3-01 - Divrej Tora - Vajikra 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 23

Zagreb, 20. ožujka 2021. - 7. nisana 5781.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 23 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajikra

B’’H

Šabat Vajikra Jeruzalem 17:14

18:27

Zagreb

17:49

18:53

Rijeka

17:55

18:59

Split

17:47

18:50

Dubrovnik 17:40

18:42

Vinkovci 17:38

18:42

Sarajevo 17:39

18:42

Doboj

17:41

18:44

B. Luka

17:44

18:48

Beograd 17:31

18:34

Novi Sad 17:33

18:37

Subotica 17:34

18:38

Zrenjanin 17:31

18:34

Niš

17:25

18:27

(Vajikra 1,1-5,26)

Beč

17:47

18:54

B-g poziva Mošea iz Šatora sastanka i

- pet vrsta "žrtvenih jela" (minha) pri-

Frankfurt 18:18

19:27

saopćava mu zakone o korbanot, životinj-

premljenih s najfinijim brašnom, masli-

Edison, NJ 18:50

19:51

skim žrtvama koje se prinose u Svetište.

novim uljem i miomirisima;

- "žrtve paljenice" (ola) koje se u cijelo-

To uključuje:

sti spaljuju na žrtveniku;

- "pomirbene žrtve" (šelamim) čije meso, nakon što se dio spali na žrtveniku, a

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan,

utorak 23.3.2021.

dio dâ kohenima (svećenicima), treba pojesti onaj koji je donio žrtvu; - različite vrste "žrtava (koje se prinose

Alot Hašahar

4:24

radi) grijeha" (hatat) služe za okajanje pri-

Najranije Talit

4:59

jestupa koji je greškom počinio Veliki

Nec Hahama

5:53

svećenik, čitava zajednica, kralj ili običan

Najkasnije Š’ma

8:58

Židov;

Zman Tefila

10:00

- "žrtvu krivnje" (ašam) prinosi onaj

Hacot

12:03

koji je prisvojio imovinu Svetišta, koji su-

Minha Ketana

15:39

mnja da je povrijedio neku b-žansku za-

Plag Haminha

16:56

branu ili koji je "izdao G-spoda" lažno se

Šekia

18:13

Cet Ha-kohavim

18:55



zaklevši kako bi prevario svog bližnjeg. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 13 p’sukim –

(svih) korbanot. S Ola se skida koža

1,1-13

(koža je dar za kohanim, kao što je

B-g poziva Mošea iz Ohel Moeda i postavlja opća pravila o korbanot (žrtvama).

Primijetite da nije rečeno "I B-g pozva Mošea", već umjeto toga "I On

pozva…" Vajikra nije jedan novi početak, ona je nastavak P’kudei. Na kraju P’kudei, Moše je privremeno

ranije rečeno) te se komada na dijelove koje se polaže na vatru Mizbe’aha i tamo se postpuno spaljuje (što znači da nitko ne jede njezina mesa).

Ovnovi i jarci također se mogu prinositi kao ola. Postupci su slični, ali ne i identični.

naša, te se zbog toga prebacuje na

množinu. Nadalje, određeni vidovi korbanot odnose se na zajednicu, čak i ako je korban o kojem se radi priva-

ostao bez kontakta (nazovimo to

Žrtve životinja iz porodice krava

tako) s B-gom. Ovdje sada B-g po-

tan. Drvo za vatru, sol za svaki kor-

smatrala su se pomirnicama za

novo uspostavlja kontakt s Mošeom

ban, kohanim koji vrše Avoda – to su

grijeh Zlatnog teleta. Ono s čim je

tako što ga poziva i potom mu go-

narod sagriješio sada se može isko-

sve kolektivni aspekti koji čine■ neči-

vori.

ristiti za svete svrhe kao izbavljenje,

Zapazite ovaj jedinstveni izbor riječi u ovom prvom pasuku Vajikra, način na koji je B-g komunicirao s Mošeom bio je drugačiji od načina komunikacije s prorocima i svim ostalima.

Prva od korbanot koje Tora predstavlja je ola (bikovska), žrtva koja se u cijelosti (skoro, ali ipak ne sasvim – kože većine olot bile su dar za kohanim) spaljivala na Mizbe’ahu. Uobičajena procedura prilikom prinošenja brojih korbanot je naslanjanje na životinju prije nego li je se zakolje.

pomirenje i tikun – popravak. Često nalazimo da je bik prvi predstavljen, raspravljeno je o njemu, prinesen je, itd. To daje vjerodostojnost

njegovoj ulozi u pokajanju za Zlatno tele. On je otac koji nastoji počistiti nered kojeg je učinio njegov sin.

mjerena djela. Ola je prva predstavljena jer je najčešće slučaj da neprilične misli prethode (i vode k) neprimjerenim djelima, a ne obrnuto.

prinosi korban. Kontakt sa životi-

vama žrtvu… oni (množina) će prini-

njom navodi prinositelja korbana da

jeti svoju žrtvu." Toldot Yitzchak

se zamisli nad krhkosti života (nje-

(komentar na Toru kojega je napi-

govog vlastitog, ne samo života

sao R. Yitzchak Caro, stric M’cha-

životinje).

beira i onaj koji ga je odgojio) suge-

Strana 2

riječi

"Osoba koja prinese od vas korban HaŠemu, od životinja…" kao da se od onoga koji prinosi korban zahtijeva

da na Mizbe’ahu žrtvuje životinju u sebi. Čin korbana mora za njega biti personaliziran i internaliziran da imao efekt dovođenja nas bliže (a to B-gu.

grijeh – prinosi se za (neka) nepri-

"Osoba (u jednini) koja prinese među

njega. Ova je procedura ključna kod

objašnjava

je i značenje korijena korban-karov)

psihološko djelovanje na onoga koji

nosila do Mizbe’aha te prolijevala na

HaTanya

neprilične misli. Hatat – žrtva za

Početna zapovijed u vezi korbanot je

la se u svetu posudu i zatim se do-

Ba’al

Talmud smatra ola pomirenjem za

Mnoge pojedinosti korbanot imaju

Nakon klanja, krv od š’hite sakuplja-

ji osobni korban našim korbanom.

rira da budući da pojedinac koji vrši micvu može imati pozitivan efekt na čitav Klal Jisrael i na čitav svijet, njegova je individualna žrtva zapravo

Baal HaTurim kaže da je B-g stavio Mošeovo ime prije svojega vlastitog u početnom pasuku Vajikra, kako bi nam svima rekao o bliskom odnosu kojega je On imao s njime.

Daat Z’keinim kaže da to što se životinjske žrtve prinose od pripitomljenih sisavaca (b’hemot), a ne od divljih životinja (hajot), pokazuje nam B-žju brigu za svoj narod – poštedio nas je dodatnog posla lova i hvatanja zamkama što bi bilo neophodno da su hajot među korbanot. Isto tako, korbanot od ptica dolaze samo od dvije pripitomljene vrste golubica..

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Levi – druga alija – 10 p’sukim –

telj naziva nefeš, duša. Ovo se, kaže

no društvo doživljaju koji osobu

1,14-2,6

Raši, odnosi na siromašnu osobu,

koja prinosi korban treba učiniti

koja je tip osobe koja će najvjerojat-

poniznom. S druge strane, drugi

nije prinijeti Minha. Možda ne košta

kažu da je to jedna od micvot koja

puno, no siromah unosi dušu u svoj

nam govori: Nemoj misliti da možeš

skrommni korban.

sve shvatiti. Postoje neke micvot koje

Ola također može biti i od ptica, posebno, od dviju vrsta golubica.

Opisuje se naročiti postupak za prinošenje ptica. Te tri kategorije ola – krupne životinje (b’heima gas-

Šliši – treća alija – 10 p’sukim – 2,7-

a), male životinje (b’heima daka),

16

ptice (ofot) – broje se kao jedna

pozitivna zapovijed.

Opisana je četvrta vrsta minhe. Svi prinosi jela čine jednu pozitivnu

Zamijetite da se prinošenje ptica

micvu. Kod prinosa jela samo se

naziva ola la’Šem, žrtva paljenica

mali dio stavlja na Mizbe’ah dok

B-gu. Iako nitko ne jede od životinj-

se suprotstavljaju našem ograničenom, uokvirenom znanju i poimanju. Ovo je jedna od tih micvot. Mo-

gli bismo pomisliti da bi med trebalo stavljati na korban kako bi ga obogatio. Pogriješili bismo s takvom logikom. Moramo shvatiti da smo

ske ola, koža se daje kohenu kao jedan od njegovih darova. Grlica se u potpunosti spaljuje na Mizbe’ahu.

Ona je jedini korban koji je u potpunosti za HaŠema.

Sljedeće Tora opisuje Minha (nemojte to pomiješati s našom poslijepod-

nevnom molitvom), žrtvu jela. Ona se sastoji od brašna i ulja s malo tamjana (l’vona) i različitim količinama vode. (Voda kao sastojak nije spomenuta u Pisanoj Tori, već je dio naše usmene tradicije.) Tri vrste menahot su opisane u ovom odlomku. Razlikuju se po načinu pripreme – pečenje, prženje na tavi, itd. – no sve imaju iste sastojke.

glavninu prinosa podijele kohanim koji su

na dužnosti u Mikdašu.

Do ovog momenta u Vajikra Tora je

Menahot ne mogu biti hamec (one

opisla četiri različite vrste dobro-

opisane ovdje; postoje druge vrste

voljnih prinosa, od kojih je svaki

koje jesu hamec), niti smiju biti pri-

sljedeći jetiniji od onog prethod-

premljene s kvascem ili medom.

nog. Bik je najskuplji, ovca i koza malo manje, no više od grlice. A

S gledišta micve

prinos od brašna i ulja je najmanje

Sefer HaChinuch ustručava se po-

skup. Osobu koja donosi korban se

nuditi razloge za zabranu meda na

prvi puta naziva adam, ljudsko biće,

korbanu. On smatra da je ova micva

a nakon toga zamjenicama on, nje-

vrlo zagonetna. Potom sugerira da i

ga, njegovo (ona, nje, njezino). Samo

kvasac i med predstavljaju nadme-

kod prinosa brašna i ulja se donosi-

nost i bahatost, koje su neprimjere-

Godina 14 3 Broj 23 Strana

mi ovdje da vršimo micvot – sve micvot – samo zato jer Tora tako kaže. To vrijedi za sve micvot, ne

samo za one koje se suprote našoj logici.

Niti jedan korban ne smije se prinijeti bez soli. Svaki korban mora biti posoljen.

(Ovo je jedan primjer – ima i drugih – zapovijedi koja je dana i u pozitivnom obliku i kao zabrana. Post na Jom kipur. Ne jesti i ne piti. Ne prinosite ništa bez soli. Posolite sve Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

prinose. Svaki oblik micve – ase i lo

za koje je kazna za namjerno kršenje

ta’ase – uči nas nečem drugačijem i

smrtna kazna.

utječe

na

pristup i

kavanot te

Na primjer… Čovjek je načelno

određene micve.

šomer šabat, ali nikada nije čuo da se

Zatim je opisana peta vrste minhe.

ne smije zalijevati travu na šabat.

Ona se priprema u dubokoj posudi,

Lijepo

nešto poput prženja u dubokom ulju.

iste, ali s nekim različitostima od životinje do životinje.

Naš je stol nalik Mizbe’ahu. Ovo je znamenita izreka s brojnim različitim manifestacijama. Mi solimo naš kruh za Hamoci jer se od nas očekuje da nadodamo element duhovnosti inače umnogome svjetovnom činu jedenja. Sol je konzervans i sol se ne kvari. Na taj način ona predstavlja element beskonačnog u ovom ko-

vruće

šabatno

popodne,

čovjek se "smiluje" svom požutjelom travnjaku i uključi vrtnu prskalicu. Kada sazna za svoju pogreš-

Ponekad se koze i ovce zajednički

ku, od njega se traži da prinese

nazivaju con, životinje iz stada. O

korban hatat (u vrijeme Beit HaMik-

njima se govori kao o b’heima daka,

daša).

stoka sitnog zuba, kako bi ih se razlikovalo od goveda. Kod korbanot, postoje razlike između te dvije vrste, te ih se stoga obrađuje zasebno.

Kada će vođa naroda sagriješiti… ašer nasi jeheta. Početna slova ovog ■ izraza tvore riječ ani (ja, mene!). Što

je to što će dovesti vođu do toga da krene pogrešnim putem? Kada se

načnom svijetu. Ovo je objašnjenje

Hamiši – peta alija – 26 p’sukim –

fokusira na sebe i kada izgubi iz

posuđeno od onoga što je zapisano

4,1-26

vida

u vezi korbana, ali se dobro može

primijeniti

na

naš

svakodnevni

minhag u vezi soli.

Sljedeća kategorija korbana koja je

-5,10

nehotice naveo narod na grijeh (na

poznata

kao

mirotvorna

žrtva ili cjelovita žrtva. Oba se naziva baziraju na igri riječi s riječima šalom i šalem. Element cjelovitosti koji je poseban za š’lamim

sastoji se u tome da se dio korbana spaljuje na Mizbe’ahu, dio se daje kohenu kao jedan od njegovih daro-

određene grijehe) zahtijeva se da prinese bika kao žrtvu pomirnicu.

Slično (ali uz određene razlike), ako Sanhedrin pogriješi u odluci, i to prouzroči griješenje širom naroda (i opet, za određene grijehe), tada vođe naroda trebaju prinijeti bika za žrtvu (a ne svaka osoba koja je po-

stupala

prema

proglasu

Sanhe-

drina).

va, a dio se vraća vlasniku korbana

Vođa naroda prinosi jarca kao svoj

da on i njegova obitelj jedu. "Svi"

hatat. U svim slučajevima, hatat se

imaju koristi od š’lamim. U tom po-

prinosi za šogeg (nehotična) kršenja

gledu, ovo je cjeloviti korban. Š’la-

uz određenu razinu nemara od

mim se može prinijeti od mužjaka i

strane grešnika koja je dovela do

ženki životinja, od krava, koza i

grijeha. Hatat se ne prinosi za

ovaca. Tora daje glavne crte proce-

namjerne prekršaje. Niti se hatat ne

dura za š’lamim, koje su u osnovi

prinosi za sve grijehe – samo za one

Strana 4

zajednici koju vodi.

za grijeh. Postoje različite podkate-

3,1-17

jeziku

prema

Šiši – šesta alija – 19 p’sukim – 4,27

R’vi’i – četvrta alija – 17 p’sukim –

nog u Tori je š’lamim, na našem

odgovornosti

predstavljena u Tori je hatat, žrtva gorije. Od Kohen gadola koji je

Sljedeća vrsta korbana predstavlje-

svoju

Posljednja podkategorija hatata je za osobu koja nehotice prekrši neke vrste zabrana. Na primjer, Židov koji prekrši zabranu Tore u vezi šabata zbog toga što ne zna da je taj čin zabranjen (vidi gore navedeni "na primjer") ili zbog toga što je zaboravio da je šabat – to zahtijeva prinošenje korban hatata. Hatat za

pojedinca je ženka ovce ili koze.

Pojašnjenje… Ako netko primijeti pocrnjelo lišće na sobnoj biljci pa ih otrgne kako bi pospješio rast biljke na

šabat,

prekršio

je

rabinsku

zabranu. (Ta se rabinska zabrana zasniva na činjenici da je taj čin u osnovi isti, i sa istom svrhom, kao i kresanje lišća na grmu koji raste iz zemlje. Kresanje i obrezivanje je zabrana iz Tore. Zabrana da se čini Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

isto sa sobnim biljkama jedna je od

ma grešnika – koza/ovca ili golubi-

Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim –

brojnih

su

ce. Kad prinosi ptice, kohen mora

5,11-26

postavili učenjaci da sačuvaju Toru

paziti da ne otrgne glavu kada vrši

od kršenja.) Kada osoba shvati

m’lika, ekvivalent š’hita kod ptičjeg

svoju pogrešku, od nje se ne traži

korbana.

mjera

zaštite

koje

nikakav korban jer taj čin nije bio kršenje Tore. Ali činiti isto to sa svojim ružičnjakom iza kuće jest kršenje Tore i zahtijevalo bi hatat.

Oni koji si ne mogu priuštiti golubice, ašam (prinos za krivnju) trebaju prinijeti od brašna. U tom slučaju

Glavna životinja za hatat zajednice

(za razliku od menahot), ne koristi

(kao u Musafu na Roš hodeš i hagim)

se ulje niti bilo kakve mirodije.

ili hatat pojedinca, je koza. To nas podsjeća na kozu koju su upotijebila

Ašam za svetogrđe je ovan. Uz to, prijestupnik, koji je koristio sveto za

Sljedeća kategorija žrtve je korban

Josefova braća da prevare svog oca,

ole v’jored, klizna skala prinosa

umočivši Josefov ogrtač u kozju krv.

zbog grijeha. Primjer grijeha koji

Hatat za sva vremena uključuje

zahtijeva ovaj korban je kada netko

podsjetnik na užasno postupanje

zataji svoje svjedočenje ili pod za-

brata prema bratu. (Koza je također

(Zapravo, dodaje se jedna četvrtina,

kletvom laže o tome. Svjedočenje je

bila iskorištena da Jakov prevari

taj iznos postaje jedna petina od

obaveza. Oblik koji taj korban popri-

svog oca, kada se pretvarao da je

ukupnog iznosa – 100 je vrijednost

ma ovisi o financijskim mogućnosti-

Esav kako bi primio braha.)

korištenog + 25 kazne = 125 uku-

svoju vlastitu korist, mora dati odštetu i nadodati još petinu vrijednosti kao kaznu.

pnog plaćanja, dodatak od 25 postaje jedna petina od 125. Tako se izračunava kazna nazvana homeš.)

Jedna varijanta ašama prinosi se kada netko nije siguran da li je prekršio određenu zabranu ili ne.

Uvjetni ašam je ovan.

S’forno spominje problem u vezi prinošenja ašama ukoliko osoba nije stvarno počinila taj grijeh. Ne predstavlja li to prinošenje nekorban životinje u dvorištu Mikdaša, što je veliki prekršaj? On daje odgovor da sama činjenica da u umu te osobe postoji sumnja o tome da li je pogri-

ješila ili ne, pokazuje nebrigu koja je stvar za koju treba učiniti pomirenje. On to uči iz ašom ašam lašem.

Kradljivcu je zapovijeđeno da vrati ono što je ukrao.

Prinošenje ašama za sve konkretne vrste prekršaja pozitivna je micva.

Ovime Tora završava svoj uvod u različite vrste korbanot. ■

Godina 14 5 Broj 23 Strana

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 115. Neka gori: Obveza prinosa žrtve paljenice prema uputama

Ali ako mu nedostaje sredstava da prinese ovcu ili kozu ...

(Levitski zakonik 5,7)

Ako je njegova žrtva paljenica ... (Levitski zakonik 1,3)

124. Gotovo bez glave: Zabrana da se odrubi glava pticama koje se prinose kao žrtve za grijehe

116. Happy Meal: Obveza da se prinese žrtva-jelo prema uputama Osoba koja donosi žrtvu-jelo ... (Levitski zakonik 2,1) 117. Medeni, fališ mi: Zabrana prinošenja meda ili kvasca na žrtveniku Nećeš prinositi kvasac ili med ... (Levitski zakonik 2,11) 118. Dodaj sol – 1. dio: Zabrana izostavljanja soli kod prinošenja žrtava Nikada ne smije uzmanjkati sol zavjeta s B-gom tvojim kod tvojega prinosa... (Levitski zakonik 2,13) 119. Dodaj sol – 2. dio: Obveza da se žrtve posoli ... kod svih prinosa svojih moraš prinijeti sol. (Levitski zakonik 2,13) 120. Nitko nije savršen: Obveza da se prinese žrtva nakon pogrešne prosudbe Ako cijela zajednica Izraela postupi pogrešno, ispravna prosudba bude sakrivena od njih... (Levitski zakonik 4,13) 121. Služba zbog grijeha?: Obveza da se prinese žrtva za grijeh kada je to potrebno Ako netko nenamjerno sagriješi ... (Levitski zakonik 4,27) 122. Poziv na sud: Obveza svjedočenja ... ako ne svjedoči, snosit će krivnju. (Levitski zakonik 5,1) 123. Gore i dolje: Obveza da se, prema potrebi, prinosi varijabilne prinose

On će zasjeći glavu na vratu, ali je neće odvojiti (Levitski zakonik 5,8) 125. Poput ulja i vode: zabrana stavljanja ulja na prinos za grijeh od brašna Ne stavljaj ulja na njega ... (Levitski zakonik 5,11)

126. Mirisi, zlato i tamjan: Zabrana stavljanja tamjana na prinos za grijeh od brašna ... i ne stavljajte tamjana na nju, jer je to žrtva za grijeh.

(Levitski zakonik 5,11) 127. Vrijeme za vraćanje dugovanja: Obveza da se naknadi za nezakonito prisvojene predmete iz Hrama Ono što je zloupotrijebio iz Hrama, vratit će natrag ...

(Levitski zakonik 5,16) 128. "O, ne, ne znam. Kako bih mogao znati?": Obveza prinošenja žrtvi za grijeh u slučaju dvojbe Ako netko sagriješi i prekrši jednu od B-žjih zapovijedi, učinivši nešto što se ne smije učiniti, ali on to ne zna ...

(Levitski zakonik 5,17)

129. "Znam, znam, znam ...": Obveza da se prinese "nedvosmislena" žrtva za krivnju On će prinijeti svoj prinos za krivnju B-gu ... (Levitski zakonik 5,25) 130. Vrati natrag: Obaveza da se vrati ukradeni predmet Vratit će ukradeni predmet koji je ukrao ... (Lev. zakonik 5,23) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 105. Negativna je zapovijed ne jesti nikakve voćke u prve tri godine otkako je stablo posađeno kao što Pismo kaže, tri godine bit će vam zabranjeni: neće se jesti. (Va-jikra 19,23). Čak i ono za što postoji sumnja [nije sigurno] da je orla, urod prve tri godine, zabranjeno je. U drugim zemljama, osim Izraela, postoji zakon koji je Moše usmeno dobio na Sinaju da je ono što je sigurno orla zabranjeno, dok je voće za koje postoji sumnja da je orla, dozvoljeno. Zbog onog što je sigurno orla u Zemlji Izraelovoj, zaslužuje se bičevanje; u drugim zemljama osobu treba išibati zbog neposlušnosti.

Strana 6

Ovo je na snazi kako za muškarca tako i za ženu.

106. Negativna je zapovijed ne jesti onu vrstu hrane koju jede svojevoljni i buntovni sin jer je rečeno, Nećeš jesti ništa nad krvlju. (Va-jikra 19,26), što razumijemo da znači, "Nećeš jesti onu vrstu jela koja dovodi do krvoprolića" – a to je hrana koju jede svojevoljan i buntovni sin. Ovaj redak iz Pisma također nalaže da se ne jede nikakvo meso životinje prije nego li život izađe iz nje. I također je nalog da se ne uzima bilo kakve hrane prije nego li se pomolimo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 21 – Kiduš, Havdala i obroci na šabat Kada se u petak navečer vrati kući iz sinagoge, treba odmah krenuti jesti (271,1). Ništa se ne smije jesti niti piti prije nego što se kaže Kiduš (271,4.7.); i muškarci i žene ga imaju obavezu reći (271,2). O tome što treba učiniti ako se osoba nađe usred jela kad započne šabat, vidi 271,4-6.

Kiduš u petak navečer je važniji od Kiduša u subotu ujutro, pa čak i od obroka na šabat (271,3); o tome što učiniti ako ga se propusti ili ako nema dovoljno vina, vidi 271,8.11.

Kruh bi tijekom Kiduša trebao biti na stolu, pokriven odozgo i odozdo (271,9). Kiduš treba kazati nad punom, neotpijenom čašom vina; za ovu čašu vrijede isti zahtjevi kao i za čašu nad kojom se kaže blagoslov nakon jela (271,10; vidi poglavlje 14). Također ga se može kazati i nad kruhom; vidi 271,12 i 272,9. U vezi vrsta vina koja se mogu koristiti vidi 272,1-8; u vezi korištenju drugih vrsta pića vidi 272,9. Kada se vino koristi za Kiduš, za druga vina koja se pije tijekom tog obroka nije potrebno reći blagoslov (272,10). Kiduš se sastoji od "I bijahu dovršeni Nebesa ..."; blagoslova nad vinom (ili kruhom); i blagoslova za šabat (vidi 271,10). Količinu vina od najmanje ¾ veličine jajeta tada jedan od prisutnih treba popiti; osoba koja je kazala Kiduš prva treba okusiti vino (vidi 271,13-14.16-17). O tome što učiniti ako dođe do stanke prije nego se okusi vino vidi 271,15; o govorenju Kiduša za druge vidi 273, 4.6; o govorenju Kiduša van kuće vidi 273,1.7. Obrok započinje nakon Kiduša; o tome kada treba oprati ruke vidi 271,12. Obrok treba jesti Godina 14 7 Broj 23 Strana

na mjestu na kojem je rečen Kiduš; vidi 273,1-3.5-6. Za subotnji obrok mora se jesti kruh (274,4); barem jedan od prisutnih treba upotrijebiti dvije ne načete štruce kruha (vidi 274,1-3). Učenjaci bi trebali imati odnose sa svojim suprugama u petak navečer; vidi 280,1-2.

Na šabat bi trebalo jesti u vrijeme u koje će čovjek najviše uživati; vidi 288,7. Ne bi trebalo postiti na šabat ni polovicu dana (288,1.8); u slučajevima kada je dopušteno postiti, i o tome što treba činiti ako se mora postiti, vidi 288,2-6. Prije jutarnjeg obroka kaže se blagoslov nad vinom (ili nekim drugim pićem, ako je potrebno) i treba upotrijebiti dvije štruce kruha (289,1-2). Vino treba piti na mjestu gdje će se jesti obrok, i prije toga se ne smije ni jesti niti piti, izuzev vode koja se pije prije jutarnje molitve (289,1, vidi 89,3).

Mnogo bi blagoslova trebalo izreći nad hranom i mirisinim tvarima kako bi se osiguralo da bude izrečeno 100 blagoslova (vidi pogl. 5) na šabat; vidi 284,3 i 290,1. Nakon jutarnjeg obroka treba se odvojiti vrijeme za izučavanje Tore, osobito oni koji ne provode puno vremena izučavajući je tijekom tjedna (290,2), ali osoba koja ima naviku da odrijema poslijepodne može to učiniti (290,1). Važno je da svatko tijekom poslijepodneva jede treći obrok, po mogućnosti nakon što kaže poslijepodnevnu molitvu; vidi 291,1-3.6.

Prije ovog obroka nije potrebno uzeti vino, već se treba poslužiti dvjema štrucama kruha, ako je moguće; vidi 291,4-5.

Havdala se kaže kod kuće za one koji je nisu čuli u sinagogi (vidi

296, 7), koristeći punu čašu vina; uobičajeno je početi čitanjem stihova o izbavljenju i izlijevanjem nešto vina (vidi 296,1). Havdala se sastoji od blagoslova nad vinom, mirisom i vatrom, a potom slijedi blagoslov "...Koji pravi razliku..." (296,1). O korištenju drugog pića, a ne vina ili korištenju kruha umjesto vina, vidi 296,2; o tome što učiniti ako nema vina na raspolaganju, vidi 296,3-5 i 298,1. O tome treba li kazati Havdala sjedeći ili stojeći, vidi 296,6; ■u vezi žene koja je govori, vidi 296,8. O mirisima koji se mogu koristiti, vidi 297,1-5. Blagoslov nad vatrom je "...

Koji stvara svjetla vatre" (298,1); u vezi jedne osobe koja je govori u ime drugih vidi 298,14. Može je se kazati samo za onoga koji može vidjeti plamen i dovoljno je blizu da može iskoristiti njegovo svjetlo (298, 4, 13.15); uobičajeno je da se promotri ruke (298,3). O vrstama vatre nad kojima je treba kazati nakon šabata i nakon Jom kipura vidi 298,5-8 i 624, 4-5; u oba slučaja to mora biti vatra koja je zapaljena u svrhu osvjetljavanja (vidi 298,9-12), i mora biti baklja ili svijeća s najmanje dva fitilja (298,2). Osim vode se do mraka ne smije ništa drugo jesti ili piti, sve dok se ne čuje ili kaže Havdala (299, 1); ali je dopušteno reći Havdala čak i ako se jelo (299,5-6), a ako se čovjek nađe usred jela kad se smrači, može nastaviti jesti (vidi 299,1-4. 78). Što učiniti ako se propusti reći Havdala, vidi 299,6; blagoslovi nad mirisom i vatrom govore se samo u subotu navečer. Osoba može vršiti rad nakon što kaže "... Koji■ praviš razliku..." (vidi 299,10). Treba postaviti stol u subotu navečer (300,1), no dok se govori Havdala kruh mora biti pokriven (299,9). ■

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Molitva ili žrtva?

Povedite diskusiju uz svoj šabatni stol o tome koji je idealni oblik službe B-gu. Koji je model bolji: molitva ili žrtva?

• Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih sistema?

• Na koji bi način vaše pokajanje bilo drugačije kad biste, umjesto da priznate grijehe u svom srcu i svojim ustima, trebali prinijeti i žrtvu za grijeh? Kako bi prinošenje nečeg materijalnog, umjesto tek izgovaranja riječi, moglo utjecati na vaš odnos s Hašemom?

• Za razjašnjenje razmotrite gledišta Rambama i Rambana o važnosti molitve i važnosti žrtve.

Pomirenje za grijeh

R’’Y Bekhor Shor ističe da je izuzetno važno imati neku vrstu procesa pokajanja kako bi se osiguralo da

ljudi budu motivirani ponašati se primjereno. Da nije bilo procesa očišćenja, ljudi bi bili zaglibljeni u grijehu i imali bi mnogo manje poticaja da izbjegavaju buduće grijehe.

• Slažete li se ili da li sama spoznaja da postoji takav proces pokajanja čini da je lakše griješiti, budući da čovjek zna da ima sigurnosna mreža na koju se može osloniti?

• R"Y Bekhor Shor ne objašnjava zašto se proces pomirenja morao obaviti izričito putem životinjskih žrtava. Ramban sugerira da gledajući klanje životinje čovjek biva prisiljen shvatiti da bi njegova krv tada bila prolivena da nije bilo Hašemovog milosrđa. Ta bi ga spoznaja trebala spriječiti da dalje griješi. Kakve druge prednosti donosi postupak prinošenja žrtava?

Svrha micvot

šenja žrtava, komentatori pokazuju različite stavove prema svrsi i prirodi micvot u cjelini. Neka od pitanja kojih se dotiču su:

• Je li sporno reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu funkciju ili sugerirati da je ona ustupak ljudskim slabostima? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal i biti vrijedni u svojoj suštini, ili možda mogu jednostavno rješavati ljudske potrebe i njegovu narav?

• Jesu li svi zakoni Tore jednako relevantni i upotrebljivi za sve generacije, ili je moguće da su neki bili uglavnom namijenjeni za jedan određeni vremenski period?

• Kako analiziranje razloga za određenu zapovijed čini da ona ima više smisla? Koje su opasnosti takvog analiziranja? ■

U raspravi o ulozi i važnosti prino-

Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Bol izazivanja boli Ovog tjedna započinjemo s knji-

kad je Njegov narod trpio više od

gom Vajikra. To je treća knjiga Tore

ikoga u povijesti? Jedan od mladića

i primarno se bavi onim što nazi-

ukazao mu je na nešto što ga je du-

vamo 'žrtve' ili 'prinosi'. Nijedna od

boko potreslo. On je rekao da je na-

tih riječi ne opisuje dobro ono o če-

cistima bilo gore nego Židovima.

mu se radi. 'Žrtva' upućuje na to da

Pitao je čovjeka, 'da ste imali izbor,

odustajemo od nečeg vrijednog za

biste li izabrali biti nacistički čuvar

dobrobit drugih. 'Prinos' upućuje na

u logoru, ili židovski rob?' Čovjek

dar koji zadovoljava primaoca. B-gu

mu je rekao, 'da me vratite tamo,

nije potrebno da se mi žrtvujemo za

radije bih bio ubijen, nego da ubi-

Njega, niti su Mu potrebni naši da-

jem.' Za njega, bilo bi bolje proći svu

rovi. Hebrejska riječ za to je korban,

patnju iznova, nego biti ubojica.

a dolazi od korijena 'karev' koji oz-

To se može primijeniti na sva ■ područja života. Ako povrijedim svoju

načava blizinu. Ideja je da se kroz ritualno žrtvovanje životinja čovjek

ženu, zapravo sam povrijedio sebe.

približi B-gu. Kako to točno funkcionira malo je komplicirano, ali je-

pov. Ti ćeš vjerojatno nadoknaditi

dnom kada to shvatimo, po mom

ono što si izgubio. Ako ne, živjet ćeš

skromnom mišljenju, ima mnogo

bez toga. On ne može nikad promi-

smisla.

jeniti činjenicu da je ukrao. U ovom

Jedine dvije vrste ptica koje se mogu koristiti kao prinosi u Hramu su grlice i golubovi. Rabini objašnja-

svijetu, a i u budućem, on mora živjeti s duhovnim posljedicama svog izbora.

ali nikad ne progone druge ptice.

Rabini kažu da ih ljudi moraju oponašati. Iako nam nije drago kad smo

Riječ korban, dolazi od korijena 'karev' koji označava blizinu

u tvoju kuću i uzme nešto što pripada tebi. No, znaš li kome je mnogo gore nego tebi? Čovjeku koji ti je to ukrao. Ti si izgubio nešto od materijalne vrijednosti. Međutim, on je lo-

Godina 14 9 Broj 23 Strana

kotrajnom doživljaju i praviti se da se uopće ne osjeća loše. Ali bol njegovog preljuba živjet će u njemu

'progonitelji' je duboka i vječna. Bol koju nam drugi mogu prouzročiti pada u sjenu u svjetlu boli koju možemo izazvati sami sebi kada nane-

semo bol drugima. Šabat šalom. ■

gonimo druge.

kada ti je nešto ukradeno; netko uđe

koji ima aferu, može uživati u krat-

vršna i prolazna. Bol onih koji su

'progonjeni', još je gore kada mi pro-

Evo jednog primjera. Strašno je

joj prouzročio. Primjerice, muškarac

Bol onih koji su 'progonjeni' je po-

su najčešće progonjene, a nikada one su uobičajen plijen drugih ptica,

ja ću morati živjeti s boli koju sam

ostatak njegovog života.

vaju da su to dvije vrste ptica koje same ne progone. Drugim riječima,

Moja žena će prijeći preko toga, no

Prevela Anja Grabar

Kada sam prije mnogo godina studirao u ješivi u Jeruzalemu, u hodnik je stupio jedan čovjek koji je preživio holokaust. Počeo je vikati na ljude koji su tamo učili, pitajući ih kako mogu učiti B-žju riječ, kada je B-g odbacio Svoj narod u Europi – Strana 9

Rabbi David Stav:

Žrtva znači bliskost Parašat Vajikra je u potpunosti

Ispada da je u životu sve moguće.

gog. Drevna izreka kaže da je ljud-

posvećena raznim tipovima žrtava

Osoba se može baviti mišlju da bi se

ski običaj da se brinemo za svoju

koje su pojedinci mogli prinositi u

mogla iskupiti za krađu davanjem

materijalnu situaciju i za duhovno

Hramu. One mogu biti dobrovoljne

velike donacije sinagogi ili donoše-

stanje svih ostalih. Vrijeme je da

ili kao ispunjenje zapovijedi iz Tore,

preokrenemo tu iskrivljeno pravilo i

s ciljem da se iskupi neka vrsta gri-

brinemo se za materijalno stanje

jeha.

drugih i za svoje vlastito duhovno

Kada predstavlja različite mogućnosti korbanot, stih započinje dobrovoljnim prinosom osobe: "... kad osoba koja će prinijeti žrtvu od vas, žrtvu Hašemu" (Vajikra/Levitski zakonik 1,2). Nešto u sintaksi stiha djeluje pomalo čudno. Na ispravnom hebrejskom, rekli bismo "kad osoba OD VAS koja će prinijeti žr-

stanje. Zbog toga Tora naglašava da

Korijeni riječi korban (žrtva), i ha'krava, koje dolazi od hebrejskog korijena K-R-V, neposredna blizina, kako bi mogli bolje razumjeti nejasan svijet žrtava

se prinos daje "od vas", a ne od drugih.

Kada se ljudi u moderno doba susretnu sa žrtvama, to je iskustvo komplicirano, teško i gotovo trau■

matično. Nije to stoga što smo svi vegetarijanci, već zato što mnogi od nas smatraju čudnim da se izopače-

tvu ...", jer fraza "od vas" opisuje

no i nepoželjno ponašanje može is-

one koji donose prinos. U ovom

kupiti žrtvovanjem krava ili ovaca

stihu, međutim, čini se da se fraza

na žrtveniku.

ne nalazi na najprirodnijem mjestu.

njem vrsne žrtve u Sveti hram. Zbog

Drugi smatraju čudnim da bi Ha-

Naši su učenjaci naučavali iz ovog

toga Tora kaže "... koja će prinijeti

šemu bilo potrebno cvrčanje mesa

stiha da se žrtva mora davati iz po-

žrtvu od vas ...". Vaša žrtva uvijek

na žrtveniku kako bi osjetio da Ga

sjeda onoga koji žrtvuje, a ne iz

mora biti iz vašeg vlasništva i nika-

volimo i poštujemo, ili raznim

ukradene imovine.

da je se ne može prinijeti na štetu

tvrdnjama i argumentima izraža-

To nameće očito pitanje: zašto bi

bilo koga drugog. Svaki napredak

vaju potpuno neslaganje sa žrtvama

ikome ikada palo na pamet prinijeti

koji se postigne u bogoštovlju Haše-

u Hramu.

žrtvu iz ukradene imovine?!

ma mora biti isključivo nauštrb što-

Neki komentatori su primijetili da

vatelja, a ne na trošak nekog dru-

svijet žrtava predstavlja pokušaj da se Židovi približe Tori u vrijeme kada je raslo štovanje idola. Način

da se to učini bio je kroz aktivnosti koje su im već bile poznate, slične žrtvovanju idolima, kojima su bili privrženi.

S time na umu, možemo postaviti tvrdnju da je žrtveni sistem bio uveden zapravo kao mjera, jer je to bio jedini mogući smjer djelovanja. Prema tom pogledu, pashalno janje za Pesah, primjerice, nije ideal kojem Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Žrtva znači bliskost

težimo. Ono je namijenjeno da izvuče narod iz idolopoklonstva, i privuče ih štovanju Izraelovog B-ga. Žrtvovanje ovaca, koje su u Egiptu smatrane božanstvom, bilo je signal promjene u formi štovanja božanstva, ali ne u samim ritualima.

To objašnjenje je problematično iz dva razloga. Najprije, teško je vje-

rovati da bi pashalno janje ikad bilo od toliko velike važnosti ako to ne bi bilo ništa više od ustupaka kulturi idolopoklonstva koja je prevladavala u to vrijeme. Drugo, već smo vidjeli

u

Tori

primjere

Kajina,

Hevela i Noaha, koji su svi prinosili žrtve. U tim danima, nije bilo božanstava ili idolopoklonika, pa ipak je Tora slavila čin žrtvovanja.

Stoga, moglo bi biti vrijedno raz-

mišljati o korijenima riječi korban (žrtva), i ha'krava, koje dolaze od

su Hevel i Kajin prinijeli svoje žrtve,

Žrtva je sredstvo koje se koristi

hebrejskog

koji

oni su u osnovi izražavali duboku

kako bi pomoglo u osjećaju te blis-

označava neposrednu blizinu, kako

strast koju su osjećali prema Onome

kosti. Kada su oni bili na granici

bi mogli bolje razumjeti nejasan

kojeg nisu mogli vidjeti, iako je bio

izlaska iz Egipta, kao i u svako

svijet žrtava.

prisutan i opipljiv u njihovim živo-

drugo vrijeme u povijesti, postavilo

tima.

se pitanje: Želimo li zaista biti bliži

korijena

K-R-V,

Ljudi žele razumjeti sami sebe i žele učiti o svojim korijenima. Oni

To je svijet vjernih, koji osjećaju

pokušavaju dati smisao svojim ži-

bezgraničnu vezu sa živim B-gom

votima i glavnim aktivnostima u

koji živi u nama, i koji je dio naše

koje su uključeni. Jednom kada

realnosti. Jasno je da ti vjerni poje-

nađu nešto za što smatraju da je

dinci žele utkati ekspresiju i znače-

svrha njihovog postojanja, oni na

nje u tu vezu. Žrtva (korban) je sred-

razne načine žele izraziti svoju bli-

stvo da se izrazi osjećaj bliskosti i

skost onome što smatraju istinski

izražavanje jedne centralne ideje –

važnim. Svaka majka ili otac zna da

opsega u kojem je Hašem prisutan u

je zagrliti dijete koje se upravo vra-

našim životima i našoj svijesti. Ha-

tilo iz vojne baze ili sa dalekog puta,

šemu ne trebaju naše žrtve. Mi se

mnogo više od samog fizičkog čina.

jednostavno želimo osjećati blizu

Taj

Njega. Mi želimo voljeti i biti volje-

zagrljaj

obuhvaća

ogromnu

energiju ljubavi i čežnje za voljeni-

Stvoritelju? Ako je tako, trebamo prinijeti žrtvu koja će služiti kao najjasniji dokaz da smo još uvijek vjerni svom B-gu i našem narodu.

Svijet žrtava možemo usporediti sa svijetom ljubavi, u kojem je krajnji cilj osjetiti B-žju blizinu. ■

Prevela Anja Grabar

■

ni.

ma tijekom njihova odsustva. Kada Godina 14 11Broj 23 Strana

Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Ugodan miris Gospodu Ovotjednom paršom, paršom Vaji-

nastavlja riječima: "Onda neka sve-

proizlazi iz toga što Židovi vrše ovu

kra, započinjemo čitanje treće knjige

ćenik spali sve zajedno na žrtveniku

micvu.

Tore koja je poznata i pod nazivom

kao žrtvu uzdizanja, kao žrtvu pa-

Levitski zakonik. U rabinskoj litera-

ljenu na ugodni miris G-spodu."

turi, knjigu Vajikra naziva se Torat Kohanim, jer sadrži zakone koji reguliraju obrede svećenika.

Dobar dio te knjige fokusira se na

žrtvene obrede koje su predvodili

nila i činjenica da žrtve zapravo

misli pod ugodnim mirisom to da

imaju vrlo neugodan, a ne ugodan

žrtva u B-gu proizvodi zadovolj-

miris. Zato je Raši tumačio taj stih

stvo, jer On reče i Njegova se volja

metaforički. Stoga, za njega aroma

ispunjava.

nije miris, već "zadovoljstvo."

Izraz "žrtva paljena", ugodan mi-

a kasnije u Hramu u Jeruzalemu.

ris B-gu, nalazimo u parši Vajikra u

Knjiga Vajikra započinje općenise i životinjske žrtve. Ne samo da nabraja vrste životinja koje se prinose, već i razne tipove žrtava. Prva žrtva poznata je kao ola, 'žrtva uzdizanja' ili 'žrtva paljenica'. Prvo poglavlje ide u detalje vezane uz pri-

Rašija, objašnjava da je Rašija zbu-

Raši objašnjava da je ono što se

svećenici i Leviti u Šatoru sastanka,

tim pravilima koja reguliraju prino-

Devek Tov, još jedan komentar na

šest prigoda. Isto tako, te iste riječi

Od pet ljudskih osjetila, samo osjet mirisa daje izravno zadovoljstvo duši.

ponavljaju se više od deset puta u drugim paršama.

■

Onkelos prevodi ise reah nihoah la, što znači žrtva koju B-g prihvaća sa naklonošću.

Da'at Sofrim drži da je taj miris

premu žrtve paljenice, od klanja,

žrtve isključivo duhovni element

prskanja njenom krvlju oko žrtve-

koji ostaje nakon što je žrtva spalje-

nika, skidanja njene kože, rezanja

na. On se uzdiže i spaja sa duho-

njenog mesa i prinošenja na žrtveniku.

Tora u Levitskom zakoniku 1,9 daje upute svećeniku da iznutrice i noge životinje opere u vodi. Zatim

Siftei Hahamim objašnjava da je Raši zbunjen činjenicom da Tora izgleda kao da sugerira da B-g uživa u fizičkom mirisu žrtve. Raši stoga razjašnjava da nije riječ o stvarnom mirisu, već o zadovoljstvu koje

vnim svjetovima.

Autor knjige Haketav Vehakabala objašnjava da čovjek koji prinosi žrtvu ne smije zabunom pomisliti da će mu sama žrtva donijeti oproštenje grijeha. Onaj koji prinosi žrtvu mora imati na umu da će kao rezultat njegovih budućih dobrih djela, ugodan miris tek doći. Grešnici, koji donose žrtve, ali ne mije-

njaju svoje puteve, osuđeni su, kao što kaže Izaija 1,11, "Tko treba vaše žrtve?" Stoga postoji nada da će 'ugodan miris', koji dolazi izdaleka, služiti kao glasnik dobrih djela koja će čovjek napraviti u budućnosti.

Rabi Ronen Neuwirth daje značajno tumačenje izraza 'ugodni miris B-gu'. Taj se izraz po prvi puta pojavljuje u knjizi Postanka, kada Noah prinosi životinjske žrtve kao znak Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Ugodan miris Gospodu

zahvalnosti za preživljavanje potopa. Tora, u Postanku 8,21, kaže da je B-g osjetio ugodan miris i obećao da On neće nastaviti proklinjati zemlju zbog zlih nagona koji žive u ljudskim bićima.

Koja je važnost i svrha ugodnog mirisa? Treba li to B-gu? Ima li taj sladak miris zaista sposobnost da

utiša B-žji gnjev?

Osjetu mirisa, kaže rabi Neuwirth,

osjetilo vida kada je vidjela da je

mudraci daju osobitu važnost. Tal-

zabranjeno stablo primamljivo oči-

mud kaže u Brahot 43b, temeljeno

ma. I Adam i Eva pali su kada je

na stihu iz Psalma 150,6, "svaka će

bila riječ o osjetilu okusa kada su

duša slaviti B-ga." Od pet ljudskih

pojeli zabranjeno voće.

osjetila, samo osjet mirisa daje izravno zadovoljstvo duši. Zato nakon Šabata u subotu navečer mirišemo začine, kako bismo obnovili gubitak svoje dodatne duše, koju primamo na Šabat.

Vođe Ljudi na vodećim položajima često o sebi razmišljaju kao o darovitim vođama i naslađuju se time što im drugi iskazuju veliko poštova-

Svemogući je upozorio prve ljude

nje. Mnogi od tih takozvanih "vođa"

da će kazna za neposlušnost B-gu i

veliki su ljubitelji pompe i ceremo-

za jedenje zabranjenog voća biti da

nija, časti i odlikovanja, koji su često

će na dan kada ga pojedu, sigurno umrijeti. Rabini kažu da kada su ljudi sagriješili, četiri od pet njiho-

dio njihovih uloga vođe. Ali, malo njih, vrlo malo njih, ima opći osjećaj obaveze, i vide svoju ulogu vođe

kao utjelovljenje svog životnog djela

Rabi Neuwirth ističe da Talmud u

vih osjetila odvojilo se od ljudske

Sanhedrinu 93b uči da će konačni

duše, te su postala čisto fizička osje-

sudac, Mesija, doslovno odisati (mi-

tila. Jedino je osjet mirisa ostao di-

risati)

prema

rektno povezan sa ljudskom dušom,

B-gu. Kao što kaže Izaija 11,3, va'ha-

Da budemo načisto, nije lako biti

te je nastavio postojati kao fizički i

riho b'jirat Ado-naj.

vođa, a svakako se nitko ne može

duhovni osjet.

mjeriti s visokim standardima koje

strahopoštovanjem

i svoju krajnju odgovornost prema onima koje predstavljaju.

je postavio Mojsije, naš vođa. Ali,

Postoji čvrsta logika u tvrdnji da je

Upravo osjet mirisa, kaže rabi

osjet mirisa najduhovniji od svih

Neuwirth, podsjeća na ljudsko is-

osjeta, koji prodire do ljudskih duša.

kustvo u Edenskom vrtu, te na iz-

Tora kaže u Postanku 2,7, "A G-s-

gubljeno djetinjstvo čovječanstva,

pod B-g je oblikovao čovjeka od

kada su tijelo i duša bili stopljeni u

praha zemaljskog, i udahnuo u nje-

harmoniji. Osjet mirisa podsjeća nas

gove nosnice duh životni, te je čo-

na to da pokušamo ponovno uhva-

Jednostavno rečeno, istinsko vod-

vjek postao živa duša."

titi duhovne elemente koji su uklo-

stvo može se prepoznati kroz dva

njeni iz naših fizičkih tijela.

bitna sastojka. Ima li potencijalni

Rabi Jaakov Moshe Charlop ističe da su prvi ljudi, kada su pojeli za-

To je, kaže rabi Neuwirth, svrha

branjeni plod, sagriješili sa četiri od

žrtvenih rituala. Grijeh stvara og-

pet svojih osjetila. Koristili su osje-

romnu udaljenost između ljudske

tilo sluha kako bi obratili pažnju na

duše i Stvoritelja. Kroz ugodan mi-

zmijine riječi, umjesto na B-žje riječi.

ris, žrtve (korban), približavaju nas

Eva je koristila osjet dodira kako bi

(karov) Svemogućem i obnavljaju

dotakla drvo spoznaje dobra i zla, i

naše zajedništvo s B-gom.

Godina 14 13Broj 23 Strana

svatko od nas se može ugledati na Mojsijev model i poruku riječi "Va'jikra" gledati kao sredstvo da si pojasni što je istinsko i pravo vodstvo.

vođa osjećaj da je "pozvan", i ima li potencijalni vođa osjećaj "skromnosti"? Pravi vođe, koji posjeduju ove prekrasne osobine, zaslužuju da ih ■ se prihvati, slijedi i oponaša.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Skromnost, grijeh i uloga kohena Početne riječi ovotjedne paraše, a i čitave knjige koju sada započinjemo čitati postavljaju nam jedno temeljno pitanje. Vajikra znači da je B-g, recimo to tako, pozvao i govorio Mošeu. Rabini u svojim komentarima raspravljaju o tome kako se odvijala ta komunikacija između B-ga i čovjeka, a isto tako i gdje se taj "razgovor" dogodio. Rabini su također zapazili da riječ vajikra, onako kako je zapisana u Tori, završava slovom alef koje je manje od ostalih slova. Iako to očito nije povezano s problemom gdje i kako je B-g govorio s Mošeom, smatram da postoji određena veza s pitanjem zašto je B-g govorio s Mošeom i njega izabrao da bude veliki zakonodavac naše civilizacije.

Rabini nas upućuju da malo alef u vajikra ukazuje na veliku Mošeovu skromnost. Ne želeći previše sebe veličati zapisujući u Toru da je B-g zapravo pozvao baš njega, a opet je bio primoran da tako učini jer mu je B-g zapovijedio kako da napiše Toru, Moše je, na neki način, našao kompromis te riječ vajikra napisao malim slovom alef, pokazujući time da on zapravo nije bio dostojan časti

Strana 14

koju mu je B-g ukazao. Upravo takva skromnost i poniznost, osjećaj da se čovjek ne bi trebao previše upuštati u veličanje samoga sebe, bez obzira kakvu javnu ulogu u društvu obnašao, glavni je razlog da B-g "govori" ljudima i vodi ih u njihovim ulogama kao vođa. Talmud nas uči da se B-g gnuša arogancije, taštine i nepotrebnog veličanja samog sebe kod ljudi općenito, a naročito kod vođa naroda.

Sam B-g, da to tako kažem, obraća se čovjeku, onako kako se javio proroku Elijahuu, "smirenim, tihim glasom." Ako možemo tu riječ upotrijebiti za Svemogućeg, B-g je skroman kad se objavljuje ljudima. Svi proroci Izraela, od Mošea nadalje, bili su svjesni da je B-g, nazovimo to tako, prema njima ograničio jačinu i prostiranje Svog glasa. Raši u ovotjednoj paraši ističe da B-žji glas nije izlazio van svetinje miškana iako je svojom jačinom bio bezmjeran i neograničen. Ovo nije tek opis događaja koji se desio davno prije u Sinajskoj pustinji, već je to osobina Vječnoga – snažni prikaz "smirenog, tihog glasa" koji je karakteristika Njegove objave ljudima. Usne

proroka Izaije morale su biti opaljene nebeskom žeravicom jer je u nebesima govorio protiv Izraela, dopuštajući si da bude sudac drugima umjesto da bude samo oruđe B-žje volje i naredbi.

Pravilo skromnosti je ne donositi unaprijed zaključke o drugima i ne smatrati da čovjek na neki način može biti siguran koje su stvarne B-žje namjere. Ljudi griješe. B-g je nepogrešiv. Već samo to bi kod ljudi trebalo izazvati osjećaj poniznosti i skromnosti. Mali alef iz vajikra treba nam ostati stalni podsjetnik ■ na naš odnos sa našim Stvoriteljem, kao i s našim bližnjima.

Knjiga Vajikra, Treća knjiga Humaša, naziva se, u rabinskoj literaturi, i "Torat Kohanim" – zakon svećenika.

To je nedvojbeno stoga što se većina knjige bavi zakonima posebnim žrtvama i dužnostima kohanim u Hramu. Međutim, postoji i jedan mnogo veći, mnogo univerzalniji aspekt imena ove knjige Vajikra/Torat Kohanim. Jer u samom naslovu nalazi se spoznaja da se kohanim trebaju ponašati i živjeti prema određenim mjerilima koja za njih postavlja Tora. Nije samo

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

prinos koji se prinosi u Hramu ono što je važno i bitno. Za uspjeh hramske službe važan je i bitan i kohen koji je zadužen da taj prinos prinese primjereno i s poštovanjem.

Stoga nije slučajnost da ova knjiga Vajikra/Torat Kohanim u sebi sadrži čitave odlomke koji se bave moralnim zakonima i discipliniranim ljudskim ponašanjem. Nepoštenim kohanim nije dopušteno da budu predstavnici B-žjeg Hrama, baš kao što su i koheni sa tjelesnim deformacijama bili isključeni iz obavljanja hramske službe, Talmud nas sasvim konkretno podučava da jedino onda kada je kohen po svom ponašanju i samodisciplini nalik anđelu B-žjem, ljudi će dolaziti da uče Toru iz njegovih usta i osjetiti pravu svetost Hrama. Zadatak koji je postavljen pred kohanim nije puka mehanička rutina službe u Hramu. To je zapravo izazov da budu istinski primjer u ponašanju, uzor drugima, i učitelj Tore Izraelu kako djelima tako i riječima, što određuje pravog kohena. Rabini u Pirke Avot opisuju oca svih kohanm, velikog Aharona, kao čovjeka koji je volio mir, koji je težio miru, koji je volio druga ljudska bića, i čovjeka koji je bio u stanju privesti ljude bliže vrijednostima, učenju i držanju Tore.

Smatram da ovaj opis nije imao jedinu namjenu da bude zapisan na Aharonovoj osmrtinici. Naprotiv, njegova je svrha bila da bude program onoga što pravi kohen treba biti – što on treba predstavljati i kakvu sliku bi trebao prikazivati onima koji mu dođu po savjet, pomoć, uputu i hramsku službu. Mi možda danas u našoj sredini nemamo Hram, no silno su nam potrebni koheni – vjerski vođe istkani od AhaGodina 14 15Broj 23 Strana

Skromnost, grijeh i uloga kohena ronova tkanja, njegova sustava vrijednosti i njegova načina života.

Knjiga Vajikra vodič je za sve one koji teže da budu vjerski vođe i izvrše utjecaj na Židovski svijet. Ona je uistinu knjiga Torat Kohanim.

Iako ova parša, poput većeg dijela knjige Vajikra, obiluje teškim detaljima u vezi vrlo ezoteričkih, duhovnih, pa čak i mističnih sadržaja hramske službe i žrtvovanja životinja, ona sadrži temeljne i važne poruke koje nam Tora želi prenijeti usred ove gomile detalja. I ja smatram da je ta poruka spoznaja da je grijeh neizostavni dio ljudskog života.

Podučili su nas: "…da nema pravedne osobe koja živi na ovoj zemlji bez grijeha." To je jedna od slabosti koje smo naslijedili do Adama i Eve i zato je ona sastavni dio DNK ljudskog postojanja. Prepoznajući ovu činjenicu, Tora, kao što i inače običava, bavi se stvarnošću ljudskog bivanja, a ne zamišljenim savršenstvom ljudskog ponašanja koje u ljudskoj povijesti nikada nije postojalo niti će ikada postojati.

Za razliku od drugih monoteističkih vjerovanja, judaizam ne pristaje na buduću nagradu na nebesima, divno anđeosko portretiranje ljudskog života. Kao što kralj Solomon kaže: "Što je bilo bit će, i stvarno nema ničega novog pod suncem što se ljudskog ponašanja tiče." Zato Tora u ovotjednoj parši uzima zdravo za gotovo da će ljudi griješiti… i činiti to prilično često. Stoga se mora načiniti lijek za grijeh tako da se ljudi s vremenom poprave i nađu oproštenje za svoje grijehe od dobrostivog Stvoritelja.

Ja mislim da je svrha čitave hramske službe, onako kako nam je opi-

sana u knjizi Vajikra, da ljudskim bićima naglasi našu urođenu slabost i sveprisutnost grijeha u našim životima. Spoznaja da smo sagriješili početak je izbavljenja i svetosti.

Vjerujem da je to dio velike poruke Jom kipura i zašto taj sveti dan svoju životnost i važnost zadržava čak i kod Židova koji su u drugim stvarima vrlo udaljeni od držanja Tore i smislenog Židovskog života.

Duboko u sebi svi smo mi svjesni da kao ljudska bića, ne samo da smo skloni griješiti već, ponovo prema riječima Tore: "Grijeh čuči na našem pragu."

Sama zgrada Hrama, svećenstvo i hramska služba životinjskih žrtava, sve to zajedno čini da uviđanje grijeha bude stalno prisutno u Židovskom životu. Kako bi to dovelo do učinka, Židovski narod mora biti svjestan onoga što se nalazi iza zgrade, sjaja, rituala, mesa i vina koje proizvodi Hram i njegove službe.

Upravo taj dio službe proroci Izraela naglašavaju u svojim osudama površnog shvaćanja hramske službe, koje je bilo toliko karakteristično za kraljevstvo Jude u vrijeme Prvog hrama. Biti nesvjestan poruke koja stoji iza toga, o stalnoj slabosti prema grijehu i nužnosti da mu se suprotstavimo, i jedino se koncentrirati na lijek oproštenja koji je Hram predstavljao, bilo je kratkovidno i na kraju je dovelo do nestanka samog Hrama. Tora je željela da se trudimo iskorijeniti izvor boli a ne da samo postanemo ovisnici o lijekovima protiv boli. Ja vjerujem da je to suptilna poruka ovotjedne parše, a i čitave knjige Vajikra. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Zbunjujuće žrtve Vodič za zbunjujuće Majmonide-

i krave u čast Svetome. To im je za-

tome da je žrtvenik bio samo sred-

sovo učenje o žrtvama

povjeđeno kako bi shvatili da ono

stvo kojim bi se demonstriralo ne-

što su smatrali krajnjim grijehom

slaganje s praksom poganskih naro-

može postati ritual koji će ih pribli-

da, bez da je imao svoju samostalnu

žiti Stvoritelju i kroz koji će njihovi

vrijednost. Ramban svoje stajalište

grijesi biti pokriveni.

potvrđuje biblijskim dokazima.

Sefer Vajikra i parša Vajikra primarno su posvećeni zakonu o žrtvama. Ramban (Nahmanides) daje obrazloženje za životinjske žrtve (Vajikra 1,9). On citira Rambama

Ustvari, Rambam opisuje žrtve

Najprije, on ističe da je već i Noah,

(Majmonidesa) u More Nevuhim

kao protutežu idolatriji. Nežidovi

kada je izašao iz arke sa svoja tri si-

(Vodiču za zbunjene) koji tvrdi da je

su štovali te životinje, a mi ćemo ih

na, prinio žrtvu koja je "bila ugod-

razlog zbog kojeg je Tora ozakonila

zaklati za Gospodara svemira. To je

na u B-žjim očima."

životinjske žrtve taj što su sva neži-

gotovo poput placebo efekta jer ti-

dovska društva među kojima su

me naizgled nije postignuto ništa,

Židovi u povijesti živjeli (Kaldeja,

no kako bi se Židovi odviknuli od

Kanaan, Egipat) štovala stoku. Hu-

krive teologije, zapovjeđeno im je

maš kaže da su Egipćani štovali

da ono što su drugi narodi štovali

ovce. Kaldejci su štovali demone

kao idole, zakolju za B-ga.

koji su bili uspoređeni sa kozama.

Rambam ističe da do današnjeg dana ljudi u Indiji odbijaju zaklati svoju stoku jer vjeruju u Svetu kravu. Stoga, kaže on, B-g je zapovjedio Židovima da zakolju ovce, koze

Ramban je vrlo kritičan prema toj

Rambamovoj teoriji. On odbija mogućnost da je b-žanska služba u Hramu bila samo teološka lekcija kojom bi se ispravila idolopoklonička praksa. Žestoko se protivi

Štoviše, čak i prije Noaha, Hevel je prinio životinjsku žrtvu koju je ■ Svemogući prihvatio! Sigurno je da nije bilo idolatrije u vrijeme Kajina i Hevela, stoga žrtve nisu mogle biti samo znak protesta! Zašto su se žrtve prinosile prije idolopokloničke

prakse, pita se Ramban.

I daje svoje objašnjenje žrtvi utemeljeno na Otkrivenoj mudrosti (Hohmas haNigle) i Skrivenoj mudrosti (Hohma haNistar, al pi sod). U odjeljku Nigle, Ramban piše – u vezi sa žrtvama čija je svrha da pokriju grijeh – da kada čovjek griješi, on to čini mišlju, riječju i djelima. Stoga, kada čovjek stavlja svoje ruke na

glavu životinje, on simbolički čini djelo

pokajanja.

Ka-da

ustima

priznaje svoje grijehe (viduj), on ispravlja grijehe učinjene govorom, i tako dalje.

No, moramo analizirati – što Rambam misli pod time? Ramban je imao vrlo jake argumente protiv njega! Ustvari, Rav Meir Simha iz Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Zbunjujuće žrtve

Dvinska u svojoj Mešeh Hohma kaže da je Rambam iskazivao neslaganje jedino vezano uz osobne dobrovoljne prinose (korbanos nedava). Rav Meir Simha kaže da se Rambam zasigurno slaže s time da zajedničke žrtve – korban tamid, musaf prinosi za šabat, jom tov i roš hodeš, imaju

svoju unutarnju vrijednost.

U knjizi Ner Uziel koju je napisao Rav Uziel Milevsky, vidio sam drugačiji pristup. On smatra da ljudska bića koja osjećaju da postoji Više Biće u svijetu i koja mu se žele približiti, osjećaju da je žrtvovati nešto svoje način povezivanja. Riječ korban prevodi se kao žrtva (iako je korijen riječi u hebrejskom KaRoV, što znači – približiti se). Ima mnogo

ko bi ih prinosili umjesto idolopo-

žrtvovati – žrtvovati ono što želimo

kloničke prakse, on ustvari kaže da

učiniti zbog onoga što Svemogući

je ta želja da se žrtvuje nešto Višem

želi da učinimo! Žrtve nas uče da

Biću plemenita stvar.

žrtvujemo ono što imamo te da bu-

demo spremni žrtvovati nešto svoje

istine u tom prijevodu. Kada se čo-

Sve dok su pogani štovali avoda

vjek želi povezati s Višim Bićem, on

zara, oni su žrtvovali za pogrešnu

to pokazuje time što je spreman

svrhu. Međutim, ideja prinošenja

To je ono što je Rambam mislio:

žrtvovati nešto svoje.

žrtava Višem Biću vrlo je vrijedna.

Koncept žrtvovanja Višem Biću je

Zapravo, svaki puta kada smo u

plemenita stvar. Zapravo, to je ono

kušnji i suočeni s pitanjem "treba-

što judaizam od nas traži. ■

Nažalost, pogani su Sunce, Mjesec i zvijezde smatrali višim bićima. No, teorija žrtvovanja – toga da želim žrtvovati nešto Višoj Sili – je vrijedan koncept. Kada Rambam kaže da nam je Svemogući dao žrtve ka-

Godina 14 17Broj 23 Strana

mo li ili ne trebamo nešto učiniti", svaki puta kada se nađemo neodlu-

za Svemogućeg.

Prevela Anja Grabar

čni između svoje vlastite volje i volje Svemogućeg, mi smo pozvani

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Nastavak vršenja osobne inventure ... mu

Jedne godine, jedan je sumješta-

pribaviti pomirenje

"Kohen

će

nin, koji je bio neprijateljski nastro-

pred B-gom, i bit će

jen prema Židovima, a poznavao je

mu

za

tu praksu Židova, skovao zavjeru

bilo što od svega

protiv ovog hasida. Proširio je glas

onoga što bi mogao

da nitko, pod nikakvim uvjetima, ne

oprošteno

učiniti da počini krivnju" (5,26) Vidjelac iz Lublina prokomentirao

je da nakon što čovjek dobije opro-

smije sklopiti transakciju s tim Židovom i kupiti njegovu pivovaru za

Pesah. Jutro prije Pesaha hasid je bio

ostala ogromna količina piva koje se nije mogao riješiti prije Pesaha.

Hasidu nije preostalo ništa drugo nego da se odrekne vlasništva nad tim pivom, napusti pivovaru i proglasi je hefker, odnosno, odrekne se vlasništva nad njom. U skladu sa židovskim zakonom, ostavio je vra-

ta pivovare širom otvorenima, te sa

štenje za određeni grijeh, otvara mu

svojom obitelji otputovao za Pesah,

se mogućnost da otkrije da postoje i

svjestan da se odrekao malog bo-

druge stvari koje je učinio koje su prouzročile krivnju.

Neprimjereno ponašanje služi kao prepreka našoj svijesti o prirodi naših postupaka. Kada nam je nešto oprošteno, podiže se barijera, i tada smo u stanju vidjeti da ima i drugih

gatstva, jer će se stanovnici tog mje-

Tešuva je trajan proces. Što nam je više toga oprošteno, to osjetljiviji postajemo za svoje postupke

sta sigurno poslužiti svim njegovim zalihama u tih tjedan dana ■ koliko ga neće biti.

Kada se nakon Pesaha vratio, pred njega su istupili stanovnici tog mjesta i rekli mu: "Ako si se iskreno od-

stvari koje smo učinili za koje je po-

rekao vlasništva nad svojom pivo-

trebno ispravljanje i pomirenje.

varom, zašto si postavio one zastrašujuće pse da čuvaju ulaze?" Hasid

Zato je tešuva trajni proces. Što nam je više toga oprošteno, to osjet-

šokiran kad je otkrio da nitko od

je ostao zgranut, ne shvaćajući o če-

ljiviji postajemo na naše postupke.

njegovih uobičajenih kontakata ne

mu oni to govore, no svi su mještani

Drugim

želi sklopiti ugovor s njime, te mu je

potvrdili priču kako su neki opasni

riječima,

tešuva

priziva

tešuvu.

Priča pred Pesah

psi čuvali sve ulaze u pivovaru.

Hasid se posavjetovao sa svojim Rebeom, te ga upitao smije li preu-

Jedna hasidska priča upućuje na

zeti vlasništvo nad zalihama, budu-

to kako B-g uistinu skrbi za onoga

ći da je to hamec koji je bio ostao pre-

koji je učinio sve što je bilo u njego-

ko Pesaha. Rebe je odgovorio: "Ovaj

voj moći, no pouzdaje se u B-ga.

hamec nije bio tvoj tijekom Pesaha,

Bio je neki hasid koji je vodio malu pivnicu. S obzirom da je pivo hamec, on je prakticirao prodaju pivnice nežidovu prije Pesaha, a onda bi je ponovo otkupio nakon blagdana, kako tijekom Pesaha u svom vlasništvu ne bi imao bilo

jer si ga iskreno i svim srcem napustio i odrekao se vlasništva. Ako je B-g smatrao primjerenim da te nagradi čudom, to nema utjecaja na to što si ga ti proglasio hefkerom. Svakako ti je dopušteno da ponovo uzmeš vlasništvo nad time."

kakav hamec. Obično bi vrijeme

Kada čovjek učini ono što treba

blagdana Pesaha provodio u posjeti

učiniti, s posvemašnjom iskrenošću

kod ženine rodbine, daleko od svog

te preda B-gu ono što je van njegove

rodnog grada.

moći, B-g reagira. ■

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti M ajstor svoga zanata Magid iz Dubna bio je nadaleko poznat po ogromnom repertoaru poučnih priča, iz kojega bi vješto izabrao odgovarajuću za svaku prigodu. Jednom ga dobar prijatelj zamoli da mu objasni svoju tajnu. Magid mu, kako je on to uobičajeno činio, odgovori pričom: Mladić koji je upravo diplomirao na vojnoj akademiji vraćao se svojim roditeljima. Na putu ga zadesi noć, pa on odluči odmoriti konja i prenoćiti u obližnjem svratištu. Tek što je kročio u štalu, zapazi on na drvenim gredama nekoliko meta s rupom od metka točno u sredini svake od njih. Zadivljen takvom neuobičajenom preciznošću, odmah zatraži susret s majstorom strijelcem. Nakon nekog vremena pojavi se na vratima bosonogi dječak i predstavi se.

"U čemu je tvoja tajna, gdje si naučio tako dobro gađati? Mora da si imao majstora za učitelja," s ushićenjem je mladić očekivao odgovor.

M

i smo u stvarnosti sastavljeni od dva različita sastojka, poput blizanaca Jakova i Ezava, koji se bore u majčinoj utrobi. Jakov je bio nevin čovjek, učenjak, dok je Ezav bio ratnik, čovjek polja. Tijelo je ratnik u nama, agresivna sila sa snagom da kroti elemente ovog svijeta. U ovom materijalnom svijetu tijelo služi za zaštitu osjetljive duše. S druge strane, tijelo bez duše bilo bi opasni agresor bez središta i savjesti.

Ipak, taj raskol traje. U početku, tijelo je za dušu nezgrapna prisutnost kojoj neprestano treba ugađati. Dok duša teži za duhovnim zanosom, tijelo treba jesti i spavati.

U isto vrijeme, duša je tijelu u početku zanovijetalo, savjest, koja stalno ograničava njegovo ponašanje.

Zašto bi B-g stvorio vjerojatnost za takav konflikt?

Zato što duša treba izazov, a tijelo pročišćenje. Napetost koja vlada među njima izvlači na površinu ono najbolje s obje strane. Na kraju oboje moraju prihvatiti da su jači zajedno nego kad su razdvojeni. Upravo je otpor tijela taj koji potiče kreativnost duše, dok duša usmjerava tijelo da svoju snagu koristi za dobro. Nabujala rijeka prirodno sadrži određenu količinu energije, ali kad je obuzdana branom, ona se višestruko umnaža. ■

"Nema tu neke velike tajne. Ja prvo ispalim hitac, a potom oko njega iscrtam metu," uz smiješak mu odgovori bosonogi dječak. ■

O naj koji želi hvaliti - neka hvali Stvoritelja.

A onaj koji želi osuđivati - neka osuđuje samog sebe ■ Baal Šem Tov

R Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 19Broj 23 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Tisućiti dio

Po tradiciji, židovska djeca učenje Humaša započinju od ovotjedne paraše. Mogli bismo se zapitati: Zašto ne započeti učenje od početka Tore, od paraše Bereišit? Također, ima nešto vrlo neobično u vezi prve riječi ove paraše, "Vajikra" koja je u Tori napisana s malim slovom alef. Što sve to znači? Što se tiče postupka suđenja na Nebeskom sudu, pisano je: "Ako on ima anđela koji se zauzima za njega, jednog [anđela koji govori o njemu pozitivno] od tisuću [anđela koji ga progone] da potvrdi njegovu pravednost, tada mu je On milostiv i kaže: 'Izbavite ga od silaska u jamu; Ja sam našao otkupninu za njega"(Job 33,23-24). Naši rabini su tumačili da ovaj redak znači ovo: čak i ako samo jedan anđeo stane u obranu čovjeka, pa sve i ako su u sklopu same obrane 999 dijelova protiv čovjeka, i samo se jednim jedinim dijelom smatra zaslužnim, još uvijek ga vrijedi spasiti.

Isto tako, mi posjedujemo moć da svoje bližnje i sebe promatramo i prosuđujemo na jednako pozitivan način. Mogu promatrati sebe i otkriti 999 mana, ali ako mogu pronaći ijednu dobru stranu - pa makar i

ako je unutar te jedne vrline 999 dijelova negativno i ima samo je jednu točku istinski dobrih namjera – i pored toga, prepoznajući tu sićušnu dobrotu ja mogu napustiti negativno i započeti novi, pozitivan duhovni život. Razlog za to je što je izvor istinske dobrote sam B-g. Budući da je B-g vječan, bilo koji djelić dobrote, bez obzira koliko beznačajan bio, ima vječnu, trajnu moć.

Cadik ima sposobnost kako da otkrije ono dobro u nama

Budući da smo svi mi dio procesa otkrivanja i prepoznavanja ove pobožnosti, cadik je vođa tog pokreta.

On ima kako sposobnost da otkrije ono dobro u nama – i tako nas navede da se osjetimo duhovno slobodnima da rastemo i ulažemo sve napore – a uči nas i kako da smatramo vrijednim i živimo radosno s tim dobrim djelićem.

Izradom zlatnog teleta, Židovski narod je pao u grijeh za koji se smatra da obuhvaća sva tri prekršaja za smrtnu kaznu - krvoproliće, štovanje idola i nedopu št en e odn ose .

Narod koji je upravo čuo Deset zapovijedi od Samog B-ga sada je potpao pod osjećaj potpune

Strana 20

izgubljenosti i pokvarenosti. Ali se Mojsije, taj veliki cadik, založio za nas. Preklinjao je B-ga da vidi to zrnce dobrote koje je ostalo u nama.

Kao ishod ove uspješne molbe, B-g nam je naredio da sagradimo Šator sastanka. Nakon što je on bio dovršen, B-g je pozvao Mojsija s mjesta malog slova alef.

Alef ima numeričku vrijednost 1.

Kao što smo vidjeli, čak i ako je naše dobro tek tisućiti dio, pa čak i ako je ova tisućina okružena s 999 negativnih svojstava, ta dobrota ipak je vječna. Ta je dobrota malo slovo alef.

Jednako kao što su Židovi sagradili stvarni Šator sastanka, tako i cadik gradi paralelni, nadzemaljski, Šator kojega pokreće dobrota koja se nalazi u svakom od nas. S tog je mjesta, čak i nakon grijeha sa zlatnim teletom, B-g još uvijek mogao razgovarati s Mojsijem. S tog mjesta dobrote, nevin dječak iz hedera (tradicionalne židovske osnovne škole koja podučava osnovama judaizma i hebrejskog) prima svoju duhovnu snagu, i s tog mjesta dobrote u nama, to duhovno dijete koje se ima uskoro roditi, može rasti.

Svi smo mi B-žja djeca. Stoga, svatko od nas - koliko god bio udaljen ima potencijal da živi duhovnim životom dobrote. Pridruživanjem cadiku i njegovom procesu otkrivanja pobožnosti, mi možemo živjeti s ovom dobrotom svakim svojim dahom. Tada ne samo da ćemo promijeniti sebe, već ćemo izvršiti i trajni utjecaj na čitav svijet. Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJIKRA

Paraša (priča) Vajikra je prva paraša nove knjige – Levitskog zakonika, i ona uvijek dolazi u proljeće. Zašto je to najbolje vrijeme za čišćenje i iščišćavanje?

Paraša Vajikra i veliki dio knjige Levitskog zakonika bave se služ-

bom prinošenja žrtava u Hramu.

Teško je shvatiti zašto to iz godine u godinu trebamo čitati, pogotovo zato što se žrtve odnose samo na Hram i svećenike (kohene).

■

Zohar objašnjava da značenje rije-

vući iz njihovog izvora, moramo se

bližimo sefirot, spojimo ih i pove-

či "žrtva" nije onakvo kako se danas

povezati na više sefirot, na gornje

žemo materijalni život s gornjim

razumije, s negativnom konotaci-

svjetove, i međusobno ih povezati.

duhovnim svjetovima, tek tada će

jom. Korijen riječi žrtvovati (KoR-

Kako? Tako da stvorimo sklonost

stići obilje i blagostanje. Ari objaš-

Ban, na hebrejskom - ) ‫ )קהב‬je k.r.b.

prema tim područjima. Znači, mora-

njava da se glavna nagrada stječe

(‫״ב‬.‫ ה‬.‫ )ק‬što znači približiti – Zohar

mo se povezati s osjećajima, namje-

boreći se za to tko jesmo, za našu

nam to daje do znanja objašnjava-

rama i svijesti o sreći, ljubavi, dije-

suštinu, i ako sve što činimo radimo

jući da je riječ o međusobnom pri-

ljenju, suosjećanju itd., moramo

sa radošću i namjerom da dovede-

bližavanju deset sefirot sve dok one

povezati djela s ispravnom namje-

mo svjetlo u svoj život, onda nam je

ne postanu jedno.

rom i time možemo privući obilje

uspjeh zajamčen, kao što je rečeno:

odozgo. Kada uložimo trud da

"Kada idete u rat protiv svojih ne-

tve životinje nije dovoljan ako nema

dostignemo

možemo

prijatelja i G-spod, B-g vaš, preda

svijesti kajanja i preobrazbe. Spome-

osjetiti da nas trud dovodi bliže -

vam ih u ruke ... ". Ne kaže se da se

nuli smo ranije dobro poznatu frazu

KaRoV )‫ )קרוב‬našem cilju. Međutim,

moramo boriti sa svojim neprijate-

"pribavi si učitelja i kupi si prijate-

kada ljudi koji nisu duhovni ulažu

ljima, već da idemo u rat protiv njih

lja ...", što znači da za pravo prija-

trud, oni smatraju da uzalud žrt-

a Stvoritelj će ih predati u naše ruke.

teljstva treba "platiti", ulagati i tru-

vuju (korban) svoje vrijeme i novac, i

diti se. Sve što vrijedi mora se steći

to im donosi agoniju i osjećaj da su

radom i trudom, 'ništa nije besplat-

"žrtve" (korban).

Međutim, sam čin prinošenja žr-

no'.

Pitanje je koji je smisao tog truda?

Zohar objašnjava da imamo tendenciju uložiti trud kad god želimo dobiti nešto za sebe – osjetiti obilje, zadovoljstvo, blaženstvo, radost ili zadovoljstvo - a da bi to mogli priGodina 14 21Broj 23 Strana

viši

nivo,

To je suština "korbana" - približiti sefirot – kako bi ih se sjedinilo, sjedinilo duhovne i materijalne svjeto-

Hebrejski se korijen K.R.B (‫״ב״‬.‫״ה‬.‫)ק‬

ve. To je tajna knjige Levitski zako-

također može čitati kao "bitka" (ke-

nik koja objedinjuje sve mogućnosti

rav, na hebrejskom - ‫ קהב‬što znači

povezivanja i namjera koje prate

da se moramo boriti i zalagati za

naša djela. ■

ono što je uistinu važno u životu. I onda kada za našeg bližnjeg nešto učinimo svjesno i sa željom da pri-

Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara Entuzijazam (nastavak)

Standardni razlog za ne odgađanje je to što bi vam prilika mogla

Pojaviti se nije dovoljno

izmaći. Rabbi Shlomo Wolbe, me-

Judaizam je religija zapovijedi i dje-

đutim, objašnjava da micva koju se

la, i njegovi vođe i učitelji su nagla-

odgodi ili učini bez entuzijazma nije

sili važnost entuzijazma, jer ispra-

micva koja bi mogla poći po zlu, već

van način vršenja b-žanske volje je s

micva koja je već pošla po zlu. To je

energijom i žustro (zerizut). Među-

drugorazredno djelovanje koje je

tim, odavno je jasno da je gotovo

već zagađeno.

nemoguće činiti jednu te istu stvar

Pouka koju ovdje učimo je da pu-

svakoga dana (a pogotovo ne neko-

ko pojavljivanje u životu jednosta-

liko puta dnevno), a da te aktivnosti

vno nije dovoljno. Prepustiti se

ne postanu dosadne, mehanički po-

■

struji, bez strasti prema životu ili

stupci iz puke obaveze, čista for-

rutinsko ponavljanje istih dobrih

malnost. Svatko tko je prisustvovao molitvi za koju se čini da joj je glavna svrha projuriti kroz neophodne riječi u najkraćem mogućem roku kako bi se izašlo odatle, zna na što

mislim.

To je toliko daleko od izvorne namjere, kojoj je svako bogoštovlje dragocjena prilika, brižno oblikovana da nam pomogne da se s duhovnim povežemo na takav način da to ostavi trajan utisak na dušu.

Budući da nas ponavljanje drogira do nesvijesti i kako to ne bi postala mrtva djela, molitvu i bogoštovlje treba redovito poticati pritjecanjem

entuzijazma. A ono što vrijedi za vaše služenje B-gu, vrijedi i u drugim područjima vašeg života. Da biste živjeli s duhovnim integritetom i autentično, morate se probiti kroz zagušljivi zastor rutine. To ćete učiniti svjesnim snaženjem svog entuzijazma.

"Morate znati", kaže Orchot Tzaddikim, klasik musara iz šesnaestog

Strana 22

stoljeća, "da je osobina revnosti temelj svih osobina." A kasnije doda-

djela jedna je vrsta grijeha. Vaša djela su zagađena.

je: "Osobina revnosti ukras je svim

Da li biste pomislili da su kašnje-

ostalim osobinama i sve ih usavrša-

nje ili pomanjkanje entuzijazma ono

va." Ako ćete biti velikodušni, ko-

što zagađuje vaše postupke? Jedna

liko je bolje davati s oduševljenjem.

je učenica ovu pouku dobila u naj-

Djela ljubazne dobrote ne smiju se

običnijem mogućem kontekstu, ka-

odgađati, već ih treba činiti preda-

da je morala doći na roditeljski sa-

no. Budite revni u obrani časti svog

stanak za jedno od svoje djece. Sa-

prijatelja. Ovo su primjeri nekih me-

stanku je pristupila s negativnim

đu brojnim osobinama koje dobi-

stavom: "Sumnjala sam da ću imati

vaju značajan zamah kad ih oživi

ikakve koristi od toga. Smetalo me

entuzijazam.

što ću se morati gnjaviti ići tamo i

Rabini su osnovu za svoja učenja o entuzijastičnom djelovanju pronašli

natrag, ta smetnja u mom već i ovako pretrpanom danu."

u uputi Tore o jedenju pashalnog

Ono što ju je izvuklo iz te tenden-

žrtvenog janjeta. Žrtvu treba pojesti

cije bilo je kad je shvatila da je ovaj

brzo, i iz toga se izvlači opće načelo

roditeljski sastanak na korist njenog

da ne bismo trebali odgađati činiti

voljenog djeteta. Kako je mogla biti

ono što je duhovno korisno. "Kad se

tako bezvoljna kad on može donijeti

pruži prilika za micvu, ne dopustite

nešto dobro? "Duboko sam udahnu-

joj da istrune." Kralj David je za

la i pomislila na zerizut [entuzija-

sebe rekao: "Bio sam brz. Nisam

zam]. Izvršiti ovaj zadatak nije bilo

odgađao izvršavati Tvoje zapovije-

dovoljno. Pojaviti se nije bilo dovolj-

di."

no. Morala sam se prebaciti u drugačiji mentalni okvir, razmišljati o Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

svom djetetu i mogućnosti da ću naučiti makar i jednu stvar koja će mi biti od koristi."

S tim mislima, u njoj je došlo do pomaka. "Ovaj zadatak više nisam doživljavala kao nešto nametnuto, nešto što će mi poremetiti već pretrpani dan. Ovo je bila vrijedna stvar koju treba uraditi."

Brzo i ustrajno Dva su različita vida osobine entuzijazma. Prvi je djelovati brzo. U tome nam je uzor Abraham, za kojeg nam Tora kaže da je "ustao rano

sadi ili im nešto drugo stane na put.

koju on prepoznaje je njena izravna

ujutro." Učinio je to tri puta: jednom

Potreban je entuzijazam kako ne

suprotnost, a to je lijenost. Kad li-

da stane pred B-žjim mjestom; drugi

biste zapeli, odlutali dalje ili se po-

jenost zavlada, ne događa se baš

put da protjera Hagar i njezina sina

vukli usred posla, već odlučno na-

puno toga, osim što ostajemo za-

Išmaela iz svog doma; i na kraju da

stavili da dobro djelo gorljivo izvr-

glavljeni u svojim trenutnim okol-

ispuni tešku zapovijed koju je pri-

šite. U vezi toga učenjaci su rekli: "O

nostima, zatvoreni poput pupoljka

mio, da odvede svog sina Izaka na

micvi se sudi tek po njenom završe-

smrznutog na grani.

brdo Morija da ga tamo žrtvuje.

tku." Koliko god se voljeli tješiti

Njegov osjećaj služenja bio je tako

drugačije, dobre namjere nisu do-

potpun da nije ni najmanje oklijevao

voljne.

da stupi u akciju.

Kad se u vašem životu otvore vrata prilike, ona mogu biti i pozivnice

Lijenost se može činiti dobroćudnom, no Rabbi Luzzatto nas upozorava na to koliko ta osobina može biti podmukla i opasna:

Lijenost potkopava entuzijazam

Ono loše što dolazi od lijenosti

od B-ga. Jeste li u stanju brzo prepo-

Entuzijazam je jedna od onih oso-

ne događa se u jednom naletu,

znati i djelovati kod onih koje su za

bina duše koje se najbolje razvija

već polako i bez najave. To dolazi

dobro?

razumijevajući i uklanjajući ono što

u nizu loših djela, jednog za dru-

ih opstruira. Prirodna tendencija

gim, sve dok se ne nađete poto-

srca je da bude strastveno i živo,

nuli u zlu.

Drugi aspekt entuzijazma uključu-

je pronalaženje i pokazivanje energije potrebne za izvršavanje zadatka. Koliko god da je važno biti brz, jednako je važno održavati energiju tijekom čitavog poduhvata.

Toliko je uobičajeno da ljudi nešto započnu s rezervoarom punim entuzijazma, a onda stanu kad ih zadesi kašnjenje ili kad se pojavi neka nepredviđena prepreka, kad im do-

Godina 14 23Broj 23 Strana

puno energije, pa je oslobađanje te urođene snage više pitanje uklanjanja zapreka nego potpirivanja vatre. Što je to što podriva i ispuhuje vaš entuzijazam? Rabbi Moshe Chaim Luzzatto svoje smjernice daje u Putu pravednoga.

Prva velika zapreka entuzijazmu

Bez da uopće shvatimo da se to događa, lijenost nas spušta sve niže i niže dok na kraju ne postanemo agenti zla: "Lijeni čovjek, mada nije aktivno zao, stvara zlo samom svojom neaktivnošću."

Ono što nam Rabbi Luzzatto ima za reći o lijenosti, a što možda nećemo razumjeti, jest da lijenost

Strana 23

(nastavak s 23. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

karakterizira težina: "I vidje da je priroda ljudskog bića vrlo teška."

Poput mnogih musarskih učitelja, on lijenost povezuje s našom tjelesnošću. Da smo bića čistog duha, bili bismo lagani i aktivni, ali budući da živimo u tijelima, vezani smo za fizički svijet. Nama upravlja sila gravitacije, vuče nas dolje.

To su realiteti nad kojima nemamo kontrole, no Rabbi Luzzatto ukazuje na ono što je pod našim utjecajem. Na nama je hoćemo li podleći tim şilama ili ćemo se po■

truditi uzdići se ka entuzijazmu: "Ako se prepustite toj 'težini', nećete uspjeti u svojoj potrazi", zaključuje.

Hebrejska riječ za teško također se upadljivo pojavljuje u priči o Mojsijevim nastojanjima da navede fa-

raona da pusti djecu Izraela iz Egipta. Tamo čitamo da je faraon odbio obraćati pažnju na Mojsijeve molbe jer je njegovo srce doslovno bilo "teško", iako prijevod obično kaže "tvrdokorno" ili "nepopustljivo". I

kroz listu ambicija koje bi si osoba

Ako mu netko kaže: "Tvoj je

mogla postaviti, i na svaku odgo-

učitelj u gradu; idi i uči Toru od

vara riječima, "samo da sam".

njega", on odgovara: "Bojim se

Toliko bih dao u dobrotvorne

svrhe, samo da sam bogat.

Učio bih i naučio toliko toga, samo da sam pametniji.

Toliko bih pomogao svojim prijateljima, samo da sam jači.

ovdje dobivamo sliku koja nam po-

Sve je to, naravno, racionalizacija i

maže razumjeti što to znači biti "te-

nigdje je ne nalazimo više usavrše-

žak" - poput lijenosti, to znači biti u

nu nego kod lijenčine. Lijen čovjek

suprotnosti s putem duha.

briljira u izmišljanju izgovora zašto

Moć racionalizacije

jednostavno ne može izvršiti neki zadatak. Kralj Salomon sažeto obu-

U vrlo ironičnom potezu faraon op-

hvaća ovu ideju u knjizi Izreka:

tužuje Židove da su lijeni (Izlazak-

"Lijen čovjek sebe smatra mudrijim

Š'mot 5,8). Ovdje otkrivamo jedno

od sedam mudraca."

obilježje lijenosti koje će većina nas vrlo lako prepoznati. Lijenost opstaje na racionalizaciji, jer to je faraon zasigurno radio: racionalizirao je vlastitu slabost pripisujući je drugima. Alter iz Novarodoka ima jedan dirljiv odjeljak u svojoj knjizi, Madregat ha'Adam, u kojem prolazi Strana 24

lava na putu", kako je pisano (Mišlei

[Izreke]

26,13):

"Lijen

čovjek kaže: 'Lav je putu'." Ako mu kažu: "Tvoj je učitelj već na ovom području: ustani i idi k njemu", on odgovara: "Bojim se da bi lav mogao biti na ulicama", kako je pisano (isto): "Lav je na ulicama." "Ako mu kažu: 'Smjestio se tik pored tvoje kuće'", on odgovara: "Lav je baš ovdje vani", kako je pisano (isto, 22,13): "Lijen čovjek kaže: 'Vani je lav; zaklat će me nasred ulice." Ako mu kažu:

'On je u zgradi'", odgovara: "A ako odem pa nađem da su vrata zaključana, morat ću se vratiti".

Iako je Orchot Tzaddikim napisan u

Kažu mu: 'Otvoreno je'", ali on

šesnaestom stoljeću, slika racionali-

svejedno neće ustati, kao što je

zirane tromosti koju donosi još uvi-

pisano (isto, 26,14): "Vrata se ok-

jek odzvanja petstotina godina ka-

reću na svojim šarkama - a lijen

snije. U "Vratima lijenosti" čitamo

čovjek na svom je krevetu". Na

sljedeće, na temelju izreka iz knjige

kraju, ne znajući što da odgovori,

Izreka:

kaže im: "Bila vrata otvorena ili

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

zaključana, želim odspavati još

nepoznata, oni misle, misle i

Oscar Wilde je to pronicljivo rezi-

malo", kako je pisano (isto, 6,9):

promišljaju, pa se zatim savjetu-

mirao: "Udobnost je jedino što nam

"Dokle

ju i razmišljaju bez kraja. Vrlina

naša civilizacija može pružiti", re-

ovog čovjeka je u stvari njegov

kao je. Ova je misao uhvatila istinu

problem. Budući da su ljudi in-

o našem svijetu (iako će svaki rodi-

teligentni, oni uvijek mogu pro-

telj, poput mene, koji je antibioti-

naći beskrajna opravdanja koja

cima izliječio upalu pluća djeteta,

će poduprijeti različite pravce

potvrditi da moderni svijet nudi i

djelovanja. Zbog nesposobnosti

druga dobra).

ćeš spavati,

lijenčino?

Kada ćeš se probuditi iz sna?"

Ovo je pravi primjer racionalizacije. Pametnim argumentima mi opravdavamo

popuštanje

teškoj

inerciji, što nam je istaknuo Rabbi Luzzatto. Zbog toga se racionaliza-

cija naziva "savjetom sklonosti zlu" i ona na kraju nije samo samoobmana već je destruktivna.

čovjeka da donese konačnu odluku, prilika prođe ili on oklijeva pa danima ili godinama odgađa da nešto poduzme, žrtvujući

Jeste li svjesni tog tihog glasića koji vas sprečava da budete aktivni i

tako njihove koristi na duži vremenski period."

energični u podizanju samih sebe? šapat je

Ako na male prijestupe - pa čak i

glas jecera ha'ra - urođenog protiv-

na samu lijenost - gledate onako

nika vašeg duhovnog uzdizanja.

ozbiljno kao što židovska tradicija

Koje vam uvjerljive razloge nudi da

gleda na štovanje idola, tada ćete

se pobrine da ostanete zarobljeni na

pronaći izvor nadahnuća da sebe

kauču, da ne učite, da ne praktici-

podignete prema entuzijazmu.

U židovskoj misli, ovaj

rate, da ne vježbate, da ne posjećujete bolesne, da ne radite bezbroj stvari koje biste i sami sigurno svr-

Otupjeli od svijeta Rabin Luzzatto ukazuje na još jedan

biste ih samo radili?

uobičajeni faktor koji može stvoriti

racionalizacija jer vas sve dublje i dublje vodi u pogrešno postupanje.

Ponekad racionalizacija daje opravdanje lijenosti. Drugi puta dolazi pod krinkom pažljivog i promišlje-

nog razmatranja, koje podjednako učinkovito paralizira. Rabbi Menachem Mendel Leffin razotkriva ovu sklonost: "Ima ljudi koji su inteligentni i brzi

u

određenom

području

znanja ili u određenom zanatu, ali kojima manjka ideja ili iskustva na drugim područjima. Kad se suoče sa situacijom koja im je Godina 14 25Broj 23 Strana

bnošću i opuštenošću, koja je okosnica naše civilizacije, nikada nije bila sastojak ničijeg recepta za ispunjavajući duhovni život. Koliko god to dosljedno i samorazumljivo bilo, otkrio sam da obično nema nikakve koristi sugerirati, čak niti i onome tko je predan svom duhovnom životu, da odstupi od omamljujućih društvenih užitaka. Većina nas se

toliko navikla na svoju udobnost i toliko u njoj uživa da je to nalik na

stali među vrijedne aktivnosti, kad

Jecer ha'ra je majstor u primjeni

Nepopustljiva, gotovo ovisnička potraga za otmjenim stvarima, udo-

rupu u vašem unutarnjem životu kroz koju može iscuriti vaša energija: sklonost da se otupljujemo užicima ovog svijeta. Ako je to bilo istina u njegovo vrijeme, koliko je tek u naše! Privlačnosti današnjeg svijeta

pokušaj da riječima odvratite dijete od slatkiša ili neke igračke.

Ići za komforom i zadovoljstvima troši duševnu energiju jednostavno zato što imamo samo određenu količinu energije u životu. Mi rasipamo dragocjenu energiju jureći za blistavom jabukom i onda nam ništa ne ostane za više ciljeve.

uključuju toliko toga što je bilo ne-

Možete li se prisjetiti kada se novu

zamislivo u prijašnjim stoljećima -

tehnologiju nazivalo "napravama

od korisnih stvari, poput fotoapara-

koje štede vrijeme i trud"? Odonda

ta i računala, do stvari bez kojih bi-

smo naučili da imati više tehnolo-

smo mogli, poput nezdrave hrane i

ških naprava ne štedi trud, samo

luksuznih vozila. Ne samo predme-

ubrzava proces i podiže očekivanja.

ti, već su nam dostupne udobnost i zadovoljstva u oblicima i na razini koje čak ni najdalekovidniji ljudi ranijih generacija nisu mogli zamisliti.

Uočavate li to u svom životu?

Obuzimaju li vas svjetovne aktivnosti koje crpe energiju koji imate, ostavljajući je manje za duhovna nastojanja? ■ Strana 25

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: NISAN - OVAN Sila u Ovnu

Ta slova izgledaju slično, a ono što ih čini različitima je slovo ‫( מ‬jod). Vidimo da je slovo ‫ ד‬he zapravo slovo dalet unutar kojeg se nalazi slovo ‫י‬ jod.

Prema zodijaku i Tori, mjesec nisan (Ovan) je prvi mjesec, i to se očito odražava u osobinama Ovna: uvijek je vođa, kao pionir krči put prema mjestima na kojima nitko prije nije bio, i zbog toga ponekad doživljavaju neuspjeh tamo gdje nitko prije nije bio neuspješan.

Preuzimaju inicijativu, imaju vatreni temperament, vrlo su energični - to su djeca zodijaka.

Ovan pripada elementu vatre. Ari kaže da ovaj element predstavlja kreativnost, kada dulje vrijeme promatrate vatru možete vidjeti kako ona neprestano stvara bezbrojne obrise i oblike. Sva tri horoskopska znaka proljeća povezana su s elementom vatre, a posebno je Ovan, vrlo kreativan, i nimalo dosadan.

U Sefer Jecira, praotac Abraham otkriva hebrejska slova kao građevne elemente cijelog svemira. I svako slovo predstavlja jedan od elemenata stvaranja što znači da hebrejska slova čine DNK svemira.

Tri slova u nastavku se nazivaju Imot (majke) i ona predstavljaju tri iskonska elementa stvaranja: -‫ ״‬- Voda - Prema kabali ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, onako kao što to znak plus čini kod struje ili protonska čestica u atomu, snagu davanja, suosjećanje i dobrote. On se također naziva desnom kolonom.

- ‫—ש‬Vatra - Prema kabali, ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, jednako onako kao što je to znak minusa kod struje ili elektronska čestica u atomu, snagu primanja, želje za primanjem, gevure i dina. Ona se također naziva i lije-

Strana 26

vom kolonom.

- ‫—א‬Zrak - Ovaj element predstavlja aspekt uravnoteženja stvaranja, onako kao što to čini neutralni znak kod struje ili neutronska čestica u atomu, snagu ravnoteže i kontrole, milosti. On se također naziva središnjom kolonom.

Ostala hebrejska slova složena u dvije skupine predstavljaju element Zemlje: , ‫״‬,‫״ה‬,‫״פ‬, ‫״‬, ‫״‬,‫״ג‬,‫ ב‬su sedam dvostrukih slova (jer ona imaju i tvrdi i meki izgovor u starohebrejskom jeziku). Ova slova predstavljaju sile u sve-miru koje su stvorile sedam planeta (koje možemo vidjeti golim okom) - Saturn, Jupiter, Mars, Sunce, Vene-ru, Merkur i Mjesec.

‫״ק‬,‫״צ‬, ‫״‬,‫״ס‬,‫״נ‬,‫״ל‬,‫״מ‬,‫״ט‬,‫״ח‬,‫״ז‬,‫״ע‬,‫ ד‬su dvanaest jednostavnih slova koja tvore genetski kod znakova zodijaka ( - ‫ד‬ Ovan, - ‫ ע‬Bik, ‫״‬- ‫ ז‬Blizanci, itd.)

Sefer Jecira nam govori da je Mars, planet koji kontrolira i utječe na nisan, stvoren slovom‫( ד״‬dalet), i da je znak Ovna stvoren slovom ‫( ד‬he).

Značenje slova (dalet) dolazi od hebrejske riječi ‫( ל‬izgovara se "dal"), što znači siromašan. On simbolizira svijest o siromaštvu i pomanjkanju. Razumijevanje koje nam pomaže da shvatimo zašto je Mars, koji upravlja Ovnom, planeta ratova. Svatko tko osjeća stalnu glad, siromaštvo i pomanjkanje imati će potrebu za borbom. Onaj tko ■ već ima sve nema taj stav u životu (zašto bi sve riskirao borbenim stavom). Prema tome, možemo pronaći mnogo Ovnova koji imaju sklonost prema ratovima, lovu, ekstremnim sportovima (koji se također nazivaju i akcijskim sportovima i sportskim avanturama), itd, kao hobi ili kao struku.

Slovo ‫( ד‬he) koje je stvorilo Ovna, ima veliku moć. To je slovo Sefire Malhuta, koja predstavlja život u našem svijetu i našu želju za primanjem te je 'posuda' duše. Budući da je naša snaga volje ono što kontrolira ovaj svijet i sve je ovisno o njoj, naziv Sefire je Malhut (što na hebrejskom znači kraljevstvo), i simbolizira monarhiju i kontrolu.

Prema kabali podjela godine na četiri godišnja doba u skladu je sa četiri slova koja čine Tetragram jedno od najmoćnijih imena Stvoritelja - ‫מדעד‬.

Prvo slovo - ‫מ‬, predstavlja proljeće i Sefiru Hohma, koja je energija vatre. Ovo posljednje dvoje (Sefira Hohma i vatra), daju dodatnu snagu prvim trima znakovima zodijaka – Ovnu, Biku i Blizancu.

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Ovan spada u skupinu vatrenih znakova, koji dolaze u proljeće, a vatra je ionako njihov element. A to znači, super vatra. To objašnjava osobnu snagu i obnavljanje energije Ovna. Kad nisan započne on omogućuje svakome od nas da se poveže s ovom obnavljajućom, pomlađujućom silom. To je ujedno i tajna zašto se Pesah slavi usred mjeseca nisana – mjeseca izlaska, bijega iz ropstva (lanaca prošlosti) u slobodu i obnovu.

Snaga super-vatre Ovna ozbiljno utječe na ponos i ego Ovna. Dakako, bez ega oni ne bi mogli biti pioniri, upuštati se u nove avanture, ili pokušati osloboditi se ograničenja.

Međutim, ego s druge strane isto tako zasljepljuje ljude i čini ih neosjetljivima prema drugima. Tipičan Ovan može lako pasti u zamku svoje bezosjećajnosti i ne biti svjestan onoga što ga okružuje; oni imaju toliko mnogo unutarnje buke da ne mogu napraviti mjesta za druge informacije iz vanjskog svijeta. Poznato je da Ovnovi imaju poteškoća u učenju iz svojih pogrešaka.

Više indikacija o snazi Ovna i njegovoj povezanosti s Marsom možemo naći u njegovom imenu. Na hebrejskom Ovan ima naziv Tale )‫ )טלד‬čija gematrija (svako hebrejsko slovo ima numeričku vrijednost) iznosi 44, što je ujedno i brojčana vrijednost riječi ‫( ם‬dam = krv). Snaga krvi utječe na vatreni temperament Ovna, a također i svakoga od nas kada započne mjesec nisan. Osim toga, to što je on prvi mjesec, prema kabalistima, određuje da on odlučuje o ratovima i sukobima u nadolazećoj godini (baš kao na Roš hašanu, kada se određuju primanja i život. Stoga bismo trebali biti vrlo oprezni u to vrijeme.

Godina 14 27Broj 23 Strana

Mjesečni Zohar: Nisan

Borba protiv ropstva Naši unutrašnji i vanjski ratovi posljedica su robovanja našim potrebama, nagonima i strahovima.

Nisan nam daje priliku da pobjegnemo iz ropstva i oslobodimo se, stvarajući spokojan, miran život u godini koja dolazi. Da bi se to postiglo, moramo shvatiti prirodu tog horoskopskog znaka i svijesti vezanoj s njim. To će nam pomoći da prevladamo vlastiti horoskopski znak, zvijezde, mjesec i sunce, naše prepreke iz prošlosti, poteškoće i neuspjehe, da prevladamo sve. To je moć nisana i Ovna.

Tora kaže da su desetog nisana, kao simbolički čin kontrole, hebreji uzimali janje (Ovna) i vezali ga uz svoje domove. Onda su ga, u suton 15-og dana, zaklali i pekli na vatri.

Vatra može doći u različitim oblicima; vatra uspjeha, vatra gnjeva, nezadovoljstva. Jedini način na koji se možemo boriti s negativnom vatrom je pozitivnom vatrom entuzijazma. Ramhal (rabin Moshe Haim Luzzato) kaže da bismo se svaki put kad se osjećamo depresivno, trebali ponašati kao da smo sretni.

Mi moramo činiti sve s veseljem i osjećajem duhovnog uzdizanja, čak i ako se osjećamo ili drugima izgledamo glupo. Poznato je da u trenutku kad postupamo radosno naš mozak luči endorfine i serotonin koji čine da se osjećamo "povišenog raspoloženja". Drugim riječima, ponekad, da bismo sebe doveli u ravnotežu, moramo otići iz jedne krajnosti u drugu i na taj način preuzeti kontrolu. Nije slučajno da se ova promjena vrši upravo za vrijeme Pesaha.

Kao što znamo, u engleskom se jeziku koristi naziv Passover zato što je Stvoritelj prešao preko (passed over) hebrejskih domova u za-

vršnoj fazi deset pošasti u Egiptu.

Ovaj "prolazak preko" ili "preskakanje" upravo je skok koji možemo postići i dovesti u svoj život. To je ujedno i tajna koja leži u imenu mjeseca nisana, od hebrejske riječi nas (na hebrejskom - bježati / umaknuti). Nisan nam omogućuje da pobjegnemo iz mjesta na kojem smo bili, na novo i uzvišenije mjesto koje će nam omogućiti da počnemo ispočetka, osloboditi nas od naših nekadašnjih lanaca, starih navika i ponašanja.

Rekli smo da janje (Ovan) predstavlja ego, a mi ga pržimo na vatrici entuzijazma i pozitivnog rada, i potom ga jedemo s macesom i marorom (gorkim biljem). Prema Zoharu, maces simbolizira smanjenje ega (kruh simbolizira nadmeni ego, a maces je lijek za to. On ima moć sažimanja i kontrole). Drevni travari znali su da maror – gorko bilje, simbolizira frekvenciju planete Marsa, jer njihov je okus gorak kao okus ratova i smrti. Kad jedemo maror, moramo to učiniti s namjerom prevladavanja smrti u nama koja se obično izražava borbama, sporovima i rušenjem. Maror (‫ ) העה‬ima brojčanu vrijednost 446, a i smrt ) ‫ ) ע‬ima istu brojčanu vrijednost.

Nakon što smo uradili sve gore navedeno i prevladali smrti u nama, mi sljedećeg jutra molimo molitvu za tal (rosu). Tal je, prema kabali, jedna nevjerojatna pojava. Prvo, ona je čista voda, a ne vatra. Drugo, duhovna tal je sila koja motivira i u biti je uzrok obnavljanja. Molitva za tal povezuje nas s obnavljanjem te napuštanjem starih navika. To je moć Pesaha i Ovna koji nam omogućuju da preko ropstva preskočimo u slobodu. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 27

DAVID KAMHI

U ideji Bosne vidio je i spas i izlaz Stav, 12.3.2021.

U Sarajevu je jutros na bolji svijet u 85. godini pozvan profesor David Kamhi, istaknuti član Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine. Povodom smrti profesora Kamhija podsjećamo na intervju koji je ovaj uglednik iz bosanskohercegovačke akademske zajed-nice dao sedmičnom listu Stav. Neka ti je lahka bosanska zemlja, dobri naš Davide!

Profesor David Kamhi rođen je u Sarajevu u sefardskoj porodici, u kojoj se govorio judeo-espanjol kao maternji jezik i u kojoj se generacijama prenosio interes za sefardsku kulturnu baštinu, posebno za muziku. Nakon završene Prve muške gimnazije te Srednje muzičke škole, diplomirao je i magistrirao na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Usavršavao se na Moskovskom državnom konzervatoriju “P. I. Čajkovski”, nekoliko godina na katedri čuvenog violiniste i profesora Davida Ojstraha te u Rimu na Muzičkoj akademiji “Santa Cecilia” kod profesorice Pine Carmirelli.

Bio je profesor violine, viole i metodike violine pedeset godina, od kojih 46 na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Nastupao je kao solista na mnogim koncertima u BiH, regiji i Evropi. U njegovoj klasi završilo je nekoliko desetina studenata na diplomskom i postdiplomskom studiju koji su sada solisti koncertanti, kamerni muzičari, koncert-majstori i pedagozi na tri kontinenta. Držao je brojne seminare i mastere u BiH, zemljama okruženja i Evropi. Bio je član ili predsjednik mnogih žirija na takmičenjima studenata i mladih umjetnika u BiH, bivšoj Jugoslaviji i inostranstvu. Dvadeset godina bio je predsjednik Udruženja muzičkih umjetnika BiH i član Predsjedništva muzičkih umjetnika bivše Jugoslavije.

Sefardikom se bavi dugi niz godina.

Održao je brojna predavanja, pisao i objavljivao radove, te izlagao na mnogim simpozijima, između ostalog i na “Ljetnoj školi za sefardske studije” u Toledu – Španija. Godine 1992. učestvovao je na svjetskoj manifestaciji “SEFARD 1992” u Madridu kao predstavnik Sefarda iz Bosne i Hercegovine. Od 1993. do 1995. bio je član Savjeta Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine za vanjske poslove, te savjetnik u Ambasadi Republike Bosne i Hercegovine u Madridu 1995. i 1996. Od 1992. do 1997. bio je potpredsjednik jevrejskog kulturnog i humanitarnog društva “La Benevolencija” i Jevrejske opštine u Sarajevu te glavni urednik glasila Bilten, koji je izlazio tokom rata.

Od 1992. do oktobra 2016. bio je predmolitelj (hazan) Sinagoge u Sarajevu, a 1997. bio je jedan od osnivača Međureligijskog vijeća.

Sada je član predsjedništva i predsjednik kulturne komisije JKPH dru-

Page 28 Strana 28

štva “La Benevolencija”. Za svoj umjetnički i naučni rad te očuvanje vjere i tradicije bosanskih Sefarda i drugih dobio je brojna priznanja, nagrade, ordene i zahvalnice, a 2012. laureat je nagrade “Isa-beg Ishaković” u kategoriji “Kulturna baština”.

.....

STAV: Koje je Vaše iskustvo pojma “komšiluk” u Sarajevu?

KAMHI: Znate šta je komšiluk? Sad ću vam reći. U ulici u kojoj sam stanovao dođe neki praznik, ili jevrejski, ili muslimanski, ili katolički, ili pravoslavni. U nekim kućama bilo je dosta siromašnih ljudi. Moja bi majka napravila tepsiju nečega, ili baklave, ili kolača, čak je pravila i meso, pa mi kaže: “Idi na broj tri u pet ujutro, ostavi ovo ispred vrata i nemoj da te neko vidi.” Zašto? Da ne bismo onoga kome se to nosi postidjeli. Eto, to je komšiluk. On se potvrđivao i za vrijeme Drugog svjetskog rata kada su komšije Bošnjaci spašavali Jevreje. Eto, nas su spasili. Mene, moga brata i moju majku spasila je Fahrija‑hanuma Fadilpašić, čiji je muž Seid išao s mojim ocem u školu. Ja sam išao s njenim najstarijim sinom Mahmutom u školu, a moj je brat išao s jednim mlađim koji se zvao Halid. To je bilo neraskidivo prijateljstvo. Kad je počelo, Fahrija‑hanuma odmah je pomogla da se naprave falš dokumenti pa da nas izvedu. Ispod Mjedenice je sjedio kočijaš s fesom i puškom. On nas je primio i odveo na stanicu gdje su bile ustaše. Tu sam vidio svoju nonu, uhvatili su je.

Kada su došli do nas, ustaša je pitao: “Čija je ovo pasažera?”, a ovaj mu kaže: “Odbij fukaro, bega Fadilpašića.” I mamu pod ruku i u vagon. Eto, tako smo se spasili. Eto, to vam je komšiluk na djelu.

Ili, kad se prodaje kuća, pita se pošto je kuća. Hajde da kažemo sto hiljada. Ovaj mu kaže: “Ima i za 25 hiljada tu blizu da se kupi.” Drugi mu odgovara: “E, burazeru, sve je to lijepo, al’ uz kuću ja prodajem i komšiluk.” Mislim da treba upoznati drugog i drugačijeg, pa tek onda pričati o njemu. Ali ga prvo upoznaj, a ne da pričaš pa da ga onda upoznaš. To je komšiluk.....

STAV: Jesu li bosanski Jevreji za vrijeme agresije na BiH lobirali kod Jevreja iz svijeta, posebno onih iz SAD-a, da se zaustavi rat?

KAMHI: Naravno da jesu. Uostalom, pitajte dr. Harisa Silajdžića. On može ispričati kako se lobiralo kod američkih Jevreja, kongresmena, gdje se god moglo. Wiesenthal ga je uputio na članove Svjetskog jevrejskog kongresa koji su lobira-li za

nas. Osim toga, naš veleposlanik Sven Alkalaj i drugi ljudi javili su nam da je Ravnogorski pokret rekao da je Vlada Bosne i Hercegovine prodala Hagadu da kupi oružje. Onda su bili dogovori kako da se to demantira. Ministar je bio Ljubljankić. Bili su razgovori u kojima sam i ja učestvovao i onda smo na kraju došli do toga da se Hagada pokaže, uživo. To je bilo 1995. godine pred Pesah.

Pesah je bio 15. aprila 1995. godine i Hagadu su donijeli iz trezora banke gdje je bila i mi smo je izložili. Onda je došao predsjednik Izetbegović, a ja sam Hagadu metnuo na jedan oltar. Ona se slučajno otvorila na onom mjestu gdje je zemlja prikazana da je okrugla. I sad predsjednik dođe i pita me: “Ovo su prikazali 200 godina prije Galileja?” Kažem ja njemu: “Predsjedniče, to tako tu piše.” Onda su došli i ambasadori i kojekakvi novinari i onda se reklo na tri jezika: “Ekselencije, dame i gospodo, izvolite.

Sarajevska Hagada. Gledajte koliko hoćete, samo nemojte dirati.” Tako se i treba govoriti.

Ono što kažu Hrvati – “zorno”.

STAV: Kako su Jevreji, i jesu li uopće, nadvladali traumu genocida?

KAMHI: To je bila užasna trauma. Meni su četnici ubili tetku na Kozari, a 80 članova moje porodice stradalo je po ustaškim i njemačkim logorima.

Možemo oprostiti, ali ne smijemo zaboraviti, jer ako zaboravimo, to se opet može desiti.

Ne smijemo gledati na sve Nijemce kao na fašiste, jer ni to nije istina. Gledati pojedine nacije kod nas kroz ono što je jedan dio ljudi te nacije uradio ne valja. Ne možemo reći da su muslimani bili ustaše. To su gluposti! Nije istina! Pa znate li koliko je muslimana bilo u partizanima? Vidite, šovinizam, mržnja i ta osjećanja, to za čovjeka koji je educiran nije nikakav izlaz niti način opstanka. Znate, mržnja je stvar koja izjeda, od nje se dobijaju neuroze, svašta se dobija od toga.

Zašto da ja sad mrzim sadašnje Nijemce ako su neki njihovi preci bili fašisti? Doći će i kod nas do katarze. I ovi preko puta nas, preko Drine, i oni moraju imati katarzu da bi došli sebi. Pogledajte šta se sve dešava, ekstremni fašizam, ekstremna mržnja, ekstremne pojave, pojava ustaštva, poja-

Divrej Tora

va četništva, vađenje nekakvih stvari iz historije koje uopće nisu provjerene, i služe se njima da bi argumentirali svoje glupe ili pogrešne poteze.

STAV: Možete li opisati trenutačan položaj Jevreja u Bosni i Hercegovini?

KAMHI: Kaže se da trenutno ima oko 700 članova Jevrejske općine. Računa se s nekih 1.000 do 1.200 Jevreja u BiH. A položaj? Kao i svi drugi. Ako krenemo od posljednjeg rata, niko nije dirao Jevreje. Jevreji su bili u Armiji BiH. Naravno, jedan dio Jevreja otišao je u Izrael i u Ameriku. Ja sam lično bio protiv toga. Smatram da onaj ko može nositi pušku treba da brani državu. Upotrijebio sam pejorativni izraz pa sam im rekao: “Vratit ćete se k’o posrani golubovi.” I ljudi su se vratili. Probali su živjeti tamo, vidjeli da ne može i onda se vratili. Šta ti je mentalitet!

Pazite, sarajevski Sefard više liči na svog komšiju Bošnjaka nego na onog Jevreja koji je došao iz Amerike. To su dva različita svijeta. 450 ili 500 godina zajedničkog života ovdje nije malo.

Naprimjer, poslije onoga rata vratilo se u Sarajevo par hiljada Jevreja. Godine 1948, kada su Jevreji selili u Izrael, otišlo nas je ne znam ni sam koliko.

Međutim, pred ovaj se rat u BiH pojavilo isto toliko Jevreja koliko ih je bilo poslije Drugog svjetskog rata, i to ljudi koji su se bojali da kažu da su Jevreji ili ljudi iz miješanih brakova.

Odjednom su se pojavili kada je Jevrejska općina ispoljila najveći humanizam prema cijelom gradu. Mi smo imali apoteke ovdje, mi smo imali kuhinju u kojoj je uvijek bilo više od 300 abonenata. To nije bila samo jevrejska kuhinja, dolazio je svako. Znate li koliko je lijekova otišlo odatle u bolnice? Ali to je ono što se zove komšiluk i što smo naučili ovdje.

Meni je judeo‑espanjol materinji jezik i trudim se na sve moguće načine da ga očuvam. I pišem na njemu i govorim ga.

Mislim da se taj jezik treba sačuvati jer na tom jeziku ima toliko lijepih djela. Prvo imate romanse, onda imate književnost koja je totalno nepoznata zbog jezičke barijere, 90% te književnosti ostalo je nepreve■ deno i na tome treba raditi.....

Godina 14

Broj 23