3-03 - Divrej Tora - Šemini 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 26

Zagreb, šabat 30. ožujka 2019. - 23. adara II 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Para Jeruzalem 18:16

19:33

Zagreb

18:01

19:03

Rijeka

18:07

19:09

Split

17:58

19:00

Dubrovnik 17:51

18:53

Vinkovci 17:50

18:52

Sarajevo 17:51

18:52

Doboj

17:52

18:54

B. Luka

17:56

18:58

Beograd 17:43

18:46

Novi Sad 17:45

18:49

Subotica 17:47

18:51

Zrenjanin 17:43

18:47

Niš

17:36

18:38

Beč

18:01

19:03

Frankfurt 18:33

19:35

Edison, NJ 19:01

20:11

divrejtora@gmail.com

Paraša Šemini

(Vajikra 9,1-11,47) Osmog dana nakon “uvođenja u duţ-

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

nost“, Aharon sa sinovima počinje vršiti

Na dan utorak 2.4.2019.

B-ga guta ţrtve sa ţrtvenika, a B-ţanska

Alot Hašahar

5:04

Prisutnost prebiva u Svetištu.

Najranije Talit

5:40

Nec Hahama

6:35

Najkasnije Š’ma

9:48

svećeničku sluţbu; plamen koji dolazi od

Dvojica starijih Aharonovih sinova, Nadav i Avihu, prinose B-gu “neku neobičnu vatru za koju im je On rekao da to

Zman Tefila

10:52

Hacot

13:00

Minha Ketana

16:45

Plag Haminha

18:05

na o prinošenju ţrtve, a Moše na kraju

Šekia

19:25

priznaje Aharonu da je u pravu.

Cet Ha-kohavim

20:07



Broj 26

ne čine“ i oni pred B-gom umiru. Aharon utihnu u svojoj tragediji. Moše i Aharon se nešto kasnije ne sloţe oko točke zako-

B-g zapovijeda zakone o košeru i pokazuje koje su ţivotinjske vrste dopuštene, a koje zabranjene u ishrani. Od kopnenih ţivotinja se mogu jesti samo one koje imaju razdvojene papke i preţivaju; dopuštene su samo one ribe koje imaju krljušti i peraje; nabrojane su nekošer ptice i lista košer insekata (četiri vrste skakavaca). Tu su i neki od zakona o obrednoj čistoti, uključujući i moć pročišćavanja koju posjeduje mikve. Izraelskom narodu se nalaţe da “razlikuje čisto od nečistog“. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ע״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 16 p’sukim –

Levi – druga alija – 7 p’sukim –

9,1-16

9,17-23

Osmog dana (osmog dana nisana,

Tora nastavlja dalje s detaljima prve

ili na Roš hodeš nisan, a u tom slu-

skupine ţrtava, s minha koja ih pra-

čaju osmi se dan odnosi na dane

ti, š’lamim, čiji dijelovi idu na

svečanog

otvorenja

Aharon

dobio

Miškana)

mizbe’ah. Ova kratka alija završava s Josefa, te prevare Jaakova uz pomoć

Aharonovim podizanjem ruke(u)

kozje krvi.

prema narodu i blagosiljanju na-

ne ubrajaju korbanot koje su bile

Kohen gadol skinuo je svoje zlatne

roda.

prinesene

prethodnog

halje prije ulaska u Svetinju nad

Tora je napisala jadav, njegove

“osobne”

svetinjama na Jom kipur, jer tuţitelj

ruke, bez drugog jud, tako da riječ

korbanot – jedan egel (tele) kao hatat

ne postaje braniteljem. Zbog čega

naliči na jado, njegova ruka. Odatle

i jedan ajil (ovan) kao ola. Potom je

onda ne bismo iznijeli isti argument

dolazi tradicija kohanima da drţe

narod prinio jarca kao hatat, te

protiv Ahaaronove ţrtve teleta na

svoje dvije ruke zajedno kao što to

junca i janje kao olot. A zatim bika i

mizbe’ahu? Raši sugerira da se ta,

čine za vrijeme Birkat kohanim.

ovna kao š’lamim.

ovdje

zapovijed

prinese prvu skupinu ţrtava (tu se

tjedna).

tijekom Konkretno,

[Promislite o ovome…] Jasno je da je hatat teleta pomirnica za grijeh

prisutna,

superosjetljivost

primjenjuje unutar Mikdaša, ali ne i izvan njega (na ţrtveniku).

Baal HaTurim kaţe da tri dijela (3 p’sukim) Birkat kohanim odgovaraju trima vrstama korbanot koje je Aha-

Zlatnog teleta i/ili pokazatelj da je

Mi moţemo dati općeniti odgovor

ron prinio na taj prvi dan sluţbenog

B-g oprostio narodu za Zlatno tele.

na ovo i druga pitanja. Rogovi ţi-

djelovanja Miškana. Blagoslovio te

U jednom kontekstu Zlatno tele se

votinja iz porodice goveda nisu

B-g i zaštitio te… od grijeha (hata-

naziva “tele koje je Aharon učinio“.

prihvatljivi kao šofar. S druge strane,

ta), drugi pasuk koristi riječi koje ga

Stoga je tele na Osmi dan njegov

pogledajte ove korbanot. Kohen gadol

veţu uz ola, a šalom iz završnog

hatat. Tele koje narod prinosi je ola,

nije “unutra“ ušao u zlatu, no ono

pasuka poklapa se sa š’lamim.

a ne hatat. Ola se prinosi za pomisli

što ga je tamo dočekalo bio je aron

na određene grijehe, dok se hatat

obloţen zlatom, zlatni obruči za

prinosi za djela. Oni od Bnei Jisrael

motke,

koji su počinili kako god to nazi-

poklopac od čistog zlata, i k’ruvim

vali, egel, bili su pobijeni. Mi ostali

od zlata. Zaključak: B-g je šef. Ako

nosili smo “krivicu“ zbog neodluč-

nam on zapovijedi da upotrijebimo

nosti, ograđivanja i zbunjenosti –

zlato, mi ga upotrijebimo. Ako On

što su sve “grijesi“ u mislima. Naše

kaţe ne, onda ga ne upotrebljava-

tele bilo je ola.

mo. Tele, krava, da, ne. Prihvaćamo

Tada su Nadav i Avihu, dvojica

to tako. Da i ne, upravo onako kako

Aharonovih sinova (koji su poma-

B-g zapovijedi. Primijeniti svoju

gali Aharonu), uzeli kadionice s

logiku i učiniti ono što smatraš da je

vatrom, te pred B-gom prinijeli

najbolje – pogrešno je. To nije do

tamjan. Ta je vatra došla od njih, a

nas. Halaha nam kaţe što je prikla-

ne sa ţrtvenika. Plamen je sišao s

dno.

Nebesa te ih usmrtio, spalivši ih

Aharonova ola bio je ovan, što nas podsjeća na akedat Jichak. S time nije povezan nikakav grijeh. (Ola nije uvijek zbog grijeha.) Naš hatat bio je jarac, koji nas podsjeća na naš prijašnji zajednički grijeh prodaje Strana 2

zlatom

obloţene

motke,

Š’liši – treća alija – 12 p’sukim – 9,24-10,11 S Nebesa silazi vatra i spaljuje sve što je bilo na mizbe’ahu. Narod na to čudo

uzvrati

molitvama

pro-

slavljanja B-ga i strahopoštovanjem prema Njemu.

iznutra, dok izvana ništa nije bilo Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija konteksta iz kojega je micva izvedena. Ovdje postoji jedna suptilna točka koju je lako previdjeti. Sagledajte to na ovaj način: Moţe li psak halaha donijeti netko tko je pio vina? Halahički ispravan odgovor glasi: Ne, i to je Zakon Tore. Ali gdje to stoji? Ovdje se govori o kohenu u Mikdašu? Odgovor dolazi iz same prirode Usmenog zakona. Chinuch, u posljednjem odlomku o

vidljivo. Mošeove riječi utjehe Aharonu

naišle

Aharonovu

šutnju. Moše poziva dvojicu rođaka, Miša‟ela i Elcafana, sinove Uziela, da uklone tijela. (To da Aharonu ne bi

ovoj micvi kaţe da se prva definicija

poštivanja B-ga.

primjenjivala u vrijeme Mikdaša, na

Neki komentatori iz ove posljednje

muškarce i ţene – nitko nije smio

zabrane zaključuju da su Nadav i

ući u Mikdaš pod utjecajem alko-

Avihu pili vino prije nego li su ušli

hola. Druga definicija ove micve,

u Miškan. Drugi nude drugačije

kaţe on, vaţi za muškarce i žene

razloge za njihovu smrt.

koji su kvalificirani da donose halahičke presude. Čini se da je

bilo dozvoljeno da postane tame

S gledišta micvi

zbog svojih sinova poznato je iz

Kod micve da kohanim ne smiju ući u

propisa o Kohen gadolu. Ali niti

sano prije više od 700 godina, da

Mikdaš dok su pod utjecajem vina,

Elazaru i Itamaru nije bilo dopuš-

ţene mogu biti poskim (poskot). Tako

Tora nam daje primjer (ima i dru-

teno da se pobrinu za tijela. Mada

kada danas vidimo “rađanje” kon-

gih) micve koja ima konkretno od-

nisu bili kohen gadol, oni su poma-

cepta jo’ecet halaha, to uopće nije

ređene okolnosti i primjenu, no

zani za k’huna što im je davalo sta-

tako nova pojava.

njeno je područje daleko šire.

tus Kohen gadola. Stoga se moralo

mišljenje Sefer HaChinucha, napi-

Dvije između drugih “tradicija” o

Pisana riječ zabranjuje kohenu da

tome što su to Nadav i Avihu

vrši svetu sluţbu ako je nedugo

(Gotovo kao reakcija na ovu strašnu

pogrešno učinili, jest da su donijeli

prije toga pio vina. Sefer HaChi-

tragediju,) Tora neposredno potom

točku halahe sami od sebe, u prisu-

nuch daje drugu definiciju micve,

postavlja niz pravila (micvot) za

stvu svog “rebija” (Mošea), i da se

baziranu

zakonu.

kohanim kako bi ih očuvala da ne

ni sa kime nisu posavjetovali u vezi

Naime, halahički autoritet ne smije

dovedu u opasnost svoje ţivote.

tog halahičkog pitanja. Dobro bi

donijeti odluku (psak) dok je pod

Kohanim ne smiju ulaziti u Mikdaš

bilo da naučimo ozbiljnu, otreţnja-

utjecajem alkohola. (Izgleda da se ta

duge kose (obavezno je bilo mjese-

vajuću

zabrana ne primjenjuje na divrei

čno šišanje), niti razderane odjeće.

ovu riječ) pouku iz svih mogućih

Tora i slične stvari – samo na ha-

Oni ga ne smiju napuštati dok vrše

propusta u postupcima Nadava i

lahička rješenja.)

Avihua. Moţemo li primijeniti ovo

Ovo nije primjer rabinske nado-

na donošenje halahičkih odluka za

gradnje Zakona Tore. U ovom slu-

sebe same na temelju uvodnih

čaju, tvrdi Chinuch, D‟Orajta nivo

tekstova ili komentara u sidurima i

ove zabrane leţi izvan pisanog

drugim Ţidovskim knjigama?

pozvati rođake.

svoju svetu sluţbu. Nadalje, kohanim ne smiju ući u Mikdaš dok su pod utjecajem vina. Kršenje bilo čega od navedenog bio bi znak ne-

Godina 12 3 Broj 26 Strana

Usmenom

(namjerno

upotrebljavam

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

R’vi’i – četvrta alija – 4 p’sukim – 10,12-15

Alija po Alija

smijemo i ne smijemo jesti. Ima pozitivna micva da se provjere

Moše zatim nalaţe Aharonu, Ela-

znakovi kašruta na sisavcu kako bi

zaru, i Itamaru da jedu od različitih

se odredio njegov status kašruta.

ţrtava toga dana.

Zabranjeno je jesti ţivotinje kojima

Hamiši – peta alija – 5 p’sukim – 10,16-20 Tradicionalno, sredina Tore, kada se broje riječi, je daroš daraš, jedan dalet-reš-šin

jedne

strane

razdjelnice, a drugi s druge. I pored toga što se ovaj par riječi zapravo ne nalazi u središtu svih riječi, jedan komentator na njih gleda kao na aluziju (remez) na ideju da bez draša

(analize

teksta,

posebno

manjka jedan od znakova kašruta (razdvojeni papci i preţivanje), a svakako one kojima nedostaju oba. Tora navodi imena triju ţivotinja koje preţivaju, ali nemaju razdvojene papke – kamila, šafan, arnevet, i jedne koja ima razdvojene papke ali nije preţivač – svinja. Nije nam dopušteno jesti njihova mesa, a doticanje njihovih lešina čini osobu tame, obredno nečistom.

peraje. Obrnuti slučajevi, naravno, postoje.) Zabranjeno je jesti nekošer ribe. S gledišta micvi Zamislite si ovo: Da je Tora zabranila samo ribe bez ljuski (na primjer), tada bismo provjeravali da li riba ima ljuske kako bi odredili je li ona košer. Zašto je onda pregledavanje ribe da li ima košer simbole micva koja se nalazi među 248 pozitivnih micvot od ukupnih 613? Pitanje, a i odgovor, glasi da postoje neke micvot za koje je bilo “neop■ hodno” da nam ih B-g zapovijedi; mi smo ih već tako i tako vršili. “B-g

onakve kako je predstavlja Usmeni

Primijetili ste da šafan i arnevet nisu

ţeli učiniti dobro Jisraelu, stoga

zakon), imamo tek pola Tore.

prevedeni. Zec i kunić su prijevodi

nam On nagomilava Toru i micvot”,

iz suvremenog hebrejskog i vjero-

čak i ako ih već vršimo. Ovo je

jatno nisu ono o čemu je govorila

tvrdnja Rabi Hananje b. Akašje u

Tora. Kunić i svizac su popularni

Mišni u Makot, tvrdnja koja je

prijevodi, no nismo u njih sigurni.

posuđena da njome završi svako

Rabi Moshe Tendler smatra da bi to

poglavlje Avot.

Moše se razljuti na Elazara i Itamara što ne jedu od korbanot, kako im je naloţeno da čine. Aharon brani ponašanje svojih sinova objašnjavajući da bi, zbog toga što su ostali bez braće, pristup “nastavljamo kao da se ništa nije dogodilo“ bio neprihvatljiv

B-ţjim

očima.

Moše

uvaţava Aharonove riječi. Naši nas učenjaci podučavaju da učimo od Mošea Rabenu. Kao što njemu nije bilo neugodno priznati da nije znao (ili se nije sjećao) te da je naučio nešto, tako bismo i mi trebali spremno priznati da nešto ne znamo. Šiši – šesta alija – 32 p’sukim – 11,1-32

mogli biti alpaka i ljama. Šumski pećinar (daman) i skočimiš su drugi kandidati.

Pozitivne micvot i kašrutske zabrane međusobno djeluju na način kao u ovom primjeru: Neka osoba ode na

Neki učenjaci objašnjavaju da ze-

večeru u restoran, te pojede ukusan

čeve i druge sisavce nalik kunićima

obrok. Prilikom izlaska susretne

moţemo smatrati preţivačima zbog

nekoga tko je upita da li je restoran

toga što ponovo ţvaču jednom pro-

košer. Ona posramljeno prizna kako

bavljenu hranu ili izlučuju djelomi-

je pretpostavila da jest, ali da nije

čno razgrađene tvari pa jedu svoj

provjerila certifikat kada je ušla.

prvi otpad. Probava se završava

Osvrne se oko sebe i na vlastito

ovim drugim krugom. Ovo je slično

olakšanje otkrije da restoran zapra-

procesu preţivanja, pa se moţe lako

vo ima pouzdanu hašgaha. Ona time

smatrati preţivanjem.

ne bi prekršila zabrane, ali ne bi

Isto tako, imamo duţnost provjeriti

ispunila (duh) pozitivnih micvot.

Dvije i pol sedre su posvećene, da

imaju li ribe ljuske i peraje (dovolj-

Kod ptica, Tora navodi 20 vrsti ptica

tako kaţemo, svetom mesu, a sada

no je provjeriti ljuske, budući da

(ne ptičjih vrsta, porodica, rodova,

su nam predstavljene ţivotinje koje

nema ribe koja ima ljuske a nema

itd. - vrsta) koje nisu košer. Sve su

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ostale ptice košer. Pa kako onda

Š’vi’i – sedma alija – 15 p’sukim –

znati da li je određena ptica dio

11,33-47

zabranjenih porodica ptica ili nije? Obično

odgovor

glasi

tradicija.

Jedemo piletinu jer imamo neprekinutu tradiciju da je ona košer.

Voditi brigu o zakonima o “čistoći“ u vezi hrane i pića je micva. (Jedan od detalja tih zakona “traţi“ od nas da operemo ruke za karpas na Seder

Konačno, Tora konkretno navodi

večeri, te u općenitom smislu prije

četiri vrste (8 porodica) skakavaca

svake jušne hrane tijekom čitave

koji su nam dopušteni za jelo.

godine.) Još jednom, Tora predsta-

Provjeravanje

vlja pravila u vezi lešina ţivotinja,

micva. Niti jedan drugi insekt nije

te obredne nečistoće kao posljedice

nam dozvoljen. Mi smo izgubili

različitih tipovima kontakta s nji-

mogućnost da identificiramo košer

ma. Tora ponovo ističe zabranu

skakavce, pa ih više ne jedemo. Oni

jedenja gmizavaca, kao i crva i

koji imaju ţelje u tom smislu moći

insekata

njihovih

vrsta

će to pitanje razjasniti u budućnosti sa Sanhedrinom. Neki Jemenićani tvrde da imaju potrebnu tradiciju za identificiranje košer vrsti, pa moţete pronaći upute za pripremu i recepte

(koji

napadaju

voće

povrće), plodova mora i druge oblike ţivota koji ţive u vodi, te crva koji se razvijaju u hrani koja truli.

za jela od skakavaca (npr. hrskave

Sve ovo ima za svrhu da Ţidovsku

prţene skakavce, nešto poput pom-

dušu uzdigne do svetosti koju B-g

frita) u određenim košer jemeni-

ţeli da postignemo. Za nas, postoji

ćanskim kuharicama.

izravna veza između tijela i duše,

Potom se Tora bavi obrednom nečistoćom zbog “gmizavaca”.

Godina 12 5 Broj 26 Strana

duhovnog

svjetovnog.

Zakoni

kašruta dovode taj element kući. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 150. Igla i konac: Zabrana kohenima da u Hram ulaze u poderanoj odjeći

Samo ove možete jesti od svih kukaca ... (Levitski zakonik 11,21)

... i nemojte trgati svoju odjeću (Levitski zakonik 10,6)

159. Gmizave gnjide: Obaveza da se drži zakone o gmizavcima

151. Nema pauze za kavu: Zabrana kohenima da napuštaju Hrama tijekom službe Nemojte izlaziti van vrata Šatora sastanka ... (Levitski zakonik 1,7) 152. Trezvenjaci: Zabrana kohenima da uđu u Hram pod utjecajem alkohola Vino i alkoholna pića nećete piti ni ti ni tvoje potomstvo kad ulazite u Šator sastanka ... (Levitski zakonik 10,9) 153. Mora preživati i imati razdvojene papke ...: Obaveza da se provjeri životinje imaju li na sebi košer znake To su životinje koje možete jesti ... (Levitski zakonik 11, 2) 154. Nešto nije baš košer: zabrana jedenja životinja koje nisu košer To je ono što nećete jesti ... (Levitski zakonik 11,4) 155. Nešto se osjeti po ribi: Obaveza provjeravanja riba imaju li košer znakove Ovo možete jesti od svega što je u vodi: ono što ima peraje i ljuske ... (Levitski zakonik 11,9) 156. Reduciraj: Zabrana jedenja ne-košer riba To će vam biti odvratno; ne smijete jesti njihovo meso ... (Levitski zakonik 11,11) 157. Piletina!: Zabrana jedenja ne-košer ptica

Ovo su oni nečisti među onime što puže po zemlji (Levitski zakonik 11,29) 160. Smočeno: Obaveza da se drži zakone o obrednoj nečistoći hrane Svaka hrana koja se može jesti, ako je na njoj voda, postat će nečista ... (Levitski zakonik 11,34) 161. Počivaj u miru Šarava: Obaveza poštivanja zakona o obrednoj nečistoći životinja Ako neka od životinja koje smijete jesti ugine, osoba koja se dotakne njene lešine bit će nečista ... (Levitski zakonik 11,39) 162. Pa zašto biste to htjeli?: Zabrana jedenja gmizavaca Svaki gmizavaca što gmiže po zemlji odvratan je; nemojte ga jesti (Levitski zakonik 11,41) 163. Provjerite ima li buba: Zabrana jedenja insekata u proizvodima Sve što se roji po zemlji ne smijete jesti ... (Levitski zakonik 11,42) 164. Filter za vodu: zabrana jedenja buba koja žive u vodi Nemojte postati odvratni zbog stvorenja što se roje (Levitski zakonik 11,43)

To će vam biti odvratno od ptica ... (Levitski zakonik 11,13)

165. Pričaj mi o mojem (spontanom?) nastanku: zabrana jedenja ličinki

158. Dokoljenke za skakavce: Obaveza da se provjeri skakavace imaju li košer znakove

Nemojte se onečistiti gmizavim stvorenjima koja se kreću zemljom ... (Levitski zakonik 11,44) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

ova ili jid'onia, treba ga izbičevati bičevanjem zbog

172, 173. Negativna je zapovijed ne postavljati upit

neposlušnosti. On ne dobiva obično bičevanje jer nije

ovu [§170], i negativna je zapovijed ne postavljati

počinio fizički čin. Ako je učinio nešto što je proiste-

upit jid'oniu [§171]

klo iz tog [njegovog] upita treba ga podvrgnuti stan-

jer Pismo kaţe, Neće se među vama naći… ili onoga koji pita

za savjet ova (medij) ili jid'onia (vrača); (D'varim 18,1011). Ukoliko je netko prestupio to i traţio savjet od Strana 6

dardnom bičevanju. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Smrt Nadava i Avihua

neće je se postići, osim kroz

Nakon opisivanja osmog dana

slušanje B-ga". Koje su opas-

posvećenja Miškana, paraša Šemini

nosti subjektivnog štovanja

bilježi tragičnu smrt Nadava i Avihua, koje je progutala nebeska vatra dok su prinosili tamjan. Komentatori se muče da shvate što je bilo tako strašno u njihovom postupku da je opravdavalo takvu tešku kaznu?



Mnogi sugeriraju da čak i

2) Razmišljate li ikada o onome što jedete kao o čistom ili nečistom? Zašto

toga?

da ili zašto ne?

Rašbam tvrdi da na smrt ne

3) Kako ste se osjećali kad se B-g

treba gledati kao na kaznu,

pojavio i ubio dvojicu Aronovih sino-

nego kao ‘‘udes na radu’’. U

va?

su se našli na krivom mjestu u krivo vrijeme i pretrpjeli su

namjere, oni su bili kažnjeni

prirodne posljedice. Postoje li

zbog kršenja odgovarajućeg

"slučajnosti", ili se sve što se

protokola.

S"R

događa na svijetu mora iz-

Hirsch piše da, iako su se

ravno pripisati B-gu i sagle-

Nadav i Avihu željeli prib-

davati u smislu nagrade i

ližiti

kažnjavanja?

službi

demo?

mogao biti zabrinut zbog

ako su braća imala pozitivne

Tako

1) Zašto je B-gu bitno ono što je-

B-ga? Zašto je baš R. Hirsch

skladu s time, Nadav i Avihu

Hašemu,"

Pitanja za raspravu

subjektivnost ... [bliskost] i

4) Na što B-g misli kada proglašava: "Bit ćete sveti jer sam Ja svet!" Kako je B-g svet? Kako ste to vi sveti? ■

Prevela Tamar Buchwald

ţrtvovanja nema prostora za

Godina 12 7 Broj 26 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Glava i bodlja

reš

Dvadeseto slovo hebrejske abece-

U arapskom se ras kao glava nala-

Kao što smo ranije vidjeli, reš mo-

zi u mnogim nazivima mjesta, po-

ţe biti zamijenjeno s lamed i nun.

put Ras al-Khaimah ("vrh šatora") i

Steinberg dodaje da sličnosti oblika

Ras Tanura ("glava raţnja roštilja").

reš i dalet također doprinosi tome da

Rais je još jedna arapska izvedenica,

dolazi do njihove zamjene - na pri-

a znači "predsjednik".

mjer ‫( האד‬Devarim 14,13) i ‫( אד‬Vaji-

de je reš. Reš je svoj naziv dobio od

Iako među stručnjacima postoji

prvobitnog oblika slova – poput

rasprava o tome, jedno mišljenje u

roša ‫ – האש‬glave.

vezi etimologije riječi "rasa" u zna-

Osim što znači "glava", roš moţe

čenju "pleme" je da, preko arapskog,

značiti i "glavar, vođa", "vrh, vrhu-

dolazi iz našeg korijena. Klein piše

nac", "početak" i "glavni". Neke dru-

u svojoj CEDEL:

ge riječi proizašle od roš su rišon ‫" – האשע‬prvi", rešit ‫" – האשמ‬poče-

tak", i raši ‫" – האשמ‬glavni, primarni". Aramejska verzija za roš bliţa je

rasa,

imenica,

obiteljsko

kra 11,14). Reš se povremeno dodaje troslovnim korijenima i riječima:

‫שבט‬/

‫שהבמט‬, ‫ הסא‬/‫ סא‬. U drugim slučaje-

vima, reš biva asimilirano – ‫ה ה‬ postaje ‫ ה‬. kipod i dorban

■

pleme. -- MF. (= F.), fr. rani-

Prošli smo tjedan, dok smo odla-

je rasse, fr. tal. razza, koje

zili s posla, moj prijatelj i ja spazili

zajedno sa španj. raza, vje-

ţivotinju koja je ovako izgledala

našem izgovoru slova – ‫ המש‬reš.

rojatno

potječe

fr.

Odatle dolazi riječ reiša ‫ המשא‬koja

arapskog. ra's, "glava, poče-

znači "prvi dio (Mišne)".

tak, podrijetlo", što je pove-

(ţao mi je što je nisam uspio slikati):

zano s heb. roš

On me upitao što je to, a ja sam rekao kipod

‫קמפע‬, misleći da je to

hebrejska riječ za "dikobraza", ali kada sam došao kući i potraţio to, otkrio sam da je ispravan naziv zapravo dorban ‫ הב‬. Kipod znači "jeţ", koji izgleda ovako (vidio sam ih i na području Jeruzalema):

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Klein piše da je kipod izvedenica iz korijena ‫ קפ‬i "doslovce znači ono što se zajednički kotrlja". Korijen ‫קפ‬ se razvio od "biti zajedno povučen" u "biti ljutit" i "biti strog", i odavdje nam dolazi zajednički glagol hikpid

"bio

strog,

bio

‫דקפמ‬

pedantan".

Glava i bodlja

znanstvenika danas kaţu da je to

arapsku riječ za dikobraza kako bi

vjerojatno gušter macaklin.)

napravio hebrejsku verziju: derban.

Međutim, budući da dikobraz nije drugačije identificiran, vjerojatno je da se u nekim slučajevima u Talmudu, kipod / kupad odnosi na dikobraze, a ne na jeţeve (na primjer Kilajim 8,5, i komentar na Malechet

Iznenadilo me kada sam shvatio da arapska riječ zapravo nije srodna s hebrejskim ‫ הב‬dorban – što znači "mamuza" ili "podbadanje". Međutim, sigurno su prilikom odabira imena na Aharonija utjecale dikobrazove bodljike nalik na mamuze.

Dikobraz i jeţ očito jesu različite

Shlomo). Mnogi jezici u ovom po-

ţivotinje – kako po veličini, tako i

dručju koristili su istu riječ za obje

Hebrejska riječ dorban (podbada-

po izgledu i biološkoj klasifikaciji.

ţivotinje. Rašijeva gotovo apsolutna

nje) ima arapskog srodnika u kori-

Koliku sam zapravo pogrešku uči-

identifikacija kipoda s jeţom (izuzev

jenu drb sa značenjem "uvjeţbavati",

nio pomiješavši im imena?

dva spomena u Ješajahu 34, gdje ga

i kao što Klein napominje i mi ima-

on, sasvim razumljivo, identificira

mo sličan primjer razvitka riječi u

kao pticu) mora se sagledati u svje-

hebrejskom jeziku gdje se malmad

tlu činjenice da u Europi u to vrije-

‫" – ל‬podstrek, poticaj" izvodi od

me nije bilo dikobraza – samo jeţe-

‫" – ל‬podučavati, učiti". Arapska

va (ovo je moje zapaţanje, ne Tal-

riječ za dikobraza, međutim, pove-

shirevo).

zana je s ḍarb, koje znači "batina"

Prema fascinantnom članku prof. Davida Talshira (Leshonenu 70), ja nisam bio prvi koji je pomislio da je dikobraz kipod. Talshir objašnjava kako se riječ kipod u Tanahu pojavljuje u neko-

.(odakle porijeklo vuče engleska

iko slučajeva: Ješajahu 14,23, 34,11 i

riječ "drub", potući - "tući štapom".)

Cefanja 2,14. Kipoz ‫ קפעז‬iz Ješajahu

Prema Stahlu, ovo moţe izraţavati

34,15 vjerojatno je ista ţivotinja, s

bolne radnje poput pucanja ili uba-

time što zajin zamjenjuje dalet (Tal-

danja, pa pretpostavljam da je tako

shir odbacuje JPS-ov prijevod koji

postalo povezano s dikobrazom. Ja

razlikuje kipoz kao "strijelastu zmi-

bih smatrao da su "udaranje" i "po-

ju", za koju ističe da ne ţivi na Blis-

ticanje" vrlo slične, te time ova dva

kom istoku). Međutim, na temelju konteksta ovih redaka, kipod / kipoz se najvjerojatnije odnosi na neku pticu grabljivicu. Unatoč tome, različiti drevni prijevodi i Targumim prevode kipod kao "jeţ". Raši čini isto tako u svom biblijskom komentaru (u većini slučajeva), te u svom talmudskom komentaru, gdje identificira kupad ‫ קעפ‬isto kao jeţa (npr.

Od Rašijevog vremena sve do početka suvremenog hebrejskog, bilo je brojnih pokušaja da se na hebrejskom daju različita imena jeţu i dikobrazu. Kada se 1862, Mendele

na. No Talshir i Akademija ističu da je u arapskom pismu slovo d srodno s hebrejskim cade, a ne dalet, pa ću prihvatiti njihov autoritet.

Mocher Sforim sloţio s Rašijem, i

Talshir se zalaţe za razlikovanje

nazvao jeţa kipodom (umjesto alter-

između darban (dikobraz) i dorban

nativnog anaka), ime se trajno učvrs-

(poticanje). Međutim, u svojoj od-

tilo.

luci,

Šabat 54b). Raši također piše, u

Međutim, konačni naziv za diko-

svom komentaru na Vajikra 11,30

braza, dorban, skovao je tek 1915.

(na temelju Onkelosa, a pogledajte i

zoolog Yisrael Aharoni. Mada je

njegov komentar na Bava Batra 4a)

uobičajeni prijevod za dikobraza na

da se ţivotinja zabiljeţena kao anaka

arapski kunfud (vjerojatno povezano

‫ אנקד‬također odnosi na jeţa. (Većina

s kipod), Aharoni je izabrao drugu

Godina 12 9 Broj 26 Strana

arapska korijena mogu biti poveza-

odmah

nakon

Talshirovog

članka Academy of the Hebrew Language, Akademija hebrejskog jezika, donijela je odluku, na osnovu opće uporabe, da je ‫ הב‬dorban (s kamac katanom) sluţbeni naziv za dikobraza. ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Kad slabost postane snaga Jeste li se ikada osjećali neadekvatno za zadatak ili posao koji vam je povjeren? Osjećate li ponekad da drugi ljudi precjenjuju vaše sposobnosti? Jesu li postojali trenuci u kojima ste se osjećali kao varalica, prevarant, i bili sigurni da ćete u jednom trenutku biti otkriveni i da će se saznati da ste slabo, pogrešivo, nesavršeno ljudsko biće za koje u srcu znate da i jeste? Ako je tako, prema Rašiju na ovotjednu paršu, uistinu ste u jako dobrom društvu. Ovo su postavke: Miškan, Svetište, konačno je dovršeno. Sedam dana Mojsije je posvećivao Arona i njegove sinove da bi sluţili kao svećenici. Sada je došlo vrijeme za njih da započnu svoju sluţbu. Mojsije im daje razne upute. Zatim kaţe sljedeće riječi Aronu: „Približi se žrtveniku i prinesi svoju ţrtvu za grijeh i ţrtvu paljenicu za očišćenje za sebe i za narod; prinesi ţrtvu koja je za narod i učini očišćenje za njih, kao što je G-spod zapovjedio.“ (Lev 9,7) Mudracima je bila zagonetna uputa, „Pribliţi se.“ To kao da upućuje na to da se Aron do tada drţao na udaljenosti od ţrtvenika. Zašto je to tako? Raši daje sljedeće objašnjenje: Arona je bilo sram i strah prići ţrtveniku. Mojsije mu je rekao: „Zašto te sram? Zbog toga si izabran.“ Postoji naziv za taj sindrom, koji su 1978. iznijele dvije kliničke psihologinje, Pauline Clance i Suzanne Imes. One su to nazvale sindromom varalice. Ljudi koji pate od toga osjećaju da ne zasluţuju uspjeh koji su postigli. Oni uspjeh ne pripisuju svom trudu i sposobnosti, već sreći, vremenskoj podudarnosti, ili činjenici da su druge uspjeli uvjeriti u to da misle da su oni bolji no što zapravo jesu. Izgleda da je taj sindrom Strana 10

iznenađujuće raširen, osobito među onima koji postiţu visoke rezultate. Istraţivanje je pokazalo da oko 40% uspješnih ljudi ne vjeruje da zasluţuju uspjeh, te da se čak 70% njih tako osjećalo u nekom razdoblju.

I heroji Tanaha su prolazili kroz periode mračnog očaja. Ali oni su nastavili ići dalje. Odbili su biti poraženi. Međutim, kao što moţemo i pretpostaviti, Raši nam govori nešto dublje. Aron nije jednostavno bio netko kome je manjkalo samopouzdanja. Postojalo je nešto specifično što je on trebao imati na umu toga dana kad je bio uveden u sluţbu Velikog svećenika. Jer Aron je bio odgovoran za narod kada se Mojsije popeo na brdo da primi Toru. Tada se dogodio grijeh sa zlatnim teletom. Čitajući taj narativ, teško je izbjeći zaključku da je Aronova slabost bila razlog zbog kojeg se to dogodilo. On je bio taj koji je predloţio da mu ljudi donesu zlatne ukrase, i on je bio taj koji ih je oblikovao u tele i izgradio ţrtvenik pred njim (Izlazak 32,1-6). Kada je Mojsije vidio zlatno tele i prigovorio Aronu – „Što ti je ovaj narod skrivio da si navalio na njega takav veliki grijeh?“ – on je,

izgovarajući se, odgovorio, „Oni su mi dali zlato, ja sam ga bacio u vatru i izašlo je ovo tele!“ To je bio čovjek koji se duboko (i s pravom) osjećao neugodno zbog svoje uloge u jednoj od najstrašnijih epizoda Tore, a sada je pozvan da izvrši očišćenje ne samo za sebe već i za cijeli narod. Nije li to licemjerje? Nije li i on sam bio grešnik? Kako je mogao stati pred B-ga i narod i preuzeti ulogu najsvetijeg čovjeka? Nije čudo da se osjećao kao varalica i da je bio posramljen i prestrašen prilikom pristupanja ţrtveniku. Međutim, Mojsije nije rekao■samo nešto što će poduprijeti njegovo samopouzdanje. On je rekao nešto mnogo radikalnije: „Zbog ovoga si izabran.“ Uloga Velikog svećenika je da izvršava očišćenje za grijehe naroda. Njegova je uloga bila da na Jom Kipur prizna svoje grijehe i krivicu, zatim grijehe svog doma, a potom naroda u cjelini (Lev 16,11-17). Njegova odgovornost bila je da moli za oproštenje. „To je,“ rekao je Mojsije, „ono zbog čega si izabran. Ti znaš što je grijeh. Ti znaš što znači osjećati krivnju. Ti bolje od bilo koga drugoga razumiješ potrebu za pokajanjem i očišćenjem. Ti si osjetio plač svoje duše koja ţeli biti očišćena, oprana i slobodna od mrlje prijestupa. Ono što smatraš svojom najvećom slabošću postat će, u ovoj ulozi koju trebaš preuzeti, tvoja najveća snaga.“ Kako je Mojsije to znao? Zato što je i on iskusio nešto slično. Kada mu je B-g rekao da se suprotstavi faraonu i vodi Izraelce u slobodu, on je uvijek iznova inzistirao na tome da on to ne moţe učiniti. Pročitajte ponovo njegov odgovor na B-ţji poziv da vodi Izraelce iz Egipta (Izlazak, poglavlja 3 i 4), i zvučat će vam kao netko tko je radikalno uvjeren u Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Kad

svoju neadekvatnost. „Tko sam ja?“ „Oni mi neće vjerovati.“ Iznad svega, neprestano je ponavljao da on ne moţe govoriti pred mnoštvom, što je apsolutno potrebno za vođu. On nije bio govornik. On nije imao zapovjednički glas. Zatim je Mojsije rekao G-spodu, „Molim te, G-spode, ja nisam čovjek rječit, niti jučer, niti prekjučer, ni od trenutka kada si govorio svom sluzi. Ja sam spor na govoru i jeziku.“. (Izl 4,10) Mojsije je rekao G-spodu, „Gledaj, Izraelci me neće slušati. Kako će me onda faraon poslušati? Osim toga, ja sam čovjek neobrezanih usana.“ (Izl 6,12). Mojsije je imao govornu manu. Za njega je to bila glavna diskvalifikacija da bude glasnik B-ţje riječi. Ono što on još nije razumio bilo je da je upravo to jedan od razloga zbog kojeg ga je B-g izabrao. Kada je Mojsije govorio B-žje riječi, ljudi su znali da on svojim glasom ne govori svoje riječi. Netko drugi je govorio kroz njega. Izgleda da je to bio slučaj i sa Izaijom i Jeremijom koji su obojica sumnjali u svoje govorne sposobnosti, a postali su najelokventniji među prorocima. Ljudi koji mogu upravljati mnoštvom putem svojih govornih sposobnosti, generalno govoreći nisu proroci. Oni često jesu, ili postanu, diktatori i tirani. Oni koriste moć govora kako bi postigli opasnije oblike moći. B-g ne izabire ljude koji govore svojim glasom, govoreći mnoštvu ono što oni ţele čuti. On izabire ljude koji su potpuno svjesni svoje neadekvatnosti, koji doslovno ili metaforički mucaju, koji ne govore zato što oni to ţele, nego zato što trebaju, i koji ne govore ljudima ono što oni ţele čuti, nego ono što moraju čuti ako se ţele spasiti od katatrofe. Ono za što je Mojsije mislio da je njegova najveća slabost, zapravo je bila jedna od njegovih najvećih Godina 12 11 Broj 26 Strana

slabost postane snaga

snaga. Ovdje nije poanta jednostavno u prihvaćanju slabosti, „Ja sam OK, ti si OK“. To nije slučaj u judaizmu. Poanta je u borbi. Mojsije i Aron su se na različite načine morali boriti sami sa sobom. Mojsije po prirodi nije bio vođa. Aron po prirodi nije bio svećenik. Mojsije je trebao prihvatiti da je jedna od njegovih najvaţnijih kvalifikacija bila ono što bismo mi danas nazvali nisko mišljenje o sebi, ali što Tora, iz sasvim drugačijeg sklopa razmišljanja, naziva njegovom poniznošću. Aron je

Misterij koji se nalazi u srcu judaizma nije naša vjera u B-ga, nego B-žja vjera u nas morao razumjeti da ga je njegovo vlastito iskustvo grijeha i pada učinilo idealnim predstavnikom ljudi koji su svjesni svog grijeha i pada. Osjećaj neadekvatnosti – sindrom varalice – moţe biti loša ili dobra vijest, ovisno o tome što s njime učinimo. Vodi li nas on u očaj i depresiju? Ili nas vodi ka tome da radimo

na svojim slabostima i preokrenemo ih u snagu? Prema Rašiju na ovotjednu paršu, ključ je u ulozi koju je Mojsije odigrao na tom kritičnom raskriţju Aronovog ţivota. On je imao vjere u Arona čak i kada je Aronu nedostajalo vjere u samoga sebe. To je uloga koju je sam B-g više puta odigrao u Mojsijevom ţivotu. I to je uloga koju B-g igra u ţivotu svakoga od nas ako smo istinski otvoreni za Njega. Često sam govorio da misterija koja stoji u srcu judaizma nije naša vjera u B-ga, nego B-ţja vjera u nas. To je ideja koja mijenja ţivot: ono što smatramo svojom najvećom slabošću, ako se izborimo s njom, može postati naša najveća snaga. Sjetite se onih koji su pretrpjeli tragedije i zatim posvetili svoje ţivote tome da olakšavaju patnje drugima. Sjetite se onih koji su, svjesni svojih promašaja, iskoristili tu svoju svijest kako bi pomogli drugima da nadvladaju svoj vlastiti osjećaj promašenosti. Ono što Tanah čini toliko posebnim je njegova potpuna otvorenost o ljudima. Heroji Tanaha – Mojsije, Aron, Izaija, Jeremija – svi su imali periode kada su se osjećali promašenima, „varalicama.“ Oni su imali trenutke mračnog očaja. Ali su nastavili hodati. Odbili su biti poraţeni. Znali su da nas osjećaj neadekvatnosti moţe pribliţiti B-gu, kao što je rekao kralj David: „Moja ţrtva (tj. ono što Ti prinosim kao ţrtvu) o B-ţe, duh je slomljen; srce slomljeno i raskajano, B-ţe, nećeš prezreti“ . (Ps. 51,19). Mnogo je bolje znati da si nesavršen nego vjerovati da si savršen. B-g nas voli i vjeruje u nas unatoč našim nesavršenostima, a ponekad baš i zbog njih. Naše slabosti čine nas ljudima; borba s njima čini nas snaţnima. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Kako se nositi s tragedijama u životu Ovotjedno čitanje Tore sadrţi na-

veza sastoji u tome da poslušnost ili

Baš kao što je došlo do strašnih

rativnu povijest i dogmatsku ţidov-

neposlušnost B-ţjim uputama u pi-

posljedica po Aharonove sinove

sku halahu. Ono nam iznosi tragi-

tanjima ţidovske obredne svetosti

zbog toga što su svoju prosudbu

čnu priču o smrti dvojice starijih

nosi nepredvidive posljedice.

pretpostavili B-ţjoj zapovijedi, tako je isto i u svim drugim pitanjima

Aharonovih sinova, kad su oni, očigledno svjesno, na pogrešan način

Ne-košer hrana je

zakona Tore. Stvarno nema racio-

postupili s obaveznim prinosom

duhovni oblik

nalno ispravnih razloga koje se mo-

tamjana u Miškanu/Šatoru. Čitanje pis ţivotinja, ptica i riba koje Ţidovi mogu konzumirati u skladu sa zakonima o košer prehrani.

ţe iznijeti u vezi Ţidovskih prehra-

lošeg kolesterola

Tore nam također daje detaljan po-

mbenih zakona. Sve su oni dio čisto

Baš kao što će u fizičkom svijetu dodirivanje električne ţice pod naponom, bez obzira na to koliko

nevidljivog duhovno područje. Ali to ni na koji način ne umanjuje stvarne učinke i posljedice koje nosi sa sobom poštivanje ili nepoštivanje

Na prvi pogled, čini se da nema

plemenite namjere bile, prouzročiti

nikakve veze između ove dvije ra-

ozljede, moţda čak i smrt, tako i u

zličite teme. Ipak, svakako smo

duhovnom svijetu svetosti i posve-

Sva ţidovska povijest svjedoči o

svjesni da Toru treba razumijevati i

ćenog postoje smrtonosne posljedice

posljedicama poštovanja kašruta u

proučavati na mnogo različitih razi-

svim aspektima ţidovskog ţivota i

na i da raspored tekstova i sadrţaja

izričitih izjava Tore. I sva ţidovska

postojanja. U suštini rečeno, Tora

u Tori nije stvar čistog slučaja. Tako,

povijest potvrđuje istinitost ove

nam govori da je ţidovski narod

na nekoj dubljoj razini, ispod one

jednostavne tvrdnje.

ono što jede. Medicinska znanost je

površinske, moţda postoji veza između ove dvije stvari koja su svrstane zajedno u isti dio Tore.

ponašanje

koje

odstupa

Talmud tvrdi da konzumiranje nekošer hrane začepljuje srca inače u drugim pogledima dobrih Ţidova.

tih zakona.

■

dokazala da je to u fizičkom smislu istina. Tora dolazi da tome doda duhovni element, koji svakako nije ništa manje vaţan i vitalan za ţi-

Da ne odemo predaleko sa svojom

Ne-košer hrana je očito duhovni ob-

znatiţeljom, ja smatram da se takva

lik lošeg kolesterola. Ona otvrdnja-

veza moţe povući između smrti

va naše srce i čini ga manje sprem-

dvojice Aharonovih sinova i zakona

nim na davanje ili opraštanje. To je

A kako da sagledamo i nosimo se

kašruta, kako bi se opravdalo to što

posljedica nepoštivanja B-ţje zapo-

s neizbjeţnim tragedijama koje se

se nalaze jedan pored drugoga u

vijedi Izraelu da bude sveta nacija,

svima nama događaju tijekom ţivo-

ovotjednom čitanju Tore. A ta se

odvojena od svih drugih.

ta? Nitko uistinu ne ostane neozlije-

Strana 12

dovski ţivot da bi preţivio i napredovao.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Kako se nositi s tragedijama u životu

đen i neuznemiren od ţivota na ovom svijetu. Sva su ljudska bića po prirodi smrtna i stoga nas tuga i tragedija uvijek vrebaju iz prikrajka. Promatrajući je na taj način, priča o smrti dvojice starijih Aronovih sinova koja nam je zabiljeţena u ovotjednom čitanju Tore, za svakoga od nas dobiva osoban prizvuk. Zapravo, čitava se Tora bavi našim sadašnjim ţivotom i okolnostima, čak i ako to moţda nije vidljivo našim ograničenim očima i umovima. Ali ova zapanjujuća priča o tragediji i smrti koja je iznenada i bez upozorenja zadesila uvaţenu obitelj Arona i Mošea, narušavaući veliki dan očekivane proslave posvećenju

pokušaja ispravna i vrijedna.

racionalnog

tumačenja

onoga što je u suštini iracionalno i izvan dosega našeg razumijevanja.

izgleda

Često sam pisao o vrijednosti tiši-

nam osobito dirljivom i depresiv-

ne koja je bila prikazana na primje-

Zanimljivo je primijetiti da u bol-

nom.

ru ţidovskog ţivota i tradicije. Ali

nicama širom svijeta stoje znakovi

ovdje pred licem tragedije i neuspo-

koji zahtijevaju tišinu. To nije samo

redive osobne boli, šutnja je moţda

zbog brige za pacijenate, već je i

jedina primjerena reakcija ljudskih

podsjetnik da se uistinu nema ni-

bića. Istina je, doista se ne moţe reći

čega značajnog što se moţe reći.

ništa čime bi se objasnili nebeske

Suosjećanje dolazi iz srca, a ne s

presude.

jezika. Najveća utjeha koju čovjek

svetog

Miškana/Šatora,

Posebice zato što su tragični događaji bili tako neočekivani i, u velikoj mjeri, ostali neobjašnjivi barem pri običnom ljudskom sagledavanju i razumijevanju. Vidimo tu očitu pouku da prinošenje tamjana koje ima

moţe

moć da zaustavi pomor i spasi ţivote također ima moć da bude smrto-

Istina je, doista ne postoji

nosno ako se ne koristi ispravno i

ništa što bi se moglo reći

ako se koristi bez B-ţje zapovijedi i naputka. Ali dublja, uzvišena i najvaţnija poruka o razumijevanja

čime bismo objasnili nebeske presude

donijeti

drugom

čovjeku

mnogo puta je samo to da budete tamo bez da ste izrekli bilo koju riječ. Šabat šalom ■

nebeskog sustava pravde na svijetu, kako na individualnoj tako i na

To je jedan od razloga zbog kojih

nacionalnoj osnovi, zacijelo izmiče

se prilikom posjete kući oţalošćenih

našem razumijevanju i razmišljanju.

ne treba govoriti, osim ukoliko i sve

Ali ono što svakako moţemo naučiti iz riječi Tore je Aaronova reakcija na ovu šokantnu tragediju. Tora je za nas zabiljeţila da je Aaron ostao šutke. Ţidovska tradicija tvrdi da je ova vrsta reakcije na tragediju

Godina 12 13 Broj 26 Strana

dotle dok oţalošćeni ne progovori. Ljudi bi trebali izbjegavati govoriti banalne i otrcane stvari jer one jedva da donose ikakvo olakšanje i utjehu onima koji su oţalošćeni. Čitava knjiga o Jobu uči nas uzaludnosti prigovaranja Nebesima ili Strana 13

Dr. Tali Loewenthal:

Košer iznutra Sva se učenja Tore primjenjuju

“civilizirani“ način, kao što se mno-

janje papaka. No ipak, ako slijedimo

na mnogo različitih nivoa. Zakoni

ge ţivotinje pripitomljava. Među-

učenja Tore mi ih moţemo međuso-

kašruta koji su detaljno dani u knjizi

tim, još uvijek ostaje izazov, kako

bno kombinirati.

Vajikra (Levitski zakonik) u tome

mi moţemo uvjeţbati svoju ani-

nisu izuzetak. Prvo, postoji prakti-

malnu dušu da se ponaša na košer

čna dimenzija – ţivotinje, ptice i ri-

način?

Uzmimo za primjer hranu. Naravno, mi ţelimo da hrana bude fino spravljena i ukusna. Naši ga-

be koje moţemo jesti. No postoji i

stronomski papci (da umiješamo

osobna duhovna dimenzija zakona

Postoji i osobna duhovna

kašruta – učenje za svakog ponaosob

dimenzija zakona kašruta –

o njegovom ili njezinom putu kroz

učenje za svakog ponaosob

ţivot. Ideja da su neke ţivotinje

da nije. I tu nastaje razmak. Upu-

o njegovom ili njezinom

štajući se u muku utvrđivanja da li

putu kroz život

je ta hrana u skladu s zakonima

košer – što u prijevodu znači “prikladne“ i odgovarajuće – a druge nisu, govori nam mnogo toga o nama samima. Unutar svakoga od nas postoji b-ţanski aspekt koji se naziva B-ţanska duša, koja je orijentirana pre-

metaforu) čvrsto su na zemlji. No da li je to ono što ţelimo? Naravno

kašruta i drugih aspekata ţidovskog Košer ţivotinje po definiciji imaju razdvojene papke i preţivaju. Hasidsko učenje prevodi ova dva koncepta u kvalitete osobnosti.

■

ideala, mi stvaramo razdvajanje na papcima. Hasidska učenja priopćuju nam da kroz razmak na papcima sja duhovna svjetlost…

Papci predstavljaju našu najniţu

A što je sa preţivanjem? Moţda

točku, nivo kojim stojimo na zemlji.

moţete i sami pogoditi. Preţvaka-

Pa ipak, papci moraju biti “razdvo-

vanje hrane upućuje nas na pono-

B-ţanska duša tek se rijetko ima

jeni“. To znači da čak i naš najniţi i

vno razmatranje stvari, na razmiš-

priliku izraziti u našem ţivotu. Ko-

najprizemniji nivo doţivljaja treba

ljanje… To je osobito svojstvo du-

liko često se bavimo nečim duhov-

biti proţet svetošću. Razmak izme-

hovno zdravog ponašanja. “Um up-

nim? Napokon, prekrasno ozračje

đu svetog i materijalnog je razdva-

ravlja srcem“ drevna je Ţidovska

ma duhovnosti i altruističkoj dobroti.

Šabata koje doţivljavamo za stolom

poslovica koja opisuje našu moć da

u petak navečer, s upaljenim svije-

koristimo svoj um za naše najveće

ćama, događa se tek jednom tjedno.

dobro. Paţljivim razmišljanjem um-

U prvom planu naših svakodnevnih

jesto bezglavog slijeđenja onoga što

ţelja, misli i ponašanje više je “ani-

od nas traţe emocije, mi postiţemo

malna duša“.

pravi osjećaj za smjer. Naš um nam

Moţemo li uvjeţbati našu animalnu dušu da se ponaša na košer

rasvjetljava najbolji put za naše osjećaje i ponašanje.

način? Animalna duša nas navodi

Tako, kroz razdvojene papke i

da se bavimo materijalnom stranom

preţivanje, u sebi, mi počinjemo

ţivota, kao na primjer, traţeći zado-

drţati košer ne samo u svojoj kuhinji

voljstvo i različite vrste uzbuđenja.

već u našem čitavom ţivotu.

Naš odgoj, društvo koje nas okruţuje, pa i mi sami, uvjeţbavamo

Uţivajte! ■

animalnu dušu da se ponaša na Strana 14

Divrej Tora

Biblijski rječnik:

Koja je razlika između zevah i korban? U paraši Šemini (9,18), iznenada se pojavljuje novi pojam za ţrtvu: nakon što je do sada redovito bio korišten naziv korban, sada Tora uvodi pojam zevah. Koristi li Tora različite riječi za istu stvar? Prema Rabbi Mordecai Kornfeldu, "korban" je općeniti pojam koji uključuje čak i prinošenje drva na ţrtvenik (mizbe'ah). "Zevah" se odnosi isključivo na prinošenje ţivotinja, koje su zaklane, za razliku od drva, ili jela (minha) ili prinošenja ptica (Chagigah 7a).

■

Uz to, riječ "zevah" se često koristi za označavanje korban šelamim koja se jede (vidi Šemos 18,12). Rabin Dr. Meir Tamari tumači da

Minha koji se prinosi od onoga

nom naravi najprobranije i najpro-

nazivi korban i zevah koji se koriste

što izraste iz zemlje, dolazi od 3 vr-

finjenije od svih ţivotinja. Nada-

za opis ţrtava nisu identični. Ze-

ste: brašna, vina i ulja. Nema su-

lje, pored navedenog, njih se moţe

mnje da su najvaţnije i najuzviše-

naći u blizini ljudskih naselja i stoga

nije od svih korbanot prinesene od 3

je jednostavno doći do njih. Vječni

vrste domaćih ţivotinja. Vidimo da

nam nije ţelio nametnuti poteškoće

su jedino one bile uključene u

i pretjeranu brigu u sluţbi Njemu."

zajedničku ţrtvu.

(Rambam).

"Zevah" se odnosi isključivo na prinošenje životinja, koje su zaklane,

za razliku od drva, ili

"Goveda, ovce i koze su bili odabra-

jela (minha) ili prinošenja ptica

ni da se zakolju i prinesu na ţrtveniku Vječnom iz dva razloga. Prvo,

vah se odnosi samo na one korbanot

jer su ove ţivotinje po svojim pre-

koje su se klale na ţrtveniku, dok

hrambenim navikama, svojom oso-

korban uključuje prinose ptica i jela-

binom poslušnosti i svojom mir-

Ralbag u svom komentaru na Toru, proširuje Rambamovo razmišljanje na tumačenje odakle izbor grlica i golubovi kao prinosa od ptica. ■

ţrtve kod kojih se ne vrši šehita. Naziv korban dolazi kako bi naznačio da su one prinesene nikrav, na mizbeahu, ţrtveniku, no također putem njih su se i vlasnici ţrtava pribliţili Vječnom. Postoje 3 vrste ţivotinja koje se prinose kao korbanot: Prvo tu su

■

domaće ţivotinje - goveda, ovce i koze. Od ptice koje se prinose po-

■

stoje samo 2 vrste, grlica i golub. Godina 12 15 Broj 26 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ne pitaj što tvoja zemlja može učiniti za tebe kao što su bile 1961. godine.

Na kraju sedam dana uvođenja u svećeničku sluţbu, Aron prinosi ţrtve za sebe i za čitav narod. Nadav i Avihu, njegovi sinovi, prinose ţrtvu tamjana na vlastitu inicijativu te ih proguta vatra s neba (moţda jedini primjer u kojem je netko učinio nešto pogrešno i istog trena bio pogođen munjom s neba!)

Tako, Nadav i Avihu nisu bili buntovni. Oni su iskreno osjećali da bi mogli voditi bolje. Ali, ako je tako, zašto su trebali čekati da Mojsije i Aron umru?! Oni su trebali činiti sve što su mogli dok su Mojsije i Aron još bili ţivi, ne kako bi se natjecali s njima ili ih moţda uzurpirali. Baš suprotno, oni su trebali iskoristiti svoje sposobnosti vodstva kako bi poduprli Mojsija i Arona. Nisu trebali čekati na signal, na dozvolu da doprinose. Trebali su jednostavno početi doprinositi. ■

B-g zatim specificira košer sisavce (one koji imaju razdvojene papke i koji preţivaju), ribe (one koje imaju peraje i ljuske), ptice (24 vrste nisu košer, sve ostale su košer), te insekte (samo određene vrste skakavaca!) Rabini objašnjavaju zašto su Nadav i Avihu poginuli. Oni nam kaţu da su Nadav i Avihu stajali iza Mojsija i Arona na brdu Sinaj te su šapnuli jedan drugome, 'kad bi barem ova dvojica staraca već umrla pa da mi preuzmemo vodstvo'. Pobuna je, čak i samo u mislima, svakako pogubna. Međutim, kada Mojsije tješi Arona nakon gubitka njegovih sinova u ovotjednom odjeljku, on kaţe da mu je B-g rekao da će Svetište biti posvećeno gubitkom onih koji su najsvetiji u cijelom ţidovskom narodu. 'Mislio sam da ćemo to biti ti i ja,' rekao je Mojsije, 'sada razumijem da su tvoji sinovi bili veći od nas obojice.' No, ako su Nadav i Avihu uistinu bili veći, što je onda bilo pogrešno u njihovoj ţudnji da preuzmu vodstvo? Njihova ţelja da Mojsije i Aron umru nije bila njihova pobuna, već su ţeljeli da ţidovski narod ima najefektivnije vođe. Moj rabi, Rabi Weinberg (neka je blagoslovljeno sjećanje na njega), to Strana 16

je objasnio. Netko hoda ulicom i vidi beskućnika koji očajnički treba hranu. On se zatim okreće prijateljima i primjećuje, 'u kakvoj mi to zemlji ţivimo gdje vlada ostavlja ljude da gladuju na ulicama?' To je dobro pitanje, ali za sobom povlači još vaţnije pitanje.

Vođe možda imaju veću moć, ali je odgovornost za naše društvo i naš svijet podijeljena jednako na sve nas Kakav to čovjek moţe proći pored osobe koja umire od gladi na ulici i kriviti vladu umjesto da sam nešto učini po tom pitanju? Svi smo mi prečesto brzo spremni okriviti druge za svoje vlastite probleme, okriviti vodstvo za sve bolesti u našoj zemlji – dok mi sami činimo jako malo kako bismo doprinijeli rješenjima. 'Ne pitaj što tvoja zemlja moţe učiniti za tebe, pitaj što ti moţeš učiniti za svoju zemlju.' Riječi J. F. Kennedyja istinite su danas jednako

To je istina za svakoga; ne čekaj da ti bude dana odgovornost; doprinosi, čak i na mjestima na kojima se to od tebe ne očekuje, umjesto da prebacuješ odgovornost na nekog drugog. Oni koji su izabrani da vode nemaju ništa više odgovornosti no što je imamo i mi sami. Oni moţda imaju više moći, ali odgovornost za naše društvo i naš svijet podijeljena je jednako na sve nas. Vodstvo nije nešto za što si imenovan ili privilegiran. To je poduhvat, obaveza. Umjesto da svog direktora kriviš za to što nije sposoban riješiti probleme tvoje tvrtke, ili svog ravnatelja što se ne nosi efektivno sa izazovima tvoje škole, učini nešto ti sam. I učini to tako da budeš podrška svom vođi, a ne zato da bi mu 'pokazao'. Umjesto da se ţalimo da naša vlada i njeni vođe ne rješavaju probleme naše zemlje, počnimo zajedno traţiti jedinstvene i značajne doprinose koje svatko od nas moţe učiniti kako bismo sami išli prema rješenju problema. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Tvoja volja, ne moja, neka se izvrši Tora kaţe da su

razloge. U svojoj ţalosti, uvidio je

ju osmjeh na licu, ali meni nije bilo

da je njegova vjera (emuna) bila

do smješka. Vidio sam druge paro-

sinova umrla kad su

osnaţena. Njegovo prihvaćanje bilo

ve kako razgovaraju, dok moja ţena

doveli "stranu va-

je znak njegove poniznosti.

i ja nismo komunicirali. Tek sam ka-

dvojica

tru"

Aronovih

snije shvatio da dok su se drugi lju-

ţrtvenik.

Rebe Jišmael kaţe da su umrli jer su bili opijeni vinom dok su obavljali sluţbu. Kako se Rebe Jišmael usuđuje proturječiti Tori koja jasno kaţe da je

Duhovni doživljaj čovjeka

trao druge parove kako razgovara-

kemijskim sredstvima koja

ju, to je bilo dok su se nalazili u dru-

mijenjaju stanje uma čovjeka

tuđu vatru u svetište?

tra" simboličan izraz. Aronovi su sinovi smatrali da bi mogli imati snaţniji duhovni doţivljaj B-ţanske

štvu, ali je svakako bilo moguće da uopće nisu razgovarali kada su bili nasamo.“ Vanjština je sve što mi moţemo vi■

Ne sudi bližnjega svoga dok se ne

djeti. Kako često se nasmiješimo ili

nađeš na njegovom mjestu. (Pirke

na neki drugi način postupimo kao

Avot 2,5).

da nam je drago, dok u sebi kipimo

sluţbe ako svoj duh uzdignu pomo-

Iako se ova uglavnom shvaća da

ću vina. Ali to je bilo nipodaštavanje

talmudska izreka znači da se ne

B-ţje volje. Duhovni doţivljaj čovje-

smijemo kritički odnositi prema

ka ne pojačava se umjetno, kemij-

postupcima drugih jer je moguće da

skim sredstvima koja mijenjaju sta-

nismo svjesni svih okolnosti koje su

nje uma.

dovele do takvog ponašanja, postoji

Neki su ljudi pogrešno mislili da

jest do smješka, i dok sam proma-

ne pojačava se umjetno,

razlog njihove smrti to što su unijeli

Rebe Jišmael kaţe da je "tuđa va-

di smiješili, ja nisam znao da li im

još jedno moguće tumačenje.

od nezadovoljstva? Jednako kao što drugi pogrešno mogu smatrati da smo mi sretni, tako i mi moţemo pogrešno misliti kako su oni sretni, a da nama nešto nedostaje. Posve je moguće da nismo ništa više niti manje zadovoljni ili nezadovoljni od bilo koga drugoga. Svoju nutrinu ne

su postigli duhovno raspoloţenje

Jednom sam čuo čovjeka koji se li-

bismo trebali ocjenjivati prema vanj-

pomoću halucinogenih sredstava.

ječio od alkoholizma kako kaţe: „Ja

štini drugih, nego postaviti svoje

(Drugi si mogu zamišljati da će ih

sam sudio svoju nutrinu prema sva-

vlastite ciljeve i učiniti sve što moţe-

prepuštanje

čijoj vanjštini. Osjećao sam se uskra-

mo da ih ostvarimo. ■

ţeljama

njihovim

učiniti

ovisničkim

sretnima

ili

ćenim jer sam vidio kako drugi ima-

osloboditi napasti na neko vrijeme kako bi mogli sluţiti Hašemu). Ovo je "tuđa vatra", za B-ga neprijateljska. B-g ţeli da se duhovnost postigne poštujući njegovu volju izraţenu u Tori. Aharonova šutnja Aharonova šutnja proizašla je iz prihvaćanja, a ne iz zaprepaštenja. Aharon je poznavao svoja ograničenja, poznavao je B-ga i Njegove

Godina 12 17 Broj 26 Strana

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Sveta drskost (nastavak od prošlog tjedna) Reb Nahman kaţe da su ljudi koji posjeduju ovu svetu drskost najskromniji ljudi na svijetu. Istinski skromni ljudi. Njihova drskost ne

Ne toliko sveti drski također, ali to je zbog toga što im je "ego" toliko velik da je to ogavno, toliko smrdi, da nitko ne moţe imati nikakve veze s njime.

dolazi od "ja jesam"; ona dolazi od

Zatim Reb Nahman upozorava da

"zato što je ovo ispravno" - to im

morate biti vrlo oprezni. Morate

daje snagu.

imati dobar nos da prepoznate što je

Ako radim nešto zato što mislim da je to ispravno, ili zato što vi mislite da je to ispravno, onda ja više nisam skroman. Ako nosim jarmulku je li to zato što to ţelim, što vjerujem u jarmulku? To je zato što B-g

drskost svetosti, a što je drskost nesvetosti. Mnogo ljudi zagovara ovu vrstu hucpe, ali to zapravo vodi uništenju svijeta, vašem uništenju. Morate točno znati što svetost jest, a što nije.

ţeli od mene da nosim jarmulku. Ja

Duboko u sebi postavljamo pita-

sam Ţidov. Ţelim da svijet zna da

nje, kada bih trebao voljeti, a kada

sam Ţidov. Ja crpim snagu iz svoje

bih trebao mrziti? Kada bih trebao

gluposti ili svoje genijalnosti. To ne-

biti drzak, a kada bih trebao biti sti-

ma nikakve veze sa mnom. To je

dljiv? Kada bih trebao govoriti, a

samo što znam da Ţidov mora nosi-

kada bih trebao šutjeti? Reb Nah-

ti jarmulku, a ja sam Abrahamovo

man kaţe ako mogu doći do korije-

unuče.

na svoje duše ... Moje tijelo je jedno

i kada mrziti, kada biti ponizan i kada koristiti svoju azuz d'kduša. Kako moţete znati je li vaša drskost sveta ili nije? Jedino što vam mogu reći je da Reb Nahman kaţe: "Nemoj biti shlemazl (čovjek bez sreće)." To znači da u svom srcu morate znati jeste li shlemazl ili niste. U konačnici to ovisi o vašem vlastitom nosu. Negdje duboko u vama to vam je sasvim jasno.

tijelo, ali nije u potpunosti jedno, jer

Svijet je loš jer ljudi ne znaju do-

moja glava ne izgleda kao moja no-

voljno. On je loš jer oni ne čine do-

ga, zar ne? B-ţje jedinstvo nije stvar-

voljno. Što je to tešuva? Što to znači

no u mom tijelu jer još uvijek posto-

pokajati se? Zašto sam u osnovi gri-

je razlike. Čak ni prsti ne izgledaju

ješio? Zato što nisam bio dovoljno

isto. Moja duša je jedinstvenija jer je

jak, zar ne? Nisam imao svete drs-

u jednom komadu. Moja duša tako-

kosti protiv samoga sebe! Pokajati

đer i čuje, ali za moju dušu su sluša-

se, učiniti tešuva, vratiti se B-gu,

nje, gledanje, rad, razmišljanje i os-

znači popraviti svetu drskost u sebi.

jećaj jedno te isto. Čovjek osjeća sr-

Tko je Mešijah? Što će Mešijah uči-

cem, misli svojom glavom, hoda

niti? Kako će nas on izvući iz pro-

Sveta drskost je učiniti nešto samo

svojim nogama. Iako je jedan on

gonstva. Kako će nas izvući iz rop-

zato što se to mora učiniti. Na pri-

ima različite organe. Duša je cijela

stva? On će doseći najvišu razinu ne

mjer, hodam ulicom i ugledam kako

jedna cjelina, ako nisam na razini

bivanja robom ljudima, ne slušanja

netko nekoga tuče. Priđem im i pre-

jedinstvenosti, onda kada volim to

nikoga, čak ni svog vlastitog glupog

kinem ih. Radim to jer je to ispravna

je jedan odjeljak, mrţnja je drugi

ja. On će mamash u potpunosti biti

stvar, a ne zbog svog "ja". To nema

odjeljak, i ja ne znam kojim da se

sluga B-ţji. On će imati svetu hucpu

nikakve veze sa mnom. Ljudi koji

koristim. Ako sam na razini svoje

kako bi cijeli svijet izvukao iz pro-

imaju svetu drskost nemaju "ega".

duše, onda točno znam kada voljeti

gonstva. Zašto mi nismo na toj ra-

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Sveta

drskost

zini da izvučemo ljude iz progon-

B-gu, imamo hucpu, snagu da nika-

stva, da izvučemo svijet iz progon-

da nismo učinili ništa pogrešno. Os-

stva? Naţalost, mi nemamo svete

tali dijelovi nas potpuno su unište-

drskosti. Mi ju doista nemamo. Mi

ni. Za njih nam je potreban Mešijah

slušamo destke tisuća ljudi. Moţda

ben (sin) David. Jehuda ima svetu

slušamo sebe u pogrešnom trenu-

snagu da sve učini pogrešno, a da se

tku. Mi sve radimo pogrešno.

još uvijek ţeli vratiti natrag. Između tih dviju strana oni ispravljaju cijeli

Na kraju dana, ili moţda sutra,

svijet.

postojat će dva Mešijaha, Mešijah koji će biti Josefov sin, i Mešijah od

Prema Bais Yaakovu, prije priče o

Davida, iz plemena Jehude. Jehuda

Josefu, Josef je bio svetiji od Jehude.

je bio taj koji je sve činio pogrešno.

Kada je Jehuda postao svet? Nakon

Ako se sjećate, Jehuda je bio taj koji

što je prodao svog brata Josefa u

je rekao svojoj braći: "Prodajmo Josefa." Prema toj teoriji, najdublje gledajući, cijeli egzil je počeo zbog njega. On se tada trebao predati. Oţenio se i dvoje mu djece umre. B-g mu daje do znanja da ne radi dobro. Sve mu pođe po zlu. On jamči za Benjamina, a Benjamina uhite. Što je trebao učiniti? On se ne predaje. Jehuda je sveti Yidele koji se

Svijetu su potrebna dva Mešijaha, jer je to kombinacija milijardu malih stvari. Josef je onaj koji ima tako svetu hucpu da nikad nije pogriješio. Znate li koliko je snage potrebno da nikada ne pogriješite? Određeni dijelovi nas nalaze se na razini Mešijaha ben Josefa; u nekim dijelovima nikada nismo pogriješili. Mi, hvala

ropstvo, nakon što je počeo postupati pogrešno, postao je tako jak, tako cjelovit. U Berešit se kaţe: "miteref bni alisa", što se obično prevedi, "od plijena, sine moj, si se podigao." Bais Yaakov prevodi. "Time što si mi otrgnuo sina postao si velik i svet". Značenje toga je, kada je Jehuda istinski postao Jehuda? Kada je izvukao svoju svetu hucpu, svoju

ne predaje niti u posljednjoj sekun-

svetu dušu koja je svetost Jehude?

di. On ne odustaje. On je znao da

Nakon što je prodao Josefa u rop-

ako se Benjamin ne vrati, on će iz-

stvo. Zato ga je njegov otac favorizi-

gubit svoj udio u svijetu koji dolazi.

rao. Na razini na kojoj su djeca tada

I što čini? Jehuda kaţe: "Nije me bri-

bila, Josef je doista bio kralj. Mogao

ga. Čak i ako nemam udjela u svije-

je postojati samo Mešijah, sin Jose-

tu koji dolazi, ne moţeš me izbaci-

fov. Ali nakon što je Jehuda prodao

ti." Zohar Kodeš (Sveti Zohar) na

Josefa i nije odustao, tada je iznena-

parašu Vajigaš, objašnjava da je Je-

da Jaakov shvatio da je Jehuda još

huda govorio Josefu, ali je zapravo

jači. Vidite, potrebna su nam obo-

razgovarao s B-gom. On je izlio je

jica. Potreban nam je netko tko nam

svoje srce. Govorio je: "Znaš, imamo

daje snagu da ne uništimo svete

starog oca," kao da Josefu govori o

stvari koje još uvijek imamo, i netko

Jakovu, ali zapravo je kazao B-gu,

tko će nas naučiti da čak i pored

"Ti si moj stari Otac. Ti si bio moj

svega što smo uništili, ne smijemo

Otac otkako sam se rodio. Ja sam

odustati, trebamo se vratiti. ■

tek maleni dječak. Ja sam nitko i ništa." Čudesno je kako Zohar tu-

Prevela Tamar Buchwald

mači svaku riječ. To je Jehuda.

Godina 12 19 Broj 26 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: ŠEMINI

Paraša (priča) Šemini je treća paraša Knjige Levitskog zakonika – Putovanja ka otkrivanju Jasnoće i pronalaţenja svoje svrhe u ţivotu. Ova se paraša fokusira na potrebu za prosvjetljenjem. Knjiga Levitskog zakona je izravni nastavak knjige Izlaska. Prvu polovicu ove knjige čini priča o Izlasku – raskidanje lanaca ropstva i ulazak u slobodu, objava na gori Sinaj, grijeh sa zlatnim teletom i razbijanje dviju ploča; dok njezina druga polovica govori o izgradnji Miškana. Paraša Šemini počinje riječima: "Osmog (šemini) dana ..." - i komentatori pitaju što se to dogodilo osmog dana da je naša paraša nazvana po tome? I što se događalo u sedam prethodnih dana? Miškan je bio izgrađen od drveta, srebra, zlata, bakra i tkanina koje je narod donirao. Nakon što su pojedinačni dijelovi bili dovršeni, narod se sakupio da te dijelove sastavi u cjelinu Miškana (Miškan je bio prijenosni hram koji su Izraelci nosili tijekom godina njihovog lutanja pustinjom). Međutim, kada su pokušali sastaviti dijelove Miškana - dijelovi se nisu uklapali. Tijekom sedam dana mnogo su puta iznova pokušavali, i nikako nisu uspjeli sastaviti Miškan. Međutim, umjesto da se ţale, da se uzrujavaju ili budu frustrirani, oni nisu prestajali vjerovati da će u svojoj misiji uspjeti. Osmog dana napokon su uspjeli svi su se dijelovi međusobno poklopili i Miškan je bio podignut. Naša nas paraša uči ono što je već rečeno u Izrekama (24,16): "... jer mada pravednici padnu i sedam puta, oni se ponovo ustaju, no zli posrnu kada udari nesreća". Mudrost kabale uči da su gornji svjetovi stvoreni u stanju savršenstva, a mi smo odabrali da dođemo u jedan nesavršen Strana 20

mračni svijet pun boli i nedostataka, kako bi ispunili svoju potrebu da u sebi otkrijemo moć Stvoritelja. To je razlog zašto nam se toliko sviđaju izazovi, jer nema većeg zadovoljstva od onog trenutka kada iz tame uspijemo stvoriti svjetlo i od gorčine nešto slatko. Da bismo postigli ovaj uzvišeni cilj potreban nam je naš bliţnji. Smatra se da je ţivot, kao i izgradnja Miškana, neprestani rad na sastavljanju različitih dijelova u cjelinu, kako bi osjetili "uspjeh". Moramo pronaći prave dijelove i prave partnere da bismo uspjeli. Kada u nama gori plamen vjere i znanja, znajući da se sve što nam je potrebno već nalazi tu, čeka na nas, i da su nam svi "dijelovi" pri ruci, pa stoga vjerujemo da je svaki dan savršeno stvoren, onda moţemo iskusiti rast. Glavna stvar koju trebamo zapamtiti je da nikada ne odustanemo, i da ako stvari ne idu onako kako bismo mi ţeljeli, onda je to mjesto koje trebamo paţljivo promotriti, izvući zaključke i stvoriti unutarnju promjenu koja će na neočekivan način donijeti rješenje. Mi moramo u sebi otkriti novu snagu da nađemo čisto mjesto jednostavne vjere i optimizma,

mjesto koje oslobođeno od ■ misli frustracija, krivnje ili ljutnje zbog prijašnjeg neuspjeha. Samo kada se oslobodimo takvog emotivnog raspoloţenja mi smo u stanju primiti novu višu razinu istine. Izraelci su sedam dana pokušavali podići Miškan, bez da su odustali. Sve to s potpunom vjerom u Stvaranje i svoju sposobnost da mogu uspjeti. Poruka za nas je da nam se svaki put kad doţivimo neuspjeh, pruţa druga prilika da sebe iznova stvorimo. Pesah se obično slavi u vrijeme kada se čita paraša Šemini. Ari objašnjava da su Izraelci bili narod robova, a to "ropstvo" je način razmišljanja. To je stav, mentalitet, s kojim se potrebno baviti kako bismo bili slobodni, kako bi imali svijest koja nam omogućuje da budemo Kreatori. U noći Sedera čini se kao da se bavimo svojom djecom - pričanjem priče o Izlasku - a zapravo ta djeca smo mi sami. Mi se bavimo sobom, kako bismo napravili proboj iz ropstva u slobodu, i sada je vrijeme da nadjačamo onu nezrelu stranu svoje ličnosti, kako bismo se mogli razviti u zrelu, slobodnu odraslu osobu. ■

Divrej Tora

Rabbi Pinchas Winston:

Zapovijedi i slobodna volja I progovori VJEČNI Mošeu rekavši:

predmet i onda ga odluči istraţiti.

bor," što se zapravo nikada ne do-

"Zapovijedi Aronu i sinovima njego-

Uznemirujuće je i tuţno promatrati

gađa. Da bi se odluka mogla doni-

vim i kaži im: Ovo su odredbe za žrtvu

ostarjelu osobu kako usmjerava pa-

jeti, mora se biti svjestan onoga što

ola (Vajikra 6,12)

ţnju na ţeljeni predmet i onda za-

se izabire i zbog čega se izabire, jer

ključuje da ga ne moţe istraţiti.

se u protivnom izbor ne moţe pra-

Međutim, u svim slučajevima iz-

vilno procijenti, pa se moţe postu-

među ovaih krajnosti, tijekom mno-

piti u suprotnosti sa svojom stvar-

gih godina i stadija ţivota, ţivot se

nom voljom, iz neznanja.

sastoji u donošenju odluka.

izbor tek u ograničenom smislu

"Zapovijedi" je vrlo oštar izraz i čini se da ne ostavlja mnogo prostora slobodnoj volji. Zapravo, Raši ističe da ju je Bg u ovom slučaju upotrijebio kako ne bi nastale financijski

To je

riječi.

štetne posljedice po kohene, (oni ne

Na hebrejskom jeziku, riječ za

bi jeli mesa od ţrtve ola, spaljene

odluku je "breira," a dolazi od riječi

Što je to slobodna volja? Od čega

ţrtve), pa bi zbog toga mogli biti

koja znači "razdvojiti." Jer, upravo

treba biti slobodna volja pojedinca?

manje "nadahnuti" da izvrše ovu

to odluke i čine: one raspoznaju,

Ako biste upitali prosječnog čovjeka

micvu.

najvećim dijelom, između najmanje

■ on bi vjerojatno odgovorio: "Slobo-

dvije stvari, a na temelju unaprijed

dna od onih koji mi govore što da

određenog skupa dobrog i lošeg,

činim. Slobodna volja znači činiti

koje je često subjektivne prirode.

svoje osobne stvari, onako kako ja

Ideja je identificirati dobru ideju ili

to ţelim činiti i kada to ţelim činiti."

stvar, i izdvojiti je od ostatka, odbi-

To bi, naravno, bio razlog da ova

jajući ostalo.

osoba odbaci Toru i micvot.

Međutim, istina je zapravo da zapovijedi umnaţaju slobodnu volju, a ne da je ograničavaju. One se "suprotstavljaju" jecer hara i podstiču savjest. Istina, "čovjek čini ono što činiti mora", no tek onda kada spozna i prihvati da mora učiniti ono

Međutim, takva osoba zanema-

što se od njega očekuje. Do tada on

ruje bitnu stvarnost koja će joj za-

moţe vrlo vješto opravdavati i ra-

garantirati sve, samo ne slobodnu

cionalizirati zbog čega ne učiniti

volju. Takva je osoba zaboravila, ili

micvu.

nikada nije postala svjesna nečega što joj stalno nalaţe da učini ovo ili

Koncept slobodne volje jedna je

ono, nečega što stalno pokušava

od najvaţnijih ideja koje čovječanstvo poznaje. Ona je također i jedna od ideja koje je najteţe shvatiti, te se zbog toga često pogrešno razumijeva ili zloupotrebljava, a ponekad je se u potpunosti zaobilazi. Kako god bilo, nikada je se ne smije uzeti zdravo za gotovo, posebno u teška povijesna vremena, kao što su ova naša. Ţivot je stalni niz donošenja odluka, od početka do kraja. Zanimljivo je i zabavno promatrati malo dijete kako usmjerava paţnju na ţeljeni

Godina 12 21 Broj 26 Strana

izvršiti utjecaj na njezin stav, kako Izbor zahtijeva svjesni čin volje.

bi je povuklo u smjeru koji će ona

Da bi izabrali bilo što u ţivotu mo-

na koncu odbaciti i zaţaliti. Nečega

ramo imati svijest o mogućnostima i

što u njoj ţivi toliko podmuklo, da

procjeniti izabrano. Što su svijest i

nije samo dio njezinog ţivota, već je

procjenjivanje slabije, to će lošiji biti

svakodnevno nastoji uništiti (Kidu-

izbor, sve do točke da osoba moţe

šin 30b).

postati nesvjesna odluka koje se mogu donijeti, što se kasnije često više ne moţe ispraviti.

To se naziva "jecer hara," i odgovorno je za najveću prijevaru u čitavoj povijesti, obećavajući slobo-

U određenom smislu, ideja o do-

dnu volju, dok u stvari donosi up-

nošenju "informiranog izbora" je

ravo suprotno: robovanje tuđem, no

zabluda, jer sugerira da je osoba u

unutrašnjem, entitetu. ■

stanju donijeti i "neinformirani izStrana 21

Biseri hasidske mudrosti J

Kako prepoznati istinskog cadika? edan je učeni Ţidov većinu svog vremena proučavao Toru i čitav svoj ţivot

posvetio sluţenju Bogu. Jednog je dana čuo kako ljudi pričaju o Baal Šem Tovu, velikom cadiku koji liječi tijelo i dušu, ukratko - čini čuda. Nakon što se naslušao priča, odluči on da je najbolje da otputuje i osobno upozna cadika. Već za vrijeme putovanja, probudi se u njemu crv sumnje. Kako će znati da se radi o istinskom cadiku? Poznavanje Tore moţe se provjeriti pitanjima, ali kako se provjerava duhovno postignuće? Na posljetku, čovjek odluči da će prihvatiti tog cadika za učitelja, ako moţe na prvi pogled prepoznati da je on učeni Ţidov, koji je svoj ţivot posvetio sluţenju Bogu. Razmišljajući tako, čovjek stigne do cadikove kuće i pokuca na vrata. “Tko je?” upita Baal Šem Tov. “Ani (ja),” kratko odgovori čovjek, misleći kako će se kasnije predstaviti i objasniti razlog svog

dolaska. ubav prema svim bićima mora ispunjavati srce.

Na prvom mjestu je ljubav prema svemu stvorenom,

slijedi ljubav za čitavo čovječanstvo, a potom ljubav za Ţidovski narod. Ona uključuje sve ostale vrste ljubavi, zato

Takav odgovor potakne Baal Shema da citira Toru: “Moţe li se čovjek sakriti u skrovištu, a da ga ja ne vidim?‟ kaţe Bog. Čovjek je odmah razumio što mu Baal Šem Tov

što se sudbina Ţidova ostvaruje kroz popravljanje svega

ţeli poručiti. Jednostavno značenje stiha bilo bi da

stvorenog. Sva ta ljubav mora biti izraţena u praktičnoj

Bog pita takvo pitanje zato da bi nam poručio da se

akciji...

od njega ne moţemo sakriti. Cadik je ponudio dru-

R. Abraham Isaac Kook ■

gačiji način čitanja i interpretacije: “ „Ako se čovjek sakrije iza svog ani (ja) – neću ga vidjeti,‟ kaţe Bog.” Kad je čovjeku njegov “ja” najvaţnija stvar u ţivotu, onda, čak i ako je ţivot posvetio učenju i molitvi, moţe u duhovnom smislu biti početnik. On sluţi sebi, a ne Bogu; kao da se drsko “sakrio” od svijeta iza svoje religiozne prakse. Čovjek je shvatio da ga je cadik “pročitao” čak prije nego li je otvorio vrata; procijenio ga je bolje nego što je on procijenio samog sebe. Ostao je uz Baal Šem Tova još neko vrijeme, a kasnije je postao njegov vjerni hasid. ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 16a - Zavjeti i zakletve

239,2. Ako osoba koristi riječi za ko-

je osloboditi toga (vidi poglavlje

je smatra da podrazumijeva zakle-

10c) nego ga odrţati, ali ako već da

tvu, treba je ukoriti i osloboditi je

zavjet, poţeljno ga je odrţati, i u oba

Kod zavjeta osoba si zabranjuje

toga kako bi je se odvratilo od ne-

slučaja to treba što prije ispuniti (ili

nešto kao da je to sveta stvar ili

marnog zaklinjanja (237,6). Čovjek

poništiti) (203,1-7). Prisega da se ne-

stvar koju zabranjuje prethodni za-

se moţe zakleti tako da sebe uključi

što učini mora se izvršiti pri prvoj

vjet ili zavjet druge osobe (204,1-3;

u tuđu prisegu čak i ako je ta osoba

takvoj mogućnosti (219,2; 232,12). U

vidi 209,1). Zabraniti si nešto kao da

maloljetna ili neţidov (236,2; 237,2;

vezi zakletve da se nešto učini na

je to nešto što Tora zabranjuje nije

239,10), i moţe proširiti opseg zakle-

određeno vrijeme ili u određeno

zavjet (jer nije u moći onoga koji

tve na dodatne stvari (239,9). Zabra-

vrijeme vidi također 228,41. Ako je

čini zavjet da to učini zabranjenim),

njeno se zakleti laţnom "zakletva

kod zakletve ili zavjeta određeno

no osobu koja to čini treba ukoriti i

izraţavanja" o nekom prošlom ili

vremensko razdoblje, one prestaju

treba osloboditi je toga (vidi pogl.

budućem događaju, no osobu koja

vaţiti nakon isteka tog vremena

16c) kako bi je se odvratilo od ne-

to učini ne kaţnjava se ako se zakle-

(231,1), ali ako vremenski period

marnog zaklinjanja (205,1; vidi 212,

la da će ispuniti neku zapovijest ili

nije određen, onda vrijede trajno

1). Osoba sebi moţe zabraniti bilo

počiniti neko neprimjereno djelo, ili

(219,3). U vezi definicija vremenskih

što ili ono što joj pripada zabraniti

ako se zaklela u vezi nekog budu-

razdoblja koja se koriste kod zakle-

drugima, ali nikome ne moţe zabra-

ćeg događaja koji nije pod njezinom

tvi ili zavjeta vidi 220,1-23; 228,48.

niti nešto što pripada drugome (vidi

kontrolom (236,1-3). Zabranjeno je

209,1; 225,1; 235,6). O tome kako

zakleti se “uzaludnom zakletvom”

svoj udio u zajedničkom vlasništvu

o nečemu što je očigledna istina ili

zabraniti drugim vlasnicima ili ne-

očigledna laţ ili je nemoguće; vidi

kom drugom vidi 226,1-3. Zajednica

236,4-5.

moţe kazniti prijestupnike proglašavanjem njihove hrane i pića zabranjenima, ali mišljenja se razlikuju o tome moţe li pojedinac na taj način kazniti samog sebe (205,2). U vezi zavjeta koji koriste izraz herem vidi 1,11; 208,2; 224,1; 228,8; 229,8; 232,18;

■

Četiri vrste zavjeta ne zahtijevaju oslobađanje: “Zavjeti inzistiranja” koje su učinjeni kako bi se naglasila pozicija zauzeta u pregovorima, “zavjeti preuveličavanja” koje su

Osoba treba izbjegavati davati za-

učinjeni kako bi izjavi dali dramati-

vjete ili zakletve, ali moţe ih dati u

čnu notu, “zavjeti zaborava” kao

teškim trenucima, a ih daje kako bi

potpora izjavi koja je izrečena nepo-

njima potaknula svoje poštivanje

znavajući činjenice, i "zavjeti prinu-

zapovijedi to moţe čak biti hvale-

de" koje se ne moţe ispuniti zbog

vrijedno. Ako neka osoba poloţi

čimbenika koje bi se teško moglo

zavjet (osim u vjerske svrhe) bolje ju

zaobići (232,1-12.16-17.). Međutim, osoba bi trebala davati takve zavjete

Zakletva je pak obećanje da ćemo

samo ako ih se namjerava pridrţa-

nešto učiniti ili da nešto nećemo uči-

vati (232,13). O pripadajućim vrs-

niti ili tvrdnja da je izjava istinita ili

tama zakletvi vidi 239,1.16-17. Za-

netočna. Ona ne mora uključivati

kletva ili zavjet dan pod pritiskom

spominjanje B-ţanskog imena i za-

mora se odrţati ako ga se ne moţe

kleti se moţe na bilo kojem jeziku

izbjeći (vidi 232,14-15; 239,1). ■

(237,1). Za primjere riječi koje izraţavaju zakletvu vidi 212,1; 237,3-12; Godina 12 23 Broj 26 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara

Smirenost

– Menuhat ha'nefeš

(nastavak)

(Ramban) savjetuje: "Drţi se podalje

nas dolazi i naše reakcije na njega,

od srdţbe." A u Rošovoj knjizi Or-

mi moramo odgojiti snaţnog 'unu-

hot Hajim (Putevi ţivota), savjeto-

tarnjeg svjedoka.' Ova vam per-

vano nam je, "Drţi se podalje od

spektiva pomaţe da se ne zarazite

gordosti." Ovaj izraz "drţi se poda-

tim vanjskim utjecajima koji se vrte

lje" pojavljuje se i na drugim mjesti-

oko vas.

ma. Naravski, nije nam rečeno da se Jedan scenarij Jedne se noći obitelj Moss s vjenčanja vraćala kući vrlo kasno. Svi su bili premoreni. Kada su došli do ulaznih vrata, otac nije mogao pronaći ključ. Svi su krenuli u potragu – po automobilu, na pločniku, – no nekoliko minuta kasnije vratili su se praznih ruku. Beba je počela plakati, i svi su se smrzavali na zimskoj noći. Što mislite koji su najbolji, razumski koraci koje ta obitelj treba poduzeti? Tko bi ih trebao učiniti? Predočite si što bi uslijedilo ako bi obitelj počela paničariti.

nikada ne rasrdimo, budemo gordi, zavidni, itd., jer učitelji musara neprestano tvrde da bi to bio nerealan cilj. Svatko proţivljava cijeli niz unutarnjih stanja, i sama po sebi, svaka unutarnja osobina nije ni dobra niti loša. Vaţnije je kako ćemo reagirati na ono što osjećamo.

Odgajati unutarnjeg svjedoka znači biti senzibilni i svjesni onoga što se u vama događa, a da se u isto vrijeme ne poistovjetite sa samim tim osjećajima. Vi ostajete odvojeni od njih. Na primjer, recimo da se nalazite u redu i čekate, dok osoba is■ očipred vas pretura po novčaniku,

to prepunom svih mogućih stvari,

"Drţi se podalje", onda moţe zna-

osim kreditne kartice koja joj je po-

čiti samo dvije stvari. Da se trebamo

trebna, pa se kod vas počne rađati

fizički udaljiti od drugih ljudi koji

nestrpljivost koja ubrzo preraste u

su ljutiti, gordi, i slično, ili nas se

gnjev. U tom trenutku podsjetite

upućuje da razvijemo neku vrstu

same sebe na potrebu za unutarnjim

unutrašnje distance od doţivljava-

svjedokom, i navedite sebe da obra-

nja svoje vlastite srdţbe, ponosa, i

tite paţnju na osjećaje koji su u va-

drugih zapaljivih midot.

ma, upravo to - na osjećaje. Oni vas

Iako nedvojbeno postoje slučajevi kada trebamo stati podalje od moćnih vanjskih sila, manje bismo se

ne sile na bilo kakvu reakciju. Samo im svjedočite i zato se nemojte identificirati s njima kao da su oni "vi".

Predočite si što bi uslijedilo ako bi

trebali brinuti u vezi tih vanjskih

Suočavamo li se još uvijek sa stvar-

obitelj postupila ciljano i smireno.

utjecaja nego što bismo se trebali

nim borbama? Da. Jesu li posljedice

brinuti zbog poriva koji nastaju u

vaţne? Jesu. Osjećamo li još uvijek

Distanciranje

nama. Mi smo sami odgovorni za

cjelokupan niz ljudskih emocija i

Kada na borbu ne gledate samo kao

unutarnje sile koje nas mogu dove-

nagona? Da. Drugim riječima, svaki

na nešto što ne moţete izbjeći već i

sti u zabludu - pa je to naš glavni

je aspekt vašeg trenutnog ţivota

kao na duhovnu praksu, vi ste vje-

prioritet. Kako bismo stvorili neko

stvaran i vaţan.

rni musarskom uvidu kako ostati

rastojanje između podraţaja koji na

osviješten na Ţidovskom putu. Ovo nam, međutim, ništa ne govori o vašem unutarnjem gledanju na stvari koje usvajate dok se borite sa svojim kušnjama. To je mjesto na kojem u

Od vas bi bilo mudro da ga prihvatite, jer to je vaš plan rada. No, u isto vrijeme, odgajajte svjedoka - koji će vas učiniti smirenim gospodarem unutarnjeg kraljevstva, a ne ţrtvom.

igru ulazi staloţenost.

Radionica – Praktični dio

U pismu svom sinu, Nahmanides

Idealno stanje smirenosti nije oba-

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

mrlost. Ideal je, zapravo, ostati os-

ljudima koje susretnete, a i u tele-

viješten i uravnoteţen štogod se do-

fonu i jabuci. Nalazite se u kafiću?

gađalo u vama i oko vas. Kada sve

Pogledajte šalicu kave na drugačiji

ide kako treba, nije teško ostati mi-

način. Ili ste u razredu? Pogledajte

ran, no kada postane teško, skloni

na ploču, pa onda još jednom. Mo-

smo uzbuditi se i uskomešati. Mi

ţete li spaziti svjetlo u svemu što

posjedujemo potencijal da ostanemo

vidite?

mirni tijekom oluje, no razvijanje te

Zapišite svoja iskustva u Dnevnik

sposobnosti zahtijeva prakse.

svođenja računa s dušom.

Meditacija je jedna vještina koja po-

Ovo nije mistična praksa, već men-

tiče spokoj. Redovito izvođenje meditacije znači da, među ostalim, svakoga dana neko vrijeme sjedite u miru i tišini. Neminovno se tu pojavljuje velik broj različitih duševnih stanja – neka od njih su ugodna, neka baš i ne. Nakon nekog vremena,

talni trening. Zadajući svom umu točan njen opis. Čak je i nazivanje

zadatak da traţi nešto što se moţe

„svjetlom“ metafora. To je prisut-

naći u svakoj situaciji, vi ćete ople-

nost koja prkosi svrstavanju u skla-

meniti i osnaţiti svog unutarnjeg

du sa svjetskim pojmovima, no i po-

svjedoka. Posljedica je toga da ćete

red toga je se zamjećuje.

svoj um opremiti sposobnošću da se

moţete se osjećati sasvim dobro

Vaša je vjeţba za ovo razdoblje da

ţiveći uz njih, bez da se osjećate

sebe podesite za unutarnje svjetlo

njima zarobljeni, bez obzira jesu li

koje se nalazi u svim stvarima i bi-

vam ona odbojna ili primamljiva.

ćima. To isprva moţda neće ići lako,

Ova vas praksa priprema za to da

jer mi ne traţimo fizičko svjetlo, već

budete smireni pred svakom vrstom

nešto suptilnije. Za početak, vrije-

nemira.

dno je jednostavno uzeti neki pred-

Ţelio bih vam ponuditi još jednu praksu koja ima isti cilj. Rabin Steinsaltz opisuje Ţidovsko duhovno iskustvo kao stalno prizivanje svjetlosti. Ako ozbiljno uzmemo ovu riječ „stalno“, onda svjetlost koju traţimo mora biti prisutna u svakom trenutku i u svakoj situaciji, bez obzira koliko tamni ili čak mračni nam izgledali. Imamo uvjerenje da se ona tamo nalazi i da smo je

met koji nam se nalazi pri ruci i postaviti pitanje, „Mogu li vidjeti unutrašnjost?“ Potraţite iza očite

usidri na čvrstom i mirnom mjestu. S tog mjesta moţete promatrati ţivot čak i za podivljalih valova emocija koji se podiţu tijekom oluja. Bez ove vjeţbe, vrlo vjerojatno bi vas valovi unutrašnjih osjećaja koji vas preplavljuju bacali amo-tamo; uz nju, vi ste u stanju privezati svoju svjesnost za ulogu svjedoka, i tako ostati mirni.

vanjštine finu, sjajnu prisutnost. S

Unutarnje oko povezano sa stalnim

vremenom, dok istraţujete, počet

svjetlom neće vam osigurati ţivot s

ćete uviđati ono na što ukazuje ra-

manje odluka i borbi. Ali će vam

bin Steinsaltz. Kada tu praksu osna-

pomoći da razvijete osobinu stalo-

ţite, sve više ćete postajati svjesniji

ţenosti, koja će vam zauzvrat po-

sjajne Prisutnosti koja je stalna, za

moći da je iskoristite i pobijedite.

razliku od vaših ţivotnih situacija

Moţda nam upravo zato Alter iz

koje se neprestano mijenjaju.

Kelma kaţe: „Onaj koji je ovladao smirenošću stekao je sve.“

mi u stanju vidjeti, no na nama je da

Evo savršene primjene za ključnu

njegujemo unutarnja osjetila koja je

frazu za ovu midu. Osim osnovne

Evo nekoliko prijedloga koje moţete

prepoznaju i obraćaju na nju pa-

jutarnje izjave, moţete se nekoliko

upotrijebiti za osnovnu jutarnju iz-

ţnju.

puta u danu podsjetiti da potraţite

javu:

unutarnje svjetlo. Ako su vaše oči za

"Izdigni se iznad dobrog i lošeg."

To se ne moţe opisati boljim izrazom od „unutarnje svjetlo.“ Što je se više trudimo opisati, to je manje Godina 12 25 Broj 26 Strana

nju otvorene, i ako ste strpljivi, vidjet ćete da se ona nalazi u svim

"Budi miran i svjedoči." ■

Strana 25

Veleposlanstvo Države Izrael u Hrvatskoj o terorističkom raketnom napadu Hammasa iska

ćeg t doma

Direktno.hr , 25.3.2019.

nja (88 31); bombe / granate / zmajevi i baloni za paljenje (2494)

Veleposlanstvo Države Izrel u Hrvatskoj osvrnulo se izjavom za medije na raketni napad koji se dogodio u ponedjeljak, a u kojem je uništen obiteljski dom u selu Mishmeret, u središnjem Izraelu. "U pet sati ujutro u ponedjeljak, 25. ožujka, raketa ispaljena iz pojasa Gaze pogodila je obiteljski dom u selu Mishmeret u središnjem Izraelu, uništivši kuću i ranivši sedam osoba, među kojima novorođenče i dvoje male djece. Teroristi Hamasa ispalili su raketu dalekog dometa s namjerom da ubiju nevine izraelske civile. Raketa je bila napunjena čeličnim mecima i šrapnelima kako bi šteta bila što veća", navode iz izraelskog Veleposlanstva. Dodaju da "Izrael ima neosporno pravo zaštiti svoje građane od nasilnih terorističkih i raketnih napada". "Nijedna zemlja ne bi propustila odgovoriti na napad na svoje građane koji je organizirala teroristička organizacija. 1. Hamasova dalekometna raketa ispaljena iz Gaze jutros (25. ožujka) prešla je preko 120 km i potpuno uništila obiteljsku kuću u Mishmeretu, selu u središnjem Izraelu. Sedam osoba je zadobilo ozljede, uključujući bebu i njezinu baku. Susjedne kuće i automobili također su pretrpjeli štetu. 2. Hamas je teroristička organizacija koja kontrolira Pojas Gaze od nasilnog udara 2007.

• Od listopada 2015. godine, više od 1.240 raketa i minobacačkih bombi lansirano je iz Pojasa Gaze prema izraelskom teritoriju. Nedavni događaji u 2019.:

godine. Lansirala je u izraelske gradove više od 12.000 raketa i minobacačkih bombi. Njen glavni cilj je uništenje Države Izrael. 3. Izrael se u potpunosti povukao iz Pojasa Gaze u kolovozu 2005. godine. Od tada u Pojasu Gaze uopće nije bilo izraelske nazočnosti, civilne ili vojne, niti Izrael tamo ima bilo kakve teritorijalne zahtjeve. Hamas nastavlja s terorističkim napadima na izraelske građane. 4. Hamas čini dvostruki ratni zločin: lansiranje raketa iz srca palestinskih civilnih zajednica, u srce izraelskih civilnih zajednica. Hamas drži civile u Gazi kao taoce i cinično ih koristi kao ljudski štit za svoje terorističke aktivnosti. Hamas ih također eksploatira kao ljudsko oružje za napad na granicu s Izraelom. Sve te radnje su žalosne i nezakonite. 5. Umjesto da svoje resurse posvećuje dobrobiti, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti civilnog stanovništva Gaze, Hamas ulaže u proizvodnju i lansiranje

raketa, izgradnju tunela za terorizam, podršku paležima i drugim vrstama terorističkih aktivnosti protiv Izraela. 6. Hamas je prije tri dana dobio potporu Vijeća za ljudska prava UN-a (u petak, 22. ožujka). Izvješće UNHRC-a o istraživanju, zajedno sa stalnom točkom 7, izdvaja i cilja Izrael, a ignorira nasilne zločine terorističke organizacije Hamas", navodi se u priopćenju. P ov ije st t e r or ist ičkih napada na Izrael • Od listopada 2015, u palestinskim terorističkim napadima ubijeno je 79 nevinih ljudi, a ranjeno ih je 1210 (uključujući turiste, stranog radnik i nekoliko Palestinaca koji nisu bili povezani s napadom) • Bilo je 204 napada nožem i 150 pokušaja probadanja; 228 napada pucanjem; 74 napada vozilom; i 361 cestovne/cijevne bombe • Osim toga, neredi i druge vrste napada događaju se gotovo svakodnevno: bacanje kame-

25. ožujka - Moshav Mishmeret, u blizini Kfara Sabe: Sedam ljudi je ozlijeđeno kada je početkom jutra, kuća pretrpjela izravan pogodak rakete ispaljene iz Pojasa Gaze. Šest ozlijeđenih su iz iste obitelji - roditelji, djedovi i baka i dvoje djece - a sedma osoba je susjedovo dijete. Kuća je gotovo potpuno uništena. Obitelj je uspjela otrčati u sigurnu sobu; u napadu su poginula četiri psa. Susjedne kuće pretrpjele su oštećenja, uglavnom na prozorima i krovovima. 22. ožujka - Granica s Gazom: nasilni nemiri u nekoliko točaka duž sigurnosne ograde; oko 9.500 Palestinaca bacalo je kamenje i spaljivalo gume. Požari su izbili u stambenoj četvrti Kibbutz Nir-Am, u polju pšenice blizu Kibbutz Nirim, i u rarku prirode Be'ery, zbog zapaljivih naprava povezanih s balonima poslanim iz Pojasa Gaze u Izrael. 14. ožujka - Tel Aviv: Dvije rakete ispaljene iz pojasa Gaze sletjele su u blizini Tel Aviva, ne uzrokujući nikakvu štetu ili ozljede. Ovo je prvi raketni napad na Tel Aviva od srpnja 2014. ■

Umro izraelski špijun koji je uhitio jednog od najtraženijih nacističkih zločinaca Maxportal, 24.3.2019. Rafi Eitan, bivši izraelski ministar i Mossadov špijun koji je vodio operaciju uhićenja jednog od najozloglašenijih nacista – odbjeglog Adolfa Eichmanna, preminuo je u subotu u dobi od 92 godine. Page 26 Strana 26

“Izgubili smo hrabrog borca o čijem će doprinosu izraelskoj sigurnosti učiti generacije”, rekao je predsjednik Reuven Rivlin. Eitan je preminuo nakon što je hospitaliziran u Tel Avivu, prenijeli su izraelski mediji.On je

imao utjecajnu ulogu u prvim godinama stvaranja izraelskih obavještajnih službi. Godine 1960. bio je zadužen za Mossadovu operaciju hvatanja Eichmanna, arhitekta Holokausta, koji je živio u Argentini pod lažnim identitetom.

Divrej Tora

Eichmann je odveden u Izrael, gdje mu je suđeno za zločine protiv čovječnosti, proglašen je krivim i obješen... Etian je izabran u parlament 2006. gdje je bio tri godine, a obavljao je i dužnost ministra umirovljeništva. ■

Godina 12

Broj 26