Divrej Tora Godina 13 Broj 23
Zagreb, šabat 28. ožujka 2020. - 3. nisana 5780.
http://twitter.com/DivrejTora
divrejtora@gmail.com
Paraša Vajikra
B’’H
Šabat Vajikra Jeruzalem 18:20
19:33
Zagreb
18:00
19:01
Rijeka
18:06
19:08
Split
17:57
18:58
Dubrovnik 17:50
18:51
Vinkovci 17:48
18:50
Sarajevo 17:49
18:51
Doboj
17:51
18:53
B. Luka
17:54
18:56
Beograd 17:41
18:45
Novi Sad 17:44
18:48
Subotica 17:45
18:50
Zrenjanin 17:42
18:46
Broj 23
- "žrtve paljenice" (ola) koje se u cijelo(Vajikra 1,1-5,26)
sti spaljuju na žrtveniku;
Niš
17:35
18:37
Beč
18:00
19:01
B-g poziva Mošea iz Šatora sastanka i
- pet vrsta "žrtvenih jela" (minha) pri-
Frankfurt 18:31
19:33
saopćava mu zakone o korbanot, životinj-
premljenih s najfinijim brašnom, masli-
Edison, NJ 18:59
21:00
skim žrtvama koje se prinose u Svetište.
novim uljem i miomirisima;
To uključuje:
- "pomirbene žrtve" (šelamim) čije meso, nakon što se dio spali na žrtveniku, a
Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan
utorak 31.3.2020.
dio dâ kohenima (svećenicima), treba pojesti onaj koji je donio žrtvu; - različite vrste "žrtava (koje se prinose
Alot Hašahar
5:07
radi) grijeha" (hatat) služe za okajanje pri-
Najranije Talit
5:43
jestupa koji je greškom počinio Veliki
Nec Hahama
6:38
svećenik, čitava zajednica, kralj ili običan
Najkasnije Š’ma
9:49
Židov;
Zman Tefila
10:53
- "žrtvu krivnje" (ašam) prinosi onaj
Hacot
13:01
koji je prisvojio imovinu Svetišta, koji su-
Minha Ketana
16:44
mnja da je povrijedio neku b-žansku za-
Plag Haminha
18:04
Šekia
19:24
Cet Ha-kohavim
20:06
branu ili koji je "izdao G-spoda" lažno se zaklevši kako bi prevario svog bližnjeg. ■ Prevela: Dolores Bettini
D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Kohen – prva alija – 13 p’sukim –
njega. Ova je procedura ključna kod
1,1-13
(svih) korbanot. S Ola se skida koža
B-g poziva Mošea iz Ohel Moeda i postavlja opća pravila o korbanot (žrtvama). Primijetite da nije rečeno “I B-g pozva Mošea“, već umjeto toga “I On
pozva…“ Vajikra nije jedan novi početak, ona je nastavak P’kudei. Na kraju P’kudei, Moše je privremeno ostao bez kontakta (nazovimo to ta-
(koža je dar za kohanim, kao što je ranije rečeno) te se komada na dijelove koje se polaže na vatru Mizbei’aha i tamo se postpuno spaljuje (što znači da nitko ne jede njezina
čitav Klal Jisrael i na čitav svijet, nje-
mesa).
gova je individualna žrtva zapravo
Ovnovi i jarci također se mogu prinositi kao ola. Postupci su slični, ali ne i identični.
naša, te se zbog toga prebacuje na množinu. Nadalje, određeni vidovi korbanot odnose se na zajednicu, čak i ako je korban o kojem se radi priva-
ko) s B-gom. Ovdje sada B-g pono-
Žrtve životinja iz porodice krava
vo uspostavlja kontakt s Mošeom
tan. Drvo za vatru, sol za svaki kor-
smatrala su se pomirnicama za gri-
tako što ga poziva i potom mu go-
ban, kohanim koji vrše Avoda – to su
jeh Zlatnog teleta. Ono s čim je na-
vori.
sve kolektivni aspekti koji čine neči-
rod sagriješio sada se može iskori-
ji osobni korban našim korbanom.
Zapazite ovaj jedinstveni izbor riječi u ovom prvom pasuku Vajikra, način na koji je B-g komunicirao s Moše-
om bio je drugačiji od proroka i svih ostalih. Prva od korbanot koje Tora predstavlja je ola (bikovska) žrtva koja se u cijelosti (skoro, ali ipak ne sasvim – kože većine olot bile su dar za kohanim) spaljivala na Mizbe’ahu. Uobičajena procedura prilikom prinošenja brojih korbanot je naslanjanje na životinju prije nego li je se zakolje. Mnoge pojedinosti korbanot imaju psihološko djelovanje na onoga koji
stiti za svete svrhe kao izbavljenje, pomirenje i tikun – popravak. Često nalazimo da je bik prvi predstav-
ljen, raspravljeno je o njemu, prinesen, itd. To daje vjerodostojnost njegovoj ulozi u pokajanju za Zlatno tele. On je otac koji nastoji počistiti nered kojeg je učinio njegov sin.
riječi
“Osoba koja prinese od vas korban HaŠemu, od životinja…“ kao da se od onoga koji prinosi korban zahtijeva da na Mizbe’ahu žrtvuje životinju u sebi. Čin korbana mora za njega biti personaliziran i internaliziran da bi imao efekt dovođenja nas bliže (a to B-gu.
jeh – prinosi se za (neka) neprimjerena djela. Ola je prva predstavljena jer je najčešće slučaj da neprilične misli prethode (i vode k) neprimje-
renim djelima, a ne obrnuto.
“Osoba (u jednini) koja prinese među
se zamisli nad krhkosti života (nje-
vama žrtvu… oni (množina) će prini-
govog vlastitog, ne samo života
jeti svoju žrtvu.“ Toldot Yitzchak
životinje).
(komentar na Toru kojega je napi-
Strana 2
objašnjava
je i značenje korijena korban-karov)
njom navodi prinositelja korbana da
nosila do Mizbe’aha te prolijevala na
HaTanya
neprilične misli. Hatat – žrtva za gri-
Početna zapovijed u vezi korbanot je
la se u svetu posudu i zatim se do-
Ba’al
Talmud smatra ola pomirenjem za
prinosi korban. Kontakt sa životi-
Nakon klanja, krv od š’hite sakuplja-
■
sao R. Yitzchak Caro, stric M’chabeira i onaj koji ga je odgojio) sugerira da budući da pojedinac koji vrši micvu može imati pozitivan efekt na
Baal HaTurim kaže da je B-g stavio Mošeovo ime prije svojega vlastitog u početnom pasuku Vajikra, kako bi
nam svima dao do znanja o bliskom odnosu kojega je On imao s njime. Daat Z’keinim kaže da to što se životinjske žrtve prinose od pripritomljenih sisavaca (b’hemot), a ne od divljih životinja (hajot), pokazuje nam B-žju brigu za svoj narod – poštedio nas je dodatnog posla lova i hvatanja zamkama što bi bilo neophodno da su hajot među korbanot. Divrej Tora
(nastavak s 2. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
Isto tako, korbanot od ptica dolaze
prinos od brašna i ulja je najmanje
samo od dvije pripitomljene vrste
skup. Osobu koja donosi korban se
golubica..
prvi puta naziva adam, ljudsko biće,
Levi – druga alija – 10 p’sukim – 1,14-2,6 Ola također može biti i od ptica, posebno, od dviju vrsta golubica. Opisuje se naročiti postupak za
prinošenje ptica. Te tri kategorije ola – velike životinje (b’hema gasa), male životinje (b’hema daka), ptice (ofot) – broje se kao jedna
a nakon toga zamjenicama on, njega, njegovo (ona, nje, njezino). Samo kod prinosa brašna i ulja se donositelj naziva nefeš, duša. Ovo se, kaže Raši, odnosi na siromašnu osobu, koja je tip osobe koja će najvjerojat-
nije prinijeti Minha. Možda ne košta puno, no siromah unosi dušu u svoj skrommni korban..
S gledišta micve Sefer HaChinuch ustručava se ponuditi razloge za zabranu meda na korbanu. On smatra da je ova micva vrlo zagonetna. Potom sugerira da i kvasac i med predstavljaju nadmenost i bahatost, koje su neprimjereno društvo doživljaju koji treba osobu koja prinosi korban učiniti poniznom. S druge strane, drugi kažu da je to jedna od micvot koja nam govori: Nemoj misliti da možeš
pozitivna zapovijed. Zamijetite da se prinošenje ptica naziva ola la’Šem, žrtva paljenica B-gu. Iako nitko ne jede od životinjske ola, koža se daje kohenu kao jedan od njegovih darova. Grlica se u potpunosti spaljuje na Mizbe’ahu.
Ona je jedini korban koji je u potpunosti za HaŠema. Sljedeće Tora opisuje Minha (nemojte to pomiješati s našom poslijepodnevnom molitvom), žrtvu jela. Ona se sastoji od brašna i ulja s malo tamjana (l’vona) i različitim količinama vode. (Voda kao sastojak nije spomenuta u Pisanoj Tori, već je dio
Šliši – treća alija – 10 p’sukim – 2,7-
sve shvatiti. Postoje neke micvot koje
naše usmene tradicije.) Tri vrste me-
16
se suprotstavljaju našem ograniče-
nahot su opisane u ovom odlomku.
Opisana je četvrta vrsta minhe. Svi
nom, uokvirenom znanju i poima-
Razlikuju se po načinu pripreme –
prinosi jela čine jednu pozitivnu
nju. Ovo je jedna od tih micvot. Mo-
pečenje, prženje na tavi, itd. – no
micvu. Kod prinosa jela samo se ma-
gli bismo pomisliti da bi med treba-
sve imaju iste sastojke.
li dio stavlja na Mizbe’ah dok glav-
lo stavljati na korban kako bi ga
Do ovog momenta u Vajikra Tora je
ninu prinosa podijele kohanim koji
obogatio. Pogriješili bismo s takvom
opisala četiri različite vrste dobro-
su na dužnosti u Mikdašu. Menahot
logikom. Moramo shvatiti da smo
voljnih prinosa, od kojih je svaki
ne mogu biti hamec (one opisane ov-
mi ovdje da vršimo micvot – sve
koji slijedi jetiniji od onog prethod-
dje; postoje druge vrste koje su ha-
micvot – samo zato jer Tora tako ka-
nog. Bik je najskuplji, ovca i koza
mec), niti smiju biti pripremljene s
že. To vrijedi za sve micvot, ne samo
malo manje, no više od grlice. A
kvascem ili medom.
za one koje se suprote našoj logici.
Godina 13 3 Broj 23 Strana
Strana 3
(nastavak s 3. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
Niti jedan korban ne smije se prinije-
vraća vlasniku korbana da on i nje-
ti bez soli. Svaki korban mora biti
gova obitelj jedu. “Svi” imaju kori-
posoljen.
sti od š’lamim. U tom pogledu, ovo
(Ovo je jedan primjer – ima i drugih – zapovijedi koja je dana i u pozitivnom obliku i kao zabrana. Post na Jom kipur. Ne jesti i ne piti. Ne prinosite ništa bez soli. Posolite sve prinose. Svaki oblik micve – ase i lo
ta’ase – uči nas nečem drugačijem i
je cjeloviti korban. Š’lamim se može prinijeti od mužjaka i ženki životinja, od krava, koza i ovaca. Tora daje glavne crte procedura za š’lamim, koje su u osnovi iste, ali s nekim različitostima od životinje do
životinje.
utječe na pristup i kavanot te odre-
Ponekad se koze i ovce zajednički
đene micve.
nazivaju con, životinje iz stada. O
Zatim je opisana peta vrste minhe. Ova se radi u dubokoj posudi, nešto poput prženja u dubokom ulju.
njima se govori kao o b’hema daka, stoka sitnog zuba, kako bi ih se razlikovalo od goveda. Kod korbanot, postoje razlike između te dvije vr-
Naš je stol nalik Mizbe’ahu. Ovo je znamenita izreka s brojnim različitim manifestacijama. Mi svoj kruh solimo za Hamoci jer se od nas oče-
ste, te ih se stoga obrađuje zasebno. Hamiši – peta alija – 26 p’sukim – 4,1-26
kuje da nadodamo element duhov-
Sljedeća kategorija korbana koja je
nosti inače umnogome svjetovnom
predstavljena u Tori je hatat, žrtva
činu jedenja. Sol je konzervans i sol
za grijeh. Postoje različite podkate-
se ne kvari. Na taj način ona pred-
gorije. Od Kohen gadola koji je neho-
stavlja
u
tice naveo narod na grijeh (na odre-
ovom konačnom svijetu. Ovo je
đene grijehe) zahtijeva se da prinese
objašnjenje posuđeno od onoga što
bika kao žrtvu pomirnicu. Slično
je zapisano u vezi korbana, ali se do-
(ali uz određene razlike), ako San-
bro može primijeniti na naš svako-
hedrin pogriješi u odluci, i to prou-
dnevni minhag u vezi soli.
zroči griješenje širom naroda (i opet,
element
beskonačnog
R’vi’i – četvrta alija – 17 p’sukim – 3,1-17
Sljedeća vrsta korbana predstavljenog u Tori je š’lamim, na našem jeziku poznato kao mirotvorna žrtva ili cjelovita žrtva. Oba se naziva baziraju na igri riječi s riječima šalom i šalem. Element cjelovitosti koji je poseban za š’lamim sastoji se u tome da se dio korbana spaljuje na Mizbe’ahu, dio se daje kohenu kao jedan od njegovih darova, a dio se
Strana 4
za određene grijehe), tada vođe naroda trebaju prinijeti bika za žrtvu
kazna. Na primjer… Čovjek je načelno šomer šabat, ali nikada nije čuo da se ne smije zalijevati travu na šabat. Lijepo vruće šabatno popodne, čovjek se “smiluje” svom požutjelom travnjaku i uključi vrtnu prskalicu. Kada sazna za svoju pogrešku, od njega se traži da prinese korban hatat
(u vrijeme Beit HaMikdaša). Kada će vođa naroda sagriješiti… ašer nasi jeheta. Početna slova ovog izraza tvore riječ ani (ja, mene!). Što je to što će dovesti vođu do toga da ■
krene pogrešnim putem? Kada se fokusira na sebe i kada izgubi iz vida
svoju
odgovornosti
prema
zajednici koju vodi. Šiši – šesta alija – 19 p’sukim – 4,27-5,10 Posljednja podkategorija hatata je za osobu koja nehotice prekrši neke vrste zabrana. Na primjer, Židov koji prekrši zabranu Tore u vezi šabata zbog toga što ne zna da je taj čin zabranjen (vidi gore navedeni “na primjer”) ili zbog toga što je zaboravio da je šabat – to zahtijeva prinošenje korban hatata. Hatat za pojedinca je ženka ovce ili koze.
(a ne svaka osoba koja je postupala
Pojašnjenje… Ako netko primijeti
prema proglasu Sanhedrina).
pocrnjelo lišće na sobnoj biljci pa ih
Vođa naroda prinosi jarca kao svoj hatat. U svim slučajevima, hatat se prinosi za šogeg (nehotična) kršenja uz određenu razinu nemara od strane grešnika koja je dovela do grijeha. Hatat se ne prinosi za namjerne prekršaje. Niti se hatat ne prinosi za sve grijehe – samo za one za koje je kazna za namjerno kršenje smrtna
otrgne kako bi pospješio rast biljke na šabat, prekršio je rabinsku zabranu. (Ta se rabinska zabrana zasniva na činjenici da je taj čin u osnovi isti, i sa istom svrhom, kao i kresanje lišća na grmu koji raste iz zemlje. Kresanje i obrezivanje je zabrana iz Tore. Zabrana da se čini isto sa sobnim biljkama jedna je od brojnih Divrej Tora
(nastavak s 4. stranice)
OU Israel's Torah Tidbits:
Alija po Alija
mjera zaštite koje su postavili uče-
bice. Kad prinosi ptice, kohen mora
Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim –
njaci da sačuvaju Toru od kršenja.)
paziti da ne otrgne glavu kada vrši
5,11-26
Kada osoba shvati svoju pogrešku,
m’lika, ekvivalent š’hita kod ptičjeg
ne traži se od nje nikakav korban jer
korbana.
taj čin nije bio kršenje Tore. Ali činiti isto to sa svojim ružičnjakom iza kuće jest kršenje Tore i zahtijevalo bi hatat.
ce, ašam (prinos za krivnju) trebaju
Glavna životinja za hatat zajednice
prinijeti od brašna. U tom slučaju
(kao u Musafu na Roš hodeš i hagim)
(za razliku od menahot), ne koristi
ili hatat pojedinca, je koza. To nas
se ulje nitti bilo kakve mirodije.
podsjeća na kozu koju su upotijebila
Sljedeća kategorija žrtve je korban
Josefova braća da prevare svog oca,
ole v’jored, klizna skala prinosa
umočivši Josefov ogrtač u kozju krv.
zbog grijeha. Primjer grijeha koji
Hatat za sva vremena uključuje
zahtijeva ovaj korban je kada netko
podsjetnik na užasno postupanje
zataji svoje svjedočenje ili laže pod
brata prema bratu. (Koza je također
zakletvom o tome. Svjedočenje je
bila iskorištena da Jakov prevari
obaveza. Oblik koji taj korban popri-
svog oca, kada se pretvarao da je
ma ovisan je financijskim mogućno-
Esav kako bi primio braha.)
stima grešnika – koza/ovca ili golu-
Oni koji si ne mogu priuštiti golubi-
Ašam za svetogrđe je ovan. Uz to, prijestupnik, koji je koristio sveto za svoju vlastitu korist, mora dati odštetu i nadodati još petinu vrijednosti kao kaznu. (Zapravo, dodaje se jedna četvrtina, taj iznos postaje jedna petina od ukupnog iznosa – 100 je vrijednost korištenog + 25 kazne = 125 ukupnog plaćanja, dodatak od 25 postaje jedna petina od 125. Tako se izračunava kazna nazvana homeš.) Jedna varijanta ašama prinosi se kada netko nije siguran da li je prekršio određenu zabranu ili ne. Uvjetni ašam je ovan. S’forno spominje problem u vezi prinošenja ašama ukoliko osoba nije stvarno počinila taj grijeh. Ne predstavlja li to prinošenje nekorban životinje u dvorištu Mikdaša, što je veliki prekršaj? On daje odgovor da sama činjenica da postoji sumnja u umu te osobe, o tome da li je pogri-
ješila ili ne, pokazuje nebrigu koja je stvar za koju treba učiniti pomirenje. On to uči iz ašom ašam lašem. Kradljivcu je zapovijeđeno da vrati ono što je ukrao. Prinošenje ašama za sve konkretne vrste prekršaja pozitivna je micva. Ovime Tora završava svoj uvod u različite vrste korbanot. ■ Godina 13 5 Broj 23 Strana
Strana 5
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi 115. Neka gori: Obveza prinosa žrtve paljenice prema uputama
Ali ako mu nedostaje sredstava da prinese ovcu ili kozu ... (Levitski zakonik 5,7)
Ako je njegova žrtva paljenica ... (Levitski zakonik 1,3)
124. Gotovo bez glave: Zabrana da se odrubi glava pticama koje se prinose kao žrtve za grijehe
116. Happy Meal: Obveza da se prinese žrtva-jelo prema uputama Osoba koja donosi žrtvu-jelo ... (Levitski zakonik 2,1) 117. Medeni, fališ mi: Zabrana prinošenja meda ili kvasca na žrtveniku
Nećeš prinositi kvasac ili med ... (Levitski zakonik 2,11) 118. Dodaj sol – 1. dio: Zabrana izostavljanja soli kod prinošenja žrtava Nikada ne smije uzmanjkati sol zavjeta s B-gom tvojim kod tvojega prinosa... (Levitski zakonik 2,13) 119. Dodaj sol – 2. dio: Obveza da se žrtve posoli ... kod svih prinosa svojih moraš prinijeti sol. (Levitski zakonik 2,13) 120. Nitko nije savršen: Obveza da se prinese žrtva nakon pogrešne prosudbe Ako cijela Izraela zajednica postupi pogrešno, ispravna prosudba bude sakrivena od njih... (Levitski zakonik 4,13)
121. Služba zbog grijeha?: Obveza da se prinese žrtva za grijeh kada je to potrebno Ako netko nenamjerno sagriješi ... (Levitski zakonik 4,27) 122. Poziv na sud: Obveza svjedočenja ... ako ne svjedoči, snosit će krivnju. (Levitski zakonik 5,1) 123. Gore i dolje: Obveza da se, prema potrebi, prinosi varijabilne prinose
On će zasjeći glavu na vratu, ali je neće odvojiti (Levitski zakonik 5,8) 125. Poput ulja i vode: zabrana stavljanja ulja na prinos za grijeh od brašna Ne stavljaj ulja na njega ... (Levitski zakonik 5,11) 126. Mirisi, zlato i tamjan: Zabrana stavljanja tamjana na prinos za grijeh od brašna ... i ne stavljajte tamjana na nju, jer je to žrtva za grijeh. (Levitski zakonik 5,11) 127. Vrijeme za vraćanje dugovanja: Obveza da se naknadi za nezakonito prisvojene predmete iz Hrama Ono što je zloupotrijebio iz Hrama, vratit će natrag ... (Levitski zakonik 5,16) 128. "O, ne, ne znam. Kako bih mogao znati? ": Obveza prinošenja žrtvi za grijeh u slučaju dvojbe Ako netko sagriješi i prekrši jednu od B-žjih zapovijedi, učinivši nešto što se ne smije učiniti, ali on to ne zna ... (Levitski zakonik 5,17) 129. "Znam, znam, znam ...": Obveza da se prinese "nedvosmislena" žrtva za krivnju On će prinijeti svoj prinos za krivnju B-gu ... (Levitski zakonik 5,25) 130. Vrati natrag: Obaveza da se vrati ukradeni predmet Vratit će ukradeni predmet koji je ukrao ... (Lev. zakonik 5,23) ■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 14. Pozitivna je zapovijed učiti Toru i podučavati je kao što Pismo kaže, i marljivo ćeš njima podučavati djecu svoju (D'varim 6,7). Vjerska je dužnost da riječi Tore budu britke i jasne u ustima čovjeka, da ih ne zamuckuje. Bez obzira da li je siromašan ili bogat, mlad ili star; da li je čovjek s bremenom patnje, siromašak koji se uzdržava od milostinje idući okolo i kucajući na vrata za milodare – on ima dužnost odrediti si stalno vrijeme za učenje Tore i danju i noću; jer Pismo kaže, već ćeš o njoj razmišljati danju i noću (Jehošu'a 1,8). I ima dužnost učiti do dana svoje smrti, jer Pismo kaže, i neka se ne odvoje od
Strana 6
srca tvoga sve dane života tvojega (D'varim 4,9). Vjerska dužnost je na ocu da uči Toru sa svojim sinom; sin ima prvenstvo pred svima drugima. On također ima dužnost da uči sa sinom svoga sina, kao što Pismo kaže, i učinit ćeš da ih znaju djeca tvoja i djeca djece tvoje (D'varim 4,9). Od kada malo dijete počne govoriti, njegov ga otac treba učiti Toru, kazujući s njime redak, Mojsije nam je zapovijedio Toru (D'varim 33,4); i njegova je dužnost da unajmi učitelja za njega. Žena je oslobođena od obaveze učenja Tore. Ipak, dolikuje joj da se potrudi da joj djeca ne budu neznalice. Učenje Tore važno je kao sve micvot zajedno, pošto učenje dovodi do djelovanja. Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba. ■ Divrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol Molitva ili žrtva? Povedite diskusiju uz svoj šabatni stol o tome koji je idealni oblik službe B-gu. Koji je model bolji: molitva ili žrtva?
• Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih sistema? • Na koji bi način vaše pokajanje bilo drugačije ako biste, umjesto da priznate grijehe u svom srcu i sa svojim ustima, trebali također i prinijeti žrtvu za grijeh? Kako bi prinošenje nečeg materijalnog, umjesto tek izgovaranja riječi, moglo utjecati na vaš odnos s Hašemom? • Za razjašnjenje razmotrite gledišta Rambama i Rambana o važnosti molitve i važnosti žrtve. Pomirenje za grijeh
R’’Y Bekhor Shor ističe da je izuzetno važno imati neku vrstu procesa pokajanja kako bi se osiguralo da
Godina 13 7 Broj 23 Strana
ljudi budu motivirani ponašati se primjereno. Da nije bilo procesa očišćenja, ljudi bi bili zaglibljeni u grijehu i imali bi mnogo manje poticaja da izbjegavaju buduće grijehe.
• Slažete li se ili da li sama spoznaja da postoji takav proces pokajanja čini da je lakše griješiti, budući da čovjek zna da ima sigurnosna mreža na koju se može osloniti? • R"Y Bekhor Shor ne objašnjava zašto se proces pomirenja morao obaviti izričito putem životinjskih žrtvi. Ramban sugerira da gledajući klanje životinje čovjek biva prisiljen shvatiti da bi njegova krv tada bila prolivena da nije bilo Hašemovog milosrđa. Ta bi ga spoznaja trebala spriječiti da dalje griješi. Kakve druge prednosti donosi postupak prinošenja žrtava? Svrha micvot U raspravi o ulozi i važnosti prino-
šenja žrtava, komentatori pokazuju različite stavove prema svrsi i prirodi micvot u cjelini. Neka od pitanja kojih se dotiču su:
• Je li sporno reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu funkciju ili sugerirati da je ona ustupak ljudskim slabostima? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal i biti vrijedni u svojoj suštini, ili možda mogu jednostavno rješavati ljudske potrebe i njegovu narav? • Jesu li svi zakoni Tore jednako relevantni i upotrebljivi za sve generacije, ili je moguće da su neki bili uglavnom namijenjeni za jedan određeni vremenski period? • Kako analiziranje razloga za određenu zapovijed čini da ona ima više smisla? Koje su opasnosti takvog analiziranja? ■ Prevela Tamar Buchwald
Strana 7
Rav Kook:
Unutarnje svjetlo usred uništenja Poplave, ratovi, potresi – svakog dana čujemo vijesti o katastrofama i nepogodama. Je li to svijet kakav je B-g zamislio? Kako da se odnosimo prema tolikim destruktivnim silama u svijetu? Prinos žrtava u Hramu kulminirao je ritualom zerikat ha-dam, kada je svećenik životinjskom krvlju – silom života – škropio žrtvenik. „Zaklat će žrtvu pored žrtvenika, sa sjeverne strane, pred B-gom. Svećenici, potomci Arona, tada će njenom krvlju poškropiti žrtvenik.“ (Vajikra 1,11) Koje je značenje toga da se žrtva mora zaklati na sjevernoj strani Hrama? Zašto stih ističe da su svećenici Aronovi potomci – nije li to svima poznato? I zašto kaže da je krv izlivena sve uokolo žrtvenika, kada je zapravo njome samo poškropljeno po dva dijagonalno suprotna ugla žrtvenika? Sakriven pred B-gom Klanje je čin teške presude. Kada se čini kao žrtva, ono služi kako bi se sve grozne odluke, katastrofe i destrukciju koja se dešavaju u svijetu povezalo sa skrivenim božanskim pravilom koje upravlja svemirom. Sve proizlazi iz tajnih puteva milostivog B-ga. Sve je dobro, i sve vodi do blagoslova i
Strana 8
dobrote. Iz naše ograničene perspektive, klanje se smatra prostom dužnošću. Stoga se izvodi blizu temelja žrtvenika. No, ono u sebi krije svjetlo dobrote. Žrtva je zaklana „cafona lifnej Hašem“. Doslovno, to znači „na sjevernoj strani, pred B-gom.“ No, riječ cafon znači također i „skriven“, pa se stih može prevesti i kao „skriven – samo pred B-gom.“ Zadatak otkrivanja unutarnjeg svjetla usred sila destrukcije bio je dan svećenicima, potomcima Arona. Zašto je naglasak na Aronovoj liniji? Aron je bio poznat po svojoj dobroti i suosjećanju. „Budite Aronovi učenici: Volite mir i težite za njime, volite ljude i privucite ih Tori“ (Avot 1,12). Aronovi potomci naslijedili su posebne osobine koje su bile potrebne za otkrivanje tog skrivenog svjetla. Hramska služba uči nas da uništenje života nalazi svoje mjesto čak i usred najsvetije službe. To je zbog povezanosti tih službi sa najvišom razinom – sveobuhvatnom perspektivom realnosti – to je fenomen u kojem ono što je naizgled destruktivno u našem ograničenom pogledu, može biti nešto što doprinosi svijetu. Naša fizička percepcija može vidjeti samo djelić stvarnosti; ona
je limitirana vremenom, prostorom i nedostatkom razumijevanja. Nedostaje nam znanja o cjelokupnom kontekstu pa stoga nismo u mogućnosti vidjeti cijelu sliku. Metoda koju su svećenici koristili prilikom škropljenja žrtvenika krvlju, prikladna je metafora za našu površnu percepciju. Naše oči mogu vidjeti samo dio stvarnosti, iscjepkano i necjelovito. One vide svećenika koji stavlja krv na dva suprotna ugla žrtvenika. No, iz više perspektive, ta vizija je potpuna. Škropljenje obuhvaća cijeli žrtvenik. ■
Tako nam suosjećajni Aronovi potomci, dok izvode zerikat ha-dam oko žrtvenika, daju uvid u skriveni izvor dobrote i svjetla u svemiru. Majmonides i žrtve Zašto je B-g zapovjedio da prinosimo žrtve? Koja je svrha takvog služenja B-gu? Majmonidesovo objašnjenje Mnogo je pisano o Majmonidesovoj kontroverznoj analizi Hramske službe u njegovoj knjizi „Vodič za zbunjene“. U srcu Majmonidesovog objašnjenja leži spoznaja o teškoći promjene ljudske prirode. Duboko ukorijenjene navike i vjerovanja ne mogu se iskorijeniti
Divrej Tora
(nastavak s 8. stranice)
Rav Kook:
Unutarnje svjetlo usred uništenja
preko noći. Bilo bi uzaludno da Tora zapovjedi Izraelcima koji su robovali u Egiptu da prekinu sa svim oblicima štovanja koji su im do tada bili poznati. Takav revolucionarni zahtjev bio bi jednak tome da današnji religiozni vođe zahtijevaju od nas da prekinemo sa svim vanjskim oblicima štovanja B-ga – nema blagdana i svetkovina, nema molitve – samo mentalna služba B-gu kroz introspekciju i meditaciju, bez riječi i djela. Iz tog razloga, Tora je dozvolila oblike štovanja koji su bili poznati u to vrijeme. Međutim, Tora je zahtijevala da svako štovanje bude usmjereno isključivo prema B-gu. Na taj način, narod bi se odviknuo od idolopoklonstva, bez da bude odvojen od prakse koju je koristio kako bi se duhovno izrazio. „Nerazumno je očekivati da će netko tko je odrastao kao rob, radeći sa blatom i ciglama, jednog dana oprati svoje ruke od blata i odmah (bez prethodne pripreme) krenuti u borbu s divovima. Zato B-g nije odjednom uveo narod u Erec Jisrael i nije ih vodio direktnim putem. Slično tome, neprirodno je da onaj tko je naviknut na mnoge oblike služenja i štovanja, koji su za njega gotovo poput zakona, odjednom u potpunosti odustane od njih.“ (Vodič za zbunjene 3,32) Nahmanidesovi prigovori Drugi srednjevjekovni učenjaci odbili su Majmonidesovu teoriju. Nahmanides se osobito protivio njegovom stavu. Pobijao je Majmonidesovo učenje sa dva glavna argumenta: Tora opisuje žrtve kao 'ugodan miris B-gu.' Taj izraz ukazuje na to da takav oblik služenja ima svoju unutarnju pozitivnu vrijednost te da nije samo sredstvo odvikavanja naGodina 13 9 Broj 23 Strana
roda od krivih vjerovanja i navika. Nalazimo da je i prije idolopokloničke prakse Egipta, Noah prinio žrtvu B-gu, i ona je bila prihvaćena (Berešit 8,21). Slično tome, vidimo da je B-g prihvatio i Abelovu žrtvu mnogo prije nego što se idolopoklonstvo proširilo svijetom. Promijeniti princa Pa ipak, čini se da nalazimo podršku Majmonidesovom tumačenju u Midrašu. Midraš objašnjava svrhu žrtava jednom usporedbom: „To je poput neotesanog princa koji je proždirao sirovo meso. Kralj je rekao: „Neka uvijek bude za mojim stolom pa će se sam promijeniti.“ Isto tako, budući da su Izraelci bili skloni idolopoklonstvu u Egiptu… Sveti je rekao: Neka prinose žrtve preda Mnom u svako vrijeme.“ (Vajikra Raba 22,8)
Međutim, pažljivo čitanje Midraša, ukazuje na pristup drugačiji od onog Majmonidesovog. Usporedba govori o princu koji sve svoje obroke jede za kraljevim stolom. Jasno, objedovanje sa kraljem je samo po sebi velika privilegija i čast, bez da uzmemo u obzir sekundarnu korist toga da princ promijeni svoje navike. Usporedba opisuje situaciju u kojoj sin, zbog svog neprikladnog ponašanja, ne zaslužuje objedovanje s kraljem. Objed s kraljem je svakako velika čast, no jesti za kraljevim stolom je posebna mjera kojom se željelo utjecati na prinčevo ponašanje. Jednako tako, prinošenje žrtava je uzvišen oblik štovanja B-ga. Kroz tu službu, mi zaslužujemo duhovno uzdizanje, poput čovjeka koji objeduje sa samim Kraljem, postižući posebnu naklonost u očima Kralja svemira. Ta usporedba ne objašnjava prin-
cip žrtava generalno, već se bavi proglasom koji je bio na snazi samo dok su Izraelci putovali pustinjom. Tih 40 godina, njima je bilo zabranjeno zaklati meso za vlastitu upotrebu. Bilo im je dozvoljeno jesti samo od zajedničkih žrtava (šelamim) koje su bile prinošene u Šatoru sastanka (Pnz 12,20). Midraš tumači da je taj proglas imao za cilj odviknuti tek oslobođene robove od idolopokloničke prakse, osiguravajući tako da nitko neće nastaviti tu egipatsku praksu u svom domu. Jeremijino razjašnjenje To bi moglo biti pravo značenje stiha kojeg Majmonides citira kao izvorni tekst: „Jer nisam govorio s vašim očevima, niti sam im zapovjedio o žrtvama i prinosima kada sam ih izveo iz Egipta“ .(Jeremija 7,22). Ovaj stih je problematičan. Kako Jeremija može tvrditi da nam Tora ne zapovijeda prinošenje žrtava? Nalazimo mnoga poglavlja u knjizi Levitskog zakonika posvećena službi u Hramu. I zašto ovaj stih naglašava, „kada sam ih izveo iz Egipta“? Taj se stih ne može odnositi na žrtve čije je prinošenje zapovjeđeno u Tori. On se odnosi na posebnu situaciju koja je bila na snazi „kada sam ih izveo iz Egipta“, kada je meso bilo dozvoljeno samo kao dio zajedničke žrtve u Šatoru sastanka. Netko bi mogao pomisliti da je to ideal i da bismo mi trebali imitirati postupke te određene generacije. Jeremija stoga objašnjava da te žrtve nisu cilj same sebi, već su samo privremeni proglas za tu generaciju, kako bi se oni odvikli od idolopokloničke prakse koju su bili usvojili u Egiptu. ■ Prevela Anja Grabar
Strana 9
Rabbi Berel Wein:
Skromnost, grijeh i uloga kohena Početne riječi ovotjedne paraše, a i čitave knjige koju sada započinjemo čitati postavljaju nam jedno temeljno pitanje. Vajikra znači da je B-g, recimo to tako, pozvao i govorio Mošeu. Rabini u svojim komentarima raspravljaju o tome kako se odvijala ta komunikacija između B-ga i čovjeka, a isto tako i gdje se taj “razgovor” dogodio. Rabini su također zapazili da riječ vajikra, onako kako je zapisana u Tori, završava slovom alef koje je manje od ostalih slova. Iako to očito nije povezano s problemom gdje i kako je B-g govorio s Mošeom, smatram da postoji određena veza s pitanjem zašto je B-g govorio s Mošeom i njega izabrao da bude veliki zakonodavac naše civilizacije. Rabini nas upućuju da malo alef u vajikra ukazuje na veliku Mošeovu skromnost. Ne želeći previše sebe uveličati zapisujući u Toru da je B-g zapravo pozvao baš njega, a opet je bio primoran da tako učini jer mu je B-g zapovijedio kako da napiše Toru, Moše je, na neki način, našao kompromis te riječ vajikra napisao malim slovom alef, pokazujući time da on zapravo nije bio dostojan časti koju mu je B-g ukazao. Upravo tak-
Strana 10
va skromnost i poniznost, osjećaj da se čovjek ne bi trebao previše upuštati u veličanje samoga sebe, bez obzira kakvu javnu ulogu u društvu obnašao, glavni je razlog da B-g “govori” ljudima i vodi ih u njihovim ulogama kao vođa. Talmud nas uči da se B-g gnuša arogancije, taštine i nepotrebnog veličanja samog sebe kod ljudi općenito, a naročito kod vođa naroda. Sam B-g, da to tako kažem, obraća se čovjeku, onako kako se javio proroku Elijahuu, “smirenim, tihim glasom.” Ako možemo tu riječ upotrijebiti za Svemogućeg, B-g je skroman kad se objavljuje ljudima. Svi proroci Izraela, od Mošea nadalje, bili su svjesni da je B-g, nazovimo to tako, prema njima ograničio jačinu i prostiranje Svog glasa. Raši u ovotjednoj paraši ističe da B-žji glas nije izlazio van svetinje miškana iako je svojom jačinom bio bezmjeran i neograničen. Ovo nije tek opis događaja koji se desio davno prije u Sinajskoj pustinji, već je to osobina Vječnoga – snažni prikaz “smirenog, tihog glasa” koji je karakteristika Njegove objave ljudima. Usne proroka Izaije morale su biti opaljene nebeskom žeravicom jer u nebes-
ima govorio protiv Izraela, dopuštajući si da bude sudac drugima umjesto da bude samo oruđe B-žje volje i naredbi. Pravilo skromnosti je ne donositi unaprijed zaključke o drugima i ne smatrati da čovjek na neki način može biti siguran koje su stvarne B-žje namjere. Ljudi griješe. B-g je nepogrešiv. Već samo to bi kod ljudi trebalo izazvati osjećaj poniznosti i skromnosti. Mali alef iz vajikra treba nam ostati stalni podsjetnik na naš odnos sa našim Stvoriteljem, ■ kao i s našim bližnjima. Treća knjiga Humaša, Vajikra, naziva se, u rabinskoj literaturi, i "Torat Kohanim" – zakon svećenika. To je nedvojbeno stoga što se većina knjige bavi zakonima posebnim žrtvama i dužnostima kohanim u Hramu. Međutim, postoji i jedan mnogo veći, mnogo univerzalniji aspekt imena ove knjige Vajikra/Torat Kohanim. Jer u samom naslovu nalazi se spoznaja da se kohanim trebaju ponašati i živjeti prema određenim mjerilima koja za njih postavlja Tora. Nije samo prinos koji se prinosi u Hramu ono što je važno i bitno. Za uspjeh hramske službe važan je i bitan i
Divrej Tora
(nastavak s 10. stranice)
Rabbi Berel Wein:
kohen koji je zadužen da taj prinos prinese primjereno i s poštovanjem. Stoga nije slučajnost da ova knjiga Vajikra/Torat Kohanim u sebi sadrži čitave odlomke koji se bave moralnim zakonima i discipliniranim ljudskim ponašanjem. Nepoštenim kohanim nije dopušteno da budu predstavnici B-žjeg Hrama, baš kao što su i koheni sa tjelesnim deformacijama bili isključeni iz obavljanja hramske službe, Talmud nas sasvim konkretno podučava da jedino onda kada je kohen po svom ponašanju i samodisciplini nalik anđelu B-žjem, ljudi će dolaziti da uče Toru iz njegovih usta i osjetiti pravu svetost Hrama. Zadatak koji je postavljen pred kohanim nije puka mehanička rutina službe u Hramu. To je zapravo izazov da budu istinski primjer u ponašanju, uzor drugima, i učitelj Tore Izraelu kako djelima tako i riječima, što određuje pravog kohena. Rabini u Pirke Avot opisuju oca svih kohanm, velikog Aharona, kao čovjeka koji je volio mir, koji je težio miru, koji je volio druga ljudska bića, i čovjeka koji je bio u stanju privesti ljude bliže vrijednostima, učenju i držanju Tore. Smatram da ovaj opis nije jedino imao namjenu da bude zapisan na Aharonovoj osmrtinici. Naprotiv, njegova je svrha bila da bude program onoga što pravi kohen treba biti – što on treba predstavljati i kakvu sliku bi trebao prikazivati onima koji mu dođu po savjet, pomoć, uputu i hramsku službu. Mi možda danas u našoj sredini nemamo Hram, no silno su nam potrebni koheni – vjerski vođe istkani od Aharonova tkanja, njegova sustava vrijednosti i njegova načina života. Godina 13 11Broj 23 Strana
Skromnost, grijeh i uloga kohena Knjiga Vajikra vodič je za sve one koji teže da budu vjerski vođe i izvrše utjecaj na Židovski svijet. Ona je uistinu knjiga Torat Kohanim.
ćima naglasi našu urođenu slabost i sveprisutnost grijeha u našim životima. Spoznaja da smo sagriješili početak je izbavljenja i svetosti.
Iako ova parša, poput većeg dijela knjige Vajikra, obiluje teškim detaljima u vezi vrlo ezoteričkih, duhovnih, pa čak i mističnih sadržaja hramske službe i žrtvovanja životinja, ona sadrži temeljne i važne poruke koje nam Tora želi prenijeti usred ove gomile detalja. I ja smatram da je ta poruka spoznaja da je grijeh neizostavni dio ljudskog života.
Vjerujem da je to dio velike poruke Jom kipura i zašto taj sveti dan svoju životnost i važnost zadržava čak i kod Židova koji su u drugim stvarima vrlo udaljeni od držanja Tore i smislenog Židovskog života. Duboko u sebi svi smo mi svjesni da kao ljudska bića, ne samo da smo skloni griješiti već, ponovo prema riječima Tore: “Grijeh čuči na našem pragu.”
Podučili su nas: “…da nema pravedne osobe koja živi na ovoj zemlji bez grijeha.” To je jedna od slabosti koje smo naslijedili do Adama i Eve i zato je ona sastavni dio DNK ljudskog postojanja. Prepoznajući ovu činjenicu, Tora, kao što i inače običava, bavi se stvarnošću ljudskog bivanja, a ne zamišljenim savršenstvom ljudskog ponašanja koje u ljudskoj povijesti nikada nije postojalo niti će ikada postojati.
Sama zgrada Hrama, svećenstvo i hramska služba životinjskih žrtava, sve to zajedno čini da uviđanje grijeha bude stalno prisutno u Židovskom životu. Kako bi to dovelo do učinka, Židovski narod mora biti svjestan onoga što se nalazi iza zgrade, sjaja, rituala, mesa i vina koje proizvodi Hram i njegove službe.
Za razliku od drugih monoteističkih vjerovanja, judaizam ne pristaje na buduću nagradu na nebesima, divno anđeosko portretiranje ljudskog života. Kao što kralj Solomon kaže: “Što je bilo bit će, i stvarno nema ničega novog pod suncem što se ljudskog ponašanja tiče.”Zato Tora u ovotjednoj parši uzima zdravo za gotovo da će ljudi griješiti… i činiti to prilično često. Stoga se mora načiniti lijek za grijeh tako da se ljudi s vremenom poprave i nađu oproštenje za svoje grijehe od dobrostivog Stvoritelja. Ja mislim da je svrha čitave hramske službe, onako kako nam je opisana u knjizi Vajikra, da ljudskim bi-
Upravo taj dio službe proroci Izraela naglašavaju u svojim osudama površnog shvaćanja hramske službe, koje je bilo toliko karakteristično za kraljevstvo Jude u vrijeme Prvog hrama. Biti nesvjestan poruke koja stoji iza toga, o stalnoj slabosti prema grijehu i nužnosti da mu se suprotstavimo, i jedino se koncentrirati na lijek oproštenja koji je Hram predstavljao, bilo je kratkovidno i na kraju je dovelo do nestanka samog Hrama. Tora je željela da trudimo iskorijeniti izvor boli a ne da samo postanemo ovisnici o lijekovima protiv boli. Ja vjerujem da je to suptilna poruka ovotjedne parše, a i čitave knjige Vajikra. Šabat šalom ■
Strana 11
Rabbi Yissocher Frand:
Zbunjujuće žrtve Vodič za zbunjujuće Majmonide-
i krave u čast Svetome. To im je za-
tome da je žrtvenik bio samo sred-
sovo učenje o žrtvama
povjeđeno kako bi shvatili da ono
stvo kojim bi se demonstriralo ne-
što su smatrali krajnjim grijehom
slaganje s praksom poganskih naro-
može postati ritual koji će ih pribli-
da, bez da je imao svoju samostalnu
žiti Stvoritelju i kroz koji će njihovi
vrijednost. Ramban svoje stajalište
grijesi biti pokriveni.
potvrđuje biblijskim dokazima.
Sefer Vajikra i parša Vajikra primarno su posvećeni zakonu o žrtvama. Ramban (Nahmanides) daje obrazloženje za životinjske žrtve. (Vajikra 1,9) On citira Rambama
Ustvari, Rambam opisuje žrtve
Najprije, on ističe da je već i Noah,
(Majmonidesa) u More Nevuhim
kao protutežu idolatriji. Nežidovi
kada je izašao iz arke sa svoja tri si-
(Vodiču za zbunjene) koji tvrdi da je
su štovali te životinje, a mi ćemo ih
na, prinio žrtvu koja je „bila ugod-
razlog zbog kojeg je Tora ozakonila
zaklati za Gospodara svemira. To je
na u B-žjim očima“.
životinjske žrtve taj što su sva neži-
gotovo poput placebo efekta jer ti-
dovska društva među kojima su
me naizgled nije postignuto ništa,
Židovi u povijesti živjeli (Kaldeja,
no kako bi se Židovi odviknuli od
Kanaan, Egipat) štovala stoku. Hu-
krive teologije, zapovjeđeno im je
maš kaže da su Egipćani štovali
da ono što su drugi narodi štovali
ovce. Kaldejci su štovali demone
kao idole, zakolju za B-ga.
koji su bili uspoređeni sa kozama.
Rambam ističe da do današnjeg dana ljudi u Indiji odbijaju zaklati svoju stoku jer vjeruju u Svetu kravu. Stoga, kaže on, B-g je zapovjedio Židovima da zakolju ovce, koze
Ramban je vrlo kritičan prema toj
Rambamovoj teoriji. On odbija mogućnost da je božanska služba u Hramu bila samo teološka lekcija kojom bi se ispravila idolopoklonička praksa. Žestoko se protivi
Štoviše, čak i prije Noaha, Hevel je ■ Sveprinio životinjsku žrtvu koju je
mogući prihvatio! Sigurno je da nije bilo idolatrije u vrijeme Kajina i Hevela, stoga žrtve nisu mogle biti samo znak protesta! Zašto su se žrtve prinosile prije idolopokloničke
prakse, pita se Ramban. I daje svoje objašnjenje žrtvi utemeljeno na Otkrivenoj mudrosti (Hohmas haNigle) i Skrivenoj mudrosti (Hohma haNistar, al pi sod). U Nigle odjeljku, Ramban piše – u vezi sa žrtvama čija je svrha da pokriju grijeh – da kada čovjek griješi, on to čini mišlju, riječju i djelima. Stoga, kada čovjek stavlja
svoje ruke na glavu životinje, on simbolički čini djelo pokajanja. Kada ustima priznaje svoje grijehe (viduj), on ispravlja grijehe učinjene govorom, i tako dalje. No, moramo analizirati – što Rambam misli pod time? Ramban je imao vrlo jake argumente protiv njega! Ustvari, Rav Meir Simha iz Strana 12
Divrej Tora
(nastavak s 12. stranice)
Rabbi Yissocher Frand:
Zbunjujuće žrtve
Dvinska u svojoj Mešeh Hohma kaže da je Rambam iskazivao neslaganje jedino vezano uz osobne dobrovoljne prinose (korbanos nedava). Rav Meir Simha kaže da se Rambam zasigurno slaže s time da zajedničke žrtve – korban tamid, musaf prinosi za šabat, jom tov i roš
hodeš, imaju
svoju
unutarnju
vrijednost. U knjizi Ner Uziel koju je napisao Rav Uziel Milevsky, vidio sam drugačiji pristup. On smatra da ljudska bića koja osjećaju da postoji Više Biće u svijetu i koja mu se žele približiti, osjećaju da je žrtvovati nešto svoje način povezivanja. Riječ korban prevodi se kao žrtva (iako je
korijen riječi u hebrejskom KaRoV, što znači – približiti se). Ima mnogo
da nam je Svemogući dao žrtve ka-
volje Svemogućeg, mi smo pozvani
ko bi ih prinosili umjesto idolopo-
žrtvovati – žrtvovati ono što želimo
kloničke prakse, on ustvari kaže da
učiniti zbog onoga što Svemogući
je ta želja da se žrtvuje nešto Višem
želi da učinimo! Žrtve nas uče da
Biću plemenita stvar.
žrtvujemo ono što imamo te da budemo spremni žrtvovati nešto svoje
istine u tom prijevodu. Kada se čo-
Sve dok su pogani štovali avoda
vjek želi povezati sa Višim Bićem,
zara, oni su žrtvovali za pogrešnu
on to pokazuje time što je spreman
svrhu. Međutim, ideja prinošenja
To je ono što je Rambam mislio:
žrtvovati nešto svoje.
žrtava Višem Biću vrlo je vrijedna.
Koncept žrtvovanja Višem Biću je
Zapravo, svaki puta kada smo u
plemenita stvar. Zapravo, to je ono
kušnji i suočeni sa pitanjem „treba-
što judaizam od nas traži. ■
Nažalost, pogani su Sunce, Mjesec i zvijezde smatrali višim bićima. No, teorija žrtvovanja – toga da želim žrtvovati nešto Višoj Sili – je vrijedan koncept. Kada Rambam kaže
Godina 13 13Broj 23 Strana
mo li ili ne trebamo nešto učiniti“, svaki puta kada se nađemo neodlu-
za Svemogućeg.
Prevela Anja Grabar
čni između svoje vlastite volje i
Strana 13
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Je li šabat vrijedan smrtne kazne? me kada je fokus na prisjećanju na to da je B-g stvorio svijet – i učinio je to sa svrhom. To je vrijeme kada mogu razmišljati o onome što mi je važno u životu i kuda želim ići – te najvažnije, zašto. Vrijeme je to u kojem se ponovno povezujem sa duhovnom srži svog postojanja koja se naizgled izgubi tijekom tjedna. Iznad svega, to je dan kada se povlačim od svojeg truda da kontroliram svoj svijet i podsjećam se da B-g vodi svijet sasvim dobro i bez mene.
Ovog tjedna započinjemo s čitanjem knjige Vajikra. To je treća knjiga Tore i bavi se primarno onime što nazivamo 'žrtvama' ili 'prinosima'. Proteklih godina mnogo sam govorio o konceptu žrtvi pa ću to ovoga puta staviti sa strane. Nastavno na tekst od prošloga tjedna, što je to u šabatu što metaforički garantira smrtnu kaznu? Drugim riječima, zašto se na onoga tko krši šabat gleda kao na onoga tko je promašio smisao života? Razumijem zašto onaj tko ubije promašuje svrhu života. To je jasno. Ako ne cijeniš život do te mjere da si sposoban ubiti nekoga, tada ti život očigledno ništa ne znači. Shvaćam čak i preljub. Ako se prepuštaš sirovim strastima, bez osjećaja za dobro i zlo, tada propuštaš nešto vrlo važno. Ali šabat? Pa, evo mog osobnog razmišljanja o tome. Moja supruga uvijek kaže da, kada ne bi bilo šabata, ja nikad ne bih bio kod kuće. Iako je to pomalo pretjerano, ona ipak pogađa u suštinu stvari. Šabat je prisilna stanka za one poput mene koji nikada ne bi napravili stanku svojom voljom. Osobito u našem modernom svijetu povezanosti (čitaj: distrakcije), to je dan u koji provodim kvalitetno vrijeme sa svojom suprugom, djecom i prijateljima. Posramljen sam time što moram reći da je to često jedini dan u tjednu kada sjedim za večerom zajedno sa svojom obitelji. I prekrasno je imati dan kada ne moram ostati budan do kasno zbog Strana 14
'hitnih stvari' koje me čekaju na mom kompjuteru, mobitelu ili na televiziji. U zimskim mjesecima, često mi se desi da zaspim već oko 7 navečer. Drugim riječima, to je poput povratka u djetinjstvo! Međutim, više od svega, šabat je vrijeme za introspekciju. To je vrije-
Ukratko, judaizam vjeruje – a vidite da je to i moj stav – da je šabat apsolutno neodvojiv od čuvanja fokusa na onome što je u životu doista važno. Ne vjerujem da bih se, ja osobno, bez šabata toga sjetio. Zato nam Tora teorijom smrtne kazne za kršenje šabata daje do znanja da čovjek kršenjem šabata ruši svoju sposobnost da postigne svrhu u životu. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar
Divrej Tora
Rabbi Shlomo Riskin:
Adam
"Govori sinovima Izraelovim, kada bilo koje ljudsko biće između vas prinese od sebe žrtvu B-gu od stoke, od goveda ili od ovaca i koza..." Što to znači biti ljudsko biće? Jesmo li mi "društvene životinje" kao što Aristotel kaže? Misleće biće, prema Descartesu ("cogito ergo sum" – mislim, dakle jesam)? Knjiga Levitskog zakonika pruža nam dalekovidan odgovor na ovo pitanje, a također nam omogućuje i da bolje razumijemo duboko pogrešno shvaćen sistem prinošenja žrtava opisan u ovoj trećoj knjizi Biblije. Levitski zakonik započinje B-žjim pozivom Mojsiju: "Govori sinovima Izraelovim, kada će bilo koje ljudsko biće (hebrejski: "adam") između vas prinijeti od vas žrtvu B-gu od stoke, od goveda ili od ovaca ..." Upotreba riječi "adam" je zanimljiva. Zašto Tora koristi najuniverzalniji izraz za čovjeka, čime podsjeća na prvog čovjeka u povijesti, od kojega potječe svaki čovjek koji postoji? Ne samo da se čini da je izraz "adam" ovdje izvan konteksta, on čak nije niti potreban da bi se stih razumio. U stvari Tora je puno prije Descartesovog zapažanja iznijela svoj prodoran uvid, "Ja žrtvujem, dakle jesam." Tora nas uči da je suština ljudskog bića, kako Židova tako i ne-Židova, njegova potreba - i njegova sposobnost - da žrtvuje. Među svim B-žjim stvorenjima jedino ljudsko biće, svjesno svojih vlastitih ograničenja, razmišlja o svojoj vlastitoj smrtnosti. A budući da je "adam" svjestan bolne stvarnosti da će ga, bez obzira na to koliko
Godina 13 15Broj 23 Strana
jak, moćan ili sjajan bio, na kraju smrt pobijediti, njegova je jedina nada da se poveže sa bićem i ciljem većim od njega, koje je postojalo prije nego što se rodio i koji će postojati i nakon što on umre. Većina ljudi sakuplja bogatstvo i materijalna dobra kako bi ih iskoristili za sebe, kako bi u njima uživali ovdje-i-sada. Ali smrtnost nas podsjeća da naša materijalna imovina u stvarnosti ne pripada nama; jednog ćemo dana biti prisiljeni ostaviti nju kao i cijeli svijet iza sebe. Odatle pravi paradoks: samo oni predmeti koje posvetimo višem cilju, koje dajemo B-gu, Njegovom Hramu, Njegovim mjestima za učenje, sinagogama i školama, Njegovim domovima za bolesne, Njegovim utočištima za siromašne – samo ti su uistinu naši jer nas oni osposobljavaju da živimo i ponad našeg ograničenog životnog vijeka, možda za čitavu vječnosti. Samo ono što žrtvujemo je uistinu naše! Židovska povijest i grad Jeruzalem proizlaze iz ove fundamentalne istine iz prvobitne B-žje zapovijedi Abrahamu da žrtvuje svog voljenog sina Izaka na brdu Morija, u današnjem Jeruzalemu poznatom kao Brdo Hrama. Izak je bio prva ola – žrtva paljenica. Naime, B-g je Abrahama podučavao da će njegova novootkrivena vjera postojati vječno kroz povijest jedino ako će on, Abraham, bio spreman posvetiti joj ono njemu najdraže, ironično, samu svoju budućnost. Svojom spremnošću da učini tu žrtvu, Abraham je osigurao svoju vječnost. I pomoću prvobitne priče o Akeda, Biblija poučava da najzna-
čajnije žrtve nisu naša materijalna dobra, već naše vlastito ja, naše vrijeme i trud, naš intelekt i naše jedinstvene sposobnosti. Osoba mora žrtvovati "mikem" od sebe. Dati djetetu ček kao poklon sigurno nije toliko vrijedno kao dati mu dar našeg vremena, naših misli i naših interesa. B-g Abrahama podučava i tome. B-g mu na kraju nalaže da ne ubije Izaka, već da mu omogući da ostane na životu, jer najveća žrtva koju možemo dati nije umrijeti za B-ga, već živjeti u skladu s Njegovim zapovijedima i željama. Izaka, nakon što je sišao sa žrtvenika, naši mudraci nazivaju ola temima, u potpunosti spaljena žrtva. Raši (Francuska, 11. stoljeće) sugerira još jedan razlog za naizgled suvišni izraz "adam" u našem tekstu. Taj glasoviti biblijski komentator poučava da baš kao što Adam, prvo ljudsko biće, nikada nije žrtvovao ukradena dobra, budući da je sve na svijetu pripadalo njemu, tako je i nama zabranjeno žrtvovati bilo što ukradeno. Možda nas Raši štiti od privlačne opasnosti svojstvene idealizaciji prinošenja žrtve. Mi možemo žrtvovati samo predmete ili karakteristike koje tehnički, pa makar i u užem smislu, pripadaju nama. Mi možemo žrtvovati samo na način i za cilj koji On zapovijeda. Tako nam knjiga Levitskog zakonika, iznoseći pojedinosti o žrtvama u Svetom hramu, pomaže da otkrijemo dublje učenje ne samo o tome što to znači biti Židov, već i o tome što to znači biti ljudsko biće. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Prinošenje žrtava u današnje vrijeme „Govori Židovskom narodu, govoreći
da ih prevladaju konfuzija i frustra-
im: ‘Kad tko od vas donosi životinju kao
cije. Oni na svom putu nailaze na
žrtvu B-gu, donesite ju od goveda, ova-
velike prepreke i ne mogu odlučiti
ca ili koza’” (Vajikra 1,2).
što im je učiniti. Što više žele služiti
Za mnoge od nas ideja žrtvovanja životinja na žrtveniku vrlo je
B-gu to se susreću sa sve više poteškoća.
stran i apstraktan pojam. Budući da
Entuzijazam kojeg takvi ljudi ima-
je Hram bio davno uništen, doži-
ju, kada se trude i pokušavaju na-
vljaju ove micve najviše se približi-
praviti dobro vrlo je dragocjen, čak i
mo kada na vrijeme stignemo na
onda kada njihov cilj nije postignut.
minjan i govorimo Korbanot! Iako
Sav njihov trud smatra se kao žrtva,
postoje mnoge micvot koje ne mo-
sa stanovišta: „Zbog Tebe nas ubijaju
žemo držati iz raznih razloga, kaba-
svaki dan; broje nas kao ovce za klan-
la i Arizal otkrili su nam različite
je”(Psalmi 44,23). Tikkuney Zohar
načine kojima ipak možemo pronik-
(#21, 59a) navodi da ovaj stih govori
nuti u njihovu duhovnu snagu i
o molitvi, koja se smatra kao prino-
relevantne pouke i savjete.
šenje žrtve B-gu.
Rebe Nachman objašnjava prak-
Kada čovjek želi moliti on nailazi
tičan način na koji svatko od nas
na mnogo toga što ga ometa i što
može prinositi žrtve na dnevnoj
mu odvraća pažnju. Ipak, on bi se
bazi - čak i dok nema Hrama:
trebao u potpunosti predati svom
Kada ljudi žele postati istinski religiozni i služiti B-gu, izgleda se
Strana 16
zadatku i upregnuti sve svoje snage da moli ispravno. Čak i ako njegova molitva nije savršena, svaki njegov
pokušaj jednak je prinošenju žrtve. Isto vrijedi i za svu pobožnost, vjeru. Vi možete željeti usavršiti sebe i posvetite se, ali ustanovite da niste u stanju to učiniti. Ipak, trud i patnja koji su uključeni u taj osujećeni pokušaj nisu uzaludni. Svi oni su prinos žrtve B-gu. Stoga uvijek učinite ono što do vas stoji, uložite svaki napor da služite B-gu najbolje što možete. Bez obzira koji zadatak je pred vama učinite ga svim svojim snagama (Propovjednik ■ 9,10). Nastavite čak i kada se čini da su svi vaši napori osuđeni na propast i sva vaša nastojanja uzaludna. Učinite sve što je u vašoj moći, a B-g će učiniti ono što je dobro u Njegovim očima (I Samuel 3,18). agutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald
Divrej Tora
Rabbi Daniel Travis:
Preuveličane titule Kada je Jakov završio upute svojim
ispravljanju sebe, tako da pohvale
sinovima, podigao je noge na krevet i
koje mu ljudi pripisuju ne bi ispale
izdahnuo, i bi pridružen svojim preci-
neistinite.
ma. (Berešit 49,33)
Iako se titula "Rav" vremenom
Prethodni esej objasnio je da je
počela vrlo slobodni koristiti, Rav
čovjeku dopušteno odstupiti od
Elchanan Wasserman rekao je u ime
stvarnih činjenica kako bi očuvao
Chofetz Chaima da bi jedino onoga
svoju poniznosti. Budući da je iz-
koji odlučuje o halahičkim stvarima,
bjegavanje počasti pohvalna osobi-
ili Roš ješiva, trebalo nazvati "Rav."
na, postavlja se pitanje: Kako bi se
Rekao je da je pripisivanje titule
Rav trebao odnositi prema prenapu-
"Rava" bilo kome drugome, kršenje
hanom oslovljavanju koje je postalo
naredbe Tore da se čovjek distancira
uobičajena pojava? Nadalje, postoji
od šekera (neistine).
li element laži pri korištenju oslovljavanja koje primatelj zapravo ne zaslužuje?
Rav Meir Feist zt”l ovu je odluku uzeo vrlo ozbiljno. Četrdeset godina on se svakog jutra budio vrlo rano
Različiti rabini na različite su se
da uči Gemaru Hulin (koja se bavi
načine odnosili prema pretjeranim
zakonima kašruta). Upitan o ovak-
počastima koje su im bile ukazi-
voj praksi, objasnio je da je polagao
vane. Rav Elyah Lopian je često
ispit o ovoj Gemari da bi dobio svo-
primao pisma koja su sadržavala
ju semiha (certifikat proglašenja rab-
dugo uvodno oslovljavanje u kojem
inom). U certifikatu koji je dobio
ga se hvalilo, ali on bi uvijek preklo-
stajalo je da je on stručnjak u Gema-
pio vrh stranice prije nego li bi to
ra Hulin. Budući da nije bilo datu-
čitao, kako ne bi vidio titule kojima
ma isteka certifikata semihe, on si je
su ga obilno obasipali. S druge stra-
stalno osvježavao te zakone tako da
ne, Chacham Tzvi je pročitao svaki
njegova semiha ne bi bila laž. ■
naziv koji su mu napisali, i pretvarao to iskustvo u priliku da radi na
Godina 13 17Broj 23 Strana
Prevela Tamar Buchwald
Strana 17
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TJEDNI ZOHAR: VAJIKRA
Paraša (priča) Vajikra je prva paraša nove knjige – Levitskog zakonika, i ona uvijek dolazi u proljeće. Zašto je to najbolje vrijeme za čišćenje i iščišćavanje? Paraša Vajikra i veliki dio knjige Levitskog zakonika bave se služ-
bom prinošenja žrtava u Hramu. Teško je shvatiti zašto to iz godine u godinu trebamo čitati, pogotovo zato što se žrtve odnose samo na Hram i svećenike (kohene). Zohar objašnjava da značenje rije-
vući iz njihovog izvora, moramo se
bližimo sefirot, spojimo ih i ■povežemo materijalni život s gornjim
či "žrtva" nije onakvo kako se danas
povezati na više sefirot, na gornje
duhovnim svjetovima, tek tada će
razumije, s negativnom konotaci-
svjetove, i međusobno ih povezati.
stići obilje i blagostanje. Ari objaš-
jom. Korijen riječi žrtvovati (KoR-
Kako? Tako da stvorimo sklonost
njava da se glavna nagrada stječe
Ban, na hebrejskom - ) )קהבje k.r.b.
prema tim područjima. Znači, mora-
boreći se za to tko jesmo, za našu
( ״ב. ה. )קšto znači približiti – Zohar
mo se povezati s osjećajima, namje-
suštinu, i ako sve što činimo radimo
nam to daje do znanja objašnjava-
rama i svijesti o sreći, ljubavi, dije-
sa radošću i namjerom da dovede-
jući da je riječ o međusobnom pri-
ljenju, suosjećanju itd., moramo
mo svjetlo u svoj život, onda nam je
bližavanju deset sefirot sve dok one
povezati djela s ispravnom namje-
uspjeh zajamčen, kao što je rečeno:
ne postanu jedno.
rom i time možemo privući obilje
"Kada idete u rat protiv svojih ne-
odozgo. Kada uložimo trud da
prijatelja i G-spod, B-g vaš, preda
tve životinje nije dovoljan ako nema
dostignemo
možemo
vam ih u ruke ... ". Ne kaže se da se
svijesti kajanja i preobrazbe. Spome-
osjetiti da nas trud dovodi bliže -
moramo boriti sa svojim neprijate-
nuli smo ranije dobro poznatu frazu
KaRoV ) )קרובnašem cilju. Međutim,
ljima, već da idemo u rat protiv njih
"pribavi si učitelja i kupi si prijate-
kada ljudi koji nisu duhovni ulažu
a Stvoritelj će ih predati u naše ruke.
lja ...", što znači da za pravo prija-
trud, oni smatraju da uzalud žrt-
teljstva treba "platiti", ulagati i tru-
vuju (korban) svoje vrijeme i novac, i
diti se. Sve što vrijedi mora se steći
to im donosi agoniju i osjećaj da su
radom i trudom, 'ništa nije besplat-
"žrtve" (korban).
Međutim, sam čin prinošenja žr-
no'. Pitanje je koji je smisao tog truda? Zohar objašnjava da imamo tendenciju uložiti trud kad god želimo dobiti nešto za sebe – osjetiti obilje, zadovoljstvo, blaženstvo, radost ili
Strana 18
zadovoljstvo - a da bi to mogli pri-
viši
nivo,
To je suština "korbana" - približiti
sefirot – kako bi ih se sjedinilo, sjedinilo duhovne i materijalne svjetove. To je tajna knjige Levitski zako-
Hebrejski se korijen K.R.B ( ״ב. ה.)ק
nik koja objedinjuje sve mogućnosti
također može čitati kao "bitka" (ke-
povezivanja i namjera koje prate
rav, na hebrejskom - קהבšto znači
naša djela. ■
da se moramo boriti i zalagati za ono što je uistinu važno u životu. I onda kada za našeg bližnjeg nešto
Prevela Tamar Buchwald
učinimo svjesno i sa željom da priDivrej Tora
Biseri hasidske mudrosti S avršena nesavršenost Neki hasid požali se svom rebeu kako ne može razumjeti zašto tako pobožan čovjek ponekad prekida molitvu da bi ušmrknuo malo duhana, kad svi dobro znaju da je prekidanje molitve zabranjeno?” Umjesto odgovora, rebe mu ispriča priču. Jednom je kralj čuo nekog uličnog pjevača kako svira
violinu i pjeva. Kralju se to toliko dopalo, da je pozvao pjevača kako bi mu pjevao na njegovom dvoru. Pjevač je imao staru violinu, pa su žice često pucale usred pjesme. I tako je kralj bio prisiljen čekati sve dok pjevač ne zamijeni žicu. Nakon nekog vremena jedan od savjetnika upita pjevača zašto jednostavno ne promijeni violinu. Tako bi kralj mogao neometano uživati. Pjevač mu odgovori: "Kralj ima bezbroj glazbenika s besprijekornim
K
meni dolaze raznoliki ljudi, ali ja ne mogu na sve
podjednako utjecati svojim savjetom da se poprave. Ako čovjeka pokrijete dekom, njegova će se toplina uskoro povisiti. Ako na isti način pokrijete kamen, neće biti baš nikakve promjene. R. Israel iz Rižina ■
instrumentima i može u svakom trenutku narediti bilo kome od njih da ga zabavlja. Ipak, čini se da mu je moja svirka draža; kao da uživa upravo u mojoj nesavršenoj violini. Isto tako, zaključi rebe, Stvoritelj ima oko sebe veliki zbor anđela. Ali kad nam naređuje da molimo, jasno je da je spreman nositi se sa svim našim manama." ■
D uša nije zaokupljena svjetovnim stvarima, poput hrane i pića. Ipak, kad su uskraćeni hrana i piće, duša napušta tijelo i bježi od njega. ■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 23 Strana
Strana 19
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život
Učinkovito roditeljstvo
čki stres. Ipak, to dijete se dočekuje sa istinskom radošću. S druge stra-
Dar od Hašema
ne, neke obitelji koje imaju prostra-
Ovo može biti iznenađujuće, ali
ne stanove nisu oduševljene novim
znanstvene studije pokazuju da je
djetetom.
emocionalna narav djeteta pod ut-
Netko je rekao rabiju Yaakovu Yi-
jecajem emocija roditelja prije rođe-
sraelu Kanievskom, Steipler Gaonu,
nja. U knjizi Tajna nerođenog djeteta,
da smatra da bi još jedno dijete bilo
dr. Thomas Verny iznosi dokaze da
prevelik stres za obitelj. Steipler je
majčine emocije tijekom trudnoće
odgovorio da se na Roš Hašana od-
mogu utjecati na dijete. Očev stav je
ređuje ne samo koliko će novca ne-
također važan. Kod žene koja se
tko zaraditi te godine, već također i
nalazi u burnom braku mnogo su
koliko će stresa proživjeti. Obitelj s
veće šanse da će njeno dijete biti pod negativnim utjecajem. To je bila ogromna vijest kada je objavljeno 1982., ali nama to ne bi trebalo biti iznenađenje. Kad je anđeo Samsonovu majku obavijestio o tome da će dijete koje
će roditi biti nazirej, on ju je uputio u to da se mora uzdržavati od grožđanih proizvoda kao i od hrane koja je obredno nečista (Suci 13,4). Talmud kaže da anđeo uči fetus Toru, ali dijete to zaboravi prije rođenja (Nida 30a). Koja je svrha učenja ako se zaboravi? To je važno jer fetusovo učenje priprema um za učenje Tore koje će uslijediti. Uvijek ponavljam da kada roditelji
donesu dijete na svijet, oni imaju izvanrednu odgovornost. Primarni cilj roditelja mora biti dobrobit djeteta, i u svjetlu toga, roditelji moraju biti vrlo pažljivi kad je riječ o dobrobiti djeteta čak i prije nego se ono rodi! Neke majke mogu proživjeti mnogo neugodnosti tijekom trudnoće i sveta je dužnost supruga da bude podrška te da pokuša tu neugodu svesti na najmanju mjeru. To nije saStrana 20
mo odgovornost muža prema ženi, već i prema nerođenom djetetu, koje je pod utjecajem majčinih emocija. Jedan je čovjek izjavio, "Ja nisam važan, pa nisam ni vrijedan. Sjećam se da sam se tako osjećao čitavog
svog života, čak i kao beba." Bračna povijest njegovih roditelja potvrdila je mišljenje da je on bio odbačen čak i prije rođenja.
mnogo djece može imati ■manje vanjskog stresa nego što ga ima obitelj sa manje djece. Petkom uvečer, običaj je našoj djeci davati berahos. To je uistinu prekrasan običaj. Međutim, još je važnije da djeca trebaju cijeli tjedan os-
jećati da su oni beraha svojim roditeljima. Razgovor o emocijama
Svako dijete treba smatrati pose-
Današnji svijet nije svijet kakav je
bnim darom od B-ga. Kad bi čovjek
nekoć bio. Čak i ako nemamo tele-
primio posebnu čast i nagradu od
viziju ili internet u našim domovi-
predsjednika, on bi to ponosno is-
ma, naša djeca bombardirana su
taknuo. Koliko više to treba činiti
plakatima i naslovnicama časopisa
kad netko shvati da je dijete dar od
na blagajnama supermarketa. Iako
B-ga!
se to može činiti čudnim, mi se mo-
Trebali bismo se sjetiti kako je pramajka Rahel smatrala da njezin život nije vrijedan bez djeteta, te su se
žda moramo sa svojom djecom ba-
viti temama o kojima naši roditelji nisu pričali s nama.
ona i njen muž Izak neprestano mo-
Kao odrasli, mi imamo veći inte-
lili da se dogodi to čudo. Ako je par
lekt koji nam može pomoći da se
dovoljno sretan da bude blagoslov-
nosimo s našim emocijama, iako to
ljen djecom, oni su dužni prepozna-
ne činimo uvijek djelotvorno. Ali
ti i cijeniti dar koji im je dan.
djeca još nisu razvila zreli intelekt i
Poznajem obitelji koje žive u vrlo skučenim stanovima, i dolazak novog djeteta predstavlja stvarni fizi-
ona često mogu iskusiti emocionalno preopterećenje. Iz nekog razloga, djeca nerado razgovaraju sa svojim roditeljima o svojim osjećajima, tako Divrej Tora
(nastavak s 20. stranice)
Rabbi dr. Abraham J Twerski:
Učinkovit život
da je uloga roditelja da inicira takve
lošim ocjenama ili dok ih učitelj ne
koje možete pomoći svojoj djeci da
razgovore.
upozori na to. Postoje brojni faktori
unaprijede svoje samopoštovanje.
Dat ću vam osobni primjer. Imao sam divne roditelje. U školi sam trpio nasilje i živio sam u strahu od nasilnika, ali roditeljima nikad nisam govorio o tome! Još uvijek nemam pojma zašto nisam. Jednog dana, liječnik je otkrio da imam šum na srcu. To je bilo savršeno benigno stanje, ali odigralo se tako da sam mogao izbjeći školu na tri mjeseca. Kad je liječnik rekao da se mogu vratiti u školu, uhvatila me panika, no i dalje nisam svojim roditeljima rekao razlog. Djeca znaju biti okrutna. Za njih
koji mogu uzrokovati da dijete nije uspješno u školi, i što ih se prije otkrije, to se prije mogu poduzeti korektivne mjere. Takve stvari možemo saznati iz razgovora s našom djecom. Pisao sam mnogo o samopoštova-
Kad je riječ o ohrabrujućim razgovorima o emocijama, možete uzeti sefer Orhos Cadikim i svakog šabata razgovarati o jednoj od tih emocija. Primjerice, ga'ava (taština), anivus (poniznost),
ahzus (nepoštovanje,
arogancija),
da'aga (zabrinutost),
nju i istakao da ponekad najnadare-
aclus (lijenost), i mnoge druge. Za-
niji ljudi mogu imati vrlo nisko sa-
počnite sa onim što je autor napisao
mopoštovanje. Uvijek sam bio na
i zatim pozovite sve koji su oko
čelu svog razreda, ali moje samopo-
stola, uključujući i djecu, da daju
štovanje bilo je grozno. Imao sam
svoje mišljenje. Nakon što otvorite
svaki mogući razlog da imam sre-
temu, djeca mogu reći kako se osje-
tno djetinjstvo, ali nije uvijek bilo
ćaju u vezi tih tema, i vi možete
tako.
dobiti dragocjeni uvid u djetetove
Nisko samopoštovanje može utje-
emocije.
cati na svakoga, ali mi mu se prila-
Emocije koji nisu izražene mogu
gođavamo na razne načine. Važno
biti potisnute, što znači da su one
je shvatiti da vaša djeca mogu imati
pohranjene u podsvjesnom umu,
nisko samopoštovanje iako žive u
gdje mogu postati uzrok mnogih
sretnom domu i vi ispunjate sve nji-
problema.
Neka djeca imaju problema da
hove potrebe. Ona mogu manifesti-
emocijama je najbolji način spreča-
održe korak s razredom, a roditelji
rati svoje nisko samopoštovanje na
vanja da one budu potisnute. ■
toga ne moraju biti svjesni sve dok
brojne načine koje ćemo dotaknuti,
dijete ne donese kući knjižicu sa
kao što ćemo dotaknuti i načine na
nije neobično da stvaraju klanove i da jedno dijete ostave po strani bez razloga. Taj osjećaj odbačenosti može biti vrlo bolan.
Godina 13 21Broj 23 Strana
Slobodni
razgovor
o
Prevela Anja Grabar
Strana 21
Alan Morinis:
Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Postavljanje
Tore, no ljudi pogrešno smatraju da
granica
je ugađanje tijelu način za postiza-
zadovoljstvu
nje unutarnjeg mira. Istina je da što se više netko prepušta tjelesnom, da
Mijut ta'anug
što se više navikava na ugodu, to
Onaj koji voli zadovoljstva postat će
više postaje ovisan o tome, i sve teže
siromah, tkogod voli vino i ulje nikada
mu postaje zadržati smireno raspo-
se neće obogatiti.
loženje.
.
.
--Izreke 21,17
Rabbi Yerucham uspoređuje ono-
JUDAIZAM se niukom slučaju ne
ga koji nastoji smiriti svoj um uga-
protivi zadovoljstvu. Kod nas ne
đajući tijelu sa nekim tko žeđa pa
postoji tradicija samostanskog življenja ili celibata ili većeg dijela asketske tradicije. Samoodricanje je generalno ograničeno u opsegu i primjeni, što je jedan od razloga zbog kojih se Jom kipur ističe u našem kalendaru. Jeruzalemski Tal-
mud čak kaže: "Na Dan suda, čovjeka će se tražiti da položi račun za sve dopušteno što je mogao uživati u životu, ali nije." Ako nema protivljenja zadovoljstvu, zašto onda upozorenje da ga se ograniči? Odgovor glasi da kada smo jako angažirani u traženju zadovoljstva, ono fizičko potisne duhovno kao vodeće pravilo u našem životu. Židovski način života je uži-
vati zadovoljstva svijeta u kontekstu duhovnog života. Takav način
cima te savršene šalice kave, te arome single malt viskija, organske pamučne posteljine. Od nas se traži da budemo svjesni i donosimo mudre odluke o tome u kojem smjeru upravljamo svoju želju za zadovolj-
stvom te da vodimo računa o tome da ne dopustimo fizičkim zadovoljstvima da okupiraju središte naših života.
popije slanu vodu, ili onime koji ■
polije ulje na vatru koju želi ugasiti. Na trenutak čini se da je cilj postignut, ali potom žeđ postaje još snažnija ili vatra podivlja toliko da je se više ne može obuzdati. Pustinja je bila savršeno mjesti za primanje To-
re jer je pustinja mjesto ograničenih fizičkih zadovoljstava. Ako ste manje vezani
za
zadovoljenje,
vanjske
okolnosti će imati manje snage da
Maharal tumači da što više netko
vas izbace iz unutarnje smirenosti
udovoljava tijelu, to tjelesniji posta-
koja je toliko neophodna za duho-
je, a to ometa vezu sa duhovnim.
vno napredovanje.
Talmud govori o Rav Kahani koji je, dok je sjedio ispred svog učitelja Rava, popravljao si frizuru i gladio se, našto ga je Rav ukorio, rekavši:
"Tora se ne može naći kod onoga koji si tjelesno ugađa."
Odjek te ideje nalazimo u jednom drugom Maharalovom učenju. On pita zašto je maces simbol slobode na Pesah? Njegov odgovor je da je
maces načinjen samo od brašna i vode, samo najnužnijih elemenata i
života od nas zahtijeva da budemo
Rabbi Yerucham Levovitz zapitao
ničeg više. Što više potreba netko
gospodari naših osjetilnih užitaka, a
se zbog čega je Tora bila dana u
razvije, to više postaje njihovim ro-
ne da oni vladaju nama.
negostoljubivoj pustoši. Zašto je ne
bom, ali ako može opstati samo s
dati onda kada prijeđemo preko
onim najosnovnijim, onda može biti
Jordana u Obećanu zemlju, gdje
istinski slobodan.
Tako je lako baciti se na vrećicu čipsa ili čokoladu ili na druge intenzivinije oblike osjetilnih užitaka. Ne samo baciti se, već postati pokloni-
Strana 22
ljudi mogu prigrliti Toru smirenog uma? On objašnjava da unutarnji mir
doista
pripomaže
stjecanju
Fizičkim stvarim se ne bismo trebali baviti više nego je potrebno. I
Divrej Tora
(nastavak s 22. stranice)
Alan Morinis:
Srce smješteno u umu
kada tražimo zadovoljstvo ono ni-
stvom naša svrha, no izazov je u ži-
i puti, to više naša duševna priroda
kada ne bi trebalo samo sebi biti cilj.
votu izabrati duhovna zadovoljstva
biva zamračena. Tada zaboravljamo
Svaki doživljaj zadovoljstva može
umjesto fizičkih užitaka. "Naši uče-
tko smo i gubimo iz vida duhovni
se "uzdići" na višu razinu. Fini okus,
njaci, blagosloven spomen na njih,
put na kojem se nalazimo. Zauz-
lijep prizor ili dobar osjećaj mogu i
učili su nas da je čovjek stvoren sa-
dajte svoja ulaganja u zadovoljstvo i
trebaju biti poticaj na strahopošto-
mo sa jednom svrhom, da se raduje
steknite duhovnu dividendu. Pro-
vanje i svjesnost o B-gu. Ovo je uče-
u B-gu i da nalazi zadovoljstvo u
budite iznova svijest o svojoj duho-
nje Slonimer Rebbea, koji priziva
blještavilu Njegove Prisutnosti; jer
vnoj naravi, upotrijebite svoje fizi-
Jakovljev san kako bi podučio da
to je istinska radost i najveće zado-
čke žudnje da oglase zvono za bu-
mada Jakovljeve ljestve "stoje na ze-
voljstvo koje se može naći."
đenje.
mlji" (polazišna točka je naša zemnost), njihov vrh svejedno "dosiže do nebesa." On uči da "kada čovjek slijedi B-žansku volju i podiže tu odliku njenom izvoru, on dosiže do nebesa."
U skladu s tom zamisli, Rabbi Shlomo Wolbe se slaže s Freudom da je zadovoljstvo onaj determinirajući faktor koji stoji iza svih naših postupaka. Međutim, ono u čemu se njih dvojica razlikuju je gledište
PRAKSA Sigurno ima mnogo stvari koje činite tijekom dana u kojima uživate. Zapravo, ako pravo pogledate, možda ćete morati priznati da svoje vrijeme organizirate oko različitih
Slonimer razumije da je imati želje
da je istinsko zadovoljstvo duhovne
neizbježan vid ljudskog postojanja,
prirode i da je najveće zadovoljstvo
ali on nas usmjerava da tim željama
biti u B-žjoj blizini. Fizička i svjeto-
upravljamo tako da one budu izvori
vna zadovoljstva nude tek blijedu
uzdizanja, a ne degradacije. "Osobi-
sjenu ovog najpotpunijeg zadovolj-
na žudnje je da ona u potpunosti
stva, i onaj koji pristane na tu razinu
prožme osobu; ona započinje u naj-
ispunjenja dao je ono istinsko za
skrovitijem kutku uma, pa se prote-
slabašni nadomjestak, prodao živu
že kroz emocije i postupke čovjeka.
vodu za napukle cisterne. Jedino
Duhovno stanje u kojem se čovjek
pitanje je što pruža zadovoljstvo
Zabilježite si ono u čemu uživate ra-
nalazi u potpunosti ovisi o naravi
čovjeku – "Reci mi u čemu uživaš i
deći tokom dana. Onda pronađite
njegove žudnje. Sveta Tora izražava
reći ću ti tko si!"
način kako možete ograničiti to za-
zapovijed (da se bude svet) na pozitivan način upravo zbog toga. Zapovijed je da se upravi svoje žudnje
prema svetom – prema Blagoslovenom, prema užitku u B-gu, prema
U srži svakoga od nas se nalazi sveta duša, no istina je skrivena i neuhvatljiva. Što više sebe dajemo
očaravajućim zadovoljstvima jezika
zadovoljstava, bila to jutarnja kava (i možda ne samo kava, već posebna mješavina s određenim sastojcima pripravljenim na određeni način) ili poseban ručak u kojem uživate, ili možda netko za koga znate da ćete s njime razgovarati svakoga dana, ili televizijska serija koju pratite.
dovoljstvo bez da ga u potpunosti eliminirate. Kako ga možete "prigušiti" na takav način da skrešete svoju povezanost s onime što vam ono fizički pruža?
zadovoljstvu u sjaju B-žanske Pri-
Ako smatrate da ga niste u stanju
sutnosti."
smanjiti na takav način, otkrit ćete
Doista, čitav svijet postoji zbog za-
da jeste. Kada pokušate uvidjet ćete
dovoljstva. Ovo je izuzetan početni
koliko su snažne spone sa zado-
pouk u glavnom nositelju musara,
voljstvom koje vas vežu uz vaše
Putu pravednika. U njemu Rabbi Lu-
navike ugađanja. Neka vam ta spo-
zzatto potvrđuje da smo mi bića za-
znaja bude motivacija da više težite
dovoljstva i da je težnja za zadovolj-
za duhovnim nego za fizičkim. ■
Godina 13 23Broj 23 Strana
Strana 23
POTRES
Stanje u pojedinim zagrebačkim kršćanskim i religijskim zajednicama nakon potresa IKA, 25.3.2020. U svojstvu predsjednika Vijeća za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije, požeški biskup Antun Škvorčević nakon potresa u Zagrebu razgovarao je s visokim predstavnicima kršćanskih i religijskih zajednica te im izrazio bratsku solidarnost i molitvenu blizinu u trenutku stradanja njihovih zdanja i vjernika te se upoznao s njihovim trenutačnim stanjem. Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije izvijestio je biskupa o štetama koje je potres nanio sabornom hramu Gospodnjeg preobraženja na Cvjetnom Trgu. Među ostalim sa svoda je u jednom dijelu pala žbuka s freskama, a nastale pukotine potrebno je istražiti jesu li statički ugrozile crkvu. Mitropolit je dodao da su sva zdanja u vlasništvu Zagrebačke eparhije u blizini spomenutog hrama pretrpjela značajnu štetu, a da je zgrada Duhovnog centra i Srpsko pravoslavne
opće gimnazije „KantakuzinaKatarina Branković“ na Svetom Duhu ostala neoštećena. Mitropolit i biskup složili su se da je nakon sadašnjih nevolja potrebno zajednički raspraviti o problemu slavljenja svetih otajstava u situacijama zdravstvene i druge ugroze vjernika, koji ne bi smjeli ostati bez mogućnosti duhovne okrjepe upravo onda kad im je ona najpotrebnija. Tajnik Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj Željko Mraz kazao je biskupu Škvorčeviću da je njihov bogoslužni prostor u Radićevoj ulici u Zagrebu pošteđen težih oštećenja, ali je zgrada u kojoj se on nalazi iseljena te se očekuje statička procjena koja će uvjetovati njezinu daljnju uporabu. Nakon zabrane okupljanja zbog opasnosti zaraze od koronavirusa bogoslužje se odvija online, a kontakti s vjernicima su otežani, pa tako i s onima čiji su stanovi u centru Zagreba nastradali od potresa. Zdanja Evangeličke crkve u Gundulićevoj ulici u Zagrebu također su oštećena, što je napose vi-
dljivo na dijelu gdje se nalazi Dječji vrtić. Biskup Škvorčević razgovarao je s Kotel Da-Donom, glavnim rabinom Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Republici Hrvatskoj, koji ga je izvijestio kako je zgrada na Mažuranićevom trgu u kojoj se nalazi i sinagoga oštećena a jednako tako i njegov stan te je zbog toga morao iseliti i nalazi se izvan Zagreba. Isto se dogodilo i sa židovskom Osnovnom školom Hugo Kon na Katarininu trgu u Zagrebu i Dječjim vrtićem. Rabin se nada da će se zgrade moći obnoviti za daljnje djelovanje zajednice Bet Israel. Glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj, Luciano Moše Prelević izvijestio je biskupa Škvorčevića da zgrada sjedišta Koordinacije u Palmotićevoj ulici u Zagrebu nije pretrpjela teška oštećenja, ali je trenutačno izvan uporabe. Najteže je nastradao Židovski muzej u navedenoj zgradi od pada dimnjaka sa susjednog zdanja te su izložbeni predmeti iz njega iseljeni.
Zgrada Doma za starije i nemoćne Židove ponešto je oštećena u svom gornjem dijelu, ali Dom funkcionira te su u njega smještene starije osobe, čiji su stanovi nakon potresa postali nesigurni u centru Grada i iz kojeg se nekim članovima Židovske zajednica dostavlja hrana u njihovim kućama.
Biskup Škvorčević razgovarao je i sa zagrebačkim muftijom Azizom Hasanovićem, koji ga je upoznao sa stanjem zgrade u Tomašićevoj ulici u Zagrebu, gdje je smješten Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, znatno oštećene te trenutačno nije dopušteno u njoj boraviti. Zagrebačka džamija s pripadajućim zgradama Islamskog centra građena je u novije vrijeme i na njoj nema oštećenja te će muftija Hasanović u tim prostorima imati svoj privremeni ured. Svi visoki sugovornici zahvalili su biskupu Škvorčeviću na zanimanju za njihovo stanje, za pažnju i duhovnu solidarnost koju je iskazao prema njihovim vjernicima. ■
Hrvatska liječnica u Izraelu: Nadziru nam mobitele, nitko se ne buni, samo želimo da sve prođe Diva, 19.3.2020. - Specijalizantica sam u Specijalističkoj bolnici za rehabilitaciju i fizikalnu terapiju u Tel Avivu i trenutačno sam trebala biti na obilasku u Općoj bolnici, započinje priču Gracia i dodaje da je u Izraelu trenutačno u izolaciji oko 2600 medicinskih radnika, a svakim ih je danom sve više. - Iz tog razloga, nama su otkazali obilaske i vratili nas u matičnu ustanovu s obzirom na to da je dosta doktora u izolaciji nakon što su se vratili iz inozemstva. Još jedan problem je taj što ne rade škole i vrtići. Ministarstvo je, zajedno s bolnicama, organiziralo čuvanje djece zdravstvenih radnika iznad treće godine, no još uvijek je dosta onih s djecom mlađom od te dobi, priča Gracia. U Izraelu je zabranjeno okupljanje više od desetero ljudi na jednom mjestu pa se sastanci u bolnicama provode preko ap-
Page 24 Strana 24
likacija na računalima i na mobitelima, a neke su bolnice organizirale rad u malim grupama u kojima se radi u smjenama od 24 sata.
lo kakvim javnim površinama, a postoji i preporuka da se iz kuće ide jedino u hitnim situacijama i ako je potrebno u nabavku hrane.
- Mnogi se odjeli rehabilitacije prazne i pripremaju za prihvat pacijenata zaraženih virusom COVID-19. Također, pacijenti s lakšim simptomima smješteni su u hotelu u Tel Avivu. U ovom trenutku, u Izraelu ima više od 400 zaraženih pacijenata, a kao i u svim drugim državama, svakog se dana donose nove odredbe. Škole, fakulteti i vrtići ne rade i zatvoreno je sve osim trgovina s prehrambenim proizvodima i ljekarni. Restorani rade samo za take away ili dostavu te svi koji mogu, rade od doma.
- Za sad je to samo preporuka, no izgleda da će svakog trena postati odredba koju će nadzirati vojska i policija. Izrael je zatvorio granice i dopušteno je ući samo državljanima Izreala. Nakon povratka, svi moraju biti u izolaciji 14 dana, a novom odredbom kojom prate mobitele, počeli su privoditi ljude koji ne poštuju karantenu. Ukratko, cijela je zemlja u izolaciji i sve je otkazano, kaže specijalizantica.
Gracia kaže da su, kad su donesene prve odredbe koje ograničavaju kretanje, plaže i parkovi bili puni, no onda je donesena nova odredba prema kojoj je zabranjeno okupljanje na plažama, u parkovima ili bi-
Što se tiče nadziranja ljudi, Gracia kaže kako nitko nije preburno reagiraju na to, a misli da ljudi imaju veće probleme od toga jer si mnogi otpušteni te se bore da prevladaju trenutačnu situaciju. - Dio njih je u panici, a dio je prihvatio situaciju i pokušava je
Divrej Tora
što bolje savladati. Recimo, Facebook je pun grupa gdje ljudi nude pomoć onima u samoizolaciji te starijima. Neki samoinicijativno šivaju maske i daruju ih. Pošto je sve ograničeno samo na 10 ljudi na jednom mjestu, sva su vjenčanja otkazana, no neki su bili maštoviti pa su se vjenčali u dućanu s prehrambenim proizvodima, budući da tamo nema takvih restrikcija ili su goste smjestili po balkonima pa nije bilo previše ljudi na jednom mjestu. - Problem su ultraortodoksne škole koje nisu bile zatvorene, bez obzira na odredbe, no jučer je donesena nova odredba prema kojoj se i one moraju zatvoriti. Sve ide prema totalnoj izolaciji koja će se onda nadzirati od strane vojske i policije. Što se tiče situacije u dućanima i stvaranja prekomjernih zaliha, mogu reći da doslovce ničeg ne nedostaje na policama dućana - ljudi su napravili zalihe, no dućani su i dalje puni, zaključila je Gracia. ■
Godina 13
Broj 23