3-04 - Divrej Tora - Tazria 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 27

Zagreb, šabat 6. travnja 2019. - 1. nisana 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Tazria

B’’H

Šabat HaHodeš Jeruzalem 18:20

19:38

Zagreb

19:11

20:12

Rijeka

19:16

20:18

Split

19:07

20:08

Dubrovnik 18:59

20:01

Vinkovci 18:59

20:01

Sarajevo 18:59

20:01

Doboj

19:01

20:03

B. Luka

19:05

20:06

Beograd 18:51

19:56

Novi Sad 18:54

19:59

Subotica 18:56

20:01

Zrenjanin 18:52

19:57

Niš

18:44

19:47

Beč

19:12

20:13

Frankfurt 19:44

20:47

Edison, NJ 19:08

20:18

Broj 27

(Vajikra 12,1 - 13,59) Tora opisuje postupak za mecoru

gradeći taj dio kuće; ako se ona iznova pojavi, čitava se zgrada mora srušiti.

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

(osobu koju je zadesila caraat) po završe-

Tora daje pojedinosti o tjelesnim izlu-

tku njegove izolacije. Taj postupak traje

čevinama koje čine osobu duhovno neči-

Na dan utorak 9.4.2019.

tjedan dana, i uključuje korbanot i ura-

stom, sprečavajući tako da ona dođe u

Alot Hašahar

4:48

njanje u mikve. Nakon toga, kohen mora

doticaj sa svetim predmetima, te o tome

Najranije Talit

5:26

proglasiti mecoru čistim. Mecora koji ima

kako čovjek ponovo stječe stanje duho-

Nec Hahama

6:22

limitirana financijska sredstva moţe ţivo-

vne čistote.

Najkasnije Š’ma

9:40

tinje koje su skupe zamijeniti manjim ţr-

Zman Tefila

10:46

tvama. Prije nego li kohen dijagnosticira

Hacot

12:58

da neka kuća ima caraat, iznašaju se sve

Minha Ketana

16:49

stvari iz kuće kako bi se spriječilo da i

Plag Haminha

18:12

one budu proglašene obredno nečistima.

Šekia

19:34

Caraat se uklanja razbijajući pa ponovo

Cet Ha-kohavim

20:16



Obrednu nečistotu moţe prouzročiti izlijev muškarčeva sjemena ili nečeg sličnog, te menstruacija ili slično krvarenje kod ţena. Za očišćenje potrebno je uranjanje u mikve. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim -

Tori koji se bavi širokim rasponom

(12,1-13,5)

n'ga'im (koţnih bolesti).

Poglavlje 12 (ali znamo odakle po-

Pod određenim okolnostima, kohen

tječu poglavlja) bavi se "porodom".

moţe osobu koju je to zadesilo pro-

Ţena postaje "obredno nečista" na-

glasiti za mecora, i time je odmah

kon (normalnog) poroda – na tjedan

prikazati obredno nečistom. Odno-

dana za dječaka i dva tjedna za djevojčicu. Nakon ovog razdoblja tum'a slijedi posebno "vrijeme čekanja", nakon čega će majka prinijeti korbanot joledeta. Cijelo ovo pitanje "obredne nečistoće ţene koja je rodila" predstavlja jednu micvu, kao i prinošenje ţrtava. Ovaj dio Tore također je ishodište opće zabrane jedenja "svetog mesa" u stanju "obredne nečistoće". Obrazloženje… Da jako pojednostavimo: jedan vid propisa obredne čistoće i nečistoće (tahara i tum'a) je da pokaţe oštru suprotnost između ţivota i smrti. To se moţe vidjeti kod tuma zbog tijela mrtvaca, u zakonima o nida, pravilima o trudnoći, kao i o joledetu. Menstruacija ţene znak je da se unutar nje nije začeo ţivot - nastala je tum'a. U tijelu trudnice razvija se ţivot ta'hara. Kad taj ţivot iziđe na svijet, ona više ne nosi taj dodatni ţivot tum'a. Drugi aspekt postupaka za mladu majku usmjeren je da joj pomogne da obnovi svoj fizički, psihički i emocionalni identitet i dobrobit.

jena je među 613 micvot već od paršat Leh l'ha, u kojoj HaŠem zapovijeda Avrahamu Avinu da obreţe sebe i sve muškarce svog domaćinstva. Tekst ovdje u Tazriji nas uči dodatnim pravilima za mila – npr. mila osmi dan moţe se oba-

tjednu karantenu s dodatnim pregledom kojim će odrediti status te osobe sedmog dana. Također je moguće da se karantena produţi za još jedan tjedan. Levi – druga alija - 12 p'sukim -

viti na šabat (a odgađanje brita nije

(13,6-17)

dopušteno); novorođenčad rođena

Kohen mora ispitati slučaj onoga za

carskim rezom ne obrezuje se na

koga se sumnja da je cora'at. On

šabat, čak i ako im 8. dan pada na

traţi promjene u boji koţe i dlake,

šabat. Obrezivanje se ne smije vršiti

da li se izblijedjelo područje izdiglo

noću. Ovo je jedan od nekoliko pri-

ili utonulo, povećalo, smanjilo ili

mjera micvot koje Tora predstavlja

nije došlo do promjene u veličini, te

više puta. Svako ponavljanje nas o

druge znakove. Ponekad on smjesta

micvi uči nešto novo, što se ne bi

proglasi cora'at. Pokatkad odmah

moglo pokazati samo jednim tek-

proglasi "obrednu čistoću", i tada je

stom.

najbolja stvar koja se moţe učiniti

Zbog čega se, dakle, mila broji od Leh l'ha, u predsinajskom okviru

otputiti se do ljekarne. A ponekad bude proglašen period karantene.

priče, umjesto od Tazria u kojoj je

Š'iši – treća alija - 6 p'sukim –

predstavljena u obliku zapovijedi?

13,18-23

Djelomično zato što je micva o mila mnogo, mnogo više od kirurškog uklanjanja prepucija. Preuzimanje micve od Avrahama Avinu dodaje dimenziju sveobuhvatnog Ţidovskog puta ţivota koji je simboliziran obavljanjem mila. Mila je obred pri-

Obrezivanje se obavlja osmog dana

padnosti Ţidova. Kontekst Leh l'ha

od rođenja.

uči nas i to.

S gledišta micvi Micva o mila ubro-

Poglavlje 13 započinje odlomkom u

Strana 2

sno, kohen joj moţe odrediti jedno-

Tora iznosi daljnje detalje o tome što kohen traţi kada pregledava čireve i slične promjene na koţi. Sloţeni pregledi i vremenske odgode od pregleda do pregleda sluţe da bolesnoj osobi pruţe dovoljno vremena da preispita samu sebe. Nega odraţava na vanjštini unutarnje karakterne mane ili manjak vjere. Dok kohen ispituje vanjsko,

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

mecora vrši temeljiti posao pregleda

ovdje se radi o sloţenom pitanju

tijelu. Između ostalih razloga, to bi

svog vlastitog unutarnjeg bića.

povezivanja fizičkog i duhovnog.

moglo kohenu uskratiti jedan vaţan

Ili, drugačije rečeno, fizičkim ma-

pokazatelj prilikom pregleda.

R’vi’i – četvrta alija – 5 p'sukim (13,14-28) Ovaj dio razmatra upale na koţi te različite boje koje se pojavljuju unutar pogođenog područja. Imajte na umu da mrlja kakva god bila nije cora'at, osim ako je kohen ne proglasi takvom. Ona moţe izgledati kao cora'at, ali ona to nije sve dok se ne proglasi "tame". Zapravo, dvije osobe mogu imati identične mrlje, a jednu od njih se moţe proglasiti za mecora, dok drugu ne. I svaki se slučaj tretira potpuno drugačije. Ovdje se bavimo tjelesno-duhovnom vrstom manifestacije. Mi

nifestacijama duhovnih problema. Da biste bolje razumjeli ovu ideju, razmislite o sljedećoj analogiji: Ljudi mogu patiti od fizičkih tegoba i od psiholoških problema. Ponekad se svaka tip liječi zasebno. Ali ponekad će obučeni stručnjak na tom području uvidjeti fizičke probleme kao manifestacije psiholoških problema. A ponekad, obrnuto. U tim je slučajevima vrlo vaţno da stručnjak donese odluku što će tretirati, a što će se popraviti tretmanom drugoga, čak i bez poklanjanja pozornosti tome.

smo navikli na tjelesne ili duhovne,

Ovo je samo analogija, no to je jedna

ali ne i na kombinaciju pojava.

od lekcija Torat HaMecora, zakona

Hamiši – peta alija – 11 p'sukim -

o n'ga'im. Zakoni o statusu obredne

(13,29-39) Ovaj se odlomak bavi još jednim ili dva tipa n'ga'im - čirevima na glavi, vratu ili licu, te mrljama na koţi. Kao što smo već bili spomenuli,

nečistoće koji proizlaze iz cora'at čine pozitivnu zapovijed. Drugim riječima,

pogriješili

bismo

kada

bismo ignorirali ove zakone i deta-

Šliši – šesta alija - 15 p'sukim – 13,40-54 U prvom dijelu ovog odlomka razmatraju se neki slučajevi ćelavosti. U pravilu, ćelavost je jednostavno ćelavost. Ali, tu i tamo, koţa koja ostane izloţena kada s nje otpadne kosa bude oštećena na način svojstven cora'atu. Osoba koja ima cora'at, razdere svoju odjeću, pusti kosu da slobodno raste i mora javno obznaniti da je tame. Primjereno ponašanje mecore je micva. Ostatak ove alije bavi se zarazom cora'aat na odjeći. Vuna, tkanina i koţa materijali su koji su podloţni cora'at habeged. Zakoni o zaraţenoj odjeći također čine jednu od 613 micvot. Š’vi’i – sedma alija – 5 p’sukim – (13,55-59)

lje. Postoji konkretna zabrana reza-

Tema "bolesti na odjeći" nastavlja se

nja dlaka na području cora'ata na

u ovoj aliji. Činjenica da postoji nešto takvo kao bolest na odjeći govori nam nešto. Bavimo se različitim načinima na koje B-g izraţava svoje "nezadovoljstvo" s nama kao pojedincima. Za današnje vrijeme moţemo reći da je njegova komunikacija suptilnija - ali mi je moramo vidjeti ... i reagirati na primjeren način. ■

Godina 12 3 Broj 27 Strana

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 166. Pokret rodilja: Obaveza da se poštuju zakoni o post-porođajnoj nečistoći

Ako nekome nešto izbije na koži ... i to postane bolest cara'as... (Levitski zakonik 13,2)

Kad žena zatrudni i rodi dječaka, ona će biti obredno nečista sedam dana ... (Levitski zakonik 12,2)

170. Daj, obrij me!: Zabrana da se obrije područje koje je izolirano zbog neseka

167. Ne jedite to!: Zabrana onoj/onome koja/i nečist/a da jede od žrtava

On će biti obrijan, ali područje neseka neće se brijati ... (Levitski zakonik 13,33)

Ona ne smije dodirivati ništa sveto niti ući u Hram ... (Levitski zakonik 12,4)

171. Nečist! Nečist!: Obaveza mecore da razglasi svoje stanje

168. Predomislio sam se: Obaveza žene koja je rodila da prinese žrtvu

... odjeća će mu biti razderana, ne smije šišati glavu i mora se pokriti do usana ... (Levitski zakonik 13,45)

Kad okonča svoje dane čistoće zbog sina ili kćeri, prinijet će ovcu ... (Levitski zakonik 12,6)

172. Izreži ga: Obveza da se drži zakona o cara'asu u odjeći

169. Izgubljeni u prijevodu: Obaveza da se drži zakona mecore

Odijelo koje u sebi ima zarazu cara’asa, vunena odjeća ili lanena odjeće... (Levitski zakonik 13,47) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 174. Negativna je zapovijed ne pitati mrtve za savjet jer što Pismo kaţe, Neće se među vama naći… ili onoga koji

doziva duše umrlih (nekromanta) (D'varim 18, 10-11). To označava čovjeka koji se izgladnjuje i odlazi spavati na groblje, tako da mu mrtvac moţe prići u snu i dati mu do znanja ono što je pitao; ili čini neki drugi postupak tako da mu tijelo mrtve osobe moţe prići i dati mu informaciju. Njega treba bičevati. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 175. Negativna je zapovijed ne prorokovati laž u ime Vječnoga kao što Pismo kaţe, Ali prorok koji se pretvara da govori riječ

u Moje ime koju mu Ja nisam zapovijedio da kaže [itd.] (D'varim 18,20). To znači da niti jedan jedini čovjek ne smije reći da su mu riječi prenesene na proročki način od blagoslovenog B-ga, kada ih B-g blagosloveni nije rekao. Ako je to netko prekršio i laţno prorokovao, njegovo pogubljenje treba izvršiti

Strana 4

davljenjem. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. 176. Negativna je zapovijed ne brijati sljepoočnice

na glavi kao što Pismo kaţe, nećeš zaokruživati sljepoočnice na svojoj

glavi (Va-jikra 19,27). Kazna se daje za svaku od sljepoočnica; stoga, ako čovjek obrije obje svoje sljepoočnice, čak i u isto vrijeme, treba ga išibati dva puta, bez obzira da li je obrijao samo sljepoočnice ili je obrijao čitavu glavu odjednom. Konkretno, šiba se čovjeka koji brije, jer on je počinio fizički čin; ali onoga kojega se obrije ne podvrgava se šibanju, osim ako nije pomagao onome koji je vršio brijanje. Čak i škarama [koje se koriste kao britva] zabranjeno ih je brijati. Ţena nije podloţna nikakvim ograničenjima da ne zaokruţuje sljepoočnice na svojoj glavi; no njoj je zabranjeno da brije sljepoočnice glave muškarca; zabranjeno joj je da tako brije čak i malodobno dijete. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Cara'at: Prirodna bolest ili B-žja

lest doista kazna, koji je njen

su bili prognani da žive izvan tabo-

kazna?

zločin?

ra?

Visoko na popisu nepoznanica

• Zašto cara'at uzrokuje ne-

4) Kada se razbolite, osjećate li se

među brojnim misterioznim stva-

čistoću? Usporedite različite slu-

nečisto? Kada ste bolesni, što osje-

rima u Tanahu, nalazi se cara'at.

čajeve nečistoće u Tori. Postoji li

ćate u odnosu na B-ga?

Kakva je to bolest? Zašto se čovjek

neki zajednički nazivnik koji bi

njome zarazi? Da li je ona prirodna

konkretno mogao objasniti zašto

bolest kojom se svatko može zara-

ove prilike onečišćuju osobu?

ziti ili je ona poslana od B-ga, nadnaravni fenomen, zamišljen kao kazna za grijeh? Usporedite gledišta hazala i Ralbaga na temu cara'ata, i raspravite oba gledišta za vašim šabatnim stolom. • Ispitajte sve slučajeve u Tanahu u kojima je nekoga zadesila cara'at. Možete li naći zajednički prijestup kojeg su počinili svi oni koje je ona zadesila? Ako je bo-

Godina 12 5 Broj 27 Strana

Pitanja za raspravu

5) Što mislite zašto postoji točno određeni svećenički obred za očišćenje gubavca koji više nije bolestan? Imate li vi ritual očišćenja kada se oporavite nakon bolesti? Kakav je

1) Zašto se majka nakon porođaja nalazi u stanju čišćenja? Zašto je vrijeme čišćenja od ovog stanja dulje za majku koja je rodila djevojčicu, od majke koja je rodila dječaka? 2) Zašto bi B-g bio toliko zabrinut

to ritual? 6) U ovoj paraši B-g kaže da B-g prouzrokuje gubu. Vjerujete li vi da B-g uzrokuje gubu? Vjerujete li da B-g izaziva bolesti? Zašto da ili zašto ne? ■

zbog gube? 3) Što mislite kako su se osjećali

Prevela Tamar Buchwald

ljudi koji su imali bolest gube kada

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Crno i žuto

šahor Je li šachor (šahor) ‫ שחור‬- "crno" povezano s šachar (šahar) -

‫שחר‬

"zorom"? Najbolji način da to odredimo bio bi da vidimo da li je njihova etimologija zajednička ili različita.

kad već ima više svjetla nego crnine,

Vjerojatno potječe od ‫) שחר‬zora),

mi taj period još uvijek nazivamo

odakle je nastalo značenje 'ustati

šachar - zora. Ova se ideja rabi u igri

rano ujutro; izlaziti u ranim jutar-

riječima koja se naziva "nizanje

njim satima i traţiti', odakle dolazi

sinonima".

'okrenuti se prema'.

Evo nekoliko rabinskih izvora: Neposredno prije izlaska zvijezde Danice, noć je namračnija…(Midraš Šocher Tov) Šachar---"jutro" ili "zora"---povezana je sa šachor---"crno"---jer onaj

Jastrow nudi "probiti, kopati, traţiti, traţiti" – i odatle u svitanje zore. Ostale izvedenice od šachar su šacharit ‫( שחרית‬vrijeme, i naziv jutarnje molitve) i šocher - ‫ שוחר‬obo-

trenutak koji neposredno prethodi zori

ţavatelj, prijatelj, kao u - ‫שוחר ״שלום‬

tivniji po tim pitanjima, pokazuje

najcrnji je, najmračniji dio noći. (Gaon

"onaj koji voli mir".

različite derivacije. Šachor, piše on,

iz Vilne, Avnei Eliyahu)

Klein, koji je sklon biti konzerva-

povezano je sa sirijskim ‫ שוחרא‬šuchra

i akadskim šuru, koji znače

"ugljen". S druge strane, šachar je povezan s moabitskim ‫שחרת‬, aramejskim

‫שחרא‬,

arapskim

sahar,

akadskim šeru i širtu – koji svi znače "zora". Steinberg također daje različite etimologije. On piše da je šachar povezano s ‫ צהר‬,‫ צחר‬i ‫ זהר ״– ״‬koji svi znače "sjati, blistati", dok je šachor

■

Šachar također moţe značiti i "zna-

To čak ide toliko daleko da kaţu da

čenje, smisao, značaj". To se izvodi

izraz "Uvijek je najmračnije pred

iz Ješajahu 8,20 - – ‫״שחַ ר‬ ָׁ ‫ל ֹו‬-‫ אֲ ֶׁשר״אֵ ין‬koje

svitanje" svoje korijene ima u vezi

je doslovno značilo "bez svitanja",

između šachar i šachor. Zanimljivo,

jer ga neće obasjati nikakvo svjetlo.

čak i Klein daje tri definicije za

Danas se ovaj izraz često odnosi na

šachar: 1) zora, 2) svitanje 3) crnilo

glasine "koje nemaju osnove".

koje prethodi zori.

Bili ili ne bili šachar i šachor pove-

Jedan glagol kojega svi povezuju

zani, ima jedna riječ koju ljudi iz-

je ‫ שחר‬- "traţiti, pretraţivati". Klein

vode iz jedne ili druge. U Kohelet

piše:

11,10, nalazimo uparene dvije riječi

šap'el oblik od "‫ חרה‬- gorjeti". Na primjer, on piše da Targum za Ijov 30,30 nudi ‫ שחם‬za – ‫ שחר‬također i šap'el od ‫ חם‬, "biti topao". Međutim, ima i onih koji se ne slaţu s time, te pronalaze vezu. Almagor-Ramon piše da u hebrejskom i drugim jezicima postoji jedan fenomen, da kada postoji korijen čije se riječi pribliţavaju granici tog značenja, od te granice dalje one su sklone obrnuti značenja. Na primjer, ona piše da je noću sve crno (šachor), a prema kraju noći, na njenom rubu, Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Crno i žuto

– ‫ הַ יַלְ דּות ״וְ הַ ַשחֲ רּות‬djetinjstvo i mla-

isto značenje - ‫ צהל‬i ‫צהר‬, ali nisam

dost (šacharut). Ibn Ezra povezuje

pronašao nikoga koji povezuje sva

šacharut s osvitom zore, početkom

tri.

čovjekova ţivota. Targum ukazuje

Prema Rosenthalu, pored asocija-

da šacharut znači mladost zbog

cije na ţuto novinarstvo, cahov je

tamne kose (‫)יומי״דאוכמות״שער‬.

također oznaka za navijače Macca-

Kao što smo to učinili i s drugim

bi Tel Aviva. ■

bojama, moramo se zapitati: označava li šachor isključivo crno? Kaddari piše da šachor ponekad označava crnu boju (VaJikra 13,31), a ponekad znači "tamno" (Šir HaŠirim 1,5-6). U ţargonu suvremenog hebrej-

caraat (pretpostavljam da zbog toga

skog, šachor se moţe odnositi na

prijevod The Living Torah nudi pri-

haredim, crno trţište, i pripadnike

jevod "blond, plavokos".)

tenkovske jedinice u vojsci.

I Targum Jonatan, i Sifra identificiraju cahov sa jednom vrstom zaha-

cahov

va ‫ זהב‬- zlata. Malbim i Tora Temima tumače tu identifikaciju sličnošću između te dvije riječi. Klein također piše da su te dvije riječi srodne. Rav Saadia Gaon i Ibn Ezra daju drugačije tumačenje za cahov. Rav Saadia Gaon prevodi ‫אצהב‬, a Ibn Ezra tumači da je to u arapskom jedna vrlo svijetla boja, gotovo bijela. Or HaChaimu, koji je također znao arapski, bilo je vrlo teško prihvatiti gledište Ibn Ezre, i nije bio spreman odbaciti Sifrino tumačenje

Cahov - ‫ צהוב‬ţuto – je slično adom

zahava. On ide tako daleko da kaţe

‫אדום‬. Oba prati zajednički uzorak

da su takva tumačenja razlog što

samoglasnika za boje (kao npr. ša-

rabini generacijama nisu Ibn Ezru

chor,

kachol, jarok, itd) i pojavljuje se

uzimali za ozbiljno.

ograničen broj puta u Tori. Cahov se

Glagol ‫ צהב‬znači "biti svijetao,

pojavljuje u VaJikra 13,30.32.36. opi-

sjati". Zanimljivo, dva druga glagola

sujući kosu osobe koja boluje od

koja počinju s ista dva slova imaju

Godina 12 7 Broj 27 Strana

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Obrezanje žudnje Povijest čovječanstva dio je povijesti ideje ljubavi. I u određeno vrijeme ta nova ideja pojavila se u biblijskom Izraelu. Najbolje ju moţemo pratiti u sugestivnom odlomku knjige jednog od najvećih biblijskih proroka, Hošee. Hošea je ţivio u 8. stoljeću prije nove ere. Kraljevstvo je bilo podijeljeno još od smrti kralja Salomona. Osobito je sjeverno kraljevstvo, u kojem je ţivio Hošea, nakon perioda mira i prosperiteta posrnulo u bezakonje, idolopoklonstvo i kaos. Između 747. i 732. godine pr.n.e. vladala su petorica kraljeva, kao rezultat niza intriga i krvavih borbi za moći. I narod je također postao raspušten: „U zemlji nema istine, ni dobrote, ni znanja o B-gu; proklinjanje, prevare, ubojstva, krađe i preljubi uzeli su maha i jedno krvoproliće sustiţe drugo― (Hošea 4,1-2). Poput ostalih proroka, Hošea je znao da sudbina Izraela ovisi o njegovom osjećaju za misiju. Kad je bio vjeran B-gu, Izrael je bio sposoban činiti nevjerojatne stvari: preţivjeti suočen sa jakim carstvima i iznjedriti društvo jedinstveno u tadašnjem svijetu, društvo jednakog dostojanstva za sve građane pod suverenom vladavinom Stvoritelja neba i zemlje. Međutim, kad nije bio vjeran, on je postao samo još jedna mala sila na drevnom Bliskom Istoku, čije su šanse za opstanak pred mnogo većim političkim predatorima bile minimalne.

stva i doveo u njihovu zemlju, B-g ih je gledao kako zaboravljaju prošlost, krše savez i štuju tuđe bogove. Ipak ih nije mogao odbaciti unatoč činjenici što su oni odbacili Njega. To je moćan odlomak koji otkriva zapanjujuću tvrdnju da više no što židovski narod voli B-ga, B-g voli židovski narod. Povijest Izraela je ljubavna priča između vjernog B-ga i njegovog često nevjernog naroda. Iako je B-g ponekad ljutit, On ne moţe a da ne oprosti. On će ih odvesti na neku vrstu drugog medenog mjeseca i obnoviti svoje zavjete s njima: „Stoga ću ju ja zavesti; i odvest ću je u pustinju i nježno joj govoriti… Ja ću te zaručiti za sebe zauvijek, zaručit ću te u pravednosti i pravdi, u ljubavi i milosrđu. Zaručit ću te u vjernosti i poznavat ćeš G-spoda.“ (Hošea 2,16-22) Jedan stih usred ovog proroštva zasluţuje da ga pobliţe pogledamo. On sadrţi dvije kompleksne metafore koje moraju biti razjašnjene redak po redak:

„Toga dana,“ govori G-spod, „zvat ćeš Me 'mužu moj' (iši); Nećeš Me više zvati 'gospodaru moj' (baali). (Hošea 2,16) Ovo je dvostruka igra riječi. Baal je u biblijskom hebrejskom značilo 'muţ', ali u specifičnom smislu – doslovno, 'gospodar, vlasnik, posjednik, onaj koji kontrolira.' To je upućivalo na fizičku, pravnu i ekonomsku dominaciju. To je također bilo i ime kanaanskog boţanstva – čije je proroke Elijahu izazvao u poznatom okršaju na brdu Karmel. Baal (često prikazan kao bik) bio je bog oluje koji je porazio Mota,■ boga steriliteta i smrti. Baal je bio kiša koja je natapala zemlju i činila je plodnom. Religija Baala bila je štovanje boga kao moći. Hošea stavlja u kontrast tu vrstu odnosa sa drugom hebrejskom riječju za muţa, iš. Ovdje se on prisjeća riječi koje je prvi čovjek uputio prvoj ţeni: „Evo kostiju od mojih kosti i mesa od mog mesa; Neka se zove ženom (iša), jer je

Ono što Hošeinu knjigu čini značajnom jest epizoda kojom ona započinje. B-g kaţe proroku da se oţeni prostitutkom te da vidi kakav je osjećaj kada netko izda tvoju ljubav. Jedino tako će Hošea dobiti uvid u to kakav B-g ima osjećaj u odnosu na izraelski narod koji Ga je izdao. Nakon što ih je izveo iz ropStrana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Obrezanje

uzeta od čovjeka (iš).“ (Postanak 2,23) Ovdje je muško-ţenski odnos zasnovan na nečem prilično različitom od moći i dominacije, vlasništva i kontrole. Muškarac i ţena stavljeni su jedan nasuprot drugog u jednakosti i različitosti. Svaki je slika onog drugog, pa ipak je svaki zaseban i drugačiji. Jedini odnos koji je sposoban povezati ih zajedno bez upotrebe sile je brak kao savez – veza zajedničke vjernosti i ljubavi u kojoj svaki daje prisegu drugome da će sluţiti jedan drugome. To nije samo radikalan način mijenjanja koncepta odnosa između muškarca i ţene. To je također, kaţe Hošea, i način na koji bismo trebali razmišljati o odnosu između ljudskih bića i B-ga. B-g se ispruţa prema čovječanstvu ne kao moć – oluja, grmljavina, kiša – već kao ljubav, i to ne apstraktna, filozofska ljubav, već duboka i trajna strast koja opstaje unatoč svim razočaranjima i izdajama. Izrael se moţda neće uvijek odnositi s ljubavlju prema B-gu, kaţe Hošea, ali B-g ljubi Izrael i nikad to neće prestati činiti. Način na koji se odnosimo prema B-gu utječe na to kako se odnosimo prema drugim ljudima. To je Hošeina poruka – i obratno: način na koji se odnosimo prema drugim ljudima utječe na način na koji razmišljamo o B-gu. Izraelski politički kaos u 8.st. prije nove ere bio je usko povezan sa njegovom religioznom neuračunljivošću. Društvo izgrađeno na korupciji i iskorištavanju je društvo u kojem moć prevladava nad pravom. To nije judaizam, već idolopoklonstvo, štovanje Baala. Sada razumijemo zašto je znak saveza obrezanje, zapovijed koja je dana u ovotjednoj paraši, Tazria. Da bi vjera bila više od štovanja moći, ona mora utjecati na najintimniji Godina 12 9 Broj 27 Strana

žudnje

odnos između muškaraca i ţena. U društvu sagrađenom na savezu, muško-ţenski odnosi izgrađeni su na nečem drugačijem i plemenitijem od muške dominacije, moći, seksualne ţudnje i poriva za vlasništvom, kontrolom i posjedovanjem. Baal mora postati iš. Alfa muţjak mora postati briţan suprug. Seks mora biti posvećen i uravnoteţen međusobnim poštovanjem. Seksualna ţudnja mora biti obrezana i ograničena tako da više ne traţi da posjeduje, već da bude zadovoljna u tome da voli. Hebrejska riječ emuna, često prevedena kao 'vjera', zapravo znači vjernost, odanost, upravo savez koji netko čini u braku. Suprotno tome, za proroke postoji poveznica između idolopoklonstva i preljuba. Tako B-g opisuje Izrael Hošei. B-g se ţeni Izraelom, ali oni, sluţeći idolima, igraju ulogu promiskuitetne ţene (Hošea 1-2).

Baš kao što je duhovnost najintimniji odnos između nas i B-ga, tako je seks najintimniji odnos između nas i druge osobe Ljubav muţa i ţene – ljubav koja je istodobno osobna i moralna, strastvena i odgovorna – je najbliţe dokle moţemo doći u razumijevanju B-ţje ljubavi prema nama i naše idealne ljubavi prema Njemu. Kada Hošea kaţe, „i poznavat ćeš G-spoda,― on ne misli na znanje u apstraktnom smislu. On misli na znanje koje dolazi kroz intimnost i odnos. To je tema Pjesme nad pjesmama, taj duboko ljudski pa ipak duboko mističan izraz erosa, ljubavi između čovječanstva i B-ga. To je

također i značenje jedne od najvaţnijih rečenica u judaizmu: „Voli G-spoda, B-ga svog svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom snagom svojom― (Pon. zakon 6,5). Judaizam je od početka radio poveznicu između seksualnosti i nasilja s jedne strane te bračne vjernosti i društvenog reda s druge strane. Nije slučajno da se brak naziva kidušin, „posvećenje.― Poput samog saveza, brak je prisega vjernosti dviju strana, od kojih svaka prepoznaje integritet druge te cijeni razlike čak i kada se spajaju kako bi doveli novi ţivot u postojanje. Brak je za društvo ono što je savez za vjeru: odluka da se čini ljubav – ne moć, bogatstvo ili sila – produktivni princip ţivota. Baš kao što je duhovnost najintimniji odnos između nas i B-ga, tako je seks najintimniji odnos između nas i druge osobe. Obrezanje je vječni znak ţidovske vjere jer ujedinjava ţivot duše sa strastima tijela, podsjećajući nas da oboje mora biti upravljano sa poniznošću, samokontrolom i ljubavlju. Brit mila pomaţe pretvoriti muškarca iz Baal u Iš, od dominantnog partnera u briţnog supruga punog ljubavi, baš kao što B-g kaţe Hošei da je to ono što On traţi u svom odnosu sa narodom svog saveza. Obrezanje biologiju pretvara u duhovnost. Instinktivna ţudnja muškarca da se reproducira postaje umjesto toga čin saveza i obostrane potvrde. To je stoga bio toliko vaţan preokret u ljudskoj civilizaciji koliko i sam monoteizam. Obje stvari vezane su uz odbacivanje moći kao osnove odnosa i usklađivanja sebe sa onim što Dante naziva „ljubavlju koja pomiče sunce i druge zvijezde.― Obrezanje je fizički izraz vjere koja ţivi u ljubavi. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Nevidljiva nečistoća Ljudsko tijelo podloţno je svim

kao što će voţnja u prometu - osobi-

mentalnim terapeutom, duhovnim i

vrstama pritisaka koji utječu na nje-

to u Jeruzalemu ovih dana – čovje-

psihološkim vodičem koji postaje

govo zdravlje i dobrobit. Suvreme-

ku znatno podići tlak, tako i razgo-

B-ţji agent da podigne ozlijeđenu

na medicina pokazala je kako men-

vor o drugim ljudima isto ima fizi-

osobu iz njenog jada. Postoji razdo-

talna raspoloţenja, stres i psihički

čku manifestaciju, a ne samo duho-

blje izolacije i karantene koje postaje

poremećaji mogu negativno utjecati

vni grijeh.

dio procesa ozdravljenja. Time se omogućuje introspekcija i samoana-

na fizičko zdravlje i izgled. Kako je moderna tehnologija eksplodirala u naše vrijeme, unatoč svim njezinim

Razgovor o drugim ljudima

prednostima, a one su mnogobroj-

ima i svoju fizičku manifestaciju,

ne, naši su ţivoti postali stresniji ... i

i nije samo duhovni grijeh

naţalost obiluju psihološkim poremećajima.

liza koja je nuţna komponenta psihološkog i mentalnog iscjeljivanja. Bolest koju su podjednako izazvali duhovni promašaj kao i fizički poremećaj mora se izliječiti popravkom

Tora daje mnogo prostora i detalja

duhovne pukotine koja ju je izvorno

Ovo posebno odnosi na Izrael gdje

kako bi ocrtala ovu fizičku manifes-

je razina stresa uvijek visoka i pri-

taciju i potrebu za pročišćavanjem

uzrokovala. A to se moţe postići ■ samo realnom i iskrenom procje-

tisak da se bude dijelom stvarnog

tijela i uma, i kako bi zaustavila i

nom vlastitog bića ... vlastite duho-

procesa obnove ţidovskog naroda

izliječila bolest. Ne znam kako se ta

vne snage i slabosti. Zbog toga klju-

osjeća se svakodnevno i na bezbroj

fizička i duhovna veza događa, ali

čni katalizator u procesu oporavka i

načina. Na ovu empirijsku lekciju

ne znam ni zašto bi mentalni stres i

rehabilitacije postaje duhovni sveće-

društvenog ţivota, Tora dodaje još

prometne guţve isto tako trebali

nik, potomak Aronov.

jednu dimenziju aktivnosti, koja

povećati krvni tlak. Očito, naš Stvo-

moţe i jest imala fizičke učinke na

ritelj nas je sastavio tako da do toga

početku naše povijesti kao nacije.

dolazi. A tako je i s bolešću i poša-

Zla koja su opisana u ovotjednom čitanju Tore i njihove fizičke mani-

stima opisanim u ovotjednom čitanju Tore.

Tora istinski prakticira holističku medicinu. Ona cilja na izlječenje ne samo uma ili tijela, već i duše i duha ljudskog bića. I ovo je vaţna pouka za sve nas čak i u naše vrije-me. Zarazu

opisanu

ovotjednom

festacije prkose svakom jednostav-

Svećenika koji je bio uključen u

nom i racionalnom objašnjenju. Ra-

postavljanje dijagnoze i proces izlje-

čitanju Tore moţda nećemo moći

bini iz Talmuda pripisali su te bole-

čenja ove pošasti ne prikazuje se niti

identificirati, no njezina moralna

sti uzroku klevetničkog govora i

opisuje kao medicinskog stručnjaka.

pouka i duhovna vrijednost ostaju

zlog društvenog ponašanja. Jednako

On je ono što bismo danas nazvali

vječne i konstruktivne i u naše

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

doba. Sagledavanje potpune slike Zbog progresivnog slabljenja vida morao sam istraţiti sve vrste pomagala i pribaviti si neko koja će mi pomoći pri čitanju i učenju. Prije nekoliko mjeseci sam uspio kupiti odličan uređaj proizveden u Nizozemskoj koji mi omogućuje da čitam i proučavam s relativnom lakoćom, iako golim okom ne mogu vidjeti ili pročitati tekst. Ovaj uređaj je u biti zatvoreni krug, TV kamera koja u sebi posje-

Nevidljiva nečistoća cjelokupnu sliku stranice, onda rečenice i riječi koje on ili ona jasno vide često puta budu nepovezane te teško razumljive i shvatljive.

se zaustavljam kako bih skupio sna-

ma koji su, dugoročno gledajući, ne-

ge za ostatak puta. Kad to učinim,

potrebni i ne zasluţuju paţnju koju

uvijek se okrenem i pogledam da

im posvećujemo. Gubimo iz vida

vidim koliko sam daleko došao i ko-

širu sliku, i vidimo samo nesavrše-

liko je strma cesta kojom sam se već

nosti, detalje našeg ţivota i društva,

uspeo. Psihološki, ako ne i fizički, to

preuveličane.

mi daje velik poticaj, a preostali put mi više ne izgleda tako zastrašujuć i

Tora istinski prakticira Ona cilja na izlječenje

lim pročitati, on mi pruţa moguć-

ne samo uma ili tijela,

radi na struju, nije mi od koristi na

uzbrdo. Ne sramim se priznati da ih

Često se uvelike posvetimo detalji-

postavim na knjigu ili nešto što ţe-

ljivim i pristupačnim. Budući da

uključuje uspon od pet ulica ravno ne prohodam u jednom potezu, već

holističku medicinu.

neograničeno, i tako mi ga čini čit-

Moja šetnja do sinagoge na Šabat

Vrlo se slično događa i u ţivotu.

duje veliku moć uvećanja. Kada je

nost da taj tekst uvećavam gotovo

smetnje.

teţak kao što je bio na početku. Ako znate koliko ste daleko stigli, lakše je zamisliti da ćete uspješno postići svoj cilj. Smatram da je gledanje koliko ste

već i duše i duha

daleko stigli ţiva istina u odnosu na

ljudskog bića

priču o ţidovskom narodu i drţavi Izrael tijekom prošlog stoljeća pa-

Moj uređaj za uvećavanje nudi na

tnji, tragedije i neprestane napetosti.

odabir različite vrste pozadina kako

Došavši, unatoč svemu, ovako dale-

bi se olakšalo čitanje. Primijetio sam

ko i trijumfirajući na tako nevjero-

da uopće ne radi ako pozadina nije

Snaga uvećanja koju posjeduje to-

jatan način, čovjeku postaje mnogo

odabrana. Isto je i u ţivotu i zbiva-

liko je velika, da mi se jasno otkri-

lakše da osjeti da će i ostatak puta

njima. U ljudskom se društvu ništa

vaju čak i nesavršenosti u fontu (vr-

biti jednako uspješan kao i početak.

ne događa u vakuumu. Sama se pri-

sti upotrijebljenog tipa slova), što

Vidjevši širu sliku, čak i njene uzne-

roda gnuša vakuuma. Da bi sadaš-

me ponekad zna vrlo razljutiti. Ma-

mirujuće pojedinosti koje smo mo-

njost imala bilo kakvog smisla ili

da nijedan stroj nije savršen, a i kod

rali izdrţati, vidimo da su postali

utjecaja, prvo mora postojati poza-

prekretnicom u velikom napretku

dina koja će je pomoći rastumačiti i

povijesti ţidovskog naroda i drţave

suprotstaviti je okolnostima i vre-

Izrael.

Šabat i blagdane, no sveukupno to je velika blagodat za moj vid i moj duh.

ovog ima manjih poteškoća, glavni problem s kojim se susrećem pri njegovom korištenju je to što zbog povećanja mogu vidjeti samo dio stranice ili čak samo dio rečenice koje ţelim pročitati. To oteţava kontinuitet misli koji je često nuţan da bi se zaista uţivalo u čitanju ili proučavanju tekstova.

menima koja se mijenjaju.

Šabat šalom ■

Mnogi od glavnih problema koji danas muče ţidovski svijet nastaju jednostavno zato što ne postoji poznavanje ili shvaćanje pozadine povijesti i iskustva koji mogu dovesti do razjašnjenja i racionalnog razu-

Iako uređaj ima izvrsno uvećanje,

mijevanja. Bez šire slike u našem

on vam ne moţe dati potpunu sliku

umu, trenutni događaji nemaju smi-

stranice ili teme koju čitate. A kad

sla i samo su relativno nevaţne

netko nema mogućnost vidjeti tu Godina 12 11 Broj 27 Strana

Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Yishay

Talmud nam kaţe (Brachos 28a) da kada su R. Johananu ben Zakaju u posjet došli njegovi učenici kada se razbolio, on je briznuo u plač. ―O, Svjetlu Izraela, Uzdanico Desnice … zbog čega plačeš?‖ pitali su ga njegovi učenici. R. Johanan im je objasnio da kada bi bio odveden pred kralja od krvi i mesa ―koji je danas ovdje a sutra ga nema, i čiji gnjev ne traje beskonačno … i koji ako me dâ pogubiti to nije vječna smrt, i kojeg mogu privoljeti riječima i podmititi novcem,‖ zasigurno bi plakao. A ako bih bio doveden pred Kralja nad kraljevima koji ţivi i postoji u sve vijeke, čija je srdţba vječna … ―i kada predamnom stoje dva puta, jedan koji vodi u Gehenom, a drugi u Gan Eden, i ja ne znam kojim putem će me povesti, zar neću plakati?‖ Lev Eliyahu pita: U tom je trenutku R. Johanan još uvijek bio na ţivotu i mogao je učiniti tešuva, pa zašto se onda brinuo zbog Gehenoma? Štoviše, piše on, citirajući Altera iz Kelma, zašto je zaplakao tek kada je vidio svoje učenike, čime ţeli reći da ga inače ta misao ne bi natjerala u plač. Alter je ustvrdio da je R. Johanan nedvojbeno znao da je izvršio svaki detalj obaveza koje nalaţe Tora. Međutim, pogled na njegove učenike kod njega je izazvao sumnju u samog sebe, u vezi ispravnosti i djelotvornosti njegove obuke njegovih talmidim. Moţda je pogriješio u procjeni kada se obraćao talmidim, tako što nije ukorio kojega od svojih učenika ili je s drugim prestrogo govorio. Moguće je da upravo to podrazumijeva Talmud u Bava Basri (78b) kada navodi R. Šmuela ben Nahmana u ime R. Johanana koji ovako tumači pasuk (Bamidbar 21,27): Oni koji su gospodari nad svojim zlim nagonom kaţu hajde da svedemo račun za ovaj svijet – novčane gubitke proizašle zbog vršenja micve nasuprot nagrade zasluţene njezinim vršenjem, te koristi od počinjenja grijeha nasuprot gubitka nagrade. Kada bi tko učinio takav izračun, on ne bi ostavio puteva Tore i bio bi osnaţen u ovome svijetu i učvršćen u svijetu koji će doći. Alter iz Kelma pita zašto Talmud Strana 12

govori o ―svođenju računa za ovaj svijet ‖ pa to objašnjava pozivajući se na R. Johanana ben Zakaja. On zamjećuje da će onaj koji vrši obračun za sebe samoga biti u stanju da spozna gdje se nalazi i znati u kojem smjeru ide. No ako tko vrši obračun za mnoge, npr. svoje učenike, takvu je procjenu vrlo teško napraviti. Ove su talmidim u ješivu poslali njihovi roditelji kako bi postali odličnici u poznavanju Tore, da bi razvili dobre midos, da bi se isticali po jiras šamajim, a on – Svjetlo Izraela koji je na sebe preuzeo odgovornost za njihovo napredovanje i razvoj – sada će biti pozvan da ―svede račun za ovaj svijet.‖ On je uvidio suštinu svog ţivota snaţnije nego ikad ranije i shvatio da nije siguran koja je njegova konačna sudbina – Gan Eden ili Gehenom. No unatoč tomu, to nije obeshrabrilo njega niti druge koji se bave chinuchom djece da nastave svoj posao. Alter iz Kelma objašnjava pasuk u Kohelesu (7,20): ―Jer nema čovjeka tako potpuno pravednog na svijetu da uvijek čini dobro i nikada ne sagriješi,‖ na sličan način on napominje i da samo ona osoba koja se ukloni iz svijeta i sjedi kod kuće moţe ostati čistom. S druge strane, sasvim je moguće čak i za pravednu osobu koja čini dobro, bavi se drugima, i uključena je u proces obrazovanja te ima talmidim, da nehotično ne uspije ispuniti sve potrebe svojih učenika. Bez obzira na to, on se ne povlači od svojih odgovornosti i nastavlja svoje učešće u chinuchu djece. R. Johanan veli (Avos 2,9), ―Ako si učio Toru ne svojataj je, jer to je ono zbog čega si došao na svijet.‖ Naši nam učenjaci kaţu da se to ne odnosi na onoga koji bavi učenjem Tore; to zapravo govori o onome koji podučava druge. Onaj koji podučava druge Tori zapravo proširuje svoje vlastito poznavanje Tore, kao što kaţe R. Chanina (Taanis 7a), ―Mnogo sam naučio od svojih učitelja, i od svojih kolega više nego od učitelja, ali od svojih sam učenika naučio više nego od svih njih zajedno.‖ Spomenuto je da je R. Johanan ben Zakaj iskazao tu osobinu kada je omogućio pregovore s Rimljanima tako što je iz Jerušalajima odlazio u mrtvačkom kovčegu na

susret s Vespazijanom. On je bio moser nefeš kako bi osigurao da Tora i dalje bude prisutna među Klal Jisroelom i uspio je postići da se osnuje ješiva u Javneu. Yishay je bio učenik osmog razreda jedne sekularne škole u Izraelu. Negdje sredinom godine, kada učenici počinju razgovarati o tome gdje bi nastavili školovanje, Yishay je ostao neobično šutljiv. ―Yishay, a kuda ćeš ti ići?‖ pitali su ga drugi, no on nije davao odgovora. Mladići su ga okruţili, ţustro ga tjerajući da im odgovori. ―Ţelim učiti u ješivi,‖ konačno je tiho Yishay rekao. ■ ―U ješivi haredima?‖ pitali su ga. ―Sigurno se šališ. Zašto bi to ţelio?‖ Yishay je znao da oni ne bi shvatili njegov odgovor, no pokušao im je objasniti. ―Ima jedna organizacija koja se zove Acheinu i ja sam bio na jednom njihovom programu, gdje je jedne večeri govorio jedan izuzetan Rav.‖ ―Kakav je to Rav bio?‖ pitali su mladići. ―On je uistinu poseban i poštovan,‖ odgovorio je Yishai. ―Ono što je rekao imalo mi je puno smisla. Zapravo, njegove su riječi ostavile dubok utisak.‖ ―I nećeš se školovati za neko zvanje?‖ pitali su u nevjerici. ―Ne,‖ odgovorio je čvrsto Yishai. ―Pa čime ćeš se onda baviti kada odrasteš?‖ pitali su ga. ―Bit ću ješiva bachur.‖ Zapanjeni, Yishayevi razredni kolege nastavili su raspravljati s njime, no Yishay je ostao pri svome. Na kraju te školske godine, Yishay se upisao u ješivu u Bnei Braku, napustivši stare poznate ulice svog djetinjstva. Radovao se uţitku kojeg će doţivjeti kroz učenje Tore. Yishay se prilagodio teškom dnevnom rasporedu ješive, no nije mu bilo lako. Učilo se jako puno, jezik Gemare nije mu bio blizak, a komplicirane odlomke Gemare bilo je Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

teško pratiti. Učio je sat za satom, dan za danom, no nakon nekoliko mjeseci obuzeo ga je očaj. Drugi su učenici po znanju bili ispred njega, mnogo su bolje savladavali gradivo, i nastavljali napredovati u svojem učenju Tore, dok se njemu činilo da se još uvijek jedva bori s time. Počeo se dvoumiti oko svoje odluke, i pitao se nije li za njega moţda prekasno da postane ješiva bachur. Yishay je otišao do svog mentora koji ga je posavjetovao da zajedno posjete R. Michela Yehudu Lefkowitza, jednog od gedolim današnjih dana, koji ga je i potakao da upiše ješivu i dao mu bracha. R. Michel Yehuda primio je ovog mladića vrlo toplo i saslušao Yishaya dok je on nabrajo svoje poteškoće. R. Michel Yehuda mu je potom uputio snaţne riječi ohrabrenja i nade za budućnost, blagoslovivši ga iz dubine svog srca. Dok je Yishay napuštao skromni dom R. Lefkowitza ponavljao si je gadolove riječi: Mora pokušati. Bit će uspješan. Hašem će mu pomoći. Sutradan kada je Yishay ušao u bejt midraš na Šaharis, njegov ga je roš ješiva odveo na stranu i upitao: ―Yishay, kakvu to posebnu vezu imate ti i R. Michel Yehuda Lefkowitz?‖ ―Zapravo nikakvu,‖ odgovorio je mladić. ―Mislim, posjetio sam ga jučer, i krajem prošle godine jedan od rebeim s Acheinu odveo me da ga posjetim. Međutim, osim toga, nemam apsolutno nikakvih osobnih veza s njime.‖ ―Izgleda kao da Rav ima neku vrlo posebnu povezanost s tobom,‖ rekao je roš ješiva iznenađenog pogleda. ―Jučer navečer jedan od njegovih pratilaca pozvao me da dođem. Iako sam dolazio gadolu po savjet mnogo puta, ovo je bilo prvi puta da je on meni uputio poziv. Nije mi padalo na pamet što bi bio razlog za taj poziv pa sam poţurio tamo. Kad sam tamo stigao, R. Lefkowitz se ispričao što me uznemirava i onda govorio samo o tebi. Govorio mi je koliko si poseban i izuzetan, i posebno je bio zainteresiran za tvoj ogromni potencijal za kojeg smatra da ga treba njegovati. Govorio je o tome da se za tebe organizira poseban program koji će zajamGodina 12 13 Broj 27 Strana

Yishay

čiti tvoj uspjeh. R. Michel Yehuda potom je sjeo samnom i prošao kroz svaki detalj dnevnog programa i školskog programa kako bi se osobno uvjerio da ćeš ostvariti veliki napredak u svom limud Tora. I doista, od tog dana Yishay je počeo snaţno napredovati u svom učenju Tore. Bio je blagosloven uspjehom i prestigao je mnoge od kolega sa svoje godine. Prošle su godine od tada, i danas je Yishay sam talmid chacham. A sve to kao rezultat Rebea kojem je bilo stalo. mladići. ―On je uistinu poseban i poštovan,‖ odgovorio je Yishai. ―Ono što je rekao imalo mi je puno smisla. Zapravo, njegove su riječi ostavile dubok utisak.‖ ―I nećeš se školovati za neko zvanje?‖ pitali su u nevjerici. ―Ne,‖ odgovorio je čvrsto Yishai. ―Pa čime ćeš se onda baviti kada odrasteš?‖ pitali su ga. ―Bit ću ješiva bachur.‖ Zapanjeni, Yishayevi razredni kolege nastavili su raspravljati s njime, no Yishay je ostao pri svome. Na kraju te školske godine, Yishay se upisao u ješivu u Bnei Braku, napustivši stare poznate ulice svog djetinjstva. Radovao se uţitku kojeg će doţivjeti kroz učenje Tore. Yishay se prilagodio teškom dnevnom rasporedu ješive, no nije mu bilo lako. Učilo se jako puno, jezik Gemare nije mu bio blizak, a komplicirane odlomke Gemare bilo je teško pratiti. Učio je sat za satom, dan za danom, no nakon nekoliko mjeseci obuzeo ga je očaj. Drugi su učenici po znanju bili ispred njega, mnogo su bolje savladavali gradivo, i nastavljali napredovati u svojem učenju Tore, dok se njemu činilo da se još uvijek jedva bori s time. Počeo se dvoumiti oko svoje odluke, i pitao se nije li za njega moţda prekasno da postane ješiva bachur. Yishay je otišao do svog mentora koji ga je posavjetovao da zajedno posjete R. Michela Yehudu Lefkowitza, jednog od gedolim današnjih dana, koji ga je i potakao da upiše

ješivu i dao mu bracha. R. Michel Yehuda primio je ovog mladića vrlo toplo i saslušao Yishaya dok je on nabrajo svoje poteškoće. R. Michel Yehuda mu je potom uputio snaţne riječi ohrabrenja i nade za budućnost, blagoslovivši ga iz dubine svog srca. Dok je Yishay napuštao skromni dom R. Lefkowitza ponavljao si je gadolove riječi: Mora pokušati. Bit će uspješan. Hašem će mu pomoći. Sutradan kada je Yishay ušao u bejt midraš na Šaharis, njegov ga je roš ješiva odveo na stranu i upitao: ―Yishay, kakvu to posebnu vezu imate ti i R. Michel Yehuda Lefkowitz?‖ ―Zapravo nikakvu,‖ odgovorio je mladić. ―Mislim, posjetio sam ga jučer, i krajem prošle godine■jedan od rebeim s Acheinu odveo me da ga posjetim. Međutim, osim toga, nemam apsolutno nikakvih osobnih veza s njime.‖ ―Izgleda kao da Rav ima neku vrlo posebnu povezanost s tobom,‖ rekao je roš ješiva iznenađenog pogleda. ―Jučer navečer jedan od njegovih pratilaca pozvao me da dođem. Iako sam dolazio gadolu po savjet mnogo puta, ovo je bilo prvi puta da je on meni uputio poziv. Nije mi padalo na pamet što bi bio razlog za taj poziv pa sam poţurio tamo. Kad sam tamo stigao, R. Lefkowitz se ispričao što me uznemirava i onda govorio samo o tebi. Govorio mi je koliko si poseban i izuzetan, i posebno je bio zainteresiran za tvoj ogromni potencijal za kojeg smatra da ga treba njegovati. Govorio je o tome da se za tebe organizira poseban program koji će zajamčiti tvoj uspjeh. R. Michel Yehuda potom je sjeo samnom i prošao kroz svaki detalj dnevnog programa i školskog programa kako bi se osobno uvjerio da ćeš ostvariti veliki napredak u svom limud Tora. I doista, od tog dana Yishay je počeo snaţno napredovati u svom učenju Tore. Bio je blagosloven uspjehom i prestigao je mnoge od kolega sa svoje godine. ■

Prošle su godine od tada, i danas je Yishay sam talmid chacham. A sve ■ je bilo to kao rezultat Rebea kojem stalo. ■ Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Istina o jeziku Ovotjedni odjeljak nastavlja sa za-

oca) za sobom. Ako odemo korak

konima fizičke i duhovne čistoće.

dalje, onaj tko ubije obično neće na-

Naglasak ovog odjeljka je na corasu,

učiti uţivati u ubojstvu i ţeljeti to

fizičkoj bolesti koja je zahvaćala

učiniti ponovo. Psihologija ubojice

osobu koja je prekršila zakone o

je obično (iako ne uvijek) suprotna,

govoru. Ta bi bolest postupno za-

ide ka kajanju i ţaljenju. Međutim,

hvaćala dom, odjeću i koţu. Često

onaj tko govori lašon hara, činit će to

se pogrešno prevodi kao 'lepra' ili

ponovo i ponovo. Što više to čini, to

'guba', no zapravo je riječ o čudno-

će više naučiti voljeti to.

vatoj bolesti koja više ne postoji.

Tako, iako su rezultati ubojstva

Postoje dvije vrste prekršaja zako-

svakako mnogo gori za ţrtvu i njene

na o govoru: najprije, lašon hara (do-

voljene, dugoročni rezultati nega-

slovno, 'zao jezik') – davanje bilo ka-

tivnog govora mnogo su gori za sve

kve negativne izjave o drugoj osobi,

druge. I zato, rabini ističu da je taj

čak i ako je to što govoriš istina. (Zanimljivo je da je jedno od najčešćih opravdanja koje se čuje za lašon hara 'Ja samo govorim istinu.' Realnost je da je to lašon hara upravo stoga što je to istina! Da nije istina, to bi bio moce šem ra, što nije toliko loše kao lašon hara). Drugi prekršaj je rehilut (doslovno 'ogovaranje') – govoriti nekome negativne stvari koje je druga osoba rekla ili učinila protiv njega. Rabini daju nevjerojatnu izjavu u Talmudu. Oni kaţu da je govoriti negativno o drugoj osobi gore od

■

riješi te određene osobe i to je razlog zbog kojeg ubojica to čini. Očigled-

Kao što je bio slučaj sa Rodionom

zlo, ali zlo nije svrha toga. Da je

Raskolnikovim u Zločinu i kazni,

ubojica mogao postići istu stvar bez

šok toga da si ubio moţe te pobuditi

ubojstva, on bi vjerojatno radije uči-

na promjenu. S druge strane, govo-

nio tako. Naravno, postoje ljudi po-

riti lašon hara stalno uvlači osobu još

put Hannibala Lectera oko nas, ali u

dublje i dublje u kaljuţu jadne pro-

većini slučajeva, ubojstvo se čini

sječnosti. Ubojstvo moţe uništiti ti-

zbog neke vidljive koristi.

jelo, ali lašon hara uništava duše. Međutim, evo potpunog razotkri-

Rabini u Talmudu daju

vanja. Naravno, ja govorim lašon

nevjerojatnu izjavu.

hara rutinski, baš kao i svi drugi.

Oni kažu da je govoriti

Moja svrha ovdje nije propovijedati

negativno o drugoj osobi

tko smatra da je savršeno prihvat-

gore od ubojstva.

čak i ako sam to čini. To svakako nije baš sjajno za činiti, ali gore od ubojstva??? Vjerujem da su rabini mislili sljedeće:

– bilo bi licemjerno od mene da to učinim. No, nalazim da mi razumijevanje štete koju to moţe prouzro-

Međutim, kad govoriš loše o ne-

čiti regularno pomaţe da se suzdr-

kom drugom, općenito nema defini-

ţim od toga i, kako vrijeme prolazi,

ranog motiva. To ti ne koristi ni na

zahvalan sam što kao rezultat toga

jedan opipljiv način. Ti jednostavno

u tome sudjelujem sve manje i ma-

uţivaš u samoj negativnosti i u osje-

nje.

ćaju moći koji ona donosi. To je Ha-

Najprije, ubojica obično ima motiv

nnibal Lecter u društveno prihvatlji-

– ljubomora, novac, moć, strast; po-

vom obliku. I ne samo da uţivaš u

stoji opipljiva korist od toga da se

zlu, nego povlačiš i drugoga (sluša-

Strana 14

štetniji za društvo od ubojstva.

no, on ne čini ispravnu stvar. To je

ubojstva. Teško da ćete naći nekoga ljivo govoriti negativno o drugima,

način (iako ne na sve načine) mnogo

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Priznavanje B-gu... "Priznavanje B-gu,

Talmud kaţe da bolest u kući mo-

često su slomljena duha zbog svoje

sebi i drugom ljud-

ţe biti kazna zbog zavisti prema

ovisnosti o drugima. Velika je micva

skom

točne

drugima (Arahin 16b). Hebrejska se

pruţiti im ohrabrenje i oraspoloţiti

prirode svojih po-

biću

riječ za caraas moţe podijeliti, te

ih. Trebamo imati na umu da kada

grešaka".

pročitati kao car ajin, okrutno oko,

dajemo cedaka, mi primamo mnogo

što se odnosi na odbijanje da se svo-

više nego što dajemo (Vajikra Raba

je stvari podijeli s drugima. "Netko

34,10). Ako je naš pristup u odnosu

je moţda zatraţio od susjeda da mu

na cedaka takav da dajemo nevoljko,

Tora kaţe da ako kod osobe dođe do promjene na koţi koja moţe biti coraas, ona je

bol koju nanosimo onima koji je

mora pokazati kohenu. Rebe Stolin je rekao: "Koliko su različiti današnji hasidim od onih iz prethodne generacije. Današnji ha-

"Siromašnima kod tebe" znači da se dio koji

primaju moţe premašiti dobro koje im činimo. Tora kaţe: "Kad posuđujete novac

pripada siromašnima

Mojemu narodu, siromasima kod

kako su bogobojazni i poboţni. Kad

nalazi kod bogatih,

tebe" (Izl 22,24) Komentari ističu ■ da

sam ja išao kod svog Rebea, prika-

koji bi trebali znati

sidim pokušavaju Rebeu prikazati

zivao bih mu sve svoje nedostatke, u nadi da će mi pomoći da ih se oslobodim. Kada odnesemo odjeću na čišćenje, moţda ćemo osobi u čistionici

da im je bogatstvo dano samo na čuvanje i da od njega moraju davati siromašnima, jer oni na to

skrenuti paţnju na one mrlje za koje njujući joj da osobito pazi da budu

nešto posudi, no susjed je tvrdio da

uklonjene. Kako bi bilo glupo te mr-

on ne posjeduje tako nešto. Bolest u

lje skrivati od očiju zaposlenika či-

kući zahtijeva od vlasnika da iznese

stionice!

sve iz kuće (Levitski zakonik 14,34), i

postigli savršenstvo. Budući da imamo nesavršenosti, tko će nam drugi, ako ne naš duhovni vođa, moći po-

joj beskrajnoj mudrosti on je jednima dao više, a drugima manje. Bogati bi trebali znati da im je bogatstvo dano samo na čuvanje, i da od njega moraju davati siromašnima. "Siromašnima kod tebe" znači da se dio koji pripada siromašnima nalazi

mislimo da su otpornije, napomi-

Ne smijemo se zavaravati da smo

sve na svijetu pripada B-gu. U svo-

u tom trenutku će se njegova tvrdnja da ne posjeduje traţenu stvar javno pokazati kao neistinita" (Vajikra Raba 17,3).

kod bogatih, koji bi trebali znati da im je bogatstvo dano samo na čuvanje i da od njega moraju davati siromašnima, jer oni na to imaju pravo. Zato Tora naglašava "zemlju Kanaansku koju vam Ja dajem u posjed". Sjetite se da je to Moja zemlja i da vam je dana s razumijevanjem da ćete svoj dio dijeliti s potrebiti-

moći da ih poboljšamo? Ali da bi on

Moguće je biti car ajin čak i ako se

ma. R. Jišmael navodi stih, "onaj

to učinio, mi mu moramo dopustiti

ne posuđuje nekome svoje stvari ili

kome pripada kuća" će dobiti bolest

da ih vidi.

daje cedaka. To se moţe učiniti poni-

u kući, tj. onaj koji misli da je kuća

ţavajućim drţanjem koje kod pri-

isključivo njegova, a ne dar od B-ga

matelja izaziva osjećaj poniţenja.

koji bi trebao podijeliti s manje

"Kad dođete u zemlju Kanaansku

Nije neuobičajeno da ljudi gledaju

sretnima (Arahin 16b).

koju vam Ja dajem u posjed, staviti

na one koji primaju cedaka kao na

ću bolest caraas na kuću u zemlji ko-

šnorere, pa čak i ako netko daje

ju posjedujete. Onaj kome pripada

cedaka, on to moţe učiniti na snis-

kuća doći će i objaviti kohenu: "U ku-

hodljiv način.

Važno našeg stava

ći mi se pojavilo nešto kao bolest" .(14,34-35) Godina 12 15 Broj 27 Strana

Ako je čovjek svjestan da je cedaka koju daje samo ono što s pravom pripada

siromašnima, nevoljko davati. ■

neće

Ljudi kojima je potrebna pomoć

Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Prekorite svog bližnjega ako vidite da radi krivo Oni koji su bili zaraženi s cara'at stavljeni su u karantenu dok ne prođe njihova bolest. Ova izolacija je bila lijek za grijeh koji uzrokuje cara'at – ogovaranje (13,46). Izolacija = prijekor za loše djelo tj. lijek, prevencija grijeha Ako vidite da netko radi krivo, morate mu to reći. Morate mu reći. Nemate pravo prešutjeti. Ako netko vidi svog prijatelja da ide pogrešnim putem, micva (zapovijed) je razgovarati s njim, reći mu da radi krivo, no to se mora učiniti nasamo, u privatnosti. Nemojte nekome javno reći da čini pogrešno, jer ako to učinite, prekršit ćete oko petnaest zakona. G'mora (Gemara) kaţe da je vrlo lako drţati Šabos, vrlo lako je staviti t'filin, ali Rabi Akiva kaţe da je najteţa stvar nekome reći da radi krivo. Rabi Akiva je bio vrlo svet i re-

kao je: "Ne znam postoji li itko u mom naraštaju tko bi znao kako ukoriti." Morate to učiniti na taj način da vas drugi čuje. Rabin Tarfon je rekao da nema niti nikoga tko zna kako primiti ukor. I jedno i drugo je vrlo teško učiniti. Prije nego li mu kaţete što je učiStrana 16

nio krivo, morate mu reći: ―Kaţem ti to jer sam ti stvarno prijatelj, zabrinut sam. Nije da ja ne mogu podnijeti grijeh, poput misionara, da ţelim iz svijeta ukloniti grijeh. Stvarno mi je stalo do tebe i boli me što si pogrešno postupio.‖ Recite toj osobi: ―Ne ţelim te mijenjati. Neću te poleći na kauč i analizirati te. Stalo mi je do tebe i čini mi se da si pogriješio, pa moţeš li mi reći zašto?‖ Onda vam on moţe reći: ―Znam da sam pogriješio. Ţao mi je i vjerojatno to više neću učiniti." Ili vam moţe reći: "Nisam pogriješio. Nisi u pravu, jer ne znaš cijelu priču.― U svakom slučaju, mora postojati komunikacija. Čemu sluţi komunikacija? Zašto nam je B-g dao moć govora? Tora je vrlo snaţno govori u pogledu komunikacije. Imam pravo mrziti nekoga tko je pogriješio, ali ako mu nisam rekao, ja kršim zakon. Ako osoba prihvati ono što joj kaţete, to je dobro; ako ne, recite joj nekoliko puta. Ako kaţe: "Ne ţelim te više čuti; ne ţelim da mi više govoriš o tome,― tada je ne morate zgrabiti, vezati za stolicu; ne morate drastično reagirati. Razgovarajte s njom kao s ljudskim bićem.

njim. Predočite si ovo, kada bi si svaki antisemit odvojio vremena da razgovara s jednim Ţidovom, bilo bi manje ubijanja na svijetu. Kada bi se svi pridrţavali te jedne stvari: ako nekog mrzite, razgovarajte s njim, uspostavite kontakt s njim, svijet bi bio drugačiji. Ako vjerujete da će uspjeti, uspjet će. Kako G'mora tako i Maimonides kaţu da ako vidim nekoga tko radi nešto krivo i ja mu to ne kaţem, onda ja postajem partner u grijehu. G'mora kaţe ako vidim da ljudi u mojoj kući rade krivo, i to im ne kaţem, onda postajem im partner. Ako vidim da ljudi u mom gradu rade krivo i ne podignem glas, postajem partner u onome što grad radi. Ako cijeli svijet čini krivo, a ja ne kaţem ništa, onda ja postajem partner u grijehu cijelog svijeta.

Tora nije bila dana anđelima. B-g je Toru dao ljudskim bićima. Postoji nešto što se naziva mrţnjom; što mi moţemo učiniti? Moše Rabenu se popeo na Sinaj, a anđeli su se poţalili B-gu: ―Zašto daješ Toru Mošeu? Zašto ju ne daješ nama?" B-g im je rekao: "Među vama nema mrţnje,

Ovo je jedna od mojih omiljenih priča. Jednom sam bio u posjetu rođacima u Belgiji, i kad su me pozvali na večeru, rekli su da će zbog mene jesti košer. Zato sam došao vidjeti što se tamo događa, s čim će me to nahraniti. ―Zbog tebe će to biti stvarno strogo košer. Znamo da ne jedeš šunku, pa smo kupili konjetinu.― Što bi bilo kada bih izvadio Bibliju, jer morate reći ljudima kad čine krivo. ―Sjednite, vi prljavi grešnici. Znate da konjsko meso nije... ― Jasno, to tako ne ide. Kaţe se da trebate ukoriti, a ovo nije razina prekoravanja. Oni ne znaju ništa, pa ih ne moţete koriti. Kaţe se da im morate reći na takav način da im

pa vam ne treba Tora. Toru trebaju oni dolje, jer na svijetu postoji mrţnja.― Zbog toga Tora kaţe da ako nekoga mrziš, moraš razgovarati s

bude jasno da vam je stalo do njih. Ako kaţem: "Ovdje sam zbog Šabosa, i vrlo mi je neugodno što ne drţite Šabos," to znači da me ne zaniDivrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Prekorite

ma njihovo Šabos, samo moj vlastiti. To je vrlo delikatna stvar. Istina je da najčešće ljudi znaju kada griješe, ali jednostavno nemaju snage da to ne učine. Kada ljudima na lijep način kaţete da rade krivo, to im daje snage da to ne učine ponovno. Mitler Rebe kaţe da to odjednom postaje kao da su dvije duše protiv jednog zla. Ako sam ja suviše slab da nadvladam svoje zlo, onog trenutka kad mi netko kaţe, to je kao da su dvije vatre protiv jedne tame. Ali teško je znati kako to na dobar način reći ljudima. Recite to otvoreno Ovo je nešto izuzetno duboka stvar od Rebe Nahmana. Koliko blizak trebaš biti s čovjekom da mu nešto kaţeš otvoreno? Praktički, stranac me moţe upitati, ―Koliko je jedan plus jedan?― Ja ću mu reći ―dva―. Ja ga ne trebam voljeti, niti on treba voljeti mene. Ja ću samo reći ―dva―. Ali postoji određeni jezik koji se koristi kada nekoga vrlo jako volite. To je najdublja dubina, zar ne? S jedne strane, on moţda nije tako jasan, ali je s druge strane on toliko puno dublji. Miješanje sastojaka Rebe Nahman kaţe, zamislite da ja pravim kolač. Imam sve sastojke i jedino što moram napraviti je da ih pomiješam. Zapravo mi ih dobro miješamo cijelo vrijeme jer ţivimo cijelo vrijeme. Dobro, sada zamislite da ja ţelim jedan sastojak koji se zove ljubav. Ali ako je ta ljubav u kolaču, ona mora biti mekana. Ako nije samljevena, ako nabijena poput kamena, ona se neće pomiješati, ona će izaći van. Nije se pomiješala, ona se jednostavno ne miješa s ostalim

Godina 12 17 Broj 27 Strana

svog bližnjega ako vidite da radi

dijelovima. Znate li što se tada događa? To je baš nepodnošljivo. Ona je dobra, ona je snaţan sastojak, ali ona naprosto nije pomiješana, ona je samo kruta. To ne ide. Neki ljudi drţe Šabos, ali ponekada vam vaš instinkt kaţe, ―Ja ne mogu podnijeti njihov Šabos.― Zašto? Njihov Šabos nije doista istinski integriran u njihovo cjelokupno biće i čitav njihov ţivot. On strši kao kamen, krut, toliko krut da se naprosto ne da pomiješati. Nama nije potreban 'izvrstan ser-

se mora dogoditi.

viser', nego 'veliki, moćan mikser'. Morate znati kako to učiniti. Kruto naprosto ne ide. Hitbodedut (biti nasamo s B-gom) Kako da omekšate sve te sastojke? Jedini način je, kaţe Rabi Nahman, i on je u tome vrlo striktan, da morate biti nasamo, i da se morate kontrolirati. Rebe Nahman je uvijek podučavao da je sve u tome da kada molimo, mamash (stvarno) budemo potpuno poništeni, kao da nas nema. Jer, ako molite, a onda ste poslije vaše molitve, jednako kruti kao što ste bili prije, ništa se ne događa u vama. Ništa se ne događa …. Nešto

ma imam ţvakaću gumu, netko mi moţe u usta staviti najukusniju stvar, no to neće imati utjecaja na mene jer u ustima imam ţvakaću gumu. Neki ljudi stalno ţvaču duhovnu kaogumu. Oni stalno ţvaču jednu te istu stvar, dvije riječi, tri riječi, tri ideje, ili jednu ideja, stalno to ţvaču. U međuvremenu netko im u usta stavi najdivniju stvar, a oni to ne osjete.

Osjetite stvarnu dobrotu Što mi znamo o 'stvarno dobrom'? Na primjer, recimo da kaţemo: ―Ovo nije dobro, ovo je bolje, a ovo je dobro―- Što? Jesmo li ikada iskusili 'stvarno dobro'? Ne znam jeste li vi moţda iskusili stvarno zlo. Ali da li ste ikada iskusili 'stvarno dobro'? Postoji nešto što je stvarno dobro. Jeste li to ikada iskusili? Čak i da to imate, vi to ne biste osjetili, jer mi smo imuni na to. Znate, ako u usti-

Duša stvarno želi uvijek biti dobra Pa Rabi Nahman pita, kada moţete osjetiti stvarno dobro? Nema šanse…nema šanse… Jedini dio koji moţe osjetiti stvarno dobro je vaša duša. Ali ako vaša duša spava, ako vaša duša nije stvarna, nije vrijedno čak niti govoriti o tome. Kako moţete to osjetiti? Kako moţete otkriti, izvući svoju dušu? Ovo je jedno od najsnaţnijih učenja Rebe Nahmana. Rebe Nahman kaţe, ako pitate ―Što je duša?― Znajte da duša čezne. Čeţnja, to je duša. To je ono najjače kod duše. Ne ţelja. Ne 'Ja ţelim.' Čeznuti znači ţudjeti. Ţudjeti! Rebe Nahman kaţe, ja mogu biti sam i mamash u potpunosti ţudjeti i tada mogu mamash iskusiti stvarno dobro. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TAZRIA

Paraša (priča) Tazria je četvrta paraša Knjige Levitskog zakonika – Putovanja ka Jasnoći i pronalaţenju onoga na što smo pozvani u ţivotu. Ova se paraša fokusira na razumijevanje prave prirode slobodne volje. U paraši Tazria Zohar postavlja pitanje o tome na koji način se određuje nečija sudbina – da li se o sudbini odlučuje odozgo ili smo mi sami moţda odgovorni za nju? I što je poveznica između naše sudbine i "...

time što smo uspjeli sami stvoriti

ţene koja zatrudni i rodi ..."? I još

sli biti čiste, i tada će naša djela ■ biti

svjetlo. Stvoren je novi sistem

čista i spojena sa Stvoriteljevom

više, kakva je veza između "nečis-

Nečisti sistem - sistem kroz koji

svjetlošću, i obrnuto. Stoga, "... žena

toće i čistoće", čime se bavi naša

svjetlost ne prolazi.

koja zatrudni i rodi sina ..." podrazu-

paraša, i naše sudbine?

Dva su se sistema međusobno

Zohar objašnjava da u svijetu po-

pomiješala u našem svijetu, tako da

stoje dva sistema energije koji su iz-

nam je namijenjeno da biramo izme-

van dometa osjetila - nečistoća i či-

đu njih. Kako? Rav Ashlag objašnja-

stoća.

va da se sve temelji na našoj "ţelja

mijeva da već u trenutku kada se ideja začne moţemo znati kako će ona završiti – hoće li biti "muško" ili "ţensko" (postoje dvije sile u našem svijetu: muška i ţenska. "Muška" je dijeljenje i davanje energije, a "ţen-

"Čisto" znači čisto, bez mane, a

za primanjem" koja nas motivira da

prema kabali, kada je nešto čisto, to

poduzmemo nešto. Međutim, po-

znači da Stvoriteljevo svjetlo moţe

stoje dvije vrste "ţelja": jedna koja

lako proći kroz to, za razliku od o-

potječe iz nečistog sistema i jedna iz

noga što je "nečisto" (‫ טמא‬na hebrej-

čistog sistema. Prva je povezana s

skom, što su ujedno i slova riječi

ograničenjima i kaosom, dok je dru-

To je razlog zašto čistoća i nečisto-

‫ אטּום‬- zapečaćeno) kroz koje će svje-

ga povezana s beskonačnošću. Kada

ća nisu religijsko pitanje već stvar

tlo proći tek djelomično ili neće

ţelimo nešto isključivo za sebe mi

svijesti. Prema tome kakve su naše

uopće proći.

postajemo "kraj", crna rupa koja pri-

misli i postupci tako Stvoritelj po-

vlači sve u sebe - to je onda kad smo

stavlja našu ţivotnu priču. Mi ima-

povezani s nečistim sistemom. Čisti

mo slobodnu volju da odlučimo ko-

sustav je suprotnost. On je veza sa

jim putem ţelimo ići, kakvu vrstu

Stvoriteljem, s beskonačnošću. To je

misli ţelimo imati - čistu ili nečistu,

ţelja za primanjem u svrhu dijelje-

i koji god put koji izaberemo on ima

nja. Ova vrsta ţelje stvara kontinu-

svoju vlastitu "priču". Na kraju će-

itet, protok i vezu sa Svjetlom Stvo-

mo doći do istog odredišta, no razli-

ritelja koje se širi beskonačno.

ka je u tome koji put biramo. ■

Zohar podučava da je u početku sve bilo stvoreno čisto. Početak svega je svrha Stvaranja - podijeliti blaţenstvo i ispunjenje sa svim stvorenjima. Međutim, nakon što je svjetlo dano neograničeno, u nama se također probudila i ţelja da budemo kreatori. Tada je stvoreno ograničenje, tamno mjesto koje nam je omo-

Kvaliteta misli ovisi o volji. Kada

gućilo da se osjećamo kao kreatori

je naša volja čista onda će i naše mi-

Strana 18

ska" je primanje energije). Ako su misli roditelja ispunjene ljubavlju i čiste onda će ona roditi sina, a to će se pokazati u njegovim djelima.

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Molitva ogovaratelja Parašat Tazria detaljno govori o zakonima sara’ata koţnog oboljenja koje bi se spustilo na osobu kao kazna za lašon hara (hrv: govoriti loše o drugim ljudima). Osoba za koju se utvrdilo da je pogođena sara’atom bila je stavljena u karantenu i mora-

mi! Imam sara’at! Molite se B-gu da uskoro ozdravim!" Nameće se očito pitanje, zašto se mesora ne moli za sebe? Zašto mora moliti druge da se mole za nju/ njega?

To je i razlog zašto svetkovanje Jom Kipura započinjemo sluţbom "Kol Nidre", u kojoj formalno poništavamo sve zavjete koje smo preuzeli. Prije nego li provedemo Jom Kipur u molitvi za oprost, mi moramo osigurati da nema krivice za gri-

la je ţivjeti na osami izvan svoga

Hafetz Haim (Rav Yisrael Meir

jehe koja uključuju govor. Inače su

grada. Tora piše da kada je ta osoba

Kagan iz Radina, 1839-1933.) obja-

naše molitve uzaludne. Ako naša

odlazila od svog doma ka svom bo-

snio je da, jednostavno, molitva

usta na sebi nose mrlju zabranjenog

ravištu na osami, ona je morala og-

mesore ne moţe biti prihvaćena. Bu-

govora, onda su naše molitve nedje-

lašavati: ―Tame Tame!‖ (―Nečist! Ne-

dući da je zagadila svoja usta grije-

lotvorne.

čist!‖ – 13,45). Na osnovnom nivou

sima govora, govoreći ruţno o dru-

tumačenja, ova je obavijest bila po-

gim ljudima i upuštajući se u ogo-

trebna kako bi se ljude upozorilo da

varanje, ona je izgubila moć tefile.

se drţe podalje od te osobe. Ljude se

Molitve koje dolaze iz takvih usta

pozivalo da se ne pribliţavaju osobi

su okaljane i oštećene, one ne mogu

pogođenoj sara’atom kako ne bi i sa-

postići ţeljeni učinak. Iz tog razloga,

mi postali tame (ritualno nečisti).

mesora nema drugog izbora nego da

Učenjaci su, međutim, zapisali i dodatni razlog za ovakvo oglašavanje. Mesora (osoba koja je oboljela od sara’ata) obavijestila bi sve o svom stanju zato da bi se oni molili za nju. U biti, ona je govorila: "Pomozite

Godina 12 19 Broj 27 Strana

zatraţi od drugih da mole u njezino/njegovo ime, sve dok ne ispravi svoju grešnu sklonost i ne pokaje se, čime će ponovno steći čistoću svojih usta koja nam je potrebna kako bi naše molitve bile prihvaćene.

Ogovaratelj ne samo da povređuje ljude o kojima govori, on samom ■ sebi nanosi povredu. Svi mi imamo teških problema i briga, svima nama je očajnički potrebna pomoć Svemogućeg na toliko mnogo razina. Nitko si ne moţe dozvoliti da izgubi moć molitve time što će zagaditi svoja usta. Pobrinimo se da očuvamo svoja usta od grijeha, kako bi naše molitve imale ţeljeni učinak i otišle izravno u nebesa, gdje će ih B-g ţeljno i s ljubavlju primiti. ■

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti Ulaz kroz srce

D ogodilo se ovo za svečanim stolom, jednog Pesaha, u kući reba Menahema

Mendela iz Kocka. Upravo su došli do dijela kad, prema hasidskom običaju, treba otvoriti vrata sobe, kako bi mogao ući očekivani gost. Ustane tako jedan hasid, otvori vrata i brţe bolje se vrati sav blijed i ukočen od straha. ―Čega si se toliko preplašio?‖ upita ga rebe. Odgovori mu hasid: ―Bio sam siguran da će se za rebeovim stolom pojaviti Elijahu Hanavi - glavom i bradom, pa sam se strašno preplašio tog susreta.‖ Kad je to čuo, reb Menahem Mendel se nasmija i doda: ―Zar ti stvarno misliš da takav gost kao što je Elijahu Hanavi ulazi kroz vrata? Ne, ne, on ulazi kroz

srce!‖ ■ -g nas nije stvorio kao neku nepropusnu realnost,

hermetički zatvorenu kutiju. Čak će i osoba koja je u potpunosti usmjerena na materijalni svijet primijetiti djelić veće realnosti, zato što B-g uvijek dozvoljava da barem tračak svjetla napusti spremnik. Moţe nam se dogoditi da, sasvim neočekivano,

"Velika mudrost donosi tjeskobu; povećaj znanje i povećao si bol."

iskusimo nešto što nas moţe podsjetiti na višu istinu.

(Kohelet 1,18)

Svatko od nas mora prepoznati to iskustvo i reagirati na

Premda znanje uvećava bol,

njega, mora pronaći način kako da se sjedini s B-ţanskim. R. Simon Jacobson ■

čovjek je duţan teţiti mudrosti! R. Menahem Mendel iz Kocka ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 16b - Zavjeti i zakletve (nastavak) Zavjet moţe biti obvezujući čak i ako je njegov tekst nepotpun ili neodređen; vidi 206,1-4; 207,1; 208,1 -2; 216: 7. U dvojbenim slučajevima potrebno je oslobođenje od njega, a potrebno je također i ako se učini zavjet uporabom riječi zakletve ili obrnuto; vidi 206,5 i 239,11. U vezi primjenjivosti zavjeta nakon što se ono što bude zabranjeno promijeni svoje stanje ili vlasništvo, vidi 216,112 i 223,3-4. Pojmovi koji se koriste kod zakletve ili zavjeta tumače se u skladu s njihovim uobičajenim korištenjem; za primjere pogledajte 215,6; 217,148;

239,1.

Područje

klasifikacije

stvari

primjene

(ili

osoba)

uključenih u zakletvu ili zavjet definira se u skladu s namjerama onoga koji se zakleo, ako ih se moţe dokučiti; za primjere pogledajte 218,1-6;

219,1-2;

221,1-14;

222,1,

nego bude oslobođena od njega, ali

poštivanje pozitivne zapovijedi ili

ako

ispunjenje

joj

drţanje

stvaralo

zakletve

obično

poteškoće, oslobođanje se moţe

valjani (vidi 215,1-5; 227,3). U vezi

odmah odobriti; vidi 208,2-5.

zavjeta koji uključuju stvari koje su

Zakletva ili zavjet obvezuje samo ako je učinjen usmenim putem i s namjerom (vidi 210,1; 239,1); no običaj ima zakonsku snagu zakletve ili zavjeta i zahtijeva oslobađanje

već zabranjene bilo po zapovijedi ili zbog zakletve vidi 215,5-6, 228,15, 238,18-19. U vezi kontradiktornih ili suvišnih zakletvi ili zavjeta vidi 238,16-17.21-22; 239,12-15.

■

(214,1). Zakletva ili zavjet učinjeni u

Osoba se kaţnjava ako se zakune da

snu

će

zahtijeva

oslobađanje;

vidi

prekršiti

zapovijed

takva

210,2. Osoba koja poloţi zakletvu ili

zakletva se ne smije odrţati (vidi

zavjet moţe je povući pod uvjetom

236,5; 238,5; 239,4-8). Ako se osoba

da to učini odmah i usmenim

zakune da će izvršiti pozitivnu

putem (210,3). U vezi unaprijed

zapovijed, zakletva je bespredmetna

određivanja da zakletve ili zavjeti

(vidi 238,4), ali ako se zakune da

neće stupiti na snagu vidi 211,1-4.

neće prekršiti negativnu zapovijed a

Zavjeti se mogu primijeniti čak i na stvari koje još ne postoje (204,4), ali ne i na nematerijalne stvari poput govora (iako je za takve zavjete potrebno oslobođenje), osim ako ne uključuju

poštivanje

zapovijedi

(213,1-2).

Zakletve

mogu

primijeniti čak i na nematerijalne

prekrši je, kaznit će se i za kršenje zakletve. Ako se netko zakune da će činiti djela koja uključuju kršenje negativnih zapovijedi, ne smije ih kršiti, ali ako se zakune da neće činiti

postupke

koje

uključuju

pozitivne zapovijedi, ne mora ih izvršiti (vidi 236,5; 238,6; 239,4). ■

stvari (239,3). Zavjeti koje ometaju

223,1-2, 224,1, 226,1, 227,1-3; 228,49; 238,1-3.7-15. 23. Zakletva ili zavjet mogu biti uvjetni (vidi 213,3; 220,15; 232,19; 239,1), ali uvjet ne smije biti u sukobu s halahom (vidi 222,1). Osoba koja prekrši zakletvu ili zavjet treba ga čuvati barem jednak vremenski period (ali najviše 30 dana) prije Godina 12 21 Broj 27 Strana

Strana 21

Alan Morinis

Program musara sara, jedini u koga bismo mogli imati povjerenja je B-g, pa stoga oni bitahon razumijevaju kao „povjerenje u B-ga―. Uključivanje B-ga u dePovjerenje – Bitahon Mi ulažemo trud; B-g određuje ishod Onaj koji pokušava prakticirati povjerenje u B-ga, ali si ostavlja i rezervni plan je po-

finiciju moţe vam pruţiti određenu pomoć, ili pak moţe unijeti dodatnu kušnju, ovisi o tome koju ulogu vjera igra u vašem ţivotu. Uzrastanje u bitahonu vrlo je različito kod osobe koja već ima snaţan odnos s B-ţanskim od uzrastanja nekoga tko

moţda,

nema ţivi osjećaj za Onoga/Ono za

patnju, zlo i ludilo u svijetu, siguran

kojega se od njega ili nju traţi da

dokaz da zapravo B-ga uopće niti

mu vjeruje.

nema.

Ali tko bi uopće mogao imati po-

To što je ovaj svijet teţak nije slu-

vjerenja u B-ga koji dopušta da mi-

čajnost niti pokazatelj lošeg plani-

lijuni djece budu pobijeni u holo-

ranja. Stvoritelj je stvorio svijet

kaustu, koji dopušta AIDS i boginje

upravo takvim kakav jest, kako mi

i mulitplusklerozu, koji vatrom za-

ne bismo postali spokojni i neos-

sipa neduţne i dopušta da krivci

jetljivi, već da nas to iznenađuje i

umiru u svojim udobnim kreveti-

stavlja na kušnju. Natezanje i po-

Hebrejski izraz za duševnu osobinu

ma? Čini se da biste morali biti ludi

tezanje – kako ljubavlju tako i udar-

povjerenja je bitahon. Za učitelje mu-

da imate povjerenja u B-ga. Ili je

cima – je ono što nas dovodi na

put onoga koji pokušava naučiti plivati, ali uporno jednom nogom stoji na dnu. (Rabin Yosef Yozel Hun-vitz, Alter od Novardoka) Ljudima je teško imati povjerenja u nekoga, iz toliko mnogo opravdanih razloga. Svijet je tako nepouzdan. Kako bismo i u koga mogli imati povjerenja?

kada

sve

zbrojimo,

■

prag uzrastanja do kojega najvjerojatnije inače nikada ne bismo došli. Svojom slobodnom voljom, svatko ima moć da se okrene od prilike da uzraste, i umjesto toga izgradi još deblje zidove gnjeva, mrţnje i očaja. Ili, jednom kada shvatite da svijet nije zamišljen da bude lijep, niti ugodan, niti siguran, niti lagan, već da je postavljen tako da bude idealan poligon za trening srca, onda moţete vjerovati u B-ga. Jer svijet funkcionira baš onako kako bi i trebao. Moţda je upravo na to mislio Kotzker Rebe kada je rekao: "Nema ničega tako cijelog kao što je to slomljeno srce." ■ Strana 22

Divrej Tora

The Rabbi Jacob S. Kassin Memorial Halacha Series, Authored by Rabbi Eli J. Mansour

Zakoni i običaji mjeseca nisana Šulhan Aruh, na početku zakona o Pesahu (Orah Hajim 429), citira uputu Gemare da "učimo i podučavamo zakone blagdana trideset dana prije blagdana". Na prvi pogled čini se da to od nas traţi da svi proučavamo zakone svakog jom tova trideset dana prije jom tova. Međutim, Ran (Rabenu Nissim iz Gerone, 1320-1376) objašnjava da se ova halaha odnosi na rabina kojem se pristupa s pitanjem relevantnim za nadolazeći blagdan i pitanjem o drugoj temi. Ako se to dogodi u periodu od trideset dana prije jom tova, rabin treba dati prednost pitanju koje je relevantno za jom tov, zbog neposredne praktične primjene pitanja. Što se tiče zahtjeva za proučavanjem zakona o jom tovu, Ran biljeţi komentar Gemare na kraju Masehet Megila da je Moše Rabenu uveo obavezu proučavanja zakona svakog jom tova na jom tov. Stoga je samo na jom tov potrebno proučavati zakone jom tova. Dakle, ne postoji strogi halahički zahtjev za proučavanjem zakona Pesaha u tjednima prije Pesaha, već postoji obaveza da se provede određeno vrijeme u učenju zakona Pesaha na sam Pesah. Naravno, Rabini moraju ponovo proučiti zakone o svakom blagdanu prije blagdana jer će se baviti praktičnim pitanjima dok se ljudi pripremaju za jom tov. Tahanunim se izostavljaju iz molitvene sluţbe čitav mjesec nisan. Dan nakon Pesaha (―Isru Hag‖) treba jesti finu hranu i vino, jer je on gotovo blagdan. Ovo je Rama (Rav Moshe Isserles of Krakow, 1530-1572), zabiljeţio u u Siman 429. Neki ljudi imaju običaj postiti dan prije Roš hodeša (koji se naziva "Jom Kipur katan"), i to je primjereno čak i za one koji obično ne drţe taj običaj da poste dan prije Roš hodeša nisana.

Godina 12 23 Broj 27 Strana

Pesah - Kako pripremiti posuđe za upotrebu na Pesah Halaha dijeli posuđe za hranu u tri kategorije u skladu s mogućnosti njihovog korištenja na Pesah ako ih se koristilo s hamecom. S jedne strane, posude od prozirnog stakla, u što su ubrajaju čaše za piće i stakleno posuđe Pyrex, mogu se koristiti na Pesah unatoč tome što su korištene s hamecom, a postupak "košeriziranja" uopće nije potreban. Sa suprotne strane, posuđe od keramike i porculana, uključujući porculansko posuđe i šalice, ne moţe se upotrebljavati za Pesah ako su korišteni s hamecom. Stoga je potrebno kupiti novo posuđe i šalice za Pesah i namijeniti ih isključivo za korištenje na Pesah. Između ove dvije krajnosti nalazi se metalni pribor, kao što su lonci i pribor za jelo, koji se mogu pripremiti za korištenje na Pesah postupkom "hag'ale", ili uranjanja u kipuću vodu. Na vatru se stavlja veliki lonac vode te se vodu zakuha sve dok ne proključa i počne se izlijevati preko ruba lonca. Neki u lonac stavljaju kamen kako bi bili sigurni da će se voda preliti preko ruba. Zatim se u kipuću vodu stavlja metalni pribor i on time postaje upotrebljiv za Pesah. Poţeljno je posuđe staviti u lonac s hladnom vodom odmah nakon što ga se izvadi iz kipuće vode. Poţeljno vrijeme za vršenje hag'ale je prije početka zabrane korištenja hameca na Erev Pesah. Ako netko uroni posuđe korišteno s hamecom nakon što je zabrana stupila na sna-

gu, onda je moguće da čestice hameca, koje su izbačene iz posuđa ponovno uđu u posudu i tako je učine zabranjenom za upotrebu na Pesah. Ako se, međutim, hag'ala vrši prije nego što je hamec postao zabranjen, onda čestice izbačene iz posuđa ne mogu pribor učiniti zabranjenim nakon što ponovno uđu u posudu. To je posljedica halahičkog koncepta nazvanog "noten ta'am bar noten ta'am be'hetera", što znači da "drugostupanjski" okus ne utječe na halahički status posuđa ako je taj okus trenutno dopušten za konzumaciju. ■ U našem slučaju, okus hameca se izbacuje iz posuđa u vodu, a zatim ponovno ulazi u njega; stoga on ne moţe utjecati na status posuđa, s obzirom da hamec tek treba postati zabranjen. Ako netko nije posudu uronio u kipuću vodu prije vremena kada je hamec postao zabranjen na Erev Pesah, on još uvijek moţe izvršiti hag'alu, pod uvjetom da posuđe/ pribor odmah izvadi iz kipuće vode, kako ne bi dopustio da okus hameca ponovno uđe u njega. To je odluka Haham Ovadije Yosefa, u njegovom djelu Chazon Ovadia (Zakoni Pesacha, str. 162). Ako netko ţeli pripremiti i mesne i mliječne posude i pribor za uporabu na Pesah, treba bi ih uroniti odvojeno, osim ako se mesni ili mliječni pribor nije koristio u prethodnih dvadeset četiri sata. Ako su oba korištena u prethodna dvadeset četiri sata, onda se mora paziti da ih se uroni u posudu s kipućom vodom jednog za drugim, a ne istovremeno. (isto) ■ Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: NISAN - OVAN Sila u Ovnu

ih čini različitima je slovo ‫( י‬jod). Vidimo da je slovo ‫ ה‬he zapravo slovo ‫ ד‬dalet unutar kojeg se nalazi slovo ‫ י‬jod.

Prema zodijaku i Tori, mjesec nisan (Ovan) je prvi mjesec, i to se očito odraţava u osobinama Ovna: uvijek je vođa, ide kao pionir na mjesta na kojima nitko prije nije bio, i zbog toga ponekad doţivljavaju neuspjeh tamo gdje nitko prije nije bio neuspješan. Preuzimaju inicijativu, imaju vatreni temperament, vrlo su energični - to su djeca zodijaka. Ovan pripada elementu vatra. Ari kaţe da ovaj element predstavlja kreativnost, kada dulje vrijeme promatrate vatru moţete vidjeti kako ona neprestano stvara bezbrojne obrise i oblike. Sva tri horoskopska znaka proljeća povezana su s elementom vatre, a posebno je Ovan, vrlo kreativan, i nimalo dosadan. U Sefer Jecira, praotac Abraham otkriva hebrejska slova kao građevne elemente cijelog svemira. I svako slovo predstavlja jedan od elemenata stvaranja što znači da hebrejska slova čine DNK svemira. Tri slova u nastavku se nazivaju Imot (majke) i ona predstavljaju tri iskonska elementa stvaranja: -‫ — מ״‬Voda - Prema kabali ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, onako kao što to znak plus čini kod struje ili protonska čestica u atomu, snagu davanja, suosjećanje i dobrote. On se također naziva desnom kolonom. - ‫—ש‬Vatra - Prema kabali, ovaj element predstavlja pozitivan aspekt stvaranja, jednako onako kao što je to znak minusa kod struje ili elektronska čestica u atomu, snagu primanja, ţelje za primanjem, gevure i dina. Ona se također naziva i lije-

Strana 24

vom kolonom. - ‫—א‬Zrak - Ovaj element predstavlja aspekt uravnoteţenja stvaranja, onako kao što to čini neutralni znak kod struje ili neutronska čestica u atomu, snagu ravnoteţe i kontrole, milosti. On se također naziva središnjom kolonom. Ostala hebrejska slova sloţena u dvije skupine predstavljaju element Zemlje: ,‫ ״ת‬,‫ ״ר‬,‫ ״פ‬,‫ ״כ‬,‫ ״ד‬,‫ ״ג‬,‫ ב‬su sedam dvostrukih slova (jer oni imaju i tvrdi i meki izgovor u starohebrejskom jeziku). Ova slova predstavljaju sile u svemiru koje su stvorile sedam planeta (koje moţemo vidjeti golim okom) Saturn, Jupiter, Mars, Sunce, Veneru, Merkur i Mjesec. ‫ ״ק‬,‫ ״צ‬,‫ ״ע‬,‫ ״ס‬,‫ ״נ‬,‫ ״ל‬,‫ ״י‬,‫ ״ט‬,‫ ״ח‬,‫ ״ז‬,‫ ״ו‬,‫ ה‬su dva-

naest jednostavnih slova koja tvore genetski kod znakova zodijaka ( - ‫ה‬ Ovan, - ‫ ו‬Bik, ‫״‬- ‫ ז‬Blizanci, itd.) Sefer Jecira nam govori da je Mars, planet koji kontrolira i utječe na nisan, stvoren slovom,‫( ד‬dalet) i da je znak Ovna stvoren slovom ‫( ה‬he). Ta slova izgledaju slično, a ono što

Značenje slova ‫( ד‬dalet) dolazi od hebrejske riječi ‫( דל‬izgovara se "dal"), što znači siromašan. On simbolizira svijest o siromaštvu i pomanjkanju. Razumijevanje koje nam pomaţe da shvatimo zašto je Mars, koji upravlja Ovnom, je planeta ratova. Svatko tko osjeća stalnu glad, siromaštvo i pomanjkanje imati će potrebu za borbom. Onaj tko već ima sve nema taj stav u ţivotu ■ (zašto bi sve riskirao borbenim stavom). Prema tome, moţemo pronaći mnogo Ovnova koji imaju sklonost prema ratovima, lovu, ekstremnim sportovima (koji se također nazivaju i akcijskim sportovima i sportskim avanturama), itd, kao hobi ili kao struku. Slovo ‫( ה‬he) koje je stvorilo Ovna, ima veliku moć. To je slovo Sefire Malhuta, koja predstavlja ţivot u našem svijetu i našu ţelju za primanjem te je 'posuda' duše. Budući da je naša snaga volje ono što kontrolira ovaj svijet i sve je ovisno o njoj, naziv Sefire je Malhut (što na hebrejskom znači kraljevstvo), i simbolizira monarhiju i kontrolu. Prema kabali podjela godine na četiri godišnja doba u skladu je sa četiri slova koja čine Tetragram jedno od najmoćnijih imena Stvoritelja - ‫יהוה‬. Prvo slovo - ‫י‬, predstavlja proljeće i Sefiru Hohma, koja je energija vatre. Ovo posljednje dvoje (Sefira Hohma i vatra), daju dodatnu snagu prvim trima znakovima zodijaka – Ovnu, Biku i Blizancu. Ovan spada u skupinu vatrenih Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

znakova, koji dolaze u proljeće, a vatra je ionako njihov element. A to znači, super vatra. To objašnjava osobnu snagu i obnavljanje energije Ovna. Kad nisan započne on omogućuje svakome od nas da se poveţe s ovom obnavljajućom, pomlađujućom silom. To je ujedno i tajna zašto se Pesah slavi usred mjeseca nisana – mjeseca izlaska, bijega iz ropstva (lanaca prošlosti) u slobodu i obnovu. Snaga super-vatre Ovna ozbiljno utječe na ponos i ego Ovna. Dakako, bez ega oni ne bi mogli biti pioniri, upuštati se u nove avanture, ili pokušati osloboditi se ograničenja. Međutim, ego s druge strane isto tako zasljepljuje ljude i čini ih neosjetljivima prema drugima. Tipičan Ovan moţe lako pasti u zamku svoje bezosjećajnosti i ne biti svjestan onoga što ga okruţuje; oni imaju toliko mnogo unutarnje buke da ne mogu napraviti mjesta za druge informacije iz vanjskog svijeta. Poznato je da Ovnovi imaju poteškoća u učenju iz svojih pogrešaka. Više indikacija o snazi Ovna i njegovoj povezanosti s Marsom moţemo naći u njegovom imenu. Na hebrejskom Ovan ima naziv Tale )‫ )טלה‬čija gematrija (svako hebrejsko slovo ima numeričku vrijednost) iznosi 44, što je ujedno i brojčana vrijednost riječi ‫( דם‬dam = krv). Snaga krvi utječe na vatreni temperament Ovna, a također i svakoga od nas kada započne mjesec nisan. Osim toga, to što je on prvi mjesec, prema kabalistima, određuje da on odlučuje o ratovima i sukobima u nadolazećoj godini (baš kao na Roš hašanu, kada se određuju primanja i ţivot. Stoga bismo trebali biti vrlo oprezni u to vrijeme.

Mjesečni Zohar: Nisan

Borba protiv ropstva Naši unutrašnji i vanjski ratovi posljedica su robovanja našim potrebama, nagonima i strahovima. Nisan nam daje priliku da pobjegnemo iz ropstva i oslobodimo se, stvarajući spokojan, miran ţivot u godini koja dolazi. Da bi se to postiglo, moramo shvatiti prirodu tog horoskopskog znaka i svijesti vezanoj s njim. To će nam pomoći da prevladamo vlastiti horoskopski znak, zvijezde, mjesec i sunce, naše prepreke iz prošlosti, poteškoće i neuspjehe, da prevladamo sve. To je moć nisana i Ovna. Tora kaţe da su desetog nisana, kao simbolički čin kontrole, hebreji uzimali janje (Ovna) i vezali ga uz svoje domove. Onda su ga, u suton 15-og dana, zaklali i pekli na vatri. Vatra moţe doći u različitim oblicima; vatra uspjeha, vatra gnjeva, nezadovoljstva. Jedini način na koji se moţemo boriti s negativnom vatrom je pozitivnom vatrom entuzijazma. Ramhal (rabin Moshe Haim Luzzato) kaţe da bismo se svaki put kad se osjećamo depresivno, trebali ponašati kao da smo sretni. Mi moramo činiti sve s veseljem i osjećajem duhovnog uzdizanja, čak i ako se osjećamo ili drugima izgledamo glupo. Poznato je da u trenutku kad postupamo radosno naš mozak luči endorfine i serotonin koji čine da se osjećamo "povišenog raspoloţenja". Drugim riječima, ponekad, da bismo sebe doveli u ravnoteţu, moramo otići iz jedne krajnosti u drugu i na taj način preuzeti kontrolu. Nije slučajno da se ova promjena vrši upravo za vrijeme Pesaha. Kao što znamo, u engleskom se jeziku koristi naziv Passover zato što je Stvoritelj prešao preko (pas-

sed over) hebrejskih domova u završnoj fazi deset pošasti u Egiptu. Ovaj "prolazak preko" ili "preskakanje" upravo je skok koji moţemo postići i dovesti u svoj ţivot. To je ujedno i tajna koja leţi u imenu mjeseca nisana, od hebrejske riječi nas (na hebrejskom - bjeţati / umaknuti). Nisan nam omogućuje da pobjegnemo iz mjesta na kojem smo bili, na novo i uzvišenije mjesto koje će nam omogućiti da počnemo ispočetka, osloboditi nas od naših nekadašnjih lanaca, starih navika i ponašanja. Rekli smo da janje (Ovan) predstavlja ego, a mi ga prţimo na vatrici entuzijazma i pozitivnog rada, i potom ga jedemo s macesom i marorom (gorkim biljem). Prema Zoharu, maces simbolizira smanjenje ega (kruh simbolizira nadmeni ego, a maces je lijek za to. On ima moć saţimanja i kontrole). Drevni travari znali su da maror – gorko bilje simbolizira frekvenciju planete Marsa, jer njihov je okus gorak kao okus ratova i smrti. Kad jedemo maror, moramo to učiniti s namjerom prevladavanja smrti u nama koja se obično izraţava borbama, sporovima i rušenju. Maror (‫ )מרור‬ima brojčanu vrijednost 446, a i smrt )‫)מות‬ ima istu tu brojčanu vrijednost. Nakon što smo uradili sve gore navedeno i prevladali smrti u nama, mi sljedećeg jutra molimo molitvu za tal (rosu). Tal je, prema kabali, jedna nevjerojatna pojava. Prvo, ona je čista voda, a ne vatra. Drugo, duhovna tal je sila koja motivira i u biti je uzrok obnavljanja. Molitva za tal povezuje nas s obnavljanjem te napuštanjem starih navika. To je moć Pesaha i Ovna koji nam omogućuju da preko ropstva preskočimo u slobodu. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 25 Broj 27 Strana

Strana 25

“Kameni spoticanja” u spomen na riječane stradale u holokaustu iska

ćeg t doma

Rijeka Online, 29.3.2019. Događaju su prisustvovale sestre Andra i Tatiana Bucci koje su kao djevojčice sa svojim obiteljima prije 75 godina s te adrese odvedene u nacističke logore U Ulici Moše Albaharija ispred kućnog broja 17, postavljeno je šest obiljeţja, tzv “Kamena spoticanja”, u spomen na članove ţidovske obitelji koji su tijekom Drugog svjetskog rata s te adrese odvedeni u nacističke logore. Obiljeţja Kamen spoticanja tijekom dana su postavljena i u Ulici Blaţa Polića 6, gdje je postavljeno tri, te u Ulici Slaviše Vajnera Čiče 7 gdje je postavljeno jedno obiljeţje.

Postavljene su u spomen na Rosu Farberow, Soniu Perlow, Jossi Perlow, Maria Perlowa, Paolu Perlow, Sergia De Simone, Aarona Perlowa, Carolu Braun Perlow,Silvia Perlow i Roberta Brauna koji su 28. oţujka 1944. godine odvedeni iz svojih kuća u Auschwitz i nikad se nisu vratili. Na ovoj lokaciji postavljeno je šest obiljeţja Kamen spoticanja DogaĎaju su prisustvovale sestre Andra i Tatiana Bucci koje su kao djevojčice sa svojim obiteljima prije 75 godina s te adrese odvedene u nacističke logore. Uz članove obitelji postavljanju kamena spoticanja, prisustvovali su i predsjednik Ţidovske općine

stradalim u holokaustu. Spomen na stradale Ţidove postavlja se na pločnik ispred vrata kuće u kojoj su ţivjeli.

Rijeka Ranko Špigl, zagrebački rabin Luciano Prelević te gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Projekt Kamen spoticanja ili izvorno na njemačkom jeziku Stolpersteine pokrenuli su 1996.g. godine njemački umjetnik Günter Demnig i berlinsko Novo udruţenje za slikarsku umjetnost. Projekt se provodi diljem Europe i p r e d s t a vlj a p os t a v lj a nj e spomen – obiljeţja Ţidovima

Sestre Bucci postavljaju Kamen spoticanja članovima njihove obitelji koji su umrli u nacističkim logorima. Iz svojih su domova 28. oţujka 1944. godine nasilno odvedeni i deportirani u logore Auschwitz, Ravensbruck i Sachsenhausen. Istog dana, u 12.30 sati, u Art kinu je prikazan crtić “Andrina i Tatina zvijezda”. Projekciji su prisustvovali učenici riječkih osnovnih škola. Inače, Kamen spoticanja u Rijeci je 2013. godine postavljen u Starčevićevoj ulici u spomen na Riječane Eugenija Lipschitza i Gianettu Lipschitz. ■

Borussia Dortmund donirao milion eura u Izrael SportSport, 2.4.2019. Njemački bundesligaš pomaže fondaciji Njemački bundesligaš Borussia Dortmund uplatio je milion eura Yad Vashemu. Yad Vashem je najveća i najsveobuhvatnija kolekcija objekata holokausta u svijetu. S obzirom na značajan porast objekata, izgradnja "Kuće zbirki (iz vremena Šoa)" trebala bi stvoriti dodatni prostor za skla-

dištenje, istraţivanje i restauraciju. Cilj je osigurati sakupljanje, zaštititi ga i prenijeti na potomstvo. Početak izgradnje centra od oko 4.200 kvadratnih metara je avgust 2019. godine. Od svog osnivanja 1953. godine, Yad Vashem je nastojao da prikupi imena svih ţrtava holokausta, izvore informacija i sve predmete koji mogu pomoći da se prosvijetli svijet o sudbini šest miliona Jevreja koji su ubijeni tokom holokausta.

U Borussiji su spremni da pomognu izgradnji Yad Vashema, pa su tako donirali milione eura. „Sjećanje, dokumentiranje, istraţivanje i poučavanje su stupovi na kojima počiva Yad Vashem. Jačanje je naša čast i predanost. Buduće generacije treba da znaju šta ljudi mogu da doţive od drugih ljudi. Posvećeni smo meĎunarodnom razumijevanju, toleranciji i mirnoj saradnji “, rekao je

Hans-Joachim Watzke, predsjednik Borussije. Borussia Dortmund nastavlja svoju predanost posljednjih 10 godina. „Već godinama nudimo naše obrazovne usluge fanovima, kolegama, partnerima i sponzorima BVB-a. Zajedno sa ovom snaţnom mreţom, toliko smo posvećeni sjećanju na holokaust, ali i na današnje oblike antisemitizma", ističe Carsten Cramer, direktor Borussie Dortmund. ■

U Izraelu otkrivena najduža slana špilja na svijetu Hina, 28.3.2019. Najduža slana špilja na svijetu otkrivena je u izraelskoj regiji Mrtvog mora, objavilo je u četvrtak Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu. Dosad je smatrana najduţom 6,85 kilometara duga špilja

Page 26 Strana 26

Namakdan u Iranu, nalnom rivalu Izraela.

regio-

Izraelska špilja Malham nalazi se na planini Sodom, koja je 170 metara ispod morske razine. MeĎunarodni tim utvrdio je da je slana špilja Malham duga 10 kilometara.

Špilju je otkrila ekspedicija na čelu s Centrom Hebrejskog sveučilišta za istraţivanje špilja, Klubom izraelskih istraţivača špilja i bugarskim Speleološkim klubom Sofija. U istraţivačkom timu bilo je 80 speleologa iz devet zemalja, meĎu kojima i speleolozi iz Hrvatske.

Divrej Tora

Fotografije snimljene u špilji pokazuju spektakularni niz soli stalaktita i kristala soli. Slane špilje su rijetke jer se sol lako rastvara u vodi i velike zalihe soli ne odrţavaju se dugo na površini. Samo mali broj slanih špilja duţi je od jednog kilometra. ■

Godina 12

Broj 27