3-02 - Divrej Tora -Cav 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 25

Zagreb, šabat 19. ožujka 2022. - 16. adara II 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 25 divrejtora@gmail.com

Paraša Cav

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Svakog jutra u Hramu je jedan od kohanim (svećenika) uklanjao pepeo koji bi se preko noći nakupio na žrtveniku.

Kohanim su se doslovno borili za priliku da uklone jutarnji pepeo. Čak su imali utrku uz rampu žrtvenika da vide tko će prvi stići do pepela!

Talmud opisuje kako su dvojica kohanim jurila uz rampu, kada je jedan od njih gurnuo drugoga, zbog čega je ovaj pao i slomio nogu.

S jedne strane, entuzijazam kohanim je dakako hvalevrijedan. No, s druge strane, način na koji se taj entuzijazam ponekad izražavao bio je sramotan po B-žji sveti Hram.

U judaizmu ima načelo Dereh Erec Kadma L'Tora - "ljubazno ponašanje dolazi prije Tore". Nespojivo je da netko bude grub prema drugima, a tvrdi da je odani slu-ga B-žji.

Stoga sljedeći puta kad vam se netko ubaci u prometu, sjetite se: svako je ljudsko biće stvoreno na B-žju sliku i međusobno poštovanje jedan je od najboljih načina na koji možemo pokazati poštovanje prema B-gu. 

(Vajikra 6,1-8,36) B-g govori Mošeu da uputi Aharona i njegove sinove u prava i dužnosti koje će imati kao kohanim (svećenici) koji prinose korbanot (žrtve) u Svetištu.

Vatra na žrtveniku mora se održavati sve vrijeme. Na njemu se do kraja spaljuju žrtve: žile iz masnoće, a što se prinosi kao žrtva za mir, grijeh i krivnju; i šaka onoga što se odvaja od pripremljena jela.

Kohanim jedu meso od žrtve za grijeh i krivnju, kao i ostatak pripremljenog jela koje se prinosi kao žrtva. Mirovnu žrtvu jede onaj koji ju je donio, osim dijela koji pripada kohenu. Sveto meso žrtve mora pojesti obredno čista osoba na za to određenom svetom mjestu i u određenom vremenskom periodu.

Aharon i njegovi sinovi ostaju u prostoru Svetišta sedam dana. Za to vrijeme Moše ih uvodi u svećeničku službu. ■ Prevela Dolores Bettini

ZA NOĆ VJEŠTICA LJUDI SE OBLAČE U KOSTIME KAKO BI JEDNI DRUGE PRESTRAŠILI!

NO KOSTIMI ZA PURIM SU NAPRAVLJENI TAKO DA NAS NASMIJU, A NE DA NAS PRESTRAŠE!

TO JE ZATO JER U SVE OSTALE DANE U GODINI UMIREMO OD STRAHA

...VEĆ SAMIM GLEDANJEM VIJESTI NA TELEVIZIJI!

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija- 11 p'sukim –

trati kao da su zaista prinijeli žrtve,

6,1-11

i oprostit ću im njihove zloće." Na tu ideju ukazuju riječi u uvodnom

Nakon uvodnih opisa različitih kor-

pasuku sedre. Zot Torat ha'Ola - Ova

banot u prošlotjednoj sedri, sada

(komponenta) Tore o Ola - Hi ha'-

dolazimo do opisa svakidašnje slu-

Ola ... - To je (komponenta) Ola.

žbe u Mikdašu.

ikada ugasi.

Nakon što je gorjela čitave noći, pr-

Dio od početka parše Cav pa do ove

va stvar ujutro (prije izlaska sunca)

točke je odlomak iz dnevnih čitanja

je pobrinuti se za vatru na Mizbe'a-

pasusa o korbanot iz molitve Šaharit.

hu. Ovaj prvi dnevni zadatak rela-

Vrlo je važno deklamirati odlomke

tivno je manje važan od drugih

o korbanot, što se temelji na koncep-

poslova, iako su ga mladi kohanim s

tu "A naše će usne biti zamjena za

oduševljenjem tražili i borili se za

junce". Gemara prenosi sljedeće:

čast "T'rumat HaDešen". Kohen koji

Avraham Avinu upitao je B-ga "na

obavlja ovaj zadatak prvo bi uklo-

koji će način moji potomci trebati

nio pepeo iz plamenova Mizbe'aha

pribavljati otkup za svoje grijehe?".

te ga stavio uz Mizbe'ah. Potom bi se

B-g mu je rekao da će žrtve pomoći

presvukao u druge haljine (nešto

pribaviti pomirenje. Avraham je

slabije kvalitete od onih koje se no-

tada upitao što će biti u vrijeme

silo za "redovnu" hramsku službu)

kada Beit HaMikdaš ne bude stajao i

te pepeo odnio na točno određeno

žrtve se neće prinositi. B-g odgova-

"čisto" mjesto izvan tabora.

ra: "Ja sam već pripremio što treba

Tora se potom vraća na temu o "pri-

Vatra na Mizbe'ahu trebala je uvijek

za tu mogućnost. Sve dok čitaju od-

nosu hrane", na minha. Mala količi-

gorjeti i nije bilo dopušteno da se

lomke Tore o žrtvama, ja ću to sma-

na smjese brašna i ulja i sav tamjan

Mišna u Joma opisuje entuzijazam

kojim bi se kohanim natjecali za čast brige o vatri na Mizbe'ahu. Kada bi dobili znak od starijeg kohena na dužnosti "da krenu" mladi bi kohanim potrčali uz rampu - prvi koji bi stigao do vrha Mizbe'aha vršio bi taj zadatak. Kada se dogodilo da je jedan kohen pao s rampe (netko ga je gurnuo) i ozlijedio se, učenjaci su način izbora jednog od mnogobrojnih kohanim, zamijenili manje opa-

snim brojanjem prstiju kohanim postavljenih u krug, nasumično odabranog velikog broja.

(l'vona) bili su uzeti i stavljeni na Mizbe'ah da se spale. "Minha" nije smjela biti hamec (postoje iznimke od tog pravila, posebno neke od menahot koje su pratile prinos Toda, koji se zbog toga nije prinosio na Pesah - to je razlog zašto ne kazujemo "Mizmor L’Toda", T’hilim 100, na Pesah. Drugi izuzetak/izuzeci su Štei Halehem, prinos dvije štruce kruha na Šavuot.). Ostatak "minhe" pojeli su muški kohanim na dužnosti u Beit HaMikdašu u vrijeme tog prinosa.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Levi – druga alija - 22 p'sukim – 6,12-7,10 Svakog dana, Kohen gadol je trebao prinijeti prinos hrane od desetine efe brašna (plus ulje i začin) - pola ujutro i pola prije večeri. Ova minha se nije jela, već je u cijelosti bila spaljena na Mizbe'ahu.

"Hatat" se klao na istom mjestu kao i "Ola" (konkretno, na sjevernoj strani Mizbe'aha). Sastavni dio žrtve za grijeh je jedenje njezina mesa od

koji su ga vidjeli na tom mjestu

mjera opreza). Zabranjeno je osta-

mogli su pretpostaviti da on prinosi

viti bilo što od korbana do jutra; ono

Ola i ne bi automatski pomislili da

što je preostalo mora biti spaljeno.

Meshech Chochma ističe da je kohen

je sagriješio. To je slično jednom od

Ako je š'lamim za ispunjenje zavjeta,

koji se bavio žrtvom bio onaj koji je

razloga zbog kojih je Amida tiha

njezino meso može se jesti dva

trebao jesti od nje, jer samo on će

molitva - time se onoga koji moli

dana, dok trećega dana postaje

znati jesu li njegove kavanot (misli i

štiti od neugodnosti zbog nečega što

"notar".

namjere) bile ispravne ili nisu. Time

je možda uključio u svoju molitvu, a

što jede žrtvu on se izjašnjava da je

što bi drugi mogli čuti.

strane kohena (kohanim) koji ju je prinio u ime grešnika.

zaista učinio i mislio sve što je bilo potrebno. (Kazna za kohena koji namjerno jede od nevažeće žrtve - u tom slučaju, on je jedina osoba koja je mogla znati da je žrtva nevažeća – bila je kazna "smrti s neba".) Kod ovoga vidimo visok stupanj odgovornosti koji osoba snosi za svoje vlastite postupke.

Određene hata'ot, čija je krv bila donesena u Mikdaš, nije se jelo, već su bile u cijelosti spaljene na Mizbeahu.

Zabranjeno je jesti "pigul". Pigul je vrsta nevažećeg korbana, kod kojega

Ovo je jedna od mnogih, mnogih

ono što čini korban nepodobnim za

moralnih pouka koje se mogu na-

Mizbe'ah nije neki fizički element,

učiti iz korbanot. Zašto bismo "gubili

niti pogreška u postupanju kohena,

vrijeme" učeći o korbanot? To može

već kriva misao (kavana), određenih

pitati samo netko vrlo ograničenih

vrsta. Značajno je da same nepri-

pogleda. Možda je ovo jedan od

kladne misli mogu utjecati na sve-

razloga.

tost korbana.

Šliši – treća alija - 28 p'sukim –

Zabranjeno je jesti od korbana koji je

7,11-38

postao tame (ritualno nečist). To se

Tora zatim raspravlja o š'lamim, i počinje konkretno s "toda". Uz živo-

kažnjava s makot. Tame korbanot mora se spaliti. Osoba koja je tame i ko-

tinjsku žrtvu prilažu se razne vrsta

ja svjesno jede meso korbana podlije-

vafla i kolača. Dijelovi životinje spa-

že "koretu" ("odsjecanju" od strane B-ga).

Kli Yakar ističe da Tora zapovijeda

ljuju na žrtveniku, drugi se dijelovi

prinošenje hatat i ašam (žrtava za

daju kohenu, a ostatak će pojesti onaj

grijeh i krivnju) na istom mjestu u

Neke je masnoće košer životinja za-

koji je donio korban. Korban se mora

dvorištu Beit HaMikdaša na kojem se

branjeno jesti. To je zabrana "heleva".

pojesti do ponoći (stvarni krajnji rok

prinosi Ola, kako bi se zaštitilo

Postoje razlike između heleva od kor-

je zora; ponoć je postavljena kao

bana i onog obične hulin (ne-svete)

osjećaje i privatnost grešnika. Ljudi Godina 15 3 Broj 25 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

životinje.

Jedenje krvi ptice ili sisavca nosi smrtnu kaznu (s Nebesa). Jedenje mesa s krvlju koja je još u njemu manji je prekršaj, ali je svejedno zabranjeno. To je razlog za "kašeriranje" mesa.

Zatim slijedi više pojedinosti o

š'lamim: koji dijelovi idu na žrtvenik, a koji dijelovi idu kohenu, itd.

Tu su pravila raznih vrsta korbanot koje nam je B-g zapovijedio na Sinaju.

■

Najozbiljnija pogreška kod kavane jednog kohena je ona koja se tiče vremena. Pogreška u vezi mjesta na ko-

Prema Rašiju sedmodnevni period

Tore, a jesod je prva riječ druge

jem se jede korban, na primjer, manje

svečanog otvaranja Miškana pretho-

polovice. Ova se sredina pojavljuje

je ozbiljna (barem što se tiče kazne).

dio je njegovu podizanju. To je, kaže

znatno ranije u Tori u usporedbi s

Ako kohen misli jesti od korbana u

Raši, još jedan primjer ein seder

"tradicionalnom" sredinom daroš

vrijeme kada to više nije dopušteno,

mukdam u'm'uhar batora, da Tora

daraš, u Paršat Šemini, Vajikra 10,16.

tada pogrešna kavana čini korban

ne ide uvijek kronološkim redosli-

Isto tako, alef od hu u 8,28 je sredina

"prvoklasnim pigulom". To se slaže s

jedom.

prema slovima, i daleko je od veli-

našim prethodnim stanovištem u

Napomena glavnog statističara ovih

vezi šabata i Miškana, da je svetost

tekstova: Ovaj odlomak R'vi'i u Cav

vremena "veća" od svetosti mjesta

sadrži središnji redak Tore računa-

(iz draša Rabbi Fabiana Schönfelda).

jući prema p'sukim. Prema mom iz-

R'vi'i - četvrta alija - 13 p'sukim –

računu (uz pomoć kompjutera), sre-

8,1-13

dina Tore je između p'sukim 8. i 9. u

Hamiši – peta alija - 8 p'sukim –

Vajikra 8. To je jedan pasuk kasnije

8,14-21

Nakon što je utvrdio pravila, B-g

sada zapovijeda Mošeu da uzme Aharona, njegove sinove, posebne haljine kohanim, žrtvene životinje, i ulje pomazanja, te izvrši obrede svečanog otvaranja Miškana u pri-

od onoga što kaže standardni Humaš. Ta se razlika može objasniti različitim tretmanom dijeljenja parše unutar pasuka. No, mogući su i drugi razlozi.

kog vav u gahon u Vajikra 11,42. Još uvijek čekamo na uvjerljivo objašnjenje u vezi tog odstupanja. Ako netko ima nešto za reći o tome, molim pošaljite mi.

Jedan junac je doveden kao žrtva za grijeh, te se Aharon i njegovi sinovi "naslanjaju" na njega. (To je veoma važan element najosobnijih korbanot.

On omogućuje psihološku identifi-

sustvu naroda. Moše odijeva Aha-

Opet prema mojoj računici, sredina

kaciju sa životinjom i daje dodatni

rona u odjeću Kohen gadola, poma-

Tore, brojano po riječima, nalazi se

smisao činu žrtvovanja.) Naslanja-

zuje njega, žrtvenik i posuđe Miš-

u odlomku Hamiši parše Cav. Riječi

nje (smiha) prati ispovijed (vidui) ili

kana. On također odijeva Aharo-

el hajesod u Vajikra 8,15 su sredina,

riječi hvale B-ga, ovisno o korbanu.

nove sinove.

s time da el pripada prvoj polovici

Junac je bio zaklan i dio je njegove

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

krvi stavljen na uglove Mizbe'aha te

vnom razdoblju stavljanja Miškana

ne i duhovne funkcije. Mora da se

na njegovo postolje. Dijelovi junca

u funkciju. Poslije toga su Aharon

Mošeu u tom trenutku bilo teško

bili su stavljeni na Mizbe'ah; a osta-

i njegovi sinovi (te svi kohanim) bili

povući korak natrag.

tak je bio spaljen izvan tabora.

ti koji obavljaju svetu službu u

Prvi od dva ovna je bio idući prinijet, kao Ola. Za nas je vrlo važno da shvatimo da korbanot nisu bile žrtve tipa "hokus-

pokus, i oprošteno nam je". To ne funkcionira na taj način. I nikada niti nije. Žrtva za grijeh, bičevanje od strane Sanhedrina, čak i smrtna kazna, morala je biti popraćena stvarnom t'šuva i vidui. Kad srce nije prisutno u jednadžbi korbana, B-g ljude stalno kažnjava za isprazna djela, bez smisla i samo forme radi.

Obredi imaju duboko značenje i smisao, ali srce i duša osobe moraju

biti zaista uključeni, inače korban ne vrijedi (čak i manje od) ništa. Šiši – šesta alija - 8 p'sukim – 8,2229 Potom se prinosio drugi ovan (kao š'lamim nazvan ail hamilu'im) nakon čega je slijedilo nekoliko postupaka, kao što je navedeno u Tori.

Imajte na umu da je Moše Rabeinu bio aktivni sudionik u sedmodne-

Mikdašu.

Iz

opisa

Š'vi'i – sedma alija - 7 p'sukim – 8,30-36

procedura

prinošenja

različitih žrtava, jasno je da kohen nije tek tehničko osoblje koje je do-

bilo ovlasti da vrši službu, već je on integralni dio prinošenja korbana.

To se vidi po raznim dodirivanjima ušne školjke (neki kažu da je taj t'nuh koji se dodiruje gornji dio uha dok drugi kažu da je to hrskavica u sredini uha), palca ruke i nožnog palca kohena, itd. kako je opisano u ovoj parši. Također i činjenica da kohanim moraju jesti od različitih žrtava ukazuje na njihovu inte-

gralnu uključenost u cijeli proces.

Neki komentatori nagađaju da bi Moše, da je bio prihvatio svoju prvu misiju kod grma umjesto da je neprestano tvrdio kako je nepodoban, bio Kohen gadol i vođa (Meleh) naroda. Umjesto toga, "dan mu je" Aharon, da s njim podijeli teret vodstva. Moše je bio svjestan da će Aharonu morati predati palicu u ovom vitalnom području komunal-

Dalje

ide

pomazanje

Aharona,

njegovih sinova, i njihovih haljina.

Zatim im je Moše rekao da pripre-

me komad mesa za jelo s pripadajućim kolačima i vaflima. Ono što je preostalo trebalo je biti spaljeno.

Tijekom sedam nastupnih dana, kohanim nisu smjeli napustiti Miškan; ostali su tamo kao počasna straža.

Raši

nas

uči

da

je

uz

ovu

jednokratnu sedmodnevnu izolaciju, Kohen gadol još dva puta bio izoliran na sedmodnevni period pripreme. Jedan od njih je tjedan pred Jom kipur - što je bilo, naravno, svake godine. A drugi je bio za pripremu para aduma - to se dešavalo jednom u mnogo vremena - para aduma nije bila čest slučaj. (I bilo koji kohen bi mogao biti za to zadužen, a ne samo Kohen gadol) Na ovu se ideju aludiralo riječima la'asot (para) i l'haper (Jom kipur).

Aharon i njegovi sinovi učiniše sve što je B-g zapovjedio preko Mošea.

Raši veli da to ukazuje da oni nisu ništa mijenjali niti improvizirali, što je za svaku pohvalu. (Ponekad, ovakva izjava može biti kritika – no ovaj put nije.)

Posljednja 4 p'sukim čitaju se za Maftir. ■

Godina 15 5 Broj 25 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 131. Istjerivač prašine: Obveza uklanjanja pepela sa žrtvenika svakog dana

140. Grižnja savjesti: Obveza prinošenja prinosa za krivnju

On će ukloniti pepeo onoga što je vatra spalila... (Levitski zakonik 6,3)

Ovo je zakon za prinos za krivnju... (Levitski zakonik 7,1)

132. Neka gori!: Obveza da se oganj na žrtveniku drži stalno upaljenim Vječni plamen zapalit ćeš na žrtveniku... (Levitski zakonik 6,6) 133. Isključiti to svjetlo - nikako!: Zabrana gašenja vatre na žrtveniku ... ne gasi je. (Levitski zakonik 6,6) 134. Počisti tanjur do kraja: Obveza za kohanim da pojedu ostatke prinosa od brašna Ono što ostane od njega, pojest će Aron i njegovi potomci ... (Levitski zakonik 6,9) 135. Baš kao za Pesah: Zabrana da se prinos od brašna peče ukvasan Ne pecite ga ukvasanog ... (Levitski zakonik 6,10) 136. Kruh svagdašnji: Obveza Kohen Gadola da svakodnevno prinese prinos od brašna Ovo je prinos Arona i njegovih potomaka... (Levitski zakonik 6,13)

141. Mir vam: Obveza prinosa slobodne volje Ovo je zakon prinosa za mir (Levitski zakonik 7,11) 142. Hvala, ali ne: Zabrana ostavljanja prinosa zahvalnosti Ne smije se dozvoliti da išta od njega ostane do jutra (Levitski zakonik 7,15) 143. Sada obje strane: Obveza da se spale ostaci žrtve Ono što ostane... mora se spaliti (Levitski zakonik 7,17) 144. Odvratno: Zabrana da se jede od žrtava prinesenih s neprikladnim namjerama Onaj koji je prinosi možda nije imao tu namjeru; to je odvratno i onaj tko je jede, nosit će na sebi grijeh (Levitski zakonik 7,18) 145. Fuj: Zabrana da se jede od žrtava koje su postale obredno nečiste Meso koje se dotakne bilo čega nečistoga ne smije se jesti ... (Levitski zakonik 7,19)

146. Priprema ... pozor ... sad!: Obveza spaljivanja obredno nečistih žrtava

137. Jednostavno ga zapalite: Zabrana da se jedu prinosi od brašna kohena

... mora biti spaljena na vatri. (Levitski zakonik 7,19)

... ne smije se jesti. (Levitski zakonik 6,16)

147. Udio masti: zabrana da se jedu određen dijelovi masnoće

138. Detalji! Detalji!: Obaveza žrtve za grijeh Ovo je zakon za žrtvu za grijeh ... (Levitski zakonik 6,18)

Nikakav helev od goveda, ovaca ili koza ne smijete jesti (Levitski zakonik 7,23)

139. Jedite ovo, a ne ono: Zabrana da se jede žrtva za grijeh čija je krv poškropljena unutra

148. Vampiri neka se ne prijavljuju: Zabrana jedenja krvi

Svaka žrtva za grijeh čija se krv unosi u Šator sastanka... ne smije se jesti... (Levitski zakonik 6,23)

Nećete jesti nikakve krvi ... (Levitski zakonik 7,26) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 171. Negativna je zapovijed ne učiniti čin jid'oni (neku vrstu magije) jer Pismo kaže, nemoj se obraćati… i jid'onim (čarobnjacima) (Vajikra 19,31). Jid'oni je onaj koji u svoja usta stavi kost

ge stvari sve dok joj ne otpadnu krila i proročki progovori o budućim događajima. Oboje, osoba koja to traži i onaj kojeg se konzultira krše ovu [zabranu].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■

ptice čije je ime jido'a, pa za nju spali tamjan i učini druStrana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Koji

je

najbolji

način

da

se

povežete s B-gom?

Povedite raspravu uz svoj šabatni stol o tome koji je idealan način službe B-gu. Koji je model bolji: molitva ili žrtva?

opipljivog, a ne samo iz-

raju li zakoni Tore predstav-

govorene riječi, moglo ut-

ljati ideal i biti vrijedni u svo-

jecati

s

joj suštini, ili možda mogu

Hašemom? Je li davanje da-

jednostavno rješavati ljudske

rova vrijednije ili manje vri-

potrebe i njihovu narav?

na

vaš

odnos

jedno od riječi?

ko relevantni i upotrebljivi za

• Koje su prednosti i nedostaci Svrha micvot

svakog od tih sistema?

• Na koji način bi vaše poka-

U raspravi o ulozi i vrijednosti žrta-

janje moglo biti drugačije

va, komentatori pokazuju svoje raz-

kada biste, umjesto da grijehe

ličite stavove prema svrsi i prirodi

priznajete svojim srcem i

micvot u cjelini. Neka od pitanja

ustima,

kojih se dodiruju uključuju:

trebali

prinijeti

i

žrtvu za grijeh? Kako bi čin promatranja kako se životinja kolje umjesto vas utjecao na vaša buduća djela?

• Kako bi prinošenje nečeg

Godina 15 7 Broj 25 Strana

• Jesu li svi zakoni Tore jedna-

• Je li sporno reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu funkciju ili sugerirati da je ona ustupak ljudskim slabo-

sve generacije, ili je moguće da su neki bili uglavnom namijenjeni za jedan određeni vremenski period?

• Kako analiziranje razloga za određenu zapovijed čini da ona ima više smisla? Koje su opasnosti takvog analiziranja? ■ Prevela Tamar Buchwald

stima? Drugim riječima, mo-

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Cav i isprika

spomen cava u Tanahu), točnije ga identificira guštera,

kao egipatskog

Uromastyx

dabb

aegyptia,

u

Za vrijeme praznika tijekom Pesa-

arapskom poznatog kao dhab. Može

ha posjetili smo Biblijski prirodoslo-

ga se naći u pustinjskim područjima

vni muzej u Bet Shemeshu. To je za-

ove regije, a beduini ga koriste za

ista vrlo zanimljiv muzej sa živim

jelo (premda je to Židovima zabra-

ili "boje neba". Rabi Jehuda Hanasi

životinjama, koji ima i obilazak na

njeno upravo ovim retkom u Vaji-

kaže da je to značilo‫ ק מהע ״‬kamirot -

kojem se mogu vidjeti izložene ži-

kra).

"nadsvođena, pokrivena" (što pro-

votinje iz vremena Tanaha, prilikom čega će vam vodič rastumačiti njihovu religijsku i znanstvenu pozadinu. Posebno su me se dojmili slučajevi u kojima se biblijska riječ za određenu životinju danas odnosi na nešto drugo.

Na hebrejskom se ova porodica guštera naziva hardon ‫חה ע ״‬, i na taj način Targum Jonatan i prevodi tu riječ. Rav Saadia Gaon izričito identificira cav kao dabb guštera.

Pa zašto danas cav znači kornjača?

izlazi iz grčkog kamara - "luk, lučni krov", te u konačnici izvora za engleski naziv za fotoaparat - camera.)

Onkelos također kaže da cav ovdje znači "pokrivena".

■

Raši piše da je "jedino" značenje za cav pokriven, a njegova izravnost

Jedna od stvari koje su me iznena-

Encyclopedia Mikrait kaže da bi

ovdje možda je prouzročila da su

dile bilo je cav ‫צב‬. U suvremenom

to moglo biti zbog zbrke koja je na-

kasniji pisci kornjaču vidjeli kao

hebrejskom, ta se riječ nesumnjivo

stala s jedinim drugim pojavljiva-

vjerojatnog "pokrivenog" gmaza. (U

odnosi na kornjaču. No, u muzeju

njem riječi cav u Tori, u Bamidbar

većini izdanja Rašija, on zapravo cav

smo, umjesto kornjače našli velikog

7,3. Taj redak opisuje prinose kne-

u Vajikra identificira kao froit, sta-

guštera. Kako je došlo do toga?

zova prilikom posvećivanja Šatora

rofrancuski za žabe ili žabe kra-

sastanka, te spominje da se njihov

stače. Međutim, Moshe Katan u

prinos sastojao od -‫״צב ״‬ ָ ֹ‫ ֶ ְגל‬-‫ ֵׁשש‬šest

svojim tumačenjima stranih riječi u

eglot (kola) cava. Značenje cava na

Rašiju,

ovom mjestu je vrlo nejasno. Midra-

Mikra, piše da se u nekim Rašijevim

šim u Sifrei na ovaj redak i Bamidbar

rukopisima nalazi riječ tartuge, što

Raba 12,17 navode različita mišljenja

znači "kornjača".)

Prije svega pogledajmo zbog čega je ona izvorno opisivala jednu vrstu guštera. To je relativno jednostavno za odrediti, budući da imamo srodni arapski dabb, koji znači gušter.

Kaddari kaže da se to odnosi na velikog guštera iz obitelji agamidae, a Daat Mikra na Vajikra 11,29 (jedini

među rabinima, uključujući "potpuno opremljena", "lijepo uređena",

tiskanih

u uvodu

Daat

Tijekom godina bilo je nekih pokušaja da se za kornjaču počne upotrebljavati riječ šalhufa‫( שלחעפד ״‬na osnovu arapskog), ali to nikada nije zaživjelo.

I tako sada kada ste pročitali sve ovo i dobili ideju o tome što znači riječ cav nemojte smetnuti s uma da je sve ovo iz naredne paraše Šemini i da ćete čitajući parašu Cav – naići, naravno, na riječ cav – koja je napisana sasvim drugačije (‫)צע‬... I pri tom mislim zaista drugačije….

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

nicul, hacala i hitnaclut U posljednjem se izbornom krugu izraelskih izbora prije 7 godina jako puno spominjala riječ hitnacel ‫ד נצל‬

Cav i isprika

biti freyer* - "budala"), možda bi

oteti svoju vunu i svoje platno", ili u

se "Dosta je bilo ispričavanja"

Šemot 33,6 ‫ ֶ ְ מָם ״״‬- ‫״א‬ ֶ ‫מִש ָה ֵׁאל‬ ְ -‫״בנֵׁמ‬ ְ ‫ַּצלּו‬ ְ ‫עַּיִ ְ נ‬

moglo smatrati manje atraktiv-

- "Tako su Izraelci skinuli sa sebe

nim sloganom.

svoje ukrase".

- ispričavati se. Ovo je hitpael oblik

Nakon što je osporio njegovu po-

Razumijevajući na taj način, hifil-

korijena ‫נצל‬. U svojim drugim obli-

četnu pretpostavku, on ju je kasnije

sku formu - hacala ‫ דצלד‬- "spašava-

cima, korijen ima vrlo različita

shvatio drugačije:

nje" postaje lako razumjeti. Kada

značenja. Njegov piel oblik nicel ‫נמצל‬ znači "iskorištavati" ili "iskoristiti".

A hifilska forma, hicil ‫ דצמל‬znači "izbaviti, spasiti". S obzirom na to koliko su te riječi nabijene emocijama, razumljiva je želja za povezivanjem.

Na primjer Avidan Freedman u svom blogu piše: A ako riječ za ispriku (lehitnacel) nije bila refleksivni oblik riječi kojom se opisuje 'iskorištavanje' (lenacel), što podrazumijeva da onaj koji se ispričava u suštini iskorištava, zloupotrebljava, samog sebe, (čime je prekršio 1. zapovijed bivanja Izraelcem: Nećeš

Ako je tako, onda korijen od riječi isprika nije način da se iskoristi samog sebe, već način da si pribavi izbavljenje.

Ovo je vrlo lijepa draša na te riječi, i povezuje sva tri značenja, no pogledajmo malo dublje u etimologiju.

nekoga spašavate, vi ga odnosite, sklanjate ga od opasnosti. Tako je

spasilac macil ‫ צמל‬, a preživjeli je nicol ‫נמצעל‬. Što je s nicul ‫ נמצעל‬- "eksploatacijom" ili "iskorištavanjem"? Glagol je izvorno značio "skinuti, pokvariti" drugim riječima, uzeti nešto od nekog drugog. Taj glagol nalazimo

Sva su tri glagola povezana i vuku

spomenut u odnosu na ono što su

porijeklo iz ranijeg značenja, rašire-

djeca Izraelova učinila Egiptu (Še-

nog u Tanahu, ali kojeg ne nalazimo

mot 3,22; 12,36) - ‫״א ״ ִ ְצ ָהמִ ם‬ ֶ ‫ַּצלּו‬ ְ ‫ עַּמְנ‬-

u suvremenom hebrejskom. Korijen

"opustošili su Egipćane". Tek u

‫נצל‬, izvorno je značio "oduzeti, otki-

suvremenom hebrejskom riječ je

nuti, ukloniti". Vidimo to značenje u

poprimila općenitiji smisao "iskori-

Hošea 2,11 ‫מ״ּופ ְש ִתמ ״‬ ִ ‫״צ ְ ִה‬ ַּ ‫ עְ ִד ַּצ ְל ִתמ‬- "Ja ću

štavati, iskoristiti", i očito je još manje konkretno "upotreba" došlo kasnije, jer se ne pojavljuje u Ben Ye-

* U vezi pojma freyer ili freier Benny

imidža Židova u egzilu. Ona veli

Ziffer novinar Haaretza je to 2006.

kako postoji pet karakternih osobi-

ovako sročio: "'Ne budi budala

na Izraelaca koje zajedno sačinjava-

(freier)' praktički je 11. izraelska za-

ju kulturu "samo nemoj ispasti

povijed". S druge strane, Dr. Linda-

budala (freier)": izuzetno snažan ego

Renee Bloch sa Sveučilišta Bar-Ilan

i osjećaj časti, izbjegavanje zakona i

tumači da je ovaj pojam, između

pravila, individualizam bez odgo-

ostalog, odraz želje da se riješimo

vornosti,

nadmetanje/rivalstvo

mačizam. op.pr.

i

hudinom rječniku.

A sada hitnaclut

‫ ד נצלע‬- "ispri-

ka". I ona se kasnije razvila, prvi put je nalazimo u srednjovjekovnom hebrejskom. Klein kaže da je glagol prvo značio "ispričati sebe", a kasnije "on se ispričao". Ben Yehuda (a

kasnije i Even Shoshan), daje malo drugačije objašnjenje: "učinio je trud da ukloni svoju krivnju."

Tako možemo vidjeti da su se značenja riječi značajno promijenila tijekom vremena. Dakle, ako prije niste znali izvorno značenje, ne morate se ispričavati. Drago mi je što vas mogu spasiti i slobodno iskorištavajte moju web stranicu u budućnosti ... ■

Godina 15 9 Broj 25 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Razumijevanje žrtava Jedan od najtežih elemenata Tore i načina života koji ona propisuje jest fenomen životinjskih žrtava – iz očiglednih razloga. Najprije, Židovi i judaizam opstali su bez njih gotovo dvije tisuće godina. Drugo, doslovno svi proroci su ih kritizirali, ništa manje ni Jeremija u ovotjednoj haftari. Nitko od proroka nije namjeravao ukinuti žrtve, ali bili su ozbiljno kritični prema onima koji su ih prinosili dok su istovremeno tlačili ili iskorištavali svoje bližnje – ljudska bića. Ono što ih je smetalo – što je smetalo B-ga u čije su ime oni govorili – očito je bilo to što su neki ljudi o žrtvama razmišljali kao o nekoj vrsti mita: ako damo dovoljno velikodušan dar B-gu tada On možda prijeđe preko naših grijeha i prijestupa. To je ideja koja je radikalno nekompatibilna sa judaizmom.

Zatim opet, uz monarhiju, žrtve su bile među najmanje prepoznatljivim stvarima judaizma u drevnim vremenima. Svaka drevna religija tog vremena, svaki kult i sekta, imala je svoje oltare i žrtve. Naposljetku, ostaje upečatljivo kako su jednostavno i glatko mudraci uspjeli

postaviti zamjene za žrtve, osobito tri stvari: molitvu, učenje i cedaku.

Molitva je, osobito šaharit, minha i musaf, zauzela mjesto regularnih žrtava. Za onoga tko uči zakone o

Problem sa žrtvama je bio u tome što su neki ljudi o žrtvama razmišljali kao o obliku mita: ako B-gu damo dovoljno velikodušan dar tada On možda prijeđe preko naših grijeha i prijestupa

žrtvama smatra se kao da je prinio žrtvu. Onaj koji daje dobrotvorni dar, prinosi financijsku žrtvu kao takvu, priznajući da sve što imamo dugujemo B-gu.

Tako, iako svakodnevno molimo za ponovnu izgradnju Hrama i obnovu žrtava, sam princip žrtava ostaje teško razumljiv. Antropolozi, psiholozi i biblijski učenjaci razvili su mnogo teorija o tome što žrtve predstavljaju, ali većina njih uteme-

ljena je na upitnoj pretpostavci da su žrtve u osnovi iste u raznim kulturama. To je siromašno učenjaštvo.

Uvijek je potrebno tražiti razumijevanje neke prakse u terminima karakterističnih vjerovanja kulture u kojoj se ona odvija. Što žrtva može značiti u religiji u kojoj je B-g stvoritelj i vlasnik svega?

Zbog čega onda postoje žrtve u judaizmu i zašto su one ostale važne, barem kao ideja, čak i danas?

Najjednostavniji odgovor – iako ne objašnjava detalje raznih vrsta žrtava – je ovaj: Mi volimo ono za što smo se voljni žrtvovati. To je razlog■ zbog kojeg je narod poljodjelaca i pastira, Izraelci, demonstrirao svoju ljubav prema B-gu prinoseći Njemu simboličan dar iz svojih stada, od svojih žitarica i voća; to jest, od onoga od čega su živjeli. Voljeti znači zahvaliti. Voljeti znači donijeti žrtvu Voljenome. Voljeti znači davati. Žrtva je koreografija ljubavi.

To vrijedi u mnogim aspektima života. Sretno oženjen par neprestano se žrtvuje jedan za drugoga. Roditelji podnose velike žrtve za svoju djecu. Ljudi koji su predani svom pozivu – liječiti bolesne, brinuti o siromašnima, boriti se za pravdu slabih nasuprot jakih – često žrtvuju istaknute karijere za dobrobit svojih ideala. U godinama patriotizma, ljudi se žrtvuju za svoju zemlju. U jakim zajednicama ljudi se žrtvuju jedan za drugoga kada je netko u nevolji ili mu je potrebna pomoć. Žrtva je čvrsto ljepilo u vezama. Ona nas spaja jedne sa drugima.

Zbog toga su u biblijsko vrijeme žrtve bile toliko značajne – ne na način kako je to bilo u drugim religijama, već upravo stoga što je srce judaizma ljubav: "Voli G-spoda svog B-ga svim svojim srcem, i svom svo-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Razumijevanje

jom dušom, i svom svojom moći." U drugim religijama, motiv koji je pokretao žrtve bio je strah: strah od gnjeva i moći bogova. U judaizmu je to bila ljubav.

Vidimo to u samoj hebrejskoj riječi

Tamo gdje se ljudi žrtvuju za svoje ideale,

ti ideali ostaju snažni. Žrtva je iskaz ljubavi.

za žrtvu: imenici korban i glagolu lehakriv, koji znače, "doći ili prinijeti bliže". B-žje ime koje se nepromjenjivo koristi u vezi sa žrtvama je Hašem, B-g u aspektu ljubavi i suosjećanja, a nikada Elokim, B-g pravde i udaljen. Riječ Elokim pojavljuje se samo pet puta u čitavoj knjizi Vajikra, i to uvijek u kontekstu drugih naroda. Riječ Hašem pojavljuje se 209 puta. I kao što smo vidjeli prošlog tjedna, samo ime knjige, Vajikra, znači pozvati u ljubavi. Tamo gdje je ljubav, tamo je i žrtva.

Jednom kad to shvatimo, počinjemo razumijevati koliko je duboko relevantan koncept žrtava u 21. stoljeću. Glavne institucije modernog svijeta – liberalne demokratske države i ekonomija slobodnog tržišta – počivaju na modelu racionalnog činitelja, to jest, onoga tko djeluje kako bi maksimalizirao dobrobit za sebe samog.

Hobbesovo viđenje društvenog ugovora bilo je da je u interesu svakog od nas da predamo neka od svojih prava središnjoj vlasti koja je zadužena za osiguranja vladavine prava i obranu vlasti. Uvid Adama Smitha u tržišnu ekonomiju bio je da ako svatko od nas maksimalizira svoje vlastite prednosti, rezultat je Godina 15 11Broj 25 Strana

žrtava

rast javnog dobra. Moderna politika i ekonomija počivaju na temeljima racionalne potrage za vlastitim interesom.

Nije bilo ništa pogrešno u tome.

To je bilo učinjeno iz najviših motiva. Bio je to pokušaj da se stvori mir u Europi koja je stoljećima bila pustošena ratom. Demokratska država i tržišna ekonomija bili su ozbiljni pokušaji da se upregne moć osobnog interesa kako bi se suzbile destruktivne strasti koje su vodile nasilju. Činjenica da su politika i ekonomija bile utemeljene na osobnom interesu nije negirala mogućnost da su obitelji i zajednica bile održavane altruizmom. Bio je to dobar sistem, ne loš.

Međutim, sada, nakon nekoliko stoljeća, ideja ljubavi kao žrtve postala je tanka u mnogim područjima života. To osobito vidimo u području veza. Diljem Zapada, sve manje ljudi ulazi u brak, u brak se ulazi kasnije, a gotovo polovica svih brakova završava razvodom. Diljem Europe, autohtone populacije su u opadanju. Kako bi imala stabilnu populaciju, država mora imati pro-

sječnu stopu nataliteta od 2,1 djeteta po ženi. U 2015. godini prosječna stopa nataliteta u EU bila je 1,55. U Španjolskoj je bila 1,27. Njemačka ima najnižu stopu nataliteta od svih zemalja u svijetu. Zbog toga se populacija Europe danas održava stabilnom jedino na temelju velike stope imigracije.

Ako se u društvu izgubi koncept žrtve, prije ili kasnije dolazi do posrtanja u braku, sve manje je roditeljstva i društvo pomalo stari i umire. Moj pokojni prethodnik, Lord Jakobovits, znao je to sjajno objasniti. Talmud kaže da kada se muškarac razvede od svoje prve žene, "žrtvenik lije suze" (Gittin 90b). Koja je poveznica između žrtvenika i braka? U oba slučaja, rekao je on, radi se o žrtvama. Brak propada kada se partneri nisu voljni žrtvovati jedan za drugoga. Židovi i judaizam opstali su unatoč mnogim žrtvama koje su ljudi morali podnijeti za to. U 11. stoljeću, Juda Halevi izrazio je nešto poput divljenja zbog činjenice da su Židovi ostali Židovi unatoč tome što su "lagano izgovorenom riječju" mogli konvertirati na većinske religije i živjeti relativno lagan život (Kuzari 4,23). Međutim, jednako je moguće da je judaizam opstao upravo zbog tih žrtava. Tamo gdje se ljudi žrtvuju za svoje ideale, ti ideali ostaju snažni. Žrtva je iskaz ljubavi.

Nije svaka žrtva sveta. Današnji bombaši samoubojice žrtvuju svoje živote i živote svojih žrtava na način koji smatram svetogrđem. Doista, samo postojanje životinjskih žrtava u Tori moglo je biti način sprečavanja ljudi od prinošenja ljudskih žrtava u obliku nasilja i rata. Ali princip žrtava ostaje. To je dar koji donosimo za ono što volimo i onome koga volimo. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Upute za uporabu Čitav odnos između B-ga i Izraela

cionalnog judaizma i onih skupina

Judaizam ima moralni kodeks koji

odražava se u uvodnom glagolu

unutar židovskog naroda koji su za

ga sprečava da se pokorava zapovi-

ovotjednog čitanja Tore. Riječ "cav"

sebe stvarale nove i različite načine

jedima i naredbama koje su same po

odražava zapovjedni stav i stav

židovske misli i štovanja, činio taj

sebi suštinski zle i nemoralne. Obja-

pokornosti. Iako se obrazloženja

koncept zapovijedanja. Nama je na-

šnjenje koje su dali svi nacistički ra-

zapovijedi mogu dati i shvatiti, sa-

loženo da držimo Toru na detaljan i

tni zločinci za svoje bestijalnosti i

ma naredba ostaje na snazi i nalo-

sofisticiran način. Stavljanjem vlas-

zločine počinjene u Drugom svjet-

žena je bez obzira na sve.

titih hirova, ideja i političke korek-

skom ratu oduvijek je bilo da su oni

tnosti na mjesto B-žje zapovijedi, mi

samo slijedili naredbe.

G-spod je židovski narod nazvao "B-žjom vojskom". Vojska funkcionira po principu zapovijedi i disci-

svaki puta otkliznemo putem povijesnog izumiranja.

pline, ona slijedi naredbe i vjerno ih

Judaizam ne dopušta poštivanje nemoralnih naredbi ubojstva i ugrožavanja drugih ljudskih bića. Čak i

izvršava. Iako se inicijativu pojedin-

Judaizam posjeduje

po cijenu žrtvovanja vlastitog živo-

ca uvijek treba cijeniti i diviti joj se,

moralni kodeks koji ga

ta, čovjeku nije dopušteno ■ ubijati druge iz obijesti. Tora stoga nagla-

vojska koja u potpunosti funkcionira na toj inicijativi osuđena je na poraz i uništenje.

U svim odnosima u životu potrebna je zapovjedna struktura kako bi zadano bilo ostvareno i izvršeno.

Priroda ljudskog društva je takva da moraju postojati oni koji će zapovijedati i oni koji će zauzvrat slušati i izvršavati te zapovijedi. Iz tog razloga riječ kojom se nalaže ispunjenje pozitivnog čina duhovnosti - micva svoj korijen ima u riječi za zapovijedanje.

Stoljećima je razliku između tradi-

Strana 12

sprečava da se pokorava zapovijedima i naredbama koje su same po sebi suštinski zle i nemoralne Na Sinaju smo izjavili da ćemo činiti i slušati i tek potom podrediti zapovijed racionalnom objašnjenju.

U doba kada su odanost i poslušnost bilo kojoj vlasti postali rijetki, te se na njih čak gleda s podozrenjem, trijumf tradicionalnog juda-

šava da čovjeku nije dopušteno dodavati ili oduzimati od B-žjih zapovijedi koje su nam dane.

Rabini Talmuda i kasnijih generacija izgradili su ogradu oko tih zapovijedi kako bi ih zaštitili i sačuvali. Ali nema promjene u vrijednosti i načinu poštivanja zapovijedi. Zapovijed koja se može odbaciti ili zanemariti vlastitim hirom u stvarnosti nije nikakva zapovijed.

izma temelji se, sada kao i uvijek, na

U društvu u kojem nema nepro-

poslušnosti zapovijedima i njiho-

mjenjivih zapovijedi i u kojem je sav

vom vjernom izvršavanju.

moral relativan i podložan pro-

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Upute za uporabu

mjenama, nedvojbeno će na kraju

žbu, zapovijedi Tore i Židovske vri-

shvatiti što su rabini mislili kada su

prevladati kaos i nemoral. Sva po-

jednosti.

rekli da je Izrelski narod primio To-

vijest, kako židovska tako i opća, svjedoči ovoj nepromjenjivoj istini.

Mi smo posvećeni putem slušanja B-žjih zapovijedi i židovske tradi-

Linija rascjepa u današnjem Židovskom životu nalazi se na istom mjestu na kojem je oduvijek i bila, u

ru na Sinaju i osjećao se kao da mu brdo stoji nad glavom kao teško i prisilno breme.

tom prihvaćanju ili odbacivanju

Ovdje će im biti zapovijeđeno da

koncepta v’civanu. No Židovska nas

stvari čine na određeni način, da

U riječi cav, kako nam priopćava

povijest uči da ništa što mijenja ovaj

vrednote Tore učine važnijima od

naslov parše, počiva cijeli smisao ži-

koncept ne položi test vremena i

svojih vlastitih osobnih želja, logike

vota po Tori. Cav označava nare-

neprestane promjene običaja u ljud-

i načina života. I upozoreni su da

dbu, red, uputu. Ona ostavlja malo

skom društvu. Samo je stari nasta-

će napuštanje Tore, i nepoštivanje

manevarskog prostora za individu-

vni priručnik još ostao na snazi i ču-

uputa iz priručnika na njih dovesti

alnu kreativnost u vršenju obreda i

va nas, nakon što je sve drugo ne-

osobne i nacionalne probleme, tra-

zapovijedi.

stalo sa scene.

gedije, otpad i oštre sudove.

cije.

Vrednote življenja po Tori dolaze s uputama za uporabu. I baš kao što sve one divne tehnološke naprave u našim životima, da bi svrsishodno funkcionirale, zahtijevaju da se pridržavamo uputa iz priručnika koji dolazi uz svaki od tih uređaja, tako i

Tora u duhovnoj oblasti judaizma zahtijeva

poštivanje

određenih

uputa.

Nije slučajno da svaki od blagoslova koje su rabini sastavili da se kazuju prije vršenja micve u sebi sadrže riječ v’civanu – i On nam je zapovijedio, jer sama micva, što mi uobičajeno prevodimo u smislu da je to

Koncept v’civanu tare nas u dru-

Gora nam još uvijek visi nad gla-

gom smjeru. Mi se po prirodi bu-

vama, budući da smo svjedoci ove

nimo protiv autoriteta koji nam dru-

činjenice u mnogim aspektima našeg života. Dakle, ponovo smo na-

dobro djelo, doslovce označava nešto što je zapovijeđeno.

To priznanje da je zapovijeđeno, da se predano i precizno slijedi Torin priručnik s uputama ono je što je definiralo judaizam kroz stoljeća. U

pravili puni krug do ideje o cavu do

Priznanje da je micva zapovijed,

v’civanu. Koncept cav onako kako je

nalog da se predano i precizno

objavljen u ovotjednoj parši nije

slijedi priručnik s uputama kojeg daje Tora,

današnjem svijetu ima mnogo onih

ono je što je stoljećima

koji nastoje "poboljšati" Toru. Oni

definiralo judaizam

su napisali novi priručnik s uputa-

potomcima, već je dio nasljeđa judaizma za sve Židove i za sve one koji žele svjedočiti židovskom kontinuitetu u svojim obiteljima te židovskom narodu u cjelini.

ma koji se neprestano mijenja, koristeći slatkorječive pojmove poput

gi nameću. Od djetinjstva tražimo

"prikladna" "progresivna" "dopad-

da sve činimo sami, onako i u vrije-

ljiva" kako bi opisali molitvenu slu-

me kad nam se hoće. Stoga možemo

Godina 15 13Broj 25 Strana

upućen samo Aronu i njegovim

Purim sameah Šabat šalom. ■

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Priznanje

Maharil Diskind komentira odabir

hu molitvu Šemone esrei kako grešni-

i napominje da je, u stvari, tu vrlo

riječi pesukima s obzirom na dvije ra-

ku ne bi bilo neugodno kad mora

očita razlika u tome što okajnica

zličite žrtve okajnice. Ako netko do-

priznati grijehe usred molitve. To se

može biti samo ženska životinja,

nese kozu, pasuk kaže (Vajikra 4,31):

saznaje iz korban hatos (žrtve okajni-

dok je žrtva paljenica baš muška životinja. Talmud odgovara da ljudi

".. i Koen će mu omogućiti da se pokaje i

neće obratiti pažnju na to. Razlika je

bit će mu oprošteno." Ako odabere

Talmud kaže da je

donijeti ovcu kao žrtvu za okajanje

rabin Johanan rekao u ime

grijeha, pasuk kaže (Vajikra 4,35): "…

rabina Šimona Bar Johaja

Međutim, postoji mogućnost da

da su mudraci uspostavili

netko može, u stvari, razabrati da

tihu molitvu Šemone esrei

pojedinac žrtvuje korban hatos. Tal-

kako grešniku ne bi bilo

mud onda navodi da je to izbor te

neugodno kad mora priznati

osobe. Ako odluči donijeti kozu, on-

grijehe usred molitve.

da će svatko znati za njegovu ■ sra-

i Koen će mu omogućiti da se pokaje za grijeh koji je počinio i bit će mu oprošteno."

Sama Tora dopušta čovjeku da odabere koju će životinju donijeti kao okajnicu. Zašto se onda ovdje čini kao da postoji razlika u ishodu između te dvije prinesene žrtve?

Maharil Diskind citira Talmud (Sota 32b) koji kaže da je rabin Joha-

nan rekao u ime rabina Šimona Bar Johaja da su mudraci uspostavili ti-

minimalna.

motu. Talmud (Berahot 12b) uči da je ce) i korban ola (žrtve paljenice), koje su obje zaklane i pripremljene u sjevernom dijelu Azara, bez vidne razlike.

Talmud onda propituje ovu izjavu

čovjeku, ako počini grijeh, a onda mu zbog toga bude neugodno, oprošteno za sve grijehe.

Prema tome, napominje Maharil

Diskind, grešnik koji odluči donijeti kozu kao žrtvu okajnicu, prouzročio si je sramotu jer će svatko znati da je napravio aveira. Toj osobi, u pasuku se kaže (ibid., 4,31), oprošteno je. Ne navodeći za što mu je oprošteno, pasuk nas uči da su mu doista oprošteni svi grijesi.

HaRav Aharon Leib Shteinman kaže da bi pojedinac uvijek trebao biti skroman. Ako je osoba posramljena, to je zapravo korisno za nju jer stječe Olam Haba (svijet koji dolazi). U stvari, posramljenost i stid su ni sa čime usporedive nevolje ako je nekome određena takva kazna. S jedne strane, bol je najveća, ali ne šteti mu tjelesno, niti šteti njegovom imetku. Drugo poglavlje Tomer Devora navodi na sličan način, da nema poželjnije patnje od poni-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Priznanje

ženja jer ono ne ometa čovjekovo

došao, prigrlio bi s ljubavlju i topli-

i gledao kako mesar, krojač, posto-

služenje Hašemu. Ne umanjuje nje-

nom. Rabin mu je objasnio da su oni

lar, poljoprivrednik … , kako svi oni

govu izdržljivost, njegov život, ili

od njega daleko i trebalo ih je privu-

ulaze u ured rabina Elimeleha.

život njegove djece, niti mu uništa-

ći, a učenici su mu vrlo blizu i po-

va imovinu. Naprotiv, čovjeka treba

trebno je malo razdvojenosti. Meili-

radovati takva patnja.

cer je s tim u vezi rekao da se njegov

Priča se da se Hofec Hajim požalio kako nije zavrijedio da u životu bude posramljen i zabrinuo se kakve će to posljedice imati, odnosno, kako će moći umanjiti svoje grijehe.

djed, veliki Noam Elimeleh, ponašao baš tako. Uvijek se smijao i iskazivao ogromnu ljubav prema posje-

titeljima. S druge strane, njegovi učenici su se pred njim tresli od straha.

Zohar bilježi: sretan je onaj tko je zauzet učenjem, tko masama prepušta zasluge i tko je u stanju odreći se počasti. Rebi Krupdoi je umirao, ali budući da nikad nije inzistirao na časti, nalog je rastrgan i on je povratio zdravlje. Talmud (Roš HaŠana 17a) kazuje daje rav Huna, sin rabi-

na Jehošue, jednako tako spašen zbog istog razloga.

Praštanje im je u prirodi i nisu kivni kad ih se postidi.

Rabin Naftali iz Ropšica je još kao mladić došao po prvi put u posjet Noamu Elimelehu, ali rabin Elimeleh je odbio primiti ga. Rekao je: "Nemam vremena za ljude koji imaju impresivan jihut (porijeklo) i pre-

je prirodi da prašta i provodi mir,

više su razmaženi. Svi ti arogantni

njega se može usporediti s Haše-

pojedinci bi trebali ići negdje dru-

mom koji je velikodušan. Rečeno je

gdje." Budući Ropšicer je stajao vani

uzdiže do neba i uzvikuje: "Tko je kao tvoj narod bnei Jisroel, koji se po-

žio dozvolu da vidi rabina Elimeleha. Unatoč mladosti, rabin Naftali je već bio glasovit diljem Poljske i Galicije kao učenjak i veliki cadik, pa gabaj nije mogao razumjeti zašto je Noam Elimeleh tako strog prema njemu. Rekao je mladiću da će opet pokušati. Rabin Elimeleh ga je grubo odbio znajući da će njegov glas

Tko je kao tvoj narod Jisroel?

Onoga tko ne širi sramotu, u čijoj

o takvoj osobi da se mnoštvo anđela

Još jednom je prišao gabaju i zatra-

čuti i oni koji stoje vani. "Neka ■ ide kuda god hoće, samo neka ode. Tko ga je tražio da dođe ovamo?"

Gabaj, koji je shvatio da mu je upornost uzalud, napustio je rabinov ured. Rabin Naftali je pao sa

stolice i gorko zaplakao. Plakao je dva sata i ponavljao: "Ribono šel Olam, zašto je protiv mene to što sam rođen u jihut … Heilige tate, Oče nebeski, samo ti možeš pretražiti čovjekovo srce. Samo ti znaš najdublje misli i razumiješ moje slomljeno srce." To je ponavljao sve dok se nije onesvijestio.

naša na takav način. Praštanje im je

Tada je Noam Elimeleh pozvao

u prirodi i nisu kivni kad ih se po-

gabaja i rekao mu da pomogne mla-

stidi. Zavrijedili su da ih se uspore-

diću: "Pobrini se za njega. Daj mu

di s Ocem na Nebu, neka Njegovo

hrane i pića, a onda ga dovedi k

ime bude blagoslovljeno zauvijek."

meni."

Neprekidna anđeoska pohvala je na visinama moćno oružje i promovira poništenje mnogih strogih odredbi.

Učenik je napomenuo svom rabinu da je prema njemu uvijek bio strog, a svakog mještana koji mu je Godina 15 15Broj 25 Strana

Kad je Ropšicer napokon doveden pred Noama Elimeleha, rabin ga je zagrlio i toplo primio. "Čekao sam na to slomljeno srce," ■rekao je Elimeleh. ■

■ Prevela Dolores Bettini Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Što je zapravo sloboda?

Ovotjedni odjeljak nastavlja sa te-

hameca. A ono izvanjsko je samo vo-

mom žrtava.

dič za unutarnje. Tako je ovo doba godine vrijeme kada judaizam pre-

One su nabrojane i objašnjene do

poruča da pogledamo u sebe i vidi-

u detalje.

mo u čemu smo slobodni, a u čemu

Bojim se da u tome nema baš

nismo. Gdje smo izgubili kontrolu?

mnogo priče…

U kojim područjima naš život vode

Dobro, dakle, kako je blagdan Pe-

naše želje, a ne naše odluke? Radi-

sah povezan sa slobodom o kojoj

mo li da bismo živjeli ili živimo da

sam govorio prošlog tjedna: slobo-

bismo radili? Odlučujemo li aktivno

dom izbora?

koliko ćemo vremena provesti sa svojom djecom, ili dozvoljavamo da

Najprije, dozvolite mi da razjas-

nam druge stvari odvuku pažnju?

nim da kada mi Židovi slavimo slo-

Postajemo li često ljutiti kada ■stvari

bodu na Pesah, mi ne slavimo slobodu od fizičkih okova Egipta. Velika je stvar da više nismo robovi, ali to nije bila srž priče o izlasku.

ne idu onako kako smo zamislili, ili lje. Oni predstavljaju područja u ko-

zadržavamo perspektivu? Lista je

jima sami sebe nalazimo 'zaroblje-

duga i sada je vrijeme kada ju Žido-

nima' u onome što bih ja danas na-

vi rade.

Egipat je bio pogansko društvo. A

zvao 'razmišljanjem iz navike'; svijet

židovski narod našao se uhvaćen u

bi možda generalno rekao da je riječ

njegovoj mreži. Kult obožavanja, se-

o 'ovisnostima'. Bespomoćni načini

ksualnih devijacija i potpuni nedo-

povezivanja sa svijetom iz kojeg ne

statak morala bili su atraktivni i pri-

vidimo izlaz. Želja za šećerom, iako

mamljivi. Izlazak je bio proces ostavljanja svega toga iza sebe i posvećivanja životu istine, življenju u skladu sa vlastitim vrijednostima i mudrošću, umjesto da budemo pri-

izvaditi na stol tako da bi na dan

da si uzmemo vremena

prije Pesaha… No, to ćemo ostaviti

slavimo i koje nam se cilj prisjećati

našoj kontroli

naše okusne pupoljke. S druge strane, hamec (kvasac) predstavlja naše

Ako ste Židov (a ne isključujem nikog tko nije, samo želim izbjeći da

znam da nije zdrav. Pušač koji želi

preobratiti ljude na judaizam!), za-

prekinuti sa pušenjem, ali si ne mo-

što ne biste uzeli kratak period na-

že pomoći. Posuđivanje novca uz

dolazećeg tjedna i saznali gdje leži

visoke kamate kako bi mogao na-

vaš vlastiti hamec? Napravite svoju

staviti s kockanjem. Što god to bilo,

listu, a sljedećeg tjedna govorit ću o

svako ljudsko biće ima neka podru-

tome što s njome učiniti.

čja u kojima zapne.

želje. Torte, keksići, donuti, svježi

Prva stvar koju činimo prije Pesa-

kruh iz pećnice… prizivaju naše že-

ha jest da svoje domove čistimo od

Strana 16

za sljedeći tjedan.

zvučim kao netko tko pokušava

tijekom Pesaha.

znati da ne nadražuje baš previše

skom kalendaru. Moramo pretražiti

u židovskom kalendaru

ono što je izmaklo

Ako ste je ikad jeli 8 dana, onda ćete

što je poanta ovog perioda u židov-

bismo li našli hamec. Moramo sve to

tka. To je sloboda koju mi Židovi

stavan kruh, predstavlja slobodu.

vremena da ih identificiramo ono je

Svrha je ovog perioda

da kod sebe identificiramo

sam ranije da maca (maces), jedno-

koja su izmakla kontroli; uzeti si

svaki kutak i pukotinu u nama ne

vučeni ispraznim strastima trenu-

Na simboličkoj razini, spomenuo

Svatko od nas ima svoja područja

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Uzvišena vatra žrtvenika gasi ono negativno Ovaj dio Tore opi-

nosti pozitivnog razmišljanja. Nema

suje prinos ola, koji

sumnje da pozitivan stav može utje-

se u potpunosti spa-

cati ne samo na naše ponašanje, ne-

ljuje

mizbe'ahu

go i na funkcioniranje naših tijela.

(žrtveniku), i koha-

Brojne studije, potaknute knjigom

na

nim od nje ništa ne jedu. Talmud kaže da je za kohanim trebalo strogo upozorenje u vezi žr-

Nešama je po prirodi B-žja.

Nešama je dah života

cijski gubitak. Jedno je mišljenje da

božanskog podrijetla

su kohanim, budući da je ola bila u

i ona žudi da se ponovno

potpunosti spaljena i da se ništa od

spoji sa svojim Izvorom

nje nije jelo, mogli postati aljkavi u

imali više mesa nego li su mogli pojesti. Zašto bi ih bilo briga ako se jedan prinos spaljuje u potpunosti?

Tora ukazuje na iracionalnu prirodu gramzivosti. Multimilijarder koji ne bi mogao potrošiti ni djelić svog bogatstva da živi i tisuću godina, još uvijek želi povećati svoje bogatstvo.

Zašto? Zato! To je poput mentaliteta alkoholičara koji na gostionici vidi

ku simbolički ukazuju na to da moramo shvatiti da životinjska priroda u nama mora biti podređena i potže postići kada osoba ima žarku želju da se sjedini s B-gom, jer nešama je zapravo po prirodi B-žja. "On (B-g) udahnu u njegove nosnice dah života" (Postanak 2,7). Zohar komentira da kad netko napravi izdah, on izdahne nešto iz svoje nu■

svojoj službi.

dno. Kohanim su od ostalih prinosa

Sugerira se da prinosi na žrtveni-

činjena B-žanskoj nešami. To se mo-

tve ola jer je ona uključivala finan-

Ovako površino, to zvuči apsur-

(kohenu). Vi ćete ugasiti negativno."

Anatomija boli Normana Cousinsa, pokazale su da se pacijenti koji imaju pozitivan stav mogu bolje i brže oporaviti. Iznesene su različite sugestije kako postići optimističan

stav čak i kada ste suočeni s nedaćama.

trine, dakle, kada je "B-g udahnuo u njegove nosnice dah života", On je (da tako kažemo) "izdahnuo" iz sebe. Nešama je dah života božanskog podrijetla i ona žudi da se ponovno spoji sa svojim Izvorom. Prepreka

ovom ponovnom sjedinjenju su svjetovne želje zemaljskog tijela. Ka-

R. Shneur Zalman, Baal HaTanya,

da su one potčinjene nešami, barijera

predložio je jedinstveni prijevod go-

bude uklonjena i nešama se može

re navedenog stiha. Može ga se pro-

ujediniti s B-gom.

čitati ovako: "Vatra na žrtveniku održavat će se da gori u njemu

Naša je povijest prepuna cadikim koji su bili u stanju ostati pribrani i

znak, "Veliko otvorenje! Platite 10

nisu nedaće ih slomile. Psalmist ka-

kn – i pijte koliko želite", pa kaže:

že: "On se neće bojati loših vijesti,

"Dajte mi za 20 kn".

njegovo je srce postojano, pouzdaje

Kohanim nisu imali koristi od mesa žrtve ola, pa kako im ono nije bilo dostupno, mogli su biti aljkavi u obredu koji su vršili.

se u B-ga." (Psalam 112,7) I još: "A

za mene, B-žja je blizina moje dobro" (isto 73,28). Osoba koja ima žarku žudnju za sjedinjenjem s B-gom može izdržati nevolje i može

Misli pozitivno

pozitivno misliti čak i pod najstres-

Vatra na žrtveniku održavat će se

nijim okolnostima.

da gori na njemu, ne smije je se ugasiti (6,5) Mnogo je knjiga napisano o vrijed-

Godina 15 17Broj 25 Strana

To je, kaže R. Shneur Zalman, značenje gornjeg stiha. Onaj tko u sebi nosi uzvišenu vatru žrtvenika, uvijek može ugasiti negativno. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Sveta drskost Što ako želim učiniti nešto vrlo sveto, a cijeli mi se svijet smije? Za to moram imati svetu hucpu, (odvažnost) azuz d'kduša, svetu drskost.

Ako cijeli svijet kaže za mene da sam lud, kako može biti da nisam lud? Kad sam se rodio, B-g mi je podario tu svetu drskost da učinim ono što znam da trebam učiniti. Na primjer, ja smatram da bih trebao nositi jarmulku (okruglu kapicu).

Uđem na neko mjesto, i svi mi se počnu smijati: "Jesi li ti lud? Jarmulka! Ti si demode! Ti si glup!" I ja onda kažem, "O, oprostite. Da, stvarno ste u pravu. Mi živimo u civiliziranom svijetu. Što će mi jarmulka?"

Reb Nahman pita: "Što time činim samom sebi?" Ja nisam samo skinuo

jarmulku. To je jasno samo po sebi.

Nego kad nešto učinim zato što su

svojim vlastitim rukama uništili

slušate ljude zato što ne stojite čvr-

svoj azuz d'kduša.

sto na svojim vlastitim nogama. A-

Reb Nahman kaže nešto vrlo tužno. Ako uništite onu svetu drskost koju imate, kazna je da postajete rob vezi toga. On kaže da se postavlja

Što je s odnosom ljudi prema vama?

pitanje, jeste li B-žji sluga, ili sluga

Ako imate svetu hucpu, ako ste do-

ljudi? Nema trećega. B-g kaže: "Po-

voljno čvrsti da stojite na vlastitim

gledaj se. Što si to? Prije si bio moj

nogama, ništa vas ne može pokole-

sluga. Dao sam ti žilavu hucpu da

bati. Tada vas svijet uistinu voli.

radiš dobro, a ti radije slušaš ljude.

Ljudi vas mamash (istinski) vole.

U redu, budi njima rob. Odluči se

Ako netko uđe s jarmulkom i svi mu

tko ti je gospodar." Ako si B-žji slu-

se počnu smijati, a on ju i dalje nosi,

ga, onda si najuzvišenija osoba na

oni se mogu i dalje smijati. Znate li

svijetu, jer točno znaš što je dobro.

što onaj koji se smije stvarno misli?

Ako znaš što je dobro onda ne slu-

"Gevalt (čudesno)! Zaista ga poštu-

šaš nikoga - samo ono što ti nutrina

jem." Ako ja nosim jarmulku, a ljudi

tvoje duša kaže da je dobro. Kad iz-

mi kažu, "Skini je - ovo nije mjesto

gubim svoju svetu drskost, onda

za to!" I ja se suzdržim od toga, ljudi

sam rob svakoj budali. U trenutku

će kroz smijeh reći: "Ovaj stvarno

kad postanem rob svakoj budali, ja

ima čvrst karakter, to je čovjek! Zna-

mrzim tog šmendrika (budalu), jer je

te kakvi su ljudi? Kada ih slušate,

on moj gospodar. Jeste li kada vi-

pljuju na vas. Kada ih ne slušate,

djeli da rob voli svog gospodara?

vole vas. Najluđa stvar na svijetu!

To je vrlo čudno. Mi uvijek mislimo da ako ne poslušamo ljude kada nam kažu da učinimo nešto loše, da time odlazimo na drugu stranu, a

po, znate što se događa meni? Ja stvaram p'gam, manu, nedostatak.

voljeti ljude jer niste njihov rob.

Reb Nahman kaže nešto drugo.

čme. Ne mogu više podnositi ljude.

bam učiniti, ili da to ne izgleda lije-

ma ljudima, onda možete stvarno

ljudi. Reb Nahman je vrlo oštar u

Nemam dostojanstva, nemam ki-

mi ljudi rekli da to trebam ili ne tre-

ko imate azuz, tu svetu drskost pre-

želimo biti dio mase. Samo pogledajte tu masu - mislite li da oni vole jedni druge? Oni se mrze. Isto je i što se vas tiče.

Možete li si zamisliti? Reb Nahman kaže da morate imati svetu hucpu prema cadikim, prema svetim ljudima. Ona mora biti toliko sna-

žna, da ako se zagledate duboko u svoju dušu, jasno vam je što morate učiniti, i nema ničega i nikoga na svijetu tko vas može zaustaviti. Morate stvarno svim srcem biti uključeni u to - morate to mamash učiniti

Ja uništavam svoju svetu drskost.

Kada slušate ljude vi postajete nji-

radi B-ga. Reb Nahman ne kaže sa-

Jeste li ikad vidjeli nekoga tko za

hov rob, nije da ih volite. Nemojte

mo da morate imati svetu hucpu

dva novčića poliže čitav svijet? Za-

mi reći da slušate ljude zato jer ih

prema cadikim, morate imati svetu

što su oni pali tako nisko? Jer su

volite. Nemojte se zavaravati. Vi

hucpu prema B-gu! Morate doći

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Sveta

B-gu i reći Mu: "B-že, ja moram biti Židov, moram biti svet, i moram biti blizu Tebe, i Ti me ne možeš odgurnuti od Sebe." Morate reći B-gu: "Istina je da sam 15.000 puta počeo iznova, i svaki puta sam pao, ali B-že, govorim Ti istinu. Nikad te

drskost

B-gu.

Reb Nahman pita kako izgleda razgovor s dobrim prijateljem. To znači uzeti svog prijatelja i usaditi mu hucpu koja mu daje snagu da zna kako činiti ono što je ispravno.

neću ostaviti, zato mi radije dopusti

Što je zlo u svijetu? Zamislite da

da Ti se približim." To je kao da se

netko želi učiti, želi učiniti nešto

želim približiti B-gu, a On me malo

sveto. Zlo ne kaže da je to loše. Zna-

udari, odgurne me. Želi vidjeti koli-

te kako vas vrag, da kažem na taj

ko sam čvrst. Kada se vraćam na-

način, pridobija? Vrag namjesti pri-

trag time Mu kažem, "Ne smeta me.

jateljsko lice, pa razgovara s vama, i

Možeš me udarati, ali ja ću se ipak

želi vam oduzeti svetu hucpu. Zlo

vratiti." To je zapravo hucpa prema

dođe i kaže: "Slušaj me. Dugo te već

B-gu. Reb Nahman kaže da je to to-

poznajem i dobro te znam. Ti li si

liko duboko da on to ne može bolje

svet? Ti si Židov? Ti si učen? Koga

pojasniti, ali blago onome koji ima

ti zavaravaš? Nećeš to moći učiniti.

dovoljno azuz d'kduša da se približi

Znam te." On ti kaže: "Slušaj, moraš

biti realan, moraš poznavati svijet, pa ovo, i ono, budi razboriti, posjeti psihijatra ...", i namjesti masku dobrog prijatelja. Reb Nahman kaže da se čuvate vragova koji izgledaju kao prijatelji. Što učiniti u tom slučaju? Morate reći svom zlu: "Dosta, prekini! Ja ne slušam čak ni B-ga ako me udari.

Ne slušam te, čak ni ako je to istina.

Ja ne slušam nikoga." B-g vas samo testira. B-g želi da postanete čvrsti.

Kad se Jaakov Avinu hrvao s anđelom, on se hrvao s B-gom. Što to znači? B-g u vaše srce šalje jedno malo zlo da vas učini jačim. Svaki put kada se hrvate sa svojim dušom vaši mišići postaju snažniji.

Reb Nahman kaže da cijeli jidiškajt

(Židovstvo), sve službe B-gu, ovise o tome koliko svete hucpe imate u sebi. On kaže da svetu hucpu morate imati prema svojim fizičkim željama, prema svojim duhovnim željama, i da morate imati svetu hucpu čak i prema najsvetijim snovima koje imate, i da učinite upravo ono za što znate da B-g želi da učinite u tom trenutku.

Onda on kaže da su svi sveti cadi-

kim dosegli takve visine, ne zbog toga što su znali više, ili zato što su im duše bile svetije, oni su uspjeli doći do tamo samo stoga što su imali ovu svetu hucpu. Ljudi koji nisu stigli do tamo nisu imali dovoljno azuz d'kduša. ■ (nastavit će se) Prevela Tamar Buchwald

Godina 15 19Broj 25 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: CAV

Parša (priča) Cav - Šabat HaGadol, je druga parša nove knjige — Levitskog zakonika i uvijek dolazi u proljeće. Zašto je to najbolje vrijeme za čišćenje i pročišćavanje?

Prošlotjedna paraša (odjeljak Tore, priča) imala je poruku da se knjiga VaJikra (Levitski zakonik) uglav-

nom bavi žrtvama u Hramu (korbanot) koje simboliziraju alate za približavanje (lekarev) Stvoritelju.

Ovaj tjedan paraša "Cav" počinje riječima: "G-spod reče Mojsiju: Daj

da se sveto bogoslužje u Hramu za-

sude); "Izrael" je središnja kolona —

Aharonu i njegovim sinovima ovu na-

snivalo na tri sile: kohenu, levitima i

sila ravnoteže.

redbu ..." i Zohar objašnjava da "ne

Izraelu - inicijali su KLI (‫" — למ‬po-

postoji zapovijed, nego samo štova-

suda"), a da bi ''posuda'' bila savr-

nje idola (avoda zara)". Znači, kad

šena i cijela, kako bi mogla u sebe

god na bilo što reagiramo i kada postupamo kao da se ravnamo po

Idolopoklonstvo se može

zapovijedi, to je štovanje idola. Ido-

definirati kao davanje

lopoklonstvo se može definirati kao

kontrole nad našim životom,

davanje kontrole nad našim živo-

nečemu što je izvan nas.

tom, našom vezom s vlastitom dušom i sa Svjetlom nečemu što je

primiti sve obilje stvarenja, ona mo-

izvan nas. Zašto?

ra sadržavati te tri sile: "kohen" je sila

Glavna je svrha stvaranja bila po-

desne kolone — davanje i dijeljenje;

dijeliti blaženstvo i dobrotu sa stvo-

"Levi" je sila lijeve kolone — želja za

renim bićima, s nama. Međutim, mi

primanjem (to je sila dina — pre-

■

Paraša nam govori da je uloga kohena da osigura da "... vatra mora stalno gorjeti na žrtveniku". Komentatori pitaju kako to da se kohen koji simbolizira desnu kolonu mora no-

siti s vatrom koja simbolizira lijevu kolonu!? No, očito postoje dvije vrste vatre (na hebrejskom eš): eš zara (vatra štovanja idola) i eš kodeš (vatra svetog bogoslužja). Kad god nas kontrolira moć dina, dok proživljavamo ljutnju, frustraciju, depresiju, itsl. tada znamo da u nama gori eš zara, koja nas uništava i razara. Ovu

smo odlučili da svu tu dobrotu ne

se vatru može jedino savladati eš

primimo pasivno; mi smo ju htjeli

kodešom. Ako u nama stalno gori

zaraditi kroz svoj vlastiti rad i trud.

zapaljeni eš kodeš, vatra da činimo

Odlučili smo da i mi želimo biti

dobro, za našeg bližnjega, ta će vr-

stvaratelji, i time smo dobili moć

sta vatre prevladati i ukloniti ovu eš

slobodne volje, s kojom je došla spo-

zara. Mi u sebi moramo probuditi

sobnost da kontroliramo svoju sud-

vječnu vatru i na sebe gledati kao na

binu. Stoga, kad god izgubimo kon-

žrtvenik na kojem neprestano gore

trolu nad svojim životom, svojim

žrtve. Ovaj unutarnji ushit pomoći

osjećajima i mislima, mi se nalazimo

će nam da svladamo eš zara koja je u

u stanju idolopoklonstva.

Zbog toga je naš cilj da budemo u stanju ravnoteže. Zohar objašnjava

Strana 20

nama i dovest će nas bliže Stvoritelju.■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Purim - Davanje dovodi do ljubavi Purim je jedan od mojih omiljenih blagdana. Započinje sjajnom pričom u kojoj glavnu ulogu ima židovska heroina – kraljica Ester. Nastavlja se raskošnim objedom i 'zapovijedi' da se napijemo. No, najdraži dio mi je, to što je to dan ispunjen davanjem i dobrom voljom.

objašnjava da između davanja i ljubavi postoji snažna veza. On sugerira da davanje zapravo dovodi do ljubavi; pokazuje kako je hebrejska riječ za davanje 'hav', a za ljubav 'ahava'. Davanje je, u hebrejskom, korijen ljubavi. Tako je i u govoru duše – davanje je korijen ljubavi.

nosti i jesu. A kada ljudi postanu objekti, mi postajemo zaokupljeni time kako da ih najbolje iskoristimo kako bismo došli u dodir s osjećajem ljubavi. Natječemo se s njima, emotivno se oslanjamo na njih…

Sve to umjesto da ih jednostavno volimo.

Postoje dvije odvojene zapovijedi za Purim. Najprije, tu je zapovijed o davanju siromasima – to je nešto što se očekuje tijekom cijele godine, no na Purim se traži veća razina predanosti. Zatim je tu 'mišloah manos'. Rečeno nam je da barem jednoj osobi darujemo najmanje dvije jestive stvari. Ipak, ljudi najčešće taj dar daruju svojoj obitelji, prijateljima, susjedima itd. Ako ste ikad bili u ortodoksnoj zajednici na Purim, poznat vam je taj duh davanja koji tamo prevladava. Ljudi provode cijelo jutro i dio poslijepodneva jureći okolo s namjerom da daruju što više darova. I djeca su dio te povorke. A osjećaj koji ispunjava zajednicu je osjećaj ljubavi.

Želio bih to malo dublje objasniti.

Ali davanje mijenja stvari. Kada dajemo, mi uklanjamo naše čuvare.

Umjesto da nam se umom motaju misli o tome 'što druga osoba misli o meni', 'što može učiniti za mene', možemo se smiriti i dati mjesta smirenim mislima davanja. To daje ■ prostora našem prirodnom osjećaju ljubavi da ispliva na površinu.

Rabi Dessler, rabin iz 20. stoljeća,

Netko bi mogao pomisliti da rabin Dessler kaže da počinješ bez ljubavi, zatim daješ i nekako nastane ljubav … u mom umu, mehanizam ne ide tako.

Ja bih sugerirao sljedeće.

Ljubav je osjećaj koji leži u svima nama. Svi mi volimo čovječanstvo.

Jer srž je ljudskog bića njegova duša. A duša naprosto voli druge duše.

Dakle, što nam se događa? Ukratko, pogubimo se u sitnicama i svojim osobnim problemima. Upustimo se u sumnjičavo, egoistično ili pohlepno razmišljanje u kojem ljudi za nas postaju objekti, umjesto da budu božanske duše što u stvar-

Davanje dovodi do ljubavi, ne zbog neke čarobne formule, već stoga što je ljubav naša primarna postavka i sve što trebamo učiniti je okrenuti leđa svom egoističnom načinu razmišljanja kako bismo ponovno podigli sustav. Purim je vezan uz davanje, a samim time i uz ljubav. Ako ste bili u ortodoksnoj židovskoj zajednici na Purim, onda točno znate na što mislim.

Purim: paradigma nade za svaku generaciju Vidio sam prekrasno razmišljanje u Sefer – Jemej haPurim.

Nakon čitanja Megile pjevamo molitvu 'Šošanas Jakov' koja kaže 'Bio si njihovo vječno spasenje i njihova nada kroz sve generacije'. Što znači ta fraza – v'tikvasam b'hol dor v'dor?

Prije pjevanja Šošanas Jakov, mi recitiramo blagoslov kojim završavamo čitanje Megile: ''Blagoslovljen si Ti, Hašem, naš B-že, Kralju svemira, koji uzima naše tužbe, sudi naše zahtjeve, osvećuje naše pogreške, osvećuje se našim neprija-

Godina 15 21Broj 25 Strana

Strana 21

(nastavak s 21. stranice)

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Purim - Davanje dovodi do ljubavi

teljima i donosi pravednu naplatu neprijateljima naše duše, B-g koji donosi spasenje.'' U tom blagoslovu koristi se sadašnje vrijeme (haRav es riveinu, haDan es dineinu, v'haNokem es nikmaseinu itd.)

Na Hanuku, molitva Al HaNisim ima sličan sadržaj, ali je u prošlom vremenu: On je borio naše bitke, On je sudio naše zahtjeve, On je osudio našu krivicu (ravta es rivam, danta es dinam, nakamta es nikmasam). Promjena vremena u dvije slične molitve mora imati značenje. Zašto su glagoli na Hanuku u prošlom, a glagoli na Purim u sadašnjem vremenu?

Gaon iz Vilne komentira na stih, ''Da govorim o Tvojoj dobroti jutrima i o Tvojoj vjernosti noću'' (Tehilim 92,3) da se jutro (boker) odnosi na dane otkupljenja. Otkupljenje je sjajno poput jutarnjeg sunca. Kada Klal Jisrael bude otkupljen, kada budu živjeli u miru u Erec Jisrael, tada će nam se činiti kao da je jutro. Isto tako, noć i tama su metafore za izgnanstvo. Kada smo u izgnanstvu, to je vrijeme 'Njegove vjernosti noću', što znači da ne vidimo B-žju ruku koja je sakrivena.

U takvim vremenima, čini se kao da smo odbačeni. Ono što nas održava tijekom noći u našem izgnanstvu je naša 'emunasha ba'lejlos' – imamo vjere unatoč izgnanstvu, Svemogući je još uvijek zainteresiran za nas i brine o nama.

Paradigma te 'emunasha ba'lejlos' je praznik Purim. Purim je blagdan izgnanstva, jom tov u 'galusu'. Tijekom perzijskog izgnanstva, činilo se kao da je B-žja providnost napustila Židove. ('Proglas je zapovjedio uništenje svih Židova od najmlađeg do najstarijeg u samo jednom danu.')

'Njegova vjernost noću' ono je što ih je održalo. Purim je događaj u poviGodina 15 22Broj 25 Strana

jesti kada je Klal Jisrael mislio da je odbačen, ali je zatim otkrio da je Svemogući još uvijek zainteresiran za njih i da ih voli. On još uvijek bije njihove bitke, čak i u izgnanstvu.

Purim je događaj u povijesti kada je Klal Jisrael mislio da je odbačen, ali je zatim otkrio da je Svemogući još uvijek zainteresiran za njih i da ih voli.

On još uvijek bije njihove bitke, ... čak i u izgnanstvu.

Zato je molitva za Purim u sadašnjem vremenu – Onaj koji bije naše bitke, sudi naše zahtjeve, osvećuje se onima koji nam čine zlo. Čak i u galusu, kada se čini da su stvari izgubljene – do današnjeg dana okruženi smo ljudima koji nas žele uniš-

titi – ali i tada je On tu – u sadašnjosti – bije naše bitke.

Hanuka je čudo koje se dogodilo kad smo imali Beis HaMikdaš. Mi znamo da je u takvom vremenu u povijesti prisutan Gospodar svemira. Taj period je prošlost, pa je zato i molitva za Hanuku u prošlom vremenu. Ipak, na Purim, dok smo još uvijek u izgnanstvu, moramo čuti da Svemogući ne samo da je učinio nešto u prošlosti, nego ČINI to za nas i u sadašnjosti.

Purim je NAŠ blagdan i zato su mudraci u molitvu Šošanas Jakov uključili riječi ''I njihova nada kroz sve generacije.'' Naša nada je da će se ono što se dogodilo na Purim nastaviti događati i nama u ovom vremenu. Naša nada nije samo za prošlost, već i za svaku generaciju (uključujući sadašnju) u kojoj ''ustaju na nas u pokušaju da nas unište''. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 22

Eitiel Goldwicht:

4 navike radosti za Purim Kako živjeti život ispunjen srećom?

Suština je Purima oslobađanje sile radosti. Sreća je odabir, ona ne ovisi o vanjskim okolnostima.

Purim donosi četiri praktična savjeta o tome kako živjeti sretnim životom. Ove četiri 'navike radosti'

ma. Neuroznanstveno istraživanje

narod. Najsigurniji način da živimo

odražavaju se kroz četiri micve

pokazuju da kada radimo lijepe

životom punim sreće je da napiše-

Purima.

stvari za druge, naš se mozak pali u

mo svoju vlastitu knjigu o čudima koja se događaju u našim životima.

1. Mišloah Manot, darivanje hrane prijateljima i kolegama.

Suština Purima je

Primatelj ovog poklona nije siroma-

otključavanje sile radosti.

šan ili potrebit, već voljena osoba ili

Sreća je odabir,

prijatelj. Prvi korak prema sreći ide

ona ne ovisi o

kroz izgradnju odnosa s prijatelji-

vanjskim okolnostima

ma, obitelji i zajednicom. Istraživanja pokazuju da su ljubav, društvene veze, briga i pažnja prema dru-

gima, te zauzvrat briga drugih za nas, prvi korak prema sretnom životu.

2. Matanot L’evjonim, dobrohotno davanje siromašnima.

Judaizam uči da čovjek treba utrošiti najmanje 10% svog vremena i novca u pomaganju drugim ljudi-

Ljudi koji vode "dnevnik zahvalnosti" osjećaju više optimizma i veće zadovoljstvo u svom životu. ■Naravno, svi imamo trenutke kada se suočavamo s poteškoćama i izazovima, no svatko doživljava također i trenutke smisla i zadovoljstva.

područjima koja su povezana sa za-

Ako živite sa zahvalnim

dovoljstvom i nagradom. Ako sebe i

sigurno ćete živjeti kao sretnija i

svoju djecu uvježbamo u davanju, a

ispunjenija osoba.

ne samo u primanju na ovom svijetu, uistinu ih postavljamo na put prema sretnom i ispunjenom životu.

3. Čitanje Esterinog svitka.

stavom,

4. Svečani purimski objed.

Purimska gozba je onaj trenutak u kojem zastajemo kako bismo postali svjesni onoga tko smo i što imamo.

Megila se može sažeti kao izvještaj o

Studije pokazuju da ljudi koji pra-

čudima koja smo doživjeli mi kao

kticiraju svjesnost, svjesnost iz trenutka u trenutak o mislima, osjećajima i vanjskim okolnostima, ne samo da imaju jači imunološki sustav

već će vjerojatno biti sretniji i uživati u većem životnom zadovoljstvu.

Sprovođenje ove četiri navike sreće u našu svakodnevnu rutinu pomoći će nam da postanemo sretniji i zadovoljniji ljudi. Ovog Purima, započnite svoje putovanje prema sreći ispunjavanjem ova četiri micve s radošću. ■

Strana 23

Divrej Tora

Rabbi Yissocher Frand:

Pazite za što se molite Ova priča svima nam je jako dobro poznata. Vašti je odbila udovoljiti želji svog pijanog muža da se pokaže pred njim. Svojom reakcijom, on je zapravo rekao: "Skratite je za glavu." Ahašveroš se probudio iz svog pijanog bunila i shvatio da mu je potrebna nova žena. Održao je "Natjecanje u ljepoti" kako bi izabrao novu kraljicu. "...i Ester je bila odvedena u kraljevu palaču, pod nadzor Hegaja, čuvara žena." (Ester 2,8) I gle čuda, Ester je izabrana za kraljicu Medo-Perzije.

Ahašveroš je bio vrlo zadovoljan s Ester. Ona je bila lijepa. Bila je šarmantna. Imao je samo jedan problem s njom. "Ester je odbila otkriti svoje porijeklo ili svoj narod..." (Ester 2,20). Očito, ta je činjenica izluđivala Ahašveroša. Iz nekog razloga želio je znati što to ona od njega skriva. Pasuk kaže: "Tada je kralj priredio veliku gozbu za sve svoje službenike i svoje sluge – bila je to Esterina gozba – i proglasio je amnestiju za pokrajine i dao darove dostojne kraljeve ruke." (Ester 2,18).

Ahašveroš je u ime kraljice proglasio oslobođenje od poreza za sve građane svog carstva kako bi se dodvorio Ester. Smislio je, ako izdam ovu uredbu kojom proglašavam poreznu amnestiju u njeno ime, ona će se slomiti i otkriti mi ono što želim znati. Međutim, plan nije uspio: "Ester je odbila otkriti svoje porijeklo ili svoj narod." (Ester 2,20).

Već sljedeći pasuk kaže: "I kad su se po drugi put okupile djevojke i Mordehaj sjede kod kraljevih vrata... " (Ester 2,21). Odjednom, Ahašveroš održava još jedno natjecanje u ljepoti! Zašto je to učinio? Volio je Ester! Gemara (Megila 13a) piše da se savjetovao s Mordehajem. Pitao ga je: "Mordehaj, kako da je navedem da mi kaže odakle je?" MordeStrana 24

haj je rekao: "Dat ću ti odličan savjet: napravi još jedno natjecanje u ljepoti kao da želiš izabrati drugu ženu. Žene su uvijek ljubomorne na "bedro svoje suparnice"! Htjet će ti se dodvoriti da povrati svoj status miljenice, slomit će se i odati ti svoju tajnu!" Gemara kaže da je Ester svejedno odbila otkriti svoje porijeklo Ahašverošu. Što li je to Mordehaj mislio? Je li stvarno mislio da će se Ester slomiti zbog još jednog natjecanja u ljepoti i otkriti svoju tajnu koju joj je Mordehaj zabranio da kaže? Odgovor je da je Mordehaj mislio: "Ester mrzi biti tamo u palači s Ahašverošom. Ne želim da ona bude tamo. Želim je izvući otamo. Takeh! Neka si Ahašveroš nađe drugu ženu, drugu ljepoticu, neka se riješi Ester i problem je riješen." Drugim riječima, Mordehajeva namjera nije bila da time navede Ester da otkrije svoje porijeklo.

Njegova je namjera zapravo bila da si Ahašveroš nađe drugu ženu! Pravednica Ester bit će izbavljena iz ove užasne situacije u kojoj se našla.

Mordehajev plan nije uspio.

Dopustite mi da postavim pitanje: Kad ovo nije uspjelo, što li je Mor-

dehaj mislio u sebi? "Oy vey iz mir!

Nebach! I dalje je zarobljena u palači!

Moj veliki plan kako izvući Ester iz ove nevolje nije uspio! Kuku meni!"

Ali što bi se dogodilo da je Mordehaj uspio s ovim planom i da ju je Ahašveroš izbacio te da ona više nije bila kraljica? Spasenje Klal Jisraela se ne bi dogodilo. Ovo je jedna od velikih životnih pouka: ne pokušavajte upravljati svijetom. Jako pazite za što se molite. Ponekad se molimo za stvari jer mislimo da će nam one donijeti spas, a ispostavi se da one nisu naše spasenje.

Pouka za budućnost iz načina na koji hazal predstavljaju ovu priču je da se mi ponekad molimo da se nešto dogodi kako bi to dovelo do određenog ishoda, ali kad bi naše molitve bile uslišane onako kako su formulirane, one bi polučile suprotan ishod! Ako nam se čini da nam molitve ostaju neuslišene, nikada ne bismo smjeli pomisliti "Jao meni – Svemogući se ne obazire na moje molbe". Ribono šel Olam zna bolje.

Ribono šel Olam je htio da Ester bude u palači, i stoga je ništa nije moglo izvući otamo.

Sličan fenomen vidimo na početku Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Yissocher Frand: Pazite

paršas Šemos. Roditelji Mošea Rabeinu spustili su ga u košarici u rijeku Nil kako bi ga sakrili od faraona i spasili svoje dijete. I što se dogodilo? "A faraonova kći siđe da se okupa pored Nila... " (Šemos 2,5) Kći tiranina koji je naredio da se svaki židovski dječak ima utopiti prva je osoba koja je naišla na košaricu koja je plutala! Miriam stoji malo dalje na obali i gleda što će se desiti s njezinim bratom (Šemos 2,4).

Kada je Miriam ugledala faraonovu kći kako se približava košari koja je plutala, o čemu je razmišljala? "Oy vey iz mir! Od svih ljudi na svijetu koji se sada dolaze okupati u Nilu, ovo je najgora osoba koja se mogla pojaviti!" Miriam se zacijelo iz sve snage molila Svemogućem: "Molim te, Gospodaru svijeta, molim te, ne dopusti joj da primijeti košaru u kojoj je moj mali brat! Ako Bas Par’o vidi Mošea, najvjerojatnije će ga utopiti. On neće imati nikakve šanse!"

I što se događa? Miriamina molitva nije uslišana! Faraonova kći ugleda bebu i odluči je odvesti u palaču, unajmiti njegovu majku da ga doji, i na kraju, kao rezultat toga, Klal Jisrael ima spasenje. Što je Miri-

za što se molite

am mislila kada je Bas Par’o uzela bebu? "Nebach, Ribono šel Olam nije slušao moje molitve! Nije me uslišao!"

A opet, što znamo? Ovo je bio ješua (spas). Ovo je bio još jedan primjer. Molimo se za "X" jer mislimo da će "X" biti dobar, a ono što se dogodi upravo je suprotno od onoga za što smo se molili – i čak je bolje nego što smo se uopće mogli nadati!

Neprestano to viđamo. Netko moli za šiduh: "Ribono šel Olam, želim da ovaj šiduh uspije, tako jako želim da se ovaj šiduh dogodi! Ovo će za mene biti najbolje na svijetu!" A onda šiduh ne uspije. Osoba je shrvana razočaranjem. "Oy vey iz mir – kuku meni!" Ponekad ljudi ne shvaćaju da su izbavljeni od velike boli!

To vidimo i u poslovanju. "Ribono šel Olam, ako ovaj posao uspije, bit ću tako uspješan…" To viđamo cijelo vrijeme.

Rav Yaakov Kamenetsky, zt"l, prije nego što je došao u Ameriku, kandidirao se za rabinsko mjesto u Europi. I netko drugi se javio za taj posao. Rav Yaakov je rekao: "Uz sve poštenje i skromnost, ja sam bio puno bolji kandidat za tu poziciju u

Litvi." Onaj drugi je dobio taj posao.

Rav Yaakov rekao je da ga je to što se desilo bacilo u tešku depresiju. "Što će biti sa mnom i mojom obitelji?"

Nebach, što je trebao učiniti? Morao je doći u Ameriku. Došao je u Ameriku, na kraju postao Rosh Yeshiva u Yeshivas Torah Vodaath i bio cijenjen kao jedan od Gedolei HaDor (najvećih rabinskih figura svoje generacije). "Kandidata" koji je pobijedio, nažalost, nacisti su ubili zajedno s cijelim gradom. Koliko li se samo Rav Yaakov molio da dobije to mjesto! Koliko je bio razočaran što nije dobio taj posao!

Ali, prijatelji moji, takav je život.

Mi ne znamo što je za nas dobro i ne znamo što Ribono šel Olam ima na umu za nas. Zato je najbolja tefila "V'HaTov b'Eineha ase" (I ono što je dobro u Tvojim očima, Ti učini) i isto tako "Male miš'alos li'beinu l'tova" (ispuni zahtjeve u našem srcu na dobro!). Ja ne znam što je dobro.

Ti znaš što je dobro. Ispuni zahtjeve našeg srca za dobro.

To je pouka koju učimo od Mordehaja i Ester. Također je učimo od Mošea i Miriam i Bas Par’o. I to uvijek iznova uviđamo u vlastitim životima.

Neka vam je Freileche Purim. ■

Takeh – na jidišu, stvarno Oy, vei iz mir – na jidišu, Jao, kuku meni Nebach – na jidišu, na nesreću, kakva šteta Ribono šel Olam – na hebrejskom, Gospodar svijeta Bas Par’o – na hebrejskom, Faraonova kći Šiduh – na hebrejskom, (da nađe) bračnog partnera, sklapanje braka Rosh Yeshiva – na hebrejskom, dekan Židovskog učilišta Tefila – na hebrejskom, molitva

Godina 15 25Broj 25 Strana

Strana 25

Biseri hasidske mudrosti U mišljenost Baal Šem Tov se nikada nije previše zamarao izborom i pripremom svoga nasljednika. Kako su se njegovi dani bližili kraju, haside je sve više mučila misao o pronalaženju novog učitelja. Kada su napokon smogli snage da ga izravno upitaju, on im je savjetovao da jednostavno sami potraže nasljednika među učiteljima koji će biti dostupni u tom trenutku.

"A kako ćemo prepoznati onoga pravoga?" upitaše hasidi.

"Upitajte ga kako da se čovjek oslobodi umišljenosti," odgovori im učitelj.

"I onaj koji zna odgovor, on će biti naš novi učitelj," u glas će hasidi.

"Upravo suprotno," odgovori im Baal Šem Tov. "Tko god tvrdi da zna kako se riješiti umišljenosti, taj je lažov. Umišljenost se javlja s prvi tračkom svijesti o se-

N

bi. Taj 'ja' se nikada ne može riješiti samoga sebe, to eki mislioci tvrde da su dobro i zlo dvije podjednako

je poput zuba koji bi želio zagristi u samoga sebe. To

jake snage, dok drugi čak misle da je je zlo snažnije. Oni

je jednostavno nemoguće, a kada netko tvrdi supro-

smatraju da je ljudska priroda u suštini sebična te da je mo-

tno, upravo to predstavlja vrhunac umišljenosti." ■

ral nametnuta kategorija koja nam daje mogućnost za miran suživot. Tvrde da većinu ljudi kontrolira zlo koje je u njima samima, te da je svijet u osnovi ispunjen nebrigom i zlom.

Biblija nas uči da je takvo razmišljanje nesumnjivo krivo.

Postoji samo jedan B-g i On je dobar; iz toga proizlazi da je sve što je On stvorio, uključujući čovjeka i naš svijet, u suštini dobro. Svi mi, duboko u našim srcima, nosimo prirodnu sklonost prema pravdi i vrlini, a odbojne su nam nepravda i iskorištavanje. Mi živimo u iskrenoj nadi i vjeri da će se stvari s vremenom popraviti. Činjenica da živimo u svijetu u kojemu često "pobjeđuje

T ko god ne vidi B-ga na svakom mjestu,

ne može Ga vidjeti nigdje. ■ ~ R. Menahem Mendel iz Kotzka

zlo" i dominira sebičnost, rezultat je našeg zapostavljanja duhovnih vrijednosti, a davanja prednosti materijalnom.

Nakon što su Adam i Eva zgriješili, stvorena je dihotomija između materije i duha. Umjesto da ga doživimo kao "posudu" za božansko "svjetlo", mi smo svijet počeli doživljavati kao neovisnu, samodovoljnu stvarnost. Upravo to izvrtanje stvara prostor za zlo; ali dobrota je stvarna i "opipljiva" vrlina; zlo, samo po sebi, nema snage. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 26

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a 15. poglavlje - Uranjanje Uranjanje se mora izvršiti u bazen ili izvor (ili rijeku ili ocean; vidi 201, 2.5.) u kojem je zapremina vode najmanje jednaka zapremini 5760 jaja ("40 sea"; vidi 201,1). U izvoru voda može biti stajaća ili tekuća (da neprestano teče; vidi 201,13), ali ako je voda većim dijelom kišnica ili rastopljeni snijeg ona mora biti stajaćica; vidi 201,2. U vezi slučajeva kada je voda i tekuća i stajaća, vidi 201,1012.14.50-51. U svakom slučaju voda mora biti iz prirodnih izvora, ne smije je se "vaditi" ručno ili posudom (201,3). Bilo koja količina izvučene vode može se dodati izvoru bilo koje veličine ili bazenu u kojem ima najmanje 40 sea voda (vidi 201, 15.40.), ali ako se značajna količina izvučene vode ("3 loga": zapremine 18 jaja) doda u manji bazen, cijeli bazen se smatra bazenom s "izvučenom" vodom (vidi 201,15-22). (U vezi definicije "izvučene" vode vidi također 201,34-49. U vezi stupnja međusobnog povezivanja potrebnog za kombiniranje dviju vodenih masa vidi 201,52-60, kao i 62-64. U vezi dvojbenih situacija vidi 201,4.

65.67-74.) Voda mora biti na tlu (201,5, i vidi 57); može biti u objektu pričvršćenom za tlo, ali ne u posudi (vidi 201,6-8.66.); no kuhinjski pribor može biti uronjen u drugi pribor (vidi 201,9; 202,6). Uranjanje, potapanje u vodu, mora se vršiti u vodu, a ne u druge tekućine, i ne u bazen vode u kojem su pomiješane druge tekućine, tako da promijeni boju; takva voda također ne postaje Godina 15 27Broj 25 Strana

nevaljana time što je "izvučena" (vidi 201,23-29). "Izvlačenje" ne čini ništavnim led ili blato, a ako se izvučena voda smrzne više je se ne smatra izvučenom (201,30-31; vidi također 32-33). Dopušteno je uranjanje u prirodne termalne izvore, ali se razlikuju mišljenja u vezi dodavanja tople vode u bazen i u vezi pranja nakon uranjanja (201,75).

Uranjanje osobe ili predmeta (vidi poglavlje 10a) zahtijeva da ona bude istovremeno potpuno pokrivena vodom (198,1). Prljavština, odjevni predmeti ili bilo koji drugi predmet koji priječi doticaj s vodom čini uranjanje nevažećim ako (a) većina ljudi prigovori njegovoj prisutnosti, (b) osoba koja uranja se usprotivi njegovoj prisutnosti ili (c) ako predmet pokriva većinu površine osobe ili pribora (198,1; 202,2); za primjere toga pogledajte 120,13; 198,2-29.4147; 202,1-5. Međutim, u pogledu uranjanja žena običaj je da čak i neznatna količina strane tvari, kao i nepričvršćeni predmeti - kao npr. nepričvršćeni komadi odjeće – ne smiju biti prisutni (198,1). Određene vrste pletenica u kosi osobe također mogu ometati kontakt s vodom i učiniti uranjanje nevažećim ako je ispunjen bilo koji od tri gore navedena uvjeta (vidi 198,5).

Doticaj s predmetom ispod vode nije ometanje jer su površine koje su u doticaju već mokre (120,2; 198,28.

30. i vidi 33). Osoba koja je uronila mora biti u opuštenom položaju tako da dijelovi tijela koji su obično vidljivi ne budu međusobno stisnuti te tako ometaju kontakt s vodom

(198,35-39; vidi 201,61.66.). Tjelesne šupljine koje uobičajeno nisu vidljive ne zahtijevaju kontakt s vodom, ali ne smije biti ničega što bi se držalo za njih makar i iznutra; vidi 198,43. Šupljine ili ručke posuda zahtijevaju kontakt s vodom; vidi 120, 22 i 202,6-9. Osobu koja je uronila ne smije pod vodom podupirati bilo kakav predmet za koji postoji sumnja da je nečist (198,31-32). Ako je ■ moguće, uranjanje žene je potrebno nadzirati kako bi se osiguralo da je bilo potpuno (198,40), ali to ne bi trebalo javno obznaniti (vidi 198,48) i ne bi se smjelo odvijati tamo gdje postoji šansa da ga vide oni izvana (198,34).

Kako bi se osiguralo da ne bude prepreke potpunom uranjanju, tijelo i kosu osobe treba prvo oprati u toploj vodi, počešljati i pažljivo pregledati (199,1-2). Poželjno je da se to učini neposredno prije uranjanja, ali ako to nije praktično (na primjer, zbog blagdana), može se učiniti unaprijed te paziti da tijelo i kosa i dalje ostanu bez prepreka (199,3-8).

Ako to nije učinjeno, uranjanje je nevaljano čak i ako nakon toga ništa nije pronađeno na tijelu ili kosi; vidi 199,8-9. Ako je pak to učinjeno, a nakon toga se na tijelu pronađe nešto, vidi 199,10-13.

Osoba koja uranja posudu najprije izgovara blagoslov "… koji nam je zapovjedio u vezi uranjanja". Za osobu koja se uranja uobičajeno je da kaže blagoslov nakon uranjanja, ali prije nego što izađe iz vode (120,3; 200,1). ■

Strana 27

Alan Morinis

Program musara Ovdje smo upozoreni da su "mir i

u stanju smirenosti, morate se pro-

spokoj" suprotnost duhovnoj službi.

tresti i probuditi, jer očito ste zas-

Kod rabina Adina Steinsaltza eho

pali.

ovog osjećaja odzvanja na sveobuSmirenost – Menuhat ha'nefeš Kušnje nam postavljaju plan rada za naš duhovni razvoj

"Onaj koji je ovladao smirenošću stekao je sve." (Rabin Simcha Zissel Ziv, Alter iz Kelma)

hvatniji način, kako je napisao u Ruži s trinaest latica:

Zavodljiva je pomisao da se u potpunosti pobjegne od oluja i previranja života. Ugoda, slatka i meka,

Židovski pristup životu sma-

poziva nas da se ušuškamo i uto-

tra čovjeka koji se prestao kre-

nemo u san. Može li to biti duhovni

tati – onoga koji ima osjećaj

cilj? Zamislite si da se nalazite na

dovršenja, mira, velikog svje-

ljestvama. Biste li željeli zaspati?

tla odozgo koje ga je navelo da počine – kao nekoga tko se iz-

A ipak je šalom - mir - jedna od najviših židovskih vrijednosti. A menu-

Židovski izvori koriste nekoliko iz-

gubio na putu. Samo onaj ko-

raza za duševnu osobinu nenaru-

ga svjetlost i dalje poziva, za

šene mirnoće. Izraz koji nam najviše

koga je svjetlo jednako uda-

govori je menuhat ha'nefeš, smirenost

ljeno kao i uvijek, samo njega

Pa kako možemo pomiriti pozitivne

duše.

se može smatrati da je primio

i negativne strane staloženosti?

Smirena duša kreće se mirno i pred-

neku vrstu odgovora.

■ ha - smirenost i počinak - suština

šabata.

Stvar je u tome da možemo imati

vidljivo, bez obzira što se događalo

Ova nam učenja kažu da vas Židov-

oboje. Kada posjedujemo duševnu

u vama i oko vas. Ja to uspoređujem

sko duhovno putovanje ne bi tre-

osobinu staloženosti to ne znači da

s jahanjem na valovima. Dok se

balo dovesti u stanje koje se naziva

je ona kraj naših borbi, već je ona

valovi podižu i spuštaju, smirena

mir i spokoj. Umjesto toga, ako do

zapravo unutarnja vrlina koja nas

duša jaše na krijesti vala, držeći se

toga dođe kad se u nekom trenutku

osposobljava da se s njima uhvatimo u

uspravno, u ravnoteži, i krećući se u

zaustavite na putu, onda ste puto-

koštac.

smjeru koji ste izabrali, mada je

vali pogrešnom stazom. Ako živite

istovremeno izvanredno osjetljiva na sve sile koje sa svih strana djeluju.

Teške se situacije pojavljuju u svačijem životu. To nije slučajno. Život je sazdan tako da pred dušu stavlja duhovne kušnje (na hebrejskom

Ali prije nego li otkliznemo u ovo

nisjonot) koje izravno ciljaju na one

mirno i omamljujuće more, želim

osobine vašeg unutarnjeg života na

iznijeti jedno od prvih musarskih

koje ste posebno osjetljivi. To je ono

učenja koje je potaknulo moje zani-

što ih iskušava! Ako ste osoba sklo-

manje za ovu tradiciju. Učenje je to

na bijesu i netko vas nagazi po pr-

rabina Israela Salantera, oca pokreta

stu (doslovno ili figurativno), ili ste

musara, koji je rekao:

u silnom iskušenju da ukradete ne-

Dok god netko živi mirno i spokojno u službi B-gu, jasno

što, a netko vam pod nosom ostavi otvorenu torbicu, onda se nalazite

je da je on daleko od istinske

na duhovnom testu.

službe.

Koje je najbolje rješenje? Učiniti što

Strana 28

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice)

Alan Morinis

Program musara

je potrebno prilikom kušnje i odnijeti pobjedu s izvanrednim uspje-

Prošećite prirodom

hom. To znači posegnuti u tu midu (duševnu osobinu) na način koji za

Rabin Abraham Isaac Kook

vas nije lagan, i dobar je za dušu.

jednom je napisao sljedeće: "Pjesma ptica dok sjede na

U stvarnom se životu, međutim, do-

drveću... slatki mirisi ljiljana

gađa da možete krenuti u jednom ili

i plodova B-žjeg vrta... vraćaju

drugom smjeru. Zbog toga je ovo

um u njegovo prirodno stanje."

istinski test. Ako prođete na tom testu, onda taj aspekt vašeg unutarnjeg bića bude ojačan i vi zaslužite pravo da krenete dalje. U protivnom, najvjerojatnije ćete se ponovno susresti s tim istim testom u nekom budućem trenutku.

(knjiga With Heart in Mind, kom našeg plana rada za razvijanje, vjerojatno nam na pamet dolaze negativna iskušenja - požuda, pohlepa, gnjev, bahatost. No, ima i pozitivnih izazova. Uspjeh, na primjer, ponekad može biti veći iza-

Alan Morinis, 12. poglavlje).

Kookov savjet da potražimo prirodu kako bismo obnovili spokoj podupire moderna znanost – brojne studije su

Kada razmišljamo o testovima tije-

zov od neuspjeha, jer se bahatosti i

pokazale da boravak u

Definicija mira je prevladavanje

pohlepa bolje hrane na uspjehu

prirodi snižava krvni tlak

prepreka i usredotočenje na jedan cilj koji usmjerava

sve odluke osobe.

Ako netko u svom vidokrugu stalno drži jedino cilj Tore i micvos, on onda neće nikada biti slomljen niti će biti uplašen.

Sve zahtjeve koji se postavljaju pred njega i sve odluke s kojima se suočava određivat će taj jedan cilj.

(Ehpraim Menashe Jacobson)

Godina 15 29Broj 25 Strana

nego li na neuspjehu.

i popravlja depresiju.

Tako život stalno donosi ispite na

Nažalost, ne postoji lijek

naš kućni prag, bez obzira prola-

s magičnom moći.

zimo li kroz mračni period ili nam

No, dobra je vijest da se

sve ide dobro. Mi sami sebi činimo

vježba musara izvesti

uslugu time što prihvaćamo svoje

u 5 minuta dnevno.

bitke - jer one su neizbježne, izravno

To su pet minuta koje mogu

utkane u plan rada. U stvari, ako

i promijenit će vaš život.

smo se posvetili svom vlastitom napredovanju, nećemo ni poželjeti

(Greg Marcus,

da naše borbe prestanu! ■

Strana 29

TURSKA I IZRAEL

Tursko-izraelski odnosi na putu normalizacije?

Deutsche Welle , 9.3.2022.

Posjet izraelskog predsjednika Herzoga Turskoj u srijedu, nakon 14 godina prekida odnosa, mogla bi biti prvi korak na putu ka opreznom približavanju.

Izraelski predsjednik Jitzak Herzog dolazi ove srijede (9.3.) u dvodnevni posjet Turskoj.

Nakon diplomatske pauze od gotovo 14 godina, sada bi se trebalo otvoriti novo poglavlje u bilateralnim odnosima. Cilj je da Turska i Izrael, koji od 2008. prolaze kroz razdoblje puno napetosti, normaliziraju svoje odnose u sjeni novih iskušenja u istočnoj Europi.

U prosincu 2008. je tadašnji premijer Izraela Ehud Olmert bio u posjetu glavnom gradu Turske. Bila je to posljednji posjet jednog izraelskog dužnosnika Ankari. Na sastanku Olmerta i tadašnjeg turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana poduzeti su važni koraci u vezi s turskim posredovanjem između Izraela i Sirije. Međutim, samo 5 dana nakon posjeta, Izrael je pokrenuo vojnu operaciju u Pojasu Gaze, što je dovelo do prekida odnosa s Turskom. Erdoganov oštar odgovor na Olmertov propust da ga izvijesti o tome tijekom svog posjeta Ankari, odveo je dvije zemlje u razdoblje višegodišnjih napetosti.

Obje zemlje žele posredovati Ovoga puta ne baca sukob u Gazi sjenu na posjet izraelskog predsjednika, nego rat u Ukra-

jini. Neosporno je da vlada u Kijevu nije problem za Izrael i Tursku. Naprotiv, i Herzog i Erdogan slično se izjašnjavaju o ukrajinskoj krizi. Svojim redovnim pozivima na diplomatsko rješenje i brzi završetak sukoba Herzog i Erdogan potencijalni su partneri za posredovanje u ovoj krizi.

Obje zemlje su, prema ocjeni dr. Haya Eytana Cohena Yanarocaka iz Jeruzalemskog centra za sigurnost i strategiju (JISS) vrlo oprezne prema Rusiji. Ovaj politolog ističe kako su pitanja poput turizma, izvoza, NATO-a, Crnog mora i Sirije uvijek imala vrlo važnu ulogu u odnosima Turske s Rusijom.

Cohen Yanarocak smatra i da se kako Izrael tako i Turska osjećaju pripadni Zapadu, iako nisu uveli sankcije Rusiji. "Time su i Izrael i Turska utrli put da djeluju kao posrednici."

"Povjerenje treba obnoviti" Međutim, demonstrativna prisnost Herzoga i Erdogana nije dovoljno kada je u pitanju Ukrajina. I Turska i Izrael najprije moraju poduzeti važne političke korake i pretrpjeti neke žrtve kako bi obnovili izgubljeno povjerenje.

Bivši veleposlanik Turske u Tel Avivu Namik Tan ocijenio je za DW da Herzog kao predsjednik ima "simboličku" važnost ali da nema političku težinu. Dodao je međutim i kako su čelnici dvije velike koalicijske stranke u Izraelu, premijer Bennett i ministar vanjskih poslova Lapid podržali ovaj posjet koju po-

zdravlja cijela izraelska vlada.

Ovo je važno jer signalizira da je Izrael spreman za ponovno uspostavljanje odnosa."

Prema riječima Cohena Yanarocaka, Izrael i Turska bi se u budućnosti ponovno morali pozabaviti zajedničkim projektima. "Mora se uspostaviti dijalog između Erdogana i izraelskog premijera Bennetta bez posrednika i izgraditi povjerenje na osobnoj bazi."

Retrospektivno, može se ustvrditi da je glavni razlog krize povjerenja između dvije zemlje odnos turske vlade prema Hamasu.Dok Izrael Hamas smatra produženom rukom Muslimanskog bratstva, a time i terorističkom organizacijom, Turska njeguje dobre odnose s ovom palestinskom organizacijom. U tom kontekstu također se mora spomenuti da u Turskoj djeluje veliki broj pripadnika Hamasa.

Upravo je to glavni trn u oku vladi u Jeruzalemu, koja želi da Turska što prije prekine odnose s Hamasom.

Veleposlanik Tan je podsjetio kako je Izrael uvijek inzistirao na protjerivanju pripadnika Hamasa iz Turske. "Postoje obostrana očekivanja. Ne znamo u kojoj mjeri se ona mogu ispuniti. Tu je i zahtjev da se Turska učinkovito uključi u proces rješavanja palestinskog pitanja", rekao je Tan za DW. Normalizacija, brzinom?

ali

kojom

U odnosima između dviju zemalja posljednjih godina bilo je niz prekida. I Turska i Izrael će

na početku vjerojatno biti oprezne, posebno Izrael jer je, po riječima Cohena Yanarocaka međusobno povjerenje narušeno uzastopnim krizama. Izraelsko stajalište on pojašnjava iz svoje perspektive: "Zbog turske propalestinske vanjske politike Izrael je u posljednjih 10 godina stvorio bliski savez s Grčkom i Ciprom i neće dopustiti da krhka normalizacija s Turskom utječe na njegove strateške veze s ovim zemljama. Stoga mislim da će Izrael biti oprezniji od Turske u ovom procesu normalizacije."

Treba napomenuti i da su se posljednjih godina pogoršali odnosi Turske sa zapadnim ali i bliskoistočnim zemljama. Napominjući da Turska pokušava izići iz izolacije, veleposlanik Namik Tan je istaknuo kako postoji tendencija ka "pragmatičnim koracima" u vanjskoj politici Ankare. Turski gospodarski problemi također neizbježno navode Ankaru da bude pragmatična. Jer Turska bi ekonomski teško podnijela prekide u vanjskoj trgovini.

Bez obzira na sve diplomatske razdore, Izrael ostaje važan vanjskotrgovinski partner Turske. U gospodarskim odnosima Turske i Izraela, 2021. godine oboreni su svi rekordi. Obim trgovanja porastao je na 8,1 milijardi dolara. Stoga će tijekom Herzogovog posjeta Ankari biti riječi i o daljnjem širenju trgovinskih odnosa dviju zemalja. Također se očekuje da će se razgovarati o daljnjim koracima za jačanje suradnje u energetskom sektoru. ■

Policija istražuje kako je Roman Abramovič dobio portugalsko državljanstvo, uhićen židovski rabin Novi list, 18.3.2022.

Istraga je počela u siječnju kada se pojavila sumnja da židovska zajednica u Portu lažira sefardsko porijeklo židova, falsificira dokumente i sudjeluje u "pranju novca".

MADRID – Portugalska policija istražuje kako je ruski bogataš Roman Abramovič stekao portugalsko državljanstvo u travnju 2021. godine, a u sklopu istrage je uhićen židovski rabin Daniel Litvak koji mu je omogućio dobivanje dokumenata, izvijestile su u subotu novine El País.

Litvak je uhićen u četvrtak dok se spremao otputovati u Izrael, izvijestile su pak portugalske

Page 30 Strana 30

novine Público. Policija je potvrdila kako portugalski ured za suzbijanje korupcije provodi operaciju u sklopu koje je pretraženo nekoliko domova i ureda.

Istraga je počela u siječnju kada se pojavila sumnja da židovska zajednica u Portu lažira sefardsko porijeklo židova, falsificira dokumente i sudjeluje u “pranju novca”.

Od 2015. godine portugalsko državljanstvo mogu dobiti potomci sefardskih židova, protjeranih 1496. godine odlukom kralja Manuela I. Sefardi su židovi koji su živjeli na području Pirenejskog poluotoka, a iz Španjolske su ih protjerali katolički kraljevi 1492.

Portugalska vlada opunomoćila je židovske zajednice u Lisabonu i Portu da provjere porijeklo potencijalnih potomaka sefarda. Od tada je zaprimljeno 85.000 zahtjeva od čega ih je odobreno više od 32.000.

Oko 90 posto tih zahtjeva, a među njima i onaj Romana Abramoviča, zaprimila je židovska zajednica u Portu.

Premda je Abramovič dobio portugalsko državljanstvo to je ostalo skriveno od javnosti sve dok u prosincu vijest nisu objavile portugalske novine Público. Židovska zajednica u Portu je dobila preko 19 milijuna eura za obradu svih tih zahtjeva, izvijestio je El País.

Divrej Tora

Oligarh Abramovič, koji ima rusko, izraelsko i litavsko državljanstvo, jedan je od glavnih donatora muzeja holokausta u Portu otvorenom u travnju 2021. godine. Mjesec dana poslije došao je u Porto kako bi prisustvovao nogometnoj utakmici londonskog Chelsea, čiji je vlasnik, u finalu Lige prvaka protiv Manchester Citija.

Zaposlenik muzeja Hugo Miguel Vaz bio je zadužen za objavljivanje na Wikipediji podataka o Abramovičevom sefardskom podrijetlu. Bilo je to u vrijeme kada je Rus podnio zahtjev za dobivanjem portugalskog državljanstva, izvijestio je Público navodeći da je Vaz objavio podatke na engleskom i portugalskom jeziku...... ■

Godina 15

Broj 25