 188, 3,5). U vezi ţene koja nađe krv nakon mokrenja vidi 191,1.

tridesetog

dana

nakon

što ■

posljednji put prokrvarila; u to vrijeme ona se također mora 12 sati suzdrţavati od odnosa i pregledavati se (189,1-26, 32). U ostalo vrijeme ţena koja ima redoviti ciklus moţe imati odnose bez pregleda; ali ako nema redoviti ciklus, prema mnogim autoritetima, ona se mora uvijek pregledati prije nego što stupi u odnos, a oboje, ona i njezin suprug moraju se pregledati (186,1-

blje i spavati na čistim bijelim plah-

Ako menstrualno krvarenje kod

4). Ako ţena nađe krv u tri uza-

tama sedam dana za redom (196,3;

ţene započinje u redovitim interva-

stopna slučaja odmah nakon odno-

vidi 196,12). Svakoga od ovih dana

lima ili pod određenim okolnostima

sa, ona postaje zabranjena svom su-

ona bi se trebala dvaputa interno

ili u uz određene simptome, kada se

prugu osim ako se ne moţe utvrditi

pregledati, jednom ujutro i jednom

to desi tri puta, ona mora pretposta-

da krv nije iz maternice ili ako se

u sumrak – a najmanje jednom pr-

viti da će se taj uzorak ("razdoblje")

njeno stanje moţe izliječiti (vidi 186,

vog dana i jednom sedmog dana

nastaviti, te se u svakoj takvoj nak-

5; 187,1-48-12); kada je nemoguće

(196,4-6). Ako nađe krv prilikom

imati odnose, par

bilo kojeg od tih pregleda, ili prona-

bi se trebao razve-

đe mrlju krvi na odjeći ili posteljini

sti (vidi 187,14). O

tijekom prva tri dana, ona mora još

posebnim

jednom provjeriti je li njeno krvare-

lima za ţene u

nje prestalo i ponovno početi brojati

doba prve men-

sedam čistih dana (196,10). Nakon

struacije ili meno-

što završi brojanje, mora se uroniti

pauze ili trudnica

(vidi pogl. 15); kada je to učinila,

ili dojilja vidi 184,

ona više nije nida i moţe nastaviti sa

3.7; 189, 27-31.33-

seksualnim odnosima (197,1). Po-

34.■

Godina 12 23 Broj 23 Strana

pravi-

Strana 23

Alan Morinis

Program musara ljubavlju.

Pomicanje planina

Ideal leţi u spajanju, mada će se to-

U musarskoj misli, snaga kojom se

čka ravnoteţe razlikovati za svako-

bavimo nije snaga koja pomiče pla-

ga od nas. U Ţidovskoj misli je mje-

nine, već ona snaga koja vam je po-

sto gdje te točke dolaze u ravnoteţu

trebna da pobijedite svoj najveći

Čovjek koji ne obuzdaje svoj

točka harmonije i ljepote koja se

izazov: sebe same. To je posebno

duh je poput razvaljena grada

naziva tiferet.

vaţno za našu generaciju jer ţivimo

Snaga – Gevura

bez bedema da ga štite.“ (Iz-

okruţeni kulturom koja snaţno ve-

reke 25,28)

liča prepuštanje uţitku, osobinu potpuno suprotnu samokontroli.

Moja ţena nad svojim radnim stolom drţi karikaturu koja ima na-

Istina je da nije svakome potrebno

slov: „Mama koja se predala.“ Crteţ

da razvije samokontrolu. Neki ljudi

prikazuje ţenu u stanju šoka, uz

■ sebi već jesu majstori za kazati „ne“

koju piše:

samima, i učinili bi mnogo bolje da

„Da odvedem tebe i šest tvojih

njeguju duševne osobine koje će im pomoći da se malo opuste! Ipak,

prijateljica u šoping centar? Zašto,

svatko ima mnogo toga što moţe

baš bih to voljela!“

dobiti iz ovog razmatranja, čak i ako

„Treba ti $500 za fotelju? Nema pro-

gevura u ovom trenutku nije glavna

blema!“

preokupacija u vašem duhovnom programu.

„Ispisat ćeš se iz srednje škole? Ti svakako znaš što je najbolje.“

Mida ili duševna osobina gevura znači „snaga“. Pojavljuje se na mnogim mjestima i na mnogo na-

Samokontrola djeluje na pozitivan način u našu korist kada nam pomaţe da kaţemo „ne“ ţeljama koje

Takvog roditelja moţe pokretati ne-

čina, i čitave novine moţete čitati

što što djeluje kao ljubav, međutim

kao komentar na ulogu gevure u

u stvarnosti je napravio potpuni

javnom i privatnom ţivotu. Koristi

promašaj jer nema nuţnu protu-

li policija suviše neprimjerene sile?

teţu u rasuđivanju i postavljanju

Treba li vlada povući crtu u vezi

granica. Ljubav bez rasuđivanja je

određenih ponašanja koja se doga-

poput ţelea bez zdjele. Ona je samo

đaju u društvu? Popušta li discipli-

Predodţba o samokontroli moţe

jedan lelujavi nered.

na u obitelji? Gdje je granica za pri-

nas uplašiti jer nas navodi da se

kazivanje seksualnih sadrţaja na te-

osjećamo kao da se postavljamo

leviziji i u oglašavanju?

kako bismo nešto izgubili. Istina je

I obrnuto je također istina, što znači da je strogo rasuđivanje, bez dobronamjernosti, grubo i bezosjećajno.

Pogledajte dnevne vijesti iz te per-

Moć – bilo to u domu, na radnom

spektive i vidjet ćete koliko je gevura

mjestu ili vlasti – funkcionira najbo-

vaţna osobina, i kako ovaj okvir

lje i moţe se podrţavati jedino onda

baca svjetlo na razumijevanje obi-

kada je ublaţena milosrdnošću i

čnih događaja.

Strana 24

ne hrane (ili su čak moţda štetne po) našu dušu. S druge strane, samokontrola je negativna kada nas sprečava da činimo stvari koje su zapravo dobre za našu dušu.

pak, da ćete dobiti mnogo više od bilo kojeg gubitka koji će nastati, jer kao što skupljate snage da kaţete ne tijelu, da kaţete ne ţeljama, da kaţete ne navikama... istovremeno, govorite da ... da svojoj duši. Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Govoriti „ne“ sebi i svojim ţeljama danas nije baš naveliko popularna ideja. Pogledajte na značajan postotak stanovništva koji je prekomjerne teţine. Čak i među onima koji svoju tjelesnu teţinu ţele zadrţati u granicama zdrave teţine, mnogi radije izabiru dijetne pilule umjesto čina discipline da odgurnu tanjur. Kako moţe toliko ljudi i dalje pušiti cigarete kada su im predočeni svi dokazi da pušenje nije ništa drugo do

bila lagana. Moţda zato varijanta

samoubojstvo? A među onima koji

riječi gevura – gibor – znači na he-

bi ţeljeli prestati, procvjetala je pro-

brejskom „heroj“. Samokontrola nije

daja proizvoda za odvikavanje od

ništa manje do herojski čin.

pušenja, jer se ljudi jednostavno nisu u stanju zaustaviti da kresnu šibicu. A tako je i s mnogim drugim ţeljama kojima se potpuno prepuštamo ili ih ograničavamo na način koji zaobilazi samokontrolu.

Moţete biti heroj tako što ćete reći ne čokoladi. Ili kavi. Ili televiziji. Ili lutriji. Ili stripovima. Moţete dodati ono što je vaš snaţni izazov, ono u čemu je vama teško reći ne svojim ţeljama. ■

Primjena samokontrole nikada nije

Godina 12 25 Broj 23 Strana

Strana 25

iska

ćeg t doma

PRIČA DANA

"Žuti prsluci" i antisemitizam

Deutsche Welle, 2.3.2019. U Francuskoj živi preko pola milijuna Židova, što je treća po veličini židovska zajednica na svijetu. No život, zbog pritiska koji dolazi iz islamističke scene i s krajnje lijevog i desnog spektra, više nije ugodan. Ilan Shalom moli koncentrirano u sinagogi. Petak je i za koji sat počinje šabat. Njiše se ritualno i ne okreće glavu niti kad nekoliko dječaka s kipom na glavi projure pored njega u straţnji dio sinagoge gdje uskoro počinje glazbena nastava. „Kad jednom započnem s molitvom, ne mogu samo tako prekinuti", objašnjava kasnije 34-godišnji Shalom. U trapericama i tenisicama objašnjava kako je vjernik, Ţidov i član ţidovske zajednice ali „na prvom mjestu Francuz". To mu je vaţno, kaţe. Židovi sele na selo Francusko ministarstvo unutarnjih poslova je u 2018. zabiljeţilo porast kaznenih djela s antisemitskom pozadinom za čak 74 posto. „540 kaznenih

"NAPOKON SAM MUŠKARAC" Klix.ba, 22.2.2019. Holivudski glumac David Arquette je tek u svojoj 40. godini imao obred punoljetstva. Arquette je jevrej i obred je trebao imati u 13. godini, kako nalaţe religija, no, on je to uradio danas. Glumac, čija je majka kćerka poljskih jevreja, koji su protjerani za vrijeme nacističke okupacije, imao je danas u Jeruzalemu obred punoljetstva, koji se u judaizmu naziva Bar Micvah. Tokom obreda, glumac je na sebi imao tradicionalnu nošnju, a obred je obavio lokalni Page 26 Strana 26

djela, to je samo sluţbeni broj. Jer, ne prijavljuju se svi antisemitski ispadi poput šaranja po poštanskim sandučićima. Pravi broj je mnogo veći", kaţe Francis Kalifat, predsjednik Središnjeg vijeća francuskih Ţidova (CRIF) za DW. Posljedice ovog porasta antisemitskog nasilja su te da roditelji svoju djecu sve češće ispisuju iz drţavnih škola. Još opasniji trend je, kako kaţe Kalifat, seljenje mnogih ţidovskih obitelji iz grada na selo gdje se osjećaju sigurnije nego u anonimnom gradu. Stari klišeji, nova mržnja U sinagogi u 17. pariškom okrugu Ilan mota svoju toru i na kraju ljubi umotani svezak. Kasnije će u ovoj sinagogi predvoditi molitvu, a nakon toga odlazi svojoj obitelji koja ga nestrpljivo iščekuje na početku šabata. Sinagoga je nešto i poput socijalnog centra. „Ovdje se rado srećemo i druţimo. Atmosfera je zaista opuštena, mnogi dolaze s malom djecom", kaţe Delphine Taieb i istodobno nas

poziva da joj se pridruţimo na kavi. No usprkos opuštenoj atmosferi: situacija u Francuskoj je čudna, treba paziti što se govori, kaţe Delphine. „Izrael ne spominjem više uopće, a isto tako ni da sam Ţidovka. Nikad ne znate tko je u blizini", kaţe Delphine i dodaje kako su joj već dovikivali da se „vrati u Tel Aviv". Njezin sin je to već učinio. Nakon napada na redakciju satiričkog časopisa Charlie Hebdo i jedno ţidovsko samoposluţivanje je preko 7.000 Ţidova, prema podacima CRIF-a, napustilo Francusku. Antisemitska kaznena djela se dijele na fizičke napade, uništavanje imovine ili prijetnje i uvrede. „Antisemitizam nije nešto što se sad odjednom pojavilo u velikoj mjeri. Novo je to što on više ne dolazi isključivo s desno radikalne scene", objašnjava sociologinja Nonna Mayer s Instituta za političke znanosti. Tu je po najnovijem i mrţnja prema Izraelu koji ima lijeve, propalestinske korijene. Tomu treba pridodati, kako kaţe Mayer, i antisemitizam s

islamističkom pozadinom. „To nisu izbjeglice koje su u zemlju došle nakon 2015.. Radi se o djeci useljenika iz muslimanskih zemalja koji ne znaju ništa o bliskoistočnom sukobu, ali Ţidove vide kao pripadnike elitnog društvenog sloja koji je njima samima nedostupan", zaključuje Mayer. Porast antisemitizma se biljeţi u čitavoj Europi, ali je u Francuskoj posebno izraţen. Pokret „Ţutih prsluka" pogoduje ovom trendu širenja netrpeljivosti. Pokret je uperen protiv svih elita u zemlji, a tu u očima prosvjednika Ţidovi nisu daleko. Neprijatelj broj jedan je predsjednik Emmanuel Macron. Kao bivši bankar u kući Rotschild, za „Ţute prsluke" on je simbol novca, moći i Ţidova. Ilan Shalom izlazi iz sinagoge s kipom na glavi. „Uvijek sam nosio kipu i neću se ni sad skrivati", kaţe. No otkad je posto otac se ipak ponekad zamisli. „Nisam siguran mogu li svoje sinove i dalje odgajati tako da otvoreno pokazuju svoje ţidovstvo", zaključuje Ilan. ■

David Arquette u Jeruzalemu obavio obred Bar Micvah rabin Shmuel Rabinowitz. “Bio je veoma emotivan i rekao da je vrlo sretan što je dio jevrejskog naroda. Što se tiče mene, ja sam veoma zadovoljan što vidim čovjeka koji se vraća svojim korijenima”, rekao je Rabinowitz. Glumac je prvi put čitao odlomak iz Tore, što je također dio ceremonije, a rabin je izjavio i to da je Davida bilo stid što zna tako malo o svojoj religiji. Inače, Arquette je rođen u Virginiji te nije imao mnogo doticaja sa judaizmom, a

majka Brenda nije bila religiozna. Nedugo nakon obreda, David je na Twitteru napisao: “Imao sam danas obred Bar Micvah. Napokon sam muškarac”.

molitva, slavljenik odrţi govor koji počinje riječima: “Danas sam muškarac”. ■

Inače, nakon što se obavi

Divrej Tora

Godina 12

Broj 23