Divrej Tora - Jom Kipur 5779

Divrej Tkra Godina 11 Broj 51

Zagreb, srijeda 19. rujna 2018. - 10. tišrija 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Jom kipur

B’’H Jom hakipurim Jeruzalem 18:23

19:22

Zagreb

18:43

19:42

Rijeka

18:50

19:48

Split

18:41

19:39

Dubrovnik 18:34

19:33

Vinkovci 18:32

19:31

Sarajevo 18:33

19:32

Doboj

18:35

19:33

B. Luka

18:38

19:37

Beograd 18:25

19:24

Novi Sad 18:28

19:26

Subotica 18:29

19:27

Zrenjanin 18:26

19:24

Niš

18:19

19:18

Beč

18:43

19:41

Frankfurt 19:14

20:12

Edison, NJ 18:43

19:50

(Levitski zakonik 16,1-34; Brojevi 29,7-11 )

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na Erev Jom Kipur, 18.9.2018.

Alot Hašahar

5:08

Najranije Talit

5:43

Nec Hahama

6:38

Najkasnije Š’ma

9:44

Zman Tefila

10:46

Hacot

12:50

Minha Ketana

16:27

Plag Haminha

17:44

Šekia

19:02

Cet Ha-kohavim

19:44



Broj 51

Jutarnji odlomak Tore na Jom Kipur raspravlja o naročitoj sluţbi u Svetom Hramu na taj nasvetiji dan u godini.

Vrhunac sluţbe bio je kada je Veliki svećenik ispovijedao grijehe u ime Izraela, ušao u Svetinju nad svetinjama obavijen oblakom tamjana, i u pustinju poslao jarca za Azazela.

U šestoj aliji čitamo da je Jom kipur počašćen titulom ―Šabata nad šabatima,‖ jedinom prilikom u godini da učinimo pomirenje za sve svoje grijehe.

(Levitski zakonik 18,1-30 ) Popodnevno čitanje Tore na Jom kipur usredotočuje se na zabranjene seksualne odnose. Pouka je dvojaka: a) Namjera je ohrabriti svakoga tko na sebi nosi takvu krivnju da se pokaje. b) To je podsjetnik da moramo ostati na oprezu da ne popustimo svojim iskušenjima, čak i onda kad se nalazimo u ovako uzvišenom stanju duhovnosti i nadahnuća, i naizgled nedodirljivi za takve niske ţelje.

U prvoj aliji B-g daje uputu Izraelu da ne slijedi nemoralne običaje Egipćana i Kanaanaca. Umjesto toga, oni trebaju poštovati Njegove zapovijedi, koje će donijeti nagradu i ţivot onima koji ih slijede. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen i Levi - prva i druga alija 6 p’sukim (Vajikra 16,1- 6) Prvi dio sedre bavi se sluţbom za Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder haavoda.

Emocionalni

element

uvodi se kada Tora kaţe da je B-g ove zapovijedi dao "nakon smrti dvojice sinova Aharonovih". Ne moţemo izbjeći da u nama ne odjekne ova kombinacija u kojoj Kohen gadol vrši najuzvišeniju duhovnu

bika kao ţrtvu okajnicu i ovna kao

jeha - odbacivanje onoga što B-g

ţrtvu paljenicu. Odjenut će svoje

kaţe i udaljavanje od boţanskog, te

naročite haljine (Kohen gadol se na

kršenje

Jom kipur presvlačio iz svog punog

pokušaju da Mu se pribliţi. Većina

kompleta od osam haljina u pose-

grijeha je prvog tipa. Nadav i Avihu

ban komplet od četiri potpuno bijele

su bili drugi tip. Kao odgovor na

haljine koje je nosio kad je ulazio u

ove dvije suprotne motivacije za

Svetinju nad svetinjama). Kohen

grijeh, imamo dvije ţrtve – jednu

gadol pere ruke i noge deset puta

koja se prinosila u Beit HaMikdašu,

tijekom dana i uranja u mikve pet

zapravo, njezina se krv unosila u

puta.

Kodšei kodošim, i druga koja se u

zadaću dok se u pozadini nalazi

Š'liši, R'vi'i i Hamiši – treća, četvrta

osobna tuga. Ti su osjećaji posebno

i peta alija - 18 p’sukim (16,7-16,24)

snaţni dok ovo čitanje slušamo na Jom kipur.

"Od naroda" Aharon uzima dva jarca za grijehe i ovna za ola. Bik je

Prije nego li je opisana sluţba,

pomirenje za Aharona i kohanim.

kohanim su upozoreni da ne ulaze u

Baca se ţdrijeb kako bi se odlučilo

Beit HaMikdaš osim kada imaju

kojega od dva (identična) jarca treba

zadaću koju trebaju obaviti.

prinijeti kao korban, a koji će biti

Cijela sluţba za Jom kipur, sa svim njenim pojedinostima, predstavlja jednu micvu. Aharon će uzeti

poslan ţiv u pustinju kao ţrtveni jarac.

Postoje dva vrlo različita stila gri-

Njegovih

potpunosti

slala

zapovijedi

dalje

od

u

Beit

HaMikdaša. Jarci su bili identični.

Sve duţnosti na taj dan obavlja ■

Kohen gadol, uz minimalnu pomoć

drugih kohanim. Kada Kohen gadol ulazi, Svetinja nad svetinjama je ispunjena dimom prinosa tamjana.

Sluţba za Jom kipur je kompleksna, o njenim pojedinostima čitamo tijekom ponavljanja Amide za Musaf Jom kipura, kao i u čitanju Tore.

Zatim se nastavlja opisivati kompleksnu sluţbu za Jom kipur. Među mnogim zadaćama Kohen gadola na Jom kipur, je Vidui u ime čitavog Izraelskog naroda. Njegovo priznanje grijeha mora pratiti priznanje svakog Ţidova, ako se ţeli postići potpuno pomirenje. Rambam kaţe da postoji "oproštenje zajednici" za "manje" prekršaje, dok se za veće grijehe traţe da pojedinac izvrši svoju vlastitu t'šuvu. Čak i kad postoji

"oproštenje

zajednici",

pojedinac mora biti dio te zajednice kako bi od toga imao koristi. Onaj koji se distancira od zajednice ne prima dobrobiti zajedničke molitve, pokajanja i pomirenja. (Ako ovo pojednostavimo do kraja, cilj je da pojedinac učini svoju t'šuvu, nema "hokus-pokus" i oprošteno ti je zbog Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

onoga što su drugi učinili. Ali to što

njenom sestrom. Ako se razvedu i

ste dio ţidovske zajednice potiče

njegova je bivša ţena još uvijek ţiva,

proces.)

njezina sestra mu je zabranjena.

(2) Ţena njegova brata zabranjena

Šiši i Š’vi’i - šesta i sedma alija – 10 p’sukim (16,25-16,34)

mu je ako su oni razvedeni, ili čak ako je njegov brat umro, a da je u

Tora nastavlja s detaljima sluţbe

tom braku imao djece. Ako je brat

za Jom kipur. Ona završava "ponavljanjem" pravila Jom kipura za svakog od nas (micvot za Jom kipur za nas ubrajamo iz Paršat Emor) te izjavom da dan Jom kipura pomaţe donijeti pomirenje Narodu. Tako su, dakle, sam taj dan, sluţba u Hramu, zajednička molitva i naše osobne molitve, naš post, naše t'šuva i priznanje, kombinacija koja omogućuje da se postigne istinsko oproštenje za sebe i za čitav Izrael.

Maftir – 5 p’sukim (Bamidbar 29,729,11)

umro bez potomstva, onda se šogor na po ţivot. Prema micvot treba

i šogorica privremeno međusobno

ţivjeti, a ne umrijeti.

povezani. Oni se ili vjenčaju u

Zabranjeno je stupiti u "intimnosti" bilo kojim od zabranjenih odnosa,

koji

su

kako

slijedi:

homoseksualni odnosi između oca i sina

su

(dvostruko)

zabranjeni,

"odnosi" između majke i sina su zabranjeni, isto tako zabranjena mu je i supruga njegova oca, čak i nakon razvoda ili smrti oca; brat i sestra (od bilo kojeg od roditelja ili oboje njih) zabranjeni su jedno

skladu s pravilima jibuma, ili se njihova "veza" raskida postupkom sličnom razvodu poznatom kao halica. Kod aškenaza postoji dugotrajna rabinska zabrana jibuma.

Dopuštena njegova

(obavezna) alternativa

je –

samo halica.

Međutim, sve do halice, ta je ţena zabranjena

svakom

muškarcu.

(3) Šogorica (ţena ţeninog brata) bit će mu dopuštena ako postane slobodna zbog smrti ili razvoda braka.

Jom

drugome. Postoji dodatna zabrana

kipura. Ovdje i prethodno u Emor

za očevu kćer koja nije kćer vaše

Zabranjeno je imati vezu sa ţenom

predstavljeni su svi hagim.

vlastite majke. Sinovljeva kći i

i njezinom kćerkom (ili majkom -

kćerina kći izričito su zabranjeni.

ista stvari) ili njezinom unukom od

Zabrana vlastite kćeri izvedena je

sina ili kćeri. (Drugi odnos pred-

logičkim

kal

stavlja kršenje.) Odnosi sa sestrom

vahomera. Vaţno je zapaziti da je

vlastite ţene zabranjeni su za ţivota

ova

njegove ţene (vidi gore navedeno

Tora

predstavlja

Musaf

Minha – 30 p’sukim (Vajikra 18,118,30) U poglavlju 18 navedeni su brojni zabranjeni seksualni odnosi. Prvo, postoji općenito upozorenje da se ne oponašaju negativne pojave Egipta (odakle smo nedavno došli), te prakse kanaanskih naroda (gdje ćemo uskoro otići). Moramo isključivo slijediti B-ţje zakone i propise, i ţivjeti prema njima.

Iz pojma v'hai bahem, "i ţivjeti po njima", mi učimo dva vaţna načela.

argumentom

micva

izvedena

logikom,

umjesto da je zapisana. Strina (s

pojašnjenje).

očeve strane) ili tetka (s majčine

spavati s ţenom dok je ona nida,

strane)

zabranjeni su odnosi sa ţenom

nije

dopuštena.

Ho-

moseksualni čin između nećaka i očeva brata dvostruko je zabranjen.

Zabranjeni su odnosi s ujakovom suprugom ili snahom. Bratova supruga je zabranjena, osim kada je nadjača micva o jibumu.

Pojašnjenje ...

Čovjek

ne

moţe

drugog muškarca.

Homoseksualni postupci su zabranjeni. Spolne intimnosti sa ţivotinjama zabranjene su muškarcima i ţenama.

Ne smijemo se oskvrnuti radeći bilo što od gore navedenog. Ovi od-

Ţidovstvo nije samo religija; ono je

Čovjek moţe imati šogoricu na tri

vratni postupci onečišćuju Zemlju i

način ţivota. Nadalje, ovaj redak je

različita načina. (1) Sestra njegova

uzrok su protjeravanja s nje. Takve

(jedan od) izvora principa da se

ţene zabranjena mu je tijekom ţi-

postupke

mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju

vota njegove supruge. Ako njegova

gavati. ■

po strani kada postoji situacija opas-

supruga umre, on se moţe oţeniti

Godina 11 3 Broj 51 Strana

moramo

strogo

izbje-

Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 184. Pričekajte vani: Zabrana kohanim da proizvoljno ulaze u Hram ... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Levitski zakonik 16,2) Ovaj stih izričito zabranjuje Kohen Gadolu (Velikom svećeniku) ulaţenje u Svetinju nad Svetinjama, osim da vrši sluţbu za Jom Kipur.

On uključuje i upozorenje običnim kohanim da se ne zadrţavaju oko heihala ("Svetoga") kada ne obavljaju hramsku sluţbu. Postoji značajna razlika između zabrane ulaska Kohen Gadolu u Svetinju nad svetinjama i zabrane običnom kohenu koji se mota oko Svetoga, Kohen Gadol bi bio podloţan Nebeskoj smrtnoj kazni zbog nepotrebnog ulaska u Svetinju nad svetinjama, što nije slučaj kod običnog kohena koji lješkari oko Hrama.

Razlog ove zabrane je jasan: Beis HaMikdaš nije kohenova kuća ni društveni klub. On je Hram posvećen B-ţjoj sluţbi. Mi ovaj problem imamo i u našim sinagogama. Hvala B-gu, osjećamo se ugodno u našem šulu. Naţalost, ponekad se previše udomaćimo i zaboravimo da to nije društveni centar. Zaboravljamo da smo tamo da bismo razgovarali s B-gom, a ne s našim prijateljima.

Ova micva donosi vaţnu pouku koja je primjenjiva na sve nas danas.

Ovaj micva se odnosi za kohanim u vrijeme Hrama. O njoj se raspravlja u talmudskom traktatu Menahos na stranici 27b i u Mišni u prvom poglavlju traktata Kelim. Ova micva je kodificiran u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilhos Bijas HaMikdaš i 68. je od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos.

185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema sluţbi za Jom kipur Ovako će Aron ući u Svetište ...

(Levitski zakonik 16,3) Nakon što je rečeno da Veliki svećenik neće proizvoljno ulaziti u Strana 4

■

Svetinju nad Svetinjama, objašnjeno nam je u kojim okolnostima on treba ući: da bi vršio sluţbu za Jom Kipur. Ova micva obuhvaća cjelokupnu sluţbu za Jom Kipur, koja se ima provesti po propisanom redoslijedu.

Ostatak poglavlja opisuje redoslijed te sluţbe: odjeću koju je nosio Veliki svećenik dok je vršio sluţbu, ţdrijeb koji se baca za dva jarca, osobni hatas (ţrtva za grijeh) Kohen Gadola, sluţbu tamjana, prskanje krvi, slanje jednog jarca na stjenovito mjesto, paljenice i još mnogo toga. (Sve u svemu, bilo je petnaest ţivotinjskih ţrtava, uključujući dvije redovne dnevne ţrtve koje su se svakodnevno prinosile.)

Sve ove sluţbe obavljao je Kohen Gadol osobno. Uranjao je u mikve ukupno pet puta i izmjenjivao odjeću iz svoje bijele uniforme u zlatnu i obrnuto. Također je prao ruke i noge ukupno deset puta.

Razlog za tu micvu je to što je B-g uistinu dobar prema nama! Odvojio je jedan dan u godini na koji je posebno otvoren da primi naše tešuve (pokajanja) i s radošću nas prima kada Mu se vratimo. Na Jom Kipur, B-g ne samo da oprašta, on zapravo briše prošlost. Ali ima jedna kvaka.

Poznata vam je izreka: "B-g pomaţe onima koji pomaţu sebi?" Dakle, on neće sve to učiniti ZA nas koliko je spreman učiniti to S NAMA ZAJEDNO. Ne moţemo samo sjediti i očekivati da automatski budemo očišćeni, mi moramo učiniti svoj dio. U vrijeme Hrama, to je značilo slijediti redoslijed sluţbe ţrtava za Jom Kipur. Danas to znači sluţbu za Jom Kipur u našim sinagogama (kao i post i stvarno pokajanje od naših grijeha!).

Ta se micva drţala u vrijeme Hrama. Ona je predmet talmudskog trakta Joma i kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Avodas Jom HaKipurim. Ona je 49. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

Minha 188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola Muškarac se ne smije pribliţiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ...

(Levitski zakonik 18,6) Svi se pitaju: "Gdje u Tori piše da ne smijem dotaknuti nekog suprotnog spola?" Evo, ljudi, ovdje! Ključne riječi u našem stihu nisu "pribli-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

ţavati" se. Kako Rambam objašnjava ("Sefer HaMicvos, neg. 353."), "čak i bez stvarnog spolnog odnosa, kao što su grljenje i ljubljenje".

Drugim riječima, mi ne smijemo vršiti kontakt ljubavne naravi u zabranjenim odnosima, što uključuje i udane ţene i one koje su nida (imaju menstruaciju). Neljubavni doticaj, kao što je kod liječnika ili zubara tijekom njegovog rada, sasvim je druga priča.

Mada ovaj stih kaţe "muškarac", to se jednako odnosi i na muškarce i ţene. Kao što Raši objašnjava, glagol "pribliţiti se" napisan je u mnoţini. Budući da su muškarci već uključeni pojmom "čovjek", koga bi još plural mogao uključiti? Ne ostaje nitko osim ţena!

Tarjag - 613 zapovijedi

190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom ... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7) 191. Arajos - Pomajka: Zabrana spo lnih o dno sa s o čev om suprugom Nećeš otkriti golotinje ţene svog oca ...

(Levitski zakonik 18,8) 192. Arajos - Sestra: Zabrana spolnih odnosa s bilo kojom sestrom Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ... (Levitski zakonik 18,9) 193. Arajos - Unuka I: Zabrana spolnih odnosa s sinovom kćeri

Razlog za tu micvu je jasan: seksualni nagon je kod ljudske vrste jedan od najsnaţnijih poriva. No, mi nismo ţivotinje, već ljudi, pa bismo se trebali biti u stanju izdići iznad naših poriva. Ova nam micva pomaţe da se drţimo podalje od pada u zamku. Ako si ne uzmemo male slobode, nećemo postati opušteni i na kraju previše bliski s pripadnicima suprotnog spola. Ako imamo postavljene mjere zaštite, nećemo posrnuti u pitanjima seksualne prirode.

Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10)

To ne znači da je judaizam puritanski ili da je seks "nuţno zlo" dopušteno samo zbog opstanka vrste.

Baš naprotiv! Seks je dobra stvar u svom pravilnom okviru, a to je bračna veza. Baš kao što je hrana koju jedemo uzdignuta zakonima kašruta i govorenjem brahos (blagoslova), spolni odnosi čovjeka se putem Tore uzdiţu od ţivotinjskog čina u nešto više. B-g ne kaţe toliko stvarima "ne" koliko ih kontekstualizira kako bi ih trebalo vršiti da se postane bolja osoba, umjesto da budu na vlastitu štetu.

Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)

194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa s kćerinom kćeri ... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti.

(Levitski zakonik 18,10) 195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa s kćeri ...

196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve ţene

197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom sestrom Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Levitski zakonik 18,12) 199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Levitski zakonik 18,14) 200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata

189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem

... njegovoj ţeni nećeš se pribliţiti (jer) ona je tvoja strina. (Levitski zakonik 18,14)

Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7)

201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovom

Godina 11 5 Broj 51 Strana

suprugom Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ...

(Levitski zakonik 18,15) 202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ţenom Nećeš otkriti golotinje ţene svoga brata... (Levitski zakonik 18,16) 203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ţenom i kćeri Golotinje ţene i njene kćeri nećeš otkriti... (Levitski zakonik 18,17) 204. Arajos - Baka i unuka I ... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17) 205. Arajos - Baka i unuka II ... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17) 206. Arajos - Šogorica II Nećeš oţeniti ţenu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparni-cama ... za njena ţivota (Levitski zakonik 18,18) 207. Arajos - Nida Nećeš se pribliţiti ţeni u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19) 208. Nitko da ne prođe: Zabranu provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ...

(Levitski zakonik 18,21) 209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti Nećeš leći s muškarcem na način kako se lijeţe sa ţenom (Levitski zakonik 18,22) 210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca) Nemoj leći ni s kakvom ţivotinjom da bi se obesčastio ... (Levitski zakonik 18,23) 211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ţenu) ... i ţena neće stati pred ţivotinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23) ■ Strana 5

Shlomo Katz:

Potpuna tešuva očisti; od svih vaših grijeha pred Vječnim bit ćete očišćeni"?

Jom Kipur je dan na koji je Moše Rabenu sišao s Har Sinaja s drugim parom luhot. R. Chaim Friedlander z"l (mašgiah ruhani Ponovezh Yeshive u Bnei Brak, umro 1986.) piše: Luhot simboliziraju srce - moţda se zbog toga luhot često, mada pogrešno, prikazuju zaobljenih vrhova poput našeg uobičajenog simbola za srce – dok ono napisano na luhot predstavlja Volju B-ţju, koju čovjek treba "urezati" u svoje srce. Osoba koja uspije privezati svoje srce uz Volju B-ţju više neće biti rob samoj sebi i oslobodit će se svjetovnih ţelja svoga srca. To je razlog zašto Pirkei Avot izvodi igru riječi između "harut" / "uklesane" (vidi Šmot 32,16) i "herut" / "slobode", i tvrdi da čovjek nije slobodan sve dok ne proučava Toru.

Kad su dobivali prve luhot, Bnei Jisrael su se prije toga tri dana pripremali i postigli razinu Adam Harišona (Prvog Adama) prije njegova grijeha. Oni su mogli primiti luhot koje je isklesao B-g, jer su im srca koje luhot simboliziraju – bila čista poput prvog srca koje je B-g stvorio, objašnjava R. Friedlander.

Međutim, nakon grijeha sa Zlatnim teletom, sve se promijenilo. Nije bilo perioda očišćenja prije dobivanja luhot, a i same luhot napravio je čovjek – jedino je zapis dodao B-g. Poput baal tešuve, zadaća Bnei Jisrael nakon grijeha bila je da izloţe svoja srca (luhot), tako da ih Tora (zapis) moţe uzdići. Na taj način se vrši pokajanje. (Siftei Chaim, Vol. 1 p.25 [1. izd.])

Strana 6

On tumači: Potonji dio ovog stiha nije obećanje, već zapovijed. Konkretno, nama je zapovijeđeno da istraţimo i ispitamo svoje postupke i vratimo se Vječnom na Jom kipur.

Rabbeinu Yonah dodaje: Mada postoji općenita micva da izvrši tešuva, postoji i dodatna micva na Jom kipur. (Sha'arei Teshuvah 4,17) Jedne je godine, u noći prije Jom kipura, R. Shlomo Zalman Auerbach z"l (1910-1995, Jerušalajim) komentirao pred svojom obitelji: Nevjerojatno je da toliko puno ljudi pokuca na moja vrata s pitanjima u vezi zakona o postu i zakona o molitvama, dok izgleda da nitko nema pitanja o zakonima o tešuvi, koja je glavna micva ovog dana.

(Citirano u Minchat Avot str.110) Postoje određeni grijesi za koje Jom kipur ne daje pomirenje.

Umjesto toga, osoba moţe dobiti odgodu kao rezultat tešuve.

Gemara (Joma 86a) uči da postoje određeni grijesi za koje Jom kipur ne daje pomirenje. Umjesto toga, osoba moţe dobiti odgodu kao rezultat tešuve i Jom kipura, a zatim pomirenje za te grijehe dobiti kroz patnju. S tim u vezi, Rabbeinu Yonah z"l (Španjolska, umro 1263.) pita: Kako ovo moţe biti u skladu sa stihom (Vajikra 16,3 - dio čitanja iz Tore za Jom kipur), "Jer u taj dan On će osigurati pomirenje za vas da vas

R. David Cohen šlita (rabin i plodan pisac iz Brooklyna u NY) piše: ■ Iz riječi Rabbeinu Yone moţe se zaključiti da je micva o tešuvi na Jom kipur drugačija od općenite micve za tešuvu koja se odnosi na sve dane.

Tijekom cijele godine, nije pogrešno pokajavati se za jedan po jedan grijeh, no na Jom kipur nije tako. Na Jom kipur micva glasi, "od svih svojih grijeha... bit ćeš očišćen." Ako bi se netko pokajao za jedan grijeh, ali ne bi ţalio zbog drugog grijeha, on bi dobio potpuno pomirenje za grijeh za koji se pokajao, ali bi zanemario izvršiti micvu tog dana, odnosno, pokajati se za sve svoje grijehe. (Birkat Ya'avetz I str.66) R. Avraham Zvi Margolis šlita (rabin Karmiela u Izraelu), piše u ime R. Yerachmiela Yisraela Yitzchaka Danzigera z"l (1853 do 1910., Alexanderer Rebbea, poznatog kao "Jismah Jisrael―): Kad čovjek postane svjestan svojih grijeha, to mora uključivati i svijest o boli koju je nanio B-gu, nazovimo to tako [jer se našim grijehom poremetila svrha B-ţjeg stvaranja svijeta]. Čak i ako nečije pokajanje nije motivirano strahom od kazne, nego Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Shlomo Katz:

Potpuna tešuva

sviješću da je, kao rezultat grijeha, oštetio svoju vlastitu dušu, ta je tešuva nepotpuna ukoliko nije uzeta u obzir bol koja je nanesena Šehini.

Naţalost, čovjek u svom sadašnjem stanju uglavnom nije u stanju razumjeti štetu koju je njegov grijeh prouzročio. Stoga bi dio molitve pokajanja trebao biti da B-g prosvijetli i ukloni zavjese i velove koji ga odvajaju od B-ga. Tek kad osoba shvati kakav bi njen odnos s B-gom mogao biti, ona će biti u stanju procijeniti što gubi time kada griješi. (Dvar Ha'teshuvah str.168)

Tijekom cijele godine, nije pogrešno pokajavati se za jedan po jedan grijeh, no na Jom kipur nije tako.

Na Jom kipur micva glasi, "od svih svojih grijeha... bit ćeš očišćen."

Tko ne čini tako zanemario izvršiti micvu tog dana, odnosno, pokajati se za sve svoje grijehe

Naši učenjaci podučavaju da se pomirenje ne moţe postići dok se ne da zadovoljština onima protiv kojih je počinjen grijeh. Neki kaţu da se ne moţe postići pomirenje čak ni za svoje grijehe protiv B-ga, dok se nije primjereno izmirilo za svoje grijehe protiv čovjeka i dobilo oprost. (Kaf Hachaim 606,3)

mo dijela tijela u mikve. Jasno je, čistoća se ne postiţe na taj način. (Mussar Hamishnah)

konkretno navesti kada zatraţi oprost] (Citirano u Halichot Shlomo: Moadim str.44)

R. Avraham Halevi Horowitz z"l (16. stoljeće, otac Shelaha Hakado-

Ako onaj tko je sagriješio protiv tebe ne dođe do tebe da zatraţi op-

sha) primjećuje:

rost, moraš mu se staviti na raspolaganje, tako da bi mogao zatraţiti oprost. (Mateh Ephraim)

Obveza da se zatraţi oprost od onih koje smo uvrijedili ne znači uraditi ono što se obično čini, dakle, da se malo prije Kol Nidrei, pristupi svom bliţnjem i zatraţi ga za oprost. Neminovno, ovaj će odgovoriti: "Nisi učinio ništa što bih ti imao oprostiti." Potom, ova dvojica prijatelja oproste jedan drugome, nešto potpuno nepotrebno, jer su uvijek bili dragi jedan drugome i nikada ne bi poţeljeli povrijediti jedan drugoga.

Nasuprot tome, nastavlja R. Horowitz, neprijatelji imaju tendenciju da ne traţe oprost jedan od drugoga. Umjesto toga, svaki od njih kaţe: "Da je njemu stalo do mira, prišao bi mi." Mudar će čovjek, međutim, prepoznati da je pravi znak snage poniznost, pa će on preuzeti inicijativu kako bi smirio svog neprijatelja, čak i ako je njegov neprijatelj u krivu. (Emek Berachah) R. Shlomo Zalman Auerbach z"l piše: Zatraţiti općenito oproštenje za sve grijehe koje je netko počinio protiv drugoga funkcionira samo za manje prekršaje. [Ako je netko počinio ozbiljnije djelo, on ga mora

Zbog toga što Jom kipur ne iskupljuje sve dok se ne da zadovoljština svom bliţnjem, čovjek treba voditi računa da kaţe sljedeću molitvu (dio Tefile Zaka) koja je tiskana u mnogim mahzorim:

"Dajem potpun oprost svima koji su se ogriješili o mene, bilo fizički ili financijski, ili koji su me ogovarali ili me čak oklevetali; tako i svima koji su me povrijedili, bilo fizički ili financijski, i za svaki ljudski grijeh između čovjeka i njegovog bliţnjeg - osim u vezi novca kojeg ţelim zatraţiti i mogu ga povratiti prema halahi, te osim onome koji griješi protiv mene i kaţe: "Ja ću griješiti protiv njega, a on će mi oprostiti" - osim njima, dajem svoj potpuni oprost, i neka ni jedna osoba ne bude kaţnjena zbog mene.

"I kao što sam ja oprostio/la svima, tako Ti daj da nađem milost u očima svake osobe, pa da mi dâ potpuni oprost." ■

Zašto? Zato što je pomirenje samo za neke grijehe poput uranjanja saGodina 11 7 Broj 51 Strana

Strana 7

Rabbi Yaacov Haber :

Tri razine oprosta Postoje tri hebrejska sinonima:

reakcija na ovaj zahtjev je vjerovati

"Seliha", "Mehila" i "Kapara", i svi su

da je podnositelj zahtjeva iskren te

povezani s idejom "praštanja". Što

"otvoriti vrata" za njega ili nju da

znači svaki od njih?

"uđe". Osoba koja odbije to učiniti smatra se okrutnom osobom.

to, te je potrebno.

"Kapara" se obično prevodi kao "pomirenje", kao na Jom kipur, na Dan pomirenja. Ovo je odgovor osobi koja kaţe: "Moja mi savjest neće dati da ţivim u miru zbog onoga što sam učinio tebi i našem

"Seliha", obično prevedena kao

odnosu." Odgovoriti na ovo pozi-

"praštanje", prvi je korak koji se mora poduzeti ako je netko počinio

"Mehila", obično prevedena kao

grijeh, bilo to protiv B-ga ili protiv

"brisanje" odgovor je na zahtjev

čovjeka. Traţiti oprost znači reći

"Moţemo li vratiti naš odnos na

"povrijeđenom" učesniku: "Ţao mi

razinu na kojoj je bio prije nego li

je zbog onoga što sam učinio, iskre-

sam sagriješio protiv tebe?" Pozi-

no ţalim što sam to učinio i nikada

tivno odgovoriti na ovo je teško, no

više to neću učiniti." Primjerena

B-g je ljudskom biću dao snage za

Strana 8

tivnim odgovorom nadilazi ljudske ■

mogućnosti. Jedino je B-g Onaj koji moţe doprijeti do unutrašnjosti osobe i reći joj "Utješi se". "Kapara" je vrhunac ovog trojakog procesa, i postiţe ga se na Jom kipurim. ■

Divrej Tora

Tefila: Molitva s radošću, Rabbi Daniel Travis:

Šesti blagoslov: potpuni oprost "Oprosti nam, Oče naš, jer smo

pogriješili; zaboravi nam, Kralju naš, jer smo namjerno činili grijeh; jer ti zaboravljaš i praštaš. Da si blagosloven Ti, Vječni, Milosrdni koji obilno praštaš." Šesti blagoslov u molitvi Šemone Esre je Selah lanu, u kojem traţimo potpuni oprost. Molimo Vječnog da ukloni naša nedjela i oprosti sramotu koju smo Mu prouzročili kršenjem Njegove volje. Na taj način, nadamo se da ćemo ukloniti svaku prepreku između nas, tako da nas ništa neće sprečavati da primamo njegovu dobrotu.

"Kralj se ne moţe odreći svoje časti, no otac se moţe odreći svoje časti" (Kesubos 17a). Kako u ovom blagoslovu tako i u prethodnom, mi se obraćamo Vječnom kao našem ocu prije nego li ga nazovemo našim Kraljem. Na taj način mi se

nadamo da će se Vječni usredo-

običaj šakama dvaput udariti u

točiti na vid odnosa oca i djeteta u

području srca, jednom dok izgo-

našem odnosa s Njime, i zanemariti

varaju riječ "hatanu" i jednom dok

sramotu koju su Mu prouzročila

izgovaraju "pašanu". Ova nas gesta

naša djela (Beis Yosef 115).

podsjeća na vidui, priznanje i po-

Dok izgovaramo riječ "selah", trebali bismo razmišljati o bilo kojem

maţe nam probuditi srce na pokajanje dok govorimo te riječi.

konkretnom prijestupu koji smo

U dane kada se ne govori Taha-

moţda učinili tog dana i obratiti se

nun (npr. Roš hodeš ili hol hamo'ed),

Vječnom u pokajanju. Neki se imaju

ne bi trebalo dotaknuti grudi dok govorimo ovaj blagoslov. Budući da je ova gesta slična vidui, neprikladno je to činiti u dane radosti kada se vidui ne govori (Shelah, kako je citiran u Siddur Yavetz, Rav Shlomo Zalman Auerbach, kao što je navedeno u Halichos Shlomo 11,45).

Neki autoriteti smatraju da ne bi trebalo dodirivati grudi niti tijekom večernjih sluţbi, budući da se Tahanun ne govori noću (Shaarei Halacha U'Minhag, Orach Chaim 69). ■

Godina 11 9 Broj 51 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom Jom kipur nije samo sveti dan i

ne izvršiti obavezu prema bankov-

mo onima koji dolaze nakon nas.

dan opraštanja grijeha – on je tako-

nom kreditu. Sasvim je druga stvar

Iskreno se suočavamo sa svojom

đer i veliki dan nade i optimizma. U

učiniti to prema onima koji su vam

smrtnošću i ljudskim stanjem.

velikoj mjeri svatko od nas biva

bliski i dragi.

ponovo rođen na taj dan. Svakome od nas pruţa se prilika da ponovo preispita samog sebe. Iako većinu vremena

u

provodimo

našim

molitvama

priznavajući

svoje

grijehe, neuspjehe i nedostatke, mi to činimo s uvjerenjem da će B-g u svom velikom suosjećanju prema Svojim

stvorenjima

izbrisati

te

grijehe. Mi ispovijedamo čitavu litaniju grijeha navedenih u našim molitvama tako da budemo očišćeni od svake moguće krivice i da nam bude dozvoljeno da krenemo dalje naprijed

rasterećeni

bremena

prijašnjih smetnji.

Prije mnogo godina dok sam bio pravnik u Chicagu, poznavao sam kolegu koji je bio specijalist za vođenje ljudi kroz proces osobnog bankrota. On mi je rekao da većina njegovih klijenata, neprestano radi pogrešku tako što ne popiše sve svoje dugove i obaveze u svojoj prvoj prijavi za zaštitu od bankrota.

Oni ili zaborave neku obavezu, ili im iz nekog čudnog, ali snaţnog psihološkog razloga, bude previše neugodno navesti tu stvar u svom zahtjevu za bankrot. Jedna je stvar

Također razmišljamo o svojoj du-

Kada na najsvetiji dan u godini za-

ši, koju smo toliko često ignorirali i

traţimo B-ţansko oproštenje, litani-

zanemarivali zbog pritisaka naših

ja grijeha i nedostataka, koja je suš-

svakodnevnih obaveza. Mi moţemo

tina jomkipurske molitvene sluţbe,

ponovo napuniti taj rezervoar Ţi-

postoji zato da ispravi taj psihološki

dovskog ponosa koji leţi u svakome

i emocionalni nedostatak. Mi ispo-

od nas – to koliko smo posebni mi

vijedamo svaki mogući grijeh, jer

kao pojedinci i zajedno kao narod.

ljudska su bića u stanju, ako ne čak i

Identificirajući se kao Ţidovi, i razu-

sklona, da počine svaki mogući gri-

mijevajući obaveze i prednosti koje

jeh. Naše je pamćenje selektivno i

taj identitet nosi, mi dobijamo■istin-

često puta nesavršeno.

ski osjećaj vaţnosti i svrhe u ţivotu.

Stid pred Stvoriteljem ljudska je

Oni koji su otuđeni, oni koji se ru-

osobina koju smo naslijedili od

gaju, oni smeteni, malo će utjehe na-

Adama, koji ju je pokazao kada se u

ći za sebe na taj sveti dan. Ali za one

cik zore ljudske civilizacije našao

koji nastoje upoznati sebe, te time

licem u lice s B-gom. Stoga je cjelo-

odraţavati svog Stvoritelja i svoju

kupni popis svih mogućih grijeha

vlastitu besmrtnost, dan Jom kipura

neophodan element za dobivanje

je dan u kojem se pruţa prilika bez

oproštenje na Jom kipur.

premca i dan velikog zadovoljstva.

Kao što sam gore spomenuo, Jom kipur je prilika koju nam pruţa ovaj jedinstveni dan. Oslobođeni svjetovnih zadataka koji obavijaju našu egzistenciju tijekom čitave godine, imamo vremena da razmislimo o stvarima u ţivotu koje su od najveće vaţnosti – obitelji, zajednici, tradiciji i našoj ostavštini koju ostavlja-

On je nalik obnavljanju starog i dragog prijateljstva i pronalaţenja davno izgubljene stvari koja za nas ima sentimentalnu vrijednost. Naša suština koja se nalazi duboko u nama, koju razotkriva svetost dana Jom kipura je taj davno izgubljeni dragocjeni predmet; ona je naš stari i najbolji prijatelj.

Fizičko uskraćivanje koje Jom kipur od nas traţi, podsjetnik je da se ništa što je u ţivotu vaţno i trajno ne moţe postići bez ţrtve i neke vrste uskraćivanja. Judaizam ne propovijeda asketski ţivot. Tora poprijeko gleda na one koji svojevoljno sebi uskraćuju dopuštena ţivotna zadovoljstva. Rabini su nas podučili

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom

da su nagrade i prednosti u ţivotu

boko unutra. Rabini Talmuda nisu

srazmjerni trudu i ţrtvi koje ulaţe-

samo govorili o fizičkom ulasku u

mo upostizanje tih ciljeva.

odaje Svetinje nad svetinjama u

U duhovnim i fizičkim svjetovima u kojim ţivimo ništa se ne dobiva besplatno. Uskraćivanje naših tjelesnih ţelja, što se od nas zahtijeva na Jom kipur, sluţi da nas podsjeti na ovu istinu. U molitvama na Roš hašanu i Jom kipur mi priznajemo da riskiramo sve kako bismo mogli staviti hranu na stol. Jom kipur i njegova tjelesna ograničenja podučavaju nas da također moramo riskirati i nelagodu kako bismo postigli bilo kakvu vrstu duhovnog stupnja i prisebnosti.

Odsutnost zvuka mljackanja za vrijeme jela, klokotanja dok se pije, i škripe čvrstih koţnih cipela, omogućuje nam da u sebi čujemo onaj tihi glas, glas kojega stvara naša vlastita duša. Taj je glas ono što nas uzdiţe i dovodi u vezu s našim Stvoriteljem. I to je ono što Jom ki-

Hramu u Jeruzalemu, već su pored toga govorili i o ulasku u naše vlastite najintimnije odaje srca, uma i duše. Svima nama je na Jom kipur ponuđeno da uđemo u "Lifnej u'lfa-

ga prate. Uvijek se brinemo za

nim." Jer bez istinskog samopreispi-

druge – obitelj, prijatelje, Izrael,

tivanja i istinskog opredjeljenja za

svijet, ekonomiju, itd. Jom kipur

poboljšanjem samog sebe, Jom ki-

nam daje priliku da se brinemo i

pur moţe, ne daj B-ţe, biti uzaludna

budemo zaokupljeni sobom – ne na

vjeţba, ako ne čak i besmislena sati-

sebičan način već na smislen i

ra. To je ono na što upozorava pro-

pozitivan način. To je onaj jedan

rok Izaija u svojoj velikoj haftari koju

dan u godini kada moţemo zaći

čitamo na Jom kipur ujutro: "Zar je

duboko u sebe i pronaći smisao i

ovo dan posta koji ja traţim od vas?

svrhu svog postojanja. To nije jed-

Da Meni pognete glave poput trske

nostavno za napraviti. Lako moţe

ili da se udarate šakom po prsima?"

biti da se to neće moći postići u je-

Sva takva javna kajanja su besmisle-

dan dan – makar taj dan bio i sveti

na ako uz njih ne idu iskreno uvje-

dan Jom kipura. No Jom kipur nam

renje za poboljšavanjem samoga

barem fokusira našu paţnju na ne-

sebe i bolje vladanje prema B-gu i

ophodnost toga da pokušamo po-

čovjeku,

konzistentno s takvim

segnuti dublje u sebe kako bismo

uvjerenjem i analiziranjem samoga

svoj ţivot učinili smislenijim i spo-

sebe.

kojnijim. Prorok Izaija opisuje zle ljude kao one koje bacaka podivljalo

pur čini najvećim danom veličine i mogućnosti čovjeka – najsvetiji dan u godini.

Naše osobno unutrašnje svetište Mada su na Jom kipur naše molitve i misli upravljene ka nebu, stvarni se Jom kipur mora odvijati u nama samima. Daleko je lakše ispovi-

Stvarni se Jom kipur mora odvijati u nama samima.

Svima nama je na Jom kipur ponuđeno da uđemo

ispovijediti samome sebi. Tora nas uči da je Veliki svećenik Izraela ušao u svetište – unutarnju svetinju – Hrama na Jom kipur. Talmud to naziva ulazak Kohen Gadola, Velikog svećenika, kao ulazak "Lifnej u'lfanim." Ovaj izraz znači ući duGodina 11 11 Broj 51 Strana

G-spod ţeli da mi brodimo mirnim vodama spokoja, vjere, predanosti i svetog ponašanja. Dan Jom kipura moţe naznačiti početak tog puta

u "Lifnej u'lfanim" -

spokoja i bogobojazne svrhe. Dan

u naše vlastite najintimnije

ne bi trebao biti protraćen samo u

odaje srca, uma i duše.

vanjskim znacima poboţnosti i ka-

jediti svoje grijehe i nedostatke nevidljivom B-gu nego li ih istinski

more njihovih ţelja i frustracija.

janja. On bi nam trebao pomoći da posegnemo duboko unutar sebe sa-

Jom kipur omogućava na taj način duboko zadiranje u svoje vlastito unutarnje biće. To je dan uzdrţavanja od hrane i pića i drugih

mih i dosegnemo svoju dušu, uglačamo svoju dušu, te da to bude dan pokajanja i obnavljanja kao što je to B-g i zamislio.

tjelesnih aktivnosti. To je bijeg od stresova i pritisaka svakodnevnog ţivota i problema i frustracija koje

Šabat šalom, Gmar hatima tova ■

Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura Mi vjerujemo potpunom vjerom da je sve što će se desiti u narednoj godini – kako na osobnoj razini tako i na nacionalnoj – odlučeno za vrijeme perioda Deset dana pokajanja.

Svima nam je poznat koncept "Traţite B-ga dok Ga se moţe naći, prizivajte Ga dok je blizu" [Ješaja 55,6]. Ovo je vrijeme u godini kada je Gospodar Svijeta posebno blizu pa su stoga uobičajene prepreke koje se pojavljuju kako bi omele da naše molitve da budu djelotvorne uklonjene kako bi naše iskrene molitve Njemu sigurno bile uslišane.

Uvijek sam sebi kaţem – a i svakome tko me sluša – da moramo iskoristiti prednosti ovog perioda u godini, više od bilo kojeg drugog desetodnevnog perioda u kalendaru. Posebno u vezi molitvi i molbi za sve ono što nam je potrebno, ovo je pravo vrijeme da to učinite. Bez obzira kako postupate u ostatku godine što se tiče sudjelovanja u minjanu ili u vezi usredotočenja (kavana) za vrijeme molitve ili koliko brzo molite, sve to treba ostaviti po strani u ovom periodu godine u kojem je

svaki Šaharis, Minha i Maariv jedinstvena prilika za razgovor s Nebesima, na način koji je jedinstven i karakterističan za ovaj period u godini.

Ove zlatne prilike ne smijemo propustiti. Zato smatram da je vrijedno utrošiti nekoliko minuta govoreći o konceptu molitve. Ja inače, iznesem "dvar Tora", razmišljanje u vezi Tore, pronicanje u Toru i onda završim s nekom pripovijesti. Danas ću započeti s istinitom pričom koju doista smatram zapanjujućom i koja za nas ima vrlo vaţnu pouku.

Priču je ispričao i zapisao Rabi Aryeh Lev Ginsberg, Rav u New Yorku. Rabi Ginsberg je imao člana zajednice, koji je pak imao sina, koji je otišao učiti u Erec Jisrael. Taj je sin postao vrlo privrţen Erec Jisraelu te je odlučio upisati Hesder ješivu koja kombinira učenje Tore s vojnom sluţbom. Postao je pripadnik izraelske vojske i zapravo se uspeo do vodećeg mjesta u Izraelskim obrambenim snagama. U ljeto 2005. izraelska je vlada odlučila predati Gazu na-

trag Arapima. Vojska je silom morala ukloniti Ţidovske naseljenike koji su odbijali dobrovoljno napustiti svoja naselja. Američki je student bio vrlo uzrujan zbog tog zadatka.

Smatrao je da je to pogrešno, no kao vojnik slijedio je naredbe i sudjelovao u prisilnoj evakuaciji.

Njegova je jedinica došla u jedno naselje u Gazi. Njegov je zadatak bio da sve naseljenike ukrca u autobuse i evakuira ih. Surađivao je s rabinom tog naselja. Svi su se naseljenici sakupili u gradskoj sinagogi.

Rabin je govorio, vojnik je govorio, ■ svi su plakali i naposljetku svi su izišli iz šula i ukrcali se u autobus.

Nakon što su svi izašli iz zgrade, vojnik je iz svoje naprtnjače izvadio sidur. Kleknuo je na zemlju, iskopao rupu i zakopao svoj sidur. Rav tog naselja upitao ga je zašto je to učinio. Vojnik je odgovorio da ćemo moţda za godinu dana, ili za 5 godina, ili za 50 godina ponovo doći na ovo mje-sto, ljudi će ponovo ovdje graditi i moţda će oni naći ovaj sidur i shva-titi da smo na ovom mjestu ostavili svoja srca i molitve.

Preskačemo 11 mjeseci. Sada je ljeto 2006. Militanti Hamasa zarobili su Gilaada Shalita u Gazi. Izrael je odlučio ponovo upasti u Gazu pokušavajući ga pronaći. Jedinica ovog Amerikanca ponovo je bila poslana u Gazu da podigne logor koji će sluţiti kao baza za operacije. Ušli su u Gazu pod okriljem noći. Nisu točno znali gdje se nalaze, no zaustavili su se na jednom pustom mjestu da postave logor. Sljedećeg jutra, vojnik je pogledao unaokolo.

Uopće nije znao gdje se nalazi. Ništa mu nije bilo poznato. Sve što je vidio bili su ostaci kuća, staklenika i

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

zgrada koje su bile razorene. Nije znao gdje je. Obuzeo ga je osjećaj da bi trebao potraţiti svoj sidur. Kleknuo je na zemlju i počeo kopati. Kad odjednom, pronašao je svoj sidur. Šanse da se to dogodi bile su gotovo nikakve i pronalazak sidura ga je uistinu snaţno uzdrmao. Nazvao je svog oca u Ameriku i ispričao mu ovu nevjerojatnu priču te mu rekao da zamoli svog rabina da mu rastumači kakvo značenje ima za njega ovaj pronalazak.

Rabi Ginsberg je i sam bio zapanjen, i nije se mogao prisiliti da protumači značenje ovog događaja.

Međutim, dogovorio je sastanak tog vojnika s Ravom Chaimom Kanievskyim kako bi vojniku dao priliku da čuje mišljenje velikog i svetog čovjeka u Izraelu o značenju tog događaja.

Rav Chaim Kanievsky ga je upitao: "Što si učinio kada si saznao da ćeš morati iseliti naseljenike iz Gaze?" Vojnik je odgovorio: "Otišao sam svom zapovjedniku, pa dalje po čitavom zapovijednom lancu, pokušavajući uvjeriti svakoga od njih da je to bila pogreška i da ne bismo trebali provesti tu operaciju." "Što si još učinio?" ustrajao je Rav Kanievsky. Vojnik je dodao da se molio Gospo-daru Svijeta da ne dođe do toga i da On pokaţe svoju Milost.

Rav Chaim je potom upitao: "I onda kada je do toga došlo, i ti si ih morao iseliti, što si tada učinio?"

Vojnik je odgovorio: "U tom sam trenutku prestao moliti da se to ne dogodi." Rav Chaim Kanievsky je rekao: Gospodar Svijeta ti kaţe: Nikada nemoj prestati moliti za nešto!

Zbog toga si našao svoj sidur. Zakopao si svoj sidur jer si smatrao da je uzaludno dalje se moliti. B-g je učinio da ga nađeš kako bi razumio da Godina 11 13 Broj 51 Strana

Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura

nikada nije prekasno moliti za nešto! "Sve je izgubljeno?" B-g ti kaţe: "Ne. Nije sve izgubljeno. Uzmi sidur i počni se ponovo moliti."

To je pouka koju moramo imati na umu u vrijeme Velikih blagdana.

"Uzdaj se u B-ga. Okrijepi srce svoje. I uzdaj se u B-ga." [Tehilim 27,14]. Talmud tumači kako ovaj pasuk znači da ako se netko moli i vidi da mu molitve nisu uslišane, on treba moliti dalje. [Brahos 32b] To je jedna od najvećih pogrešaka koje činimo. Mislimo kako se molimo za tolike bolesne koji se nisu oporavili. Molimo se za tolike nesretne prilike koje se ne popravljaju. Molimo se za toliko toga, a naše molitve očito nisu uslišane. To je pogreška. Niti jedna molitva nikada nije "uzaludna". Moţda nam nije pomogla u određenom trenutku ili na određenom mjestu, no sve se molitve uzdiţu u nebesa i u nekom trenutku i na nekom mjestu djeluju. Talmud kaţe da je molitva jedna od stvari koje stoje na najvišoj točki svijeta, a ljudi je ipak uzimaju olako [Brahos 6b]. Baal Šem Tov tumači da je razlog zašto je ljudi uzimaju olako upravo to što je mjesto na kojem ona djeluje "najviša točka svijeta" (b'rumo šel olam) tako da mogu proći stoljeća dok se ovdje na zemlji ne primijeti njezino djelovanje. Moţemo se moliti za sebe, i moţda će naša molitva zaţivjeti, ali će utjecati tek na naše praunuke. Ne vidimo rezultate, pa je ponekad uzimamo olako.

Mi ţivimo u doba kompjutera kada moţemo ukucati svoje pitanje u pretraţivač i istog časa dobiti odgovor. Mi nismo u stanju osjećati se povezanima s molitvom kojoj će trebati tri stoljeća da bude uslišana.

Mi nismo na to navikli i uzimamo to olako.

To je pouka iz priče o Siduru: Ne-

moj se prestati moliti. Naposljetku, ima još jedna stvar koju moramo imati na umu. Koliko god ovi dani bili sudbonosni po nas osobno, ne smijemo zaboraviti na potrebe Klal Jisraela i Ţidovskog naroda. Kada čujemo vođe moćnih zemalja, koje jednog dana mogu imati nuklearno oruţje, kako govore o brisanju Izraela s lica zemlje, mi moramo lijevati gorke i prestrašene suze moleći za Milost da naši neprijatelji ne uspiju stvoriti svoje oruţje.

Ima poznati pasuk kojeg čitamo u haftari na šabos kada Roš hodeš padne u nedjelju. "...A Šaul reče Jonasanu sinu svojem: Zašto sin Jišajev (Dovid) ne dođe – niti jučer niti danas – na kruh (el haLa-hem)" [Šmuel I 20,27].

Homiletski, ovaj se pasuk tumači: "Zašto sin Jišajev (Mesija) ne dođe – niti jučer niti danas?" Mi neprestano molimo za Mošijaha, godinu za godinom, a on ne dolazi. Zbog čega?

Odgovor je "el haLehem" – jer u svojim molitvama stalno traţimo kruha, umjesto da traţimo Mošijaha.

Nas zanima preţivljavanje. To je središte naših molitava. Pa su naše molitve uslišene i mi imamo za ţivot. Međutim, ne molimo se dovoljno da dođe Mošijah. Da to činimo, i te bi molitve do sada već bile uslišane.

Moramo se moliti ne samo za svoje osobne potrebe, već nam je potrebna i makro perspektiva. Moramo imati na umu da je Ţidovski narod u opasnosti. Nije nam potrebna bujna mašta da zamislimo "što moţe poći naopako?", "što se moţe desiti Ţidovskom narodu?" ţSamo pročitajte novine. Slušajte vijesti. Pogledajte što govore u Iranu i drugim arapskim zemljama. Ako nas interesira samo "el haLehem" [naša potreba da zaradimo svoj kruh], to je razlog što "sin Jišajev" još nije došao. ■ Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Izbavljeni

―Rabi Akiva reče: Blago tebi Izraele! Pred Kime si postao čist? I Tko te čisti? Tvoj otac koji je na Nebesima …‖ (Juma 85b) Iako Imrei Emes naglašava da Talmud govori o vremenu Svijeta koji će doći, kada će naši grijesi biti u potpunosti očišćeni, ovo se moţe, zapravo, povezati i s Jom kipurom.

Svake godine, na Jom kipur, Šabos Šabason, kada ne uzimamo niti hrane niti pića, kada je jecer hara zatomljen, i kada se nas uspoređuje s anđelima, mi doţivljavamo ―okus svijeta koji će doći.‖ U kontekstu toga, HaGaon R. Aharon Kotler pita: Moţemo razumjeti značaj i vaţnost toga da budemo očišćeni pred Vječnim. Međutim, u čemu je utjeha ili zadovoljstvo truda Vječnoga da nas očisti i opere od naše grešnosti, kao što je rečeno u Ješaji (44): ―Vječni će oprati nečistoće kćeri Ciona …‖ Inače, bi to bilo poniţavajuće.

Ovo se moţe usporediti s nekime koga je ugostila neka vrlo imućna osoba, a on uprlja stol. Bilo bi vrlo neugodno kada bi ugledni domaćin tada osobno ustao da počisti taj nered. Koliko bi još više bilo poniţavajuće, kada bi netko objedovao za kraljevim stolom u kraljevskoj palači, a kralj bi osobno očistio nečistoću koju je gost napravio.

Nešto slično je rečeno u Jirmijahu (325), kada Vječni poziva Ţidovski narod da se pokaje. U preporučenom procesu tešuve, prorok iznosi izraz: ―Leţimo u sramoti svojoj, i pokriva nas poniţenje naše, jer smo griješili Vječnom, B-gu svojemu.‖ RM‖K u prvom poglavlju Tomer Devorah na isti način objašnjava da osoba mora biti ispunjena sramom dok vrši tešuvu, jer Vječni osobno, recimo to tako, tu osobu čisti od grijeha.

Ako se naše averos uspoređuje s prljavštinom u palači kralja, zašto Strana 14

bismo bili sretni?

Ali naša je situacija, zapravo, potpuno drugačija. Mi nismo gosti u kraljevoj palači; mi smo njegova djeca. Milostivi otac, iako je kralj, rado će počistiti prljavštinu i nečistoću koju su njegova djeca napravila.

Zato se niti mi ne trebamo sramiti jer se Vječni raduje očišćenju Njegove voljene djece.

Na isti način, Medraš Raba navodi R. Shmuela Pagritu u ime R. Meira na riječi: ―V’šavta ad Hašem Elokeha – Vratite se Vječnom,‖ da je to poput kraljevog sina koji se pobuni, a njegov mu otac pošalje njegovog mentora da ga ohrabri da se vrati kući.

Sin odvrati: ―Kako mogu zatraţiti oproštenje? Postiđen sam.‖ Otac odgovara: ―Zar da se sin pred svojim ocem posrami?‖ Za vrijeme naših tefilos na Jomim Nora’im mi se stalno obraćamo Vječnom kao avinu malkenu, našem ocu, našem kralju. R. Avigdor Mi-ller naglašava da smo mi djeca Vječnoga, kao što je rečeno (Šemos 4,22): ―Moj prvenac je Izrael.‖ Štoviše, Vječni nas je posebno stvorio da budemo Njegova djeca, kao što je rečeno (Ješaja 43,21): ―Ovaj narod što sam ga stvorio Sebi.‖ Hebrejska riječ za oca, av, povezana je s ahav, voljeti i jahav, davati.

Rav Miller tumači da otac prema svojoj djeci gaji posebnu ljubav koja također pruţa i jedinstvene prednosti. S riječima avinu malkeinu, mi opisujemo kako Vječni upućuje Svoju ljubav prema Ţidovskom narodu kao otac, a kao kralj On upravlja svjetskim zbivanjima na našu korist.

Naši nam učenjaci kaţu da moţemo biti oprani i očišćeni od naših grijeha, i poništiti svaku lošu odredbu, ne daj B-ţe, kroz tešuvu, tefilu i cedaku.

Jednom, dok je Ari Ha-Kadoš svoje učenike podučavao, izlaţući im skrivene vidove Tore na polju na

kojem je bio pokopan veliki prorok Hoše’a ben Be’ari, odjednom je sam sebe prekinuo. ―Za Ime B-ţje,‖ povikao je, ―pohitajte i sakupite milodare i dajte to ubogom R. Yaakovu Altrasu koji sjedi i plače zbog svoje krajnje neimaštine. Njegova molba probija se kroz sva nebesa i ulazi u Sanctum Sanctorum. Vječni je, takoreći, uzrujan zbog svih stanovnika grada i njegovih predgrađa jer ljudi nemaju samilosti. Čujem objavu odlučne odredbe, koji određuje pošast skakavaca nad zemljom, iza kojih neće ostati niti stabljike na polju. Pokušajmo poništiti taj strahotni sud.‖ Istog je trenutka svatko dao kolikogod je mogao. Ari zl' je taj novac povjerio svom učeniku R. Yitzchoku HaCohenu i dao mu nalog da brzo odnese ta sredstva kući R. Yaakova.

R. Yitzchok je našao ubogog čovjeka kako plače i preklinje na vratima svoga kućerka. ―Rebi, zašto plačeš?‖ upitao ga je.

R. Yaakov mu je objasnio da mu njegovo siromaštvo nanosi ogroman bol. Imao je jednu malu bačvicu vode koja se razbila, a on nema niti novčića da nabavi drugu.

R. Yitzchok mu je smjesta dao novac, a sreća tog siromašnog čovjeka bila je neizmjerna.

Po povratku, dok je R. Yitzchok opisivao što se dogodilo, učenici su bili zaprepašteni videći na nebu ogromne rojeve skakavaca koje je nosio neobično snaţan vjetar. ―Ne plašite se,‖ rekao im je Ari HaKadoš. ―Svi skakavci lete preko mora, i niti jedan neće ostati. Presuda na nebu je poništena.‖ Kakva li je ovo snaţna ilustracija moći cedake. I danas, također, moţemo osigurati povoljnu presudu za blagoslov i uspjeh za sebe i za klal s micvom o cedaki. ■

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Jom Kipur – Od istine se ne možeš sakriti Danas je Ţidovski blagdan Jom

njih.

.

Kipur. To je 25-satni post, od zalas-

Istina će vas na kraju sustići. U Jo-

ka sunca u utorak do večeri u

ninom slučaju, uz pomoć oluje i ki-

srijedu. Zamisao da se posti na Jom

ta, sustigla ga je na vrlo dramatičan

kipur nije nastala zbog toga da bi-

način i trenutno. Kod većine nas

smo same sebe mučili kajući se zbog

drugih, ovaj proces je sporiji i su-

svojih grijeha, kao što moţda neki

ptilniji, iako vjerojatno ne manje

vjeruju. Zapravo, tumače rabini,

dramatičan po svom intenzitetu.

Jom kipur je dan u koji, da tako

Ne ţelim nagađati da li je Aman-

kaţemo, B-g dolazi bliţe. Mi ima-

da Knox, uzmimo je za primjer, kri-

mo mogućnost da budemo poput

va ili nevina. Ali ako je sudjelovala

anđela, potpuno duhovna bića. Ka-

u onome što se dogodilo, njen us-

da nam je duhovni svijet tako nado-

pješan priziv ni u kojem slučaju za

hvat ruke, tko bi uopće bio zainte-

nju neće biti kraj priče. Moţeš bje-

resiran za tako zemaljsku, bezna-

ţati od istine, no na koncu, nemaš

čajnu aktivnost kao što je jelo? Što-

se gdje sakriti. Ako je sudjelovala i

više, onaj koji je toliko koncentriran

nije preuzela odgovornost za ono

na duhovni potencijal ovog dana

što je počinila, to će je progoniti os-

neće imati nikakve ţelje da gleda

tatak njezinog ţivota, bez obzira ko-

Bez obzira kroz kolike frustracije i

npr. nogomentu utakmicu!

liko dobar privid ostavljala – a, mi

ţrtve moţda prolazimo kako bismo

Ţidovi vjerujemo, i za čitavu vječ-

bili dobri, to je vrijedno svake od

nost. Ja se, za njezino dobro, nadam

njih čisto iz zadovoljstva što smo

da je nevina ili da će priznati što je

dobri. Nije nuţna nikakva dodatna

učinila.

nagrada. Jednako tako, bez obzira

U poznatoj priči o Joni, koju čitamo na Jom Kipur, B-g kaţe Joni da ode u grad Ninivu i kaţe stanovnicima da ako za 40 dana ne poprave

.

Istina će vas na kraju sustići.

ru, ali ga odmah snađe strahovita

patnje

i

razočaranja.

nostavniti ţivot, bez obzira koliko površnih koristi nam mogu donijeti, ništa od toga nije vrijedno patnje i

oluja. Muškarci s lađe bace Jonu u more, pa ga proguta golema riba

Ljudi često stavljaju pod znak pi-

(ne mora to biti kit). Oluja se utiša, a

tanja postojanje B-ga time što kaţu

Jona provede nekoliko dana u utro-

da na ovom svijetu ne postoji nagra-

bi ribe, te ga konačno ona izbljune

da niti kazna. A odgovor kojim im

na obalama Ninive. Jona produţi da

se često uzvraća je da se pravda ču-

objavi svoje proročanstvo u Ninivi i,

va tek za svijet koji će doći. Među-

sasvim nevjerojatno, sam kralj po-

tim, ja vjerujem da na ovom svijetu

vede svoju zemlju u vraćanju k

itekako postoji aspekt pravičnosti.

pravdi.

.

Dobra se djela nagrađuju dubokim i

Postoji mnogo poruka u ovoj priči,

trajnim osjećajem zadovoljstva, a za

a ja bih ţelio ukazati na jednu od

loša djela naknada je dubok i trajan

Godina 11 15 Broj 51 Strana

osjećaj

koliko nam loše stvari mogu pojed-

svoje navike, grad će doţivjeti propast. On otplovi u suprotnom smje-

■

razočaranja nama samima.

.

Konačno, nemamo kuda pobjeći od samih sebe. Pred nama je jednostavan izbor – izaberite dobrotu i primite nagradu kroz svijest da ste dobri. Ili izaberite drugačije i podnosite bol spoznaje da za ono što smo učinili postoje vječne konzekvence. Tkogod da je ubio Meredith Kercher mora za čitavu vječnost ţivjeti s činjenicom da je on ili ona ubojica. ■

.

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Oprost

Neki se čovjek poţalio cadiku da

potpuno opraštanje prema drugima,

nje, Raši]. B-g traţi da se prinese ţr-

ne uspijeva pronaći svoj duševni

ne moţeš ga osjetiti ni prema sebi.

tva za grijeh zbog toga što je On

mir. Mnogo godina ranije, on je bio

Ti se moraš posvetiti usavršavanju

smanjio mjesečev sjaj.

počinio jedan grijeh, i mada je po-

svog praštanja drugima."

stio i molio za oprost, i odonda je prošlo nekoliko Jom kipura, on nije mogao prihvatiti da mu je potpuno oprošteno i nastavio je u sebi gajiti dozu krivnje.

Cadik ga je upitao: "Jesi li oprostio drugima koji su te povrijedili?"

"Naravno", odgovorio je čovjek.

"I tvoj oprost je bio toliko potpun da nije ostala ni trunka ljutnje kod tebe?" pitao ga je cadik. Čovjek je spustio pogled prema dolje, te tiho prošaptao: "To ne mogu iskreno potvrditi."

"Kako da to razumijemo?", rekao

"Sada mogu razumjeti jedan vrlo

je cadik. "B-g ne moţe pogriješiti, i ni

teški odlomak iz Talmuda", rekao je

u kom slučaju ne moţe sagriješiti.

cadik. "Tora navodi da na Roš hodeš

Na koji način bi B-g mogao trebati

(prvi dan mjeseca), trebamo prinijeti

oprost?"

'ţrtvu za grijeh za B-ga' (Brojevi 28,15). "

"No, često nalazimo da Tora govori o

B-gu u antropomorfnom

"Talmud citira kao da B-g kaţe,

smislu, koji nam pomaţe da shva-

'Donesite ţrtvu za grijeh za Mene,

timo Njegov odnos prema nama,

za to što sam Ja smanjio veličinu

kao kada se govori o "milosti" B-ţjoj

Mjeseca' (Hulin 60b). "

ili Njegovog "sućuti." Jasno je da ne

[Ovo se odnosi na tekst u Postanku (1,16) "B-g je načinio dva velika svjetlila, veće svjetlilo da vlada danom i manje svjetlilo da vlada noći. " U početku se oba nazivaju velikima, ali po-

moţemo B-gu pripisati emocije, ali ovi pojmovi se koriste stoga da mi moţemo steći neku predodţbu o tome kako se On odnosi prema nama."

"U tome je problem, sine moj", re-

tom je jedno manje. Mjesec je rekao,

"Tako je i s idejom o B-gu koji traţi

kao je cadik. "Ti moraš doţivjeti oso-

"Ne mogu dva kralja dijeliti istu

oprost. Oprost je dvosmjerni put.

bno iskustvo potpunog oproštenja

krunu," odnosno ne moţe biti dva

Čovjek moţe osjećati potpuno opro-

da bi bio u mogućnosti prihvatiti tu

velika svjetlila. Tada je B-g rekao

štenje samo ako u potpunosti opra-

ideju i osjetiti da ti je potpuno opro-

Mjesecu, "Onda ti moraš postati ma-

šta drugima, i obratno, čovjek moţe

šteno. Ako nisi bio u stanju osjetiti

oprostiti drugima samo onda ako moţe potpuno oprostiti sebi. Budući da B-g ţeli da znamo da nam On oprašta kada učinimo primjerenu tešuva (pokajanje), on nam kaţe kako je i On sam doţivio oprost, tako da moţemo biti sigurni u Njegovo oproštenje naših prijestupa."

Ovo je vaţna misao kako se pribliţavamo Jom Kipuru. Mi se moramo truditi da izgradimo potpuno oproštenje prema drugima, tako da moţemo prihvatiti i osjetiti da je i nama B-g oprostio u potpunosti. ■

Strana 16

Divrej Tora

Roni Susan Blau:

Sjetite se oprostiti i samome sebi Svake godine na Jom kipur, u si-

sušno, bezuvjetno i velikodušno

nagogama širom svijeta Ţidovi se

podrţavaju jedni druge. No, kada

posvećuju zajedničkom udaranju u

dođemo do onoga s čime se sami

prsa tijekom molitve Viduj, kako bi

bore ili do njihovih malih pobjeda,

se, simbolički, pokajali za grijehe

oni umanjuju svoj vlastiti napredak

nas kao zajednice. Ali što je sa gri-

ili pak sami sebe osuđuju grubim

jehom prestrogog odnosa prema

riječima i izrazima nepraštanja.

sebi? Sada kada nam je blagdan ponovo pred vratima, sasvim je logično da se upitamo zašto je uvijek toliko lakše oprostiti drugima nego sebi.

U knjizi ―Prevladanje razočarenja ţivota,‖ Harold Kushner piše o biblijskim osobama koje često obuzmu moćne, nedolične, a opet toliko ljudske emocije. Jedan primjer: on

Mučenje samih sebe, post, te drugi

se čudi Mojsijevom neuobičajenom

oblici odricanja i apstinencije nisu

nerazumijevanju prema Aronu kada

naročito Ţidovske ideje. Zato i po-

―tuđa vatra‖ prilikom posvećenja

svećujemo tek jedan dan godišnje za

Svetog šatora proguta dva Aronova

priznavanje naših grijeha. Ţidov-

sina.

stvo uči da je B-g, B-g praštanja. Čini se čak i više nego li to mi sami moţemo biti. Otkada to trebamo ispriku da bi udarali sami sebe? Previše nam je poznat naš glas kritike — taj unutarnji kritičar koji je uvijek spreman iznijeti negativnu usporedbu. Kajanje. „Trebali smo― i „ovo nije dovoljno dobro―. Odbijanje da prihvatimo da smo svi mi ljudi s manama, nesavršeni i jedinstveni.

skiramo da oprostimo samima sebi, sljedeći korak će biti da krenemo naprijed sa ţivotom, istovremeno svjesni svojih nesvjesnih odluka koje smo donijeli. Moţe biti lakše izolirati se ili odvojiti se od ■stvarnosti, nego morati savladavati sva razočarenja i neostvarene snove do kojih dolazi kada odlučimo ţivjeti u

Moţda je Mojsije bio ljubomoran

sadašnjem trenutku. Poput svake

na Arona što će njegovi sinovi na-

druge discipline, postati svjestan i

staviti njegovo nasljeđe, kao i na

mijenjati svoje misli traţi stalnu,

vremenu da se moţe posveti svojoj

promišljenu primjenu. I puno za-

obitelji, dok Mojsiju njegova uloga

hvalnosti za ono što uistinu postoji

nije omogućavala nimalo vremena

u našim ţivotima.

da ţivi običnim ţivotom. Biblija je puna takvih opisa takozvanih ―loših‖ osjećaja. Suparništvo među braćom. Ljubomora. Nekontrolirani bijes. Seksualno iskorištavanje. Ako

Ja znam da nisam jedina koja šiba

su naši praoci doţivjeli tako razno-

samu sebe. Svi smo mi svoji najveći

like i burne osjećaje, a ipak im je od

neprijatelji. Međutim, ispada da na-

B-ga bilo oprošteno, zašto onda mi

še duhovno zdravlje ovisi o našoj

tako silno pokušavamo izbjeći ih ili

sposobnosti da oprostimo samom

poreći ih?

sebi. Stanford University je započeo

ostati zaglavljen u škripcu. Ako ri-

Rabinica Naomi Levy ponudila nam je molitvu ―Kada smo prestrogi prema sebi‖ u svojoj knjizi, ―Razgovor s B-gom, osobne molitve za trenutke radosti, tuge, borbe i slavlja‖(―Talking to God, Personal Prayers For Times of Joy, Sadness, Struggle, and Celebration‖): ―Poduči me, o B-ţe, kako da volim sebe. Toliko sam kritična prema sebi. ...Prihva-

Kada odlučimo poslušati svoj glas

ćam neuspjehe kod drugih, ali sebi

kritike, to nam omogućuje da izbje-

ih ne opraštam... Nauči me kako da

gnemo ―osjećanju osjećaja.‖ Ako

uţivam u svom ţivotu... Pokaţi mi

osjetimo da moţemo podnijeti psi-

kako da prihvatim sebe onakvu ka-

hičku bol, na kraju moţemo otkriti

kva jesam... Omekšaj moje srce... Is-

da će nas to dovesti do veće širine

puni me moći da zavolim svoj ţivot.

Kao terapet, vrlo sam često prisu-

— slobode da osjećamo iskreno ţa-

Hvala ti, B-ţe, što si me stvorio ta-

tna pri izuzetnim izljevima suosje-

ljenje, priznamo poraze i krenemo

kvom kakva jesam.”

ćanja među ljudima. U mojim tera-

naprijed svjesniji svojih ograničenja.

s istraţivanjem kako opraštanje moţe doprinijeti zdravlju i odnosima, te spriječiti bolesti. Kao i depresiju.

Ogorčenost. Shvatili ste što ţelim reći.

pijskim skupinama, klijenti nepreGodina 11 17 Broj 51 Strana

Šana tova. ■

Umjesto toga, često je komotnije Strana 17

Sara Debbie Gutfreund:

Poticaj da promjene započnete sada Roš Hašana, Jom Kipur i Dani između njih proţeti su naročitim svjetlom koje nam daje priliku da u svojim ţivotima načinimo promjene koje su nam se činile nedostiţnima tijekom ostalog dijela godine. Evo deset navoda da nas potaknu na početak procesa promjene.

1. "Načini mi otvor veličine igle i ja ću ga proširiti u vrata kroz koja kola mogu proći" (Midraš na Pjesmu nad pjemama 5,2). Promjena nije sve ili ništa. B-g nam kaţe da mi samo trebamo poduzeti taj prvi korak, koliko god on malem bio, i On će nam pokazati put naprijed.

2. "Prestao sam traţiti svjetlost i odlučio da umjesto toga ja postanem svjetlost" (nepoznati autor). Prestanite misliti da morate promijeniti ljude i stvari oko sebe kako biste napredovali. Autentična transformacija dolazi iz nas samih. Dolazi iz dobrote i svjetla koje donosimo svemu što činimo i svima s kojima se susrećemo.

3. "Sve je izbor" (nepoznati autor). Mi moţemo pobjeći od samovolje naših loših navika. Imamo slobodnu volju.

Smušena jutra ili uredna rutina, prituţbe ili komplimenti, beskrajna odvlačenja paţnje ili trenuci promišljanja: sve su to izbori koje donosimo, i ako ţelimo promijeniti svoje ţivote, najprije moramo pogledati na izbore koje donosimo.

4. "Nikada nije prekasno da budeš ono što si mogao biti" George Eliot. Nemojmo se uznemiravati gledanjem na vrijeme koje smo izgubili ili prilike koje nismo iskoristili.

To je bilo jučer. Danas je no-

Strana 18

5.

6.

7.

8.

va prilika da postanemo ono što ţelimo biti. Mi moţemo pretvoriti ono za čim ţalimo u pouke i naše neuspjehe u sredstva za postizanje cilja.

"Vaše ciljeve nije briga kako se osjećate" (nepoznati autor). Nećemo uvijek biti motivirani. Ponekad ćemo se osjećati umornima i ţeljet ćemo odgoditi naše ciljeve za sutra.

Ali moţda se ni sutra nećemo "osjećati" spremnima da radimo na njima. Jedan od najvećih mitova u vezi promjene je da se moramo osjećati motiviranima da bismo išli naprijed. Jedino što je uistinu vaţno je da idemo naprijed; motivacija će pratiti naše postupke. Motivacija je divna – disciplina je ključna stvar.

"Misliti 'ne mogu' je idolopoklonstvo. Ako nam Svemogući pomogne, moţemo promijeniti svijet. A ako nam On ne pomogne, ne moţemo učiniti ništa", rabin Noah Weinberg. Mi sebe ograničavamo zidovima laţnih uvjerenja iza kojih se skrivamo. Kad imamo vjere, moţemo se ostaviti toga kako smo sebe zamišljali i postati ono što uistinu jesmo.

"Ako vjerujete da je moguće razbiti, vjerujte da je moguće i popraviti", rabi Nahman iz Breslova. Nije potrebno da prikrivamo ili poričemo naše pogreške. Mi griješimo. Naši ţivoti ponekad mogu izgledati kao da su propali. Potrebno je da se sjetimo fokusirati na popravljanje onoga što je propalo umjesto da tome dopustimo da nas dovede do beznađa "Postavite si cilj toliko velik da ga ne moţete postići sve dok ne postanete osoba koja

ga moţe ostvariti" (nepoznati autor). Za promjenu treba vremena. Nemojte se plašiti imati izvanredne ciljeve i ogromne planove. Ako ćemo se čvrsto drţati procesa, moći ćemo postati onakva osoba koja je sposobna za ostvarenje onih podviga koji nam se sada čine daleko van našeg domašaja.

9. "Sjajan stav postaje sjajno raspoloţenje koje postaje sjajan dan koji postaje sjajna godina koja postaje sjajan ţivot", Zig Ziglar. Daleko je lakše mijenjati kada ste radosni i u obilju nego kada ste očajni i u oskudici. Usredotočite se na dobro i ono će dovesti do još više dobrote.

10. "Bez obzira koliko ste pogrešaka učinili ili koliko ste sporo napredovali, još uvijek ste daleko ispred onih koji ne pokušavaju."

Dva najvaţnija elementa za promjenu su usredotočenost i trud, i mi moţemo kontrolirati oboje. Moţemo nastaviti pokušavati. Moţemo nastaviti rasti. Moţemo se neprestano usredotočiti na to kuda ţelimo stići. Bez obzira na to koliko male bila promjena koju postiţemo, još smo uvijek daleko ispred onoga gdje bismo bili da nismo ni pokušali.

Otvorimo vrata, i Svemogući će nam pokazati put. Sve što On od nas traţi je da se svaki dan probudimo i pokušavamo. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti A ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne moţe rasti kao osoba, zato što je duša ta koja izraţava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve

dok su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema ţelje za transcendentalnim. Duša daje vašem ţivotu smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet tijela – je rascjepkan; duša je središte oko kojeg su ujedinjene sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje posmotrite energije koje pokreću vaše tijelo u jednom danu, vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju kao nepravilni

izljevi ţelje,

nasumično birajući

podraţaje koji ih privlače u danom trenutku. Duša povezuje sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s onim što je najvaţnije, materijalno s duhovnim.

D a bi došli do nesebične ljubavi, morate

prvo naučiti voljeti sami sebe, ostvariti harmoniju između svog tijela i duše. To

Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe

znači razumjeti tko ste vi uistinu i što tre-

drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo duše,

bate postići u ovom ţivotu. Vaš poziv ne

sebične ţelje tijela bi nas mogle u potpunosti zarobiti i

smije vam stvarati neugodu i morate iz-

na koncu uništiti. Duša je naša transcendentalna stra-

bjegavati svako ometanje. Ako ste u konfliktu sa samim sobom, kako onda moţete

na koja uvijek vuče prema gore, poput plamena svije-

očekivati da postignete zadovoljavajuću

će, uvijek pokušavajući spojiti nas s B-gom. Tijelo nas

ljubav s drugom osobom.

moţe pokušati zadrţati na zemlji, ali duša ima snagu

Naučiti voljeti samoga sebe moţe predstavljati poteškoću. U početku, ego ne moţe postojati u isto vrijeme s B-gom. Ili slijedite

da nas podigne gore i na drugu stranu. ■ R. Simon Jacobson

svoje prioritete, ili B-ţje; vi doţivljavate sebe kao da ste isključivi proizvod svog rada, samodovoljno biće, ili da ste stvoreni

S uština sluţenja Stvoritelju je jednostavna:

na sliku B-ga. Da biste mogli rasti, morate

puno uči,

naučiti isključiti svoj ego, isprazniti se i

puno moli

napraviti mjesta za nešto veće od sebe.

i čini dobro.

R. Simon Jacobson ■

Ne trebaš biti previše strog prema sebi.

Tora nije dana anđelima.

Jednostavno učini ono što moţeš.

R. Nahman iz Breslova ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 11 19 Broj 51 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: JOM KIPUR Ovaj šabat je Jom Kipur - Dan pomirenja - vrijeme u kojem se moţemo uzdići do sfere Drva Ţivota i od njega dobiti istinski ţivot - Istinsku Slobodu.

Prema kabali, Roš hašana traje 22 dana, od Roš hašane pa do Simhat Tore, i to je zapravo proces koji se sastoji od tri faze, a čija je svrha obnavljanje naših duše i ţivota. Prva faza ovog procesa poznata je kao Deset dana pokajanja, ali je također u knjizi "Pjesma nad pjesmama" definirana kao "Njegova mi je lijeva ruka pod glavom...", što ukazuje na to da je ono što činimo u tom razdoblju tikun naše lijeve kolone, a to je naša ţelja za primanjem - naša duhovna ―posuda‖. Stoga naziv "Deset dana pokajanja", tešuve, od korijena lašuv (hebr. vratiti se), znači povratak sebi, svom pravom, istinskom ja.

Jom kipurim - Zašto u mnoţini?

Naš svijet, svijet pomutnje, boli, gladi i patnje je svijet fizičke iluzije.

Suština ţivota do nas dolazi iz gornjeg svijeta, pravog svijeta, metafizičkog svijeta blaţenstva i obilja. Ari objašnjava da dok postupamo na duhovan način, s radošću, bezuvjetnom ljubavi i altruizmom, u naše ţivote u ovom fizičkom svijetu neprestano se slijeva obilje. Međutim, ukoliko postupamo drugačije ovaj se protok blokira i on nema mogućnosti da do nas stigne.

U Bibliji se Jom kipur spominje kao Jom HaKipurim (Levitski zakonik 23, 27), u mnoţini. Ari objašnjava da se na Jom kipur stvara izravna veza između našeg svijeta (sefirat Malhut) i gornjeg svijeta - izvora obilja (sefirat Bina). Sve tri dimenzije - svijet iluzije, kanali duhovnog obilja i svijet istine – spajaju se u jedno, i to je razlog zašto je Kipurim u mnoţini.

Zašto moramo "mučiti svoje duše" na Jom kipur?

Mudrost kabale nas uči da duša ima pet razina: nefeš, ruah, nešama, haja i jehida. Najniţa razina je nefeš i ona je odgovorna za naše osnovne potrebe poput hrane, spavanja, seksa, sigurnosti i tjelesnih uţitaka.

Svaka razina predstavlja drugu sefiru: nefeš- sefirat Malhut - mateStrana 20

rijalni svijet, Ruah - Zeir Anpin - vezu koja nam donosi duhovno bogatstvo; i nešama - sefirat Bina - stvarni svijet, izvor ţivota i obilja.

Prema biblijskom zakonu na Jom kipur ima pet zabrana: zabrana jesti i piti, kupati se, mazati tijelo i nanositi na njega mirise, nositi koţne cipele i imati seksualni odnos. Da bi na Jom kipur došli do sefirat Bina mi moramo isključiti nefeš - tijelo i fizičku svijest, jer nas taj okvir potreba tijela blokira da obilje primimo izravno od sefirat Bina. U odlomku "... i vi ćete mučiti svoje duše" riječ "mučiti" ‫ ל נע‬dolazi od korijena ‫( נמ‬slab, oskudan), što znači da naš nefeš malhut, našu materijalističku, ograničavajuću svijest moramo oslabiti, navesti je da oskudjeva. Tim ograničenjima – izbjegavajući gore navedene potrebe tijela, blokiramo "tjelesni" dio naše svijesti. Nije u redu da patite, radije uţivajte u povezivanju sa sefirat Bina, koja je stvarni svijet, svijet neograničenog izobilja.

Molitve Za razliku od ostalih dana u godini, za Jom kipur imamo pet molitava. Prema kabali, funkcija tih molitava nije da uvjerimo B-ga da nas tretira drugačije, već da svoju svijest uzdignemo ka pravom svijetu -"Drvetu ţivota".

Tih pet molitvi podiţu nas korak po korak do vrhunca Jom kipura molitve pod nazivom Neila. Svaka nas molitva uzdiţe na drugu razinu stabla sefirot: Arvit - sefirat Malhut; Šaharit - sefirat Zeir Anpin; Musaf sefirat Bina; Minha - sefirat Hohma; Neila - sefirat Keter.

Ari nas uči da su te molitve način da u naše ţivote obilje dovedemo izravno od izvora, za godinu koja dolazi, i one predstavljaju nakane kavana, na koje bismo se trebali usredotočiti tijekom tih molitava.

"Kol Nidre" Što je tako posebno u ovoj molitvi da toliko ljudi odlazi na nju u sinagogu? I kako to da moramo poništiti svoje zavjete još jednom nakon što smo to već učinili u večeri uoči Roš hašane?

U trenutku stvaranja - cimcuma, kojim smo došli na ovaj svijet, nastao je zakon akcije i reakcije. Ovaj zakon je "kozmička prisega" koja izjavljuje da će svaki naš postupak kojim naštetimo našem bliţnjem, ili našem okolišu izazvati reakciju koja će nam se vratiti u budućnosti. To je razlog zašto uoči Jom kipura kaţemo "Kol Nidre", nakon što izvadimo sve svitke Tore iz Svetog ormara, kako bi nam se omogućilo da■ odemo u gornje svjetove i odbacimo svaku negativnu silu koja bi nas mogla povrijediti, kao posljedica naših prijašnjih postupaka. Samo u tom trenutku mi imamo mogućnost razvrgnuti "kozmičku prisegu".

Viduj (Ispovijedanje grijeha) Druga vaţna molitva na Jom kipur je Viduj. Prema tradiciji mi na Jom kipur pokušavamo promijeniti način na koji Stvoritelj gleda na nas, traţeći oprost koji se na najpregnantniji način izraţava u molitvi Viduj.

Međutim, ovo gledište je pomalo djetinjasto. Moţemo li si zamisliti zločinca na sudu kako od suca traţi oprost, te da ga zbog toga oslobodi bez ikakvih optuţbi?

Kabala podučava da u skladu sa zakonima ţivota, patnja u našem svijetu proizlazi iz naše sebične ţelje za primanjem samo za sebe. Stoga, da bi se ono zabiljeţeno o našim negativnim postupcima promijenilo, mi bismo se trebali vratiti sebi, svojoj čistoj duši koja se nalazi u nama, i odvojiti se od svih boli i sljepoće koje su nanijele štetu nama i drugima.

Riječ Viduj ‫ עמ עמ‬na hebrejskom znači "osigurati", potvrditi, a to znači da onog trenutka kada se pobrinemo da se naše sebično ponašanje više neće ponavljati, te umjesto njega u svoje ţivote unesemo obzir, suosjećanje i ljubav, posljedice svih naših loših djela koje se pojave, biti će poništene. ■ Divrej Tora

Rabbi Avraham Arieh Trugman:

Jom kipur i B-žje Ime od četiri slova Kao ukras u mnogim sinagogama

kojih je peta, jehida, nad-svjesna

širom svijeta nalazi se sljedeći stih iz

razina duše, dostupnija na Jom

Psalama (16,8): "Postavljam B-ga is-

kipur nego u bilo koje drugo doba

pred sebe u svako doba." U kabali se

godine.

tumači kako ovaj stih znači da se

Treće slovo B-žjega imena, vav,

osnovno B-žje ime od četiri slova

ima brojčanu vrijednost šest, što se

pojavljuje u obliku i procesu svakog

podudara sa šest djelova čitanja

aspekta stvarnosti i koristi se kao

Tore na taj dan. Taj aspekt je

model kroz koji mi razumijemo

također jedinstven za Jom kipur, jer

božansko, onako kako se ono očituje

je to jedina prilika u godini kada

u svim područjima života.

dolazi do takve raspodjele teksta

Na primjer, četiri slova B-žjeg ime-

Tore. Broj šest se u kabali odnosi na

na - jod, he, i vav, he - čine riječi koje

šest glavnih emocionalnih osobina

u hebrejskom koristimo za protok

unutar čovjeka. Na Jom kipur mi

vremena: prošlost (he, jod, he) sa-

nastojimo ispraviti i tražiti oprost,

dašnjost (he, vav, he) i budućnost

pogotovo za pogreške i nedostatke

(jod, he, jod, he.) Kako je Einstein rekao: kada se aspekt vremena nadoda na tri koordinate prostora on stvara četiri dimenzije poimanja stvarnosti. Mnogi drugi aspekti vremena,

prostora

duhovne do fizičke: Acilut - svijet emancije; Brija - svijet stvaranja; Jecira - svijet formacije (oblikovanja) i Asija - svijet djelovanja.

i materijalne

Lijepu aluziju na četiri slova

stvarnosti temelje se također na bro-

B-žjeg imena nalazimo u četiri glav-

ju četiri, kao što su godišnja doba

na dijela blagdana Jom kipura. Jod,

(jesen, zima, proljeće i ljeto), četiri

prvo slovo B-žjega imena ima bro-

osnovna smjera (sjever, jug, istok i

jčanu vrijednost deset, što odgovara

zapad), četiri osnovna elementa

datumu Jom kipura, desetog dana

(vatra, zemlja, voda i zrak), četiri

tišrija i kulminaciji deset dana poka-

temeljne sile svemira (gravitacija,

janja. Dodatna podudarnost odnosi

elektromagnetska sila, jaka nuklear-

se na Mošea (Mojsija) koji je na Jom

na sila i slaba nuklearna sila), četiri

kipur s gore Sinaj donio druge ploče

stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito

zakona s deset zapovijedi.

i aktivno izgaranje) četiri aspekta stvaranja (neživo, biljno, životinjsko i ljudsko) itd ...

Prvo he u B-žjem imenu ima brojčanu vrijednost pet, što se podudara s pet molitvi na Jom kipur.

Osim u fizičkom svemiru, četiri

Svakodnevno molimo tri molitve

slova B-žjeg imena također se mani-

dnevno, četiri na šabat i blagdane.

festiraju u cijelom duhovnom svi-

Jedino dan u godini kada molimo

jetu. U kabali se podučava da posto-

pet molitvi je Jom kipur. Ovo se

je četiri svijeta koja obuhvaćaju sve

nadalje odnosi i na pet razina duše

razine

(nefeš, ruah, nešama, haja i jehida), od

stvorene

Godina 11 21 Broj 51 Strana

stvarnosti,

od

koje imamo u ovim područjima svojih života. Slovo vav u kabali također simbolizira seksualnu energiju. To se vidi u tome što se čitanje Tore u poslijepodnevnoj službi na Jom kipura bavi isključivo ovom temom.

Završno slovo u B-žjem imenu od četiri slova, završno he, brojčane je vrijednosti pet, što se podudara s pet zabrana dana: jedenja, pijenja, nanošenja ulja, nošenja kožnih cipela i bračnih odnosa.

Gornji primjer je samo jedan od gotovo beskonačnog broja načina na koje

možemo

vidjeti

kako

se

četveroslovno B-ţje ime odraţava na stvaranju. Što više naučimo o tim podudarnostima, više ćemo moći cijeniti

dublji

smisao

stiha

"Postavljam B-ga ispred sebe u svako doba". ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

dr. Stephen Marmer:

Psihologija pokajanja Jared Sichel, Jewish Journal Uz njegovo veliko iskustvo kao psihijatra i psihoanalitičara koji liječi osobe koje su preţivjele traume djetinjstva i odrasle dobi, dr. Stephena Marmera mnogi od njegovih pacijenata poznaju kao osobu koja ima pozitivno gledište u vezi uloge religije na psihu i sreću čovjeka.

Marmer radi na medicinskom fakultetu u UCLA, te ima privatnu praksu u Brentwoodu, a njegovi pacijenti dolaze iz gotovo svih velikih vjerskih tradicija, uključujući judaizam, kršćanstvo, hinduizam, budizam i šinto. Govoreći kao stručnjak i, kako sam sebe opisuje, "ozbiljan" Ţidov, Marmer je nedavno razgovarao s Journalom o dodirnim točkama psihe i religije, a u vezi s nekih od glavnih tema Jom kipura - opraštanja, pokajanje i B-ga. Ovo što slijedi uređena je verzija tog razgovora.

Jewish Journal: S psihoanalitičkog stanovišta, što znači Jom kipur?

Stephen Marmer: To je prilika da učinite suosjećajnu, ali preispitujuću inventuru toga tko ste i kako ste postupali, te da znate da ukoliko učinite iskren trud da se poboljšate, bit će upisani u Knjigu ţivota.

JJ: Što to znači - biti upisan u Knjigu ţivota?

SM: Ne nuţno za više godina, već za bogatiji ţivot. To je prilika da se putem iskrenog razmatranje umanji sramota i krivnju, a pridoda rastu.

JJ: Kako preispitivanje vaših prijašnjih postupaka dovodi do rasta?

SM: Vi sagledavate svoje jake strane, i sagledavate svoje slabosti, gledate ljude do kojih vam je stalo, i da li ste ţivjeli u skladu sa svojim idealima, prema tome na koji način ste ih tretirali. To je ujedno i podsjetnik da nemamo vječnost na raspolaganju za poboljšanje. Hillelova treća Strana 22

izjava: "Ako ne sada, kada?", uistinu ima smisla na Jom kipur.

JJ: Gdje se u Tori pojavljuje tema opraštanja?

SM: Najdramatičniji trenutak oprosta u Tori dolazi nakon grijeha sa Zlatnim teletom, kada B-g kaţe Mojsiju da je On toliko ljut da ţeli uništiti čitav narod. Mojsije koristi svaki mogući argument da uvjeri B-ga da to ne učini i da oprosti narodu.

JJ: Moţete li reći par riječi o temama pokajanja i oprosta koji se provlače kroz Jom kipur?

SM: Oprost i pokajanje su dvije strane iste medalje. Ako se pokajete, zavrijedit ćete oprost. Ako oprostite, ojačat ćete pokajanje drugih. Obaveza je oprostiti onima koji se iskreno pokaju - to vas oslobađa od neraspoloţenja koje izjeda čovjeka.

Ako se pokajete, to vas oslobađa od pogubnog srama i krivnje.

JJ: Postoje li različite razine oprost?

SM: Da. Prvi i najpotpuniji oblik praštanja je iskupljenje (ili oslobađanje od krivice), pri kojem ploču potpuno obrišite do čistoga i osobi povratite potpuno povjerenje.

U drugoj vrsti praštanja, koju ja nazivam trpeljivost (ili strpljivo podnošenje), znate da ploču ne moţete izbrisati do čista, jer se druga osoba nije u potpunosti pokajala. Ali odnos vam je i dalje vaţan, i ne ţelite ga uništiti zamjeranjem. Pa onda iskazujete trpeljivost kako biste odrţali odnos, dok još uvijek budno motrite. To je vrlo blizu ideje "oprostiti, ali ne zaboraviti" ili "vjeruj, ali provjeri."

Treća se razina oprosta dešava kada druga osoba nije više na ţivotu ili nema namjeru na bilo kakav način nadoknaditi štetu. No vaša zaokupljenost onime što su vam učinili vas

izjeda, i zbog toga se morate toga osloboditi. Ne morate ih osloboditi krivice, i ne morate strpljivo podnositi. No, za vlastito dobro, morate se toga osloboditi.

JJ: Koju je razinu oprosta pokazao B-g na Sinaju?

■

SM: Mislim da je to bila trpeljivost.

Mislim da je znao da mi imamo mnogo mana, ali nas je volio i bilo Mu je vaţno da odrţi taj odnos.

JJ: Postoji li pravilan način da se ispriča nekome koga ste povrijedili?

SM: Preuzmite odgovornost, i nemojte je prebacivati na druge. Morate im pokušati dati razloga da povjeruju da ćete iskreno uloţiti truda kako biste osiguralii da se to ne ponovi.

JJ: Da li je isprika koja je pomiješana s izgovorom uistinu isprika?

SM: Pokušajte da u svoju ispriku ne umiješate optuţbe. Učinite svoju ispriku na temelju onoga što ste vi učinili. U redu je i dati kontekst ako traţite oprost. U redu je pokušati objasniti što se dogodilo i što vas je navelo da učinite te pogreške. Ali pokušajte da to ne učinite na način koji prebacuje krivnju na drugu osobu zbog toga što vas je izazvala.

JJ: A što ako je druga osoba uistnu učinila nešto što vas je, na neki način, izazvalo da učinite to čime ste je povrijedili?

SM: Ako postoji još neki drugi problem u vezi toga kako su vas izazvali, tada je to jedan drugi razgovor u kojem oni mogu zatraţiti vaš opDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

dr. Stephen Marmer:

rost. Ako vas to muči, morate to učiniti u zasebnom razgovoru.

JJ: Treba li onaj kojeg je povrijedila voljena osoba pruţiti toj osobi mogućnost oproštenja?

SM: Volim reći da treba malo vremena da se tinta osuši. Prije nego što se u potpunosti osuši, površinu moţete obrisati da ostane čista. Ono što hoću reći je da ako nešto kaţem, pa vidim da je to osobi kojoj sam to rekao bolno, ţelim da mi da minutu - dvije da mogu shvatiti što sam rekao, da dođem sebi, a zatim povučem ono što sam rekao.

I ja bih ţelio dati istu priliku svakome koji je povrijedio moje osjećaje.

Ako ostavite malo prostora kako bi se osobi omogućilo da povuče svoj pogrešan korak, manje puta ćete se osjećati povrijeđenima. Mnogo je teţe povući nešto jednom kad se tinta osuši.

JJ: Kakav to utjecaj ima na osobu kad se ljuti na nekoga?

SM: Prvo, to odvlači mnogo energije od ţivljenja svog ţivota. Drugo, to je stalna preokupacija - vi dopuštate drugoj osobe i načinu na koji vas je povrijedila da se besplatno nastani u vašem umu. I treće, svaki puta kada posmislite na to, vraćate se i ponovno proţivljavate tu bol. Sva te tri stvari oduzimaju vam produktivnost i sreću.

JJ: Što odbijanje da se ispriča govori o toj osobi?

SM: Ona riskira gubitak odnos. To vas drţi u stanju neizvjesnosti, krivnje i srama. To vam oduzima radost ozdravljenja. Neki ljudi smatraju da je isprika ili pokajanje ili naknada štete previše poniţavajuća. Ali mi se najčešće nalazimo pred izborom "biti u pravu" ili "biti prijatelji." U gotovo svakom slučaju, vaţnije je odabrati biti prijatelj.

JJ: Je li ikad prikladno da treća strana ponudi oprost u ime ţrtve?

Godina 11 23 Broj 51 Strana

Psihologija pokajanja

SM: Za jako ozbiljne stvari, samo osoba koja je ozlijeđena moţe ponuditi oprost. Ja vam ne mogu oprostiti nešto što ste učinili nekom drugom. Ja vam jedino mogu vam oprostiti ono što ste učinili meni. Kada je pastor u Columbine izjavio da oprašta ubojicama za ubojstva te djece, pomislio sam: "Vi nemate pravo oprostiti ubojicama za ubojstva te djece. Samo djeca koja su ubijena imaju pravo oprostiti." Samo ţrtva moţe oprostiti ono što joj je učinjeno.

JJ: U hebrejskom mjesecu elulu i u dane Velikih blagdana, radite li što osobno u smislu traţenja oprosta?

SM: Imam osobnu tradiciju sa svoje dvije kćeri (u dobi od 28 i 31 godina). Koristimo tjedan između Roš hašane i Jom kipur da sjednom, u četiri oka, i ja započnem tako da im navedem sve stvari koje mi je ţao što sam im učinio u prošloj godini.

Onda ih upitam da li postoji nešto što ih je uzrujalo, a da sam to izostavio. Zamolim ih za oprost i razumijevanje.

JJ: Traţe li one vaš oprost?

SM: Ja im kaţem: "Ima li nešto što mi ţeliš reći?", misleći na stvari koje su one moţda počinile i koje su me povrijedile.

JJ: Koliko dugo vaša obitelj ima tu tradiciju?

SM: To radimo već više od 25 godina.

JJ: Jesu li vam Ţidovska učenja ili mudrost pomogli u karijeri u smislu toga kako savjetuje ljude?

SM: Da. Čitavo opće stanovište judaizma vrlo je slično mojem psihijatrijskom gledištu. Imamo jecer hatov (sklonost ka dobra) i jecer hara (sklonost ka zlu), što se dobro slaţe s mojim pogledom na ljudsku prirodu iz psihijatrijske perspektive.

JJ: Iz psihološke perspektive, koje vam se

osobe iz Tore ističu kao posebno zanimljive?

SM: Dugo sam vremena ţelio pisati o tome kako se ljudi u Tori mijenjaju. A osoba koji se najviše mijenja je Josip. Ţelim pisati o tome što koje su religijske i psihološke sile pomogle preobraziti Josipa iz derišta, razmaţenog tinejdţera, kojem se previše popuštalo, i koji je uvijek u pravu, u plemenitog i mudrog brata i vođu, punog ljubavi i velikodušnosti.

JJ: Što ga je preobrazilo?

SM: On je poniznost usvojio u zatvoru. U svojoj obitelji on je bio velika faca, jer je bio Jakovljeva glavna veza s Rahel. On gospodario nad svojmj braćom. Čak i kada je otišao u Egipat bio je velika faca u Potifarovu domu.

JJ: A što mu se dogodilo u zatvoru?

SM: On nije bio ogorčen, nije bio uvrijeđen, nego se snašao. Ponašao se na tako primjeran način da mu je upravitelj tamnice dao dodatne odgovornosti. Nekoliko godina kasnije, Josip je pozvan k faraonu, i umjesto da bude ljut na glavnog peharnika što je dopustio da i dalje čami u zatvoru, on ne pokazuje da mu zamjera. Njegova loša iskustva izliječila su ga od njegova osjećaja da ima pravo na sve i njegove oholosti, i učinila ga milostivim i poniznim.

JJ: I kada on to pokazuje poniznost?

SM: Kada ga je faraon hvali za svekoliku mudrost, Josip ponizno kaţe, "Nisam to ja, to je B-g."

JJ: Recite mi nešto o vašoj vezi s judaizmom.

SM: Ja sam gabaj našeg jutarnjeg minjana na šabat u sinagogi Stephen S. Wise Temple. Pušem u šofar na glavnim sluţbama za Roš hašanu.

Imam veliku čast i odgovornost da ponekad pjevam popodnevnu sluţbu na Jom kipur kako bih pruţio priliku kantoru da se odmori. ■ Strana 23

Fred Toczek:

Neila - posljednji trenutak

■

Neila – završna sluţba

Kada započinjete Neila zapitajte se - kada bih danas mogao ostvariti samo jedan korak napredovanja, koji bi

postolar. „Dok god svijeća gori, moguće je popraviti cipele.― Dok god u nama treperi ma i zračak ţivota, mi još uvijek moţemo popraviti svoje puteve.

to korak bio? Neila je vrijeme da osigurate da ako niste postigli ništa drugo – iako sigurno hoćete – da barem jedan korak napredovanja postane trajni dio vašeg bića. I tako ostane zauvijek.

Iskoristi trenutak svjetla.

Postoji legenda o dva čovjeka – jednom mudrom i jednom glupom – koji su se u noći bez mjeseca izgubili u šumi. Lutali su satima, a činilo im se da samo odlaze sve

I dvije priče

Nije prekasno. Rav Yisroel Salanter jednom je otišao kod postolara da mu popravi cipele. Bilo je prilično kasno i tama se već spustila. Pošto je primijetio da je svijeća uz koju je postolar radio bila pri kraju, Rav Salanter mu predloţi da pričekaju do sutra pa će onda popraviti cipele. „Nemojte očajavati,― odgovorio mu je Strana 24

dublje i dublje u šumu. Odjednom je svjetlost munje, sjajna poput sunca, proparala nebom. Glupi je zinuo u čudu, dok je mudri iskoristio trenutak da dohvati svoj kompas i otkrije smjer koji će ih izvesti iz šume. Jom Kipur je poput svjetlosti munje. Neka bi njegovo djelovanje osvijetlilo našu godinu, i naše ţivote za nadolazeće godine. ■

Divrej Tora

Rabbi Lazer Brody:

Tajni otvor Za vrijeme molitve Neila mi traţimo Hašema da za nas otvori procjep u trenucima kada se otvori u nebesima zatvaraju na kraju Jom kipura ...

Molitvu Neila govorimo jednom godišnje, na Jom kipur, na završetku tog dana, dok je sunce na zalasku. Jedan od njenih najdirljivijih dijelova je Pana jom: Ptah lanu šaar be'et neilat šaar, ki pana jom - molimo Hašema da nam otvori prolaz u vrijeme kada se vrata na nebeskom svodu zaključavaju na kraju Jom kipura. Jom kipur je poseban Dan pomirenja, ali njegov pokrivač praštanje ne seže do sljedećeg dana.

Ili možda ipak seže?

Gdje u Gemari nalazimo ideju o tome da se Nebeski prozori zaključavaju?

Kralj Menaše počinio je teške grijehe. Ubio je svog tasta, svetog proroka Izaiju. Ne samo da je štovao idole, već je idol postavio i u Sveti Hram. Konačno su ga dohvatile nevolje...

Sveti "Nodeh B'Yehuda", rabin Yechezkel Halevi Landa osb"m, u svojoj klasičnoj razradi Talmuda "Tziyun L'Nefesh Chaya" objašnjava da je kralj Menaše bio u bezizlaznoj situaciji. Rekao je: "Sjećam se što je moj otac govorio: ’Kada ste u nevolji i sve vas to zadesi ... vratit ćete se Hašemu’, evo, ja ga zovem", ali arhanđeli bi zaključali prozore nebeskog svoda i onemogućili da se Menašeove molitve podignu do Nebeskog prijestolja. Rekli su Svemogućem: "Gospodaru svijeta! Je li moguće da se onome koji je postavio idola u Sveti Hram dozvoli da učini tešuvu? "I što je učinio Hašem?

On je načinio otvor ispod Nebeskog Prijestolja, i primio Menašeovu tešuvu i čuo njegove molitve.

"Tziyun L'Nefesh Chaya" zaključuje: "Nebesko Prijestolje ispod kojega je Hašem načinio poseban otvor je Prijestolje Milosti. Kad SveGodina 11 25 Broj 51 Strana

mogući želi suditi prema slovu zakona, On se premješta na Prijesto pravde ispod kojeg nema otvora."

Rabbi Yechezkel Halevi Landa nas uči nekim nevjerovatnim načelima, ovako: 1. Bez obzira koliko je Menaše bio ogrezli grešnik, on nije zapao u očaj, već je nastavio moliti i tražio Hašemovu milost.

2. Arhanđeli, koji su postupali prema pravdi, vidjeli su da Menašeove molitve nemaju pravo da ih se čuje, a još manje da budu uslišene.

Hašem ih je zaobišao i napravio poseban otvor za Menašea.

3. Prijesto Milosti ima tajni otvor za one koji svesrdno, iskreno čine tešuvu, dok Prijestolje Pravde nema otvora.

U pripovijesti o Menašeovom ocu, kralju Hezekiji, Gemara nam pokazuje veličanstvenu ilustraciju tog načela u slijedećoj priči: kralj Hezekija je bio teško bolestan. Prorok Izaija ga je posjetio i rekao mu da su njegovi dani odbrojani, bio je kažnjen jer se nije oženio, te stoga nije imao djece. Kralj Hezekija je odgovorio: "Prestani proricati i odlazi!

Od svog djeda sam naučio da čak i ako ti oštar mač stave pod grlo, ne gubite nadu u [Hašemovu] milost!"

Kralj Hezekija na kraju je oženio kćer proroka Izaje i poživio još 22 godine.

Imajući to na umu, sada možemo razumjeti tragičnu pogrešku Eliše ben Abuje. Poput Menašea prije njega, Eliša, veliki učenjak i mudrac Mišne propao je na put zla. Ipak, Rebe Meir je gajio dubok osjećaj zahvalnosti zbog Tore kojoj ga je Eliša ben Abuja naučio. Jednog šabata, Rebe Meir je išao za Elišom ben Abujom koji je jahao konja, kršeći šabat. Eliša ben Abuja, poznat po sramotnom nadimku Aher ili "onaj drugi", rekao je Rebe Meiru: "Vratite se, jer upravo sam izmjerio

koracima svoga konja da se šabatna granica proteže samo do ovdje".

"Vratite se" na hebrejskom je igra riječi koja također znači "učinite tešuva". I tako je Rebe Meir odgovorio: "I ti se također vrati!"

Aher je odgovorio: "Već sam čuo od iza nebeske zavjese: "Vratite se, o otpala djeco – svi osim Ahera."

Maharša objašnjava da je Aher trebao ignorirati Nebeski glas. Njegova tešuva ne bi bila laka, ali da se vratio svim svojim srcem, i odbacio svoju nadmenost, te se "smanjio do neprepoznatljivosti", Hašem bi prihvatio njegovu tešuvu.

Isto vrijedi i ovdje u molitvi Neila.

Iako se službeni prozori zatvaraju, Hašem prihvaća najgoreg grešnika u svako doba, sve dotle dok se grešnik vraća Hašemu čitavim srcem, a ne traži samo olakšanje od patnje.

Ako ni ovo nije dovoljno, više o Hašemovoj bezgraničnoj milosti saznajemo od Rebbe Yehoshue ben Levija, koji nas uči da svatko tko iz sve snage kaže "Amen je'he šmei raba", čak i ako je iza njega sedamdeset godina strogih presuda protiv njega, sve će one biti poderane! Što god da smo učinili pogrešno, očaju nikada nema mjesta. Molite se s radošću, jer Hašem će sigurno čuti vaše molitve. On nas čeka raširenih ruka.

Gmar hatima tova i želim vam predivnu Novu godinu! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 25

Yaakov Weiland:

8 stavki za pokajanje da ne razgovaram s drugima za vrijeme molitvene sluţbe, i tako da ne odlazim sa sluţbe dok se čitaju riječi iz Proroka (za vrijeme čitanja haftare)?

Svrha je ovog popisa da vašu paţnju usmjeri na područja u kojima biste se ţeljeli poboljšati. Pregledajte popis i odaberite jedno područje za koje imate motivacije da na njemu radite. Paţnju usmjerite usključivo na to područje, pa onda kada ga ojačate, stavite kvačicu pored njega i odaberite drugo. Mnoga od ovih područja imaju višestruke razine relizacije, te o njima moţete detaljnije saznati iz mojih drugih članaka.

2.

Između nas i naših bliţnjih:

3.

1.

Nemojte emocionalno povrijediti. Činim li sve što mogu da ne povrijedim druge emocionalno ili da im na bilo koji drugi način ne nanesem bol? (Na primjer, članovima obitelji, zaposlenicima, itd.)

Načini na koje mogu povrijediti druge, među ostalima, su: kada sam prekritičan, kad ih posramim, nazivam ih svakavim imenima, iznosim bolne komentare, ignoriram ih, ili negativno govorim o njima. (Ako vam padne na pamet netko koga ste emocionalno povrijedili, zamolite ga da vam oprosti.)

Strana 26

Nemojte financijski naštetiti. Činim li sve što mogu da ne nanesem drugima financijsku štetu?

Načini na koje mogu nanijeti financijsku štetu, među ostalima, su: kašnjenje s plaćanjem, zadrţavanje kod sebe novca koji pripada nekom drugome, ne drţanje riječi ili iskorištavanje drugih. (Ako vam padne na pamet netko kome ste nanijeli financijsku štetu, popravite to i zamolite ga da vam oprosti). Činite dobra i plemenita djela. Dajem li izdašno u dobrotvorne svrhe, u skladu sa svojim primanjima? Provodim li, barem jednom tjedno, vrijeme pomaţući drugima?

(Budite otvoreni za prilike da pomognete drugima, tj. da im pruţite emocionalnu ili materijalnu pomoć, savjet ili da nekome pomognete da pronađe posao, bračnog druga ili sredstva koja su mu potrebna.)

Između nas i B-ga: 4.

Iskaţite primjereno poštovanje prema svetom mjestu.

Pokazujem li primjereno poštovanje prema svetištu tako

5.

Molite se formalno i neformalno. Kaţem li barem jednu molitvu na dan s paţnjom i namjerom? Povezujem li se s B-gom tijekom dana, zahvaljujući Mu za ono što ide dobro i moleći ga za pomoć kada dođu iskušenja?

6.

Izučavajte Toru. Da li redo■ vito odvajam vrijeme za učenje B-ţje Tore?

7.

Izbjegavajte duhovno onečišćenje. Da li činim sve što je u mojoj moći da se drţim podalje od kušnji i onečišćenja duše?

Na primjer, što bolje mogu, drţim li se podalje od moralno preslobodnih sredina, i pazim li što čitam, gledam i slušam, kako bih izbjegao ono što mi duhovno šteti?

8.

Drţite zapovijedi. Činim li sve što je u mojoj moći da poštujem zapovijedi?

Na primjer, drţanje šabata i blagdana, drţanje košera, zakona o obiteljskoj čistoći, jihuda (zabranjenog sastajanja nasamo), negie (zabranjenog doticanja), itd.

(Ako ne, moţete se usredotočiti na određenu zapovijed čije poštivanje ţelite ojačati.)

Koje ste si područje odabrali da ga ove godine ojačate? ■

Divrej Tora

Haftare za Jom Kipur spone

Jom Kipur ujutro:

(Izaija 57,14-58,14)

jarmene,

puštati

na

slobodu

lutrija je pokazala da je Jona uzrok

potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti

ove velike oluje. On prizna svoju

kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov

Današnja haftara raspravlja o kon-

krivicu i zatraţi da ga bace u more.

svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš

ceptu pokajanja i posta, glavne teme na

Jona je bačen u pobješnjelo more i

gola... Vikneš li, VJEČNI će ti odgo-

Jom Kipur.

more se smiri.

vorit’, kad zavapiš, reći će: »Evo me!«...

Proročanstvo

počinje

riječima

VJEČNI će te vodit' bez prestanka, sitit

put!

će te u sušnim krajevima. On će krijepit'

Uklonite zapreke s puta mog naroda!" To

kosti tvoje i bit ćeš kao vrt zaljeven, kao

je aluzija na Jecer Hara ("nagon ka

studenac kojem voda nikad ne presuši..."

zlu")

da

Haftara završava obećanjem velike

poravnate put za iskreno pokajanje.

nagrade onima koji poštuju i uţivaju

B-g nas uvjerava da On neće dovijeka

u Šabatu.

"Naspite,

naspite,

koji

se

poravnajte

mora

ukloniti

biti gnjevan na one koji se kaju, nego da će ih On umjesto toga izliječiti i voditi.

Zli

su,

s

druge

strane,

uspoređeni s uzburkanim morem: "nema mira za zle."

B-g nalaţe proroku Izaiji da opomene narod u vezi načina na koji drţe

Jonu je progutala velika riba, i dok se nalazi u njenoj utrobi, on osjeti poriv da se pokaje. Riba izbaci Jonu iz sebe.

Jona nastavi do Ninive i objavi B-ţju riječ da će Niniva biti uništena za 40 dana. Narod je postio i pokajao se i b-ţanski sud je poništen. Ka-

Jom Kipur poslijepodne:

da je Jona izrazio svoje nezadovoljstvo s ovakvim rezultatom, B-g ga

(Knjiga o Joni; Miha 7,18-20.)

Danas se čita čitava Knjga o Joni pošto ona sadrţi vaţne i bezvremenske poruke u vezi molitve i pokajanja.

poduči lekciju. Dok je Jona sjedio u predgrađu grada, biljku kikajon koja mu je davala hlad uništio je crv i Jona se zbog toga vrlo uzrujao.. "A B-g mu reče: Ti si se saţalio nad kika-

svoje postove, a koji B-gu nije po volji

B-g je naloţio proroku Joni da

– poruku koja odjekuje do današnjih

jonom, za kojeg nisi radio, niti ga uz-

otputuje i Ninivu i predstavi njenim

dana:

gajao, koji jedne noći uzraste a slijedeće

pokvarenim

ultima-

nestane. Dakle, zar da se ja ne saţalim

"Dan za danom pretvaraju se da me

tum: pokajte se ili ćete biti uništeni.

nad Ninivom, velikim gradom, u kojem

traţe i ţele znati moje putove ... »Zašto

Jona nije htio pristati na ovaj nalog, te

ima mnogo više od 120.000 ljudi?..."

postimo a ti ne vidiš, zašto mučimo svoju

je pobjegao na brod. Snaţna bura

dušu, a ti ne znaš?« Gle, u dan kad

zaprijetila je da uništi brod, bačena je

postite poslovima se bavite i od svih svojih

kocka među posadom i putnici-ma, i

duţnika utjerujete isplatu. Gle, vi postite da se prepirete i svađate i da udarate zlom pesnicom. Ne postite da biste ostali u duhu dana, da se vaš glas čuje u visini!

Zar je to post koji ću izabrati?... Spuštati kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se kostrijet i pepeo?"

Umjesto toga, Izaija uči Ţidove ispravnom načinu posta:

stanovnicima

Hafatara završava kratkim odlomkom iz Knjige proroka Miheja, koji opisuje B-ţju milost u opraštanju grijeha Svojem narodu. "On ne zadrţava svoj gnjev dovijeka, jer On voli milost. On će nam se smilovati, On će dohvatiti naše nepravde i baciti sve naše grijehe u morske dubine." Mihej završava s

zahtjevom

B-gu da se sjeti saveza kojeg je napravio s praocima, Avrahamom, Jichakom i Jaakovom. ■

"Kidati okove nepravedne, razvezivat'

Godina 11 27 Broj 51 Strana

Strana 27

dija

e Iz m

PRIČA DANA

Židovski 'Dan pomirenja'

Deutsche Welle

mjesta gdje se čovjek ponižava kada moli za oprost, ovdje je

U Izraelu se danas slavi

to drugačije. Čovjek se razvija

Dan pomirenja, Yom Kip-

u svom ljudskom doživljaju,

pur, jedan od najsvetijih

ništa ne jede, ne pije, nema

židovskih blagdana. Vjerni-

spolne odnose - odustajanje od

ci se nadaju oprostu grije-

nagonskog djela čovjeka koji je

ha i mole se na ovaj dan kajanja i pokore.

od krvi i mesa, težnja za naj-

.

većim. Mislim da taj osjećaj na

Izraelci se na Dan pomirenja

dan Yom Kippura vodi do ve-

prisjećaju i žrtava rata na Blis-

likog optimizma." Nakon sum-

kom istoku 1973. Egipat i Sirija

raka čovjek opet može kon-

taj su dan iznenada napali

zumirati

Izrael. Prema židovskom izračunavanju vremena spomen

savjetuje da se suzdržavaju:

mjeseca nakon židovske liturza skoro sve židove svet, čak i za neke židovske ateiste. 70 posto židova u Izraelu posti na Dan pomirenja i skoro isto toliko ih ide u sinagoge, iako ne razumiju mnogo toga od stare

liturgije.

Na

Dan

pomirenja zemlja potone u mir, što inače nije slučaj u ovoj živoj i nemirnoj zemlji. Ulice su puste, jedino se mogu vidjeti kola hitne pomoći, vojne patrole i biciklisti.

Prijevremeni Božji sud U sinagogama se puše kroz "šofar",

ovnov

rog.

Strogo

"Važno je da se ponovno konZur. Uistinu, Izraelci koji inače

pomirenja obučeni u bijelo i ne

zumira tekućina koja se ti-

nisu tako ljubazni u danima

nose kožne cipele, znak da su -

jekom tog dana izgubila, zatim

prije Dana pomirenja nastupa-

slično kao anĎeli - očišćeni od

treba jesti nešto lagano i onda

ju ljubaznije i susretljivije. Prije

grijeha.

čekati dva do tri sata. Nakon

Yom Kippura mnogi se prisjećaju svojih propusta u prošloj

I sve se vraća na staro!

godini i mole za oprost one

Ljudi se na dan Yom Kippura

prema kojima se osjećaju krivi.

razvijaju, smatra Avigdor Shi-

Prema židovskoj tradiciji Dan

nan, profesor hebrejske litera-

pomirenja je nešto poput pri-

ture na sveučilištu u Jeruzal-

jevremenog Božjeg suda. Taj

emu: "Cijela ideja Yom Kippura

dan Bog izgovara svoju pre-

još uvijek je da se čovjek

sudu svakom pojedincu i svat-

obuče u bijelo, jer je uvjeren

ko pokušava pred Bogom is-

da će kao pravednik izaći iz

kupiti grijehe. Pobožni i manje

suda i za razliku od drugih

toga može se normalno večerati, kao da se ništa nije ni dogodilo."

Nakon što doĎe kraj danu suda, Izrael ponovno može postati onakvim kakvim je i bio: glasan i nemiran i svako malo nemilosrdan. ■

pobožni mole Boga i svoje susjede za oprost.

ritualno puhanje u šofar oz-

Za mnoge je to teško vri-

načava završetak deset posnih

jeme. Obzirom na to da pot-

dana izmeĎu židovske godine i

puni post treba izdržati više od

Yom Kippura. Rabin Zvieli Ben-

25 sati, liječnik Motti Levi

Zur u najsvetijem židovskom

svojim

danu vidi mogućnost u kojoj se

vjetuje da se već prije Yom

svatko može promijeniti. "Yom

Kippura drugačije hrane: "Što

Kippur je predivan dan, predi-

je manje moguće piti kavu,

vna prilika da se pogleda u

Colu i sve što sadržava kofein,

sebe i da se pita: Tko sam ja?

jer ako se to brzo prestane

Što sam ja? - da se čovjek

konzumirati onda se tijekom

pomiri, očisti i da se očisti sve

posta pojavljuju glavobolje."

ono što je iza nas", kaže Ben-

Pobožni

Page 28 Strana 28

.

cionstica Olga Raz iz Tal Aviva

dan uvijek pada na deseti dan gijske godine. Yom Kippur je

meso.

Onima koji su pohlepni nutri-

sunarodnjacima

su

židovi

na

sa-

Dan Divrej Tora

Godina 11

Broj 51