Divrej Tora - Jom Kipur 5782

Divrej Tora Godina 14 Broj 51

Zagreb, četvrtak 16. rujna 2021. - 10. tišreja 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 51

B’’H

divrejtora@gmail.com

Jom kipur

Kol Nidrei - molitva koja najavljuje večernju službu i početak svetosti dana ključ je koji otključava židovska srca. Njezina melodija je nezaboravna. Dok kantor pjeva, u toj drevnoj melodiji čujemo najdublju glazbu židovske duše, elegičnu, a ipak s težnjom, bolnu, ali odlučnu; pjesmu onih koji su znali da vjerovati znači patiti i nadati se, glazbu naših predaka koja se do nas proteže iz prošlosti i obavija nas svojim kadencama, čini da smo mi i oni jedno.

Glazba je uzvišena. Tolstoj ju je nazvao melodijom koja "odražava priču o velikom mučeništvu nacije koja je pogođena tugom". Beethoven joj se približio u svojoj najneobičnijoj i najjednostavnijoj skladbi, šestom stavku Kvarteta u cis molu (Opus 131). Glazba je čista poezija, ali riječi su prozaična proza.

Hebrejska riječ tešuva koja se obično prevodi kao "pokajanje" - zapravo znači nešto drugo: povratak, vraćanje istim putem, povratak kući. Pripada biblijskoj viziji u kojoj grijeh znači odmicanje, a kazna je progonstvo: progonstvo Adama i Eve iz Edena, progonstvo Izraela iz njegove zemlje. Grijeh je djelo koje ne pripada, djelo koje prestupa moralne granice svijeta. Onaj koji se ponaša na načine koji ne pripadaju sebe sve više smješta izvan odnosa - obitelji, zajednice i sklada s poviješću - koji ga čine onim tko jest. Najkarakterističniji osjećaj zbog grijeha nije osjećaj krivnje nego osjećaj da ste se izgubili. Tešuva znači pronaći put da se ponovo vratite kući.

To je ono što Židovi rade na Jom Kipur. 

(Levitski zakonik 16,1-34; Brojevi 29,7-11 ) Jutarnji odlomak Tore na Jom Kipur raspravlja o naročitoj službi u Svetom Hramu na taj nasvetiji dan u godini.

Vrhunac službe bio je kada je Veliki svećenik ispovijedao grijehe u ime Izraela, ušao u Svetinju nad svetinjama obavijen oblakom tamjana, i u pustinju poslao jarca za Azazela.

U šestoj aliji čitamo da je Jom kipur počašćen titulom "Šabata nad šabatima," jedinom prilikom u godini da učinimo pomirenje za sve svoje grijehe.

(Levitski zakonik 18,1-30 ) Popodnevno čitanje Tore na Jom kipur usredotočuje se na zabranjene seksualne odnose. Pouka je dvojaka: a) Namjera je ohrabriti svakoga tko na sebi nosi takvu krivnju da se pokaje. b) To je podsjetnik da moramo ostati na oprezu da ne popustimo svojim iskušenjima, čak i onda kad se nalazimo u ovako uzvišenom stanju duhovnosti i nadahnuća, i naizgled nedodirljivi za takve niske želje.

U prvoj aliji B-g daje uputu Izraelu da ne slijedi nemoralne običaje Egipćana i Kanaanaca. Umjesto toga, oni trebaju poštovati Njegove zapovijedi, koje će donijeti nagradu i život onima koji ih slijede. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



Rabbi Eli J. Mansour:

Kada započinje Jom Kipur?

Talmud (Roš Hašana 9a) uči da

Poželjno je da se ovo prihvaća-

Haham Ben Sion sugerira da se

treba dodati djelić vremena Jom

nje učini usmeno. Stoga treba reći

prvo treba staviti talit, jer nakon što

Kipuru i suzdržati se od melahe,

"harenu mekabel alaj tosefet jom

jedenja i pića i drugih stvari,

se na sebe prihvati post, smatra se

kipurim, hamiša inujim veisur

nekoliko

početka

melaha" (prihvaćam na sebe dodatnu

da je nastupila noć, a noću se talit

posta. To vrijeme nije precizno

svetost Jom Kipura, uključujući pet

definirano. Ova je micva poznata

muka i melaha).

minuta

prije

ne nosi. ■

kao Tosefet Jom HaKipurim.

Rabbi Yissocher Frand:

Razmišljanja o molitvi prije Jom Kipura Mi vjerujemo potpunom vjerom da je sve što će se desiti u narednoj godini – kako na osobnoj razini tako i na nacionalnoj – odlučeno za vrijeme perioda Deset dana pokajanja.

Svima nam je poznat koncept "Tražite B-ga dok Ga se može naći, prizivajte Ga dok je blizu" [Ješaja 55,6]. Ovo je vrijeme u godini kada je Gospodar Svijeta posebno blizu pa su stoga uobičajene prepreke koje mogu postojati da bi ometale naše molitve da budu djelotvorne, uklonjene tako da naše iskrene molitve Njemu svakako budu uslišane.

Uvijek sam sebi kažem – a i svakome tko me sluša – da moramo iskoristiti prednosti ovog perioda u godini, više od bilo kojeg drugog desetodnevnog perioda u kalendaru. Posebno u vezi molitava i molbi za sve ono što nam je potrebno, sada je pravo vrijeme da ih iznesete.

Bez obzira kako se u ostalom dijelu godine odnosite prema sudjelovanju u minjanu ili u vezi usredotočenja (kavana) za vrijeme molitve ili brzine kojom se molite, sve to treba ostaviti po strani u ovom periodu godine u kojem je svaki Šaharis, Minha i Maariv jedinstvena prilika za razgovor s Nebesima, na način koji je jedinstven i karakterističan za ovaj period u godini.

Strana 2

Ove zlatne prilike ne smijemo propustiti. Zato smatram da je vrijedno utrošiti nekoliko minuta govoreći o konceptu molitve. Ja inače, u vezi "dvar Tora" (misli o Tori) iznesem ideju i onda završim s nekom pričom. Danas ću započeti s istinitom pričom koju doista smatram zapanjujućom i koja za nas ima vrlo važnu pouku.

Priču je ispričao i zapisao Rabi Aryeh Lev Ginsberg, Rav u New Yorku. Rabi Ginsberg je imao člana zajednice, koji je pak imao sina, koji je otišao učiti u Erec Jisrael. Taj je sin postao vrlo privržen Erec Jisraelu te je odlučio upisati Hesder ješivu koja kombinira učenje Tore s vojnom službom. Postao je pripadnik izraelske vojske i zapravo se uspeo do vodeće pozicije u Izraelskim obrambenim snagama. U ljeto 2005. izraelska je vlada odlučila Gazu predati natrag Arapima. Vojska je silom morala ukloniti Židovske naseljenike koji su odbijali dobrovoljno napustiti svoja naselja. Američki je student bio vrlo uzrujan zbog tog zadatka.

Smatrao je da je to pogrešno, no kao vojnik slijedio je naredbe i sudjelovao u prisilnoj evakuaciji.

Njegova je jedinica došla u jedno naselje u Gazi. Njegov je zadatak bio da sve naseljenike ukrca u auto-

buse i evakuira ih. Surađivao je s rabinom tog naselja. Svi su se naseljenici sakupili u gradskoj sinagogi.

Rabin je govorio, vojnik je govorio, svi su plakali i naposljetku su svi izišli iz šula i ukrcali se u autobus.

Nakon što su svi izašli iz zgrade, vojnik je iz svoje naprtnjače izvadio sidur. Kleknuo je na zemlju, iskopao rupu i zakopao svoj sidur. Rav tog naselja upitao ga je zašto je to učinio. Vojnik je odgovorio da ćemo možda za godinu dana, ili za 5 godina, ili za 50 godina ponovo doći na ovo mjesto, ljudi će ponovo ovdje graditi i možda će oni naći ovaj sidur i shvatiti da smo na ovom mjestu ostavili svoja srca i molitve.

Preskačemo 11 mjeseci. Sada je ljeto 2006. Militanti Hamasa zarobili su Gilaada Shalita u Gazi. Izrael je odlučio ponovo upasti u Gazu pokušavajući ga pronaći. Jedinica ovog Amerikanca ponovo je bila poslana u Gazu da podigne logor koji će služiti kao baza za operacije. Ušli su u Gazu pod okriljem noći. Nisu točno znali gdje se nalaze, no zaustavili su se na jednom pustom mjestu da postave logor. Sljedećeg jutra, vojnik je pogledao unaokolo.

Uopće nije znao gdje se nalazi. Ništa mu nije bilo poznato. Sve što je vidio bili su ostaci kuća, staklenika i Divrej Tora

(nastavak s 3. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

zgrada koje su bile razorene. Nije znao gdje se nalazi. Obuzeo ga je osjećaj da bi trebao potražiti svoj sidur. Kleknuo je na zemlju i počeo kopati. Odjednom, naišao je na svoj sidur. Šanse da se to dogodi bile su gotovo nikakve i pronalazak sidura ga je uistinu snažno potresao. Nazvao je svog oca u Ameriku i ispričao mu ovu nevjerojatnu priču te mu rekao da zamoli svog rabina da mu rastumači kakvo značenje za njega ima ovaj pronalazak.

Rabi Ginsberg je i sam bio zapanjen, i nije se mogao prisiliti da protumači značenje ovog događaja.

Međutim, dogovorio je sastanak tog vojnika s Ravom Chaimom Kanievskyim kako bi vojniku dao priliku da čuje mišljenje velikog i svetog čovjeka u Izraelu o značenju tog događaja.

Rav Chaim Kanievsky ga je upitao: "Što si učinio kada si saznao da ćeš morati iseliti naseljenike iz Gaze?" Vojnik je odgovorio: "Otišao sam svom zapovjedniku, pa dalje po cijelom zapovjednom lancu, pokušavajući uvjeriti svakoga od njih da je to bila pogreška i da ne bismo trebali provesti tu operaciju." "Što si još učinio?" ustrajao je Rav Kanievsky. Vojnik je dodao da se molio Gospodaru Svijeta da ne dođe do toga i da On pokaže svoju Milost.

Rav Chaim je potom upitao: "I onda kada je do toga došlo, i ti si ih morao iseliti, što si tada učinio?"

Vojnik je odgovorio: "U tom sam trenutku prestao moliti da se to ne dogodi." Rav Chaim Kanievsky je rekao: Gospodar Svijeta ti kaže: Nikada nemoj prestati moliti za nešto!

Zbog toga si našao svoj sidur. Zakopao si svoj sidur jer si smatrao da je uzaludno dalje se moliti. B-g je učinio da ga nađeš kako bi razumio da

Godina 14 3Broj 51 Strana

Razmišljanja o molitvi prije Jom kipura

nikada nije prekasno moliti za nešto! "Sve je izgubljeno?" B-g ti kaže: "Ne. Nije sve izgubljeno. Uzmi sidur i počni se ponovo moliti."

To je pouka koju moramo imati na umu u vrijeme Velikih blagdana.

"Uzdaj se u B-ga. Okrijepi srce svoje. I uzdaj se u B-ga." [Tehilim 27,14]. Talmud tumači kako ovaj pasuk znači da ako se netko moli i vidi da mu molitve nisu uslišane, on treba moliti dalje. [Brahos 32b] To je jedna od najvećih pogrešaka koje činimo. Mislimo kako se molimo za tolike bolesne koji se nisu oporavili. Molimo se za tolike nesretne prilike koje se ne popravljaju. Molimo se za toliko toga, a naše molitve očito nisu uslišane. To je pogreška. Niti jedna molitva nikada nije "uzaludna". Možda nam nije pomogla u određenom trenutku ili na određenom mjestu, no sve se molitve uzdižu u nebesa i u nekom trenutku i na nekom mjestu djeluju. Talmud kaže da je molitva jedna od stvari koje stoje na najvišoj točki svijeta, a ljudi je ipak uzimaju olako [Brahos 6b]. Baal Šem Tov tumači da je razlog zašto je ljudi uzimaju olako upravo to što je mjesto na kojem ona djeluje "najviša točka svijeta" (b'rumo šel olam) tako da mogu proći stoljeća dok se ovdje na zemlji ne primijeti njezino djelovanje. Možemo se moliti za sebe, i možda će naša molitva zaživjeti, ali će utjecati tek na naše praunuke. Ne vidimo rezultate, pa je ponekad uzimamo olako.

Mi živimo u doba kompjutera kada možemo ukucati svoje pitanje u pretraživač i istog časa dobiti odgovor. Mi nismo u stanju osjećati se povezanima s molitvom kojoj će trebati tri stoljeća da bude uslišana.

Mi nismo na to navikli i uzimamo to olako.

To je pouka iz priče o Siduru: Ne-

moj se prestati moliti. Naposljetku, ima još jedna stvar koju moramo imati na umu. Koliko god ovi dani bili sudbonosni po nas osobno, ne smijemo zaboraviti na potrebe Klal Jisraela i Židovskog naroda. Kada čujemo vođe moćnih zemalja, koje jednog dana mogu imati nuklearno oružje, kako govore o brisanju Izraela s lica zemlje, mi moramo lijevati gorke i prestrašene suze moleći za Milost da naši neprijatelji ne uspiju stvoriti svoje oružje.

Ima poznati pasuk kojeg čitamo u haftari na šabos kada Roš hodeš padne u nedjelju. "...A Šaul reče Jonasanu sinu svojem: Zašto sin Jišajev (Dovid) ne dođe – niti jučer niti danas – na kruh (el haLahem)" [Šmuel I 20,27]. Homiletski, ovaj se pasuk tumači: "Zašto sin Jišajev (Mesija) ne dođe – niti jučer niti danas?" Mi neprestano molimo za Mošijaha, godinu za godinom, a on ne dolazi. Zbog čega?

Odgovor je "el haLehem" – jer u svojim molitvama stalno tražimo kruha, umjesto da tražimo Mošijaha.

Nas zanima preživljavanje. To je središte naših molitava. Pa su naše molitve uslišene i mi imamo za život. Međutim, ne molimo se dovoljno da dođe Mošijah. Da to činimo, i te bi molitve do sada već bile uslišane.

Moramo se moliti ne samo za svoje osobne potrebe, već nam je potrebna i makro perspektiva. Moramo imati na umu da je Židovski narod u opasnosti. Nije nam potrebna bujna mašta da zamislimo "što može poći naopako?", "što se može desiti Židovskom narodu?" Samo pročitajte novine. Slušajte vijesti. Pogledajte što govore u Iranu i drugim arapskim zemljama. Ako nas interesira samo "el haLehem" [naša potreba da zaradimo svoj kruh], to je razlog što "sin Jišajev" još nije došao. ■ Strana 3

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen - prva alija -

6 p’sukim

(Vajikra 16,1- 6) Prvi dio sedre bavi se službom za Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder haavoda.

Emocionalni

element

uvodi se kada Tora kaže da je B-g ove zapovijedi dao "nakon smrti dvojice sinova Aharonovih". Ne

možemo izbjeći da u nama ne odjekne ova splet stvari gdje Kohen gadol vrši najuzvišeniju duhovnu

bika kao žrtvu okajnicu i ovna kao

Postoje dva vrlo različita stila gri-

žrtvu paljenicu. Odjenut će svoje

jeha - odbacivanje onoga što B-g

naročite halje (Kohen gadol se na Jom

kaže i udaljavanje od božanskog, te

kipur presvlačio iz svog punog

kršenje

kompleta od osam haljina u pose-

pokušaju da Mu se približi. Većina

ban komplet od četiri potpuno bije-

grijeha je prvog tipa. Nadav i Avihu

le haljine koje je nosio kad je ulazio

su bili drugi tip. Kao odgovor na

u Svetinju nad svetinjama). Kohen

ove dvije suprotne motivacije za

gadol pere ruke i noge deset puta

grijeh, imamo dvije žrtve – jednu

tijekom dana i uranja u mikve pet

koja se prinosila u Beit HaMikdašu,

puta.

zapravo, njezina se krv unosila u

zadaću dok se u pozadini nalazi

Levi, Š'liši, R'vi'i – druga,

osobna tuga. Ti su osjećaji posebno

četvrta alija - 18 p’sukim (16,7-

snažni dok ovo čitanje slušamo na

16,24)

Jom kipur.

treća,

"Od naroda" Aharon uzima dva

Prije nego što je opisana služba,

jarca za grijehe i ovna za ola. Bik je

kohanim su upozoreni da ne ulaze u

pomirenje za Aharona i kohanim.

Beit HaMikdaš osim kada imaju

Baca se ždrijeb kako bi se odlučilo

zadaću koju trebaju obaviti.

kojega od dva (identična) jarca treba

Cijela služba za Jom kipur, sa svim njenim pojedinostima, predstavlja jednu micvu. Aharon će uzeti

prinijeti kao korban, a koji će biti poslan živ u pustinju kao žrtveni jarac.

Njegovih

zapovijedi

u

Kodšei kodošim, i druga koja se u potpunosti

slala

dalje

od

Beit

HaMikdaša. Jarci su bili identični.

■

Sve dužnosti na taj dan obavlja Kohen gadol, uz minimalnu pomoć drugih kohanim. Kada Kohen gadol ulazi, Svetinja nad svetinjama je ispunjena dimom prinosa tamjana.

Služba za Jom kipur je kompleksna,

o njenim pojedinostima čitamo tijekom ponavljanja Amide za Musaf Jom kipura, kao i u čitanju Tore.

Zatim se nastavlja opisivati kompleksnu službu za Jom kipur. Među mnogim zadaćama Kohen gadola na Jom kipur, je Vidui u ime čitavog Izraelskog naroda. Njegovo priznanje grijeha mora pratiti priznanje svakog Židova, ako se želi postići potpuno pomirenje. Rambam kaže da postoji "oproštenje zajednici" za "manje" prekršaje, dok se za veće grijehe traže da pojedinac izvrši svoju vlastitu t'šuvu. Čak i kad postoji

"oproštenje

zajednici",

pojedinac mora biti dio te zajednice kako bi od toga imao koristi. Onaj koji se distancira od zajednice ne prima dobrobiti zajedničke molitve, pokajanja i pomirenja. (Ako ovo pojednostavimo do kraja, cilj je da pojedinac učini svoju t'šuvu, nema Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

"hokus-pokus" i oprošteno ti je zbog

njenom sestrom. Ako se razvedu i

onoga što su drugi učinili. Ali to što

njegova je bivša žena još uvijek živa,

ste dio židovske zajednice potiče

njezina sestra mu je zabranjena.

proces.)

(2) Žena njegova brata zabranjena mu je ako su oni razvedeni, ili čak

Hamiši i Šiši - peta i šesta alija –

ako je njegov brat umro, a da je u

10 p’sukim (16,25-16,34)

tom braku imao djece. Ako je brat

Tora nastavlja s detaljima službe za Jom kipur. Ona završava "ponavljanjem" pravila Jom kipura za sva-

koga od nas (micvot za Jom kipur za nas ubrajamo iz Paršat Emor) te izjavom da dan Jom kipura pomaže donijeti pomirenje Narodu. Tako su, dakle, sam taj dan, služba u Hramu, zajednička molitva i naše osobne molitve, naš post, naše t'šuva i priznanje, kombinacija koja omogućuje da se postigne istinsko oproštenje za sebe i za čitav Izrael.

Maftir – 5 p’sukim (Bamidbar 29,729,11)

umro bez potomstva, onda su šogor po strani kada postoji situacija opas-

i šogorica privremeno međusobno

na po život. Prema micvot treba

povezani. Oni se ili vjenčaju u

živjeti, a ne umrijeti.

skladu s pravilima jibuma, ili se

Zabranjeno je biti "intiman/na" bilo kojim od zabranjenih odnosa, a to su kako slijedi: homoseksualni odnosi između oca i sina su (dvostruko) zabranjeni, "odnosi" između majke i sina su zabranjeni, isto tako zabranjena mu je i supruga njegova oca, čak i nakon razvoda ili smrti oca; brat i sestra (od bilo kojeg od roditelja ili oboje njih) zabranjeni su

jedno drugome. Postoji dodatna

njihova "veza" raskida postupkom sličnom razvodu poznatom kao halica. Kod aškenaza postoji dugotrajna rabinska zabrana jibuma.

Dopuštena (obavezna) je samo njegova alternativa – halica. Međutim, sve do halice, ta je žena zabranjena svakom muškarcu. (3) Šogorica (žena ženinog brata) bit će mu dopuštena ako postane slobodna zbog smrti ili razvoda braka.

Jom

zabrana za očevu kćer koja nije kćer

Zabranjeno je imati vezu sa ženom

kipura. Ovdje i prethodno u Emor

vaše vlastite majke. Sinovljeva kći i

i njezinom kćerkom (ili majkom -

predstavljeni su svi hagim.

kćerina kći izričito su zabranjeni.

ista stvari) ili njezinom unukom od

Zabrana vlastite kćeri izvedena je

sina ili kćeri. (Druga od tih veza

Tora

predstavlja

Musaf

logičkim argumentom kal vahomer.

predstavlja kršenje zabrane.) Odno-

Minha – 30 p’sukim (Vajikra 18,1-

Važno je zapaziti da je ova micva

si sa sestrom vlastite žene zabra-

18,30)

izvedena logikom, umjesto da je

njeni su za života njegove žene (vidi

zapisana. Strina (s očeve strane) ili

gore navedeno pojašnjenje). Čovjek

tetka (s majčine strane) nije dopu-

ne može spavati s ženom dok je ona

štena. Homoseksualni čin između

nida, zabranjeni su odnosi sa ženom

nećaka i očeva brata dvostruko je

drugog muškarca.

U 18. poglavlju navedeni su brojni zabranjeni seksualni odnosi. Prvo, postoji općenito upozorenje da se ne oponašaju negativne pojave Egipta

(odakle smo nedavno došli), te prakse kanaanskih naroda (gdje ćemo uskoro otići). Moramo isklju-

zabranjen. Zabranjeni su odnosi s ujakovom suprugom ili snahom.

Bratova supruga je zabranjena, osim

čivo slijediti B-žje zakone i propise, i

kada je nadjača micva o jibumu.

živjeti prema njima.

Pojašnjenje ...

Homoseksualni postupci su zabranjeni. Spolne intimnosti sa životinjama zabranjene su muškarcima i ženama.

Ne smijemo se oskvrnuti radeći

Iz pojma v'hai bahem, "i živjeti po

Muškarac može uzeti šogoricu na

bilo što od gore navedenog. Ovi od-

njima", mi učimo dva važna načela.

tri različita načina. (1) Sestra njego-

vratni postupci onečišćuju Zemlju i

Židovstvo nije samo religija; ono je

ve žene zabranjena mu je tijekom ži-

uzrok su protjerivanja s nje. Takve

način života. Nadalje, ovaj redak je

vota njegove supruge. Ako njegova

postupke

(jedan od) izvora principa da se

supruga umre, on se može oženiti

gavati. ■

moramo

strogo

izbje-

mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju Godina 14 5Broj 51 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 184. Pričekajte vani: Zabrana kohanim da proizvoljno ulaze u Hram ... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Levitski zakonik 16,2) Ovaj stih izričito zabranjuje Kohen Gadolu (Velikom svećeniku) ulaženje u Svetinju nad Svetinjama, osim da vrši službu za Jom Kipur.

On uključuje i upozorenje običnim kohanim da se ne zadržavaju oko heihala ("Svetoga") kada ne obavljaju hramsku službu. Postoji značajna razlika između zabrane ulaska Kohen Gadolu u Svetinju nad svetinjama i zabrane običnom kohenu koji se mota oko Svetoga. Kohen Gadol bi bio podložan Nebeskoj smrtnoj kazni zbog nepotrebnog ulaska u Svetinju nad svetinjama, što nije slučaj kod običnog kohena koji lješkari oko Hrama.

Razlog ove zabrane je jasan: Beis HaMikdaš nije kohenova kuća ni društveni klub. On je Hram posvećen B-žjoj službi. Mi ovaj problem imamo i u našim sinagogama. Hvala B-gu, osjećamo se ugodno u našem šulu. Nažalost, ponekad se previše udomaćimo i zaboravimo da to nije društveni centar. Zaboravljamo da smo tamo da bismo razgovarali s B-gom, a ne s našim prijateljima.

Ova micva donosi važnu pouku koja je primjenjiva na sve nas danas.

Ovaj micva se odnosi za kohanim u vrijeme Hrama. O njoj se raspravlja u talmudskom traktatu Menahos na stranici 27b i u Mišni u prvom poglavlju traktata Kelim. Ova micva je kodificiran u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilhos Bijas HaMikdaš i 68. je od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos.

185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema službi za Jom kipur Ovako će Aron ući u Svetište ...

(Levitski zakonik 16,3) Nakon što je rečeno da Veliki svećenik neće proizvoljno ulaziti u Strana 6

■

Svetinju nad Svetinjama, objašnjeno nam je u kojim okolnostima on treba ući: da bi vršio službu za Jom Kipur. Ova micva obuhvaća cjelokupnu službu za Jom Kipur, koja se ima provesti po propisanom redoslijedu.

Ostatak poglavlja opisuje redoslijed te službe: odjeću koju je nosio Veliki svećenik dok je vršio službu, ždrijeb koji se baca za dva jarca, osobni hatas (žrtva za grijeh) Kohen Gadola, službu tamjana, prskanje krvi, slanje jednog jarca na stjenovito mjesto, paljenice i još mnogo toga. (Sve u svemu, bilo je petnaest životinjskih žrtava, uključujući dvije redovne dnevne žrtve koje su se svakodnevno prinosile.)

Sve ove službe obavljao je Kohen Gadol osobno. Uranjao je u mikve ukupno pet puta i izmjenjivao odjeću iz svoje bijele uniforme u zlatnu i obrnuto. Također je prao ruke i noge ukupno deset puta.

Razlog za tu micvu je to što je B-g uistinu dobar prema nama! Odvojio je jedan dan u godini na koji je posebno otvoren da primi naše tešuve (pokajanja) i s radošću nas prima kada Mu se vratimo. Na Jom Kipur, B-g ne samo da oprašta, on zapravo briše prošlost. Ali ima jedna kvaka.

Poznata vam je izreka: "B-g pomaže onima koji pomažu sebi?" Dakle, on neće sve to učiniti ZA nas koliko je spreman učiniti to S NAMA ZAJEDNO. Ne možemo samo sjediti i očekivati da automatski budemo očišćeni, mi moramo učiniti svoj dio. U vrijeme Hrama, to je značilo slijediti redoslijed službe žrtava za Jom Kipur. Danas to znači službu za Jom Kipur u našim sinagogama (kao i post i stvarno pokajanje od naših grijeha!).

Ta se micva držala u vrijeme Hrama. Ona je predmet talmudskog trakta Joma i kodificirana je u Mišne Tora u Hilhos Avodas Jom HaKipurim. Ona je 49. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

Minha 188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola Muškarac se ne smije približiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ...

(Levitski zakonik 18,6) Svi se pitaju: "Gdje u Tori piše da ne smijem dotaknuti nekog suprotnog spola?" Evo, ljudi, ovdje! Ključne riječi u našem stihu nisu "pribli-

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

žavati" se. Kako Rambam objašnjava ("Sefer HaMicvos, neg. 353."), "čak i bez stvarnog spolnog odnosa, kao što su grljenje i ljubljenje".

Drugim riječima, mi ne smijemo vršiti kontakt ljubavne naravi u zabranjenim odnosima, što uključuje i udane žene i one koje su nida (imaju menstruaciju). Neljubavni doticaj, kao što je kod liječnika ili zubara tijekom njegovog rada, sasvim je druga priča.

Mada ovaj stih kaže "muškarac", to se jednako odnosi i na muškarce i žene. Kao što Raši objašnjava, glagol "približiti se" napisan je u množini. Budući da su muškarci već uključeni pojmom "čovjek", koga bi još plural mogao uključiti? Ne ostaje nitko osim žena!

Tarjag - 613 zapovijedi

190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom ... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7) 191. Arajos - Pomajka: Zabrana spo lnih o dno sa s o čev om suprugom Nećeš otkriti golotinje žene svog oca ...

(Levitski zakonik 18,8) 192. Arajos - Sestra: Zabrana spolnih odnosa s bilo kojom sestrom Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ... (Levitski zakonik 18,9) 193. Arajos - Unuka I: Zabrana

Razlog za tu micvu je jasan: seksualni nagon je kod ljudske vrste jedan od najsnažnijih poriva. No, mi nismo životinje, već ljudi, pa bismo se trebali biti u stanju izdići iznad naših poriva. Ova nam micva pomaže da se držimo podalje od pada u zamku. Ako si ne uzmemo male slobode, nećemo postati opušteni i na kraju previše bliski s pripadnicima suprotnog spola. Ako imamo postavljene mjere zaštite, nećemo posrnuti u pitanjima seksualne prirode.

Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10)

To ne znači da je judaizam puritanski ili da je seks "nužno zlo" dopušteno samo zbog opstanka vrste.

Baš naprotiv! Seks je dobra stvar u svom pravilnom okviru, a to je bračna veza. Baš kao što je hrana koju jedemo uzdignuta zakonima kašruta i govorenjem brahos (blagoslova), spolni odnosi čovjeka se putem Tore uzdižu od životinjskog čina u nešto više. B-g ne kaže toliko stvarima "ne" koliko ih kontekstualizira kako bi ih trebalo vršiti da se postane bolja osoba, umjesto da budu na vlastitu štetu.

Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)

194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa sa kćerinom kćeri ... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti.

(Levitski zakonik 18,10) 195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa sa kćeri ...

196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve žene

197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom sestrom Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Levitski zakonik 18,12) 199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Levitski zakonik 18,14) 200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata

189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem

... njegovoj ženi nećeš se približiti (jer) ona je tvoja strina. (Levitski zakonik 18,14)

Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7)

201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovom

Godina 14 7Broj 51 Strana

suprugom Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ...

(Levitski zakonik 18,15) 202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ženom Nećeš otkriti golotinje žene svoga brata... (Levitski zakonik 18,16) 203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ženom i kćeri Golotinje žene i njene kćeri nećeš otkriti... (Levitski zakonik 18,17) 204. Arajos - Baka i unuka I ... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17) 205. Arajos - Baka i unuka II ... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17) 206. Arajos - Šogorica II Nećeš oženiti ženu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparnicama ... za njena života (Levitski zakonik 18,18) 207. Arajos - Nida Nećeš se približiti ženi u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19) 208. Nitko da ne prođe: Zabrana provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ...

(Levitski zakonik 18,21) 209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti

Nećeš leći s muškarcem na način kako se liježe sa ženom (Levitski zakonik 18,22) 210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca) Nemoj leći ni s kakvom životinjom da bi se obesčastio ... (Levitski zakonik 18,23) 211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ženu) ... i žena neće stati pred životinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23) ■ Strana 7

Shlomo Katz:

Potpuna tešuva očisti; od svih vaših grijeha pred Vječnim bit ćete očišćeni"?

Jom Kipur je dan na koji je Moše Rabenu sišao s Har Sinaja s drugim parom luhot. R. Chaim Friedlander z"l (mašgiah ruhani Ponovezh Yeshive u Bnei Brak, umro 1986.) piše: Luhot simboliziraju srce - možda se zbog toga luhot često, mada pogrešno, prikazuju zaobljenih vrhova poput našeg uobičajenog simbola za srce – dok ono napisano na luhot predstavlja Volju B-žju, koju čovjek treba "urezati" u svoje srce. Osoba koja uspije privezati svoje srce uz Volju B-žju više neće biti rob samoj sebi i oslobodit će se svjetovnih želja svoga srca. To je razlog zašto Pirkei Avot izvodi igru riječi između "harut" / "uklesane" (vidi Šmot 32,16) i "herut" / "slobode", i tvrdi da čovjek nije slobodan sve dok ne prou-

čava Toru.

Kad su dobivali prve luhot, Bnei Jisrael su se prije toga tri dana pripremali i postigli razinu Adam Harišona (Prvog Adama) prije njegova grijeha. Oni su mogli primiti luhot koje je isklesao B-g, jer su im srca koje luhot simboliziraju – bila čista poput prvog srca koje je B-g stvorio, objašnjava R. Friedlander.

Međutim, nakon grijeha sa Zlatnim teletom, sve se promijenilo. Nije bilo perioda očišćenja prije dobivanja luhot, a i same luhot napravio je čovjek – jedino je zapis dodao B-g. Poput baal tešuve, zadaća Bnei Jisrael nakon grijeha bila je da izlože svoja srca (luhot), tako da ih Tora (zapis) može uzdići. Na taj način se vrši pokajanje. (Siftei Chaim, Vol. 1 p.25 [1. izd.])

Strana 8

On tumači: Potonji dio ovog stiha nije obećanje, već zapovijed. Konkretno, nama je zapovijeđeno da istražimo i ispitamo svoje postupke i vratimo se Vječnom na Jom kipur.

Rabbeinu Yonah dodaje: Mada postoji općenita micva da izvrši tešuva, postoji i dodatna micva na Jom kipur. (Sha'arei Teshuvah 4,17) Jedne je godine, u noći prije Jom kipura, R. Shlomo Zalman Auerbach z"l (1910-1995, Jerušalajim) komentirao pred svojom obitelji: Nevjerojatno je da toliko puno ljudi pokuca na moja vrata s pitanjima u vezi zakona o postu i zakona o molitvama, dok izgleda da nitko nema pitanja o zakonima o tešuvi, koja je glavna micva ovog dana.

(Citirano u Minchat Avot str.110) Postoje određeni grijesi za koje Jom kipur ne daje pomirenje.

Umjesto toga, osoba može dobiti odgodu kao rezultat tešuve.

Gemara (Joma 86a) uči da postoje određeni grijesi za koje Jom kipur ne daje pomirenje. Umjesto toga, osoba može dobiti odgodu kao rezultat tešuve i Jom kipura, a zatim pomirenje za te grijehe dobiti kroz patnju. S tim u vezi, Rabbeinu Yonah z"l (Španjolska, umro 1263.) pita: Kako ovo može biti u skladu sa stihom (Vajikra 16,3 - dio čitanja iz Tore za Jom kipur), "Jer u taj dan On će osigurati pomirenje za vas da vas

R. David Cohen šlita (rabin i plodan pisac iz Brooklyna u NY) piše: ■ Iz riječi Rabbeinu Yone može se zaključiti da je micva o tešuvi na Jom kipur drugačija od općenite micve za tešuvu koja se odnosi na sve dane.

Tijekom cijele godine, nije pogrešno pokajavati se za jedan po jedan grijeh, no na Jom kipur nije tako. Na Jom kipur micva glasi, "od svih svojih grijeha... bit ćeš očišćen." Ako bi se netko pokajao za jedan grijeh, ali ne bi žalio zbog drugog grijeha, on bi dobio potpuno pomirenje za grijeh za koji se pokajao, ali bi zanemario izvršiti micvu tog dana, odnosno, pokajati se za sve svoje grijehe. (Birkat Ya'avetz I str.66) R. Avraham Zvi Margolis šlita (rabin Karmiela u Izraelu), piše u ime R. Yerachmiela Yisraela Yitzchaka Danzigera z"l (1853 do 1910., Alexanderer Rebbea, poznatog kao "Jismah Jisrael“): Kad čovjek postane svjestan svojih grijeha, to mora uključivati i svijest o boli koju je nanio B-gu, nazovimo to tako [jer se našim grijehom poremetila svrha B-žjeg stvaranja svijeta]. Čak i ako nečije pokajanje nije motivirano strahom od kazne, nego Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Shlomo Katz:

Potpuna tešuva

sviješću da je, kao rezultat grijeha, oštetio svoju vlastitu dušu, ta je tešuva nepotpuna ukoliko nije uzeta u obzir bol koja je nanesena Šehini.

Nažalost, čovjek u svom sadašnjem stanju uglavnom nije u stanju razumjeti štetu koju je njegov grijeh prouzročio. Stoga bi dio molitve pokajanja trebao biti da B-g prosvijetli i ukloni zavjese i velove koji ga odvajaju od B-ga. Tek kad osoba shvati kakav bi njen odnos s B-gom mogao biti, ona će biti u stanju procijeniti što gubi time kada griješi. (Dvar Ha'teshuvah str.168)

Tijekom cijele godine, nije pogrešno pokajavati se za jedan po jedan grijeh, no na Jom kipur nije tako.

Na Jom kipur micva glasi, "od svih svojih grijeha... bit ćeš očišćen."

Tko ne čini tako zanemario je izvršiti micvu tog dana, odnosno, pokajati se za sve svoje grijehe

Naši učenjaci podučavaju da se pomirenje ne može postići dok se ne da zadovoljština onima protiv kojih je počinjen grijeh. Neki kažu da se ne može postići pomirenje čak ni za svoje grijehe protiv B-ga, dok se nije primjereno izmirilo za svoje grijehe protiv čovjeka i dobilo oprost. (Kaf Hachaim 606,3)

mo dijela tijela u mikve. Jasno je, čistoća se ne postiže na taj način. (Mussar Hamishnah)

konkretno navesti kada zatraži oprost] (Citirano u Halichot Shlomo: Moadim str.44)

R. Avraham Halevi Horowitz z"l (16. stoljeće, otac Shelaha Hakado-

Ako onaj tko je sagriješio protiv tebe ne dođe do tebe da zatraži op-

sha) primjećuje:

rost, moraš mu se staviti na raspolaganje, tako da bi mogao zatražiti oprost. (Mateh Ephraim)

Obveza da se zatraži oprost od onih koje smo uvrijedili ne znači uraditi ono što se obično čini, dakle, da se malo prije Kol Nidrei, pristupi svom bližnjem i zatraži ga za oprost. Neminovno, ovaj će odgovoriti: "Nisi učinio ništa što bih ti imao oprostiti." Potom, ova dvojica prijatelja oproste jedan drugome, nešto potpuno nepotrebno, jer su uvijek bili dragi jedan drugome i nikada ne bi poželjeli povrijediti jedan drugoga.

Nasuprot tome, nastavlja R. Horowitz, neprijatelji imaju tendenciju da ne traže oprost jedan od drugoga. Umjesto toga, svaki od njih kaže: "Da je njemu stalo do mira, prišao bi mi." Mudar će čovjek, međutim, prepoznati da je pravi znak snage poniznost, pa će on preuzeti inicijativu kako bi smirio svog neprijatelja, čak i ako je njegov neprijatelj u krivu. (Emek Berachah) R. Shlomo Zalman Auerbach z"l piše: Zatražiti općenito oproštenje za sve grijehe koje je netko počinio protiv drugoga funkcionira samo za manje prekršaje. [Ako je netko počinio ozbiljnije djelo, on ga mora

Zbog toga što Jom kipur ne iskupljuje sve dok se ne da zadovoljština svom bližnjem, čovjek treba voditi računa da kaže sljedeću molitvu (dio Tefile Zaka) koja je tiskana u mnogim mahzorim:

"Dajem potpun oprost svima koji su se ogriješili o mene, bilo fizički ili financijski, ili koji su me ogovarali ili me čak oklevetali; tako i svima koji su me povrijedili, bilo fizički ili financijski, i za svaki ljudski grijeh između čovjeka i njegovog bližnjeg - osim u vezi novca kojeg želim zatražiti i mogu ga povratiti prema halahi, te osim onome koji griješi protiv mene i kaže: "Ja ću griješiti protiv njega, a on će mi oprostiti" - osim njima, dajem svoj potpuni oprost, i neka ni jedna osoba ne bude kažnjena zbog mene.

"I kao što sam ja oprostio/la svima, tako Ti daj da nađem milost u očima svake osobe, pa da mi dâ potpuni oprost." ■

Zašto? Zato što je pomirenje samo za neke grijehe poput uranjanja saGodina 14 9Broj 51 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Za liječenje našeg razlomljenog svijeta: Jom Kipur i izazov opraštanja Deset dana pokajanja su najsvetije

svoju sliku i priliku". Ova nam je

vrijeme u Židovstvu. Počeli su pro-

fraza postala toliko poznata da za-

šlog petka uvečer sa Roš Hašanom,

boravljamo koliko je to paradoksal-

židovskom Novom godinom, a kul-

no, s obzirom da u hebrejskoj Bibliji

miniraju danas na Jom Kipur, naš

B-g nema ni slike ni obličja. Kao što

Dan pomirenja. Ni u jedno drugo

pripovijest ubrzo razjašnjava, ono

vrijeme ne osjećam se toliko blizak s

što ljudi imaju zajedničko s B-gom

B-gom, a pretpostavljam da je tako i

je sloboda i moralna odgovornost.

većini Židova.

Židovska drama manje je drama o

Ti dani čine sudsku dramu koja se

karakteru i sudbini nego o volji i

razlikuje od svih ostalih. Sam B-g je

izboru. Za monoteistički um, prave

sudac, a mi se na suđenju borimo za svoj život. Drama započinje na Roš Hašanu, oglašavanjem šofara, ovnujskog roga, koji najavljuje da sud zasjeda. Knjiga života, u koju će biti upisana naša sudbina, sada leži otvorena. Kao što kažemo u molitvi, "Na Roš Hašanu je zapisano, a na Jom Kipur zapečaćeno tko će živjeti,

nih priča o transformaciji ljudskog duha. Sociolog Philip Rieff uočio je da je pomak iz poganstva u monoteizma predstavljao prelazak od sudbine u vjeru. Pod tim je on smatrao da su u svijetu mitova ljudi suočeni s moćnim, hirovitim silama personificiranim kao bogovima koji su u

bitke ne događaju se "tamo negdje", protiv vanjskih sila tame, nego "upravo ovdje", između loših i ■boljih anđela naše prirode. Kao što je Jack Miles jednom istaknuo, tu razliku možete vidjeti u kontrastu između Sofokla i Shakespearea. Za Sofokla se Edip mora boriti protiv slijepe, neumoljive sudbine. Za Shakespea-

a tko umrijeti." Kod kuće jedemo

rea, koji piše u monoteističko doba,

jabuku umočenu u med kao simbol

drama "Hamleta" nalazi se u nutri-

naše nade za slatku novu godinu.

Na Jom Kipur, atmosfera dosiže vrhunac intenziteta u dan posta i molitve. Stalno iznova ispovijedamo svoje grijehe, čitavu abecedu

Istinska vjerska misterija u judaizmu nije naša vjera u B-ga, već B-žja vjera u nas

ni, između "prirodne boje odlučnosti" i "blijedog kalupa misli".

Problem je, naravno, što kada smo suočeni s izborom, često donesemo pogrešan izbor. Da su dobili drugu

litanija grijeha, uključujući i one za

priliku, Adam i Eva bi vjerojatno

koje vjerojatno nismo imali niti vre-

položili test s plodom. Kajin bi se

mena ni mašte da ih počinimo. Pre-

možda malo više potrudio u obuz-

dajemo se na milost suda, odnosno,

najboljem slučaju bili indiferentni, a

davanju svog gnjeva. Od ovih bib-

samog B-ga. Upiši nas, kažemo, u

u najgorem neprijateljski raspolo-

lijskih epizoda do razaranja koje je

Knjigu života.

ženi prema čovječanstvu. Jedino što

Homo sapiens ostavio iza sebe ide

I na kraju dugog i mukotrpnog

ste mogli učiniti bilo je da ih poku-

izravna linija: rat, ubojstvo, pustoše-

dana, završavamo kao što smo i

šate umilostiviti, borite se s njima ili

nja koje čini ljudska rasa i uništava-

započeli deset dana ranije, uz zvuk

ih nadmudrite. To je bila kultura ka-

nje okoliša.

ovnujskog roga - ovaj put ne sa su-

raktera i sudbine, a njen najpleme-

Naš je svijet i danas takav. Ključna

zama i strahom, već suzdržanom, a

nitiji izraz bila je književnost grčke

činjenica u vezi nas, prema Bibliji, je

ipak pouzdanom nadom. Priznali

tragedije.

ta što u univerzumu kojim inače

smo ono najgore o sebi i preživjeli.

Židovi su svijet vidjeli na potpuno

vladaju zakoni, naša je posebnost to

Ispod površine ovog dugog vjer-

drugačiji način. Knjiga Postanka ot-

što možemo prekršiti zakon - moć

skog rituala nalazi se jedna od broj-

počinje time da B-g stvara ljude "na

koju smo suviše skloni upotreblja-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Jom

Kipur i izazov opraštanja

vati.

To otvara akutnu teološku dilemu.

Kako da usuglasimo velike nade koje B-g polaže u čovječanstvo s našom pohabanom i izlizanom moralnom arhivom? Kratki odgovor glasi oprost.

B-g je u scenarij unio oprost. On nam uvijek daje drugu priliku i više

od toga. Sve što moramo učiniti je priznati svoje prekršaje, ispričati se, popraviti štetu i riješiti da se ponašamo bolje, i B-g oprašta. To nam

taje. On nam uvijek iznova oprašta.

vjera kojoj je najveći vjerski izazov

omogućava da se istovremeno dr-

Istinska vjerska misterija u judaiz-

zacijeliti neke od rana našeg jako

žimo najviših moralnih težnji, dok

mu nije naša vjera u B-ga, već B-žja

razlomljenog svijeta. Kako je Frankl

istodobno iskreno priznajemo svoje

vjera u nas.

to rekao: pravo pitanje nije što že-

najdublje moralne promašaje. U tome se sastoji drama židovskih Visokih blagdana.

To nije, kako ponekad ateisti i skeptici tvrde, utješna fantazija - upra-

limo od života, već što život želi od nas.

vo suprotno. Judaizam je B-žji poziv

To je pitanje koje nam se postavlja

U samom središtu ove vizije je

ljudskoj odgovornosti da stvori svi-

na Roš Hašanu i Jom Kipur. Dok

ono što je nakon holokausta pisac

jet koji je dostojan dom za Njegovu

molimo B-ga da nas upiše u Knjigu

Viktor Frankl nazvao našim "traga-

prisutnost. Zato se Židove toliko

života, on nas pita, što si do sada

njem za smislom". Velike institucije

često može naći kao liječnike koji se

učinio sa svojim životom? Jesi li

današnjice nisu konstruirane da

bore protiv bolesti, kao ekonomiste

razmišljao o drugima ili samo o

pruže smisao. Znanost nam govori

sebi? Jesi li donio izlječenje tamo

kako je nastao svijet, ali ne i zašto.

gdje vlada ljudska bol ili nadu gdje

Tehnologija nam daje moć, ali nam

si naišao na očaj? Možda ste bili

ne može reći kako da je koristimo.

Tržište nam daje stvari na izbor, ali ne i smjernice koji izbor donijeti. Suvremene demokracije daju nam maksimum minimum

osobne

slobode,

zajedničkog

ali

morala.

Možete biti svjesni ljepote svih tih

Judaizam je

uspješni, ali jeste li bili i na blago-

krajnje aktivistička vjera

slov? Jeste li upisali druge ljude u

kojoj je najveći vjerski izazov zacijeliti neke od rana našeg jako razlomljenog svijeta.

institucija, no većina nas svejedno

dišnje u društvu drugih koji su

spremni javno priznati svoje greške, poneseni riječima i glazbom drevsvaki neuspjeh koji priznamo kao

Smisao ne proizlazi iz misaonih sustava, već iz priča, a židovska je

koji se bore protiv siromaštva, kao

priča među najneobičnijima od svih.

odvjetnike koji se bore protiv nepra-

Ona nam govori da je B-g želio da

vde, kao učitelje koji se bore protiv

od nas učini Svoje partnere u djelu

neznanja i kao terapeute koji se bore

stvaranja, ali smo ga opetovano ra-

protiv depresije i očaja.

Godina 14 11 Broj 51 Strana

Zapitati se ta pitanja jednom go-

nih molitvi, znajući da B-g oprašta

traži nešto više.

zočaravali. Ali On nikada ne odus-

Knjigu života?

Judaizam je krajnje aktivistička

neuspjeh i da On vjeruje u nas čak i onda kada mi izgubimo vjeru u sebe, može biti doživljaj koji mijenja život. U tom trenutku otkrivamo da je B-g, čak i u sekularno doba, još uvijek tu, i otvara nam se kad god smo se mi spremni otvoriti Njemu. ■ Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom Jom kipur nije samo sveti dan i

ne izvršiti obavezu prema bankov-

mo onima koji dolaze nakon nas.

dan opraštanja grijeha – on je tako-

nom kreditu. Sasvim je druga stvar

Iskreno se suočavamo sa svojom

đer i veliki dan nade i optimizma. U

učiniti to prema onima koji su vam

smrtnošću i ljudskim stanjem.

velikoj mjeri svatko od nas biva

bliski i dragi.

ponovo rođen na taj dan. Svakome od nas pruža se prilika da ponovo preispita samog sebe. Iako većinu vremena

u

provodimo

našim

molitvama

priznavajući

svoje

grijehe, neuspjehe i nedostatke, mi to činimo s uvjerenjem da će B-g u svom velikom suosjećanju prema Svojim

stvorenjima

izbrisati

te

grijehe. Mi ispovijedamo čitavu litaniju grijeha navedenih u našim molitvama tako da budemo očišćeni od svake moguće krivice i da nam bude dozvoljeno da krenemo dalje naprijed rasterećeni bremena prijašnjih smetnji.

Prije mnogo godina dok sam bio pravnik u Chicagu, poznavao sam kolegu koji je bio specijalist za vođenje ljudi kroz proces osobnog bankrota. On mi je rekao da većina njegovih klijenata, neprestano radi pogrešku tako što ne popiše sve svoje dugove i obaveze u svojoj prvoj prijavi za zaštitu od bankrota.

Oni ili zaborave neku obavezu, ili im iz nekog čudnog, ali snažnog psihološkog razloga, bude previše neugodno navesti tu stvar u svom zahtjevu za bankrot. Jedna je stvar

Također razmišljamo o svojoj du-

Kada na najsvetiji dan u godini za-

ši, koju smo toliko često ignorirali i

tražimo B-žansko oproštenje, litani-

zanemarivali zbog pritisaka naših

ja grijeha i nedostataka, koja je suš-

svakodnevnih obaveza. Mi možemo

tina jomkipurske molitvene službe,

ponovo napuniti taj rezervoar Ži-

postoji zato da ispravi taj psihološki

dovskog ponosa koji leži u svakome

i emocionalni nedostatak. Mi ispo-

od nas – to koliko smo posebni mi

vijedamo svaki mogući grijeh, jer

kao pojedinci i zajedno kao narod.

ljudska su bića u stanju, ako ne čak i

Identificirajući se kao Židovi, i razu-

sklona, da počine svaki mogući gri-

mijevajući obaveze i prednosti koje

jeh. Naše je pamćenje selektivno i

taj identitet nosi, mi dobijamo■ istin-

često puta nesavršeno.

ski osjećaj važnosti i svrhe u životu.

Stid pred Stvoriteljem ljudska je

Oni koji su otuđeni, oni koji se ru-

osobina koju smo naslijedili od

gaju, oni smeteni, malo će utjehe na-

Adama, koji ju je pokazao kada se u

ći za sebe na taj sveti dan. Ali za one

cik zore ljudske civilizacije našao

koji nastoje upoznati sebe, te time

licem u lice s B-gom. Stoga je cjelo-

odražavati svog Stvoritelja i svoju

kupni popis svih mogućih grijeha

vlastitu besmrtnost, dan Jom kipura

neophodan element za dobivanje

je dan u kojem se pruža prilika bez

oproštenja na Jom kipur.

premca i dan velikog zadovoljstva.

Kao što sam gore spomenuo, Jom kipur je prilika koju nam pruža ovaj jedinstveni dan. Oslobođeni svjetovnih zadataka koji obavijaju našu egzistenciju tijekom čitave godine, imamo

vremena

razmisliti

o

stvarima u životu koje su od najveće

važnosti – obitelji, zajednici, tradiciji i našoj ostavštini koju ostavlja-

On je nalik obnavljanju starog i dragog prijateljstva i pronalaženja davno izgubljene stvari koja za nas ima sentimentalnu vrijednost. Naša suština koja se nalazi duboko u nama, koju razotkriva svetost dana Jom kipura je taj davno izgubljeni dragocjeni predmet; ona je naš stari

i najbolji prijatelj.

Fizičko uskraćivanje koje Jom kipur od nas traži, podsjetnik je da se ništa što je u životu važno i trajno ne može postići bez žrtve i neke vrste uskraćivanja. Judaizam ne propovijeda asketski život. Tora poprijeko gleda na one koji svojevoljno sebi uskraćuju dopuštena životna zadovoljstva. Rabini su nas podučili

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Jom kipur – stupanje u vezu sa samim sobom

da su nagrade i prednosti u životu

boko unutra. Rabini Talmuda nisu

srazmjerni trudu i žrtvi koje ulaže-

samo govorili o fizičkom ulasku u

mo u postizanje tih ciljeva.

odaje Svetinje nad svetinjama u

U duhovnim i fizičkim svjetovima u kojim živimo ništa se ne dobiva besplatno. Uskraćivanje naših tjelesnih želja, što se od nas zahtijeva na Jom kipur, služi da nas podsjeti na ovu istinu. U molitvama na Roš ha-

šanu i Jom kipur mi priznajemo da riskiramo sve kako bismo mogli staviti hranu na stol. Jom kipur i njegova tjelesna ograničenja podučavaju nas da također moramo riskirati i nelagodu kako bismo postigli bilo kakvu vrstu duhovnog stupnja i prisebnosti.

Odsutnost zvuka mljackanja za vrijeme jela, klokotanja dok se pije, i škripe čvrstih kožnih cipela, omo-

gućuje nam da u sebi čujemo onaj tihi glas, glas kojega stvara naša vlastita duša. Taj je glas ono što nas uzdiže i dovodi u vezu s našim Stvoriteljem. I to je ono što Jom ki-

Hramu u Jeruzalemu, već su pored toga govorili i o ulasku u naše vlastite najintimnije odaje srca, uma i duše. Svima nama je na Jom kipur ponuđeno da uđemo u "Lifnej u'lfa-

ga prate. Uvijek se brinemo za

nim." Jer bez istinskog samopreispi-

druge – obitelj, prijatelje, Izrael,

tivanja i istinskog opredjeljenja za

svijet, ekonomiju, itd. Jom kipur

poboljšanjem samog sebe, Jom ki-

nam daje priliku da se brinemo i

pur može, ne daj B-že, biti uzaludna

budemo zaokupljeni sobom – ne na

vježba, ako ne čak i besmislena sati-

sebičan način već na smislen i

ra. To je ono na što upozorava pro-

pozitivan način. To je onaj jedan

rok Izaija u svojoj velikoj haftari koju

dan u godini kada možemo zaći

čitamo na Jom kipur ujutro: "Zar je

duboko u sebe i pronaći smisao i

ovo dan posta koji ja tražim od vas?

svrhu svog postojanja. To nije jed-

Da Meni pognete glave poput trske

nostavno za napraviti. Lako može

ili da se udarate šakom po prsima?"

biti da se to neće moći postići u je-

Sva takva javna kajanja su besmisle-

dan dan – makar taj dan bio i sveti

na ako uz njih ne dolaze iskreno uv-

dan Jom kipura. No Jom kipur nam

jerenje u poboljšavanje samoga sebe

barem fokusira našu pažnju na ne-

i bolje vladanje prema B-gu i

ophodnost toga da pokušamo po-

čovjeku,

takvim

segnuti dublje u sebe kako bismo

uvjerenjem i analiziranjem samoga

konzistentno

s

svoj život učinili smislenijim i spo-

sebe.

kojnijim. Prorok Izaija opisuje zle ljude kao one koje bacaka podivljalo

pur čini najvećim danom veličine i mogućnosti čovjeka – najsvetijim danom u godini.

Naše osobno unutrašnje svetište Mada su na Jom kipur naše molitve i misli upravljene ka nebu, stvar-

ni se Jom kipur mora odvijati u nama samima. Daleko je lakše ispovi-

Stvarni se Jom kipur mora odvijati u nama samima.

Svima nama je na Jom kipur ponuđeno da uđemo

ispovijediti samome sebi. Tora nas uči da je Veliki svećenik Izraela ušao u svetište – unutarnju svetinju – Hrama na Jom kipur. Talmud to naziva ulazak Kohen Gadola, Velikog svećenika, kao ulazak "Lifnej u'lfanim." Ovaj izraz znači ući duGodina 14 13 Broj 51 Strana

G-spod želi da mi brodimo mirnim vodama spokoja, vjere, predanosti i svetog ponašanja. Dan Jom kipura može naznačiti početak tog puta

u "Lifnej u'lfanim" -

spokoja i bogobojazne svrhe. Dan

u naše vlastite najintimnije

ne bi trebao biti protraćen samo u

odaje srca, uma i duše.

vanjskim znacima pobožnosti i ka-

jediti svoje grijehe i nedostatke nevidljivom B-gu nego li ih istinski

more njihovih želja i frustracija.

janja. On bi nam trebao pomoći da posegnemo duboko unutar sebe sa-

Jom kipur na taj način omogućava duboko zadiranje u svoje vlastito unutarnje biće. To je dan uzdržavanja od hrane i pića i drugih tjelesnih aktivnosti. To je bijeg od

mih i dosegnemo svoju dušu, uglačamo svoju dušu, te da to bude dan pokajanja i obnavljanja kao što je to B-g i zamislio.

Gmar hatima tova ■

stresova i pritisaka svakodnevnog života i problema i frustracija koje Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Izbavljeni

"Rabi Akiva reče: Blago tebi Izraele! Pred Kime si postao čist? I Tko te čisti? Tvoj otac koji je na Nebesima …" (Juma 85b) Iako Imrei Emes naglašava da Talmud govori o vremenu Svijeta koji će doći, kada će naši grijesi biti u potpunosti očišćeni, ovo se može, zapravo, povezati i s Jom kipurom.

Svake godine, na Jom kipur, Šabos Šabason, kada ne uzimamo niti hrane niti pića, kada je jecer hara zatomljen, i kada nas se uspoređuje s anđelima, mi doživljavamo "okus svijeta koji će doći."

U kontekstu toga, HaGaon R. Aharon Kotler pita: Možemo razumjeti značaj i važnost toga da budemo očišćeni pred Vječnim. Međutim, u čemu je utjeha ili zadovoljstvo truda Vječnoga da nas očisti i opere od naše grešnosti, kao što je rečeno u Ješaji (44): "Vječni će oprati nečistoće kćeri Ciona …" Inače bi to bilo ponižavajuće.

Ovo se može usporediti s nekime koga je ugostila neka vrlo imućna osoba, a on uprlja stol. Bilo bi vrlo neugodno kada bi ugledni domaćin tada osobno ustao da počisti taj nered. Koliko bi još više bilo ponižavajuće, kada bi netko objedovao za kraljevim stolom u kraljevskoj palači, a kralj bi osobno očistio nečistoću koju je gost napravio.

Nešto slično je rečeno u Jirmijahu (3,25), kada Vječni poziva Židovski narod da se pokaje. U preporučenom procesu tešuve, prorok iznosi izraz: "Ležimo u sramoti svojoj, i pokriva nas poniženje naše, jer smo griješili Vječnom, B-gu svojemu."

RM”K u prvom poglavlju Tomer Devorah na isti način objašnjava da osoba mora biti ispunjena sramom dok vrši tešuvu, jer Vječni osobno, recimo to tako, tu osobu čisti od grijeha.

Ako se naše averos uspoređuje s prljavštinom u palači kralja, zašto Strana 14

bismo bili sretni?

Ali naša je situacija, zapravo, potpuno drugačija. Mi nismo gosti u kraljevoj palači; mi smo njegova djeca. Milostivi otac, iako je kralj, rado će počistiti prljavštinu i nečistoću koju su njegova djeca napravila.

Zato se niti mi ne trebamo sramiti jer se Vječni raduje očišćenju Njegove voljene djece.

Na isti način, Medraš Raba navodi R. Shmuela Pagritu u ime R. Meira na riječi: "V’šavta ad Hašem Elokeha – Vratite se Vječnom," da je to poput kraljevog sina koji se pobuni, a njegov mu otac pošalje njegovog mentora da ga ohrabri da se vrati kući.

Sin odvrati: "Kako mogu zatražiti oproštenje? Postiđen sam." Otac odgovara: "Zar da se sin pred svojim ocem posrami?"

Za vrijeme naših tefilos na Jomim Nora’im mi se stalno obraćamo Vječnom kao avinu malkenu, našem ocu, našem kralju. R. Avigdor Miller naglašava da smo mi djeca Vječnoga, kao što je rečeno (Šemos 4,22): "Moj prvenac je Izrael." Štoviše, Vječni nas je posebno stvorio da budemo Njegova djeca, kao što je rečeno (Ješaja 43,21): "Ovaj narod što sam ga stvorio Sebi."

Hebrejska riječ za oca, av, povezana je s ahav, voljeti i jahav, davati.

Rav Miller tumači da otac prema svojoj djeci gaji posebnu ljubav koja također pruža i jedinstvene prednosti. S riječima avinu malkeinu, mi opisujemo kako Vječni upućuje Svoju ljubav prema Židovskom narodu kao otac, a kao kralj On upravlja svjetskim zbivanjima na našu korist.

Naši nam učenjaci kažu da možemo biti oprani i očišćeni od naših grijeha, i poništiti svaku lošu odredbu, ne daj B-že, kroz tešuvu, tefilu i cedaku.

Jednom, dok je Ari Ha-Kadoš svoje učenike podučavao, izlažući im skrivene vidove Tore na polju na

kojem je bio pokopan veliki prorok Hoše’a ben Be’ari, odjednom je sam sebe prekinuo.

"Za Ime B-žje," povikao je, "pohitajte i sakupite milodare i dajte to ubogom R. Yaakovu Altrasu koji sjedi i plače zbog svoje krajnje neimaštine. Njegova molba probija se kroz sva nebesa i ulazi u Sanctum Sanctorum. Vječni je, takoreći, uzrujan zbog svih stanovnika grada i njegovih predgrađa jer ljudi nemaju samilosti. Čujem objavu odlučne odredbe, koja određuje pošast skakavaca nad zemljom, iza kojih neće ostati niti stabljike na polju. Pokušajmo poništiti taj strahotni sud."

Istog je trenutka svatko dao kolikogod je mogao. Ari z''l je taj novac povjerio svom učeniku R. Yitzchoku HaCohenu i dao mu nalog da brzo odnese ta sredstva kući R. Yaakova.

R. Yitzchok je našao ubogog čovjeka kako plače i preklinje na vratima svog kućerka.

"Rebi, zašto plačeš?" upitao ga je.

R. Yaakov mu je objasnio da mu njegovo siromaštvo nanosi ogroman bol. Imao je jednu malu bačvicu vode koja se razbila, a on nema niti novčića da nabavi drugu.

R. Yitzchok mu je smjesta dao novac, a sreća tog siromašnog čovjeka bila je neizmjerna.

Po povratku, dok je R. Yitzchok opisivao što se dogodilo, učenici su bili zaprepašteni videći na nebu ogromne rojeve skakavaca koje je nosio neobično snažan vjetar.

"Ne plašite se," rekao im je Ari HaKadoš. "Svi skakavci lete preko mora, i niti jedan neće ostati. Presuda na nebu je poništena."

Kakva li je ovo snažna ilustracija moći cedake. I danas, također, možemo osigurati povoljnu presudu za blagoslov i uspjeh za sebe i za klal s micvom o cedaki. ■

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Jom Kipur – Od istine se ne možeš sakriti Danas je Židovski blagdan Jom

Istina će vas na kraju sustići. U Jo-

Kipur. To je 25-satni post, od zalas-

ninom slučaju, uz pomoć oluje i ki-

ka sunca u srijedu do večeri u če-

ta, sustigla ga je na vrlo dramatičan

tvrtak. Zamisao da se posti na Jom

način i trenutačno. Kod većine nas

kipur nije nastala zbog toga da

drugih, ovaj proces je sporiji i su-

bismo same sebe mučili kajući se

ptilniji, iako vjerojatno ne manje

zbog svojih grijeha, kao što možda

dramatičan po svom intenzitetu.

neki vjeruju. Zapravo, tumače rabi-

Ne želim nagađati da li je Aman-

ni, Jom kipur je dan u koji, da tako

da Knox, uzmimo je za primjer, kri-

kažemo, B-g dolazi bliže. Mi ima-

va ili nevina. Ali ako je sudjelovala

mo mogućnost da budemo poput

u onome što se dogodilo, njen us-

anđela, potpuno duhovna bića. Ka-

pješan priziv ni u kojem slučaju za

da nam je duhovni svijet tako nado-

nju neće biti kraj priče. Možeš bje-

hvat ruke, tko bi uopće bio zainte-

žati od istine, no na koncu, nemaš

resiran za tako zemaljsku, bezna-

se gdje sakriti. Ako je imala udjela i

čajnu aktivnost kao što je hrana?

nije preuzela odgovornost za ono

Štoviše, onaj koji je toliko koncen-

što je počinila, to će je progoniti os-

triran na duhovni potencijal ovog

tatak njezinog života, bez obzira ko-

dana neće imati nikakve želje da

liko dobar privid ostavljala – a, mi

Bez obzira kroz kolike frustracije i

gleda npr. nogomentu utakmicu!

Židovi vjerujemo, i za čitavu vječ-

žrtve možda prolazimo kako bismo

nost. Ja se, za njezino dobro, nadam

bili dobri, to je vrijedno svake od

da je nevina ili da će priznati što je

njih, čisto iz zadovoljstva što smo

učinila.

dobri. Nije nužna nikakva dodatna

U poznatoj priči o Joni, koju čitamo na Jom Kipur, B-g kaže Joni da ode u grad Ninivu i kaže stanovni-

.

.

Istina će vas na kraju sustići.

past. On otplovi u suprotnom smjeoluja. Muškarci s lađe bace Jonu u

Ljudi često stavljaju pod znak pi-

more, pa ga proguta golema riba

tanja postojanje B-ga time što kažu

(ne mora to biti kit). Oluja se utiša, a

da na ovom svijetu ne postoji ni na-

Jona provede nekoliko dana u utro-

grada niti kazna. A odgovor kojim

bi ribe, te ga ona konačno izbljune

im se često uzvraća je da se pravda

na obalama Ninive. Jona produži da

čuva tek za svijet koji će doći. Me-

objavi svoje proročanstvo u Ninivi i,

đutim, ja vjerujem da na ovom svi-

sasvim nevjerojatno, sam kralj po-

jetu itekako postoji aspekt pravi-

vede svoju zemlju u vraćanju ka

čnosti. Dobra se djela nagrađuju du-

pravednosti.

.

bokim i trajnim osjećajem zadovolj-

Postoji mnogo poruka u ovoj priči,

stva, a za loša djela naknada je du-

a ja bih želio ukazati na jednu od

bok i trajan osjećaj patnje i razoča-

Godina 14 15 Broj 51 Strana

.

.

koliko nam loše stvari mogu pojednostavniti život, bez obzira koliko površnih koristi nam mogu donijeti,

ru, ali ga odmah snađe strahovita

njih.

ranja.

nagrada. Jednako tako, bez obzira

cima da ako za 40 dana ne poprave svoje navike, grad će doživjeti pro-

■

ništa od toga nije vrijedno patnje i razočaranja nama samima.

.

Konačno, nemamo kuda pobjeći

od samih sebe. Pred nama je jednostavan izbor – izaberite dobrotu i primite nagradu kroz svijest da ste dobri. Ili izaberite drugačije i podnosite bol spoznaje da za ono što smo učinili postoje vječne konzekvence. Tkogod da je ubio Meredith Kercher mora za čitavu vječnost živjeti s činjenicom da je on ili ona ubojica. ■

.

Strana 15

Tefila: Molitva s radošću, Rabbi Daniel Travis:

Šesti blagoslov: potpuni oprost "Oprosti nam, Oče naš, jer smo pogriješili; zaboravi nam, Kralju naš, jer smo namjerno činili grijeh; jer ti zaboravljaš i praštaš. Da si blagosloven Ti, Vječni, Milosrdni koji obilno praštaš." Šesti blagoslov u molitvi Šemone

Esre je Selah lanu, u kojem tražimo potpuni oprost. Molimo Vječnog da ukloni naša nedjela i oprosti sramotu koju smo Mu prouzročili kršenjem Njegove volje. Na taj način,

■

nadamo se da ćemo ukloniti svaku prepreku između nas, tako da nas ništa neće sprečavati da primamo njegovu dobrotu.

"Kralj se ne može odreći svoje

časti, no otac se može odreći svoje časti" (Kesubos 17a). Kako u ovom blagoslovu tako i u prethodnom, mi se obraćamo Vječnom kao našem ocu prije nego li ga nazovemo našim Kraljem. Na taj način mi se na-

damo da će se Vječni usredotočiti na

običaj šakama dvaput udariti u

vid odnosa oca i djeteta u našem

području srca, jednom dok izgo-

odnosu s Njime, i zanemariti sra-

varaju riječ "hatanu" i jednom dok

motu koju su Mu prouzročila naša

izgovaraju "pašanu". Ova nas gesta

djela (Beis Yosef 115).

podsjeća na vidui, priznanje i po-

Dok izgovaramo riječ "selah", trebali bismo razmišljati o bilo kojem

maže nam probuditi srce na pokajanje dok govorimo te riječi.

konkretnom prijestupu koji smo

U dane kada se ne govori Taha-

možda učinili tog dana i obratiti se

nun (npr. na Roš hodeš ili hol ha-

Vječnom u pokajanju. Neki se imaju

mo'ed), ne bi trebalo dotaknuti grudi dok govorimo ovaj blagoslov.

Budući da je ova gesta slična vidui, neprikladno je to činiti u dane radosti kada se vidui ne govori (Shelah, kako je citiran u Siddur Yavetz, Rav Shlomo Zalman Auerbach, kao što je navedeno u Halichos Shlomo 11,45). Neki autoriteti smatraju da ne bi trebalo dodirivati grudi niti tijekom večernjih službi, budući da se Tahanun ne govori noću (Shaarei Halacha U'Minhag, Orach Chaim 69). ■

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Yaacov Haber :

Tri razine oprosta Postoje tri hebrejska sinonima: "seliha", "mehila" i "kapara", i svi su povezani s idejom "praštanja". Što znači svaki od njih?

"Seliha", obično prevedena kao "praštanje", prvi je korak koji se mora poduzeti ako je netko počinio grijeh, bilo to protiv B-ga ili protiv čovjeka. Tražiti oprost znači reći "povrijeđenom" učesniku: "Žao mi je zbog onoga što sam učinio, iskreno žalim što sam to učinio i nikada više to neću učiniti."

Primjerena reakcija na ovaj zahtjev je vjerovati da je podnositelj zahtjeva iskren te "otvoriti vrata" za njega ili nju da "uđe". Osoba koja odbije to učiniti smatra se okrutnom osobom.

"Mehila", obično prevedena kao "brisanje" odgovor je na zahtjev "Možemo li vratiti naš odnos na razinu na kojoj je bio prije nego li sam sagriješio protiv tebe?" Pozitivno odgovoriti na ovo je teško, no B-g je ljudskom biću dao snage za to, te je potrebno.

"Kapara" se obično prevodi kao "pomirenje", kao na Jom kipur, na Dan pomirenja.

Ovo je odgovor osobi koja kaže: "Moja mi savjest neće dati da živim u miru zbog onoga što sam učinio tebi i našem odnosu." Odgovoriti na ovo pozitivnim odgovorom nadilazi ljudske mogućnosti. Jedino je B-g Onaj koji može doprijeti do nutrine osobe i reći joj "Utješi se". "Kapara" je vrhunac ovog trojakog procesa, i postiže ga se na Jom kipurim. ■

Rabbi dr. Asher Meir:

Tražiti oprost od svog bližnjeg Pokajanje: Za grijeh protiv bližnjeg Sam Jom Kipur ne može napraviti pomirenje za grijehe protiv drugih ljudi. Tek kad se žrtva udobrovolji, počinitelj može tražiti oprost od HaŠema - i to je također potrebno, jer je svaki zločin protiv drugoga također i zločin protiv B-ga (SA OC 606,1).

Oproštenje: Svako je ljudsko biće stvoreno na B-žju sliku. Svaka osoba otkriva jedinstvenu iskru i vid B-žanstva. Koji je najveći izraz naše pobožnosti? To je naša moć opraštanja. Mada nam B-g "delegira" svoje svojstvo slobodne volje, On ponekad ograničava našu slobodnu volju kako bi proveo Svoju volju, kao kad je otvrdnuo faronovo srce.

HaŠem nam je dao stvaralačke talente iz svoje sposobnosti da stvara ex nihilo, tako da bismo mogli nastaviti posao koji je On započeo u šest dana stvaranja, no On održava ili uništava naše malene kreacije u skladu sa Svojim planom. Ali kada je svakom ljudskom biću prenio moć da oprosti osobne prijestupe, On je to prenio nepovratno. Samom B-gu je, nazovimo to tako, onemogućeno da oprosti prijestupniku sve dok žrtva to odbija.

Godina 14 17 Broj 51 Strana

Iz toga slijedi da najviši stupanj svetosti dostižemo kada opraštamo, i doista, naši učenjaci nas upućuju da budemo uvijek spremni i voljni oprostiti, što ukazuje da je to posebna kvaliteta Židovskog naroda koji je blizak HaŠemu. ‫ה ָ פפַָּּכ‬

trudili da budu dostupni onima koji su im učinili nešto pogrešno, kako bi ih potaknuli da zatraže oprost.

Da se radilo samo o brizi da grešnik izbjegne kaznu, tada bi bio dovoljan i osobni oprost, ali to ne bi obnovilo prijateljske odnose. (Joma 87a.)

Oproštenje i pomirenje Zapravo, postoje dva različita vida traženja oprosta pred Jom Kipur. Jedan je da nemamo nikakvih nepodmirenih grijeha kako bismo mogli postići potpuno pomirenje na Jom Kipur.

(MB 606,1.) Ipak, za to bi bilo dovoljno da nam osoba kojoj smo učinili nešto oprosti od sveg srca - na primjer, ako kaže tefila zaka (u kojoj opraštamo svima koji su nam nešto učinili) pa čak i poseban oprost koji se kaže prije odlaska na spavanje.

Ovaj aspekt izglađivanja situacije nije ništa manje važan od pomirenja. Mišna Berura spominje da grijeh ne treba spominjati ako uzrokuje nelagodu koja može dovesti do nastavka antagonizma između stranaka (MB 606,3.) Iako to znači da će oprost biti manje potpun, pomirenje dviju strana je najvažnije.

Međutim, postoji razlika između opraštanja i pomirenja.

Oprost s distance uklanja barijeru koja razdvaja ljude, ali ih međusobno ne povezuje. Za to je neophodan stvarni susret između počinitelja i onoga kome je nanesena šteta, u najmanju ruku putem šalijaha (izaslanika).

Na ovaj način možemo objasniti zašto su se neki učenjaci posebno po-

Zapravo, Tur (OC 606) navodi Midraš koji sugerira da glavni razlog iskupljenja nije postizanje pojedinačnog oproštenja, već povećanje bratstva među svim Židovima.

Iz toga slijedi da čak i ako zategnuti odnosi s nekim nisu posljedica nekog posebnog grijeha, Jom Kipur je još uvijek idealno vrijeme da mu/joj se pokuša pristupiti i pokušati popraviti ono što vas razdvaja. Na ovaj će način cijeli židovski narod ući u Sukot, vrijeme našeg radovanja, ne samo očišćen od grijeha, već i sjedinjen u prijateljstvu. ■

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Oprost

Neki se čovjek požalio cadiku da

potpuno opraštanje prema drugima,

nje," Raši]. B-g traži da se prinese žr-

ne uspijeva pronaći svoj duševni

ne možeš ga osjetiti ni prema sebi.

tva za grijeh zbog toga što je On

mir. Mnogo godina ranije, on je bio

Ti se moraš posvetiti usavršavanju

smanjio mjesečev sjaj.

počinio jedan grijeh, i mada je po-

svog praštanja drugima."

stio i molio za oprost, i odonda je prošlo nekoliko Jom kipura, on nije mogao prihvatiti da mu je potpuno oprošteno i nastavio je u sebi gajiti dozu krivnje.

Cadik ga je upitao: "Jesi li oprostio drugima koji su te povrijedili?"

"Naravno", odgovorio je čovjek.

"I tvoj oprost je bio toliko potpun da nije ostala ni trunka ljutnje kod tebe?" pitao ga je cadik. Čovjek je spustio pogled prema dolje, te tiho prošaptao: "To ne mo-

gu iskreno potvrditi."

"Kako da to razumijemo?", rekao

"Sada mogu razumjeti jedan vrlo

je cadik. "B-g ne može pogriješiti, i ni

teški odlomak iz Talmuda", rekao je

u kom slučaju ne može sagriješiti.

cadik. "Tora navodi da na Roš hodeš

Na koji način bi B-g mogao trebati

(prvi dan mjeseca), trebamo prinijeti

oprost?"

'žrtvu za grijeh za B-ga' (Brojevi 28,15). "

"No, često nalazimo da Tora govori o B-gu u antropomorfnom smi-

"Talmud citira kao da B-g kaže,

slu, koji nam pomaže da shvatimo

'Donesite žrtvu za grijeh za Mene,

Njegov odnos prema nama, kao

za to što sam Ja smanjio veličinu

kada se govori o "milosti" B-žjoj ili

Mjeseca' (Hulin 60b). "

Njegovog "sućuti." Jasno je da ne

[Ovo se odnosi na tekst u Postanku (1,16) "B-g je načinio dva velika svjetlila, veće svjetlilo da vlada danom i manje svjetlilo da vlada noći. " U početku se oba nazivaju velikima, ali po-

možemo B-gu pripisati emocije, ali ovi pojmovi se koriste stoga da mi možemo steći neku predodžbu o tome kako se On odnosi prema

nama."

"U tome je problem, sine moj", re-

tom je jedno manje. Mjesec je rekao,

"Tako je i s idejom o B-gu koji traži

kao je cadik. "Ti moraš doživjeti oso-

"Ne mogu dva kralja dijeliti istu

oprost. Oprost je dvosmjerni put.

bno iskustvo potpunog oproštenja

krunu," odnosno ne može biti dva

Čovjek može osjećati potpuno opro-

da bi bio u mogućnosti prihvatiti tu

velika svjetlila. Tada je B-g rekao

štenje samo ako u potpunosti opra-

ideju i osjetiti da ti je potpuno opro-

Mjesecu, "Onda ti moraš postati ma-

šta drugima, i obratno, čovjek može

šteno. Ako nisi bio u stanju osjetiti

oprostiti drugima samo onda ako može potpuno oprostiti sebi. Budući da B-g želi da znamo da nam On oprašta kada učinimo primjerenu tešuva (pokajanje), on nam kaže

kako je i On sam doživio oprost, tako da možemo biti sigurni u Njegovo oproštenje naših prijestupa."

Ovo je važna misao na Jom Kipur.

Mi se moramo truditi da izgradimo potpuno oproštenje prema drugima, tako da možemo prihvatiti i osjetiti da je i nama B-g u potpunosti oprostio. ■

Strana 18

Divrej Tora

Roni Susan Blau:

Sjetite se oprostiti i samome sebi Svake godine na Jom kipur, u si-

sušno, bezuvjetno i velikodušno

nagogama širom svijeta Židovi se

podržavaju jedni druge. No, kada

posvećuju zajedničkom udaranju u

dođemo do onoga s čime se sami

prsa tijekom molitve Viduj, kako bi

bore ili do njihovih malih pobjeda,

se, simbolički, pokajali za grijehe

oni umanjuju svoj vlastiti napredak

nas kao zajednice. Ali što je sa gri-

ili pak sami sebe osuđuju grubim

jehom prestrogog odnosa prema

riječima i izrazima nepraštanja.

sebi? Sada kada nam je blagdan ponovo pred vratima, sasvim je logično da se upitamo zašto je uvijek toliko lakše oprostiti drugima nego sebi.

U knjizi "Prevladanje razočarenja

života," Harold Kushner piše o biblijskim osobama koje često obuzmu moćne, nedolične, a opet toliko ljudske emocije. Jedan primjer: on

Mučenje samih sebe, post, te drugi

se čudi Mojsijevom neuobičajenom

oblici odricanja i apstinencije nisu

nerazumijevanju prema Aronu kada

naročito Židovske ideje. Zato i po-

"tuđa vatra" prilikom posvećenja

svećujemo tek jedan dan godišnje za

Svetog šatora proguta dva Aronova

priznavanje naših grijeha. Židov-

sina.

stvo uči da je B-g, B-g praštanja. Čini se čak i više nego li to mi sami možemo biti. Otkada to trebamo ispriku da bi udarali sami sebe? Previše nam je poznat naš glas kritike — taj unutarnji kritičar koji je uvijek spreman iznijeti negativnu usporedbu. Kajanje. "Trebali smo" i "ovo nije dovoljno

dobro".

Odbijanje

da

prihvatimo da smo svi mi ljudi s manama, nesavršeni i jedinstveni.

skiramo da oprostimo samima sebi, sljedeći korak će biti da krenemo naprijed sa životom, istovremeno svjesni svojih nesvjesnih odluka koje smo donijeli. Može biti lakše izolirati se ili odvojiti se od ■stvarnosti, nego morati savladavati sva razočarenja i neostvarene snove do kojih dolazi kada odlučimo živjeti u

Možda je Mojsije bio ljubomoran

sadašnjem trenutku. Poput svake

na Arona što će njegovi sinovi na-

druge discipline, postati svjestan i

staviti njegovo nasljeđe, kao i na

mijenjati svoje misli traži stalnu,

vremenu da se može posveti svojoj

promišljenu primjenu. I puno za-

obitelji, dok Mojsiju njegova uloga

hvalnosti za ono što uistinu postoji

nije omogućavala nimalo vremena

u našim životima.

da živi običnim životom. Biblija je puna takvih opisa takozvanih "loših" osjećaja. Suparništvo među braćom. Ljubomora. Nekontrolirani bijes. Seksualno iskorištavanje. Ako

Ja znam da nisam jedina koja šiba

su naši praoci doživjeli tako razno-

samu sebe. Svi smo mi svoji najveći

like i burne osjećaje, a ipak im je od

neprijatelji. Međutim, ispada da na-

B-ga bilo oprošteno, zašto onda mi

še duhovno zdravlje ovisi o našoj

tako silno pokušavamo izbjeći ih ili

sposobnosti da oprostimo samom

poreći ih?

sebi. Stanford University je započeo

ostati zaglavljen u škripcu. Ako ri-

Rabinica Naomi Levy ponudila nam je molitvu "Kada smo prestrogi prema sebi" u svojoj knjizi, "Razgovor s B-gom, osobne molitve za trenutke radosti, tuge, borbe i slavlja" ("Talking to God, Personal Prayers For Times of Joy, Sadness, Struggle, and Celebration"): "Poduči me, o B-že, kako da volim sebe. Toliko

sam kritična prema sebi. ...Prihva-

Kada odlučimo poslušati svoj glas

ćam neuspjehe kod drugih, ali sebi

kritike, to nam omogućava da izbje-

ih ne opraštam... Nauči me kako da

gnemo "osjećanju osjećaja." Ako

uživam u svom životu... Pokaži mi

osjetimo da možemo podnijeti psi-

kako da prihvatim sebe onakvu ka-

hičku bol, na kraju možemo otkriti

kva jesam... Omekšaj moje srce... Is-

da će nas to dovesti do veće širine

puni me moći da zavolim svoj život.

Kao terapet, vrlo sam često prisu-

— slobode da osjećamo iskreno ža-

Hvala ti, B-že, što si me stvorio ta-

tna pri izuzetnim izljevima suosje-

ljenje, priznamo poraze i krenemo

kvom kakva jesam."

ćanja među ljudima. U mojim tera-

naprijed svjesniji svojih ograničenja.

s istraživanjem kako opraštanje može doprinijeti zdravlju i odnosima, te spriječiti bolesti. Kao i depresiju.

Ogorčenost. Shvatili ste što želim reći.

pijskim skupinama, klijenti nepreGodina 14 19 Broj 51 Strana

Šana tova. ■

Umjesto toga, često je komotnije Strana 19

Sara Debbie Gutfreund:

Poticaj da promjene započnete sada Roš Hašana, Jom Kipur i Dani između njih prožeti su naročitim svjetlom koje nam daje priliku da u svojim životima načinimo promjene koje su nam se činile nedostižnima tijekom ostalog dijela godine. Evo deset navoda da nas potaknu na početak procesa promjene.

1. "Načini mi otvor veličine igle i ja ću ga proširiti u vrata kroz koja kola mogu proći" (Midraš na Pjesmu nad pjemama 5,2). Promjena nije sve ili ništa. B-g nam kaže da mi samo trebamo poduzeti taj prvi korak, koliko god on malem bio, i On će nam pokazati put naprijed.

2. "Prestao sam tražiti svjetlost i odlučio da umjesto toga ja postanem svjetlost" (nepoznati autor). Prestanite misliti da morate promijeniti ljude i stvari oko sebe kako biste napredovali. Autentična transformacija dolazi iz nas samih. Dolazi iz dobrote i svjetla koje donosimo svemu što činimo i svima s kojima se susrećemo.

3. "Sve je izbor" (nepoznati autor). Mi možemo pobjeći od samovolje naših loših navika. Imamo slobodnu volju.

Smušena jutra ili uredna rutina, pritužbe ili komplimenti, beskrajna odvlačenja pažnje ili trenuci promišljanja: sve su to izbori koje donosimo, i ako želimo promijeniti svoje živote, najprije moramo pogledati na izbore koje donosimo.

4. "Nikada nije prekasno da budeš ono što si mogao biti" George Eliot. Nemojmo se uznemiravati gledanjem na vrijeme koje smo izgubili ili prilike koje nismo iskoristili.

To je bilo jučer. Danas je no-

Strana 20

5.

6.

7.

8.

va prilika da postanemo ono što želimo biti. Mi možemo pretvoriti ono za čim žalimo u pouke i naše neuspjehe u sredstva za postizanje cilja.

"Vaše ciljeve nije briga kako se osjećate" (nepoznati autor). Nećemo uvijek biti motivirani. Ponekad ćemo se osjećati umornima i željet ćemo odgoditi naše ciljeve za sutra.

Ali možda se ni sutra nećemo "osjećati" spremnima da radimo na njima. Jedan od najvećih mitova u vezi promjene je da se moramo osjećati motiviranima da bismo išli naprijed. Jedino što je uistinu važno je da idemo naprijed; motivacija će pratiti naše postupke. Motivacija je divna – disciplina je ključna stvar.

"Misliti 'ne mogu' je idolopoklonstvo. Ako nam Svemogući pomogne, možemo promijeniti svijet. A ako nam On ne pomogne, ne možemo učiniti ništa", rabin Noah Weinberg. Mi sebe ograničavamo zidovima lažnih uvjerenja iza kojih se skrivamo. Kad imamo vjere, možemo se ostaviti toga kako smo sebe zamišljali i postati ono što uistinu jesmo.

"Ako vjerujete da je moguće razbiti, vjerujte da je moguće i popraviti", rabi Nahman iz Breslova. Nije potrebno da prikrivamo ili poričemo naše pogreške. Mi griješimo. Naši životi ponekad mogu izgledati kao da su propali. Potrebno je da se sjetimo fokusirati na popravljanje onoga što je propalo umjesto da tome dopustimo da nas dovede do beznađa "Postavite si cilj toliko velik da ga ne možete postići sve dok ne postanete osoba koja

ga može ostvariti" (nepoznati autor). Za promjenu treba vremena. Nemojte se plašiti imati izvanredne ciljeve i ogromne planove. Ako ćemo se čvrsto držati procesa, moći ćemo postati onakva osoba koja je sposobna za ostvarenje onih podviga koji nam se sada čine daleko van našeg domašaja.

9. "Sjajan stav postaje sjajno raspoloženje koje postaje sjajan dan koji postaje sjajna godina koja postaje sjajan život", Zig Ziglar. Daleko se lakše mijenjati kada ste radosni i u obilju nego kada ste očajni i u oskudici. Usredotočite se na dobro i ono će dovesti do još više dobrote.

10. "Bez obzira koliko ste pogrešaka učinili ili koliko ste sporo napredovali, još uvijek ste daleko ispred onih koji ne pokušavaju."

Dva najvažnija elementa za promjenu su usredotočenost i trud, i mi možemo kontrolirati oboje. Možemo nastaviti pokušavati. Možemo nastaviti rasti. Možemo se neprestano usredotočiti na to kuda želimo stići. Bez obzira na to koliko mala bila promjena koju postižemo, još smo uvijek daleko ispred onoga gdje bismo bili da nismo ni pokušali.

Otvorimo vrata, i Svemogući će nam pokazati put. Sve što On od nas traži je da se svaki dan probudimo i pokušavamo. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti A ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne može rasti kao osoba, zato što je duša ta koja izražava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve

dok su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema želje za transcendentalnim. Duša daje vašem životu smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet tijela – je rascjepkan; duša je središte oko kojeg su ujedinjene sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje

posmotrite energije koje pokreću vaše tijelo u jednom danu, vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju kao nepravilni

izljevi želje,

nasumično birajući

podražaje koji ih privlače u danom trenutku. Duša povezuje sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s onim što je najvažnije, materijalno s duhovnim.

D a bi došli do nesebične ljubavi, morate

prvo naučiti voljeti sami sebe, ostvariti harmoniju između svog tijela i duše. To

Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe

znači razumjeti tko ste vi uistinu i što tre-

drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo duše,

bate postići u ovom životu. Vaš poziv ne

sebične želje tijela bi nas mogle u potpunosti zarobiti i

smije vam stvarati neugodu i morate iz-

na koncu uništiti. Duša je naša transcendentalna stra-

bjegavati svako ometanje. Ako ste u konfliktu sa samim sobom, kako onda možete

na koja uvijek vuče prema gore, poput plamena svije-

očekivati da postignete zadovoljavajuću

će, uvijek pokušavajući spojiti nas s B-gom. Tijelo nas

ljubav s drugom osobom.

može pokušati zadržati na zemlji, ali duša ima snagu

Naučiti voljeti samoga sebe može pred-

da nas podigne gore i na drugu stranu. ■

stavljati poteškoću. U početku, ego ne može postojati u isto vrijeme s B-gom. Ili slijedite

R. Simon Jacobson

svoje prioritete, ili B-žje; vi doživljavate sebe kao da ste isključivi proizvod svog

rada, samodovoljno biće, ili da ste stvoreni

S uština služenja Stvoritelju je jednostavna:

na sliku B-ga. Da biste mogli rasti, morate

puno uči,

naučiti isključiti svoj ego, isprazniti se i

puno moli

napraviti mjesta za nešto veće od sebe. ■

i čini dobro.

R. Simon Jacobson

Ne trebaš biti previše strog prema sebi.

Tora nije dana anđelima.

Jednostavno učini ono što možeš. ■ R. Nahman iz Breslova Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 14 21 Broj 51 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Danas je Jom Kipur - Dan pomirenja - vrijeme u kojem se možemo uzdići do sfere Drva Života i od njega dobiti istinski život - Istinsku Slobodu.

Prema kabali, Roš hašana traje 22 dana, od Roš hašane pa do Simhat Tore, i to je zapravo proces koji se sastoji od tri faze, a čija je svrha obnavljanje naše duše i života. Prva faza ovog procesa poznata je kao Deset dana pokajanja, ali je također u knjizi "Pjesma nad pjesmama" definirana kao "Njegova mi je lijeva ruka pod glavom...", što ukazuje na to da je ono što činimo u tom razdoblju tikun naše lijeve kolone, a to je naša želja za primanjem - naša duhovna "posuda". Stoga naziv "Deset dana pokajanja", tešuve, od korijena lašuv (hebr. vratiti se), znači povratak sebi, svom pravom, istinskom ja.

Jom kipurim - Zašto u množini?

Naš svijet, svijet pomutnje, boli, gladi i patnje je svijet fizičke iluzije.

Suština života do nas dolazi iz gornjeg svijeta, pravog svijeta, metafizičkog svijeta blaženstva i obilja. Ari objašnjava da dok postupamo na duhovan način, s radošću, bezuvjetnom ljubavi i altruizmom, u naše živote u ovom fizičkom svijetu neprestano se slijeva obilje. Međutim, ukoliko postupamo drugačije ovaj se protok blokira i on nema mogućnosti da do nas stigne.

U Bibliji se Jom kipur spominje kao Jom HaKipurim (Levitski zakonik 23, 27), u množini. Ari objašnjava da se na Jom kipur stvara izravna veza između našeg svijeta (sefirat Malhut) i gornjeg svijeta - izvora obilja (sefirat Bina). Sve tri dimenzije - svijet iluzije, kanali duhovnog obilja i svijet istine – spajaju se u jedno, i to je razlog zašto je Kipurim u množini.

Zašto moramo "mučiti svoje duše" na Jom kipur?

Mudrost kabale nas uči da duša ima pet razina: nefeš, ruah, nešama, haja i jehida. Najniža razina je nefeš i ona je odgovorna za naše osnovne potrebe poput hrane, spavanja, seksa, sigurnosti i tjelesnih užitaka.

Svaka razina predstavlja drugu sefiru: nefeš- sefirat Malhut - mateStrana 22

rijalni svijet, Ruah - Zeir Anpin - vezu koja nam donosi duhovno bogatstvo; i nešama - sefirat Bina - stvarni svijet, izvor života i obilja.

Prema biblijskom zakonu na Jom kipur ima pet zabrana: zabrana jesti i piti, kupati se, mazati tijelo i nanositi na njega mirise, nositi kožne cipele i imati seksualni odnos. Da bi na Jom kipur došli do sefirat Bina mi moramo isključiti nefeš - tijelo i fizičku svijest, jer nas taj okvir potreba tijela blokira da obilje primimo izravno od sefirat Bina. U odlomku "... i vi ćete mučiti svoje duše" riječ "mučiti" ‫ ל נע‬dolazi od korijena ‫( נמ‬slab, oskudan), što znači da naš nefeš malhut, našu materijalističku, ograničavajuću svijest moramo oslabiti, navesti je da oskudjeva. Tim ograničenjima – izbjegavajući gore navedene potrebe tijela, blokiramo "tjelesni" dio naše svijesti. Nije u redu da patite, radije uživajte u povezivanju sa sefirat Bina, koja je stvarni svijet, svijet neograničenog izobilja.

Molitve Za razliku od ostalih dana u godini, za Jom kipur imamo pet molitava. Prema kabali, funkcija tih molitava nije da uvjerimo B-ga da nas tretira drugačije, već da svoju svijest uzdignemo ka pravom svijetu -"Drvetu života".

Tih pet molitvi podižu nas korak po korak do vrhunca Jom kipura molitve pod nazivom Neila. Svaka nas molitva uzdiže na drugu razinu stabla sefirot: Arvit - sefirat Malhut; Šaharit - sefirat Zeir Anpin; Musaf sefirat Bina; Minha - sefirat Hohma; Neila - sefirat Keter.

Ari nas uči da su te molitve način da u naše živote obilje dovedemo izravno od izvora, za godinu koja dolazi, i one predstavljaju nakane kavana, na koje bismo se trebali usredotočiti tijekom tih molitava.

"Kol Nidre" Što je tako posebno u ovoj molitvi da toliko ljudi odlazi na nju u sinagogu? I kako to da moramo poništiti svoje zavjete još jednom nakon što smo to već učinili u večeri uoči Roš hašane?

U trenutku stvaranja - cimcuma, kojim smo došli na ovaj svijet, nastao je zakon akcije i reakcije. Ovaj zakon je "kozmička prisega" koja izjavljuje da će svaki naš postupak kojim naštetimo našem bližnjem, ili našem okolišu izazvati reakciju koja će nam se vratiti u budućnosti. To je razlog zašto uoči Jom kipura kažemo "Kol Nidre", nakon što izvadimo sve svitke Tore iz Svetog ormara, kako bi nam se omogućilo da■ odemo u gornje svjetove i odbacimo svaku negativnu silu koja bi nas mogla povrijediti, kao posljedica naših prijašnjih postupaka. Samo u tom trenutku mi imamo mogućnost razvrgnuti "kozmičku prisegu".

Viduj (Ispovijedanje grijeha)

Druga važna molitva na Jom kipur je Viduj. Prema tradiciji mi na Jom kipur pokušavamo promijeniti način na koji Stvoritelj gleda na nas, tražeći oprost koji se na najpregnantniji način izražava u molitvi Viduj.

Međutim, ovo gledište je pomalo djetinjasto. Možemo li si zamisliti zločinca na sudu kako od suca traži oprost, te da ga zbog toga oslobodi bez ikakvih optužbi?

Kabala podučava da u skladu sa zakonima života, patnja u našem svijetu proizlazi iz naše sebične želje za primanjem samo za sebe. Stoga, da bi se ono zabilježeno o našim negativnim postupcima promijenilo, mi bismo se trebali vratiti sebi, svojoj čistoj duši koja se nalazi u nama, i odvojiti se od svih boli i sljepoće koje su nanijele štetu nama i drugima.

Riječ Viduj ‫ עמ עמ‬na hebrejskom znači "osigurati", potvrditi, a to znači da onog trenutka kada se pobrinemo da se naše sebično ponašanje više neće ponavljati, te umjesto njega u svoje živote unesemo obzir, suosjećanje i ljubav, posljedice svih naših loših djela koje se pojave, biti će poništene. ■ Divrej Tora

Rabbi Avraham Arieh Trugman:

Jom kipur i B-žje Ime od četiri slova Kao ukras u mnogim sinagogama

nadalje odnosi i na pet razina duše

širom svijeta nalazi se sljedeći stih iz

(nefeš, ruah, nešama, haja i jehida), od

Psalama (16,8): "Postavljam B-ga is-

kojih je peta, jehida, nadsvjesna razi-

pred sebe u svako doba." U kabali se

na duše, dostupnija na Jom kipur

tumači kako ovaj stih znači da se

nego u bilo koje drugo doba godine.

osnovno B-žje ime od četiri slova

Treće slovo B-žjega imena, vav,

pojavljuje u obliku i procesu svakog

ima brojčanu vrijednost šest, što se

aspekta stvarnosti i koristi se kao

podudara sa šest djelova čitanja

model kroz koji mi razumijemo

Tore na taj dan. Taj aspekt je

božansko, onako kako se ono očituje

također jedinstven za Jom kipur, jer

u svim područjima života.

je to jedina prilika u godini kada

Na primjer, četiri slova B-žjeg ime-

dolazi do takve raspodjele teksta

na - jod, he, i vav, he - čine riječi koje

Tore. Broj šest se u kabali odnosi na

u hebrejskom koristimo za protok

šest glavnih emocionalnih osobina

vremena: prošlost (he, jod, he) sa-

unutar čovjeka. Na Jom kipur mi

dašnjost (he, vav, he) i budućnost

nastojimo ispraviti i tražiti oprost,

(jod, he, jod, he.) Kako je Einstein rekao: kada se aspekt vremena nadoda na tri koordinate prostora

on stvara četiri dimenzije poimanja stvarnosti. Mnogi drugi aspekti vremena,

prostora

i materijalne

razine

stvorene

stvarnosti,

od

duhovne do fizičke: Acilut - svijet emancije; Brija - svijet stvaranja; Jecira - svijet formacije (oblikovanja) i Asija - svijet djelovanja.

stvarnosti temelje se također na bro-

Lijepu aluziju na četiri slova

ju četiri, kao što su godišnja doba

B-žjeg imena nalazimo u četiri glav-

(jesen, zima, proljeće i ljeto), četiri

na dijela blagdana Jom kipura. Jod,

osnovna smjera (sjever, jug, istok i

prvo slovo B-žjega imena ima broj-

zapad), četiri osnovna elementa

čanu vrijednost deset, što odgovara

(vatra, zemlja, voda i zrak), četiri

datumu Jom kipura, desetog dana

temeljne sile svemira (gravitacija,

tišrija i kulminaciji deset dana poka-

elektromagnetska sila, jaka nuklear-

janja. Dodatna podudarnost odnosi

na sila i slaba nuklearna sila), četiri

se na Mošea (Mojsija) koji je na Jom

stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito

kipur s gore Sinaj donio druge ploče

i aktivno izgaranje) četiri aspekta

zakona s deset zapovijedi.

stvaranja (neživo, biljno, životinjsko i ljudsko) itd ...

Prvo he u B-žjem imenu ima brojčanu vrijednost

pet, što se podu-

Osim u fizičkom svemiru, četiri

dara s pet molitvi na Jom kipur.

slova B-žjeg imena također se mani-

Svakodnevno molimo tri molitve

festiraju u cijelom duhovnom svi-

dnevno, četiri na šabat i blagdane.

jetu. U kabali se podučava da posto-

Jedini dan u godini kada molimo

je četiri svijeta koja obuhvaćaju sve

pet molitvi je Jom kipur. Ovo se

pogotovo za pogreške i nedostatke koje imamo u ovim područjima svojih života. Slovo vav u kabali

također simbolizira seksualnu energiju. To se vidi u tome što se čitanje Tore u poslijepodnevnoj službi na Jom kipura bavi isključivo ovom temom.

Završno slovo u B-žjem imenu od četiri slova, završno he, brojčane je vrijednosti pet, što se podudara s pet zabrana toga dana: jedenja, pijenja, nanošenja ulja, nošenja kožnih cipela i bračnih odnosa.

Gornji primjer je samo jedan od gotovo beskonačnog broja načina na koje

možemo

vidjeti

kako

se

četveroslovno B-žje ime odražava na stvaranju. Što više naučimo o tim podudarnostima, više ćemo moći cijeniti dublji smisao stiha "Postavljam B-ga ispred sebe u svako doba". ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 14 23 Broj 51 Strana

Strana 23

dr. Stephen Marmer:

Psihologija pokajanja Jared Sichel, Jewish Journal Uz njegovo veliko iskustvo kao psihijatra i psihoanalitičara koji liječi osobe koje su preživjele traume djetinjstva i odrasle dobi, dr. Stephena Marmera mnogi od njegovih pacijenata poznaju kao osobu koja ima pozitivno gledište u vezi uloge religije na psihu i sreću čovjeka.

Marmer radi na medicinskom fakultetu u UCLA, te ima privatnu praksu u Brentwoodu, a njegovi pacijenti dolaze iz gotovo svih velikih vjerskih tradicija, uključujući judaizam, kršćanstvo, hinduizam, budizam i šinto. Govoreći kao stručnjak i, kako sam sebe opisuje, "ozbiljan" Židov, Marmer je nedavno razgovarao s Journalom o dodirnim točkama psihe i religije, a u vezi s nekih od glavnih tema Jom kipura - opraštanja, pokajanje i B-ga. Ovo što slijedi uređena je verzija tog razgovora.

Jewish Journal: S psihoanalitičkog stanovišta, što znači Jom kipur?

Stephen Marmer: To je prilika da učinite suosjećajnu, ali preispitujuću inventuru toga tko ste i kako ste postupali, te da znate da ukoliko učinite iskren trud da se poboljšate, bit će upisani u Knjigu života.

JJ: Što to znači - biti upisan u Knjigu života?

SM: Ne nužno za više godina, već za bogatiji život. To je prilika da se putem iskrenog razmatranje umanji sramota i krivnja, a pridoda rastu.

JJ: Kako preispitivanje vaših prijašnjih postupaka dovodi do rasta?

SM: Vi sagledavate svoje jake strane, i sagledavate svoje slabosti, gledate ljude do kojih vam je stalo, i da li ste živjeli u skladu sa svojim idealima, prema tome na koji način ste ih tretirali. To je ujedno i podsjetnik da nemamo vječnost na raspolaganju za poboljšanje. Hillelova treća Strana 24

izjava: "Ako ne sada, kada?", uistinu ima smisla na Jom kipur.

JJ: Gdje se u Tori pojavljuje tema opraštanja?

SM: Najdramatičniji trenutak oprosta u Tori dolazi nakon grijeha sa Zlatnim teletom, kada B-g kaže Mojsiju da je On toliko ljut da želi uništiti čitav narod. Mojsije koristi svaki mogući argument da uvjeri B-ga da to ne učini i da oprosti narodu.

JJ: Možete li reći par riječi o temama pokajanja i oprosta koji se provlače kroz Jom kipur?

SM: Oprost i pokajanje su dvije strane iste medalje. Ako se pokajete, zavrijedit ćete oprost. Ako oprostite, ojačat ćete pokajanje drugih. Obaveza je oprostiti onima koji se iskreno pokaju - to vas oslobađa od neraspoloženja koje izjeda čovjeka.

Ako se pokajete, to vas oslobađa od pogubnog srama i krivnje.

JJ: Postoje li različite razine oprost?

SM: Da. Prvi i najpotpuniji oblik praštanja je iskupljenje (ili oslobađanje od krivice), pri kojem ploču potpuno obrišite do čistoga i osobi povratite potpuno povjerenje.

U drugoj vrsti praštanja, koju ja nazivam trpeljivost (ili strpljivo podnošenje), znate da ploču ne možete izbrisati do čista, jer se druga osoba nije u potpunosti pokajala. Ali odnos vam je i dalje važan, i ne želite ga uništiti zamjeranjem. Pa onda iskazujete trpeljivost kako biste održali odnos, dok još uvijek budno motrite. To je vrlo blizu ideje "oprostiti, ali ne zaboraviti" ili "vjeruj, ali provjeri."

Treća se razina oprosta dešava kada druga osoba nije više na životu ili nema namjeru na bilo kakav način nadoknaditi štetu. No vaša zaokupljenost onime što su vam učinili vas

izjeda, i zbog toga se morate toga osloboditi. Ne morate ih osloboditi krivice, i ne morate strpljivo podnositi. No, za vlastito dobro, morate se toga osloboditi.

JJ: Koju je razinu oprosta pokazao B-g na Sinaju?

■

SM: Mislim da je to bila trpeljivost.

Mislim da je znao da mi imamo mnogo mana, ali nas je volio i bilo Mu je važno da održi taj odnos.

JJ: Postoji li pravilan način da se ispriča nekome koga ste povrijedili?

SM: Preuzmite odgovornost, i nemojte je prebacivati na druge. Morate im pokušati dati razloga da povjeruju da ćete iskreno uložiti truda kako biste osiguralii da se to ne ponovi.

JJ: Da li je isprika koja je pomiješana s izgovorom uistinu isprika?

SM: Pokušajte da u svoju ispriku ne umiješate optužbe. Dajte svoju ispriku na temelju onoga što ste vi učinili. U redu je i dati kontekst ako tražite oprost. U redu je pokušati objasniti što se dogodilo i što vas je navelo da učinite te pogreške. Ali pokušajte da to ne učinite na način koji prebacuje krivnju na drugu osobu zbog toga što vas je izazvala.

JJ: A što ako je druga osoba uistnu učinila nešto što vas je, na neki način, izazvalo da učinite to čime ste je povrijedili?

SM: Ako postoji još neki drugi problem u vezi toga kako su vas izazvali, tada je to jedan drugi razgovor u kojem oni mogu zatražiti vaš opDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

dr. Stephen Marmer:

rost. Ako vas to muči, morate to učiniti u zasebnom razgovoru.

JJ: Treba li onaj kojeg je povrijedila voljena osoba pružiti toj osobi mogućnost oproštenja?

SM: Volim reći da treba malo vremena da se tinta osuši. Prije nego što se u potpunosti osuši, površinu možete obrisati da ostane čista. Ono što hoću reći je da ako nešto kažem, pa vidim da je to osobi kojoj sam to rekao bolno, želim da mi da minutu - dvije da mogu shvatiti što sam rekao, da dođem sebi, a zatim povučem ono što sam rekao.

I ja bih želio dati istu priliku svakome koji je povrijedio moje osjećaje.

Ako ostavite malo prostora kako bi se osobi omogućilo da povuče svoj pogrešan korak, manje puta ćete se osjećati povrijeđenima. Mnogo je teže povući nešto jednom kad se tinta osuši.

JJ: Kakav to utjecaj ima na osobu kad se ljuti na nekoga?

SM: Prvo, to odvlači mnogo energije od življenja svog života. Drugo, to je stalna preokupacija - vi dopuštate drugoj osobe i načinu na koji vas je povrijedila da se besplatno nastani u vašem umu. I treće, svaki puta kada posmislite na to, vraćate se i ponovno proživljavate tu bol. Sva te tri stvari oduzimaju vam produktivnost i sreću.

Psihologija pokajanja

SM: Za jako ozbiljne stvari, samo osoba koja je povrijeđena može ponuditi oprost. Ja vam ne mogu oprostiti nešto što ste učinili nekom drugom. Ja vam jedino mogu oprostiti ono što ste učinili meni. Kada je pastor u Columbineu izjavio da oprašta ubojicama za ubojstva te djece, pomislio sam: "Vi nemate pravo oprostiti ubojicama za ubojstva te djece. Samo djeca koja su ubijena imaju pravo oprostiti." Samo žrtva može oprostiti ono što joj je učinjeno.

mljive?

JJ: U hebrejskom mjesecu elulu i u dane Velikih blagdana, radite li što osobno u smislu traženja oprosta?

SM: On je poniznost usvojio u zatvoru. U svojoj obitelji on je bio velika faca, jer je bio Jakovljeva glavna veza s Rahel. On gospodario nad svojom braćom. Čak i kada je otišao u Egipat bio je velika faca u Potifarovu domu.

SM: Imam osobnu tradiciju sa svoje dvije kćeri (u dobi od 28 i 31 godina). Koristimo tjedan između Roš hašane i Jom kipur da sjednom, u četiri oka, i ja započnem tako da im navedem sve stvari koje mi je žao što sam im učinio u prošloj godini.

Onda ih upitam da li postoji nešto što ih je uzrujalo, a da sam to izostavio. Zamolim ih za oprost i razumijevanje.

JJ: Traže li one vaš oprost?

SM: Ja im kažem: "Ima li nešto što mi želiš reći?", misleći na stvari koje su one možda počinile i koje su me povrijedile.

JJ: Koliko dugo vaša obitelj ima tu tradiciju?

JJ: Što odbijanje da se ispriča govori o toj osobi?

SM: To radimo već više od 25 godina.

SM: Ona riskira gubitak odnosa. To vas drži u stanju neizvjesnosti, krivnje i srama. To vam oduzima radost ozdravljenja. Neki ljudi smatraju da je isprika ili pokajanje ili naknada štete previše ponižavajuća. Ali mi se najčešće nalazimo pred izborom "biti u pravu" ili "biti prijatelji." U gotovo svakom slučaju, važnije je odabrati biti prijatelj.

JJ: Jesu li vam Židovska učenja ili mudrost pomogli u karijeri u smislu toga kako savjetuje ljude?

JJ: Je li ikad prikladno da treća strana ponudi oprost u ime žrtve?

Godina 14 25 Broj 51 Strana

SM: Da. Čitavo opće stanovište judaizma vrlo je slično mojem psihijatrijskom gledištu. Imamo jecer hatov (sklonost ka dobru) i jecer hara (sklonost ka zlu), što se dobro slaže s mojim pogledom na ljudsku prirodu iz psihijatrijske perspektive.

JJ: Iz psihološke perspektive, koje vam se osobe iz Tore ističu kao posebno zani-

SM: Dugo sam vremena želio pisati o tome kako se ljudi u Tori mijenjaju. A osoba koji se najviše mijenja je Josip. Želim pisati o tome koje su religijske i psihološke sile pomogle preobraziti Josipa iz derišta, razmaženog tinejdžera, kojem se previše popuštalo, i koji je uvijek u pravu, u plemenitog i mudrog brata i vođu, punog ljubavi i velikodušnosti.

JJ: Što ga je preobrazilo?

JJ: A što mu se dogodilo u zatvoru?

SM: On nije bio ogorčen, nije bio uvrijeđen, nego se snašao. Ponašao se na tako primjeran način da mu je upravitelj tamnice dao dodatne odgovornosti. Nekoliko godina kasnije, Josip je pozvan k faraonu, i umjesto da bude ljut na glavnog peharnika što je dopustio da i dalje čami u zatvoru, on ne pokazuje da mu zamjera. Njegova loša iskustva izliječila su ga od njegova osjećaja da ima pravo na sve i njegove oholosti, i učinila ga milostivim i poniznim.

JJ: I kada on to pokazuje poniznost?

SM: Kada ga je faraon hvali za svekoliku mudrost, Josip ponizno kaže, "Nisam to ja, to je B-g."

JJ: Recite mi nešto o vašoj vezi s judaizmom.

SM: Ja sam gabaj našeg jutarnjeg minjana na šabat u sinagogi Stephen S. Wise Temple. Pušem u šofar na glavnim službama za Roš hašanu.

Imam veliku čast i odgovornost da ponekad pjevam popodnevnu službu na Jom kipur kako bih pružio priliku kantoru da se odmori. ■

Strana 25

Rabbi Yehoshua Looks:

O Jom Kipuru, opraštanje je obiteljska stvar Oproštenje - njegovo postizanje, trajan je proces kao i stanje kojemu težimo, posebno kad se približimo Jom Kipuru. Židovska tradicija uči da za grijehe između nas i B-ga sama tešuva (doslovno "povratak") može postići oprost. Za grijehe između nas i drugih potrebni su

tešuva i izmirenje odnosa. Problem s

juća obiteljska pripovijest:" "Dragi, da ti kažem, imali smo uspo-

oproštaj.

na i padova u našoj obitelji. Izgradili

Razmišljajući o pozitivnim tren-

smo obiteljsku tvrtku. Tvoj je djed bio

dovima u Jeruzalemu, David Ze´ev

stup zajednice. Tvoja majka je bila u

Jablinowitz piše u Jerusalem Postu

upravnom odboru bolnice. Ali imali

o zdravoj obiteljskoj dinamici na

smo i neuspjeha. Imao si ujaka koji je

razini zajednice:

jednom bio uhićen. Izgorjela nam je

kuća. Tvoj je otac ostao bez posla. Ali

tešuvom za većinu nas, uključujući i

bez obzira na to što se dogodilo, uvijek

mene, je to što je to nevjerojatno

smo se držali zajedno kao obitelj."

teško, stvarno ne znamo kako to

prostor je mjesto gdje se njeguje

"Da li član gradskog vijeća Jeruzalema koji kaže da drži šabat na ortodoksan način izdaje svoju religiju ako također kaže da ga razdire kako riješiti

Djeca iz takvih obitelji imaju sa-

probleme koji su povezani s načinom na

mopouzdanje, svako od njih posje-

koji bi židovska subota trebala izgledati

duje snažno "međugeneracijsko ja",

■ u Svetom gradu? Osjećaji ortodoksnih

objašnjavaju psiholozi. Oni dijele

moraju se uzeti u obzir, kaže, ali što je

Albert Einstein je definirao ludilo

priču o prošlosti i budućnosti, i sna-

sa sekularnim Izraelcima, ne-Židovima

kao ponavljanje jedne te iste stvari,

žan osjećaj svoje uloge u sadašnjo-

i turistima? Je li moguće naći rješenje?

a da se pritom očekuje drugačiji re-

sti. Iako to nije jedinstveno ni za

Treba li Židovska država odobriti ono

zultat. Da bismo prekinuli taj ciklus,

jednu grupu, međugeneracijsko ja

što će veliki broj Židova nazvati skrna-

želio bih ove godine predložiti novi

bilo je osnovna židovska obiteljska

vljenjem šabata? To su izvrsna pitanja.

pristup: umjesto da radimo isključi-

pripovijest, što se ponajviše može

Ali ako uključene strane razgovaraju uz

vo na sebi, pomaknimo fokus na po-

očitovati u obiteljskim dramama

obostrano poštovanje, mnogi bi se vrlo

stizanje oprosta kao obitelj. Ova

prikazanim u Knjizi Postanka. Od

vjerojatno mogli izjasniti da je to pozi-

promjena

bi

svih ovih biblijskih priča, Jaakov i

tivan razvoj događaja."

početi od uže obitelji, a zatim se

njegova obitelj su paradigma, uz

može primijeniti na veće obiteljske

Kao i kod zdrave obiteljske dina-

bratsko suparništvo i bratoubilački

jedinice kao što su nečija zajednica,

mike, Jeruzalem može ispuniti zna-

pokušaj, koja ja rješenje našla u si-

pa čak i država. Proces uključuje da

čenje svog imena grada mira jedino

novima koji postaju patrijarsi dva-

gradimo na jakim stranama koje

ako ostavi prostora da se konkuren-

naest plemena, osnova našeg naro-

posjeduju naše obitelji, a zatim ih

tske vrijednosti uključe u dijalog i

da. Tijekom čitave naše povijesti

primjenimo u širim okvirima. Sre-

pronađu oproštaj za prošle prijes-

Židovske su obiteljske jedinice bile

ćom, imamo model od kojeg to

tupe kao nužan preduvjet za ostva-

iskovane od strane naših neprijatelja

možemo razvijati - našu Židovsku

renje zajedničkih snova.

i naših pobjeda.

obaviti, i zbog toga iste ili slične odnose

moramo

popravljati

iz

godine u godinu.

paradigme

trebala

obiteljsku pripovijest.

Kao dio svoje inicijative "Bold

Pritisci i zajednička iskustva koja

U članku u New York Timesu iz

Ideas", rabin Nathan Lopes Cardozo

nas povezuju stvaraju veze odanosti

2013. godine, "Priče koje nas pove-

poziva sekularne Izraelce da "se ko-

koje nas motiviraju da oprostimo

zuju", Bruce Feiler istražuje pitanje:

riste biciklom ili tramvajem, popiju

jedni drugima. Uz zdravu obiteljsku

"Koji su sastojci koji pojedine obi-

besplatnu kavu i drže šabat." Iz per-

dinamiku, pojedini članovi obitelji

telji čine djelotvornima, otpornima,

spektive želje onih koji se manje

imaju svoje životne putove, istovre-

sretnima?" Citirano istraživanje po-

drže vjerskih propisa da imaju pri-

meno dijeleći zajedničku pripovi-

kazuje da je najzdraviji obiteljski

liku sudjelovati u "ovom prekra-

jest, i omogućavaju svakome da

model ono što se naziva "oscilira-

snom danu i da im se pruži prilika

ostavi mjesta za druge. Taj sigurni

za to tako što će im se olakšati su-

Strana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Rabbi Yehoshua Looks:

O Jom Kipuru, opraštanje je obiteljska stvar

djelovanje u njegovoj svetosti", on

ciju, Roots / Judur / Shorashim,

političku stvarnost koja se temelji na

iznosi

unutar

palestinsko-izraelsku" inicijativu "za

dostojanstvu, povjerenju i međuso-

halahičkih (onoga što se odnosi na

razumijevanje, nenasilje i preobra-

bnom priznavanju i poštivanju po-

židovski zakon) granica kako bi se

zbu. Na ovaj dan pomirbe, odlučili

vijesne pripadnosti svakog naroda

premostilo

su da je vrijeme da formuliraju vi-

na čitavoj zemlji."

praktične

korake

sekularno-religijsku

podjelu o spornim pitanjima. I opet, da bismo postigli viši zajednički cilj,

ziju za ovaj novi pokret.

Čitajući ove riječi, shvatio sam da

"Očekivali smo da će biti teško, čak i

su ovi hrabri Izraelci i Palestinci

burno. Nije bilo da nismo naučili sluša-

stvorili zajedničko međugeneracij-

ti jedni druge i upijati ono što čujemo.

sko ja, zasnovano na proširenom

Došli smo do toga da razumijemo jedni

viđenju obitelji: držeći se konku-

druge; da gajimo osjećaje prema drugo-

rentskih narativa, zasnovanih na

me i njegovom narodu. Znamo što im

opraštanju. Budući da smo rođaci,

Moj dragi prijatelj rabin Hanan

treba i gorljivo želimo da to imaju. Ne-

mi smo obitelj i zapravo nemamo

Schlesinger u svom je tjednom bil-

kada je svako od nas na ramenu nosio

drugog izbora nego izdvojiti mjesta

onaj šabat šaloma, subote mira i cjelovitosti, moramo započeti s oproštenjem, priznavanjem višestrukih potreba u našoj Jeruzalemskoj obitelji.

tenu napisao da su na Erev Roš Hašana, šest izraelskih religioznih doseljenika (među njima i on) i šest Palestinaca - dva kršćanina i četiri muslimana - sjeli zajedno kako bi razgovarali o "zajedničkoj viziji budućnosti naših narodi u ovoj zemlji

teret svog naroda. Danas svi mi također na svom drugom ramenu nosimo teret druge nacije. I dok se svaki od nas ponajprije identificira sa svojim vlastitim narodom - njegovim borbama i pobje-

Ovog Jom Kipura, pomislite na brojne obitelji u vašem životu, cijenite ih zbog priča koje dijelite, zbog

dama, razvili smo novi jezik, možda čak

svog jedinstvenog mjesta u njihovoj

i zajednički identitet. "

povijesti, ostavljajući mjesta jedno

razdrtoj ratom, koju svi nazivamo

Izjava o viziji koju su formulirali i

domom." Već više od godinu dana

s kojima su se složili glasila je ova-

oni stvaraju jedinstvenu organiza-

ko: "Zamišljamo novu društvenu i

Godina 14 27 Broj 51 Strana

u svojim srcima za druge.

drugom i ostavljajući mjesta za vas zajedno. Usudite se oprostiti. Usudi se sanjati. ■

Strana 27

Fred Toczek:

Neila - posljednji trenutak

■

Neila – završna služba

Kada započinjete Neila zapitajte se - kada bih danas mogao ostvariti samo jedan korak napredovanja, koji bi

postolar. "Dok god svijeća gori, moguće je popraviti cipele." Dok god u nama treperi ma i zračak života, mi još uvijek možemo popraviti svoje puteve.

to korak bio? Neila je vrijeme da osigurate da ako niste postigli ništa drugo – iako sigurno hoćete – da barem jedan korak napredovanja postane trajni dio vašeg bića. I tako ostane zauvijek.

Iskoristi trenutak svjetla.

Postoji legenda o dva čovjeka – jednom mudrom i jednom glupom – koji su se u noći bez mjeseca izgubili u šumi. Lutali su satima, a činilo im se da samo odlaze sve

I dvije priče

Nije prekasno. Rav Yisroel Salanter jednom je otišao kod postolara da mu popravi cipele. Bilo je prilično kasno i već se spustio mrak. Pošto je primijetio da je svijeća uz koju je postolar radio bila pri kraju, Rav Salanter mu predloži da pričekaju do sutra pa će onda popraviti cipele. "Nemojte očajavati," odgovorio mu je Strana 28

dublje i dublje u šumu. Odjednom je svjetlost munje, sjajna poput sunca, proparala nebom. Glupi je zinuo u čudu, dok je mudri iskoristio trenutak da dohvati svoj kompas i otkrije smjer koji će ih izvesti iz šume. Jom Kipur je poput svjetlosti munje. Neka bi njegovo djelovanje osvijetlilo našu godinu, i naše živote za nadolazeće godine. ■

Divrej Tora

Rabbi Lazer Brody:

Tajni otvor Za vrijeme molitve Neila mi tražimo Hašema da za nas otvori procjep u trenucima kada se otvori u nebesima zatvaraju na kraju Jom kipura ...

Molitvu Neila govorimo jednom godišnje, na Jom kipur, na završetku tog dana, dok je sunce na zalasku. Jedan od njenih najdirljivijih dijelova je Pana jom: Ptah lanu šaar be'et neilat šaar, ki pana jom - molimo Hašema da nam otvori prolaz u vrijeme kada se vrata na nebeskom svodu zaključavaju na kraju Jom kipura. Jom kipur je poseban Dan pomirenja, ali njegov pokrivač praštanje ne seže do sljedećeg dana.

Ili možda ipak seže?

Gdje u Gemari nalazimo ideju o tome da se Nebeski prozori zaključavaju?

Kralj Menaše počinio je teške grijehe. Ubio je svog tasta, svetog proroka Izaiju. Ne samo da je štovao idole, već je idol postavio i u Sveti Hram. Konačno su ga snašle nevolje...

Sveti "Nodeh B'Yehuda", rabin Yechezkel Halevi Landa osb"m, u svojoj klasičnoj razradi Talmuda "Tziyun L'Nefesh Chaya" objašnjava da je kralj Menaše bio u bezizlaznoj situaciji. Rekao je: "Sjećam se što je moj otac govorio: ’Kada ste u nevolji i sve vas to zadesi ... vratit ćete se Hašemu’, evo, ja ga zovem", ali arhanđeli bi zaključali prozore nebeskog svoda i onemogućili da se Menašeove molitve podignu do Nebeskog prijestolja. Rekli su Svemogućem: "Gospodaru svijeta! Je li moguće da se onome koji je postavio idola u Sveti Hram dozvoli da učini tešuvu? "I što je učinio Hašem?

On je načinio otvor ispod Nebeskog Prijestolja, i primio Menašeovu tešuvu i čuo njegove molitve.

"Tziyun L'Nefesh Chaya" zaključuje: "Nebesko Prijestolje ispod kojega je Hašem načinio poseban otvor je Prijestolje Milosti. Kad SveGodina 14 29 Broj 51 Strana

mogući želi suditi prema slovu zakona, On se premješta na Prijesto pravde ispod kojeg nema otvora."

Rabbi Yechezkel Halevi Landa nas uči nekim nevjerovatnim načelima, ovako: 1. Bez obzira koliko je Menaše bio ogrezli grešnik, on nije zapao u očaj, već je nastavio moliti i tražio Hašemovu milost.

2. Arhanđeli, koji su postupali prema pravdi, vidjeli su da Menašeove molitve nemaju pravo da ih se čuje, a još manje da budu uslišene.

Hašem ih je zaobišao i napravio poseban otvor za Menašea.

3. Prijesto Milosti ima tajni otvor za one koji svesrdno, iskreno čine tešuvu, dok Prijestolje Pravde nema otvora.

U pripovijesti o Menašeovom ocu, kralju Hezekiji, Gemara nam pokazuje veličanstvenu ilustraciju tog načela u slijedećoj priči: kralj Hezekija je bio teško bolestan. Prorok Izaija ga je posjetio i rekao mu da su mu dani odbrojani, bio je kažnjen jer se nije oženio, te stoga nije imao djece. Kralj Hezekija je odgovorio: "Prestani proricati i odlazi! Od svog djeda sam naučio da čak i ako ti oštar mač stave pod grlo, ne gubite nadu u [Hašemovu] milost!" Kralj Hezekija na kraju je oženio kćer proroka Izaje i poživio još 22 godine.

Imajući to na umu, sada možemo razumjeti tragičnu pogrešku Eliše ben Abuje. Poput Menašea prije njega, Eliša, veliki učenjak i mudrac Mišne propao je na put zla. Ipak, Rebe Meir je gajio dubok osjećaj zahvalnosti zbog Tore kojoj ga je Eliša ben Abuja naučio. Jednog šabata, Rebe Meir je išao za Elišom ben Abujom koji je jahao konja, kršeći šabat. Eliša ben Abuja, poznat po sramotnom nadimku Aher ili "onaj drugi", rekao je Rebe Meiru: "Vratite se, jer upravo sam izmjerio

koracima svoga konja da se šabatna granica proteže samo do ovdje".

"Vratite se" na hebrejskom je igra riječi koja također znači "učinite tešuva". I tako je Rebe Meir odgovorio: "I ti se također vrati!"

Aher je odgovorio: "Već sam čuo od iza nebeske zavjese: "Vratite se, o otpala djeco – svi osim Ahera."

Maharša objašnjava da je Aher trebao ignorirati Nebeski glas. Njegova tešuva ne bi bila laka, ali da se vratio svim svojim srcem, i odbacio svoju nadmenost, te se "smanjio do neprepoznatljivosti", Hašem bi prihvatio njegovu tešuvu.

Isto vrijedi i ovdje u molitvi Neila.

Iako se službeni prozori zatvaraju, Hašem prihvaća najgoreg grešnika u svako doba, sve dotle dok se grešnik vraća Hašemu čitavim srcem, a ne traži samo olakšanje od patnje.

Ako ni ovo nije dovoljno, više o Hašemovoj bezgraničnoj milosti saznajemo od Rebbe Yehoshue ben Levija, koji nas uči da svatko tko iz sve snage kaže "Amen je'he šmei raba", čak i ako je iza njega sedamdeset godina strogih presuda protiv njega, sve će one biti poderane! Što god da smo učinili pogrešno, očaju nikada nema mjesta. Molite se s radošću, jer Hašem će sigurno čuti vaše molitve. On nas čeka raširenih ruku.

Gmar hatima tova i želim vam predivnu Novu godinu! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 29

Yaakov Weiland:

8 stavki za pokajanje štovanje prema svetištu tako da ne razgovaram s drugima za vrijeme molitvene službe, i tako da ne odlazim sa službe dok se čitaju riječi iz Proroka (za vrijeme čitanja haftare)?

Svrha je ovog popisa da vašu pažnju usmjeri na područja u kojima biste se željeli poboljšati. Pregledajte popis i odaberite jedno područje za koje imate motivacije da na njemu radite. Pažnju usmjerite usključivo na to područje, pa onda kada ga ojačate, stavite kvačicu pored njega i odaberite drugo. Mnoga od ovih područja imaju višestruke razine relizacije, te o njima možete detaljnije saznati iz mojih drugih članaka.

2.

Između nas i naših bližnjih:

3.

1.

Nemojte emocionalno povrijediti. Činim li sve što mogu da ne povrijedim druge emocionalno ili da im na bilo koji drugi način ne nanesem bol? (Na primjer, članovima obitelji, zaposlenicima, itd.)

Načini na koje mogu povrijediti druge, među ostalima, su: kada sam prekritičan, kad ih posramim, nazivam ih svakavim imenima, iznosim bolne komentare, ignoriram ih, ili negativno govorim o njima. (Ako vam padne na pamet netko koga ste emocionalno povrijedili, zamolite ga da vam oprosti.)

Strana 30

Nemojte financijski naštetiti. Činim li sve što mogu da ne nanesem drugima financijsku štetu?

Načini na koje mogu nanijeti financijsku štetu, među ostalima, su: kašnjenje s plaćanjem, zadržavanje kod sebe novca koji pripada nekom drugome, ne držanje riječi ili iskorištavanje drugih. (Ako vam padne na pamet netko kome ste nanijeli financijsku štetu, popravite to i zamolite ga da vam oprosti). Činite dobra i plemenita djela. Dajem li izdašno u dobrotvorne svrhe, u skladu sa svojim primanjima? Provodim li, barem jednom tjedno, vrijeme pomažući drugima?

(Budite otvoreni za prilike da pomognete drugima, tj. da im pružite emocionalnu ili materijalnu pomoć, savjet ili da nekome pomognete da pronađe posao, bračnog druga ili sredstva koja su mu potrebna.)

Između nas i B-ga: 4.

Iskažite primjereno poštovanje prema svetom mjestu.

Pokazujem li primjereno po-

5.

Molite se formalno i neformalno. Kažem li barem jednu molitvu na dan s pažnjom i namjerom? Povezujem li se s B-gom tijekom dana, zahvaljujući Mu za ono što ide dobro i moleći ga za pomoć kada dođu iskušenja?

6.

Izučavajte Toru. Da li redovito odvajam vrijeme za učenje B-žje Tore?

7.

Izbjegavajte duhovno onečišćenje. Da li činim sve što je u mojoj moći da se držim podalje od kušnji i onečišćenja duše?

■

Na primjer, što bolje mogu, držim li se podalje od moralno preslobodnih sredina, i pazim li što čitam, gledam i slušam, kako bih izbjegao ono što mi duhovno šteti?

8.

Držite zapovijedi. Činim li sve što je u mojoj moći da poštujem zapovijedi?

Na primjer, držanje šabata i blagdana, držanje košera, zakona o obiteljskoj čistoći, jihuda (zabranjenog sastajanja nasamo), negie (zabranjenog doticanja), itd.

(Ako ne, možete se usredotočiti na određenu zapovijed čije poštivanje želite ojačati.)

Koje ste si područje odabrali da ga ove godine ojačate? ■

Divrej Tora

Haftare za Jom Kipur spone

slobodu

kocka među posadom i putnicima, i

potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti

lutrija je pokazala da je Jona uzrok

kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov

Današnja haftara raspravlja o kon-

ove velike oluje. On prizna svoju

svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš

ceptu pokajanja i posta, glavne teme na

krivicu i zatraži da ga bace u more.

gola... Vikneš li, VJEČNI će ti odgo-

Jom Kipur.

Jona je bačen u pobješnjelo more i

vorit’, kad zavapiš, reći će: »Evo me!«...

more se smiri.

Jom Kipur ujutro:

(Izaija 57,14-58,14)

Proročanstvo

počinje

riječima

jarmene,

puštati

na

VJEČNI će te vodit' bez prestanka, sitit

put!

će te u sušnim krajevima. On će krijepit'

Uklonite zapreke s puta mog naroda!" To

kosti tvoje i bit ćeš kao vrt zaljeven, kao

je aluzija na jecer hara ("nagon ka zlu")

studenac kojem voda nikad ne presuši..."

koji se mora ukloniti da poravnate

Haftara završava obećanjem velike

put za iskreno pokajanje. B-g nas

nagrade onima koji poštuju i uživaju

uvjerava da On neće dovijeka biti

u Šabatu.

"Naspite,

naspite,

poravnajte

gnjevan na one koji se kaju, nego da će ih On umjesto toga izliječiti i voditi.

Zli su, s druge strane, uspoređeni s uzburkanim morem: "nema mira za zle."

B-g nalaže proroku Izaiji da opomene narod u vezi načina na koji drži

Jonu je progutala velika riba, i

dok se nalazi u njenoj utrobi, on osjeti poriv da se pokaje. Riba izbaci Jonu iz sebe.

Jona nastavi do Ninive i objavi B-žju riječ da će Niniva biti uništena za 40 dana. Narod je postio i poka-

Jom Kipur poslijepodne:

jao se i b-žanski sud je poništen. Kada je Jona izrazio svoje nezadovolj-

(Knjiga o Joni; Miha 7,18-20.)

Danas se čita čitava Knjiga o Joni pošto ona sadrži važne i bezvre-

menske poruke u vezi molitve i pokajanja.

stvo s ovakvim rezultatom, B-g ga poduči lekciju. Dok je Jona sjedio u predgrađu grada, biljku kikajon koja mu je davala hlad uništio je crv i Jona se zbog toga vrlo uzrujao.. "A

svoje postove, a koji B-gu nije po volji

B-g je naložio proroku Joni da

– poruku koja odjekuje do današnjih

B-g mu reče: Ti si se sažalio nad kika-

otputuje i Ninivu i iznese njenim

dana:

jonom, za kojeg nisi radio, niti ga uz-

pokvarenim

ultima-

gajao, koji jedne noći uzraste a slijedeće

"Dan za danom pretvaraju se da me

tum: pokajte se ili ćete biti uništeni.

nestane. Dakle, zar da se ja ne sažalim

traže i žele znati moje putove ... »Zašto

Jona nije htio pristati na ovaj nalog, te

nad Ninivom, velikim gradom, u kojem

postimo a ti ne vidiš, zašto mučimo svoju

je pobjegao na brod. Snažna bura

ima mnogo više od 120.000 ljudi?..."

dušu, a ti ne znaš?« Gle, u dan kad

zaprijetila je da uništi brod, bačena je

postite poslovima se bavite i od svih svojih dužnika utjerujete isplatu. Gle, vi postite

da se prepirete i svađate i da udarate zlom pesnicom. Ne postite da biste ostali u duhu dana, da se vaš glas čuje u visini!

Zar je to post koji ću izabrati?... Spuštati kao rogoz glavu k zemlji, sterati poda se kostrijet i pepeo?"

Umjesto toga, Izaija uči Židove ispravnom načinu posta: "Kidati okove nepravedne, razvezivat'

Godina 14 31 Broj 51 Strana

stanovnicima

Hafatara završava kratkim odlomkom iz Knjige proroka Miheja, koji opisuje B-žju milost u opraštanju grijeha Svojem narodu. "On ne zadržava svoj gnjev dovijeka, jer On voli milost. On će nam se smilovati, On će dohvatiti naše nepravde i baciti sve naše grijehe u morske dubine." Mihej završava s

zahtjevom

B-gu da se sjeti saveza kojeg je napravio s praocima, Avrahamom, Jichakom i Jaakovom. ■

Strana 31

ŽIVOT JE EKSPERIMENT

Eliezer Papo, nerezidentni rabin u BiH: Budite udostojeni lijepih godina!

Radiosarajevo.ba, 8.10.2019.

Jom kipur, Jom hakipurim ili Dan pomirenja je najznačajniji jevrejski blagdan. Obilježava se danas i sutra, 9. oktobra. Blagdan je povod dolaska nerezidentnog rabina u Bosni i Hercegovini Eliezera Pape u Sarajevo. Dio svog vremena Papo je posvetio razgovoru za naš portal.

Više od dvije decenije živi u Izraelu. Profesor je na Univerzitetu Ben-Gurion u Beershebu.

Direktor je Centra za ladino kulturu Moshe-David Gaon.

Ne živi u zemlji porijekla, ali ne zaboravlja je. Naprotiv. Vrlo često posjećuje Bosnu i Hercegovinu i druge države bivše Jugoslavije. Kao i do sada, to se desi, između ostalog, uoči i tokom Dana pomirenja. Otuda zna kako žive ljudi u ovom dijelu svijeta.

Jako dobro poznaje okolnosti u Izraelu i drugim bliskoistočnim državama. Svojim javnim istupima vrlo često doprinosi razumijevanju kompleksnog Bliskog istoka.

skim, a) je najsvetiji dan jevrejske liturgijske godine. Naglašavam da se radi o pomirenjima, a ne o jednom pomirenju; jer čovjek je društveno biće, i Božiji zakoni ne uređuju samo odnose između Boga i čovjeka, nego i odnose između dvaju i više pojedinaca.

Neko ko se ogriješio o ritualne propise (naprimjer o zabranu rada na šabat) može tražiti oprost direktno od Boga, jer se i ogriješio samo o Njega - a ne i o druge ljude. Istovremeno, osoba koja se ogriješila o druge ljude mora prvo popraviti/ priznati grijehe koje je počinila prema njima (recimo nadoknaditi ukradeno, uz kaznene postotke, ili izvinuti se za ogovaranje ili nadmenost), i tek pošto je dobila oprost žrtve vlastitih propusta, može moliti i za božanski oprost, jer je i prestupe na polju međuljudskih odnosa Bog zabranio, onoliko koliko i ritualne prestupe.

Utoliko, Jom hakipurim je Dan autoanalize, pokajanja, novih odluka - i, na osnovu tih triju stvari, i "novog kredita" kod Gospoda Boga.

Jevreji danas i sutra, 9. oktobra obilježavaju Jom kipur. Možete li našim čitateljima objasniti kakav je to blagdan?

Radiosarajevo.ba: U kakvoj atmosferi jevreji u Bosni i Hercegovini i ostatku svijeta dočekuju ovaj blagdan?

Papo: Jom hakipurim ili Dan

čudno mjesto strašnih raslojavanja i suprotnosti, a Bosna i

....Radiosarajevo.ba:

pomirenja (sa dugim, množin-

Page 32 Strana 32

Papo: Svijet je postao jedno

Hercegovina je jedno od čvorišta na kojima su socijalne razlike, nepravda i "Superhik model" neosedlanog kapitalizma ne samo vidljivi, nego i opipljivi. Čini mi se da se svijet ubrzano kreće ka najnižoj tačci, s koje će se, vjerujem, moći samo dizati. Ako ništa, ono na ustanak obespravljenih kontinenata i rasa, naroda i plemena...

Radiosarajevo.ba: Postoji li nešto što je karakteristično za bosanskohercegovačke jevreje prilikom obilježavanja Jom ki-

Divrej Tora

pura ili ne postoji razlika u odnosu na jevreje u ostatku svijeta?

Papo: 25-časovno uzdržavanje od jela, pića, polnih odnosa, kupanja i užitaka (čak i nošenja kožnih cipela) i nije baš područje koje otvara prostor za kreativnu različitost. Možda bi se ipak moglo i trebalo podvući kako se u našoj, sarajevskoj, sinagogi post prekida bijelom kafom i kiflama (vjerovatno ostatak K und K okupacije), a mogao bih potpisati i da prosječnom bosanskohercegovačkom jevrejinu ipak najteže pada uzdržavanje od kafe.... ■

Godina 14 Broj 51