3-03 - Divrej Tora - Šemini 5782

Page 1

Divrej Tora Godina 15 Broj 26

Zagreb, šabat 26. ožujka 2022. - 23. adara II 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 26 divrejtora@gmail.com

Paraša Šemini Rabbi Shraga Simmons

B’’H

Ovaj broj posvećen sjećanju na Rabbi dr. Jerrya Hochbauma, zt’’l

Torah Bytes

Sve je spremno za rad Svetišta i upute za Arona su jasne: treba stupiti naprijed i započeti službu. Ipak, začudo, Mojsije mora tri puta ohrabrivati Arona. Što je bio uzrok Aronovog oklijevanja? Komentatori objašnjavaju da se Aron, jer je pomogao u izradi Teleta, osjećao nedostojnim položaja Velikog svećenika. Mojsije je, u svojoj velikoj mudrosti, tada Aronu objasnio sljedeće: Sve si pogrešno shvatio. Upravo zato što te muči savjest, izabran si za važnu ulogu Velikog svećenika! Za onoga koji ne žali radi svoje negativne prošlosti nema nade. Ali za tebe, Arone, koji si minimalno sudjelovao kod Zlatnog teleta i to samo s dobrim namjerama - a ipak te još uvijek to brine - upravo takvog čovjeka B-g želi. Ovu možemo primijeniti i u svom životu. Kada otkrijemo da smo napravili pogrešku, dobro je požaliti zbog toga, a zatim to iskoristiti kao poučno iskustvo – kao što je to učinio Aaron – da ponizno krenemo naprijed u budućnost.

(Vajikra 9,1-11,47) Osmog dana nakon "uvođenja u dužnost", Aharon sa sinovima počinje vršiti svećeničku službu; plamen koji dolazi od B-ga guta žrtve sa žrtvenika, a B-žanska Prisutnost prebiva u Svetištu. Dvojica starijih Aharonovih sinova, Nadav i Avihu, prinose B-gu "neku neobičnu vatru za koju im je On rekao da to ne čine" i oni pred B-gom umiru. Aharon utihnu u svojoj tragediji. Moše i Aharon se nešto kasnije ne slože oko točke zakona o prinošenju žrtve, a Moše na kraju priznaje Aharonu da je u pravu.

B-g zapovijeda zakone o košeru i pokazuje koje su životinjske vrste dopuštene, a koje zabranjene u ishrani. Od kopnenih životinja se mogu jesti samo one koje imaju razdvojene papke i preživaju;

dopuštene su samo one ribe koje imaju krljušti i peraje; nabrojane su nekošer ptice i lista košer insekata (četiri vrste skakavaca). Tu su i neki od zakona o obrednoj čistoti, uključujući i moć pročišćavanja koju posjeduje mikve. Izraelskom narodu se nalaže da "razlikuje čisto od nečistog". ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬


OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16 p’sukim –

Levi – druga alija – 7 p’sukim –

9,1-16

9,17-23

Osmog dana (osmog dana nisana,

Tora nastavlja dalje s detaljima pr-

ili na Roš hodeš nisan, a u tom slu-

ve skupine žrtava, s minha koja ih

čaju osmi se dan odnosi na dane

prati, š’lamim, čiji dijelovi idu na

svečanog otvorenja Miškana) Aharon je dobio zapovijed da prinese

prvu skupinu žrtava (tu se ne ubra-

Josefa, te prevare Jaakova uz pomoć kozje krvi. Kohen gadol skinuo je svoje zlatne

tijekom prethodnog tjedna). Kon-

halje prije ulaska u Svetinju nad

kretno, "osobne" korbanot – jedan

svetinjama na Jom kipur, jer tužitelj

egel (tele) kao hatat i jedan ajil

ne postaje braniteljem. Zbog čega

(ovan) kao ola. Potom je narod

onda ne bismo iznijeli isti argument

prinio jarca kao hatat, te junca i

protiv Ahaaronove žrtve teleta na

janje kao olot. A zatim bika i ovna

mizbe’ahu? Raši sugerira da se ta,

kao š’lamim.

ovdje prisutna, superosjetljivost pri-

je hatat teleta pomirnica za grijeh

Aharonovim podizanjem ruke(u)

prema narodu i blagosiljanju na-

jaju korbanot koje su bile prinesene

[Promislite o ovome…] Jasno je da

mizbe’ah. Ova kratka alija završava s

roda. Tora je napisala jadav, njegove ruke, bez drugog jud, tako da riječ naliči na jado, njegova ruka. Odatle dolazi tradicija kohanima da drže svoje dvije ruke zajedno kao što to čine za vrijeme Birkat kohanim.

mjenjuje unutar Mikdaša, ali ne i iz-

Baal HaTurim kaže da tri dijela (3

van njega (na žrtveniku).

p’sukim) Birkat kohanim odgovaraju trima vrstama korbanot koje je Aha-

Zlatnog teleta i/ili pokazatelj da je

Mi možemo dati općeniti odgovor

B-g oprostio narodu za Zlatno tele.

na ovo i druga pitanja. Rogovi ži-

U jednom kontekstu Zlatno tele se

votinja iz porodice goveda nisu pri-

naziva "tele koje je Aharon učinio".

hvatljivi kao šofar. S druge strane,

Stoga je tele na Osmi dan njegov

pogledajte ove korbanot. Kohen gadol

hatat. Tele koje narod prinosi je ola,

nije "unutra" ušao u zlatu, no ono

a ne hatat. Ola se prinosi za pomisli

što ga je tamo dočekalo bio je aron

na određene grijehe, dok se hatat

obložen zlatom, zlatni obruči za

Š’liši – treća alija – 12 p’sukim –

prinosi za djela. Oni od Bnei Jisrael

motke,

9,24-10,11

koji su počinili kako god to nazi-

poklopac od čistog zlata, i k’ruvim

S Nebesa silazi vatra i spaljuje sve

vali, egel, bili su pobijeni. Mi ostali

od zlata. Zaključak: B-g je šef. Ako

nosili smo "krivicu" zbog neodlu-

što je bilo na mizbe’ahu. Narod na to

nam on zapovijedi da upotrijebimo

čnosti, ograđivanja i zbunjenosti –

čudo uzvrati molitvama proslavlja-

zlato, mi ga upotrijebimo. Ako On

što su sve "grijesi" u mislima. Naše

nja B-ga i strahopoštovanjem pre-

kaže ne, onda ga ne upotrebljava-

tele bilo je ola.

ma Njemu.

mo. Tele, krava, da, ne. Prihvaćamo

Aharonova ola bio je ovan, što nas podsjeća na akedat Jichak. S time nije povezan nikakav grijeh. (Ola nije uvijek zbog grijeha.) Naš hatat bio je jarac, koji nas podsjeća na naš prijašnji zajednički grijeh prodaje

Strana 2

zlatom

obložene

motke,

to tako. Da i ne, upravo onako kako B-g zapovijedi. Primijeniti svoju logiku i učiniti ono što smatraš da je najbolje – pogrešno je. To nije do nas. Halaha nam kaže što je prikladno.

ron prinio na taj prvi dan službenog djelovanja Miškana. Blagoslovio te B-g i zaštitio te… od grijeha (hatata), drugi pasuk koristi riječi koje ga vežu uz ola, a šalom iz završnog pasuka poklapa se sa š’lamim.

Tada su Nadav i Avihu, dvojica Aharonovih sinova (koji su pomagali Aharonu), uzeli kadionice s vatrom, te pred B-gom prinijeli tamjan. Ta je vatra došla od njih, a ne sa žrtvenika. Plamen je sišao s Nebesa te ih usmrtio, spalivši ih Divrej Tora


(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija gradnje Zakona Tore. U ovom slučaju, tvrdi Chinuch, D’Orajta nivo ove zabrane leži izvan pisanog konteksta iz kojega je micva izvedena. Ovdje postoji jedna suptilna točka koju je lako previdjeti. Sagledajte to na ovaj način: Može li psak halaha donijeti netko tko je pio vina? Halahički ispravan odgovor glasi: Ne, i to je Zakon Tore. Ali gdje to stoji? Ovdje se govori o kohenu u Mikdašu? Odgovor dolazi

iznutra, dok izvana ništa nije bilo

čega od navedenog bio bi znak ne-

vidljivo. Mošeove riječi utjehe Aha-

poštivanja B-ga.

ronu

naišle

su

na

Aharonovu

šutnju.

Chinuch, u posljednjem odlomku o

Neki komentatori iz ove posljednje zabrane zaključuju da su Nadav i

Moše poziva dvojicu rođaka, Mi-

Avihu pili vino prije nego li su ušli

ša’ela i Elcafana, sinove Uziela, da

u Miškan. Drugi nude drugačije

uklone tijela. (To da Aharonu ne bi

razloge za njihovu smrt.

bilo dozvoljeno da postane tame zbog svojih sinova poznato je iz

primjenjivala u vrijeme Mikdaša, na muškarce i žene – nitko nije smio ući u Mikdaš pod utjecajem alkohola. Druga definicija ove micve, koji su kvalificirani da donose

Kod micve da kohanim ne smiju ući u

Elazaru i Itamaru nije bilo dopuš-

Mikdaš dok su pod utjecajem vina,

teno da se pobrinu za tijela. Mada

Tora nam daje primjer (ima i dru-

nisu bili kohen gadol, oni su poma-

gih) micve koja ima konkretno određene okolnosti i primjenu, no nje-

tus Kohen gadola. Stoga se moralo

no je područje daleko šire.

pozvati rođake.

Pisana riječ zabranjuje kohenu da

(Gotovo kao reakcija na ovu strašnu

vrši svetu službu ako je nedugo

tragediju,) Tora neposredno potom

ovoj micvi kaže da se prva definicija

kaže on, važi za muškarce i žene

S gledišta micvi

propisa o Kohen gadolu. Ali niti

zani za k’huna što im je davalo sta-

iz same prirode Usmenog zakona.

halahičke presude. Čini se da je mišljenje Sefer HaChinucha, napisano prije više od 700 godina, da žene mogu biti poskim (poskot). Tako kada danas vidimo "rađanje" koncepta jo’ecet halaha, to uopće nije tako nova pojava.

prije toga pio vina. Sefer HaChi-

Dvije od drugih "tradicija" o tome što su to Nadav i Avihu pogrešno

učinili, jest da su donijeli točku

postavlja niz pravila (micvot) za

nuch daje drugu definiciju micve,

kohanim kako bi ih očuvala da ne

baziranu

dovedu u opasnost svoje živote.

Naime, halahički autoritet ne smije

Kohanim ne smiju ulaziti u Mikdaš

donijeti odluku (psak) dok je pod

kime nisu posavjetovali u vezi tog

duge kose (obavezno je bilo mjese-

utjecajem alkohola. (Izgleda da se ta

halahičkog pitanja. Dobro bi bilo da

zabrana ne primjenjuje na divrei

naučimo ozbiljnu, otrežnjavajuću

Oni ga ne smiju napuštati dok vrše

Tora i slične stvari – samo na hala-

(namjerno upotrebljavam ovu riječ)

svoju svetu službu. Nadalje, koha-

hička rješenja.)

pouku iz svih mogućih propusta u

nim ne smiju ući u Mikdaš dok su

Ovo nije primjer rabinske nado-

čno šišanje), niti razderane odjeće.

pod utjecajem vina. Kršenje bilo Godina 15 3 Broj 26 Strana

na

Usmenom

zakonu.

halahe sami od sebe, u prisustvu svog "rebija" (Mošea), i da se ni sa

postupcima Nadava i Avihua. Možemo li primijeniti ovo na donoStrana 3


(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

šenje halahičkih odluka za sebe sa-

Šiši – šesta alija – 32 p’sukim –

mogli biti alpaka i ljama. Šumski

me na temelju uvodnih tekstova ili

11,1-32

pećinar (daman) i skočimiš su drugi

komentara u sidurima i drugim

Dvije i pol sedre su posvećene, da

Židovskim knjigama?

tako kažemo, svetom mesu, a sada

Neki učenjaci objašnjavaju da ze-

R’vi’i – četvrta alija – 4 p’sukim –

su nam predstavljene životinje koje

čeve i druge sisavce nalik kunićima

10,12-15

smijemo i ne smijemo jesti.

možemo smatrati preživačima zbog

Moše zatim nalaže Aharonu, Ela-

Ima pozitivna micva da se provjere

zaru, i Itamaru da jedu od različitih

znakovi kašruta na sisavcu kako bi

žrtava toga dana. Hamiši – peta alija – 5 p’sukim – 10,16-20

se odredio njegov status kašruta. Zabranjeno je jesti životinje kojima manjka jedan od znakova kašruta (razdvojeni papci i preživanje), a

kandidati.

toga što ponovo žvaču jednom probavljenu hranu ili izlučuju djelomično razgrađene tvari pa jedu svoj

prvi otpad. Probava se završava ovim drugim krugom. Ovo je slično procesu preživanja, pa se može lako smatrati preživanjem.

Tradicionalno, sredina Tore, prema

svakako one kojima nedostaju oba.

brojanju riječi, je daroš daraš, jedan

Tora navodi imena triju životinja

Isto tako, imamo dužnost provjeriti

dalet-reš-šin s jedne strane razdjel-

koje preživaju, ali nemaju razdvo-

imaju li ribe ljuske i peraje (dovolj-

nice, a drugi s druge. I pored toga

jene papke – kamila, šafan, arnevet, i

no je provjeriti ljuske, budući da

što se ovaj par riječi zapravo ne na-

jedne koja ima razdvojene papke ali

nema ribe koja ima ljuske a nema

nije preživač – svinja. Nije nam

peraje. Obrnuti slučajevi, naravno,

dopušteno jesti njihova mesa, a

postoje.) Zabranjeno je jesti nekošer

doticanje njihovih lešina čini osobu

ribe.

lazi u središtu svih riječi, jedan komentator na njih gleda kao na aluziju (remez) na ideju da bez draša (analize teksta, posebno onakve ka-

tame, obredno nečistom.

ko je predstavlja Usmeni zakon),

Primijetili ste da šafan i arnevet nisu

imamo tek pola Tore.

prevedeni. Zec i kunić su prijevodi

Moše se razljuti na Elazara i Itamara što ne jedu od korbanot, kako im je naloženo da čine. Aharon brani ponašanje svojih sinova objašnjavajući da bi, zbog toga što su ostali bez

iz suvremenog hebrejskog i vjerojatno nisu ono o čemu je govorila Tora. Kunić i svizac su uvriježeni prijevodi, no nismo u njih sigurni. Rabi Moshe Tendler smatra da bi to

S gledišta micvi Zamislite si ovo: Da je Tora zabranila samo ribe bez ljuski (na primjer), tada bismo provjeravali da li riba ima ljuske kako bi odredili je li ona košer. Zašto je onda pregledavanje ribe da li ima košer simbole

braće, pristup "nastavljamo kao da se ništa nije dogodilo" bio neprihva-

tljiv u B-žjim očima. Moše uvažava Aharonove riječi. Naši nas učenjaci podučavaju da učimo od Mošea Rabenu. Kao što njemu nije bilo neugodno priznati da nije znao (ili se nije sjećao) te da je naučio nešto, tako bismo i mi trebali spremno priznati da nešto ne znamo.

Strana 4

Divrej Tora


(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

micva koja se nalazi među 248 pozitivnih micvot od ukupnih 613? Pitanje, a i odgovor, glasi da postoje neke micvot za koje je bilo "neophodno" da nam ih B-g zapovijedi; mi smo ih već tako i tako vršili. "B-g želi učiniti dobro Jisraelu, stoga nam On nagomilava Toru i micvot", čak i ako ih već vršimo. Ovo je

tvrdnja Rabi Hananje b. Akašje u Mišni u Makot, tvrdnja koja je posuđena da njome završi svako poglavlje Avot. Pozitivne micvot i kašrutske zabrane međusobno djeluju na način kao u ovom primjeru: Neka osoba ode na večeru u restoran, te pojede ukusan obrok. Prilikom izlaska susretne nekoga tko je upita da li je restoran košer. Ona posramljeno prizna kako je

pretpostavila da jest, ali da nije provjerila certifikat kada je ušla. Osvrne se oko sebe i na vlastito olakšanje otkrije da restoran zapravo ima pouzdanu hašgaha. Ona time ne bi prekršila zabrane, ali ne bi ispunila (duh) pozitivnih micvot. Kod ptica, Tora navodi 20 vrsti ptica (ne ptičjih vrsta, porodica, rodova, itd. - vrsta) koje nisu košer. Sve su ostale ptice košer. Pa kako onda

nam dozvoljen. Mi smo izgubili

te obredne nečistoće kao posljedice

mogućnost da identificiramo košer

različitih tipovima kontakta s nji-

skakavce, pa ih više ne jedemo. Oni

ma. Tora ponovo ističe zabranu je-

koji imaju želje u tom smislu moći

denja gmizavaca, kao i crva i inse-

će to pitanje razjasniti u budućnosti

kata (koji napadaju voće i povrće),

sa Sanhedrinom. Neki Jemenićani

plodova mora i druge oblike života

tvrde da imaju potrebnu tradiciju za

koji žive u vodi, te crva koji se

identificiranje košer vrsti, pa možete

razvijaju u hrani koja truli.

pronaći upute za pripremu i recepte

Sve ovo ima za svrhu da Židovsku

za jela od skakavaca (npr. hrskave

dušu uzdigne do svetosti koju B-g

pržene skakavce, nešto poput pom-

želi da postignemo. Za nas, postoji

frita) u određenim košer jemeni-

izravna veza između tijela i duše,

ćanskim kuharicama.

duhovnog

Potom se Tora bavi obrednom

kašruta dovode taj element kući.

nečistoćom zbog "gmizavaca".

znati da li je određena ptica dio za-

Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim –

branjenih porodica ptica ili nije?

11,33-47

Obično odgovor glasi tradicija. Je-

i

svjetovnog.

Zakoni

Haftara - 28 p'sukim - Jehezkeil

45,16-46,18 Haftara

sadrži

proročanstvo

o

Voditi brigu o zakonima o "čistoći"

izgradnji Beit HaMikdaša i obnovi

u vezi hrane i pića je micva. (Jedan

Korban Pesaha - otuda i veza s

od detalja tih zakona "traži" od nas

Maftirom. I Tora i Haftara najav-

Konačno, Tora konkretno navodi

da operemo ruke za karpas na Seder

ljuju blagdan Pesah, vrlo sličnim

četiri vrste (8 porodica) skakavaca

večeri, te u općenitom smislu prije

riječima, i obje govore o stavljanju

koji su nam dopušteni za jelo.

svake jušne hrane tijekom čitave

krvi na dovratak. Ne samo da oba

Provjeravanje

je

godine.) Još jednom, Tora predsta-

čitanja govore o Pesahu, već se oba

micva. Niti jedan drugi insekt nije

vlja pravila u vezi lešina životinja,

usredotočuju na Roš hodeš nisan. ■

demo piletinu jer imamo neprekinutu tradiciju da je ona košer.

Godina 15 5 Broj 26 Strana

njihovih

vrsta

Strana 5


Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 150. Igla i konac: Zabrana kohenima da u Hram ulaze u poderanoj odjeći

Samo ove možete jesti od svih kukaca ... (Levitski zakonik 11,21)

... i nemojte trgati svoju odjeću (Levitski zakonik 10,6)

159. Gmizave gnjide: Obaveza da se drži zakone o gmizavcima

151. Nema pauze za kavu: Zabrana kohenima da napuštaju Hrama tijekom službe Nemojte izlaziti van vrata Šatora sastanka ... (Levitski zakonik 1,7) 152. Trezvenjaci: Zabrana kohenima da uđu u Hram pod utjecajem alkohola Vino i alkoholna pića nećete piti ni ti ni tvoje potomstvo kad ulazite u Šator sastanka ... (Levitski zakonik 10,9) 153. Mora preživati i imati razdvojene papke ...: Obaveza da se provjeri životinje imaju li na sebi košer znake To su životinje koje možete jesti ... (Levitski zakonik 11, 2) 154. Nešto nije baš košer: zabrana jedenja životinja koje nisu košer To je ono što nećete jesti ... (Levitski zakonik 11,4) 155. Nešto se osjeti po ribi: Obaveza provjeravanja riba imaju li košer znakove Ovo možete jesti od svega što je u vodi: ono što ima peraje i ljuske ... (Levitski zakonik 11,9) 156. Reduciraj: Zabrana jedenja ne-košer riba To će vam biti odvratno; ne smijete jesti njihovo meso ... (Levitski zakonik 11,11) 157. Piletina!: Zabrana jedenja ne-košer ptica

Ovo su oni nečisti među onime što puže po zemlji (Levitski zakonik 11,29) 160. Smočeno: Obaveza da se drži zakone o obrednoj nečistoći hrane Svaka hrana koja se može jesti, ako je na njoj voda, postat će nečista ... (Levitski zakonik 11,34) 161. Počivaj u miru Šarava: Obaveza poštivanja zakona o obrednoj nečistoći životinja Ako neka od životinja koje smijete jesti ugine, osoba koja se dotakne njene lešine bit će nečista ... (Levitski zakonik 11,39) 162. Pa zašto biste to htjeli?: Zabrana jedenja gmizavaca Svaki gmizavac što gmiže po zemlji odvratan je; nemojte ga jesti (Levitski zakonik 11,41) 163. Provjerite ima li buba: Zabrana jedenja insekata u proizvodima Sve što se roji po zemlji ne smijete jesti ... (Levitski zakonik 11,42) 164. Filter za vodu: zabrana jedenja buba koja žive u vodi Nemojte postati odvratni zbog stvorenja što se roje (Levitski zakonik 11,43)

To će vam biti odvratno od ptica ... (Levitski zakonik 11,13)

165. Pričaj mi o mojem (spontanom?) nastanku: zabrana jedenja ličinki

158. Dokoljenke za skakavce: Obaveza da se provjeri skakavace imaju li košer znakove

Nemojte se onečistiti gmizavim stvorenjima koja se kreću zemljom ... (Levitski zakonik 11,44) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

ova ili jid'onia, treba ga izbičevati bičevanjem zbog

172, 173. Negativna je zapovijed ne postavljati upit

neposlušnosti. On ne dobiva obično bičevanje jer nije

ovu [§170], i negativna je zapovijed ne postavljati

počinio fizički čin. Ako je učinio nešto što je proiste-

upit jid'oniu [§171]

klo iz tog [njegovog] upita treba ga podvrgnuti stan-

jer Pismo kaže, Neće se među vama naći… ili onoga koji pita

za savjet ova (medij) ili jid'onia (vrača); (D'varim 18,1011). Ukoliko je netko prestupio to i tražio savjet od Strana 6

dardnom bičevanju. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ženu. ■

Divrej Tora


AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Smrt Nadava i Avihua

subjektivnost ... [bliskost] i neće je se postići, osim kroz

Nakon opisivanja osmog dana

slušanje B-ga". Koje su opas-

posvećenja Miškana, paraša Šemini

nosti subjektivnog štovanja

bilježi tragičnu smrt Nadava i Avi-

B-ga? Zašto je baš R. Hirsch

hua, koje je progutala nebeska vatra

mogao biti zabrinut zbog

dok su prinosili tamjan.

toga?

Komentatori se muče da shvate što je bilo tako strašno u njihovom postupku da je opravdavalo takvu tešku kaznu?

Rašbam tvrdi da na smrt ne

treba gledati kao na kaznu, nego kao "udes na radu". U skladu s time, Nadav i Avihu

Pitanja za raspravu 1) Zašto je B-gu bitno ono što jedemo? 2) Razmišljate li ikada o onome što jedete kao o čistom ili nečistom? Zašto da ili zašto ne?

3) Kako ste se osjećali kad se B-g pojavio i ubio dvojicu Aronovih sinova?

Mnogi sugeriraju da čak i

su se našli na krivom mjestu

ako su braća imala pozitivne

4) Na što B-g misli kada pro-

u krivo vrijeme i pretrpjeli su

namjere, oni su bili kažnjeni

glašava: "Bit ćete sveti jer sam Ja

prirodne posljedice. Postoje li

zbog kršenja odgovarajućeg

svet!" Kako je B-g svet? Kako ste to

"slučajnosti", ili se sve što se

protokola.

S"R

vi sveti? ■

događa na svijetu mora iz-

Hirsch piše da, iako su se

ravno pripisati B-gu i sagle-

Nadav i Avihu željeli prib-

davati u smislu nagrade i

ližiti

kažnjavanja?

Tako

Hašemu,

"u

R.

službi

Prevela Tamar Buchwald

žrtvovanja nema prostora za

Godina 15 7 Broj 26 Strana

Strana 7


David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Glava i bodlja

reš

put Ras al-Khaimah ("vrh šatora") i

že biti zamijenjeno s lamed i nun.

Ras Tanura ("glava ražnja roštilja").

Steinberg dodaje da sličnosti oblika

Rais je još jedna arapska izvedenica,

reš i dalet također doprinosi tome da

a znači "predsjednik".

dolazi do njihove zamjene - na pri-

Iako među stručnjacima postoji

mjer ‫( האד‬Devarim 14,13) i ‫( אד‬Vajikra 11,14).

Dvadeseto slovo hebrejske abece-

rasprava o tome, jedno mišljenje u

de je reš. Reš je svoj naziv dobio od

vezi etimologije riječi "rasa" u zna-

prvobitnog oblika slova – poput

čenju "pleme" je da, preko arapskog,

vnim korijenima i riječima:

roša ‫ – האש‬glave.

dolazi iz našeg korijena. Klein piše

‫שהבמט‬, ‫ הסא‬/‫ סא‬. U drugim slučaje-

u svojem CEDEL (A Comprehensive

vima, reš biva asimilirano – ‫ ה ה‬po-

Etymological Dictionary of the English

staje ‫ ה‬.

Osim što znači "glava", roš može značiti i "glavar, vođa", "vrh, vrhunac", "početak" i "glavni". Neke dru-

Language):

ge riječi proizašle od roš su rišon

rasa, imenica, obiteljsko

‫" – האשע‬prvi", rešit ‫" – האשמ‬poče-

pleme. -- MF. (= F.), fr. Ra-

tak", i raši ‫" – האשמ‬glavni, primarni".

nije rasse, fr. tal. razza, koje

Aramejska verzija za roš bliža je našem izgovoru slova – ‫ המש‬reš. Odatle dolazi riječ reiša ‫ המשא‬koja znači "prvi dio (Mišne)".

U arapskom se ras kao glava nalazi u mnogim nazivima mjesta, po-

zajedno sa španj. raza, vjerojatno potječe od fr. arapskog ra's, "glava, početak,

Reš se povremeno dodaje troslo‫שבט‬/

kipod i dorban

Prošli smo tjedan, dok smo■odla-

zili s posla, moj prijatelj i ja spazili

smo životinju koja je izgledala ovako (žao mi je što je nisam uspio slikati):

podrijetlo", što je poveza-

no s heb. roš. Kao što smo ranije vidjeli, reš mo-

On me upitao što je to, a ja sam rekao kipod

‫קמפע‬, misleći da je to

hebrejska riječ za "dikobraza", no kada sam došao kući i potražio to, otkrio sam da je ispravan naziv zapravo dorban ‫ הב‬. Kipod znači "jež", koji izgleda ovako (vidio sam ih i na području Jeruzalema):

Strana 8

Divrej Tora


(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Klein piše da je kipod izvedenica iz korijena ‫ קפ‬i "doslovce znači ono što se zajednički kotrlja". Korijen ‫קפ‬ se razvio od "biti zajedno povučen" u "biti ljutit" i "biti strog", i odavdje nam dolazi zajednički glagol

‫דקפמ‬

hikpid - "bio je strog, bio je pedantan".

Glava i bodlja

znanstvenika danas kažu da je to

arapsku riječ za dikobraza kako bi

vjerojatno gušter macaklin.)

napravio hebrejsku verziju: derban.

Međutim, budući da dikobraz nije drugačije identificiran, vjerojatno je da se u nekim slučajevima u Talmudu, kipod / kupad odnosi na dikobraze, a ne na ježeve (na primjer Kilajim 8,5, i komentar na Malechet

Iznenadilo me kada sam shvatio da arapska riječ zapravo nije srodna s hebrejskim ‫ הב‬dorban – što znači "mamuza" ili "podbadanje". Međutim, sigurno su prilikom odabira imena na Aharonija utjecale dikobrazove bodljike nalik na mamuze.

Dikobraz i jež očito jesu različite

Shlomo). Mnogi jezici u ovom po-

životinje – kako po veličini, tako i

dručju koristili su istu riječ za obje

Hebrejska riječ dorban (podbada-

po izgledu i biološkoj klasifikaciji.

životinje. Rašijeva gotovo apsolutna

nje) ima arapskog srodnika u kori-

Koliku sam zapravo pogrešku uči-

identifikacija kipoda s ježom (izuzev

jenu drb sa značenjem "uvježbavati",

nio pomiješavši im imena?

dva spomena u Ješajahu 34, gdje ga

i kao što Klein napominje i mi ima-

on, sasvim razumljivo, identificira

mo sličan primjer razvitka riječi u

kao pticu) mora se sagledati u svje-

hebrejskom jeziku gdje se malmad

tlu činjenice da u Europi u to vrije-

‫" – ל‬podstrek, poticaj" izvodi od

me nije bilo dikobraza – samo ježe-

‫" – ל‬podučavati, učiti". Arapska

va (ovo je moje zapažanje, ne Tal-

riječ za dikobraza, međutim, pove-

shirevo).

zana je s ḍarb, koje znači "batina"

Prema fascinantnom članku prof. Davida Talshira (Leshonenu 70), ja nisam bio prvi koji je pomislio da je dikobraz kipod. Talshir objašnjava kako se riječ kipod u Tanahu pojavljuje u neko-

(odakle porijeklo vuče engleska riječ

liko slučajeva: Ješajahu 14,23, 34,11 i

"drub", potući - "tući štapom".) Pre-

Cefanja 2,14. Kipoz ‫ קפעז‬iz Ješajahu

ma Stahlu, ovo može izražavati bol-

34,15 vjerojatno je ista životinja, s

ne radnje poput pucanja ili ubada-

time što zajin zamjenjuje dalet (Tal-

nja, pa pretpostavljam da je tako po-

shir odbacuje JPS-ov prijevod koji

stalo povezano s dikobrazom. Ja bih

razlikuje kipoz kao "strijelastu zmi-

smatrao da su "udaranje" i "potica-

ju", za koju ističe da ne živi na Blis-

nje" vrlo slične, te time ova dva

kom istoku). Međutim, na temelju konteksta ovih redaka, kipod / kipoz se najvjerojatnije odnosi na neku pticu grabljivicu. Unatoč tome, različiti drevni prijevodi i Targumim prevode kipod kao "jež". Raši čini

isto tako u svom biblijskom komentaru (u većini slučajeva), te u svom talmudskom komentaru, gdje identificira kupad ‫ קעפ‬isto kao ježa (npr.

Od Rašijevog vremena sve do početka suvremenog hebrejskog, bilo je brojnih pokušaja da se na hebrejskom daju različita imena ježu i dikobrazu. Kada se 1862, Mendele

na. No Talshir i Akademija ističu da je u arapskom pismu slovo d srodno s hebrejskim cade, a ne dalet, pa ću prihvatiti njihov autoritet.

Mocher Sforim složio s Rašijem, i

Talshir se zalaže za razlikovanje

nazvao ježa kipodom (umjesto alter-

između darban (dikobraz) i dorban

nativnog anaka), ime se trajno učvrs-

(poticanje). Međutim, u svojoj od-

tilo.

luci,

Šabat 54b). Raši također piše, u

Međutim, konačni naziv za diko-

svom komentaru na Vajikra 11,30

braza, dorban, skovao je tek 1915.

(na temelju Onkelosa, a pogledajte i

zoolog Yisrael Aharoni. Mada je

njegov komentar na Bava Batra 4a)

uobičajeni prijevod za dikobraza na

da se životinja zabilježena kao anaka

arapski kunfud (vjerojatno povezano

‫ אנקד‬također odnosi na ježa. (Većina

s kipod), Aharoni je izabrao drugu

Godina 15 9 Broj 26 Strana

arapska korijena mogu biti poveza-

odmah

nakon

Talshirovog

članka Academy of the Hebrew Language, Akademija hebrejskog jezika, donijela je odluku, na osnovu opće uporabe, da je ‫ הב‬dorban (s kamac katanom) službeni naziv za dikobraza. ■

Strana 9


Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kad slabost postane snaga Jeste li se ikada osjećali neadekvatno za zadatak ili posao koji vam je povjeren? Osjećate li ponekad da drugi ljudi precjenjuju vaše sposobnosti? Jesu li postojali trenuci u kojima ste se osjećali kao varalica, prevarant, i bili sigurni da ćete u jednom trenutku biti razotkriveni i da će se saznati da ste slabo, pogrešivo, nesavršeno ljudsko biće, što u svom srcu znate da jeste? Ako je tako, prema Rašiju na ovotjednu paršu, uistinu ste u jako dobrom društvu. Ovo su postavke: Miškan, Svetište, konačno je dovršeno. Sedam dana Mojsije je posvećivao Arona i njegove sinove da bi služili kao svećenici. Sada je za njih došlo vrijeme da započnu svoju službu. Mojsije im daje razne upute. Zatim kaže sljedeće riječi Aronu: "Približi se žrtveniku i prinesi svoju žrtvu za grijeh i žrtvu paljenicu za očišćenje za sebe i za narod; prinesi žrtvu koja je za narod i učini očišćenje za njih, kao što je G-spod zapovjedio." (Lev 9,7) Mudracima je bila zagonetna uputa, "Približi se." To kao da upućuje na to da se Aron do tada držao na distanci od žrtvenika. Zašto je to tako? Raši daje sljedeće objašnjenje: Arona je bilo sram i strah prići žrtveniku. Mojsije mu je rekao: "Zašto te sram? Zbog toga si izabran." Postoji naziv za taj sindrom, koji su 1978. iznijele dvije kliničke psihologinje, Pauline Clance i Suzanne Imes. One su to nazvale sindromom uljeza. Ljudi koji pate od toga osjećaju da ne zaslužuju uspjeh koji su postigli. Oni uspjeh ne pripisuju svom trudu i sposobnosti, već sreći, vremenskoj podudarnosti, ili činjenici da su druge uspjeli uvjeriti u to da misle da su oni bolji no što zapravo jesu. Izgleda da je taj sindrom Strana 10

iznenađujuće raširen, osobito među onima koji postižu visoke rezultate. Istraživanje je pokazalo da oko 40% uspješnih ljudi ne vjeruje da zaslužuju uspjeh, te da se čak 70% njih tako osjećalo u nekom razdoblju života.

I heroji Tanaha su prolazili kroz periode mračnog očaja. Ali oni su nastavili ići dalje. Odbili su biti poraženi. Međutim, kao što možemo i pretpostaviti, Raši nam govori nešto dublje. Aron nije jednostavno bio osoba kojoj je manjkalo samopouzdanja. Postojalo je nešto specifično što je on trebao imati na umu toga dana kad je bio uveden u službu Velikog svećenika. Jer Aron je bio odgovoran za narod kada se Mojsije popeo na brdo da primi Toru. Tada se dogodio grijeh sa zlatnim teletom. Čitajući taj narativ, teško se oteti dojmu da je Aronova slabost bila razlog zbog kojeg se to dogodilo. On je bio taj koji je predložio da mu ljudi donesu zlatne ukrase, i on je bio taj koji ih je uobličio u tele i izgradio žrtvenik pred njim (Izlazak 32,1-6). Kada je Mojsije vidio zlatno tele i prigovorio Aronu – "Što ti je ovaj narod skrivio da si navalio na njega takav veliki grijeh?" – on je, iz-

govarajući se, odgovorio, "Oni su mi dali zlato, ja sam ga bacio u vatru i izašlo je ovo tele!" To je bio čovjek koji se duboko (i s pravom) osjećao neugodno zbog svoje uloge u jednoj od najstrašnijih epizoda Tore, a sada je pozvan da izvrši očišćenje ne samo za sebe već i za cijeli narod. Nije li to licemjerje? Nije li i on sam bio grešnik? Kako je mogao stati pred B-ga i narod i preuzeti ulogu najsvetijeg čovjeka? Nije čudo da se osjećao kao uljez, varalica i da je bio posramljen i prestrašen prilikom pristupanja žrtveniku. Međutim, Mojsije nije rekao■samo nešto čime će poduprijeti njegovo samopouzdanje. On je rekao nešto mnogo radikalnije: "Zbog ovoga si izabran." Uloga Velikog svećenika je da izvršava očišćenje za grijehe naroda. Njegova je uloga bila da na Jom Kipur prizna svoje grijehe i krivicu, zatim grijehe svog doma, a potom naroda u cjelini (Lev 16,11-17). Njegova odgovornost bila je da moli za oproštenje. "To je," rekao je Mojsije, "ono zbog čega si izabran. Ti znaš što je grijeh. Ti znaš što znači osjećati krivnju. Ti bolje od bilo koga drugoga razumiješ potrebu za pokajanjem i očišćenjem. Ti si osjetio plač svoje duše koja želi biti očišćena, oprana i slobodna od mrlje prijestupa. Ono što smatraš svojom najvećom slabošću postat će, u ovoj ulozi koju trebaš preuzeti, tvoja najveća snaga." Kako je Mojsije to znao? Zato što je i on iskusio nešto slično. Kada mu je B-g rekao da se suprotstavi faraonu i vodi Izraelce u slobodu, on je uvijek iznova inzistirao na tome da on to ne može učiniti. Pročitajte ponovo njegov odgovor na B-žji poziv da povede Izraelce iz Egipta (Izlazak, poglavlja 3 i 4), i zvučat će vam kao

Divrej Tora


(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Kad

netko tko je radikalno uvjeren u svoju neadekvatnost. "Tko sam ja?" "Oni mi neće vjerovati." Iznad svega, neprestano je ponavljao da on ne može govoriti pred mnoštvom, što je apsolutno potrebno za vođu. On nije bio govornik. On nije imao zapovjednički glas. Zatim je Mojsije rekao G-spodu, "Molim te, G-spode, ja nisam čovjek rječit, niti jučer, niti prekjučer, ni od trenutka kada si govorio svom sluzi. Ja sam spor na govoru i jeziku.". (Izl 4,10) Mojsije je rekao G-spodu, "Gledaj, Izraelci me neće slušati. Kako će me onda faraon poslušati? Osim toga, ja sam čovjek neobrezanih usana." (Izl 6,12). Mojsije je imao govornu manu. Za njega je to bila glavna diskvalifikacija da bude glasnik B-žje riječi. Ono što on još nije razumio bilo je da je upravo to jedan od razloga zbog kojeg ga je B-g izabrao. Kada je Mojsije govorio B-žje riječi, ljudi su znali da on svojim glasom ne govori svoje riječi. Netko drugi je govorio kroz njega. Izgleda da je to bio slučaj i sa Izaijom i Jeremijom. Oni obojica su sumnjali u svoje govorne sposobnosti, a postali su najelokventniji među prorocima. Ljudi koji mogu upravljati mnoštvom putem svojih govornih sposobnosti, generalno govoreći nisu proroci. Oni često jesu, ili postanu, diktatori i tirani. Oni koriste moć govora kako bi postigli opasnije oblike moći. B-g ne izabire ljude koji govore svojim glasom, govoreći mnoštvu ono što oni žele čuti. On izabire ljude koji su potpuno svjesni svoje neadekvatnosti, koji doslovno ili metaforički mucaju, koji ne govore zato što oni to žele, nego zato što trebaju, i koji ne govore ljudima ono što oni žele čuti, nego ono što moraju čuti ako se žele spasiti od katatrofe. Ono za što je Mojsije mislio da Godina 15 11Broj 26 Strana

slabost postane snaga

je njegova najveća slabost, zapravo je bila jedna od njegovih najvećih snaga. Ovdje nije poanta jednostavno u prihvaćanju slabosti, "Ja sam OK, ti si OK". To nije slučaj u judaizmu. Poanta je u borbi. Mojsije i Aron su se na različite načine morali boriti sami sa sobom. Mojsije po prirodi nije bio vođa. Aron po prirodi nije bio svećenik. Mojsije je trebao prihvatiti da je jedna od njegovih najvažnijih kvalifikacija bila ono što bismo mi danas nazvali nisko mišljenje o sebi, ali što Tora, iz sasvim

Misterij koji se nalazi u srcu judaizma nije naša vjera u B-ga, nego B-žja vjera u nas drugačijeg sklopa razmišljanja, naziva njegovom poniznošću. Aron je morao razumjeti da ga je njegovo vlastito iskustvo grijeha i pada učinilo idealnim predstavnikom ljudi koji su svjesni svog grijeha i pada. Osjećaj neadekvatnosti – sindrom varalice – može biti loša ili dobra vijest, ovisno o tome što s njime učinimo. Vodi li nas on u očaj i depresiju? Ili nas vodi ka tome da radimo

na svojim slabostima i preobratimo ih u snagu? Prema Rašiju na ovotjednu paršu, ključ je u ulozi koju je Mojsije odigrao na tom kritičnom raskrižju Aronovog života. On je imao vjere u Arona čak i kada je Aronu nedostajalo vjere u samoga sebe. To je uloga koju je sam B-g više puta odigrao u Mojsijevom životu. I to je uloga koju B-g igra u životu svakoga od nas ako smo istinski otvoreni za Njega. Često sam govorio da misterija koja stoji u srcu judaizma nije naša vjera u B-ga, nego B-žja vjera u nas. To je ideja koja mijenja život: ono što smatramo svojom najvećom slabošću, ako se izborimo s njom, može postati naša najveća snaga. Sjetite se onih koji su pretrpjeli tragedije i zatim posvetili svoje živote tome da olakšavaju patnje drugima. Sjetite se onih koji su, svjesni svojih promašaja, iskoristili tu svoju svijest kako bi pomogli drugima da nadvladaju svoj vlastiti osjećaj promašenosti. Ono što Tanah čini toliko posebnim je njegova potpuna otvorenost o ljudima. Heroji Tanaha – Mojsije, Aron, Izaija, Jeremija – svi su imali periode kada su se osjećali promašenima, "uljezima", varalicama. Oni su prolazili kroz trenutke mračnog očaja. Ali su nastavili hodati. Odbili su biti poraženi. Znali su da nas osjećaj neadekvatnosti može približiti B-gu, kao što je to rekao kralj David: "Moja žrtva (tj. ono što Ti prinosim kao žrtvu), o B-že, je slomljen duh; slomljeno i raskajano srce, B-že, nećeš prezreti" .(Ps. 51,19). Mnogo je bolje znati da si nesavršen nego vjerovati da si savršen. B-g nas voli i vjeruje u nas unatoč našim nesavršenostima, a ponekad baš i zbog njih. Naše slabosti čine nas ljudima; borba s njima čini nas snažnima. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11


Rabbi Berel Wein:

Kako se nositi s tragedijama u životu Ovotjedno čitanje Tore sadrži na-

veza sastoji u tome da poslušnost ili

rativnu povijest i dogmatsku židov-

neposlušnost B-žjim uputama u pi-

sku halahu. Ono nam iznosi tragi-

tanjima židovske obredne svetosti

čnu priču o smrti dvojice starijih

nosi nepredvidive posljedice.

posljedica po Aharonove sinove pretpostavili B-žjoj zapovijedi, tako

gledno svjesno, na pogrešan način postupili s obaveznim prinosom tamjana u Miškanu/Šatoru. Čitanje

Ne-košer hrana je

je isto i u svim drugim pitanjima

duhovni oblik

zakona Tore. Stvarno nema racionalno ispravnih razloga koje se mo-

lošeg kolesterola

Tore nam također daje detaljan po-

že iznijeti u vezi Židovskih prehra-

pis životinja, ptica i riba koje Židovi zakonima o košer prehrani.

Baš kao što je došlo do strašnih zbog toga što su svoju prosudbu

Aharonovih sinova, kad su oni, oči-

mogu konzumirati u skladu sa

odvojena od svih drugih.

mbenih zakona. Sve su oni dio čisto Baš kao što će u fizičkom svijetu

nevidljivog duhovno područje. Ali

dodirivanje električne žice pod na-

to ni na koji način ne umanjuje stva-

Na prvi pogled, čini se da nema

ponom, bez obzira na to koliko ple-

rne učinke i posljedice koje nosi sa

nikakve veze između ove dvije ra-

menite namjere bile, prouzročiti oz-

sobom poštivanje ili nepoštivanje ■

zličite teme. Ipak, svakako smo svje-

ljede, možda čak i smrt, tako i u

tih zakona.

sni da Toru treba razumijevati i

duhovnom svijetu svetosti i posve-

proučavati na mnogo različitih razi-

ćenog postoje smrtonosne posljedice

na i da raspored tekstova i sadržaja

za

u Tori nije stvar čistog slučaja. Tako,

izričitih izjava Tore. I sva židovska

na nekoj dubljoj razini, ispod one

povijest potvrđuje istinitost ove

površinske, možda postoji veza iz-

jednostavne tvrdnje.

među ove dvije stvari koja su svrstane zajedno u isti dio Tore.

ponašanje

koje

odstupa

od

Sva židovska povijest svjedoči o posljedicama poštovanja kašruta u svim aspektima židovskog života i postojanja. U suštini, Tora nam govori da je židovski narod ono što jede. Medicinska znanost je doka-

Talmud tvrdi da konzumiranje ne-

zala da je to u fizičkom smislu isti-

košer hrane začepljuje srca inače u

na. Tora dolazi da tome doda duho-

Da ne odemo predaleko sa svojom

drugim pogledima dobrih Židova.

vni element, koji svakako nije ništa

znatiželjom, ja smatram da se može

Ne-košer hrana očito je duhovni ob-

manje važan i vitalan za židovski ži-

povući takva veza između smrti

lik lošeg kolesterola. Ona otvrdnja-

vot da bi preživio i napredovao.

dvojice Aharonovih sinova i zakona

va naše srce i čini ga manje sprem-

kašruta, kako bi se opravdalo to što

nim na davanje ili opraštanje. To je

se nalaze jedno pored drugoga u

posljedica nepoštivanja B-žje zapo-

ovotjednom čitanju Tore. A ta se

vijedi Izraelu da bude sveta nacija,

Strana 12

A kako da sagledamo i nosimo se s neizbježnim tragedijama koje se svima nama događaju tijekom živo-

Divrej Tora


(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Kako se nositi s tragedijama u životu

ta? Nitko na ovom svijetu ne ostane uistinu neozlijeđen i neuznemiravan od života. Sva su ljudska bića po prirodi smrtna i stoga nas tuga i tragedija uvijek vrebaju iz prikrajka. Promatrajući je na taj način, priča o smrti dvojice starijih Aronovih sinova koja nam je zabilježena u ovotjednom čitanju Tore, za svakoga od nas dobiva osobno prizvuk. Zapravo, čitava se Tora bavi našim sadašnjim životom i okolnostima, čak i ako to možda našim ograničenim očima i umovima nije vidljivo. Ali ova zapanjujuća priča o tragediji i smrti koja je iznenada i bez upozorenja zadesila uvaženu obitelj Aharona i Mošea, narušavaući veliki dan očekivane proslave posvećenju svetog Miškana/Šatora, izgleda nam osobito dirljivom i

depresivnom.

No, ono što svakako možemo nau-

To je jedan od razloga zbog kojih

čiti iz riječi Tore je Aaronova reak-

se prilikom posjete kući ožalošćenih

cija na ovu šokantnu tragediju. Tora

ne treba govoriti, osim ukoliko, i

je za nas zabilježila da je Aaron os-

sve dotle, dok ožalošćeni ne progo-

tao šutke. Židovska tradicija tvrdi

vori. Ljudi bi trebali izbjegavati

da je ova vrsta reakcije na tragediju

govoriti banalne i otrcane stvari jer

ispravna i vrijedna.

one jedva da donose ikakvo ola-

Istina je, doista ne postoji

Često sam pisao o vrijednosti tiši-

ništa što bi se moglo reći

ne koja je bila prikazana na primje-

I čime bismo objasnili

ru židovskog života i tradicije. Ali

nebeske presude

ovdje pred licem tragedije i neuspo-

Posebice zato što su tragični događaji bili tako neočekivani i, u velikoj mjeri, ostali neobjašnjivi barem pri običnom ljudskom sagledavanju i razumijevanju. Vidimo tu očitu po-

uku da prinošenje tamjana koje ima moć da zaustavi pomor i spasi živote također ima moć da bude smrtonosno ako se ne koristi ispravno i ako se koristi bez B-žje zapovijedi i naputka. Ali dublja, uzvišena i najvažnija poruka o razumijevanja nebeskog sustava pravde na svijetu, kako na individualnoj tako i na nacionalnoj osnovi, zacijelo izmiče

redive osobne boli, šutnja je možda jedina primjerena reakcija ljudskih bića. Istina je, doista se ne može reći ništa čime bi se objasnile nebeske presude.

kšanje i utjehu onima koji su ožalošćeni. Čitava knjiga o Jobu uči nas uzaludnosti prigovaranja Nebesima ili pokušaja racionalnog tumačenja onoga što je u suštini iracionalno i izvan dosega našeg razumijevanja. Zanimljivo je primijetiti da u bolnicama širom svijeta stoje znakovi koji zahtijevaju tišinu. To nije samo

zbog brige za pacijenate, već je i podsjetnik da se uistinu nema ničega značajnog što se može reći. Suosjećanje dolazi iz srca, a ne s jezika. Najveća utjeha koju čovjek može

donijeti

drugom

čovjeku

mnogo puta je samo to da budete tamo bez da ste izrekli bilo koju riječ. Šabat šalom ■

našem razumijevanju i razmišljanju. Godina 15 13Broj 26 Strana

Strana 13


Dr. Tali Loewenthal:

Košer iznutra Sva se učenja Tore primjenjuju

"civiliziran" način, kao što se mno-

učenja Tore mi ih možemo međuso-

na mnogo različitih nivoa. Zakoni

ge životinje pripitomljavaju. Među-

bno kombinirati.

kašruta koji su detaljno dani u knjizi

tim, još uvijek ostaje izazov, kako

Vajikra (Levitski zakonik) u tome

svoju animalnu dušu možemo uvje-

nisu izuzetak. Prvo, postoji prakti-

žbati da se ponaša na košer način?

čna dimenzija – životinje, ptice i ribe koje možemo jesti. No postoji i osobna duhovna dimenzija zakona

kašruta – učenje za svakog ponaosob o njegovom ili njezinom putu kroz život. Ideja da su neke životinje

vori nam mnogo toga o nama samima. Unutar svakoga od nas postoji b-žanski

aspekt

koji

se

naziva

ravno, želimo da hrana bude fino spravljena i ukusna. Naši gastronomski papci (da umiješamo meta-

Postoji i osobna duhovna

foru) čvrsto su na zemlji. No da li je

dimenzija zakona kašruta –

to ono što želimo? Naravno da nije.

učenje za svakog ponaosob

I tu nastaje taj razmak. Upuštajući

o njegovom ili njezinom

košer – što u prijevodu znači "prikladne" i podobne – a druge nisu, go-

Uzmimo za primjer hranu. Na-

se u muku utvrđivanja da li je ta hrana u skladu sa zakonima kašruta i drugih aspekata židovskog ideala,

Košer životinje po definiciji imaju razdvojene papke i preživaju. Hasidsko učenje prevodi ova dva koncepta u vrline osobnosti.

mi stvaramo razdvajanje na pa■

pcima. Hasidska učenja priopćuju nam da kroz razmak na papcima sja duhovna svjetlost…

Papci predstavljaju našu najnižu to-

A što je sa preživanjem? Možda

čku, nivo kojim stojimo na zemlji.

možete i sami pogoditi. Prežvaka-

Pa ipak, papci moraju biti "razdvo-

vanje hrane upućuje nas na pono-

jeni". To znači da čak i naš najniži i

vno razmatranje stvari, na razmiš-

B-žanska duša tek se rijetko ima

najprizemniji nivo doživljaja treba

ljanje… To je osobito svojstvo du-

priliku izraziti u našem životu. Ko-

biti prožet svetošću. Razmak izme-

hovno zdravog ponašanja. "Um up-

liko često se bavimo nečim duhov-

đu svetog i materijalnog je razdva-

ravlja srcem" drevna je Židovska

nim? Napokon, prekrasno ozračje

janje papaka. No ipak, ako slijedimo

poslovica koja opisuje našu moć da

B-ž-anska duša, koja je orijentirana prema duhovnosti i altruističkoj dobroti.

Šabata koje doživljavamo za stolom

svoj um koristimo za naše najveće

u petak navečer, s upaljenim svije-

dobro. Pažljivim razmišljanjem, um-

ćama, događa se tek jednom tjedno.

jesto bezglavog povođenja za onim

U prvom planu naših svakodnevnih

što od nas traže emocije, mi posti-

želja, misli i ponašanje više je "ani-

žemo pravi osjet za smjer kretanja.

malna duša".

Naš um nam rasvjetljava najbolji

Možemo li uvježbati našu ani-

put za naše osjećaje i ponašanje.

malnu dušu da se ponaša na košer

Tako, kroz razdvojene papke i

način? Animalna duša nas navodi

preživanje, mi u sebi, počinjemo

da se bavimo materijalnom stranom

držati košer ne samo u svojoj kuhinji

života, kao na primjer, tražeći zado-

već u našem čitavom životu.

voljstvo i različite vrste uzbuđenja. Naš odgoj, društvo koje nas okru-

Uživajte! ■

žuje, pa i mi sami, uvježbavamo animalnu dušu da se ponaša na Strana 14

Divrej Tora


Biblijski rječnik:

Koja je razlika između zevah i korban? U paraši Šemini (9,18), iznenada se pojavljuje novi pojam za žrtvu: nakon što je do sada redovito bio korišten naziv korban, sada Tora uvodi pojam zevah. Koristi li Tora različite riječi za istu stvar? Prema Rabbi Mordecaiu Kornfeldu, "korban" je općeniti pojam koji

uključuje čak i prinošenje drva na žrtvenik (mizbe'ah). "Zevah" se odnosi isključivo na prinošenje životinja, koje su zaklane, za razliku od drva, ili jela (minha) ili prinošenja ptica (Chagigah 7a).

Uz to, riječ "zevah" se često koristi za označavanje korban šelamim koja se jede (vidi Šemos 18,12).

Minha koja se prinosi od onoga

svojom mirnom naravi naj-

Rabin Dr. Meir Tamari tumači da

što izraste iz zemlje, dolazi od 3 vr-

probranije i najprofinjenije od

nazivi korban i zevah koji se koriste

ste: brašna, vina i ulja. Nema su-

svih životinja. Nadalje, pored

za opis žrtava nisu identični. Ze-

mnje da su najvažnije i najuzviše-

navedenog, njih se može na-

nije od svih korbanot prinesene od 3

ći u blizini ljudskih naselja i

vrste domaćih životinja. Vidimo da

stoga je jednostavno doći do

su jedino one bile uključene u

njih. Vječni nam nije želio

zajedničku žrtvu.

nametnuti poteškoće i pretje-

"Zevah" se odnosi isključivo na prinošenje životinja, koje su zaklane, za razliku od drva, ili jela (minha) ili prinošenja ptica

"Goveda, ovce i koze su bili odabrani da se zakolju i pri-

ranu brigu u službi Njemu." (Rambam).

nesu na žrtveniku Vječnom

Ralbag u svom komentaru na

iz dva razloga. Prvo, jer su

Toru, proširuje Rambamovo razmi-

vah se odnosi samo na one korbanot

ove životinje po svojim pre-

šljanje na tumačenje odakle izbor

koje su se klale na žrtveniku, dok

hrambenim navikama, svo-

grlica i golubova kao prinosa od

korban uključuje prinose ptica i pri-

jom osobinom poslušnosti i

ptica. ■

nos jela kod kojih se ne vrši šehita. Naziv korban dolazi kako bi naznačio da su one prinesene nikrav, na mizbeahu, žrtveniku, no također putem njih su se i vlasnici žrtava približili Vječnom. Postoje 3 vrste životinja koje se prinose kao korbanot: Prvo tu su

domaće životinje - goveda, ovce i koze. Od ptica koje se prinose po-

stoje samo 2 vrste, grlica i golub. Godina 15 15Broj 26 Strana

Strana 15


Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe Na kraju sedam dana uvođenja u svećeničku službu, Aron prinosi žrtve za sebe i za čitav narod. Nadav i Avihu, njegovi sinovi, prinose žrtvu tamjana na vlastitu inicijativu te ih proguta vatra s neba (ovo je možda jedini primjer kada netko učini nešto pogrešno i istog trena ga pogodi munja s nebesa!)

Tako, Nadav i Avihu nisu bili buntovni. Oni su iskreno osjećali da bi mogli voditi bolje. Ali, ako je tako, zašto su trebali čekati da Mojsije i Aron umru?! Oni su trebali činiti sve što su mogli dok su Mojsije i Aron još bili živi, ne kako bi se natjecali s njima ili ih možda uzurpirali. Baš suprotno, oni su trebali iskoristiti svoje sposobnosti vodstva kako bi poduprli Mojsija i Arona. Nisu trebali čekati na signal, na dozvolu da doprinose. Trebali su jednostavno početi doprinositi.

B-g zatim specificira košer sisavce (one koji imaju razdvojene papke i koji preživaju), ribe (one koje imaju peraje i ljuske), ptice (24 vrste nisu košer, sve ostale jesu), te insekte (samo određene vrste skakavaca!) Rabini objašnjavaju zašto su Nadav i Avihu poginuli. Oni nam kažu da su Nadav i Avihu stajali iza Mojsija i Arona na gori Sinaj te su došaptavali jedan drugome, 'kad bi barem ova dvojica staraca već umrla pa da mi preuzmemo vodstvo'. Pobuna je, čak i samo u mislima, svakako pogubna. Međutim, kada Mojsije, u ovotjednom odjeljku, tješi Arona nakon gubitka njegovih sinova on kaže da mu je B-g rekao da će Svetište biti posvećeno gubitkom onih koji su najsvetiji u cijelom židovskom narodu. 'Mislio sam da ćemo to biti ti i ja,' rekao je Mojsije, 'sada razumijem da su tvoji sinovi bili veći od nas obojice.' No, ako su Nadav i Avihu uistinu bili veći, što je onda bilo pogrešno u njihovoj žudnji da preuzmu vodstvo? Njihova želja da Mojsije i Aron umru nije bila njihova pobuna, već su željeli da židovski narod ima najdjelotvornije vođe. Moj rabi, Rabi Weinberg (neka je blagoslovljeno sjećanje na njega), objasnio je to. Strana 16

Netko hoda ulicom i vidi beskućnika koji očajnički treba hranu. On se nato okrene prijateljima i primijeti: 'u kakvoj mi to zemlji živimo gdje vlada ostavlja ljude da gladuju na ulicama?' To je dobro pitanje, ali za sobom povlači još važnije pitanje. Kakav to čovjek može proći pored

Vođe možda imaju veću moć, ali je odgovornost za naše društvo i naš svijet podijeljena jednako na sve nas

osobe koja umire od gladi na ulici i kriviti vladu umjesto da sam nešto učini po tom pitanju? Svi smo mi prečesto spremni brzo okriviti druge za svoje vlastite probleme, okriviti vodstvo za sve bolesti u našoj zemlji – dok sami činimo jako malo kako bismo doprinijeli rješenjima. 'Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za svoju zemlju.' Riječi J. F. Kennedyja istinite su danas jednako kao što su bile 1961. godine.

To je istina za svakoga: ne čekaj ■ da ti bude dana odgovornost; doprinosi, čak i na mjestima na kojima se to od tebe ne očekuje, umjesto da prebacuješ odgovornost na nekog drugog. Oni koji su izabrani da vode nemaju ništa više odgovornosti no što je imamo mi sami. Oni možda imaju više moći, ali odgovornost za naše društvo i naš svijet podijeljena je jednako na sve nas. Vodstvo nije nešto za što si imenovan ili privilegiran. To je poduhvat, obaveza. Umjesto da svog direktora kriviš za to što nije sposoban riješiti probleme tvoje tvrtke, ili svog ravnatelja što se ne nosi učinkovito sa izazovima tvoje škole, učini nešto ti sam. I učini to tako da budeš podrška svom vođi, a ne zato da bi mu 'pokazao'. Umjesto da se žalimo da naša vlada i njeni vođe ne rješavaju probleme naše zemlje, počnimo zajedno tražiti jedinstvene i značajne doprinose koje svatko od nas može učiniti kako bismo sami išli prema rješenju problema. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora


Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Tvoja volja, ne moja, neka se izvrši Tora kaže da su dvojica Aronovih sinova umrla kad su doveli "stranu vatru"

na

poštujući njegovu volju izraženu u

ječio od alkoholizma kako kaže: "Ja

Tori.

sam sudio svoju nutrinu prema sva-

Aharonova šutnja

čijoj vanjštini. Osjećao sam se uskraćenim jer sam vidio kako drugi ima-

žrtvenik.

Aharonova šutnja proizašla je iz

ju osmjeh na licu, ali meni nije bilo

Rebe Jišmael kaže

prihvaćanja, a ne iz zaprepaštenja.

do smješka. Vidio sam druge paro-

da su umrli jer su bili opijeni vinom

Aharon je poznavao svoja ograni-

ve kako razgovaraju, dok moja žena

dok su obavljali službu.

i ja nismo komunicirali. Tek sam ka-

Kako se Rebe Jišmael usuđuje pro-

Duhovni doživljaj čovjeka

turječiti Tori koja jasno kaže da je

ne pojačava se umjetno,

razlog njihove smrti to što su unijeli

kemijskim sredstvima koja

tuđu vatru u svetište?

mijenjaju stanje uma čovjeka

Rebe Jišmael kaže da je "tuđa vatra" simboličan izraz. Aronovi su sinovi smatrali da bi mogli imati snažniji duhovni doživljaj B-žanske službe ako svoj duh uzdignu pomoću vina. Ali to je bilo nipodaštavanje B-žje volje. Duhovni doživljaj čovjeka ne pojačava se umjetno, kemij-

skim sredstvima koja mijenjaju stanje uma. Neki su ljudi pogrešno mislili da su postigli duhovno ushićenje pomoću

halucinogenih

sredstava.

(Drugi si mogu umišljati da će ih prepuštanje

njihovim

ovisničkim

željama učiniti sretnima ili ih osloboditi napasti na neko vrijeme kako bi mogli služiti Hašemu). Ovo je "tuđa vatra", za B-ga neprijateljska. B-g

snije shvatio da dok su se drugi ljudi smiješili, ja nisam znao da li im jest do smješka, i dok sam promatrao druge parove kako razgovaraju, to je bilo dok su se nalazili u društvu, ali je svakako bilo moguće da ■

čenja, poznavao je B-ga i Njegove

uopće nisu razgovarali dok su bili

razloge. U svojoj žalosti, uvidio je

nasamo."

da je njegova vjera (emuna) bila osnažena. Njegovo prihvaćanje bilo je znak njegove poniznosti.

Vanjština je sve što možemo vidjeti. Kako često se nasmiješimo ili na neki drugi način pokažemo kao da

Ne sudi bližnjega svoga dok se ne nađeš na njegovom mjestu. (Pirke

nam je drago, dok u sebi kipimo od

Avot 2,5).

drugi mogu pogrešno smatrati da

Iako ovu talmudsku izreku uglavnom shvaćamo da ima značenje kako se ne smijemo kritički odnositi prema postupcima drugih jer je moguće da nismo svjesni svih okolnosti koje su dovele do takvog ponašanja, postoji još jedno moguće tumačenje. Jednom sam čuo čovjeka koji se li-

nezadovoljstva? Jednako kao što smo mi sretni, tako i mi možemo pogrešno misliti kako su oni sretni, a da nama nešto nedostaje. Posve je moguće da nismo ništa više niti manje zadovoljni ili nezadovoljni od bilo koga drugoga. Svoju nutrinu ne bismo trebali ocjenjivati prema vanjštini drugih, nego postaviti svoje vlastite ciljeve i učiniti sve što možemo da ih ostvarimo. ■

želi da se duhovnost postigne

Godina 15 17Broj 26 Strana

Strana 17


Rabbi Shlomo Carlebach:

Sveta drskost (nastavak od prošlog tjedna) Reb Nahman kaže da su ljudi koji posjeduju ovu svetu drskost najskromniji ljudi na svijetu. Istinski skromni ljudi. Njihova drskost ne dolazi od "ja jesam"; ona dolazi od "zato što je ovo ispravno" - to im daje snagu. Ako radim nešto zato što mislim da je to ispravno, ili zato što vi mislite da je to ispravno, onda ja više nisam skroman. Ako nosim jarmulku je li to zato što to želim, što vjerujem u jarmulku? To je zato što B-g želi od mene da nosim jarmulku. Ja

imaju svetu drskost nemaju "ega". Ne toliko sveti mogu također biti drski, ali to je zbog toga što im je "ego" toliko velik da je to ogavno, toliko smrdi, da nitko ne može imati nikakve veze s njime. Zatim Reb Nahman upozorava da morate biti vrlo oprezni. Morate

imati dobar nos da prepoznate što je drskost svetosti, a što je drskost nesvetosti. Mnogo ljudi zagovara ovu vrstu hucpe, ali to zapravo vodi uništenju svijeta, vašem uništenju. Morate točno znati što jest svetost, a što nije.

sam Židov. Želim da svijet zna da

Duboko u sebi postavljamo pita-

sam Židov. Ja crpim snagu iz svoje

nje, kada bih trebao voljeti, a kada

gluposti ili svoje genijalnosti. To ne-

bih trebao mrziti? Kada bih trebao

ma nikakve veze sa mnom. To je

biti drzak, a kada bih trebao biti sti-

samo zato što znam da Židov mora

dljiv? Kada bih trebao govoriti, a

nositi jarmulku, a ja sam Abraha-

kada bih trebao šutjeti? Reb Nah-

movo unuče.

man kaže da ako mogu doprijeti do korijena svoje duše... Moje tijelo je jedno tijelo, ali nije u potpunosti je-

Sveta drskost je učiniti nešto samo zato što se to mora učiniti. Na primjer, hodam ulicom i ugledam kako netko nekoga tuče. Priđem im i prekinem ih. Radim to jer je to ispravna stvar, a ne zbog svog "ja". To nema nikakve veze sa mnom. Ljudi koji

Strana 18

kada voljeti i kada mrziti, kada biti ponizan i kada koristiti svoju azuz d'kduša. Kako možete znati je li vaša drskost sveta ili nije? Jedino što vam mogu reći je da Reb Nahman kaže: "Nemoj biti šlemazl (čovjek koji nema sreće u životu)." To znači da u svom srcu morate znati jeste li šle-

mazl ili niste. U konačnici to ovisi o vašem vlastitom nosu. Negdje duboko u vama to vam je sasvim jasno.

dno, jer moja glava ne izgleda kao

Svijet je loš jer ljudi ne znaju do-

moja noga, zar ne? B-žje jedinstvo

voljno. On je loš jer oni ne čine do-

nije stvarno u mom tijelu jer još uvi-

voljno. Što je to tešuva? Što to znači

jek postoje razlike. Čak ni prsti ne

pokajati se? Zašto sam u suštini gri-

izgledaju isto. Moja duša je jedin-

ješio? Zato što nisam bio dovoljno

stvenija jer je u jednom komadu.

jak, zar ne? Nisam imao svete drs-

Moja duša također i čuje, ali za mo-

kosti protiv samoga sebe! Pokajati

ju dušu su slušanje, gledanje, rad,

se, učiniti tešuva, vratiti se B-gu,

razmišljanje i osjećaj jedno te isto.

znači popraviti svetu drskost u sebi.

Čovjek osjeća srcem, misli svojom

Tko je Mešijah? Što će Mešijah uči-

glavom, hoda svojim nogama. Iako

niti? Kako će nas on izvući iz pro-

je jedan on ima različite organe.

gonstva. Kako će nas izvući iz rop-

Cijela duša je jedna cjelina, ako ni-

stva? On će doseći najvišu razinu ne

sam na razini jedinstvenosti, onda

bivanja robom ljudima, ne slušanja

kada volim to je jedan odjeljak, mr-

nikoga, čak ni svog vlastitog glupog

žnja je drugi odjeljak, i ja ne znam

ja. On će mamash u potpunosti biti

kojim da se koristim. Ako sam na

sluga B-žji. On će imati svetu hucpu

razini svoje duše, onda točno znam

kako bi cijeli svijet izvukao iz proDivrej Tora


(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Sveta

drskost

gonstva. Zašto mi nismo na toj ra-

jelovi nas nalaze se na razini Mešija-

zini da izvučemo ljude iz progon-

ha ben Josefa; u nekim dijelovima

stva, da izvučemo svijet iz progon-

nikada nismo pogriješili. Mi, hvala

stva? Nažalost, mi nemamo svete

B-gu, imamo hucpu, snagu da tu ni-

drskosti. Mi ju doista nemamo. Mi

kada nismo učinili ništa pogrešno.

slušamo desetke tisuća ljudi. Možda

Ostali dijelovi nas potpuno su uni-

slušamo sebe u pogrešnom trenu-

šteni. Za njih nam je potreban Me-

tku. Mi sve radimo pogrešno.

šijah ben (sin) David. Jehuda ima svetu snagu da sve učini pogrešno,

Na kraju dana, ili možda sutra,

a da se još uvijek želi vratiti natrag.

biti će dva Mešijaha, Mešijah koji će

Između tih dviju strana oni ispra-

biti Josefov sin, i Mešijah od Da-

vljaju cijeli svijet.

vida, iz plemena Jehude. Jehuda je bio taj koji je sve činio pogrešno. Ako se sjećate, Jehuda je bio taj koji je rekao svojoj braći: "Prodajmo Josefa." Prema toj teoriji, najdublje gledajući, cijeli egzil je počeo zbog njega. On se tada trebao predati. Oženio se i dvoje mu djece umre. B-g mu daje do znanja da ne radi dobro. Sve mu pođe po zlu. On

jamči za Benjamina, a Benjamina uhite. Što je trebao učiniti? On se ne predaje. Jehuda je sveti Yidele koji se ne predaje niti u posljednjoj sekun-

Prema Bais Yaakovu, prije priče o

- Što znači hucpa? - Daj mi 20 dolara pa ću ti reći Svijetu su potrebna dva Mešijaha, jer je to kombinacija milijardu malih stvari. Josef je onaj koji ima tako svetu hucpu da nikad nije pogriješio. Znate li koliko je snage potrebno da nikada ne pogriješite? Određeni di-

Mogu li povući par dimova tvoje cigare?!

Josefu, Josef je bio svetiji od Jehude. Kada je Jehuda postao svet? Nakon što je prodao svog brata Josefa u ropstvo, nakon što je počeo postupati pogrešno, postao je tako jak, tako cjelovit. U Berešit se kaže: "miteref bni alisa", što se obično prevodi, "od plijena, sine moj, si se podigao."

Bais Yaakov to prevodi. "Time što si mi otrgnuo sina postao si velik i svet". Značenje toga je: kada je Jehuda istinski postao Jehuda? Kada je

di. On ne odustaje. On je znao da

izvukao svoju svetu hucpu, svoju

ako se Benjamin ne vrati, on će iz-

svetu dušu koja je svetost Jehude?

gubit svoj udio u svijetu koji dolazi.

Nakon što je prodao Josefa u rop-

I što čini? Jehuda kaže: "Nije me bri-

stvo. Zato ga je njegov otac favorizi-

ga. Čak i ako nemam udjela u svije-

rao. Na razini na kojoj su djeca tada

tu koji dolazi, ne možeš me izbaci-

bila, Josef je doista bio kralj. Mogao

ti." Zohar Kodeš (Sveti Zohar) na

je postojati samo Mešijah, sin Jose-

parašu Vajigaš, objašnjava da je Je-

fov. Ali nakon što je Jehuda prodao

huda govorio Josefu, ali je zapravo

Josefa i nije odustao, tada je iznena-

razgovarao s B-gom. On je izlio svo-

da Jaakov shvatio da je Jehuda još

je srce. Govorio je: "Znaš, imamo

jači. Vidite, potrebna su nam obo-

starog oca," kao da Josefu govori o

jica. Potreban nam je netko tko nam

Jakovu, ali zapravo je kazao B-gu,

daje snagu da ne uništimo svete

"Ti si moj stari Otac. Ti si bio moj

stvari koje još uvijek imamo, i netko

Otac otkako sam se rodio. Ja sam

tko će nas naučiti da čak i pored

tek maleni dječak. Ja sam nitko i

svega što smo uništili, ne smijemo

ništa." Čudesno je kako Zohar tu-

odustati, trebamo se vratiti. ■

mači svaku riječ. To je Jehuda.

Godina 15 19Broj 26 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19


The Memorial Foundation for Jewish Culture:

U spomen na Rabbi dr. Jerrya Hochbauma The Memorial Foundation for Jewish Culture (Memorijalna zaklada za židovsku kulturu) sa žalošću obznanjuje da je preminuo njen dugogodišnji bivši izvršni potpredsjednik, rabin dr. Jerry Hochbaum z”l. Dr. Hochbaum pridružio se osoblju MFJC-a 1971. godine, i napredovao do mjesta izvršnog potpredsjednika 1982. Njegova karijera u MFJC-u će u konačnici trajati više od četiri desetljeća, tijekom kojih je dr. Hochbaum služio globalnoj židovskoj zajednici s vizijom i osebujno. Pod njegovim vodstvom, MFJC je podržao objavljivanje više od 3.500 knjiga koje se bave židovskom kulturom, široko definirano, od kojih su mnoge bile na istočnoeuropskim jezicima i odigrale važnu ulogu u rekonstrukciji židovskog života u istočnoj Europi. Također je dodijelio 13.500 stipendija, doktorskih stipendija i stipendija za rad u zajednici, stvarajući impresivan mozaik nove generacije znalaca koji će zamijeniti židovsku kulturnu elitu koja je desetkovana tijekom Šoe. Međutim, profesionalno postignuće dr. Hochbauma na koje je bio najviše ponosan bilo je stvaranje International Nahum Goldmann Fellowship programa (NGF - Međunarodni stipendijski programa Nahum Goldmann). Pod vodstvom dr. Hochbauma, ovaj je program pokrenuo 32 međunarodna i 12 regionalnih studijskih društvenih okupljanja na šest kontinenata. Ovi su skupovi

prepoznali i osposobili više od 1.000 mladih židovskih stručnjaka i laičkih vođa, misaonih vođa i aktivista, znalaca i edukatora za vodeće pozicije u svojim zajednicama. Glavni cilj NGF-a je povećanje židovskog društvenog kapitala i povezanosti s novom generacijom globalnog židovskog vodstva. NGF je također postao platforma za sljedeću fazu rasta i napredovanja MFJC-a. Rabbi dr. Jeni S. Friedman, koja je 2015. godine naslijedila dr. Hochbauma kao izvršni potpredsjednik, rekla je: "Jerry je posvetio toliko svog vremena njegujući osobne i profesionalne putove nebrojenih NGF članova širom svijeta, koji su bili snažno potaknuti njegovim primjerom vodstva, njegove ljubavi prema Tori i njegovim vječnim optimizmom prema židovskom narodu i židovskom svijetu." Otkako je napustio MFJC i napravio alija 2015. godine, dr. Hochbaum je objavio dvije knjige: 'Song of

Ascent', antologiju poezije i 'The Hidden Light: Biblical Paradigms for Leadership' ('Skriveno svjetlo: Biblijski primjeri za vođe'.) Iza dr. Hochbauma ostala je supruga Gilda, njegova djeca Rivka Reena Maltz (supruga dr. Michaela Maltza), Ziona Greenwald (supruga Meira Greenwalda), Hannah Scharlat (supruga Richarda Scharlata) i njegovi unuci. Sprovod će se održati, u utorak, 22. ožujka 2022. u 13:30 po izraelskom vremenu, u Givat Shaulu, Har Hamenuchot Beit HaHesped, Kehillat Yerushalayim. Neka se njegova obitelj utješi među ožalošćenima Siona i Jeruzalema. Jonathan Arkush, predsjednik . Fernando Lottenberg, predsjednik. Izvršnog odbora . Jeni S. Friedman, izvršna potpredsjednica ■

Osobno sjećanje Vjerujem da će se mnogi od članova zajednice iz Zagreba prisjetiti dr. Hochbauma koji je u više navrata posjetio Zagreb i Židovsku zajednicu Bet Israel. Njegovu ljubaznost i pažnju teško Strana 20

je zaboraviti, kao i iskrenu brigu i doprinos održanju i razvoju židovskog života u našoj zemlji. Osobno se osjećam počašćenim što sam imao prilike upoznati se i surađivati s Jerryjem. I do dan danas se sjećam

njegove pažljivosti, mudrosti, razgovora koji smo vodili i savjeta koje mi je blagonaklono upućivao. Zeher cadik livraha. ■ Vatroslav Ivanuša

Divrej Tora


Rabbi dr. Jerry Hochbaum:

Davanje potpore održivoj dijaspori 23. ijara 5777. 19. svibnja 2017. Posljednjih mjeseci došlo je do opće eksplozije neočekivanih antisemitskih aktivnosti na štetu židovskih institucija diljem Sjedinjenih Država, kojima su bili pogođeni židovski centri, škole, sinagoge i groblja. Na sreću, nijedan život nije bio izgubljen. Prije nego što je otkriveno da je većina ovih incidenata bila djelo očito poremećenog mladog američkog Izraelca iz Aškelona, u Izraelu i SAD-u povela se opsežna medijska rasprava o razlozima ovog "vala antisemitizma". Velik dio te rasprave bio je usredotočen na nedavne izbore u SADu, ulogu predsjednika Trumpa, njegove političke protivnike – od kojih su neki Židovi – i antisemite koji su podržali njegovu predsjedničku kampanju. Uvjerljivije objašnjenje bilo je da je rastuća politička polarizacija u SAD-u pomogla u izazivanju atmosfere pogodne za oslobađanje i izražavanje antisemitskih osjećaja i postupaka. Ono što ovdje treba istaknuti je energičan, dosad neviđen odgovor organizirane židovske zajednice u SAD-u. Ona je uspješno potakla osudu ovih događaja od strane državnih i lokalnih vladinih agencija. Ona je također potakla obećanje tih tijela da će aktivno progoniti i kažnjavati one koji su odgovorni za te aktivnosti (nakon čega će pomoći u procjeni razine opasnosti po židovsku zajednicu). Nije da antisemitizam ne postoji u Americi, i morat ćemo ga nastaviti nadzirati kao što smo to činili do saGodina 15 21Broj 26 Strana

da. Međutim, u ovom je slučaju kampanja protiv antisemitizma bila rezultat pogrešne percepcije američke političke stvarnosti. Odgovor organizirane židovske zajednice u ovom slučaju stoji u vrlo oštroj suprotnosti s njenom reakcijom na monumentalnu studiju američke židovske zajednice koju je prije nekoliko godina dovršila Zaklada Pew – koja je otkrila zapanjujuću stopu od 70 posto miješanih brakova među neortodoksnim Židovima u Americi. Među ostalim otkrićima bilo je da otprilike 25 posto mladih Židova u SAD-u danas ima vrlo malo ili nimalo veze sa službenom židovskom zajednicom, što signalizira neizravnu eroziju stvarne uloge i članstva drugih židovskih općinskih tijela te neprekidan gubitak članstva u Reformskim i Konzervativnim pokretima. Kad sam se ubrzo nakon objave izvješća susreo s urednikom Pewovog izvješća, on me izvijestio da je Zaklada Pew odlučila da svom izvješću ne pridoda nikakve preporuke. Mudra odluka. Određivanje najboljeg pristupa suzbijanju rastuće stope mješovitih brakova i drugih nalaza ovog izvješća trebalo bi biti u odgovornosti organizirane židovske zajednice. Ipak, unatoč golemoj raspravi koju je Pewovo izvješće potaklo, još uvijek nije bilo velikog koordiniranog, općinskog, programskog plana ili makar ozbiljnih napora da se pozabavi nalazima tog izvješća. Jedan vidljivi odgovor je da određeni dijelovi židovske zajednice zagovaraju veću pažnju i susretljiviji odnos prema bračnim parovima u miješanim brakovima. Nakon toga uslijedile su odluke u Reformskom pokretu, a odnedavno i u Konzerva-

tivnom pokretu, kojima se dopušta nežidovima da postanu članovi njihovih sinagoga. Sve grupe su sociološki definirane kriterijima članstva i granicama koje postavljaju za svoje članove i one koji to nisu. Smanjivanjem ili ozbiljnim razvodnjavanjem bilo kojega od njih, vjerojatno je, čak i neizbježno, da će grupa time biti oslabljena. Zbog ovog se kontrast između snažnog, odlučnog odgovora američkog židovstva prilikom suočavanja s nedavnim strahom od antisemitizma i njegove ranije reakcije ■ na samoubojstvo dokumentirano u Pewom izvješću čini tako uvjerljivim i žalosnim. Sustavno zanemarivanje američkih židovskih općinskih organizacija koje, do dan danas, nisu prepoznale niti se pozabavile sociološkim stanjem koje je tako precizno opisala Pewova studija jedan je veliki slon koji gazi po dvorištu američke židovske zajednice Ovom brigom treba obuhvatiti i sve veći broj omladine koja se odvaja od organizirane židovske zajednice, i od koje će mnogi na kraju nestati iz židovskog naroda. Razumno je očekivati i angažirati pomoć i potporu Izraela u tim ogromnim naporima koji su potrebni da bi se suočilo s ovim izazovom pred kojim mnoge naše trenutne brige gube na važnosti. Međutim, konačnu odgovornost za ovaj pothvat mora snositi američka židovska zajednica koja, za početak, treba organizirati međunarodnu konferenciju, ne o antisemitizmu, kako je predloženo, već o davanju potpore održivoj dijaspori – najvažnijem izazovu s kojim se suočava Židovstvo dijaspore. ■ Strana 21


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: ŠEMINI

Paraša (priča) Šemini je treća paraša Knjige Levitskog zakonika – Putovanja ka otkrivanju Jasnoće i pronalaženja svoje svrhe u životu. Ova se paraša fokusira na potrebu za prosvjetljenjem. Knjiga Levitskog zakona je izravni nastavak knjige Izlaska. Prvu polovicu ove knjige čini priča o Izlasku – raskidanje lanaca ropstva i ulazak u slobodu, objava na gori Sinaj, grijeh sa zlatnim teletom i razbijanje dviju ploča, dok njezina druga polovica govori o izgradnji Miškana. Paraša Šemini počinje riječima: "Osmog (šemini) dana ..." - i komentatori pitaju što se to dogodilo osmog dana da je naša paraša nazvana po tome? I što se događalo u sedam prethodnih dana? Miškan je bio izgrađen od drveta, srebra, zlata, bakra i tkanina koje je narod donirao. Nakon što su pojedinačni dijelovi bili dovršeni, narod se sakupio da te dijelove sastavi u cjelinu Miškana (Miškan je bio prijenosni hram koji su Izraelci nosili tijekom godina njihovog lutanja pustinjom). Međutim, kada su pokušali sastaviti dijelove Miškana - dijelovi se nisu uklapali. Tijekom sedam dana mnogo su puta iznova pokušavali, i nikako nisu uspjeli sastaviti Miškan. Međutim, umjesto da se žale, da se uzrujavaju ili budu frustrirani, oni nisu prestajali vjerovati da će u svojoj misiji uspjeti. Osmog dana napokon su uspjeli svi su se dijelovi međusobno poklopili i Miškan je bio podignut. Naša nas paraša uči ono što je već rečeno u Izrekama (24,16): "... jer mada pravednici padnu i sedam puta, oni ponovo ustaju, no zli posrnu kada udari nesreća". Mudrost kabale uči da su gornji svjetovi stvoreni u stanju savršenstva, a mi smo odabrali da dođemo u jedan nesavršen mračni svijet pun boli i nedostataka, Strana 22

kako bi ispunili svoju potrebu da u sebi otkrijemo moć Stvoritelja. To je razlog zašto nam se toliko sviđaju izazovi, jer nema većeg zadovoljstva od onog trenutka kada iz tame uspijemo stvoriti svjetlo i od gorčine nešto slatko. Da bismo postigli ovaj uzvišeni cilj potreban nam je naš bližnji. Smatra se da je život, kao i izgradnja Miškana, neprestani rad na sastavljanju različitih dijelova u cjelinu, kako bi osjetili "uspjeh". Moramo pronaći prave dijelove i prave partnere da bismo uspjeli. Kada u nama gori plamen vjere i znanja, znajući da se sve što nam je potrebno već nalazi tu, da čeka na nas, i da su nam svi "dijelovi" pri ruci, pa stoga vjerujemo da je svaki dan savršeno stvoren, onda možemo iskusiti rast. Glavna stvar koju trebamo zapamtiti je da nikada ne odustanemo, i da ako stvari ne idu onako kako bismo mi željeli, onda je to mjesto koje trebamo pažljivo promotriti, izvući zaključke i stvoriti unutarnju promjenu koja će na neočekivan način donijeti rješenje. Mi moramo u sebi otkriti novu snagu da nađemo čisto mjesto jednostavne vjere i optimizma, mjesto koje je oslobođeno od misli frustracija, kri-

vnje ili ljutnje zbog prijašnjeg■neuspjeha. Samo kada se oslobodimo takvog emotivnog raspoloženja mi smo u stanju primiti novu višu razinu istine. Izraelci su sedam dana pokušavali podići Miškan, bez da su odustali. Sve to s potpunom vjerom u Stvaranje i svoju sposobnost da mogu uspjeti. Poruka za nas je da nam se svaki put kad doživimo neuspjeh, pruža druga prilika da sebe iznova stvorimo. Pesah se obično slavi u vrijeme kada se čita paraša Šemini. Ari objašnjava da su Izraelci bili narod robova, a to "ropstvo" je način razmišljanja. To je stav, mentalitet, s kojim se potrebno baviti kako bismo bili slobodni, kako bismo imali svijest koja nam omogućuje da budemo Kreatori. U noći Sedera čini se kao da se bavimo svojom djecom - pričanjem priče o Izlasku - a zapravo ta djeca smo mi sami. Mi se bavimo sobom, kako bismo napravili proboj iz ropstva u slobodu, i sada je vrijeme da nadjačamo onu nezrelu stranu svoje ličnosti, kako bismo se mogli razviti u zrelu, slobodnu odraslu osobu. ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora


Rabbi Pinchas Winston:

Zapovijedi i slobodna volja I progovori VJEČNI Mošeu rekavši:

predmet i onda ga odluči istražiti.

stanju donijeti i "neinformirani iz-

"Zapovijedi Aronu i sinovima njego-

Uznemirujuće je i tužno promatrati

bor," što se zapravo nikada ne do-

vim i kaži im: Ovo su odredbe za žrtvu

ostarjelu osobu kako usmjerava pa-

gađa. Da bi se odluka mogla doni-

ola (Vajikra 6,12)

žnju na željeni predmet i onda za-

jeti, mora se biti svjestan onoga što

ključuje da ga ne može istražiti. Me-

se izabire i zbog čega se izabire, jer

đutim, u svim slučajevima između

se u protivnom izbor ne može pra-

ovih krajnosti, tijekom mnogih go-

vilno procijenti, pa se može postu-

dina i stadija života, život se sastoji

piti u suprotnosti sa svojom stvar-

u donošenju odluka.

nom voljom, iz neznanja. To je izbor

"Zapovijedi" je vrlo oštar izraz i čini se da ne ostavlja mnogo prostora slobodnoj volji. Zapravo, Raši ističe da ju je B-g u ovom slučaju upotrijebio kako ne bi nastale financijski

tek u ograničenom smislu riječi.

štetne posljedice po kohene, (oni ne

Na hebrejskom jeziku, riječ za

bi jeli mesa od žrtve ola, spaljene

odluku je "breira," a dolazi od riječi

Što je to slobodna volja? Od čega

žrtve), pa bi zbog toga mogli biti

koja znači "razdvojiti." Jer, upravo

treba biti slobodna volja pojedinca?

manje "nadahnuti" da izvrše ovu

to odluke i čine: one raspoznaju,

Ako biste upitali prosječnog čovjeka

micvu.

najvećim dijelom, između najmanje

on bi vjerojatno odgovorio: "Slobo-

dvije stvari, a na temelju unaprijed

dna od onih koji mi govore što da

određenog skupa dobrog i lošeg,

činim. Slobodna volja znači činiti

koje je često subjektivne prirode.

svoje osobne stvari, onako kako ja

Ideja je identificirati dobru ideju ili

to želim činiti i kada to želim činiti."

stvar, i izdvojiti je od ostatka, odbi-

To bi, naravno, bio razlog da ova

jajući ostalo.

osoba odbaci Toru i micvot.

Međutim, istina je zapravo da zapovijedi umnažaju slobodnu volju, a ne da je ograničavaju. One se "suprotstavljaju" jecer hara i podstiču savjest. Istina, "čovjek čini ono što

činiti mora", no tek onda kada spo-

zna i prihvati da mora učiniti ono

Međutim, takva osoba zanema-

što se od njega očekuje. Do tada on

ruje bitnu stvarnost koja će joj za-

može vrlo vješto opravdavati i ra-

garantirati sve, samo ne slobodnu

cionalizirati zbog čega ne učiniti

volju. Takva je osoba zaboravila, ili

micvu.

nikada nije postala svjesna nečega što joj stalno nalaže da učini ovo ili

Koncept slobodne volje jedna je

ono, nečega što stalno pokušava

od najvažnijih ideja koje čovječanstvo poznaje. Ona je također i jedna od ideja koje je najteže shvatiti, te se zbog toga često pogrešno razumije-

va ili zloupotrebljava, a ponekad je se u potpunosti zaobilazi. Kako god bilo, nikada je se ne smije uzeti zdravo za gotovo, posebno u teška povijesna vremena, kao što su ova naša. Život je stalni niz donošenja odluka, od početka do kraja. Zanimljivo je i zabavno promatrati malo dijete kako usmjerava pažnju na željeni Godina 15 23Broj 26 Strana

izvršiti utjecaj na njezin stav, kako Izbor zahtijeva svjesni čin volje.

bi je povuklo u smjeru koji će ona

Da bi izabrali bilo što u životu mo-

na koncu odbaciti i zažaliti. Nečega

ramo imati svijest o mogućnostima i

što u njoj živi toliko podmuklo, da

procjeniti izabrano. Što su svijest i

nije samo dio njezinog života, već je

procjenjivanje slabije, to će lošiji biti

svakodnevno nastoji uništiti (Kidu-

izbor, sve do točke da osoba može

šin 30b).

postati nesvjesna odluka koje se mogu donijeti, što se kasnije često više ne može ispraviti.

To se naziva "jecer hara," i odgovorno je za najveću prijevaru u čitavoj povijesti, obećavajući slobo-

U određenom smislu, ideja o do-

dnu volju, dok u stvari donosi up-

nošenju "informiranog izbora" je

ravo suprotno: robovanje tuđem, no

zabluda, jer sugerira da je osoba u

unutrašnjem, entitetu. ■ Strana 23


Biseri hasidske mudrosti T i si taj čovjek Veliki rebe je sjedio i smišljao način kako da jednoga od svojih hasida ukori na način koji će izazvati promjenu u njegovom ponašanju. Osjeti je da bi moglo pomoći ako u tom trenutku ispriča ovu poznatu priču iz Biblije. Kralju Davidu dođe prorok Natan i šapne mu na uho, "U jednom mjestašcu živjela dva čovjeka, jedan bogat, drugi siromašan. Bogati je imao nekoliko og-

romnih stada stoke, a siromašni samo jedno janješce, koje je volio kao svoje dijete. Jednoga dana neki putnik posjeti bogataša, a ovaj, umjesto da izdvoji jedno janje iz svoga stada, uhvati i zakolje siromahovo janješce." Čuvši ovo, David je plamtio od srdžbe: "Kako je mogao to učiniti, taj čovjek zaslužuje najtežu moguću kaznu!" Natan mu tada prišapne smrtno ozbiljnim glasom: "Ti si taj čovjek!"

Č

David se skoro sruši od iznenađenja. injenica da su loši ljudi često uspješni nije stvarnost

"Ti imaš sve što čovjek na ovome svijetu može po-

sama po sebi, već je rezultat našeg ograničenja jednodimen-

željeti, a ipak si isplanirao smrt svoga podanika, sa-

zionalnim materijalnim svijetom ili naše nemogućnosti da u

mo zato da bi njegovu ženu mogao odvesti u krevet.

posudi otkrijemo skriveno svjetlo. Umjesto da se suprotsta-

I zato ponavljam, ti si taj čovjek," još mirnije zaključi

vljamo zlu, trebamo se usredotočiti na njegovanje dobra u

prorok. ■

nama i drugima. Naposljetku, kako zlo nema neovisnu egzistenciju, baveći se njime samo mu dajemo priliku da raste. Najbolji i najučinkovitiji odgovor na zlo nije napad na simptome, već na sam uzrok: skrivenu prisutnost B-ga. Kada, kroz nesebična djela i dobrotu, uvodimo B-ga u naše živote uništavamo zlo u samom korijenu. Dok odgajamo dijete, ili kada uočimo sebičnost u ponašanju prijatelja, skloni smo ih ukoriti ili zastrašiti neugodnim posljedicama koje će ih neminovno sustići ukoliko ne promijene ponašanje. Međutim, u konačnici pozitivan je pristup uspješniji. Podsjetite osobu na dobrotu koja se u njoj krije, na njezinu čistu dušu i velike mogućnosti; upozorite je na veliku nepravdu koju čini kada ne živi u skladu sa svo-

O no što stoji između tebe i B-ga je tvoj ego.

Taj ja, ta svijest o odvojenom postojanju, je zid između tebe i B-ga. Božansko je dostupno samo onom koji sebe doživljava kao trunku u svemiru. "Ja" je riječ koja ima pravo značenje samo u ustima B-ga.

Treba li onda čovjek uvijek biti ponizan? Ne, kažu cadikim. Postoje trenuci kad bahatost postaje obaveza. Kad ti zlo u tebi (jecer hara) šapće u uho, "Nisi u stanju držati se Zakona," odgovori mu,

jim mogućnostima. Takav savjet će ojačati sigurnost i po-

"Jesam." ■

nos, dok će ozbiljno upozorenje demoralizirati osobu i za-

~ Magid iz Zločova

tvoriti njezinu dušu. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 24

Divrej Tora


Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 16a - Zavjeti i zakletve

239,2. Ako osoba koristi riječi za ko-

osloboditi toga (vidi poglavlje 10c)

je smatra da podrazumijeva zakle-

nego ga održati, ali ako već da

tvu, treba je ukoriti i osloboditi je

zavjet, poželjno ga je održati, i u oba

Kod zavjeta osoba si zabranjuje

toga kako bi je se odvratilo od ne-

slučaja to treba što prije ispuniti (ili

nešto kao da je to sveta stvar ili

marnog zaklinjanja (237,6). Čovjek

poništiti) (203,1-7). Prisega da se ne-

stvar koju zabranjuje prethodni za-

se može zakleti tako da sebe uključi

što učini mora se izvršiti pri prvoj

vjet ili zavjet druge osobe (204,1-3;

u tuđu prisegu čak i ako je ta osoba

takvoj mogućnosti (219,2; 232,12). U

vidi 209,1). Zabraniti si nešto kao da

maloljetna ili nežidov (236,2; 237,2;

vezi zakletve da se nešto učini na

je to nešto što Tora zabranjuje nije

239,10), i može proširiti opseg zakle-

određeno vrijeme ili u određeno

zavjet (jer nije u moći onoga koji

tve na dodatne stvari (239,9). Zabra-

vrijeme vidi također 228,41. Ako je

čini zavjet da to učini zabranjenim),

njeno se zakleti lažnom "zakletvom

kod zakletve ili zavjeta određeno

no osobu koja to čini treba ukoriti i

izražavanja" o nekom prošlom ili

vremensko razdoblje, one prestaju

treba osloboditi je toga (vidi pogl.

budućem događaju, no osobu koja

važiti nakon isteka tog vremena

16c) kako bi je se odvratilo od ne-

to učini ne kažnjava se ako se zakle-

(231,1), ali ako vremenski period

marnog zaklinjanja (205,1; vidi 212,

la da će ispuniti neku zapovijest ili

nije određen, onda vrijede trajno

1). Osoba sebi može zabraniti bilo

počiniti neko neprimjereno djelo, ili

(219,3). U vezi definicija vremenskih

što ili ono što joj pripada zabraniti

ako se zaklela u vezi nekog budu-

razdoblja koja se koriste kod zakle-

drugima, ali nikome ne može zabra-

ćeg događaja koji nije pod njezinom

tvi ili zavjeta vidi 220,1-23; 228,48.

niti nešto što pripada drugome (vidi

kontrolom (236,1-3). Zabranjeno je

209,1; 225,1; 235,6). O tome kako

zakleti se "uzaludnom zakletvom"

svoj udio u zajedničkom vlasništvu

o nečemu što je očigledna istina ili

zabraniti drugim vlasnicima ili ne-

očigledna laž ili je nemoguće; vidi

kom drugom vidi 226,1-3. Zajednica

236,4-5.

može kazniti prijestupnike proglašavanjem njihove hrane i pića zabranjenima, ali mišljenja se razlikuju o tome može li pojedinac na taj način kazniti samog sebe (205,2). U vezi zavjeta koji koriste izraz herem vidi 1,11; 208,2; 224,1; 228,8; 229,8; 232,18;

Četiri vrste zavjeta ne zahtijevaju oslobađanje: "Zavjeti inzistiranja" koji su učinjeni kako bi se naglasila pozicija zauzeta u pregovorima, "zavjeti preuveličavanja" koji su

Osoba treba izbjegavati davati za-

učinjeni kako bi izjavi dali dramati-

vjete ili zakletve, ali može ih dati u

čnu notu, "zavjeti zaborava" kao

teškim trenucima, ako ih daje kako

potpore izjavi koja je izrečena ne

bi njima potaknula svoje poštivanje

poznavajući činjenice, i "zavjeti pri-

zapovijedi to može biti čak hvale-

nude" koje se ne može ispuniti zbog

vrijedno. Ako neka osoba položi za-

čimbenika koje bi se teško moglo

vjet (osim u vjerske svrhe) bolje ju je

zaobići (232,1-12.16-17.). Međutim, osoba bi trebala davati takve zavjete

Zakletva je pak obećanje da ćemo

samo ako ih se namjerava pridrža-

nešto učiniti ili da nešto nećemo uči-

vati (232,13). O pripadajućim vrsta-

niti ili tvrdnja da je izjava istinita ili

ma zakletvi vidi 239,1.16-17. Za-

netočna. Ona ne mora uključivati

kletva ili zavjet dan pod pritiskom

spominjanje B-žanskog imena i za-

mora se održati ako ga se ne može

kleti se može na bilo kojem jeziku

izbjeći (vidi 232,14-15; 239,1). ■

(237,1). Za primjere riječi koje izražavaju zakletvu vidi 212,1; 237,3-12; Godina 15 25Broj 26 Strana

Strana 25


Alan Morinis

Program musara

Smirenost

– Menuhat ha'nefeš

(nastavak)

Jedan scenarij Jedne se noći obitelj Moss vraćala kući vrlo kasno s vjenčanja. Svi su bili premoreni. Kada su došli do ulaznih vrata, otac nije mogao pronaći ključ. Svi su krenuli u potragu – po automobilu, po pločniku – no nekoliko

U pismu svom sinu, Nahmanides

rastojanje između podražaja koji na

(Ramban) savjetuje: "Drži se podalje

nas dolazi i naše reakcije na njega,

od srdžbe." A u Rošovoj knjizi Or-

mi moramo odgojiti snažnog 'unu-

hot Hajim (Putevi života), savjeto-

tarnjeg svjedoka.' Ova vam per-

vano nam je, "Drži se podalje od

spektiva pomaže da se ne zarazite

gordosti." Ovaj izraz "drži se poda-

tim vanjskim utjecajima koji se vrte

lje" pojavljuje se i na drugim mjesti-

oko vas.

ma. Naravski, nije nam rečeno da se

nikada ne rasrdimo, budemo gordi, zavidni, itd., jer učitelji musara neprestano tvrde da bi to bio nerealan cilj. Svatko proživljava cijeli niz unutarnjih stanja, i sama po sebi, svaka unutarnja osobina nije ni dobra niti loša. Važnije je kako ćemo reagirati na ono što osjećamo.

Odgajati unutarnjeg svjedoka znači biti senzibilni i svjesni onoga što se u vama događa, a da se u isto vrijeme ne poistovjetite sa samim tim osjećajima. Vi ostajete odvojeni od njih. Na primjer, recimo da se nala■

zite u redu i čekate, dok osoba ispred vas pretura po novčaniku, očito prepunom svih mogućih stvari,

minuta kasnije vratili su se

"Drži se podalje", onda može zna-

osim kreditne kartice koja joj je po-

praznih ruku. Beba je poče-

čiti samo dvije stvari. Da se trebamo

trebna, pa se kod vas počne rađati

la plakati, i svi su se smrza-

fizički udaljiti od drugih ljudi koji

nestrpljivost koja ubrzo preraste u

vali na zimskoj noći.

su ljutiti, gordi, i slično, ili nas se

gnjev. U tom trenutku podsjetite

upućuje da razvijemo neku vrstu

same sebe na potrebu za unutarnjim

unutrašnje distance od doživljava-

svjedokom, i navedite sebe da obra-

nja svoje vlastite srdžbe, ponosa, i

tite pažnju na osjećaje koji su u va-

drugih zapaljivih midot.

ma, upravo to - na osjećaje. Oni vas

Što mislite koji su razumski najbolji koraci koje ta obitelj treba poduzeti? Tko bi ih trebao učiniti? Predočite si što bi uslijedilo kada bi obitelj počela paničariti.

Iako nedvojbeno postoje slučajevi kada trebamo stati podalje od mo-

ne sile na bilo kakvu reakciju. Samo im svjedočite i zato se nemojte identificirati s njima kao da su oni "vi".

Predočite si što bi uslijedilo kada bi

ćnih vanjskih sila, manje bismo se

obitelj postupila ciljano i smireno.

trebali brinuti u vezi tih vanjskih

Suočavamo li se još uvijek sa stvar-

utjecaja nego što bismo se trebali

nim borbama? Da. Jesu li posljedice

Distanciranje

brinuti zbog poriva koji nastaju u

važne? Jesu. Osjećamo li još uvijek

Kada na borbu ne gledate samo kao

nama. Mi smo sami odgovorni za

cjelokupan niz ljudskih emocija i

na nešto što ne možete izbjeći već i

unutarnje sile koje nas mogu dove-

nagona? Da. Drugim riječima, svaki

kao na duhovnu praksu, vi ste vje-

sti u zabludu - pa je to naš glavni

je aspekt vašeg trenutnog života

rni musarskom uvidu kako ostati

prioritet. Kako bismo stvorili neko

stvaran i važan.

osviješten na Židovskom putu. Ovo nam, međutim, ništa ne govori o vašem unutarnjem gledanju na stvari koje usvajate dok se borite sa svojim kušnjama. To je mjesto na kojem u igru ulazi staloženost.

Strana 26

Od vas bi bilo mudro da ga prihvatite, jer to je vaš plan rada. No, u isto vrijeme, odgajajte svjedoka - koji će vas učiniti smirenim gospodarem unutarnjeg kraljevstva, a ne žrtvom.

Divrej Tora


(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Radionica – Praktični dio

djet ćete da se ono nalazi u svim ljudima koje susretnete, a i u tele-

Idealno stanje smirenosti nije oba-

fonu i jabuci. Nalazite se u kafiću?

mrlost. Ideal je, zapravo, ostati os-

Pogledajte šalicu kave na drugačiji

viješten i uravnotežen štogod se do-

način. Ili ste u razredu? Pogledajte

gađalo u vama i oko vas. Kada sve

na ploču, pa onda još jednom. Mo-

ide kako treba, nije teško ostati mi-

žete li spaziti svjetlo u svemu što

ran, no kada postane teško, skloni

vidite?

smo uzbuditi se i uskomešati. Mi posjedujemo potencijal da ostanemo

Zapišite svoja iskustva u Dnevnik

mirni tijekom oluje, no razvijanje te

svođenja računa s dušom.

sposobnosti zahtijeva prakse.

Ovo nije mistična praksa, već men-

Meditacija je jedna vještina koja po-

zom od "unutarnje svjetlo." Što je se

talni trening. Zadajući svom umu

tiče spokoj. Redovito izvođenje me-

više trudimo opisati, to je manje

zadatak da traži nešto što se može

ditacije znači da, među ostalim, sva-

točan njen opis. Čak je i nazivanje

naći u svakoj situaciji, vi ćete ople-

koga dana neko vrijeme sjedite u

"svjetlom" metafora. To je prisut-

meniti i osnažiti svog unutarnjeg

miru i tišini. Neminovno se tu poja-

nost koja prkosi svrstavanju u skla-

svjedoka. Posljedica je toga da ćete

vljuje velik broj različitih duševnih

du sa svjetskim pojmovima, no i po-

svoj um opremiti sposobnošću da se

stanja – neka od njih su ugodna, ne-

red toga je se zamjećuje.

usidri na čvrstom i mirnom mjestu.

ka baš i ne. Nakon nekog vremena, možete se osjećati sasvim dobro živeći uz njih, bez da se osjećate njima zarobljeni, bez obzira jesu li vam ona odbojna ili primamljiva. Ova vas praksa priprema za to da budete smireni pred svakom vrstom nemira.

Vaša je vježba za ovo razdoblje da sebe podesite za unutarnje svjetlo

koje se nalazi u svim stvarima i bićima. To isprva možda neće ići lako, jer mi ne tražimo fizičko svjetlo, već nešto suptilnije. Za početak, vrijedno je jednostavno uzeti neki predmet koji nam se nalazi pri ruci i po-

S tog mjesta možete promatrati život čak i za podivljalih valova emocija koji se podižu tijekom oluja. Bez ove vježbe, vrlo vjerojatno bi vas valovi unutrašnjih osjećaja koji vas preplavljuju bacali amo-tamo; uz nju, vi ste u stanju privezati svoju svjesnost za ulogu svjedoka, i tako ostati mirni.

Želio bih vam ponuditi još jednu

staviti pitanje, "Mogu li vidjeti unu-

praksu koja ima isti cilj. Rabin Stein-

trašnjost?" Potražite iza očite vanj-

Unutarnje oko povezano sa stalnim

saltz opisuje Židovsko duhovno is-

štine finu, sjajnu prisutnost. S vre-

svjetlom neće vam osigurati život s

kustvo kao stalno prizivanje svjet-

menom, dok istražujete, počet ćete

manje odluka i borbi. Ali će vam

losti. Ako ozbiljno uzmemo ovu

uviđati ono na što ukazuje rabin

pomoći da razvijete osobinu stalo-

riječ "stalno", onda svjetlost koju

Steinsaltz. Kada tu praksu osnažite,

ženosti, koja će vam zauzvrat po-

tražimo mora biti prisutna u sva-

sve više ćete postajati svjesniji sjajne

moći da je iskoristite i pobijedite.

kom trenutku i u svakoj situaciji,

Prisutnosti koja je stalna, za razliku

Možda nam upravo zato Alter iz

bez obzira koliko tamni ili čak mra-

od vaših životnih situacija koje se

Kelma kaže: "Onaj koji je ovladao

čni nam izgledali. Imamo uvjerenje

neprestano mijenjaju.

smirenošću stekao je sve."

Evo savršene primjene za ključnu

Evo nekoliko prijedloga koje možete

frazu za ovu midu. Osim osnovne

upotrijebiti za osnovnu jutarnju iz-

jutarnje izjave, možete se nekoliko

javu:

puta u danu podsjetiti da potražite

"Izdigni se iznad dobrog i lošeg."

da se ona tamo nalazi i da smo je mi u stanju vidjeti, no na nama je da njegujemo unutarnja osjetila koja je prepoznaju i obraćaju na nju pažnju. To se ne može opisati boljim izraGodina 15 27Broj 26 Strana

unutarnje svjetlo. Ako su vaše oči za njega otvorene, i ako ste strpljivi, vi-

"Budi miran i svjedoči." ■

Strana 27


Stotine hiljada ultraortodoksnih Jevreja okupilo se u Izraelu na sahrani vodećeg rabina aa.com.tr, 20.3.2022. Oko 3.000 policajaca je bilo raspoređeno da održavaju red i mir na sahrani, a bili su angažovani i spasilački timovi i helikopteri da intervenišu u slučaju potrebe U Stotine hiljada ultraortodoksnih Jevreja u Izraelu prisustvovalo je sahrani rabina Chaima Kanievskog, jednog od vodećih vjerskih vođa u zemlji, koji je umro u petak, javlja Anadolu Agency (AA).

Zbog sahrane u Beni Baraku na istoku Tel Aviva, za saobraćaj su zatvorene neke ceste i ulice. Prema pisanju izraelskih media, sahrani je prisustvovalo stotine hiljada ljudi iz ultraortodoksne jevrejske zajednice. Oko 3.000 policajaca je bilo raspoređeno da održavaju red i mir na sahrani, a bili su angažovani i spasilački timovi i helikopteri da intervenišu u slučaju potrebe.

Zbog sahrane, Univerzitet BarIlan, 328 vrtića i 98 škola širom Tel Aviva prešli su na online nastavu. Kanievsky, koji je preminuo u petak popodne u 94. godini, bio je poznat u Izraelu kao utjecajni vođa nehasidske litvanske ultraortodoksne zajednice, sa stotinama hiljada sljedbenika i poznat po svojim studijama Talmuda.

Premijer Naftali Bennett izjavio je da je smrt rabina "veliki gu-

bitak za Jevreje" i naglasio da će njegovo ime "biti zapamćeno kao važan dio historije Tore i izraelskog naroda". U jučerašnjem saopćenju izraelska policija je upozorila na masovno okupljanje podsjećajući na smrtonosni stampedo 2021. godine na ultraortodoksnom festivalu u sjevernom gradu Meronu kada je poginulo 45 ljudi, a 150 povrijeđeno. ■

Nelagoda u izraelskom parlamentu nakon obraćanja Zelenskom: ‘Draga braćo, zašto to radite?‘ Jutarnji list, 20.3.2022. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju, prilikom obraćanja Knesetu putem video veze, da će Izrael morati živjeti s odlukama koje donosi o tome hoće li pomoći Ukrajini da se zaštiti od ruske invazije.

Povlačeći usporedbe između ruske ofenzive i "konačnog

rješenja" - plana nacističke Njemačke da istrijebi Židove Zelenski je problematizirao nevoljkost Izraela da proda proturaketni sustav Željezna kupola Ukrajini. "Svi znaju da su vaši sustavi proturaketne obrane najbolji... I da, definitivno možete pomoći našem narodu, spasiti živote Ukrajinaca, ukrajinskih židova",

rekao je Zelenski koji je i sam židov. "Možemo se pitati zašto ne možemo dobiti oružje od vas, zašto Izrael nije uveo snažne sankcije Rusiji ili ne vrši pritisak na rusko gospodarstvo. U svakom slučaju, izbor je na vama, braćo i sestre. Narode Izraela, morate živjeti sa svojim odgovorom", dodao je.

U svom video obraćanju također je citirao pokojnu izraelsku premijerku Goldu Meir riječima "mi želimo živjeti, ali naši susjedi žele nas mrtve". "Ostajemo, spremni smo na kompromis", dodao je. Povukao je i izravnu paralelu između sadašnje Ukrajine i povijesti Izraela, suočenog s arapskim neprijateljstvom.■■

U Izraelu detektovane do sada nepoznate varijante COVID-a-19 radiosarajevo.ba , 16.3.2022. Utvrđeno je da su dvije osobe u Izraelu koje su se vratile iz inostranstva zaražene neidentifikovanom varijantom COVIDa, saopćilo je ministarstvo zdravlja ove zemlje jutros. Virus je kombinacija varijanti BA.1 (omikron) i BA.2, koja je visoko zarazna, prenio je Haaretz.

Dva pacijenta su bila pozitivna nakon što su testirani PCR-om po slijetanju na međunarodni aerodrom Ben-Gurion, a njihovi uzorci su sekvencirani u Izraelu. Prema podacima ministarstva zdravlja, pacijenti su imali blage simptome, uključujući temperaturu, glavobolju i bolove u mišićima, te im nije bila potre-

bna specijalizirana medicinska njega. Izraelski ljekar Salman Zarka, rekao je za Armijski radio da su pacijenti par u 30-im godinama koji su se zarazili virusom od svog djeteta. Rekao je da je povezivanje dvije virusne varijante uobičajena pojava. On je objasnio da se to dešava kada se u istoj ćeliji na-

laze dva virusa i da "kada se razmnožavaju, razmjenjuju genetski materijal, stvarajući novi virus". Infekcije omikronom su prošle sedmice opadale u korist porasta infekcija BA.2 varijantom, a zvaničnici ministarstva zdravlja zabrinuti su zbog širenja ove varijante virusa. ■

Židovi zamoljeni da ne ljube Zid plača zbog koronavirusa N1, 16.3.2022. Židovi ne bi trebali ljubiti Zid plača, priopćio je glavni rabin Jeruzalema unutar mjera koje su donijele vjerske vlasti u borbi protiv širenja koronavirusa. Brojni židovi mole ispred Zida plača i često ubacuju napisane molitve u pukotine.

Page 28 Strana 28

Ljubljenje zida nije obredni ritual, ali neki židovi to čine, vjerujući da time iskazuju poštovanje prema Bogu. Zid plača, najsvetije mjesto na kojemu židovi u Jeruzalemu mogu moliti, dio je ostataka Drugog hrama koji je sagradio Herod Veliki prije više od 2000 godina, a Rimljani uništili 70. godine nove ere.

Prošli tjedan, glavni izraelski rabin pozvao je vjernike da se drže podalje od Zida plača zbog straha od širenja koronavirusa, ali neki su nastavili obilaziti. “Ne ljubite Zid plača”, ponovno je u ponedjeljak pozvao rabin Shmuel Rabinowitz.

Divrej Tora

Vjernici trebaju biti na “primjerenoj udaljenosti” i “pridržavati se uputa o higijeni”, dodaje se u priopćenju. U Izraelu je 255 zaraženih koronavirusom te još 39 osoba na okupiranoj Zapadnoj obali. Nisu još zabilježeni slučajevi koronavirusa u Pojasu Gaze. ■

Godina 15

Broj 26


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.