3-02 - Divrej Tora - Cav 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 25

Zagreb, šabat 23. ožujka 2019. - 16. adara II 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Cav

B’’H

Šabat Cav Jeruzalem 17:11

18:28

Zagreb

17:52

18:54

Rijeka

17:58

19:00

Split

17:50

18:52

Dubrovnik 17:43

18:45

Vinkovci 17:41

18:43

Sarajevo 17:42

18:44

Doboj

17:44

18:45

B. Luka

17:47

18:49

Beograd 17:34

18:37

Novi Sad 17:36

18:40

Subotica 17:37

18:41

Zrenjanin 17:34

18:38

Niš

17:28

18:30

Beč

17:51

18:53

Frankfurt 18:22

19:24

Edison, NJ 18:53

20:03

(Vajikra 6,1-8,36) B-g govori Mošeu da uputi Aharona i njegove sinove u prava i duţnosti koje će imati kao kohanim (svećenici) koji prinose korbanot (ţrtve) u Svetištu.

Vatra na ţrtveniku mora se odrţavati sve vrijeme. Na njemu se do kraja spaljuju ţrtve: ţile iz masnoće, a što se prinosi kao ţrtva za mir, grijeh i krivnju; i šaka onoga što se odvaja od pripremljena jela.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Broj 25

Kohanim jedu meso od ţrtve za

grijeh i krivnju, kao i ostatak pripremljenog jela koje se prinosi kao ţrtva. Mirovnu ţrtvu jede onaj koji ju je donio, osim dijela koji pripada kohenu. Sveto meso ţrtve mora pojesti obredno čista osoba na za to određenom svetom mjestu i u određenom vremenskom periodu.

Aharon i njegovi sinovi ostaju u prostoru Svetišta sedam dana. Za to vrijeme Moše ih uvodi u svećeničku sluţbu. ■ Prevela: Dolores Bettini

Na dan utorak 26.3.2019. Alot Hašahar

5:30

Najranije Talit

6:02

Nec Hahama

6:51

Najkasnije Š’ma

9:57

Zman Tefila

10:59

Hacot

13:03

Minha Ketana

16:40

Plag Haminha

17:58

Šekia

19:16

Cet Ha-kohavim

19:58



D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״מ״ ״מ״ן״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija- 11 p'sukim –

smatrati kao da su zaista prinijeli

6,1-11

ţrtve, i oprostit ću im njihove zloće.” Na tu ideju ukazuju riječi u

Nakon uvodnih opisa različitih kor-

uvodnom pasuku sedre. Zot Torat

banot u prošlotjednoj sedri, sada dolazimo

opisa

ha'Ola - Ova (komponenta) Tore o

svakidašnje

Ola - Hi ha'Ola ... - To je (kompo-

sluţbe u Mikdašu.

ikada ugasi.

Nakon što je gorjela čitave noći, pr-

Dio od početka parše Cav pa do ove

va stvar ujutro (prije izlaska sunca)

točke je odlomak iz dnevnih čitanja

je pobrinuti se za vatru na Mizbe'a-

pasusa o korbanot iz molitve Šaharit.

hu. Ovaj prvi dnevni zadatak rela-

Vrlo je vaţno deklamirati odlomke

tivno je manje vaţan od drugih

o korbanot, što se temelji na koncep-

poslova, iako su ga mladi kohanim s

tu ”A naše će usne biti zamjena za

oduševljenjem traţili i borili se za

junce”. Gemara prenosi sljedeće:

čast „T'rumat HaDešen”. Kohen koji

Avraham Avinu upitao je B-ga „na

obavlja ovaj zadatak prvo bi uklo-

koji će način moji potomci trebati

nio pepeo iz plamenova Mizbe'aha

pribavljati otkup za svoje grijehe?”.

te ga stavio uz Mizbe'ah. Potom bi se

B-g mu je rekao da će ţrtve pomoći

presvukao u druge haljine (nešto

pribaviti pomirenje. Avraham je

slabije kvalitete od onih koje se no-

tada upitao što će biti u vrijeme

silo za „redovnu” hramsku sluţbu)

kada Beit HaMikdaš ne bude stajao i

te pepeo odnio na točno određeno

ţrtve se neće prinositi. B-g odgova-

„čisto” mjesto izvan tabora.

ra: ”Ja sam već pripremio što treba

Vatra na Mizbe'ahu trebala je uvijek

za tu mogućnost. Sve dok čitaju

Tora se potom vraća na temu o ”pri-

gorjeti i nije bilo dopušteno da se

odlomke Tore o ţrtvama, ja ću to

nosu hrane”, na minha. Mala količi-

nenta) Ola. Mišna u Joma opisuje entuzijazam kojim bi se kohanim natjecali za čast brige o vatri na Mizbe'ahu. Kada bi dobili znak od starijeg kohena na duţnosti ”da krenu” mladi bi kohanim potrčali uz rampu - prvi koji bi došao do vrha Mizbe'aha vršio bi taj zadatak. Kada se dogodilo da je jedan kohen pao s rampe (netko ga je gurnuo) i ozlijedio se, učenjaci su način izbora jednog od mnogobrojnih kohanim, zamijenili s manje opasnim

brojanjem

prstiju

kohanim

postavljenih u krug, nasumično odabranog velikog broja.

na smjese brašna i ulja i sav tamjan (l'vona) bili su uzeti i sta-vljeni na Mizbe'ah da se spale. ”Minha” nije smjela biti hamec (postoje iznimke od tog pravila, posebno neke od menahot koje su pratile prinos Toda, koji se zbog toga nije prinosio na Pesah - to je razlog zašto ne kazujemo ”Mizmor L’Toda”, T’hilim 100, na Pesah. Drugi izuzetak / izuzeci su Štei Halehem, prinos dvije štruce kruha na Šavuot.). Ostatak ”minhe” pojeli su muški kohanim na duţnosti u Beit HaMikdašu u vrijeme tog prinosa.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Levi – druga alija - 22 p'sukim –

koji su ga vidjeli na tom mjestu

vrsta. Značajno je da same nepri-

6,12-7,10

mogli su pretpostaviti da on prinosi

kladne misli mogu utjecati na sve-

Ola i ne bi automatski pomislili da

tost korbana.

Svakog dana, Kohen gadol je trebao prinijeti prinos hrane od desetine efe brašna (plus ulje i začin) - pola ujutro i pola prije večeri. Ova minha se nije jela, već je u cijelosti bila spaljena na Mizbe'ahu. ”Hatat” se klao na istom mjestu kao i ”Ola” (konkretno, na sjevernoj strani Mizbe'aha). Sastavni dio ţrtve za grijeh je jedenje njezina mesa od strane kohena (kohanim) koji ju je prinio u ime grešnika. Meshech Chochma ističe da je kohen koji se bavio ţrtvom bio onaj koji je trebao jesti od nje, jer samo on će znati jesu li njegove kavanot (misli i

je sagriješio. To je slično jednom od razloga zbog kojih je Amida tiha molitva - time se onoga koji moli štiti od neugodnosti zbog nečega što je moţda uključio u svoju molitvu, a što bi drugi mogli čuti. Ovo je jedna od mnogih, mnogih moralnih pouka koje se mogu naučiti iz korbanot. Zašto bismo ”gubili svoje vrijeme” učeći o korbanot? To moţe pitati samo netko vrlo ograničenih pogleda. Moţda je ovo jedan od razloga. Šliši – treća alija - 28 p'sukim – 7,11-38

Zabranjeno je jesti od korbana koji je postao tame (ritualno nečist). To se kaţnjava s makot. Tame korbanot mora se spaliti. Osoba koja je tame i koja svjesno jede meso korbana podlijeţe

”koretu”

(„odsjecanju”

strane B-ga). Neke masnoće košer ţivotinja zabranjeno je jesti. To je zabrana ”heleva”. Postoje razlike između heleva od korbana i onog obične hulin (nesvete) ţivotinje. Jedenje krvi ptice ili sisavca nosi smrtnu kaznu (s Nebesa). Jedenje mesa s krvlju koja je još u njemu

namjere) bile ispravne ili nisu. Time

Tora zatim raspravlja o š'lamim, i

manji je prekršaj, ali je svejedno

što jede ţrtvu on se izjašnjava da je

počinje konkretno s ”toda”. Uz

zabranjeno. To je razlog za ”kašeri-

zaista učinio i mislio sve što je bilo

ţivotinjsku ţrtvu prilaţu se razne

ranje” mesa.

potrebno. (Kazna za kohena koji

vrsta vafla i kolača. Dijelovi ţivo-

namjerno jede od nevaţeće ţrtve - u

tinje spaljuju na ţrtveniku, drugi se

tom slučaju, on je jedina osoba koja

dijelovi daju kohenu, a ostatak će

je mogla znati da je ţrtva nevaţeća –

pojesti onaj koji je donio korban. Kor-

bila je kazna ”smrti s neba”.) Kod

ban se mora pojesti do ponoći (stva-

ovoga vidimo visok stupanj odgo-

rni krajnji rok je zora; ponoć je po-

vornosti koji osoba snosi za svoje

stavljena kao mjera opreza). Zabra-

vlastite postupke.

njeno je ostaviti bilo što od korbana

Najozbiljnija pogreška kod kavane

do jutra; ono što je preostalo mora

jednog kohena je ona koja se tiče

biti spaljeno. Ako je š'lamim za

vremena. Pogreška u vezi mjesta na

ispunjenje zavjeta, njezino meso

kojem se jede korban, na primjer,

moţe se jesti dva dana, dok trećega

manje je ozbiljna (barem što se tiče

dana postaje „notar”.

kazne). Ako kohen misli jesti od

Određene hata'ot, čija je krv bila donesena u Mikdaš, nije se jelo, već su bile u cijelosti spaljene na Mizbeiahu. Kli Yakar ističe da Tora zapovijeda prinošenje hatat i ašam (ţrtava za gri-jeh i krivnju) na istom mjestu u dvorištu Beit HaMikdaša na kojem se prinosi Ola, kako bi se zaštitilo osjećaje i privatnost grešnika. Ljudi

Godina 12 3 Broj 25 Strana

Zabranjeno je jesti ”pigul”. Pigul je vrsta nevaţećeg korbana, kod kojega ono što čini korban nepodobnim za Mizbe'ah nije neki fizički element, niti pogreška u postupanju kohena, već kriva misao (kavana), određenih

Zatim slijedi više pojedinosti o š'lamim: koji dijelovi idu na ţrtvenik, a koji dijelovi idu kohenu, itd. Tu su pravila raznih vrsta korbanot koje nam je B-g zapovijedio na Sinaju.

korbana u vrijeme kada to više nije dopušteno, tada pogrešna kavana čini korban ”prvoklasnim pigulom”. To se slaţe s našim prethodnim stanovištem u vezi šabata i Miškana, da je svetost vremena „veća” od

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

svetosti mjesta (iz draša Rabbi Fabiana Schönfelda). R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim – 8,1-13 Nakon što je utvrdio pravila, B-g sada zapovijeda Mošeu da uzme Aharona, njegove sinove, posebne haljine kohanim, ţrtvene ţivotinje, i ulje pomazanja, te izvrši obrede svečanog otvaranja Miškana u prisustvu

naroda.

Moše

oblači

Aharona u odjeću Kohen gadola, pomazuje njega, ţrtvenik i posuđe Miškana.

također

odijeva

■

Aharonove sinove. Prema Rašiju sedmodnevni period

s time da el pripada prvoj polovici

nu. Junac je bio zaklana i dio nje-

svečanog otvaranja Miškana pretho-

Tore, a jesod je prva riječ druge

gove krvi je stavljen na uglove

dio je njegovu podizanju. To je, kaţe

polovice. Ova se sredina pojavljuje

Mizbe'aha te na njegovo postolje.

Raši, još jedan primjer ein seder

znatno ranije u Tori u usporedbi s

Dijelovi junca bili su stavljeni na

mukdam u'm'uhar batora, da Tora

”tradicionalnom” sredinom daroš

Mizbe'ah; a ostatak je bio spaljen

ne ide uvijek kronološkim redosli-

daraš, u Paršat Šemini, Vajikra 10,16.

izvan tabora.

jedom.

Isto tako, alef od hu u 8,28 je sredina

Napomena glavnog statističara ovih tekstova: Ovaj odlomak R'vi'i u Cav sadrţi

središnji

redak

Tore

računajući prema p'sukim. Prema mom izračunu (uz pomoć kompjutera),

sredina

Tore

između

prema slovima, i daleko je od velikog vav u gahon u Vajikra 11,42. Još

Prvi od dva ovna je bio idući prinijet, kao Ola.

uvijek čekamo na uvjerljivo objaš-

Za nas je vrlo vaţno da shvatimo da

njenje u vezi tog odstupanja. Ako

korbanot nisu bile ţrtve tipa „hokus-

netko ima nešto za reći o tome,

pokus, i oprošteno nam je”. To ne

molim pošaljite mi.

funkcionira na taj način. I nikada niti nije. Ţrtva za grijeh, bičevanje

p'sukim 8. i 9. u Va-jikra 8. To je

Hamiši – peta alija - 8 p'sukim –

jedan pasuk kasnije od onoga što

8,14-21

kaţe

Jedan junac je doveden kao ţrtva za

razlika moţe objasniti različi-tim

stvarnom t'šuva i vidui. Kada srce

grijeh, te se Aharon i njegovi sinovi

tretmanom dijeljenja parše unu-tar

nije prisutno u jednadţbi korbana,

”naslanjaju” na njega. (To je veoma

pasuka. No, mogući su i drugi

B-g ljude stalno kaţnjava za is-

vaţan element najosobnijih korbanot.

razlozi.

prazna djela bez smisla i samo

On omogućuje psihološku identifi-

forme radi. Obredi imaju duboko

Opet prema mojoj računici, sredina

kaciju sa ţivotinjom i daje dodatni

značenje i smisao, ali srce i duša

Tore, brojano po riječima, nalazi se

smisao činu ţrtvovanja.) Nasla-

osobe moraju biti zaista uključeni,

u odlomku Hamiši parše Cav. Riječi

njanje (smiha) prati ispovijed (vidui)

inače korban ne vrijedi (čak i manje

el hajesod u Vajikra 8,15 su sredina,

ili riječi hvale B-ga, ovisno o korba-

od) ništa.

standardni

Strana 4

Humaš.

od strane Sanhedrina, čak i smrtna kazna, morala je biti popraćena

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Šiši – šesta alija - 8 p'sukim – 8,22-

ţrtava

integralnu

Potom se prinosio drugi ovan (kao š'lamim

uključenost

n jihovu

kan; ostali su tamo kao počasna-

straţa.

cijeli

proces.

Raši

nas

uči

ovu

Neki komentatori nagađaju da bi

jednokratnu sedmodnevnu izola-

nakon čega je slijedilo nekoliko

Moše, da je bio prihvatio svoju prvu

ciju, Kohen gadol još dva puta bio

postupaka, kao što je navedeno u

misiju kod grma umjesto da je

izoliran na sedmodnevni period

Tori. Imajte na umu da je Moše

neprestano tvrdio kako je nepodo-

pripreme. Jedan od njih je tjedan

Rabeinu bio aktivni sudionik u

ban, bio Kohen gadol i vođa (Meleh)

pred Jom kipur - što je bilo,

sedmodnevnom razdoblju stavljanja

naroda. Umjesto toga, ”dan mu je”

naravno, svake godine. A drugi je

Miškana u funkciju. Poslije toga su

Aharon, da s njim podijeli teret

bio za pripremu para aduma - to se

Aharon i njegovi sinovi (te svi

vodstva. Moše je bio svjestan da će

dešavalo jednom u mnogo vremena

kohanim) bili ti koji obavljaju svetu

Aharonu morati predati pali-cu u

- para aduma nije bila čest slučaj. (I

sluţbu u Mikdašu.

ovom

ko-

bilo koji kohen bi mogao biti za to

munalne i duhovne funkcije. Mora

zaduţen, a ne samo Kohen gadol)

da je Mošeu bilo teško povući se

Na ovu se ideju aludiralo riječima

korak natrag u tom trenutku.

la'asot (para) i l'haper (Jom kipur).

dobilo ovlasti da vrši sluţbu, već je

Š'vi'i – sedma alija - 7 p'sukim –

Aharon i njegovi sinovi učiniše sve

on integralni dio prinošenja korbana.

8,30-36

što je B-g zapovjedio preko Mošea.

opisa

ail

hamilu'im)

nazvan

ukazu je

procedura

prinošenja

različitih ţrtava, jasno je da kohen nije tek tehničko osoblje koje je

To se vidi po raznim dodirivanjima ušne školjke (neki kaţu da je t'nuh taj gornji dio uha koji, se dodiruje dok drugi kaţu da je to hrskavica u sredini uha), palca ruke i noţnog palca kohena, itd. kako je opisano u ovoj parši. Također i činjenica da kohanim moraju jesti od različitih

Godina 12 5 Broj 25 Strana

Dalje

vitalnom

ide

području

pomazanje

Aharona,

Raši veli da to ukazuje da oni nisu

njegovih sinova, i njihovih haljina.

ništa mijenjali niti improvizirali, što

Zatim im je Moše rekao da pripre-

je za svaku pohvalu. (Ponekad, ova-

me komad mesa za jelo s pripada-

kva izjava moţe biti kritika – ali ne

jućim kolačima i vaflima. Ono što je

ovaj put.)

preostalo trebalo je biti spaljeno. Tijekom sedam nastupnih dana, kohanim nisu smjeli napustiti Miš-

Posljednja 4 p'sukim čitaju se za Maftir. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 131. Istjerivač prašine: Obveza uklanjanja pepela sa žrtvenika svakog dana

140. Grižnja savjesti: Obveza prinošenja prinosa za krivnju

On će ukloniti pepeo onoga što je vatra spalila ... (Levitski zakonik 6,3)

Ovo je zakon za prinos za krivnju ... (Levitski zakonik 7,1)

132. Neka gori!: Obveza da se oganj na žrtveniku drži stalno upaljenim

141. Mir vam: Obveza prinosa slobodne volje

Vječni plamen zapalit ćeš na ţrtveniku... (Levitski zakonik 6,6) 133. Isključiti to svjetlo - nikako!: Zabrana gašenja vatre na žrtveniku ... ne gasi je. (Levitski zakonik 6,6) 134. Počisti tanjur do kraja: Obveza za kohanim da pojedu ostatke prinosa od brašna Ono što ostane od njega, pojest će Aron i njegovi potomci ... (Levitski zakonik 6,9) 135. Baš kao za Pesah: Zabrana da se prinos od brašna peče ukvasan Ne pecite ga ukvasanog ... (Levitski zakonik 6,10) 136. Kruh svagdašnji: Obveza Kohen Gadola da svakodnevno prinese prinos od brašna Ovo je prinos Arona i njegovih potomaka ... (Levitski zakonik 6,13) 137. Jednostavno ga zapalite: Zabrana da se jedu prinosi od brašna kohena ... ne smije se jesti. (Levitski zakonik 6,16) 138. Detalji! Detalji!: Obaveza žrtve za grijeh Ovo je zakon za ţrtvu za grijeh ... (Levitski zakonik 6,18) 139. Jedite ovo, a ne ono: Zabrana da se jede žrtva za grijeh čija je krv poškropljena unutra Svaka ţrtva za grijeh čija se krv unosi u Šator sastanka ... ne smije se jesti ... (Levitski zakonik 6,23)

Ovo je zakon prinosa za mir (Levitski zakonik 7,11) 142. Hvala, ali ne: Zabrana ostavljanja prinosa zahvalnosti Ne smije se dozvoliti da išta od njega ostane do jutra (Levitski zakonik 7,15) 143. Sada obje strane: Obveza da se spale ostaci žrtve Ono što ostane ... mora se spaliti (Levitski zakonik 7,17) 144. Odvratno: Zabrana da se jede od žrtava prinesenih s neprikladnim namjerama Onaj koji je prinosi moţda nije imao tu namjeru; to je odvratno i onaj tko je jede, nosit će na sebi grijeh (Levitski zakonik 7,18) 145. Fuj: Zabrana da se jede od žrtava koje su postale obredno nečiste Meso koje se dotakne bilo čega nečistoga ne smije se jesti ... (Levitski zakonik 7,19) 146. Priprema ... pozor ... sad!: Obveza spaljivanja obredno nečistih žrtava ... mora biti spaljena na vatri. (Levitski zakonik 7,19) 147. Udio masti: zabrana da se jedu određen dijelovi masnoće Nikakav helev od goveda, ovaca ili koza ne smijete jesti (Levitski zakonik 7,23) 148. Vampiri neka se ne prijavljuju: Zabrana jedenja krvi Nećete jesti nikakve krvi ... (Levitski zakonik 7,26) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 171. Negativna je zapovijed ne učiniti čin jid'oni (neku vrstu magije) jer Pismo kaţe, nemoj se obraćati… i jid'onim (čarobnjacima) (Vajikra 19,31). Jid'oni je onaj koji u svoja usta stavi kost

ge stvari sve dok joj ne otpadnu krila i proročki progovori o budućim događajima. Oboje, osoba koja to traţi i onaj kojeg se konzultira krše ovu [zabranu]. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu. ■

ptice čije je ime jido'a, pa za nju spali tamjan i učini druStrana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Koji

najbolji

način

povežete s B-gom? Povedite raspravu uz svoj šabatni stol o tome koji je idealan način sluţbe B-gu. Koji je model bolji: molitva ili žrtva?

opipljivog, a ne samo iz-

raju li zakoni Tore predstav-

govorene riječi, moglo ut-

ljati ideal i biti vrijedni u svo-

jecati

joj suštini, ili možda mogu

Hašemom? Je li davanje da-

jednostavno rješavati ljudske

rova vrijednije ili manje vri-

potrebe i njihovu narav?

vaš

odnos

jedno od riječi?

ko relevantni i upotrebljivi za

 Koje su prednosti i nedostaci Svrha micvot

svakog od tih sistema?

 Na koji način bi vaše poka-

U raspravi o ulozi i vrijednosti žrta-

janje moglo biti drugačije

va, komentatori pokazuju svoje raz-

kada biste, umjesto da grijehe

ličite stavove prema svrsi i prirodi

priznajete svojim srcem i

micvot u cjelini. Neka od pitanja

ustima,

kojih se dodiruju uključuju:

trebali

prinijeti

ţrtvu za grijeh? Kako bi čin promatranja kako se životinja kolje umjesto vas utjecao na vaša buduća djela?

 Kako bi prinošenje nečeg

Godina 12 7 Broj 25 Strana

 Jesu li svi zakoni Tore jedna-

 Je li sporno reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu funkciju ili sugerirati da je ona ustupak ljudskim slabo-

sve generacije, ili je moguće da su neki bili uglavnom namijenjeni za jedan određeni vremenski period?

 Kako analiziranje razloga za određenu zapovijed čini da ona ima više smisla? Koje su opasnosti takvog analiziranja? ■ Prevela Tamar Buchwald

stima? Drugim riječima, mo-

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Cav i isprika

spomen cava u Tanahu), točnije ga identificira guštera,

kao egipatskog

Uromastyx

dabb

aegyptia,

Za vrijeme praznika tijekom Pesa-

arapskom poznatog kao dhab. Moţe

ha posjetili smo Biblijski prirodo-

ga se naći u pustinjskim područjima

slovni muzej u Bet Shemeshu. To je

ove regije, a beduini ga koriste za

zaista vrlo zanimljiv muzej s ţivim

jelo (premda je to Ţidovima zabra-

ţivotinjama, koji ima i obilazak na

njeno upravo ovim retkom u Vaji-

kaţe da je to značilo ‫ קמירות‬kamirot -

kojem se mogu vidjeti izloţene

kra).

"nadsvođena, pokrivena" (što pro-

ţivotinje

prilikom

čega

rastumačiti

vremena će

njihovu

Tanaha,

vam

vodič

reli-gijsku

znanstvenu pozadinu. Pose-bno su me se dojmili slučajevi u kojima se biblijska riječ za određenu ţivotinju danas odnosi na nešto drugo.

Na hebrejskom se ova porodica guštera naziva hardon ‫חרדון‬, i na taj način Targum Jonatan i prevodi tu riječ. Rav Saadia Gaon izričito identificira cav kao dabb guštera. Pa zašto danas cav znači kornjača?

izlazi iz grčkog kamara - "luk, lučni krov", te u konačnici izvora za engleski naziv za fotoaparat - camera.) Onkelos također kaţe da cav ovdje znači "pokrivena".

■

Raši piše da je "jedino" značenje za cav pokriven, a njegova izravnost

Jedna od stvari koje su me iznena-

Encyclopedia Mikrait kaţe da bi

ovdje moţda je prouzročila da su

dile bilo je cav ‫צב‬. U suvremenom

to moglo biti zbog zbrke koja je na-

kasniji pisci kornjaču vidjeli kao

hebrejskom, ta se riječ nesumnjivo

stala s jedinim drugim pojavljiva-

vjerojatnog "pokrivenog" gmaza. (U

odnosi na kornjaču. No, u muzeju

njem riječi cav u Tori, u Bamidbar

većini izdanja Rašija, on zapravo cav

smo, umjesto kornjače našli velikog

7,3. Taj redak opisuje prinose kne-

guštera. Kako je došlo do toga?

zova prilikom posvećivanja Šatora

starofrancuski za ţabe ili ţabe

sastanka, te spominje da se njihov

krastače. Međutim, Moshe Katan u

prinos sastojao od - ‫ ֶעגְֹלת צָב‬-‫ שֵׁ ש‬šest

svojim tumačenjima stranih riječi u

eglot (kola) cava. Značenje cava na

Rašiju,

ovom mjestu je vrlo nejasno. Midra-

Mikra, piše da se u nekim Rašijevim

šim u Sifrei na ovaj redak i Bamidbar

rukopisima nalazi riječ tartuge, što

Raba 12,17 navode različita mišljenja

znači "kornjača".)

Prije svega pogledajmo zbog čega je ona izvorno opisivala jednu vrstu guštera. To je relativno jednostavno za odrediti, budući da imamo srodni arapski dabb, koji znači gušter. Kaddari kaţe da se to odnosi na velikog guštera iz obitelji agamidae, a Daat Mikra na Vajikra 11,29 (jedini

među rabinima, uključujući "potpuno opremljena", "lijepo uređena", ili "boje neba". Rabi Jehuda Hanasi

Vajikra

identificira

tiskanih

kao

u uvodu

froit,

Daat

Tijekom godina bilo je nekih pokušaja da se za kornjaču počne upotrebljavati riječ šalhufa ‫( שלחופה‬na osnovu arapskog), ali to nikada nije zaţivjelo. I tako sada kada ste pročitali sve ovo i dobili ideju o tome što znači riječ cav nemojte smetnuti s uma da je sve ovo iz naredne paraše Šemini i da ćete čitajući parašu Cav – naići, naravno, na riječ cav – koja je napisana sasvim drugačije (‫)צו‬... I pri tom mislim zaista drugačije….

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

nicul, hacala i hitnaclut U posljednjem se izbornom krugu izraelskih izbora prije 4 godine jako puno spominjala riječ hitnacel ‫ד נצל‬ - ispričavati se. Ovo je hitpael oblik korijena ‫נצל‬.

U svojim drugim obli-

cima, korijen ima vrlo različita

Cav i isprika

biti freyer* - budala”), moţda bi

Šemot 33,6 - ‫ ֶ ְ מָם‬- ֶ‫מ ְִש ָהאֵ ל ״א‬-‫עַ ִי ְ נ ְַצלּו ״בְ נֵמ‬

se “Dosta je bilo ispričavanja”

moglo smatrati manje atraktiv-

svoje ukrase".

nim sloganom.

"Tako su Izraelci skinuli sa sebe

Razumijevajući na taj način, hifil-

Nakon što je osporio njegovu po-

sku formu - hacala ‫ דצלד‬- "spašava-

četnu pretpostavku, on je kasnije

nje" postaje lako razumjeti. Kada

shvatio drugačije:

nekoga spašavate, vi ga odnosite,

značenja. Njegov piel oblik nicel ‫נמצל‬

Ako je tako, onda korijen od

uklanjate od opasnosti. Tako je spa-

znači "iskorištavati" ili "iskoristiti".

riječi isprika nije način da se

silac macil ‫מצמל‬,

A hifilska forma, hicil ‫ דצמל‬znači "iz-

iskoristi samog sebe, već način

‫נמצעל‬.

baviti, spasiti". S obzirom na to ko-

da si pribavi izbavljenje.

liko su te riječi nabijene emocijama, razumljiva je ţelja za povezivanjem. Na primjer Avidan Freedman u svom blogu piše: A ako riječ za ispriku (lehitnacel) nije bila refleksivni oblik riječi kojom se opisuje 'iskorištavanje' (lenacel), što podrazumijeva da onaj koji se ispričava u suštini iskorištava, zloupotrebljava, samog sebe, (čime je prekršio 1. zapovijed bivanja Izraelcem Nećeš

a preţivjeli je nicol

Što je s nicul ‫" נמצעל‬eksploatacijom"

Ovo je vrlo lijepa draša na te riječi,

ili "iskorištavanjem"? Glagol je iz-

i povezuje sva tri značenja, no po-

vorno značio "skinuti, pokvariti" -

gledajmo malo dublje

drugim riječima, uzeti nešto od ne-

u etimo-

koga drugoga. Taj glagol nalazimo

logiju. Sva su tri glagola povezana i vuku porijeklo iz ranijeg značenja, raširenog u Tanahu, ali kojeg ne nalazimo u suvremenom hebrejskom. Korijen ‫נצל‬, izvorno je značio "oduzeti, otkinuti, ukloniti". Vidimo to značenje u Hošea 2,11 ‫ עְ ִדצַ לְ ִתמ ״צַ ְמ ִהמ ״ּופִ ְש ִתמ‬- "Ja ću oteti svoju vunu i svoje platno", ili u

spomenut u odnosu na ono što su djeca Izraelova učinila Egiptu (Šemot 3,22, 12,36) - ‫״מ ְצ ָהמִם‬ ִ

ֶ‫ עַ ְמנ ְַצלּו ״א‬-

"opustošili su Egipćane". Tek u suvremenom hebrejskom riječ je poprimila općenitiji smisao "iskorištavati, iskoristiti", i očito je još manje konkretno "upotreba" došlo kasnije, jer se ne pojavljuje u Ben Yehudinom rječniku.

* U vezi pojma freyer ili freier Benny

kako postoji pet karakternih osobi-

Ziffer novinar Haaretza je to 2006.

na Izraelaca koje zajedno sačinjava-

ovako sročio: "'Ne budi budala

ju kulturu "samo nemoj ispasti

ka". I ona se kasnije razvila, prvi put

(freier)' praktički je 11. izraelska za-

budala (freier)": izuzetno snaţan ego

je nalazimo u srednjovjekovnom

povijed". S druge strane, Dr. Linda-

i osjećaj časti, izbjegavanje zakona i

hebrejskom. Klein kaţe da je glagol

Renee Bloch sa Sveučilišta Bar-Ilan

pravila, individualizam bez odgo-

prvo značio "ispričati sebe", a ka-

tumači da je ovaj pojam, između

vornosti,

snije "on se ispričao". Ben Yehuda (a

ostalog, odraz ţelje da se riješimo

mačizam. op.pr.

imidţa Ţidova u egzilu. Ona veli

nadmetanje/rivalstvo

A sada hitnaclut

‫ ד נצלע‬- "ispri-

kasnije i Even Shoshan), daje ma-lo drugačije objašnjenje: "učinio je trud da ukloni svoju krivnju." Tako moţemo vidjeti da su se značenja riječi značajno promijenilo tijekom vremena. Dakle, ako prije niste znali izvorno značenje, ne morate se ispričavati. Drago mi je što vas mogu spasiti i slobodno iskorištavajte moju web stranicu u budućnosti ... ■

Godina 12 9 Broj 25 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Razumijevanje žrtava Jedan od najteţih elemenata Tore i načina ţivota koji ona propisuje jest fenomen ţivotinjskih ţrtava – iz očiglednih razloga. Najprije, Ţidovi i judaizam opstali su bez njih gotovo dvije tisuće godina. Drugo, doslovno svi proroci su ih kritizirali, ništa manje ni Jeremija u ovotjednoj haftari. Nitko od proroka nije namjeravao ukinuti ţrtve, ali bili su ozbiljno kritični prema onima koji su ih prinosili dok su istovremeno tlačili ili iskorištavali svoje bliţnje – ljudska bića. Ono što ih je smetalo – što je smetalo B-ga u čije su ime oni govorili – očito je bilo to što su neki ljudi o ţrtvama razmišljali kao o obliku mita: ako damo dovoljno velikodušan dar B-gu tada On moţda prijeđe preko naših grijeha i prijestupa. To je ideja koja je radikalno nekompatibilna sa judaizmom. Zatim opet, uz monarhiju, ţrtve su bile među najmanje prepoznatljivim stvarima judaizma u drevnim vremenima. Svaka drevna religija tog vremena, svaki kult i sekta, imala je svoje oltare i ţrtve. Naposljetku, ostaje upečatljivo kako su jednostavno i glatko mudraci uspjeli postaviti zamjene za ţrtve, osobito

tri stvari: molitvu, učenje i cedaku. Molitva je, osobito šaharit, minha i musaf, zauzela mjesto regularnih ţrtava. Za onoga tko uči zakone o

Problem sa žrtvama je bio u tome što su neki ljudi o žrtvama razmišljali kao o obliku mita: ako B-gu damo dovoljno velikodušan dar tada On možda prijeđe preko naših grijeha i prijestupa ţrtvama smatra se kao da je prinio ţrtvu. Onaj koji daje dobrotvorni dar, prinosi financijsku ţrtvu kao takvu, priznajući da sve što imamo dugujemo B-gu. Tako, iako svakodnevno molimo za ponovnu izgradnju Hrama i obnovu ţrtava, sam princip ţrtava ostaje teško razumljiv. Antropolozi, psiholozi i biblijski učenjaci razvili su mnogo teorija o tome što ţrtve predstavljaju, ali većina njih uteme-

ljena je na upitnoj pretpostavci da su ţrtve u osnovi iste u raznim kulturama. To je siromašno učenjaštvo. Uvijek je potrebno traţiti razumijevanje neke prakse u terminima karakterističnih vjerovanja kulture u kojoj se ona odvija. Što ţrtva moţe značiti u religiji u kojoj je B-g stvoritelj i vlasnik svega? Zbog čega onda postoje ţrtve u judaizmu i zašto su one ostale vaţne, barem kao ideja, čak i danas? Najjednostavniji odgovor – iako ne objašnjava detalje raznih vrsta ţrtava – je ovaj: Mi volimo ono za što smo se voljni ţrtvovati. To je razlog■ zbog kojeg je narod poljodjelaca i pastira, Izraelci, demonstrirao svoju ljubav prema B-gu prinoseći Njemu simboličan dar iz svojih stada, od svojih ţitarica i voća; to jest, od onoga od čega su ţivjeli. Voljeti znači zahvaliti. Voljeti znači donijeti ţrtvu Voljenome. Voljeti znači davati. Ţrtva je koreografija ljubavi. To vrijedi u mnogim aspektima ţivota. Sretno oţenjen par neprestano se ţrtvuje jedan za drugoga. Roditelji podnose velike ţrtve za svoju djecu. Ljudi koji su predani svom pozivu – liječiti bolesne, brinuti o siromašnima, boriti se za pravdu slabih nasuprot jakih – često ţrtvuju istaknute karijere za dobrobit svojih ideala. U godinama patriotizma, ljudi se ţrtvuju za svoju zemlju. U jakim zajednicama ljudi se ţrtvuju jedan za drugoga kada je netko u nevolji ili mu je potrebna pomoć. Ţrtva je čvrsto ljepilo u vezama. Ona nas spaja jedne sa drugima. Zbog toga su u biblijsko vrijeme ţrtve bile toliko značajne – ne na način kako je to bilo u drugim religijama, već upravo stoga što je srce judaizma ljubav: „Voli G-spoda svog B-ga svim svojim srcem, i svom svo-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Razumijevanje

žrtava

jom dušom, i svom svojom moći.“ U drugim religijama, motiv koji je pokretao ţrtve bio je strah: strah od gnjeva i moći bogova. U judaizmu je to bila ljubav.

ţava i trţišna ekonomija bili su ozbiljni pokušaji da se upregne moć osobnog interesa kako bi se suzbile destruktivne strasti koje su vodile

Vidimo to u samoj hebrejskoj riječi za ţrtvu: imenici korban i glagolu lehakriv, koji znače, „doći ili prinijeti bliţe“. B-ţje ime koje se nepromjenjivo koristi u vezi sa ţrtvama je Hašem, B-g u aspektu ljubavi i suosjećanja, a nikada Elokim, B-g pravde i udaljen. Riječ Elokim pojavljuje se samo pet puta u čitavoj knjizi Vajikra, i to uvijek u kontekstu drugih naroda. Riječ Hašem pojavljuje se 209 puta. I kao što smo vidjeli prošlog tjedna, samo ime knjige, Vajikra, znači pozvati u ljubavi. Tamo gdje je ljubav, tamo je i ţrtva.

Tamo gdje se ljudi žrtvuju

Jednom kad to shvatimo, počinjemo razumijevati koliko je duboko relevantan koncept ţrtava u 21. stoljeću. Glavne institucije modernog svijeta – liberalne demokratske drţave i ekonomija slobodnog trţišta – počivaju na modelu racionalnog činitelja, to jest, onoga tko djeluje kako bi maksimalizirao dobrobit za sebe samog. Hobbesovo viđenje društvenog ugovora bilo je da je u interesu svakog od nas da predamo neka od svojih prava središnjoj vlasti koja je zaduţena za osiguranja vladavine prava i obranu vlasti. Uvid Adama Smitha u trţišnu ekonomiju bio je da ako svatko od nas maksimalizira svoje vlastite prednosti, rezultat je rast javnog dobra. Moderna politika i ekonomija počivaju na temeljima racionalne potrage za vlastitim interesom. Nije bilo ništa pogrešno u tome. To je bilo učinjeno iz najviših motiva. Bio je to pokušaj da se stvori mir u Europi koja je stoljećima bila pustošena ratom. Demokratska drGodina 12 11 Broj 25 Strana

za svoje ideale, ti ideali ostaju snažni. Žrtva je iskaz ljubavi. nasilju. Činjenica da su politika i ekonomija bile utemeljene na osobnom interesu nije negirala mogućnost da su obitelji i zajednica bile odrţavane altruizmom. Bio je to dobar sistem, ne loš. Međutim, sada, nakon nekoliko stoljeća, ideja ljubavi kao ţrtve postala je tanka u mnogim područjima ţivota. To osobito vidimo u odnosima. Diljem Zapada, sve manje ljudi ulazi u brak, u brak se ulazi kasnije, a gotovo polovica svih brakova završava razvodom. Diljem Europe, autohtone populacije su u opadanju. Kako bi imala stabilnu populaciju, drţava mora imati prosječnu stopu rađanja od 2,1 djeteta po ţeni.

U 2015. godini prosječna stopa rađanja u EU bila je 1,55. U Španjolskoj je bila 1,27. Njemačka ima najniţu stopu rađanja od svih zemalja u svijetu. Zbog toga se populacija Europe danas odrţava stabilnom jedino na temelju velike stope imigranata. Ako se izgubi koncept ţrtve u društvu, prije ili kasnije brak posrće, roditeljstvo opada i društvo pomalo s t a r i i u m i r e . M o j po k o j n i prethodnik, Lord Jakobovits, znao je to sjajno objasniti. Talmud kaţe da kada se muškarac razvede od svoje prve ţene, „ţrtvenik lije suze“ (Gittin 90b). Koja je poveznica između ţrtvenika i braka? U oba slučaja, rekao je on, radi se o ţrtvama. Brak propada kada se partneri nisu voljni ţrtvovati jedan za drugoga. Ţidovi i judaizam opstali su unatoč mnogim ţrtvama koje su ljudi morali podnijeti za to. U 11. stoljeću, Juda Halevi izrazio je nešto poput divljenja zbog činjenice da su Ţidovi ostali Ţidovi unatoč tome što su „lagano izgovorenom riječju“ mogli konvertirati na većinske religije i ţivjeti relativno lagan ţivot (Kuzari 4,23). Međutim, jednako je moguće da je judaizam opstao upravo zbog tih ţrtava. Tamo gdje se ljudi ţrtvuju za svoje ideale, ti ideali ostaju snaţni. Ţrtva je iskaz ljubavi. Nije svaka ţrtva sveta. Današnji bombaši samoubojice ţrtvuju svoje ţivote i ţivote svojih ţrtava na način koji smatram svetogrđem. Doista, samo postojanje ţivotinjskih ţrtava u Tori moglo je biti način sprečavanja ljudi od prinošenja ljudskih ţrtava u obliku nasilja i rata. Ali princip ţrtava ostaje. To je dar koji donosimo za ono što volimo i onome koga volimo. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Upute za uporabu Čitav odnos između B-ga i Izraela

cionalnog judaizma i onih skupina

Judaizam ima moralni kodeks koji

odraţava se u uvodnom glagolu

unutar ţidovskog naroda koji su za

ga sprečava da se pokorava zapo-

ovotjednog čitanja Tore. Riječ “cav”

sebe stvarale nove i različite načine

vijedima i naredbama koje su same

odraţava zapovjedni stav i stav

ţidovske misli i štovanja, činio taj

po sebi suštinski zle i nemoralne.

pokornosti. Iako mogu biti dana i

koncept zapovijedanja. Nama je na-

Objašnjenje koje su dali svi nacisti-

shvaćena obrazloţenja zapovijedi,

loţeno da drţimo Toru na detaljan i

čki ratni zločinci za svoje bestijalno-

sama naredba ostaje na snazi i na-

sofisticiran način. Stavljanjem vlas-

sti i zločine počinjene u Drugom

loţena je bez obzira na sve.

titih hirova, ideja i političke korek-

svjetskom ratu oduvijek je bilo da

tnosti na mjesto B-ţje zapovijedi, mi

su oni samo slijedili naredbe.

G-spod je ţidovski narod nazvao "B-ţjom vojskom". Vojska funkcionira po principu zapovijedi i discipline, ona slijedi naredbe i vjerno ih

svaki puta otkliznemo putem povijesnog izumiranja.

izvršava. Iako se inicijativu pojedin-

Judaizam posjeduje

ca uvijek treba cijeniti i diviti joj se,

moralni kodeks koji ga sprečava

vojska koja u potpunosti funkcioni-

da se pokorava

ra na toj inicijativi osuđena je na poraz i uništenje. U svim odnosima u ţivotu potrebna je zapovjedna struktura kako bi zadano bilo ostvareno i izvršeno. Priroda ljudskog društva je takva da moraju postojati oni koji će zapovijedati i oni koji će zauzvrat slušati i izvršavati te zapovijedi. Iz tog razloga riječ kojom se nalaţe ispunjenje pozitivnog čina duhovnosti - micva - svoj korijen ima u riječi za zapovijedanje. Stoljećima je razliku između tradi-

Strana 12

zapovijedima i naredbama koje su same po sebi suštinski zle i nemoralne Na Sinaju smo izjavili da ćemo činiti i slušati i tek potom podrediti zapovijed racionalnom objašnjenju. U doba kada su odanost i poslušnost bilo kojoj vlasti postali rijetki, te se na njih čak gleda s podozrenjem, trijumf tradicionalnog juda-

Judaizam ne dopušta poštivanje nemoralnih naredbi ubojstva i ugroţavanja drugih ljudskih bića. Čak i po cijenu ţrtvovanja vlastitog ţivota, čovjeku nije dopušteno ■ ubijati druge iz obijesti. Tora stoga naglašava da čovjeku nije dopušteno dodavati ili oduzimati od B-ţjih zapovijedi koje su nam dane. Rabini Talmuda i kasnijih generacija izgradili su ogradu oko tih zapovijedi kako bi ih zaštitili i sačuvali. Ali nema promjene u vrijednosti i načinu poštivanja zapovijedi. Zapovijed koja se moţe odbaciti ili zanemariti vlastitim hirom u stvarnosti nije nikakva zapovijed.

izma temelji se, sada kao i uvijek, na

U društvu u kojem nema nepro-

poslušnosti zapovijedima i njiho-

mjenjivih zapovijedi i u kojem je sav

vom vjernom izvršavanju.

moral relativan i podloţan pro-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Upute za uporabu

mjenama, nedvojbeno će na kraju

ţbu, zapovijedi Tore i Ţidovske vri-

shvatiti što su rabini mislili kada su

prevladati kaos i nemoral. Sva po-

jednosti.

rekli da je Izrelski narod primio To-

vijest, kako ţidovska tako i opća, svjedoči ovoj nepromjenjivoj istini. Mi smo posvećeni putem slušanja B-ţjih zapovijedi i ţidovske tradi-

Linija rascjepa u današnjem Ţidovskom ţivotu nalazi se na istom mjestu na kojem je oduvijek i bila, u

ru na Sinaju i osjećao se kao da mu brdo stoji nad glavom kao teško i prisilno breme.

tom prihvaćanju ili odbacivanju

Ovdje će im biti zapovijeđeno da

koncepta v’civanu. No Ţidovska nas

stvari čine na određeni način, da

U riječi cav, kako nam priopćava

povijest uči da ništa što mijenja ovaj

vrednote Tore učine vaţnijima od

naslov parše, počiva cijeli smisao ţi-

koncept ne poloţi test vremena i

svojih vlastitih osobnih ţelja, logike

vota

neprestane

i načina ţivota. I upozoreni su da će

cije.

Tori.

Cav

označava

promjene

običaja

naredbu, red, uputu. Ona ostavlja

ljudskom dru-štvu. Samo je stari

napuštanje

malo manevarskog prostora za indi-

nastavni priru-čnik još ostao na

uputa iz priručnika na njih dovesti

vidualnu

snazi i čuva nas, nakon što je sve

osobne i nacionalne probleme, tra-

drugo nestalo sa scene.

gedije, otpad i oštre sudove.

kreativnost

vršenju

obreda i zapovijedi.

Tore,

nepoštivanje

Vrednote ţivljenja po Tori dolaze s uputama za uporabu. I baš kao što sve one divne tehnološke naprave u našim ţivotima zahtijevaju da se pridrţavamo uputa iz priručnika koji dolazi uz svaki od tih uređaja, da bi svrsishodno funkcionirale, tako i Tora u duhovnoj oblasti judaizma zahtijeva poštivanje određenih uputa. Nije slučajno da svaki od blagoslova koje su rabini sastavili da se kazuju prije vršenja micve u sebi sadrţe riječ v’civanu – i On nam je zapovijedio, jer sama micva, što mi uobičajeno prevodimo u smislu da je to

Koncept v’civanu tare nas u dru-

Gora nam još uvijek visi nad gla-

gom smjeru. Mi se po prirodi bu-

vama, budući smo svjedoci ove

nimo protiv autoriteta koji nam dru-

činjenice u mnogim aspektima našeg ţivota. Dakle, ponovo smo na-

dobro djelo, doslovce označava nešto što je zapovijeđeno. To priznanje da je zapovijeđeno, da se predano i precizno slijedi Torin priručnik s uputama ono je što je definiralo judaizam kroz stoljeća. U

Priznanje da je micva zapovijed,

v’civanu. Koncept cav onako kako je

nalog da se predano i precizno

objavljen u ovotjednoj parši nije

slijedi priručnik s uputama

upućen samo Aronu i njegovim

kojeg daje Tora,

današnjem svijetu ima mnogo onih

ono je što je stoljećima

koji nastoje “poboljšati” Toru. Oni

definiralo judaizam

su napisali novi priručnik s uputa-

potomcima, već je dio nasljeđa judaizma za sve Ţidove i za sve one koji ţele svjedočiti ţidovskom kontinuitetu u svojim obiteljima te ţidovskom narodu u cjelini.

ma koji se neprestano mijenja, koristeći slatkorječive pojmove poput

gi nameću. Od djetinjstva traţimo

“prikladna” “progresivna” “dopad-

da sve činimo sami, onako i u vrije-

ljiva” kako bi opisali molitvenu slu-

me kad nam se hoće. Stoga moţemo

Godina 12 13 Broj 25 Strana

pravili puni krug do ideje o cavu do

Purim sameah Šabat šalom. ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Priznanje

Maharil Diskind komentira odabir

uspostavili tihu molitvu Šemone

očita razlika u tome što okajnica

riječi pesukima s obzirom na dvije

esrei kako grešniku ne bi bilo

moţe biti samo ţenska ţivotinja,

različite ţrtve okajnice. Ako netko

neugodno kad mora priznati grijehe

dok je ţrtva paljenica baš muška

donese kozu, pasuk kaţe (Vajikra 4,31): „.. i Koen će mu omogućiti da se pokaje i bit će mu oprošteno.“ Ako odabere donijeti ovcu kao ţrtvu za

Talmud kaže da je rabin Johanan rekao u ime rabina Šimona Bar Johaja da

okajanje grijeha, pasuk kaţe (Vajikra

su mudraci uspostavili

4,35): „ … i Koen će mu omogućiti da

tihu molitvu Šemone esrei

se pokaje za grijeh koji je počinio i bit će

kako grešniku ne bi bilo

mu oprošteno.“ Sama Tora dopušta čovjeku da odabere koju će ţivotinju donijeti kao okajnicu. Zašto se onda ovdje čini kao da postoji razlika u ishodu između te dvije prinesene ţrtve? Maharil Diskind citira Talmud (Sota 32b) koji kaţe da je rabin Johanan rekao u ime rabina Šimona Bar

Johaja

mudraci

ţivotinja. Talmud odgovara da ljudi neće obratiti paţnju na to. Razlika je minimalna. Međutim, postoji mogućnost da netko moţe, u stvari, razabrati da pojedinac

ţrtvuje

korban

hatos.

Talmud onda navodi da je to izbor

neugodno kad mora priznati

te osobe. Ako odluči donijeti kozu,

grijehe usred molitve.

onda će svatko znati za njegovu

usred molitve. To se saznaje iz korban hatos (ţrtve okajnice) i korban ola (ţrtve paljenice), koje su obje zaklane i pripremljene u sjevernom dijelu Azara, bez vidne razlike. Talmud onda propituje ovu izjavu i napominje da je, u stvari, tu vrlo

sramotu. Talmud (Berahot 12b) uči ■

da je čovjeku, ako počini grijeh, a onda mu zbog toga bude neugodno, oprošteno za sve grijehe. Prema tome, napominje Maharil Diskind, grešnik koji odluči donijeti kozu kao ţrtvu okajnicu, prouzročio si je sramotu jer će svatko znati da je napravio aveira. Toj osobi, u pasuku se kaţe (ibid., 4,31), oprošteno je. Ne navodeći za što mu je oprošteno, pasuk nas uči da su mu doista oprošteni svi grijesi. HaRav Aharon Leib Shteinman kaţe da bi pojedinac uvijek trebao biti

skroman.

Ako

osoba

posramljena, to je zapravo korisno za nju jer stječe Olam Haba (svijet koji dolazi). U stvari, posramljenost i stid su ni sa čime usporedive nevolje ako je nekome određena takva kazna. S jedne strane, bol je najveća, ali ne šteti mu tjelesno, niti šteti

njegovom

imetku.

Drugo

poglavlje Tomer Devora navodi na sličan način, da nema poţeljnije patnje od poniţenja jer ono ne Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Priznanje

ometa čovjekovo sluţenje Hašemu.

došao, prigrlio bi s ljubavlju i

kako svi oni ulaze u ured rabina

Ne umanjuje njegovu izdrţljivost,

toplinom. Rabin mu je objasnio da

Elimeleha.

njegov ţivot, ili ţivot njegove djece,

su oni od njega daleko i trebalo ih je

niti mu uništava imovinu. Naprotiv,

privući, a učenici su mu vrlo blizu i

čovjeka treba radovati takva patnja.

potrebno je malo razdvojenosti.

Priča se da se Hofec Hajim poţalio kako nije zavrijedio da u ţivotu bude posramljen i zabrinuo se kakve

će

posljedice

imati,

odnosno, kako će moći umanjiti svoje grijehe.

Meilicer je s tim u vezi rekao da se njegov djed, veliki Noam Elimeleh, ponašao baš tako. Uvijek se smijao i iskazivao ogromnu ljubav prema posjetiteljima.

druge

strane,

njegovi učenici su se pred njim tresli od straha.

Zohar biljeţi: sretan je onaj tko je

Još jednom je prišao gabaju i zatraţio dozvolu da vidi rabina Elimeleha. Unatoč mladosti, rabin Naftali je već bio glasovit diljem Poljske i Galicije kao učenjak i veliki cadik, pa gabaj nije mogao razumjeti zašto je Noam Elimeleh tako strog prema njemu. Rekao je mladiću da će opet pokušati. Rabin Elimeleh je ga je grubo odbio znajući da će

Tko je kao tvoj naroda Jisroel?

njegov glas čuti i oni koji stoje vani.

prepušta zasluge i tko je u stanju

Praštanje im je u prirodi

„Neka ide kuda god hoće, samo

odreći se počasti. Rebi Krupdoi je

i nisu kivni kad ih se postidi.

zauzet

učenjem,

tko

masama

umirao, ali budući da nikad nije inzistirao na časti, nalog je rastrgan i on je povratio zdravlje. Talmud (Roš HaŠana 17a) kazuje daje rav Huna. sin rabina Jehošue, jednako tako spašen zbog istog razloga.

■

neka ode. Tko ga je traţio da dođe ovamo?“

Rabin Naftali iz Ropšica je još kao mladić došao po prvi put u posjet Noamu

Elimelehu,

ali

rabin

Elimeleh je odbio primiti ga. Rekao je: "Nemam vremena za ljude koji imaju impresivan jihut (porijeklo) i

Onoga tko ne širi sramotu, u čijoj

previše

razmaţeni.

Svi

je prirodi da prašta i provodi mir,

arogantni pojedinci bi trebali ići

njega

negdje drugdje." Budući Ropšicer je

velikodušan.

stajao vani i gledao kako mesar,

Rečeno je o takvoj osobi da se

krojač, postolar, poljoprivrednik … ,

Hašemom

moţe koji

usporediti je

mnoštvo anđela uzdiţe do neba i uzvikuje: „Tko je kao tvoj narod bnei

Gabaj, koji je shvatio da mu je upornost

uzalud,

napustio

rabinov ured. Rabin Naftali je pao sa stolice i gorko zaplakao. Plakao je dva sata i ponavljao: „Ribono šel Olam, zašto je protiv mene to što sam rođen u jihut … Heilige tate, Oče nebeski, samo ti moţeš pretraţiti čovjekovo

srce.

Samo

znaš

najdublje misli i razumiješ moje slomljeno srce.“ To je ponavljao sve dok se nije onesvijestio.

Jisroel, koji se ponaša na takav

Tada je Noam Elimeleh pozvao

način. Praštanje im je u prirodi i

gabaja i rekao mu da pomogne

nisu kivni kad ih se postidi. Za-

mladiću: „Pobrini se za njega. Daj

vrijedili su da ih se usporedi s Ocem

mu hrane i pića, a onda ga dovedi k

na Nebu, neka Njegovo ime bude

meni.“

blagoslovljeno zauvijek.“ Neprekidna

anđeoska

pohvala

visinama moćno oruţje i promovira poništenje mnogih strogih odredbi. Učenik

napomenuo

svom

rabinu da je prema njemu uvijek bio strog, a svakog mještana koji mu je Godina 12 15 Broj 25 Strana

Kad je Ropšicer napokon doveden pred Noama Elimeleha, rabin ga je zagrlio i toplo primio. „Čekao sam na to slomljeno srce,“ rekao je Elimeleh. ■

■

■ Prevela Dolores Bettini

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Što je zapravo sloboda? dič za unutarnje. Tako je ovo doba

Ovotjedni odjeljak nastavlja sa te-

godine vrijeme kada judaizam pre-

mom ţrtava.

poruča da pogledamo u sebe i vidi-

One su nabrojane i objašnjene u

mo u čemu smo slobodni, a u čemu

detalje.

nismo. Gdje smo izmakli kontroli?

Bojim se da u tome nema baš

U kojim područjima naš ţivot vode

mnogo priče…

naše ţelje, a ne naše odluke? Radi-

Dobro, dakle, kako je blagdan Pe-

mo li da bismo ţivjeli ili ţivimo da

sah povezan sa slobodom o kojoj

bi radili? Odlučujemo li aktivno ko-

sam govorio prošlog tjedna: slobo-

liko ćemo vremena provesti sa svo-

dom izbora?

jom djecom, ili dozvoljavamo da nam druge stvari odvuku paţnju?

Najprije, dozvolite mi da razjas-

Postajemo li često ljutiti kada stvari

nim da kada mi Ţidovi slavimo slo-

ne idu onako kako smo zamislili, ■ ili

bodu na Pesah, mi ne slavimo slobodu od fizičkih okova Egipta. Velika je stvar da više nismo robovi, ali to nije bila srţ priče o izlasku.

zadrţavamo perspektivu? Lista je ţelje. Oni predstavljaju područja u

duga i sada je vrijeme kada ju Ţido-

kojima sami sebe nalazimo 'zaro-

vi rade.

bljenima' u onome što bih ja danas

Egipat je bio pogansko društvo. A

nazvao 'razmišljanjem iz navike';

ţidovski narod našao se uhvaćen u

svijet bi moţda generalno rekao da

njegovoj mreţi. Kult oboţavanja,

je riječ o 'ovisnostima'. Bespomoćni

seksualnih devijacija i potpuni ne-

načini povezivanja sa svijetom iz

dostatak morala bili su atraktivni i

kojeg ne vidimo izlaz. Ţelja za šeće-

primamljivi. Izlazak je bio proces ostavljanja svega toga iza sebe i posvećivanja ţivotu istine, ţivljenju u skladu sa vlastitim vrijednostima i mudrošću, umjesto da budemo pri-

Svrha ovog perioda u židovskom kalendaru je da si uzmemo vremena da

vučeni ispraznim strastima trenu-

kod sebe identificiramo

tka. To je sloboda koju mi Ţidovi

ono što je izmaklo našoj kontroli

Na simboličkoj razini, spomenuo sam ranije da maca, jednostavan kruh, predstavlja slobodu. Ako ste ju ikad jeli 8 dana, onda ćete znati da ne nadraţuje baš previše naše okusne pupoljke. S druge strane,

vrijeme da ih identificiramo ono je što je poanta ovog perioda u ţidovskom kalendaru. Moramo pretraţiti svaki kutak i pukotinu u nama ne bismo li našli hamec. Moramo sve to izvaditi na stol tako da bi na dan prije Pesaha… No, to ćemo ostaviti za sljedeći tjedan. Ako ste Ţidov (a ne isključujem nikog tko nije, samo ţelim izbjeći da

rom, iako znam da nije zdrav. Pušač

preobratiti ljude na judaizam!), za-

koji ţeli prekinuti sa pušenjem, ali si

što ne biste uzeli kratak period na-

ne moţe pomoći. Posuđivanje novca

dolazećeg tjedna i saznali gdje leţi

uz visoke kamate kako bi mogao

vaš vlastiti hamec? Napravite svoju

nastaviti s kockanjem. Što god to bi-

listu, a sljedećeg tjedna govorit ću o

lo, svako ljudsko biće ima neka po-

tome što s njome učiniti.

dručja u kojima zapne.

hamec (kvasac) predstavlja naše ţe-

Prva stvar koju činimo prije Pesa-

lje. Torte, keksići, donuti, svjeţi

ha jest da svoje domove čistimo od

kruh iz pećnice… prizivaju naše

hameca. A ono izvanjsko je samo vo-

Strana 16

u kojima je izvan kontrole; uzeti si

zvučim kao netko tko pokušava

slavimo i koje nam se cilj prisjećati tijekom Pesaha.

Svatko od nas ima svoja područja

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Uzvišena vatra žrtvenika gasi ono negativno Ovaj dio Tore opi-

jednosti

pozitivnog

razmišljanja.

suje prinos ola, koji

Nema sumnje da pozitivan stav

se u potpunosti spa-

moţe utjecati ne samo na naše po-

ljuje

mizbe'ahu

našanje, nego i na funkcioniranje

(ţrtveniku), i koha-

naših tijela. Brojne studije, potaknu-

nim od nje ništa ne jedu. Talmud kaţe da je za kohanim trebalo strogo upozorenje u vezi ţrtve ola jer je ona uključivala financijski

gubitak.

Jedno

imali više mesa nego li su mogli pojesti. Zašto bi ih bilo briga ako se jedan prinos spaljuje u potpunosti? Tora ukazuje na iracionalnu prirodu gramzivosti. Multimilijarder koji ne bi mogao potrošiti ni djelić svog bogatstva da ţivi i tisuću godina, još uvijek ţeli povećati svoje bogatstvo. Zašto? Zato! To je poput mentaliteta

u nama mora biti podređena i pot-

Nešama je dah života

lju da se sjedini s B-gom, jer nešama

božanskog podrijetla

je zapravo po prirodi B-ţja. "On

spoji sa svojim Izvorom

dno. Kohanim su od ostalih prinosa

ramo shvatiti da ţivotinjska priroda

ţe postići kada osoba ima ţarku ţe-

je ola bila u potpunosti spaljena i da

Ovako površino, to zvuči apsur-

ku simbolički ukazuju na to da mo-

činjena B-ţanskoj nešama. To se mo-

i ona žudi da se ponovno

postati aljkavi u svojoj sluţbi.

Sugerira se da prinosi na ţrtveni-

Nešama je po prirodi B-žja.

mišljenje da su kohanim, budući da se ništa od nje nije jelo, mogli

(kohenu). Vi ćete ugasiti negativno.“

te knjigom Anatomija boli Normana Cousinsa, pokazale su da se pacijenti koji imaju pozitivan stav mogu bolje i brţe oporaviti. Iznesene su različite sugestije kako postići optimističan stav čak i kada ste suočeni s nedaćama.

(B-g) udahnu u njegove nosnice dah ţivota" (Postanak 2,7). Zohar komentira da kad netko napravi izdah, on izdahne nešto iz svoje nu■

trine, dakle, kada je "B-g udahnuo u njegove nosnice dah ţivota", On je (da tako kaţemo) "izdahnuo" iz sebe. Nešama je dah ţivota boţanskog podrijetla i ona ţudi da se ponovno spoji sa svojim Izvorom. Prepreka ovom ponovnom sjedinjenju su

R. Shneur Zalman, Baal HaTanya,

svjetovne ţelje zemaljskog tijela.

predloţio je jedinstveni prijevod go-

Kada su one potčinjene nešami, bari-

re navedenog stiha. Moţe ga se pro-

jera bude uklonjena i nešama se mo-

čitati ovako: “Vatra na ţrtveniku

ţe ujediniti s B-gom.

odrţavat će se da gori u njemu

Naša je povijest prepuna cadikima

alkoholičara koji na gostionici vidi

koji su bili u stanju ostati pribrani i

znak, "Veliko otvorenje! Platite 5 kn

nisu ih slomile nedaće. Psalmist ka-

– i pijte koliko ţelite", pa kaţe:

ţe: “On se neće bojati loših vijesti;

"Dajte mi za 10 kn".

njegovo je srce postojano, pouzdaje

Kohanim nisu imali koristi od mesa ţrtve ola, pa kako im ono nije bilo dostupno, mogli su biti aljkavi u obredu koji su vršili.

se u B-ga." (Psalam 112,7) I još: "A za mene, B-ţja je blizina moje dobro" (isto 73,28). Osoba koja ima ţarku ţudnju za sjedinjenjem s B-gom moţe izdrţati nevolje i moţe

Misli pozitivno

pozitivno

Vatra na žrtveniku održavat će se

najstresnijim okolnostima.

da gori na njemu, ne smije je se ugasiti (6,5) Mnogo je knjiga napisano su o vri-

Godina 12 17 Broj 25 Strana

misliti

čak

pod

To je, kaţe R. Shneur Zalman, značenje gornjeg stiha. Onaj tko u sebi nosi uzvišenu vatru ţrtvenika, uvijek moţe ugasiti negativno. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Sveta drskost Što ako ţelim učiniti nešto vrlo sveto, a cijeli mi se svijet smije? Onda moram imati svetu hucpu, (odvaţnost) azuz d'kduša, svetu drskost. Ako cijeli svijet za mene govori da sam lud, kako moţe biti da nisam lud? Kad sam se rodio, B-g mi je podario svetu drskost da učinim ono što znam da trebam učiniti. Na primjer, ja smatram da bih trebao nositi jarmulku (okruglu kapicu). Uđem na neko mjesto, i svi mi se počnu smijati: "Jesi li ti lud? Jarmulka! Ti si demode! Ti si glup!" I ja onda kaţem, "O, oprostite. Da, stvarno ste u pravu. Mi ţivimo u civiliziranom svijetu. Što će mi jarmulka?" Reb Nahman pita: "Što ja time činim sebi?" Nisam samo skinuo jarmulku. To je jasno samo po sebi. Nego kad nešto učinim zato što su

svojim vlastitim rukama uništili

volite. Nemojte se zavaravati. Vi

svoj azuz d'kduša.

slušate ljude zato što ne stojite čvr-

Reb Nahman kaţe nešto vrlo tuţno. Ako uništite onu svetu drskost koju imate, kazna je da postajete rob ljudi. Reb Nahman je vrlo oštar u

Što je s odnosom ljudi prema vama?

ljudi? Nema trećega. B-g kaţe:

Ako imate svetu hucpu, ako ste do-

"Pogledaj se. Što si to? Prije si bio

voljno čvrsti da stojite na vlastitim

moj sluga. Dao sam ti ţilavu hucpu

nogama, ništa vas ne moţe pokole-

da radiš dobro, a ti radije slušaš lju-

bati. Tada vas svijet uistinu voli.

de. U redu, budi rob njima. Odluči

Ljudi vas mamash (istinski) vole.

se tko ti je gospodar." Ako si B-ţji

Ako netko uđe s jarmulkom i svi mu

sluga, onda si najuzvišenija osoba

se počnu smijati, a on ju i dalje nosi,

na svijetu, jer točno znaš što je do-

oni se mogu i dalje smijati. Znate li

bro. Ako znaš što je dobro onda ne

što onaj koji se smije stvarno misli?

slušaš nikoga - samo ono što ti nu-

"Gevalt (čudesno)! Zaista ga poštu-

trina tvoje duša kaţe da je dobro.

jem." Ako ja nosim jarmulku, a ljudi

Kad izgubim svoju svetu drskost,

mi kaţu, "Skini je - ovo nije mjesto

onda sam rob svakoj budali. U tre-

za to!" I ja se suzdrţim od toga, ljudi

nutku kad postanem rob svakoj bu-

će kroz smijeh reći: "Ovaj stvarno

dali, ja mrzim tog shmendrika (buda-

ima čvrst karakter, to je čovjek! Zna-

lu), jer je on moj gospodar. Jeste li

te kakvi su ljudi? Kada ih slušate,

kada vidjeli roba da voli svog gos-

pljuju na vas. Kada ih ne slušate,

podara? Nemam dostojanstva, ne-

vole vas. Najluđa stvar na svijetu!

mislimo

ako

poslušamo ljude kada nam kaţu da učinimo

stvaram p'gam, manu, nedostatak. Ja uništavam svoju svetu drskost.

voljeti ljude jer niste njihov rob.

pitanje, jeste li B-ţji sluga, ili sluga

uvijek

lijepo, znate što se meni događa? Ja

ma ljudima, onda moţete stvarno

Reb Nahman kaţe nešto drugo.

siti ljude. To je vrlo čudno. Mi

trebam učiniti, ili da to ne izgleda

ko imate azuz, tu svetu drskost pre-

vezi toga. On kaţe da se postavlja

mam kičme. Ne mogu više podno-

mi ljudi rekli da to trebam ili ne

sto na svojim vlastitim nogama. A-

odlazimo

nešto na

lo-še, drugu

time

stra-nu,

ţelimo biti dio mase. Samo pogledajte tu masu - mislite li da oni vole jedni druge? Oni se mrze. Isto je i što se vas tiče.

Moţete li si zamisliti? Reb Nahman kaţe da morate imati svetu hucpu prema cadikim, prema svetim ljudima. Ona mora biti toliko snaţna, da ako se zagledate duboko u svoju dušu, jasno vam je što morate učiniti, i nema ničega i nikoga na svijetu tko vas moţe zaustaviti. Morate stvarno svim srcem biti uključeni u to - morate to mamash

Jeste li ikad vidjeli nekoga tko za

Kada slušate ljude vi postajete nji-

učiniti radi B-ga. Reb Nahman ne

dva novčića poliţe čitav svijet? Za-

hov rob, nije da ih volite. Nemojte

kaţe samo da morate imati svetu

što su oni tako nisko pali? Jer su

mi reći da slušate ljude zato jer ih

hucpu prema cadikim, morate imati

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Sveta

drskost

svetu hucpu prema B-gu! Morate

onome koji ima do-voljno azuz

niti. Znam te." On ti kaţe: "Slušaj,

doći B-gu i reći Mu: "B-ţe, ja moram

d'kduša da se pribliţi

moraš biti realan, moraš poznavati

biti Ţidov, moram biti svet, i moram biti blizu Tebe, i Ti me ne moţeš odgurnuti od Sebe." Morate reći B-gu: "Istina je da sam 15.000 puta počeo iznova, i svaki puta sam pao, ali B-ţe, govorim Ti istinu. Nikad te

B-gu.

Reb Nahman pita kako izgleda razgovor s dobrim prijateljem. To znači uzeti svog prijatelja i usaditi mu hucpu koja mu daje snagu da zna kako činiti ono što je ispravno.

neću ostaviti, zato mi radije dopusti

Što je zlo u svijetu? Zamislite da

da Ti se pribliţim." To je kao da se

netko ţeli učiti, ţeli učiniti nešto

ţelim pribliţiti B-gu, a On me malo

sveto. Zlo ne kaţe da je to loše. Zna-

udari, odgurne me. Ţeli vidjeti

te kako vas đavo, da kaţem na taj

koliko sam čvrst. Kada se vraćam

način, pridobije? Đavo si namjesti

natrag time Mu kaţem, "Ne smeta

prijateljsko lice, pa razgovara s va-

me. Moţeš me udarati, ali ja ću se

ma, i ţeli vam oduzeti svetu hucpu.

ipak vratiti." To je zapravo hucpa

Zlo dođe i kaţe: "Slušaj me. Dugo te

prema B-gu. Reb Nahman kaţe da

već poznajem i dobro te znam. Ti li

je to toliko duboko da on to ne

si svet? Ti si Ţidov? Ti si učen? Ko-

moţe bolje poja-sniti, ali blago

ga ti zavaravaš? Nećeš to moći uči-

svijet, pa ovo, i ono, budi razboriti, posjeti psihijatra ...", i namjesti masku dobrog prijatelja. Reb Nahman kaţe da se čuvate đavola koji izgledaju kao prijatelji. Što učiniti u tom slučaju? Morate reći svom zlu: "Dosta, prekini! Ja ne slušam čak ni B-ga ako me udari. Ne slušam te, čak ni ako je to istina. Ja ne slušam nikoga. B-g vas samo testira. B-g ţeli da postanete čvrsti. Kad se Jaakov Avinu hrvao s anđelom, on se hrvao s B-gom. Što to znači? B-g vam šalje jedno malo zlo u vaše srce da vas učini jačim. Svaki put kada se hrvate sa svojim dušom mišići postaju snaţniji. Reb Nahman kaţe da cijeli jidiškajt (Ţidovstvo), sve sluţbe B-gu, ovise o tome koliko svete hucpe imate u sebi. On kaţe da svetu hucpu morate imati prema svojim fizičkim ţeljama, prema svojim duhovnim ţeljama, i da morate imati svetu hucpu čak i prema najsvetijim snovima koje imate, i da učinite upravo ono za što znate da B-g ţeli da učinite u tom trenutku. Onda on kaţe da su svi sveti cadikim dosegli takve visine, ne zbog toga što su znali više, ili zato što su im duše bile svetije, oni su uspjeli doći do tamo samo zato što su imali ovu svetu hucpu. Ljudi koji nisu stigli do tamo ■ nisu imali dovoljno azuz d'kduša. (nastavit će se)

Godina 12 19 Broj 25 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: CAV

Parša (priča) Cav - Šabat HaGadol, je druga parša nove knjige – Levitskog zakonika i uvijek dolazi u proljeće. Zašto je to najbolje vrijeme za čišćenje i pročišćavanje? Prošlotjedna paraša (odjeljak Tore, priča) imala je poruku da se knjiga VaJikra (Levitski zakonik) uglavnom bavi ţrtvama u Hramu (korbanot) koje simboliziraju alate za pribliţavanje (lekarev) Stvoritelju. Ovaj tjedan paraša "Cav" počinje

Zbog toga je naš cilj da budemo u

Paraša nam govori da je uloga

riječima: "G-spod reče Mojsiju: Daj

stanju ravnoteţe. Zohar objašnjava

kohena da osigura da "... vatra mora

Aharonu i njegovim sinovima ovu na-

da se sveto bogosluţje u Hramu za-

stalno gorjeti na ţrtveniku". Komen-

redbu ..." i Zohar objašnjava da "ne

snivalo na tri sile: kohenu, levitima i

tatori pitaju kako to da se kohen koji

postoji zapovijed, nego samo štova-

Izraelu - inicijali su KLI (‫ למ‬-“posu-

simbolizira desnu kolonu mora no-

da”), a da bi ''posuda'' bila savršena

siti s vatrom koja simbolizira lijevu

nje idola (avoda zara)". Znači, kad god na bilo što reagiramo i kada

■

i cijela, kako bi mogla u sebe pri-

kolonu!? No, očito postoje dvije vr-

postupamo kao da se ravnamo po

hvatiti sve obilje stvarenja, ona mo-

ste vatre (na hebrejskom eš): eš zara

zapovijedi, to je štovanje idola. Ido-

ra sadrţavati te tri sile: "kohen" je sila

(vatra štovanja idola) i eš kodeš (va-

lopoklonstvo se moţe definirati kao

desne kolone - davanje i dijeljenje;

tra svetog bogosluţja). Kad god nas

"Levi" je sila lijeve kolone - ţelja za

kontrolira moć dina, dok proţivlja-

davanje kontrole nad našim ţivotom, našom vezom s vlastitom du-

primanjem (to je sila dina - presude);

vamo ljutnju, frustraciju, depresiju,

šom i sa Svjetlom nečemu što je

"Izrael" je središnja kolona – sila

itsl. tada znamo da u nama gori eš

izvan nas. Zašto?

ravnoteţe.

zara, koja nas uništava i razara. Ovu

Glavna je svrha stvaranja bila po-

se vatru moţe jedino savladati eš

dijeliti blaţenstvo i dobrotu sa stvo-

kodešom. Ako u nama stalno gori

renim bićima, s nama. Međutim, mi

zapaljeni eš kodeš, vatra da činimo

smo odlučili da svu tu dobrotu ne

dobro, za našeg bliţnjega, ta će vr-

primimo pasivno; mi smo ju htjeli

sta vatre prevladati i ukloniti ovu eš

zaraditi kroz svoj vlastiti rad i trud.

zara. Mi u sebi moramo probuditi

Odlučili smo da i mi ţelimo biti

vječnu vatru i na sebe gledati kao na

stvaratelji, i time smo dobili moć

ţrtvenik na kojem neprestano gore

slobodne volje, s kojom je došla spo-

ţrtve. Ovaj unutarnji ushit pomoći

sobnost da kontroliramo svoju sud-

će nam da svladamo eš zara koja je u

binu. Stoga, kad god izgubimo kon-

nama i dovest će nas bliţe Stvori-

trolu nad svojim ţivotom, svojim

telju. ■

osjećajima i mislima, mi se nalazimo u stanju idolopoklonstva. Strana 20

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt :

Purim - Davanje dovodi do ljubavi Purim je jedan od mojih omiljenih blagdana. Započinje sjajnom pričom u kojoj glavnu ulogu ima ţidovska heroina – kraljica Ester. Nastavlja se raskošnim objedom i 'zapovijedi' da se napijemo. No, ono što je moj najdraţi dio, jest to da je to dan ispunjen davanjem i dobrom voljom. Postoje dvije odvojene zapovijedi za Purim. Najprije, tu je zapovijed o davanju siromasima – to je nešto što se očekuje tijekom cijele godine, no na Purim se traţi veća razina predanja. Zatim je tu 'mišloah manos'. Rečeno nam je da barem jednoj osobi darujemo barem dvije jestive stvari. Ipak, ljudi najčešće taj dar daruju svojoj obitelji, prijateljima, susjedima itd. Ako ste ikad bili u ortodoksnoj zajednici na Purim, znate taj duh davanja koji tamo prevladava. Ljudi provode cijelo jutro i dio poslijepodneva jureći okolo s namjerom da daruju što više darova. I djeca su dio povorke. A osjećaj koji ispunja zajednicu je osjećaj ljubavi. Rabi Dessler, rabi iz razdoblja 20.stoljeća, objašnjava da između davanja i ljubavi postoji snaţna veza. On sugerira da davanje zapravo dovodi do ljubavi; pokazuje kako je hebrejska riječ za davanje 'hav', a za ljubav 'ahava'. Davanje je, u hebrejskom, korijen ljubavi. Tako je i u govoru duše – davanje je korijen ljubavi. Ţelio bih to objasniti malo dublje. Netko bi mogao pomisliti da rabi Dessler kaţe da počinješ bez ljubavi, zatim daješ i nekako se ljubav stvori… u mom umu, to nije takav mehanizam. Ja bih sugerirao sljedeće. Ljubav je osjećaj koji leţi u svima nama. Svi mi volimo čovječanstvo. Jer srţ ljudskog bića je duša. A duša naprosto voli druge duše. Dakle, što nam se događa? Ukratko, mi se izgubimo u sitnicama i našim osobnim problemima. Uključimo se u sumnjičavo, egoistično ili pohlepno razmišljanje u kojem ljudi za nas postaju objekti, umjesto da budu boţanske duše kakve jesu. A kada ljudi postanu objekti, mi postajemo zaokupljeni time kako da ih najbolje iskoristimo kako bismo dotakli osjećaj ljubavi. Natječemo se s njima; oslanjamo se na njih emocionalno… Sve to Godina 12 21 Broj 25 Strana

umjesto da ih jednostavno volimo. Ali davanje mijenja stvari. Kada dajemo, mičemo naše čuvare. Umjesto da nam se u umu motaju misli o tome 'što druga osoba misli o meni', 'što moţe učiniti za mene', moţemo se smiriti i dati mjesta mirnim mislima davanja. To daje prostora našem prirodnom osjećaju ljubavi da ispliva na površinu. Davanje dovodi do ljubavi, ne zbog neke čarobne formule, već stoga što je ljubav naša primarna postavka i sve što trebamo učiniti jest da okrenemo leđa svom egoističnom načinu razmišljanja kako bismo ponovno podigli sustav. Purim je vezan uz davanje, a samim time i uz ljubav. Ako ste bili u ortodoksnoj ţidovskoj zajednici na Purim, onda znate točno na što mislim. Purim: paradigma nade za svaku generaciju Vidio sam prekrasno razmišljanje u Sefer – Jemej haPurim. Nakon čitanja Megile pjevamo molitvu 'Šošanas Jakov' koja kaţe 'Bio si njihovo vječno spasenje i njihova nada kroz sve generacije'. Što znači ta fraza – v'tikvasam b'hol dor v'dor? Prije pjevanja Šošanas Jakov, mi recitiramo blagoslov kojim završavamo čitanje Megile: ''Blagoslovljen si Ti, Hašem, naš B-ţe, Kralju svemira, koji uzima naše tuţbe, sudi naše zahtjeve, osvećuje naše pogreške, osvećuje se našim neprijateljima i donosi pravednu naplatu neprijateljima naše duše, B-g koji donosi spasenje.'' U tom blagoslovu koristi se sadašnje vrijeme (haRav es riveinu, haDan es dineinu, v'haNokem es nikmaseinu itd.) Na Hanuku, molitva Al HaNisim ima sličan sadrţaj, ali je u prošlom vremenu: On je borio naše bitke; On je sudio naše zahtjeve; On je osudio našu krivicu (ravta es rivam, danta es dinam, nakamta es nikmasam). Promjena vremena u dvije slične molitve mora biti značajna. Zašto su glagoli na Hanuku u prošlom, a glagoli na Purim u sadašnjem vremenu? Vilna Gaon komentira na stih, ''Da govorim o Tvojoj dobroti jutrima i o Tvojoj vjernosti noću'' (Tehilim 92,3) da se jutro (boker) odnosi na dane otkupljenja. Otkupljenje je svijetlo poput jutarnjeg sunca. Kada Klal

Jisrael bude otkupljen, kada budu ţivjeli u miru u Erec Jisrael, tada će nam se činiti kao da je jutro. Isto tako, noć i tama su metafore za izgnanstvo. Kada smo u izgnanstvu, to je vrijeme 'Njegove vjernosti noću', što znači da ne vidimo B-ţju ruku koja je sakrivena. U takvim vremenima, čini se kao da smo odbačeni. Ono što nas odrţava tijekom noći u našem izgnanstvu je naša 'emunasha ba'lejlos' – imamo vjere unatoč izgnanstvu, Svemogući je još uvijek zainteresiran za nas i brine o nama. Paradigma te 'emunasha ba'lejlos' je praznik Purim. Purim je blagdan izgnanstva, jom tov u 'galusu'. Tijekom perzijskog izgnanstva, činilo se kao da je B-ţja providnost napustila ■ uniŢidove. ('Proglas je zapovjedio štenje svih Ţidova od najmlađeg do najstarijeg u samo jednom danu.') 'Njegova vjernost noću' ono je što ih je odrţalo. Purim je događaj u povijesti kada je Klal Jisrael mislio da je odbačen, ali je zatim otkrio da je Svemogući još uvijek zainteresiran za njih i da ih voli. On još uvijek bori njihove bitke, čak i u izgnanstvu. Zato je molitva za Purim u sadašnjem vremenu – Onaj koji bori naše bitke, sudi naše zahtjeve, osvećuje se onima koji nam čine zlo. Čak i u galusu, kada se čini da su stvari izgubljene – do današnjeg dana okruţeni smo ljudima koji nas ţele uništiti – ali i tada On je tu – u sadašnjosti – bori naše bitke. Hanuka je čudo koje se dogodilo kad smo imali Beis HaMikdaš. Mi znamo da je u takvom vremenu u povijesti prisutan Gospodar svemira. Taj period je prošlost, pa je zato i molitva za Hanuku u prošlom vremenu. Ipak, na Purim, dok smo još uvijek u izgnanstvu, moramo čuti da Svemogući ne samo da je učinio nešto u prošlosti, nego ČINI to za nas i u sadašnjosti. Purim je NAŠ blagdan i zato su mudraci u molitvu Šošanas Jakov uključili riječi ''I njihova nada kroz sve generacije.'' Naša nada je da će se ono što se dogodilo na Purim nastaviti događati i nama u ovom vremenu. Naša nada nije samo za prošlost, već i za svaku generaciju (uključujući sadašnju) u kojoj ''ustaju na nas u pokušaju da nas unište''. ■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Čitanje misli

N eki hasid odlučio posjetiti rebea iz Karlina. Na putu susretne drugog rabina

koji ga upita:

“Zašto je potrebno putovati tako daleko? Sigurno bi mogao pronaći nekog dobrog rabina koji stanuje bliţe tvojoj kući.” “Već duţe vrijeme pokušavam to napraviti, ali bez uspjeha,” odgovori hasid. “ Problem je u tome što ja mogu čitati misli svih rabina, pa sam tako uvijek do sada pronašao kod svakog od njih nešto što mi nije odgovaralo.” “Ako zaista moţeš čitati misli,” slatko se nasmija rabin, “reci mi onda o čemu ja mislim upravo u ovom trenutku.” “Upravo u ovom trenutku rabin razmišlja o Stvoritelju,” kao iz puške mu odgovori hasid.

“Nije olomonova mudrost je i sama metafora za onu vrstu

mudrosti koja je vodila B-ţju kreaciju našeg fizičkog svijeta. Nakon "radikalnog" skoka iz neegzistencijalne realnosti u egzistencijalnu, B-g je počeo kreirati stvorenja u njihovim najduhovnijim, najuzvišenijim oblicima. On je onda, kroz

istina,

uopće

mislim

Njemu,”

slavodobitno će rabin. “Eto vidiš,” prekine ga hasid. “Upravo si sam rekao razlog zbog kojega ipak moram nastaviti u Karlin.” ■

mnoge preobrazbe, prouzročio njihov razvoj, da bi na koncu stvorio naš fizički svijet, najopipljivije postvarenje realnosti čiji je On tvorac. Svaki materijalni element, ili energija je ustvari fizička manifestacija višeg, puno duhovnijeg; voda je, naprimjer, fizičko utjelovljenje ljubavi i milosrđa, dok vatra predstavlja fizičku dimenziju snage. U našem svijetu, ovaj proces je dosegao točku u kojoj svatko moţe iskusiti "spremnike," ali samo nekolicina moţe

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

nazrijeti tračak "svjetla" koji se u njima skriva. Mi moţemo raspoznati, ili čitati riječi na listu papira, ali ne moţemo uvijek razumijeti ideju koju one predstavljaju. A to je upravo ono što B-g ţeli: da u našem "tamnom" i "niţem" svijet prikrije svoju povezanost s B-ţanskim, tako da čovjek, u skladu sa svojom slobodnom voljom, izabere da odstrani mnogobrojne slojeve spremnika, kako bi otkrio svjetlo. Kako bi pospiješio taj proces, B-g je stvorio raznovrsne korake na tom putu, ljestve kojima se moţemo penjati sve više, sve dok se ne sjedinimo sa svojim Stvoriteljem. R. Simon Jacobson ■ Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a 15. poglavlje - Uranjanje Uranjanje se mora izvršiti u bazen ili izvor (ili rijeku ili ocean; vidi 201, 2.5.) u kojem je zapremina vode najmanje jednaka zapremini 5760 jaja (“40 sea”; vidi 201,1). U izvoru voda moţe biti stajaća ili tekuća (da neprestano teče; vidi 201,13), ali ako je voda većim dijelom kišnica ili rastopljeni snijeg ona mora biti stajaćica; vidi 201,2. U vezi slučajeva kada je voda i tekuća i stajaća, vidi 201,1012.14.50-51. U svakom slučaju voda mora biti iz prirodnih izvora; ne smije je se „vaditi“ ručno ili posudom (201,3). Bilo koja količina izvučene vode moţe se dodati izvoru bilo koje veličine ili bazenu u kojem ima najmanje 40 sea voda (vidi 201, 15.40.), ali ako se značajna količina izvučene vode (“3 loga”: zapremine 18 jaja) doda u manji bazen, cijeli bazen se smatra bazenom s „izvučenom“ vodom (vidi 201,15-22). (U vezi definicije „izvučene“ vode vidi također 201,34-49. U vezi stupnja međusobnog povezivanja potrebnog za kombiniranje dviju vodenih masa vidi 201,52-60, kao i 62-64. U vezi dvojbenih situacija vidi 201,4. 65.67-74.) Voda mora biti na tlu (201,5, i vidi 57); moţe biti u objektu pričvršćenom za tlo, ali ne u posudi (vidi 201,6-8.66.); no kuhinjski pribor moţe biti uronjen u drugi pribor (vidi 201,9; 202,6). Uranjanje, potapanje u vodu, se mora vršiti u vodu, a ne u druge tekućine, i ne u bazen vode u kojem su pomiješane druge tekućine, tako da promijeni boju; takva voda također ne postaje Godina 12 23 Broj 25 Strana

nevaljana time što je „izvučena“ (vidi 201,23-29). "Izvlačenje" ne čini ništavnim led ili blato, a ako se izvučena voda smrzne više je se ne smatra izvučenom (201,30-31; vidi također 32-33). Dopušteno je uranjanje u prirodne termalne izvore, ali se razlikuju mišljenja u vezi dodavanja tople vode u bazen i u vezi pranja nakon uranjanja (201,75). Uranjanje osobe ili predmeta (vidi poglavlje 10a) zahtijeva da ona bude istovremeno potpuno pokrivena vodom (198,1). Prljavština, odjevni predmeti ili bilo koji drugi predmet koji priječi doticaj s vodom čini uranjanje nevaţećim ako (a) većina ljudi prigovori njegovoj prisutnosti, (b) osoba koja uranja se usprotivi njegovoj prisutnosti ili (c) ako predmet pokriva većinu površine osobe ili pribora (198,1; 202,2); za primjere toga pogledajte 120,13; 198,2-29.4147; 202,1-5. Međutim, u pogledu uranjanja ţena običaj je da čak i neznatna količina strane tvari, kao i nepričvršćeni predmeti - kao npr. nepričvršćeni komadi odjeće – ne smiju biti prisutni (198,1). Određene vrste pletenica u kosi osobe također mogu ometati kontakt s vodom i učiniti uranjanje nevaţećim ako je ispunjen bilo koji od tri gore navedena uvjeta (vidi 198,5). Doticaj s predmetom ispod vode nije ometanje jer su površine koje su u doticaju već mokre (120,2; 198,28. 30. i vidi 33). Osoba koja je uronila mora biti u opuštenom poloţaju tako da dijelovi tijela koji su obično vidljivi ne budu međusobno stisnuti te tako ometaju kontakt s vodom

(198,35-39; vidi 201,61.66.). Tjelesne šupljine koje uobičajeno nisu vidljive ne zahtijevaju kontakt s vodom, ali ne smije biti ničega što bi se drţalo za njih makar i iznutra; vidi 198,43. Šupljine ili ručke posuda zahtijevaju kontakt s vodom; vidi 120, 22 i 202,6-9. Osobu koja je uronila ne smije pod vodom podupirati bilo kakav predmet za koji postoji sumnja da je nečist (198,31-32). Ako je ■ moguće, uranjanje ţene je potrebno nadzirati kako bi se osiguralo da je bilo potpuno (198,40), ali to ne bi trebalo javno obznaniti (vidi 198,48) i ne bi se smjelo odvijati tamo gdje postoji šansa da ga vide oni izvana (198,34). Kako bi se osiguralo da ne bude prepreke potpunom uranjanju, tijelo i kosu osobe treba prvo oprati u toploj vodi, počešljati i paţljivo pregledati (199,1-2). Poţeljno je da se to učini neposredno prije uranjanja, ali ako to nije praktično (na primjer, zbog blagdana), moţe se učiniti unaprijed te paziti da tijelo i kosa i dalje ostanu bez prepreka (199,3-8). Ako to nije učinjeno, uranjanje je nevaljano čak i ako nakon toga ništa nije pronađeno na tijelu ili kosi; vidi 199,8-9. Ako je pak to učinjeno, a nakon toga se na tijelu pronađe nešto, vidi 199,10-13. Osoba koja uranja posudu najprije izgovara blagoslov “… koji nam je zapovjedio u vezi uranjanja”. Za osobu koja se uranja uobičajeno je da kaţe blagoslov nakon uranjanja, ali prije nego što izađe iz vode (120,3; 200,1). ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara spokoj" suprotnost duhovnoj sluţbi.

tresti i probuditi, jer očito ste zas-

Kod rabina Adina Steinsaltza eho

pali.

ovog osjećaja odzvanja na sveobuhvatniji način, kako je napisao u Smirenost – Menuhat ha'nefeš

Ruţi s trinaest latica:

Zavodljiva je pomisao da se u potpunosti pobjegne od oluja i previranja ţivota. Ugoda, slatka i meka,

Kušnje nam postavljaju plan rada

Ţidovski pristup ţivotu sma-

poziva nas da se ušuškamo i uto-

za naš duhovni razvoj

tra čovjeka koji se prestao kre-

nemo u san. Moţe li to biti duhovni

tati – onoga koji ima osjećaj

cilj? Zamislite si da se nalazite na

dovršenja, mira, velikog svje-

ljestvama. Biste li ţeljeli zaspati?

Onaj

koji

ovladao

smirenošću stekao je sve.“ (Rabin Simcha Zissel Ziv, Alter iz Kelma)

tla odozgo koje ga je navelo da počine – kao nekoga tko se izgubio na putu. Samo onaj ko-

A ipak je šalom - mir - jedna od najviših ţidovskih vrijednosti. A menuha - smirenost i počinak - suština

Ţidovski izvori koriste nekoliko iz-

ga svjetlost i dalje poziva, za

raza za duševnu osobinu nenaru-

koga je svjetlo jednako uda-

šene mirnoće. Izraz koji nam najviše

ljeno kao i uvijek, samo njega

Pa kako moţemo pomiriti pozitivne

govori je menuhat ha'nefeš, smirenost

se moţe smatrati da je primio

i negativne strane staloţenosti?

duše.

neku vrstu odgovora.

šabata.

■

Stvar je u tome da moţemo imati

Mirna duša kreće se mirno i pred-

Ova nam učenja kaţu da vas Ţidov-

oboje. Kada posjedujemo duševnu

vidljivo, bez obzira što se događalo

sko duhovno putovanje ne bi tre-

osobinu staloţenosti to ne znači da

u vama i oko vas. Ja to uspoređujem

balo dovesti u stanje koje se naziva

je ona kraj naših borbi, već je ona

s jahanjem na valovima. Dok se

mir i spokoj. Umjesto toga, ako do

zapravo unutarnja vrlina koja nas

valovi podiţu i spuštaju, smirena

toga dođe kad se u nekom trenutku

osposobljava da se s njima uhvatimo u

duša jaše na krijesti vala, drţeći se

zaustavite na putu, onda ste puto-

koštac.

uspravno, u ravnoteţi, i krećući se u

vali pogrešnom stazom. Ako ţivite

smjeru koji ste izabrali, mada je

u stanju smirenosti, morate se pro-

istovremeno izvanredno osjetljiva na sve sile koje sa svih strana djeluju.

Teške se situacije pojavljuju u svačijem ţivotu. To nije slučajno. Ţivot je sazdan tako da pred dušu stavlja duhovne kušnje (na hebrejskom nisjonot) koje izravno ciljaju na one

Ali prije nego li otkliznemo u ovo

osobine vašeg unutarnjeg ţivota na

mirno i omamljujuće more, ţelim

koje ste posebno osjetljivi. To je ono

iznijeti jedno od prvih musarskih

što ih iskušava! Ako ste osoba sklo-

učenja koje je potaknulo moje zani-

na bijesu i netko vas nagazi po pr-

manje za ovu tradiciju. Učenje je to

stu (doslovno ili figurativno), ili ste

rabina Israela Salantera, oca pokreta

u silnom iskušenju da ukradete ne-

musara, koji je rekao:

što, a netko vam pod nosom ostavi

Dok god netko ţivi mirno i spokojno u

otvorenu torbicu, onda se nalazite

sluţbi B-gu, jasno je da je on daleko od

na duhovnom testu.

istinske sluţbe.

Koja je najbolje rješenje? Učiniti što

Ovdje smo upozoreni da su "mir i

je potrebno prilikom kušnje i odni-

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

jeti pobjedu s izvanrednim uspjehom. To znači posegnuti u tu midu (duševnu osobinu) na način koji za vas nije lagan, i dobar je za dušu. U stvarnom se ţivotu, međutim, događa da moţete krenuti u jednom ili drugom smjeru. Zbog toga je ovo istinski test. Ako prođete na tom testu, onda taj aspekt vašeg unutarnjeg bića bude ojačan i vi zasluţite pravo da krenete dalje. U protivnom, najvjerojatnije ćete se ponovno

nego li na neuspjehu.

susresti s tim istim testom u nekom

Tako ţivot stalno na naš kućni prag

budućem trenutku.

donosi ispite, bez obzira prolazili mi

Kada razmišljamo o testovima tijekom našeg plana rada za razvijanje, vjerojatno nam na pamet dolaze negativna iskušenja - poţuda, pohlepa, gnjev, bahatost. No, ima i pozitivnih izazova. Uspjeh, na primjer, ponekad moţe biti veći izazov od neuspjeha, jer se bahatosti i

kroz mračni period ili kad nam sve ide dobro. Mi sami sebi činimo uslugu time što pri-hvaćamo naše borbe - jer one su neizbjeţne, izravno utkane u plan rada. U stvari, ako smo se posvetili svom vlastitom napredovanju, mi nećemo ni poţeljeti da naše borbe prestanu! ■

pohlepa bolje hrane na uspjehu

Godina 12 25 Broj 25 Strana

Strana 25

Umro je Joseph Nissim, samozatajni industrijalac koji je izmislio Rio Mare iska

ćeg t doma

Plava kamenica , 13.3.2019. Milijuni ljudi godinama kupuju limenke Rio Mare tune, a gotovo nitko nije znao tko stoji iza tog globalno popularnog brenda. Rio Mare je izmislio Joseph Nissim, Židov iz Soluna, koji je ovih dana umro u Milanu u stotoj godini. Joseph Nissim rođen je 22. siječnja 2019. godine. Iz Grčke je pobjegao pred deportacijom u koncentracijski logor. Pridružio se engleskim specijalcima i borio se u El Alameinu, odakle je došao u Italiju i tamo osnovao firmu koja će izrasti u Bolton, diva od dvije milijarde dolara prometa i 220 milijuna profita godišnje. Tajnoviti industrijalac, koji je razvio niz slavnih brendova od talijansku konzervirane govedine Simmenthal do kozmetike Neutro Roberts, uvijek je govorio da je proizvod važniji od čovjeka. Svaki Nissimov proizvod morao je biti “razumljiv od Torina do Catanije.”

GASTRO

Nissim je Rio Mare lansirao krajem 60-tih, kad je Italija nakon ratne katastrofe počinjala ekonomski preporod. Izrazito tradicionalna zemlja naveliko se industrijalizirala, ljudi su sa sela odlazili u tvornice, tražili su modernost i praktičnost. Konzervirana tuna u maslinovom ulju bila je pun pogodak. Ružičasta limenka, jake aluzije na svježinu i more i reklame koje su Rio Mare prikazivali kao nježni file tune, čvrst a tako mekan da ga se može rezati grisinom, bili su revolucija. Rio Mare je u idućih je deset godina postao jedan od najomiljenijih talijanskih masovnih proizvoda i tržišni lider u svojoj kategoriji. Tek osamdesetih počeli su izvoziti. Prvo, naravno, u Grčku, Nissimovu rodnu zemlju a zatim u cijeli svijet. Brend se diversificirao, s prvim kampanjama protiv masnoća u prehrani izišao je Rio Mare u slanoj vodi. Zbog novih navika Talijana, mobilnosti i života u hodu, Rio

Mare je lansirao Insalatissime, lagane salate s tunom u monodozama koje se mogu jesti ravno iz kutije, a novi lifestyle pogodili su i s limenkama lososa. svaki novi proizvod bio je hit. Ipak, strateški uspjeh postigli su u devedesetima, s paštetom od tune Rio Mare Patè, koja ne samo da im je otvorila mladu publiku, nego je pojrenula novi trend snackova u Italiji. S mladenačkim Rio Mare Pate reklamama i sloganom Voulez vous pate avec moi? Rio Mare se učvrstio među globalno prepoznatljivim talijanskim brendovima poput Nutelle i Ferrero Rochera. Početkom 2000-ih tako su počeli i komunicirati, kao velika svjet-

ska marka i predstavnik talijanskog stila. Za kampanju 2014. angažirali su Kevina Kostnera koji je tada bio doselio u Amalfi (danas ih reklamira Alessandro Gassman), uveli su inovacije u proizvodnju i odlučno repozicionirali proizvod u kategoriju gourmet zdrave hrane s jakim talijanskim štihom. Rio Mare nije vrhunska konzervirana tuna, daleko od toga. Ali riječ je o jednom od onih legendarnih, dosljednih i pristojnih proizvoda koji talijansku industriju hrane bez obzira na sve probleme čini neprikosnovenom. ■

Izraelski vrhovni sud zabranio kandidaturu ekstremnom desničaru Index, 18.3.2019. VRHOVNI sud objavio je u nedjelju da je poništio kandidaturu za izbore Michaela Ben-Arija, vođe stranke Židovska snaga (krajnja desnica) kojeg je izraelski državni odvjetnik optužio za poticanje antiarapskog rasizma.

Izborno povjerenstvo je 6. ožujka potvrdilo spornu kandidaturu tog političara za parlamentarne izbore 9. travnja, ali je lijevo usmjerena stranka Meretz (oporba) tražila od Vrhovnog suda da je poništi.

odvjetnika koji se izjasnio za izuzeće čelnika krajnje desnice. "Ben Ari potiče na mržnju protiv arapskog stanovništva na temelju etničkih i nacionalističkih stajališta", upozorio je Avichai Mandelblit.

Izborno povjerenstvo je zanemarilo stajalište državnog

Izraelski Arapi predstavljaju 17,5 posto stanovništva Izraela. Židovska snaga priopćila je da je to prvi put u izraelskoj parlamentarnoj povijesti da je izborno povjerenstvo prihvatilo nečiju kandidaturu, a da se ta osoba u konačnici ne može kandidirati. ■

Umro narodni heroj Moša Pijade Antifašistički vjesnik , 15.3.2019. 15. ožujka 1957. u Parizu, na povratku iz Velike Britanije,

Page 26 Strana 26

iznenada je umro Moša Pijade, predsjednik Savezne narodne skupštine, član Izvršnog komiteta CK SKJ. Slikar, radnik u kulturi, prosvje-

tni radnik, prevodioc, komunista, partizan, jedan od osnivača Tanjuga, jedan od tvoraca ustava FNRJ i još mnogo toga.

Divrej Tora

... Kao najpoznatiji Židov u partizanima, bio je glavna meta nacističke, ustaške i četničke antisemitske propagande... ■

Godina 12

Broj 25