3-05 - Divrej Tora -Mecora 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 28

Zagreb, šabat 13. travnja 2019. - 8. nisana 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Hagadol Jeruzalem 18:25

19:40

Zagreb

19:20

20:22

Rijeka

19:25

20:27

Split

19:15

20:17

Dubrovnik 19:07

20:09

Vinkovci 19:08

20:10

Sarajevo 19:08

20:09

Doboj

19:10

20:12

B. Luka

19:14

20:15

Beograd 19:00

20:05

Novi Sad 19:03

20:09

Subotica 19:05

20:11

Zrenjanin 19:01

20:07

Niš

18:53

19:56

Beč

19:22

20:24

Frankfurt 19:55

20:58

Edison, NJ 19:15

20:25

divrejtora@gmail.com

Paraša Mecora

(Vajikra 14,1-15,33) Tora opisuje postupak za mecoru

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb

Broj 28

gradeći taj dio kuće; ako se ona iznovo pojavi, čitava se zgrada mora srušiti.

(osobu koju je zadesila caraat) po završe-

Tora daje pojedinosti o tjelesnim izlu-

tku njegove izolacije. Taj postupak traje

čevinama koje čine osobu duhovno neči-

Na dan utorak 16.4.2019.

tjedan dana, i uključuje korbanot i ura-

stom, sprečavajući tako da on dođe u do-

Alot Hašahar

4:33

njanje u mikve. Nakon toga, kohen mora

ticaj sa svetim predmetima, te o tome ka-

Najranije Talit

5:12

proglasiti mecoru čistim. Mecora koji ima

ko čovjek ponovo stječe stanje duhovne

Nec Hahama

6:09

limitirana financijska sredstva moţe ţivo-

čistote.

Najkasnije Š’ma

9:33

tinje koje su skupe zamijeniti manjim ţr-

Zman Tefila

10:41

tvama. Prije nego li kohen dijagnosticira

Hacot

12:56

da neka kuća ima caraat, iznašaju se sve

Minha Ketana

16:54

stvari iz kuće kako bi se spriječilo da i

Plag Haminha

18:19

one budu proglašene obredno nečistima.

Šekia

19:43

Caraat se uklanja razbijajući pa ponovo

Cet Ha-kohavim

20:25



Obrednu nečistotu moţe prouzročiti istjecanje muškarčeva sjemena ili nečeg sličnog, te menstruacija ili slično krvarenje kod ţena. Za očišćenje potrebno je uranjanje u mikve. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״י״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ ״ו״ה״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim -

izoliran od drugih tijekom vremena

(14,1-12)

svoje obredne nečistoće. To mu daje vremena da propita sebe, svoja dje-

Bolesti kojima se bavi Tazria, odmah

la, svoje misli. No, kao dio procesa

se obrađuju postupcima opisanim u

pročišćavanja,

M'cora.

Glavna tema paraše M'cora je "obredno čišćenje" onoga koga je zadesio cora'at. Ovi postupci čine pozitivnu micvu. Potrebno je uzeti dvije ptice, s njima se izvrši obred, jedna se ptica prinese kao ţrtva, dok se drugu pusti na slobodu. Osoba se uranja u mikve, pere svoje haljine i brije sve dlake sa svoga tijela. Pravila obrednog uranjanja općenito dolaze iz ovog konteksta.

kao

dio

procesa

dobivanja druge šanse na svijetu, u ovim recima. Ipak, moţda postoji

njemu na usluzi stoji kohen koji mu

još jedan koncept. Šilu'ah HaKen je

postaje primarna osoba za kontakt u

"demonstracijska" micva. Ona je

njegovom procesu obnavljanja.

jedna od rijetkih micvot za koje je navedena nagrada - arihat jamim.

Micva se protivi zajedničkoj logici i rasuđivanju. Ona sadrţi zagonetne kvalitete hoka - boţanske zapovijedi, koju nije lako objasniti. A nagrada koja dolazi za njeno vršenje daje se i za mnoge druge micvot koje se

Š'iši – treća alija - 12 p'sukim – (14,21-32) Osoba koja si ne moţe priuštiti ţivotinje za ţrtvovanje, treba za prinos donijeti dvije ptice. Tora opisuje obrede koje obuhvaća ovo prinošenje ţrtava. Nije vaţno koliko je ţrtva vrijedna u novcu (šekelima i

S gledišta micvi Dvanaesto i pos-

prosuđuje prema metodi kal vahomer

ljednje poglavlje Hulina bavi se

- ako se ova micva ovako nagrađuje,

micvom Šilu'ah HaKen

(tjeranjem

onda zasigurno teţe micvot moraju

majke ptice). Posljednja se mišna

sobom nositi veću nagradu. Kako

bavi situacijom kada bi ta micva

god bilo, moţda moţemo naučiti da

R’vi’i – četvrta alija – 21 p'sukim -

mogla doći u konflikt s očišćenjem

bavljenje osobnim usavršavanjem

(14,33-53)

m'core. Što ako je jedina dostupna

ne smije biti na račun drugih, bili

ptica m'cori za njezinu ţrtvu po-

oni ljudi ili ţivotinje. [Napomena:

mirenja, majka golubica koja leprša

ovo je samo tema za razmišljanje i

nad svojim gnijezdom? Tvrdimo li

ne bi je trebalo generalizirati; gene-

da pozitivna micva Taharat HaM'co-

ralizacija bi mogla dovesti do kon-

ra nadjačava zabranu uzimanja pti-

tradiktornih ideja, budite na opre-

ce majke? To bi odgovaralo općem

zu!]

pravilu da pozitivna zapovijed nadjačava zabranu. Ali to ovdje nije slučaj. Čak i za micvu, pa čak i kad će ptica biti puštena ţiva, kao što je to slučaj kod druge m'corine ptice, micva Šilu'ah HaKen ne smije se prekršiti.

Postoje tehnički razlozi za navedeno pravilo, bazirani na formulaciji riječi Strana 2

agorot), već njena relativna vrijednost u odnosu na sredstva onoga koji dolazi po pomirenje.

Tora nadalje razmatra cora'at koji moţe zadesiti kuću neke osobe. Do toga moţe doći samo u zemlji Izraela, u kući izrađenoj od određenih materijala i pod određenim uvjetima. Još jednom, kohen je taj koji određuje postoji li cora'at, ili treba

Levi – druga alija - 8 p'sukim -

zvati malera. U slučaju "zadešene

(14,13-20)

kuće", postoje postupci koje treba

Postupak očišćenja je završen nakon prinošenja različitih korbanot, i on

provesti, te proces očišćenja, koji uključuje i prinošenje korbanot.

slijedi nakon sedmodnevnog perio-

Ne samo da tijelo osobe sadrţi ele-

da te drugih postupaka, kako je

mente duhovnosti, već ih sadrţi čak

prethodno spomenuto.

i njegov dom - posebno u Erec Jis-

Obratite paţnju na to kako je m'cora

raelu. Iako čitavu ovu temu u dana-

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

šnje vrijeme ne provodimo u praksi,

rojatno nekom vrstom spolne bole-

ne moţemo zanemariti pouke spone

sti). U takvim slučajevima, Tora

i povezanosti između fizičkog i du-

stvari sagledava kao kombinaciju

hovnog svijeta. Osoba čiji je dom

fizičkih simptoma i duhovnih uz-

mjesto susreta učenjaka Tore, lan-

roka - u slučaju "zava" i "zave", koji

sirna rampa za djela milosrdne

se najvjerojatnije moţe pripisati

ljubavi i dobrote, poligon za ospo-

seksualnom nemoralu. (Tako postoji

sobljavanje nove generacije senzi-

bliski odnos između različitih tema

bilnih, osjećajnih, ushićenih Ţidova,

ove sedre. Zanimljivo je, zar ne, da

takav dom ne moţe biti zaraţen

danas postoje liječnici i klinike spe-

duhovnom pošasti. Dom lišen du-

cijalizirane za koţne i spolne bole-

hovnosti je glavni cilj nig'ei habajit.

sti.) Onaj koga to zadesi sam je

U ovom slučaju, ono što čini razliku

"tame", ali i čini da drugi ljudi i

Š’vi’i – sedma alija – 5 p’sukim –

među domovima nije koriste li

predmeti postanu "obredno nečisti"

(15,29-33)

antikorozivnu zaštitu i boju protiv

putem izravnog i neizravnog kon-

Potrebno je prinijeti korbanot na

plijesni. Razliku čine vrijednosti po

takta s njime. Onaj koji je time po-

kraju razdoblja nečistoće. Narod

kojima Ţidov ţivi i njihov utjecaj na

gođen mora prinijeti korbanot nakon

Izraela ima veliki potencijal za po-

sljedeću generaciju.

procesa očišćenja.

stizanje duhovnih visina. Oni imaju

Hamiši – peta alija – 19 p'sukim -

Šliši – šesta alija - 13 p'sukim –

i podjednako veliki potencijal da se

(14,54-15,15)

(15,16-28)

spuste do dubina duhovne nečis-

Dalje Tora govori o statusu čovjeka

Postoji također i "obredna nečis-

s "neuobičajenim iscjedkom" (vje-

toća" (niţe razine) kada dođe do

normalnog istjecanja sjemena. Ţene su za vrijeme menstruacije "obredno nečiste". To se računa kao pozitivna micva; njezin negativni dvojnik nalazi se u sljedećoj sedri.

Za ţenu s neuobičajenim iscjedkom vrijedi određen skup pravila. U slučaju zave postoje razlike u njezinu statusu, ovisno o tome koliko se krvi pojavljuje, i koliko često.

Ova pravila i postupci čine micvu.

toće.

Posljednja tri p'sukim sedre sluţe kao saţetak tema o obrednoj čistoći i nečistoći, te pred Ţidovski narod stavljaju izazov da se uzdigne iznad svjetovnog fizičkog postojanja potpunim izbjegavanjem "nečistoće".

Većina će ljudi reći (ili misliti) da je većina paraše M'cora sloţena, zbunjujuća, neprimjenjiva, zbog čega ju je uopće potrebno proučavati, dosadna ... no međusobna interakcija fizičkog i duhovnog, funkcioniranje Ţidovskog društva u okviru tematika iz ove sedre, te drugih tema, bezvremenske su i razmatranje o njima

daje

obilje

hrane

našim

mislima, a moguće čak i razgovoru oko šabatnog stola. Ništa što je u Tori nije dosadno. ■ Godina 12 3 Broj 28 Strana

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 173. Očisti svoje djelo: Obaveza da se slijedi postupak očišćenja mecore

zakona o izljevu kod muškaraca

Ovo će biti zakon o mecori na dan kada je očišćen ... (Levitski zakonik 14,2)

15,3)

174. Brijanje, jasno k'o dan!: Obaveza da se mecora obrije po drugi puta

Osmoga dana uzet će dva goluba ili dvije grlice ... (Levitski

Sedmoga dana, obrijat će svu svoju kosu ... (Levitski zakonik 14,9)

Ovo će biti njegova nečistoća putem izljeva ... (Levitski zakonik

179. Treći udarac: Obaveza za zava da prinese žrtvu

zakonik 15,14) 180. A sada jedan normalan: Obaveza da se drži zakona

175. Zagnjuri: Obaveza obredno nečiste osobe da uroni

o istjecanju sjemena

u mikve

Čovjek koji ima izljev sjemena ... (Levitski zakonik 15,16)

... on će okupati svoje tijelo u vodi i biti očišćen. (Levitski

181. Nije jedini: Obaveza da se drži zakona o

zakonik 14,9)

menstrualnoj nečistoći

176. Imaš nešto na uhu: Obaveza mecore da prinese

Ţena kod koje dođe do krvarenja ... (Levitski zakonik 15,19)

žrtvu Osmoga dana on treba uzeti dvije ovce bez mane... (Levitski zakonik 14,10) 177. Razvali je: Obaveza provođenja zakona o cara'asu u kućama Čovjek čija kuća ima zarazu cara'as doći će i... (Levitski zakonik 14,35) 178. Za ovo nema zgodnog naslova: Obaveza da se drži

182. Isto toliko vremena: Obaveza da se pridržava zakona o ženskom ne-menstrualnom krvarenju Ako kod ţene dođe do krvarenja izvan okvira njene menstruacije ... (Levitski zakonik 15,25) 183. Ovo je sasvim drugačije: Obaveza za zavu da prinese žrtvu Osmoga dana ona će uzeti dva goluba ili grlice... (Levitski zakonik 15,29) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 177. Negativna je zapovijed ne kvariti [brijati] rub brade kao što Pismo kaţe, niti ćeš kvariti rubove svoje brade (Va-jikra 19,27). Brada ima pet graničnih dijelova, i kazna bičevanja određena je za svakog pojedinog od njih. Tako, ako ih se obrije sve odjednom, to bi bilo kršenje pet zabrana. Čovjek, međutim, nije podloţan kazni sve dok ih ne brije britvom, jer to je brijanje koje obuhvaća kvarenje, a pisano je, niti ćeš kvariti. Ako je čovjek obrijao svoju bradu škarama [čak i ako se njima koristio kao britvom], bit će oslobođen kazne. Konkretno, onaj koji vrši brijanje je podloţan kazni; ali onaj koji je obrijan ne Strana 4

biva bičevan – sve dok ne pomaţe onome koji [ga] brije. Ţeni je dopušteno da kvari (ukloni) svoju bradu ako ima vlasi u području brade. Ako je kvarila bradu muškarca ne slijedi joj kazna, no zabranjeno joj je da to čini.

U Sefer haHinuhu je zapisano da kvarenjem [brijanjem britvom] svoje brade, uz spomenutih pet, čovjek krši još dvije zabrane, a to su: i njihovim utvrđenim putovima nećeš ići (Va-jikra 18,3), i niti će muškarac staviti na sebe ţensko odijelo [§179] (D'varim 22,5) [tj. učiniti da liči na ţenu].

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Cara'at: Prirodna bolest ili B-žja

lest doista kazna, koji je njen

su bili prognani da žive izvan tabo-

kazna?

zločin?

ra?

Visoko na popisu nepoznanica

• Zašto cara'at uzrokuje ne-

4) Kada se razbolite, osjećate li se

među brojnim misterioznim stva-

čistoću? Usporedite različite slu-

nečisto? Kada ste bolesni, što osje-

rima u Tanahu, nalazi se cara'at.

čajeve nečistoće u Tori. Postoji li

ćate u odnosu na B-ga?

Kakva je to bolest? Zašto se čovjek

neki zajednički nazivnik koji bi

njome zarazi? Da li je ona prirodna

konkretno mogao objasniti zašto

bolest kojom se svatko može zara-

ove prilike onečišćuju osobu?

ziti ili je ona poslana od B-ga, nadnaravni fenomen, zamišljen kao kazna za grijeh? Usporedite gledišta hazala i Ralbaga na temu cara'ata, i raspravite oba gledišta za vašim šabatnim stolom.

• Ispitajte sve slučajeve u Tanahu u kojima je nekoga zadesila cara'at. Možete li naći zajednički prijestup kojeg su počinili svi oni koje je ona zadesila? Ako je bo-

Godina 12 5 Broj 28 Strana

Pitanja za raspravu

5) Što mislite zašto postoji točno određeni svećenički obred za očišćenje gubavca koji više nije bolestan? Imate li vi ritual očišćenja kada se oporavite nakon bolesti? Kakav je

1) Zašto se majka nakon porođaja nalazi u stanju čišćenja? Zašto je vrijeme čišćenja od ovog stanja dulje za majku koja je rodila djevojčicu, od majke koja je rodila dječaka?

2) Zašto bi B-g bio toliko zabrinut

to ritual?

6) U ovoj paraši B-g kaže da B-g prouzrokuje gubu. Vjerujete li vi da B-g uzrokuje gubu? Vjerujete li da B-g izaziva bolesti? Zašto da ili zašto ne? ■

zbog gube?

3) Što mislite kako su se osjećali

Prevela Tamar Buchwald

ljudi koji su imali bolest gube kada

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šabat hagadol

Šabat prije Pesaha poznat je kao Šabat Hagadol ‫ שב ״הגדול‬- "Veliki šabat". Iako se izraz "šabat hagadol" pojavljuje u drugim kontekstima i ranije u rabinskoj literaturi (naprimjer u odlomku Rece Birkat Hamazona), on se kao šabat prije Pesaha po prvi puta spominje u Rašijevim

elovoj. Zbog čuda koje je B-g učinio

haftari (Šabat hazon, Šabat nahamu,

toga dana, šabat prije Pesaha postao

Šabat šuva), prema ovom gledištu

je poznat kao Šabat Hagadol.

tako je ime dobio i Šabat Hagadol.

Ovo je popularno objašnjenje, ali iz njegova uvoda moguće je osjetiti da Raši daje odgovor na pitanje koje

Neki napominju da zato što je dobio ime prema riječi, taj se dan naziva Šabat Hagadol umjesto Šabat Gadol.

su si mnogi ljudi postavljali godina-

Drugi ovaj redak koriste kako bi

ma ranije. No zapravo, postoje i

odgovorili na pitanje zašto, ako je

mnoga druga objašnjenja za pori-

riječ šabat ţenskog roda, dan nije

jeklo tog naziva.

nazvan Šabat Hagedola? Međutim,

djelima.

Na primjer, u njegovoj knjizi Sefer

■

Hapardes, Raši započinje svoje objašnjenje razloga za ovakav naziv pišući: Ljudi su navikli nazivati šabat prije Pesaha "Šabat Hagadol", ali oni ne znaju što je to što ovaj šabat čini većim od svih ostalih.

On potom nastavlja: Djeca su Izraelova izašla iz Egipta u četvrtak, kao što je zabiljeţeno u Seder Olam. Oni su pripremili janje za ţrtvu Pesah na prethodni šabat,

Neki kaţu da razlog moţemo naći

desetog nisana. Kada su dobili ta-

u haftari koja se čita na taj dan (pre-

kve upute, ostali su u nedoumici:

ma Levushu samo onda kada je taj

"Ako

koju

šabat dan neposredno pred Pesah),

Egipćani smatraju svetom, njima

koja opisuje mesijanska vremena, a

pred očima, oni će nas sigurno

završava retkom iz Malahije 3,23:

ţrtvujemo

ţivotinju

kamenovati." No B-g im je rekao: "Sad ćete vidjeti čudesne stvari koje ću učiniti za vas." Svatko između Djece Izraelove potom je uzeo janje i drţao ga kod sebe četiri dana. Kada su to Egipćani vidjeli, htjeli su se

to nije toliko ozbiljno pitanje, jer šabat kao mušku imenicu nalazimo u biblijskom hebrejskom - šabat b'šabato‫( שב ״בשב ו ״‬Bamidbar 28,10, Ješaja 66,23) i šomer šabat mehalelo

‫( שומה״שב ״מחללו‬Ješaja 56,2). A kasnije se u rabinskom hebrejskom, ša-

--‫ ״אֵּ ״אֵּ לִ יָה ״הַ נ ִָביא‬,‫שלֵּחַ ״ ָלכֶם‬ ֹ ‫ִהנֵּה ״ָאנֹ כִ י ״‬ ‫״וְ הַ נו ָֹהא‬,‫״הַ גָדוֹל‬,'‫״ּבוֹא״יוֹם״ה‬,‫לִ ְפנֵּי‬

bat pojavljuje u muškom rodu u

Evo, ja ću vam poslati proroka Eliju

vejanuhu bo ‫ וינוחו ״בו‬i u pozdravu

molitvi Amida u Šaharitu na šabat -

prije nego li dođe veliki (hagadol) i

i

strašni dan B-ţji.

‫שב ״שלום״ומבוהך‬.

čestitci

šabat šalom u'mevorah

podići i osvetiti, no na njih su uda-

Baš kao što su i drugi posebni

Međutim, ima i onih koji ovo

rile svakovrsne strahotne nevolje te

šabatot svoje ime dobili po njihovoj

objašnjenje odbacuju jer su sve

nisu bili u stanju nauditi Djeci IzraStrana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šabat hagadol

druge haftarot nazvane po prvoj

bili robovi, tako da se nisu trebali

riječi čitanja, a Šabat Hagadol ne

bojati povratka na svoj prisilni rad.

slijedi taj obrazac. Fishbane, u JPS

Neki izvori, posebice oni srednjo-

Haftarot ističe da je veza između

vjekovnih talijanskih Ţidova, čini se

Šabat Hagadola i "velikog dana" u

da ukazuju na to da se moţda šabat

haftari isuviše očita: sigurno bi je

prije svakog blagdana nazivao "Ša-

Raši i drugi spomenuli da su čitali

bat Hagadol". Međutim, moguće je i

tu haftaru na taj dan. Prema ovom

da se ime šabata prije Pesaha pro-

članku, i Tur i Levush tvrde da je haftara bila odabrana nakon što je

U Tori se prinos omera prinosio

dan već bio poznat kao Šabat

‫ – ממחה ״השב‬na dan nakon šabata.

Hagadol.

Drugo moguće objašnjenje (spominje ga Shibolei Haleket) odnosi se na običaj da na taj šabat rabin iznosi dugačku draša (propovijed) - moţda i najduţu u godini. Ovaj se Šabat uspoređuje s Jom kipurom, koji se također naziva "velikim postom"

Iako smo naveli da se naziv Šabat

no od saduceja i Karaita) izraz "ša-

Hagadol prvi puta pojavljuje kao

bat" o kojem se govori u ovom retku

šabat prije Pesaha u Rašijevo vrije-

prvi je dan Pesaha. Tako se Šabat

me, ima i onih (poput Zunze i kas-

Hagadol odnosi na sedmi dan tje-

nije Safraija u Haggadah of the Sages)

dna, razlikujući ga od niţe vrste

koji vjeruju da je tako bio nazivan i

šabata (u smislu zabrana) na prvi

puno ranije. Oni napominju da u ra-

dan blagdana.

nim kršćanskim izvorima, kao npr.

Prema midrašu, tijekom njihovog

tava (ne zbog duljine posta, koji tra-

ropstva u Egiptu Ţidovi nisu radili

je koliko i post na Tiša B'Av). Ima

na šabat. Međutim, odmah nakon

onih koji ublaţavaju cinizam ovog

šabata morali su se vratiti poslu

pristupa govoreći da se to ne odnosi

(postoji paralelni izraz u izraelskoj

na propovijedi, već je dan nazvan

vojsci - "svaki šabat ima svoj mocei

"velik" zbog vaţnosti tog govora,

šabat", budući da vojnici ne mogu

tog okupljanja ili rabina, a ne kao

biti kaţnjen na sam šabat). Među-

prituţba na njegovu duljinu. Neki

tim, na ovaj šabat, Ţidovi više nisu

došao tek nakon što se ime uobičajilo, a da se on izvorno nazivao dugački šabat, jer su pridodane mnoge dodatne molitve na taj dan.

Ostali

manje

poznati

razlozi

uključuju:

da je bilo obrnuto.

Prema rabinskoj tradiciji (a suprot-

‫( צומא״הבה‬Pea 7,4) zbog dugih moli-

kaţu da je običaj iznošenja draša

širilo na druge blagdane, umjesto

u Ivan 19,31, nalazimo spomen "velikog šabata". Stoga mora biti da su taj naziv koristili Ţidovi tog vremena. Međutim, drugi odbacuju ovaj pristup. Na primjer, Sacha Stern u Calendar and Community: A History of the Jewish Calendar, 2nd Century BCE to 10th Century CE piše da (uz ostale prigovore koje ima) ovaj odlomak "nije relevantan jer se

odnosi na

šabat nakon

Pesaha".

Kao i obično, kad imamo toliko mnogo objašnjenja, opadaju šanse da je bilo koje od njih ispravno.

Međutim, što se tiče Pesaha - imamo tradiciju postavljanja mnogih

Baš kao što dijete postane odrasla

pitanja i izučavanja što je više mo-

osoba (gadol) kada prihvati micvot

guće. Stoga je moţda podrijetlo

(bar micva), tako je bilo i sa Ţidovi-

imena učinjeno nejasnim kako bi-

ma kad su prihvatili svoju prvu

smo mogli nastaviti učiti o tome

micvu.

svake godine ... ■

Godina 12 7 Broj 28 Strana

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Moć srama

Novi društveni mediji doveli su do povratka drevnog fenomena, javnog sramoćenja. Dvije nedavno objavljene knjige, Jon Ronson: I tako si javno osramoćen, i Jennifer Jacquet: Je li sramota potrebna? bave se tom tematikom. Jacquet smatra da je sramota dobra stvar. Ona moţe, na primjer, biti način da se prisili javne korporacije na odgovornije ponašanje. Ronson naglašava opasnosti.

Jedna je stvar biti osramoćen od strane zajednice kojoj pripadaš, a sasvim je druga biti osramoćen na javnoj mreţi od strane nepoznatih ljudi koji ne znaju ništa o kontekstu u kojem je tvoje djelo učinjeno. To je prije linč nego potraga za pravdom.

Kako bilo da bilo, to nam utire put razumijevanju inače zbunjujućeg fenomena cara'ata, stanja s kojim se be prošlotjedna i ovotjedna paraša.

Ono se prevodi kao lepra, koţna bolest ili ljuskava infekcija. Ipak, postoje znatne poteškoće u identificiranju cara'ata kao bilo koje poznate bolesti. Najprije, njeni simptomi ne podudaraju se sa Hansenovom bolesti, drugačije znanom kao lepra. Drugo, kao što je opisano u Tori, ona ne zahvaća samo ljudska bića, već također i zidove kuća, namještaj i odjeću. Ne postoji medicinsko stanje koje bi imalo ovo svojstvo.

Osim toga, Tora je knjiga o svetosti i ispravnom ponašanju. Ona nije medicinski tekst. Čak i da jest, kao što David Zvi Hoffman ističe u svom komentaru, procedure koje se moraju poštovati ne podudaraju se sa onima koje bi se trebale poduzeti kada bi cara'at bila zarazna bolest.

Na kraju, cara'at opisan u Tori je stanje koje ne uzrokuje bolest, već nečistoću, tuma. Zdravlje i čistoća su dvije različite stvari.

Mudraci su razotkrili taj misterij

Strana 8

povezujući našu parašu sa slučajevima u Tori kada je netko bio zahvaćen cara'atom. Jedan takav slučaj dogodio se kada je Miriam govorila protiv svog brata Mojsija (Brojevi 12,1-15). Drugi se dogodio kada je Mojsije pred gorućim grmom rekao B-gu da mu Izraelci neće vjerovati.

Njegova je ruka nakratko postala „bijela kao snijeg“ (Izl.4,7). Mudraci su shvatili cara'at kao kaznu za lašon hara, zao govor, u kojem se govori negativno ili klevetnički o drugoj osobi.

U judaizmu mi nismo glumci na pozornici sa društvom kao publikom i sucem.

Možemo prevariti društvo; ali ne možemo prevariti B-ga.

To im je pomoglo objasniti zašto su simptomi cara'ata – plijesan, promjena boje – mogli zahvatiti zidove, namještaj, odjeću i ljudsku koţu. To je bio niz upozorenja ili kazni. Najprije je B-g upozoravao prekršitelja šaljući znak truleţi na zidove njegove kuće. Ako se prekršitelj pokajao, stanje bi stalo na tome. Ako to nije učinio, bio bi zahvaćen namještaj, zatim njegova odjeća i na kraju njegova koţa.

Kako da to razumijemo? Zašto se 'zao govor' smatra toliko ozbiljnim prekršajem da je ovakav neobičan fenomen ukazivao na njegovo postojanje? I zašto je bio kaţnjen na takav način, a ne na drugačiji?

Antropologinja Ruth Benedict i njena knjiga o japanskoj kulturi, Krizantema i mač, popularizirala je razliku između dviju vrsta društva: kulture krivnje i kulture srama. Drevna Grčka, poput Japana, bila je

kultura srama. Judaizam i religije na koje je on imao utjecaj (najočiglednije kalvinizam) bile su kulture krivnje. Razlike između njih su suštinske.

U kulturi srama, ono što je vaţno je sud drugih ljudi. Djelovati moralno znači prilagoditi se javnim ulogama, pravilima i očekivanjima. Ti činiš ono što drugi ljudi očekuju od tebe. Slijediš društvene norme. Ako to propustiš učiniti, društvo te kaţnjava izlaţući te sramoti, podsmjehu, neodobravanju, poniţenju i ostracizmu (odbacivanju). U kulturama krivnje ono što je vaţno ■ nije što drugi ljudi misle, već što ti govori glas savjesti. Ţivjeti moralno znači djelovati u skladu s unutarnjim moralnim imperativima: „Učini“ i „Nemoj učiniti.“ Ono što je vaţno je ono za što znaš da je ispravno i pogrešno.

Ljudi u kulturama srama su orijentirani na druge. Oni brinu o tome kako će izgledati u očima drugih, ili kao što smo rekli, o njihovom 'imidţu.' Ljudi u kulturama krivnje su orijentirani prema unutra. Oni brinu o tome što znaju sami o sebi u trenucima potpune iskrenosti. Čak i ako je tvoja slika u javnosti neokaljana, ako znaš da si učinio pogrešno, to će u tebi stvoriti osjećaj tereta. Probudit ćeš se usred noći, potresen. Sramota je javno poniţenje. Krivnja je unutarnje razdiranje.

Potreba za kulturom krivnje u judaizmu proistekla je iz njegovog razumijevanja odnosa između B-ga i ljudske vrste. U judaizmu mi nismo glumci na pozornici sa društvom kao publikom i sucem. Moţemo prevariti društvo; ali ne moţemo prevariti B-ga. Svo pretvaranje i ponos, svaka maska i persona, kozmetičko uljepšavanje naše slike u javnosti je beznačajno: „G-spod ne gleda kao što gleda čovjek. Ljudi Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Moć

gledaju vanjsku pojavu, ali G-spod gleda srce“ (1.Sam. 16,7). Kulture srama su kolektivne i konformističke. Za razliku od toga, judaizam, arhetip kulture krivnje, naglašava pojedinca i njegov ili njezin odnos sa B-gom. Ono što je vaţno nije jesmo li se prilagodili kulturi vremena, nego da li je ono što činimo dobro, pravedno i ispravno.

To zakon o cara'atu čini fascinantnim, jer se on prema tumačenju mudraca sastoji od jednog od rijetkih slučajeva u Tori koji kaţnjava sramom umjesto krivnjom. Pojavljivanje truleţi ili promjena boje na zidovima kuće bila je javni znak privatnog prekršaja. To je bio način kojim se svakom tko je tamo ţivio ili došao u posjetu reklo, „Na ovom mjestu su se govorile loše stvari.“ Malo po malo znakovi bi postajali sve bliţi krivcu, pojavljujući se pored njegovog ili njezinog kreveta ili stolca, zatim na njegovoj odjeći, a tada na njegovoj koţi sve dok na kraju ne bi bio dijagnosticiran kao onečišćen: Kada čovjek na sebi nosi znak nečistog stanja, neka nosi razderanu odjeću, neka ide gologlav, neka pokrije usta i viče: 'Nečist, nečist!'

Sve dok je znak bolesti na njemu, on ostaje nečist. Sve dok je nečist, mora živjeti odvojeno. Njegovo prebivalište neka bude izvan tabora. (Lev. 13,45-46) To su suštinski izrazi sramote. Prvi od njih je stigma: javni znakovi Godina 12 9 Broj 28 Strana

srama

sramote i obeščašćenosti (razderana odjeća, zapuštena kosa, itd.). Zatim dolazi ostracizam: privremeno isključivanje iz normalnih društvenih odnosa. Te stvari nemaju nikakve veze sa bolešću, ali imaju velike veze sa društvenim neodobravanjem.

To je ono što zakon o cara'atu čini teško shvatljivim kada se prvi puta sretnemo s njim: to je jedna od rijetkih prilika u kojoj se javna sramota pojavljuje u kulturi bez sramote, utemeljenoj na krivnji. Međutim, to se dogodilo, ne zato što je društvo moralo izraziti svoje neodobravanje, već zato što je B-g signalizirao da treba učiniti tako.

Zašto baš u slučaju lašon hara, 'zlog govora'? Zato što je govor ono što društvo drţi povezanim. Antropolozi su raspravljali o tome da se jezik razvio među ljudima upravo kako bi ojačao veze među njima i kako bi mogli surađivati u većim skupinama. Ono što podrţava suradnju je povjerenje. Ono nam dozvoljava i ohrabruje nas da se ţrtvujemo za zajednicu, znajući da se moţemo osloniti na to da će i drugi činiti isto. Upravo je stoga lašon hara toliko destruktivan. On potkopava povjerenje. On čini da ljudi počinju sumnjati jedni u druge. On oslabljuje veze koje zajednicu drţe na okupu. Ako se ne provjeri, lašon hara će uništiti svaku skupinu koju napadne: obitelj, tim, zajednicu, čak i narod. Stoga je on jedinstven u svom zlobnom karakteru: On koristi moć jezika kako bi oslabio upravo

ono zbog čega je jezik nastao, konkretno, povjerenje koje odrţava društvene veze.

Zato je kazna za lašon hara bila privremeno isključivanje iz društva na način javne izloţenosti (znakova koji su se pojavljivali na zidovima, namještaju, odjeći i koţi), stigmatizacije i sramote (razderane odjeće itd.) te ostracizma (čovjek je bio prisiljen ţivjeti izvan logora). Teško je, moţda i nemoguće, kazniti zlonamjernog klevetnika koristeći normalne zakone, sudove i uspostavljanje krivnje. To moţe biti učinjeno u slučajevima moci šem ra, ogovaranja ili klevete, jer su to slučajevi kada je dana laţna izjava. Lašon hara je suptilniji. On se ne sluţi laţima, već insinuacijama. Postoje mnogi načini na koje se moţe okaljati čovjekova reputacija bez da se zapravo kaţe laţ. Onaj tko je optuţen za lašon hara lako moţe reći, „Nisam to rekao, nisam to mislio, a čak i da jesam, ništa što sam rekao nije bila neistina.“ Najbolji način da se razračunamo sa ljudima koji truju odnose bez da zapravo laţu jest taj da ih imenujemo, izloţimo sramoti i izbjegavamo.

To je, prema mudracima, upravo ono što je cara'at na čudesan način činio u stara vremena. On više ne postoji u obliku koji je opisan u Tori. Ali korištenje interneta i društvenih medija kao sredstava javnog sramoćenja ilustrira kako moć, tako i opasnosti kulture srama. Tora to koristi jako rijetko, i u slučaju mecora samo djelovanjem B-ga, a ne društva. Ipak, pouka mecore ostaje. Zlonamjeran govor, lašon hara, potkopava odnose, narušava društvene veze i uništava povjerenje. To zasluţuje biti izloţeno i osramoćeno.

Nikada ne govori loše o drugima i ostani daleko od onih koji to čine. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Prizori

Imam divne prijatelje koji su to-

Radujem se što vidim djecu iz

ova su djeca vrludala okolo ne obra-

liko ljubazni da me tijekom tjedna

mog kvarta kako odlaze u školu

ćajući previše pozornosti na nepo-

svojim automobilima voze do sina-

ujutro i kako se vraćaju iz škole po-

voljne vanjske uvjete. Djecu je uzbu-

goge. Vrlo su točni i gotovo se uvi-

slije podne. Primijetio sam da su

dljivo promatrati i lijepo ih je gleda-

jek u minutu drţe vremena dogo-

mnogo tmurniji i nekomunikativniji

ti. Ja sam rođen u generaciji koja je

vorenog da me pokupe. Zbog toga

kada idu u školu, a mnogo ţivahniji

naţalost svjedočila istrebljenju više

ja siđem do ugla moje ulice i tamo

i bučniji kada se iz škole vraćaju

od milijun ţidovske djece. Do dana

čekam barem 10 minuta prije dogo-

kući. Kako sam i sam desetljećima

današnjeg cijenim pogled na ţi-

vorenog vremena jer uţivam u

išao u školu, cijenim njihovu iskre-

dovsku djecu, slobodnu i samou-

prizoru koja nikada nije isti i uvijek

nost i emocije. Kao i mnogo toga u

vjerenu, zdravu, bučnu i ispunjenu

je zanimljiv.

ţivotu, škola je nuţna bol.

entuzijazmom koji posjeduju samo

Ujutro imam zadovoljstvo promatrati na djelu jeruzalemsko osoblje

mladi. Kad su djeca tu, prizor je

Talmud kaže da smo svi

za odrţavanje čistoće. Tu je vozač u

oblikovani iz istog kalupa,

jednom malom vozilu koje na svom

ali nema ni dva jednaka

uvijek uzbudljiv.

Onda ima i drugih koje redovito ■ vidim dok promatram ovaj svijet i njegove stanovnike. Postoje sakup-

dnu ima ogromne četke, koji vozi po kvartu kako bi pokupio otpad

Uvijek me fascinira kada vidim da

ljači novca, koje ću nakratko susresti

koji se nekako nakupio na ulici.

starija sestra, mora da joj je osam ili

kad stignem u sinagogu na jutarnju

Uvijek razgovara na telefon, i ja se

devet godina, vodi svog mlađeg

ili večernju molitvu. Prepoznaju me

divim tome što uspijeva upravljati

brata ili braću u školu, vodi ih pre-

i uvijek si klimnemo u znak prepoz-

tim vozilom između automobila

ko raskršća koje bi se moglo sma-

navanja. Oni ţure od sinagoge do

koji su parkirani s obje strane ulice, i

trati opasnim i pazi da im ništa ne

sinagogu u našem kvartu i vjerujem

ostavljaju mu samo nekoliko mili-

ispadne iz ruksaka. Djeca ovdje u

da su svi u vrlo dobrom fizičkom

metara prostora da prođe. Budući

Izraelu vrlo rano postaju nezavisna,

stanju zbog toliko puno hodanja.

da su automobili tamo parkirani,

sama idu autobusom i šetaju gdje

otpad koje se nalazi pod tim auto-

god poţele.

mobilima nikad se ne pokupi. Čini se da to nikoga ne smeta, jer, rekao bih, da se otpad koje se ne vidi ne smatra otpadom.

Strana 10

Postoje i šetači pasa koji u našem kvartu postaju sve brojniji. Prema

Moje je iskustvo u Sjedinjenim Dr-

onome što sam vidio, psi u Izraelu,

ţavama bilo da se djecu mnogo više

barem u našem kvartu, prilično su

tetoši i čuva. Primijetio sam da čak i

poslušna stvorenja koja rijetko kada

kad je vrijeme bilo kišno i hladno,

laju ili se ponašaju agresivno. Oni

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Prizori

koji šetaju pse su, naravno, na svo-

je sposobnosti. Međutim, ja sma-

se naše ljudske ranjivosti. Svakako

jim telefonima i jedva da se obaziru

tram da mi jednostavno moramo

da naša tijela, naše zdravlje, naš iz-

na ponašanje ţivotinje koja im je po-

prihvatiti da postoje fizičke bolesti

gled i opća fizička dobrobit slove za

vjerena na skrb. Pasa u našem kvar-

koje se manifestiraju zbog duhovnih

najugroţenije od svih ljudskih sta-

tu ima svih veličina i pasmina, i me-

nedostataka, bez obzira na to kakvi

nja. Naša tijela su tako delikatno

ni je vrlo zanimljivo biti u moguć-

ti nedostaci bili i kako ih mi tuma-

oblikovana i savršeno uravnoteţena

nosti svjedočiti tolikoj raznolikosti

čili.

da i najmanji kvar bilo kojeg njego-

koja postoji u B-ţjem svijetu prirode. Budući da ni psi niti oni koji ih šetaju ne obraćaju paţnju na mene, ja gledam taj prizor koji se stalno mijenja u miru i sigurnosti.

Ako mislite da ima toliko razno-

vog dijela odmah uzrokuje bol i

Kroz mehanizam fizičkih simptoma opisanih u ovotjednoj parši, Tora nas podsjeća da se trebamo

likih pasa, trebali biste samo pogle-

preispitati i očistiti

dati ljude koji svakog dana prolaze

i duhovno, a ne samo fizički

pored vas. To je pravo čudo stvara-

zahtijeva da mu posvetimo paţnju.

Tora proširuje ovu ideju te njome obuhvaća i duhovnu neravnoteţu i manjkavosti. Obično nikada nismo svjesni tih stvari i, ako nam, u stvari, drugi ukaţu na njih, mi uobičajeno reagiramo negodovanjem i ljutnjom. Dakle, kroz mehanizam

nja. Kao što Talmud kaţe, svi smo

Svi smo svjesni da postoje psiho-

fizičkih simptoma opisanih u ovo-

oblikovani iz istog kalupa, ali nema

somatske bolesti koje mogu postati i

tjednoj parši, Tora nas podsjeća da

ni dva jednaka. To je ono što taj pri-

često postaju stvarne fizičke bolesti.

se trebamo preispitati i očistiti i du-

zor čini tako fascinantnim.

Medicinska znanost još nije u stanju

hovno, a ne samo fizički.

Ovotjedna parša je doista jedna od najteţih tema o kojoj ljudi našeg vremena mogu razmišljati, razumjeti je ili iz koje mogu steći znanje i dobiti nadahnuće. O cjelokupnoj temi ovih misterioznih bolesti, koje su se manifestirale na ljudskom tijelu, u odjeći, pa čak i u kućama i zgradama, tehnički se raspravlja u Mišni te na raznim mjestima u samom Talmudu. Međutim, činje-

utvrditi zašto se takve pojave događaju. Pa, kao što postoje, da tako kaţem, mentalno uzrokovane bolesti, Tora nas obavještava da postoje i duhovno uzrokovane bolesti koje doista utječu na tijelo, odjeću, pa čak i vlastiti dom. Postoje mnogi događaji i pojave u ţivotu, kako osobnom tako i ţivotu naroda, koji se protive logici ili bilo kojem obliku ljudskog shvaćanja.

nica da se o toj temi raspravlja za-

Tora nam ukazuje na područja na-

pravo ne otkriva patološku podlogu

ših ţivota u kojima postoje i očituju

tih

bolesti,

niti

nam

pomaţe

objasniti je na čisto racionalan način.

Naša tijela, naša odjeća, čak i naša mjesta stanovanja zahtijevaju provjeru i posvećenje. Iako fizičke manifestacije ovih nedostataka u naše vrijeme više nisu očigledne, pouka koju one donose još uvijek je prisutna u svim našim postupcima i stavovima.

Spoznaja da moţemo biti ţalosno manjkavi u svom ponašanju, ukoliko neprestano ne nadziremo svoj odnos prema našem jedinstvenom sustavu vrijednosti, ključna je za ţivljenje

istinskog

ţi-

dovskog i poboţnog

Svjesni smo da Talmud povezuje

ţivota. Na nama je od-

tu bolest s grijehom ogovaranja i

govornost da uočimo te

klevetanja drugih te nepriličnim

slabosti u sebi čak i

govorenjem. Ipak, misterija uzroka,

onda

dijagnoze i lijeka za to stanje ostaje

fizički očite. Moţda je

uznemirujuća i skrivena. Dodavanje

to poruka za nas iz

novih uvida u ovu staru raspravu

ovotjedne parše.

velikih učenjaka Izraela prelazi mo-

Godina 12 11 Broj 28 Strana

ako

one

nisu

Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jedinstveni šabat Veliki rabin Pinhas iz Korica tije-

jedna od prvih micvot koje je ţidov-

kom cijele je godine jako pazio da

ski narod prihvatio, i mi tu micvu

ne prakticira dodatne humros, pre-

izvršavamo s dodatnom ljubavlju i

dostroţnosti. Smatrao je da bi to

radošću. Na taj način pokazujemo

bilo opterećenje drugima i, na neki

da nam micvot nisu teret; naprotiv,

način, napravilo galut teţim. Samo

to je povlastica u kojoj uţivamo.

na Pesah je poduzimao dodatne

Osobito na Šabat HaGadol ( Šabat

predostroţnosti. U stvari, mnogi

prije Pesaha), provodimo dodatno

velikani Tore poduzimali su izvan-

vrijeme učeći o pripadajućim halahot

redne mjere kako bi se osigurali da

(zakonima) i minhagim (običajima)

Ţidove što to rade s njihovim [egi-

nemaju ni ma šehu (trunku) hameca

tog blagdana.

patskim] bogom, rečeno im je da će

preko Pesaha.

Sefer Seder Olam primjećuje da je

biti ţrtvovan. Ipak, Egipćani nisu ■

ništa s tim u vezi učinili.

U 71. responsi (u Sefer Šeilot u'tešu-

bio četvrtak kad je ţidovski narod

vot min hašamajim) autor kaţe da su

15. nisana napustio Micrajim. To

Naši mudraci pitaju: zašto pove-

vrlo bili strogi sa svakim aspektom

znači da je 10. dan tog mjeseca, dan

zujemo ovo čudo sa šabatom koji

zabrane hameca za Pesah. Štoviše,

kad su ovce uveli u svoje kuće i

prethodi Pesahu, umjesto da obilje-

piše on, „tko produljuje svoj popis

vezali ih za noge kreveta, bio šabat.

ţimo stvarni datum 10. nisana?

pojedinosti nad kojima bdije, tako-

Tur (halahički kodeks Arba'a turim)

đer će produljiti svoje dane i godine

objašnjava da je razlog što se taj dan

na ovom svijetu.“

obiljeţava kao Šabat HaGadol, ve-

Autor napominje da je jesti macot

liko čudo (koje se dogodilo) tog dana. Kada su Egipćani upitali

Ohev Jisroel, Apter rebe (rabin Avraham Yehoshua Heshel), objašnjava da su na taj dan ostvarili vezu sa Šehinom (Boţanskom

prisutnosti)

uklanjanjem ovce iz fokusa štovanja idola i odredili je za micvu. Dan šabata ima moć da iskupi duše, a to je stvarni dan kad su pripadnici ţidovskog naroda doţivjeli svoje osobno

izgnanstvo.

Nadalje,

on

citira Zohar koji kaţe da sve dane u tjednu odrţava svetost prethodnog šabata. No, sve šabatot u godini upijaju vrlo posebnu snagu svetosti iz Šabat HaGadola i Šabat Šuva.

Jesod Ha'Eidah izlaţe alegoriju o kralju koji je pripremio posebnu gozbu za sve svoje ljubljene i za njezinu pripremu nije ni malo štedio. Na kraju slavlja sluge su obaviStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jedinstveni šabat

jestile kralja da je velika količina

nadahnjuje Hašemovu mida hesed da

hrane i pića ostala nepotrošena.

se ostvari na vrlo uzvišenoj razini.

Kralj je naredio da se višak hrane

Čak i pojedinci koji ga nisu dostojni,

podijeli ljudima u zemlji. Međutim,

zasluţuju obilje Hašemovih blago-

još je preostalo. Nemajući izbora,

slova, jer sav višak darova koje je

kralj je poslao hranu i piće pobunje-

stavio u ovaj svijet On ţeli razdije-

nicima i izdajnicima koji sjede u

liti.

zatvoru.

Levuš piše da se Šabat koji pretho-

Kralj nad kraljevima u svojoj bes-

di Pesahu naziva Šabat HaGadol zato

krajnoj milosti iskazuje dobrodo-

što nas uvodi u izgnanstvo, kao što

šlicu čak i prijestupnicima i greš-

se kaţe (Malahi 3,23): „Evo šaljem ti

nicima, kao što se kaţe u Tehilim

proroka Elijahua prije dolaska veli-

25,11: „Radi Imena svoga, Hašem,

kog i strašnog dana Hašemovog.“

oprosti moj grijeh jer je velik.“ Komentatori pitaju: ako je netko tako teško zgriješio, zašto bi zasluţio oprost i pokajanje? Objašnjeno je da „je velik“ se odnosi na Hašemovu blagonaklonost i blagoslove. Kako se njegova dobrostivost ne bi potratila, Hašem je udjeljuje čak i onima koji su zgriješili protiv Njega.

Hidušei HaRim uspoređuje Šabat HaGadol sa svetošću Jom kipura.

Kao što je Jom kipur 10. dana mjeseca (tišrea), tako je i taj posebni šabat bio na 10. dan mjeseca (nisana) u Egiptu. I baš kao što je bit dana Jom kipura pokajanje, tako i Šabat HaGadol okajava, posvećuje i pročišćava dušu Klal Jisroela. ■ ■

Bais Avraham dalje razrađuje ovaj koncept i pripisuje ga nazivu Šabat HaGadol. On navodi da ovaj šabat Godina 12 13 Broj 28 Strana

■

Prevela Dolores Bettini

■

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Kad je istina gora od laži Ovotjedna parša sadrţi opis procesa očišćenja osobe zahvaćene caraasom. To je dug i kompliciran proces.

Rabini kaţu da je poništiti štetu uzrokovanu govorom slično pokušaju sakupljanja perja iz jastuka koje je razasuo vjetar.

Zaraza u ovotjednom odjeljku je odgovor na prijestup zvan 'lašon hara', doslovno 'zao govor'. Ukratko, to znači govoriti loše o drugima i potpuno je zabranjeno u ţidovskom zakonu.

■

Istina nije izgovor za ponižavanje.

Kada govorimo loše o drugima, mi ih povređujemo; to je jasno i jednostavno.

Britanski zakon smatra gorim laţ-

je američki predsjednik imao aferu

ne optuţbe od onih istinitih. Ţidov-

sa jednom od svojih pomoćnica, no

ski zakon na to gleda sasvim supro-

to je potpuna neistina. On i ona

Ipak, postoji razlika između 'rehi-

tno. Jer kada izmišljamo priče o

mogli bi stati pred kamere i iskreno

lus' i 'moce šem ra'. Prvo je govoriti o

ljudima, činjenica da nisu stvarne

to zanijekati. Sva novinarska istra-

nekome negativno, iako je to istina,

ostavlja mogućnost da se opovrgnu.

ţivanja pokazala bi se netočnima.

a potonje je širiti laţne optuţbe.

Isto tako, rabini kaţu da 'laţ nema

Moţda bi to bilo naporno i gubitak

Zanimljivo je da je u britanskom

noge'. Mi ljudi smo bića sa šestim

vremena, ali priča na kraju ne bi

zakonu zabranjen samo 'moce šem

čulom za istinu tako da ono što nije

zaţivjela. Sada usporedite to sa

ra'. Najbolja obrana od tuţbe je,

istinito ostavlja mnogo manji dojam

slučajem Billa Clintona koji je umalo

kako kaţu, dokazati da su optuţbe

na nas. Kada govorite negativno o

izgubio

bile istinite. Drugim riječima, mo-

nekome, a to je istina, tjerate ga u

završio u zatvoru zbog afere sa

ţemo 'blatiti' druge do mile volje,

kut iz kojeg mu se vrlo teško izvući.

Monicom Lewinsky. Jer se to zaista

sve dok je ono što govorimo istina!

Zamislite da se prošire glasine da

predsjedničko

mjesto

i

i dogodilo.

Istina nije izgovor za poniţavanje.

Mala doza praktične mudrosti "Ako dokažeš da si u pravu malo si toga ostvario, ali ako dokažeš da si pogriješio saznao si istinu." (Sefer Chasidim 13c ) Smiješno mi je kako često ljudi (uključujući i mene!) u raspravi žele dokazati da su u pravu, kada je dokazati da nisi u pravu toliko vrednije. Pogubili smo se u toj želji da budemo u pravu, zaboravljajući da je u igri i jedna dublja, snažnija želja, želja za istinom.

Strana 14

Kada govorimo loše o drugima, mi ih povređujemo; to je jasno i jednostavno. A činjenica da govorimo istinu čini stvari samo gorima. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Blagoslovi pod krinkom "Kada dođete u ze-

gorak događaj." Neki lijekovi koji

puta u Jordanu, njegova se caraas

mlju Kanaan ... i ja

spašavaju ţivote mogu imati gorak

očistila.

ću staviti bolest ca-

okus.

raas na kuću u zemlji koju ćete posjedovati. Onaj čija je kuća, doći će i izjaviti kohenu, "Nešto poput bolesti mi se pojavilo u kući " (14, 34-35) Zašto bi vlasnik rekao: "Nešto poput bolesti mi se pojavilo u kući?"

Zašto da ne kaţe: "Bolest mi se poja-

R. Yehudah Leib Chasman ističe

Sjetimo li se toga to bi nam trebalo

da je Naaman sigurno iskoristio sve

pomoći da zadrţimo svoj smjer u

dostupne tretmane za ovu strašnu

vrijeme nevolje.

bolest. Kad mu je obećan lijek, ka-

Ludost ispraznosti Haftara za Tazriju je odlomak koji

kve veze je imalo kakav je to lijek?

Ne bi li se, u očaju, trebao uhvatiti čak i za slamku? Posebno zato što je

se nalazi u II. Kraljevima 5,1-19 i do-

čuo

nosi fascinantnu priču.

proroka, trebao je odmah iskoristiti

za

čudesna

ozdravljenja

priliku. Umjesto toga, ispriječio se

vila u kući?" B-ţanska izjava: "Ja ću

Naaman, general aramejske voj-

staviti bolest na kuću u zemlji koju

ske, obolio je od caraasa. Mlada ţi-

posjedujete" izgleda kao obećanje, a

dovska djevojčica koju su aramejci

ne kazna. Raši objašnjava da su Ka-

odveli u zarobljeništvo i koja je bila

naanci običavali skrivati svoje blago

sluškinja u Naamanovoj kući, ispri-

Taština može utjecati

u debelim zidovima svojih kuća.

čala je o mnogim čudesnim ozdrav-

na naše razmišljanje.

Bolest u kući dovodila je do rušenja

ljenjima koje je izveo prorok Eliša

zidova, što bi razotkrilo skriveno

(Elizej). Kad je Naaman sa svojom

Ispraznost nas može

blago. Tako je bolest u kući bila bla-

svitom došao u Elišinu kuću, pro-

goslov, a ne kazna.

rok mu je poslao poruku da će ga

Zato vlasnik ne bi trebao reći: "U kući mi se pojavila bolest." Bolest je kazna, dok su promjene na zidu kuće bile blagoslov koji je doveo do otkrivanja skrivenog blaga. Zbog toga on jedino moţe reći: "Čini mi se da je poput bolesti."

Ovo ima dalekoseţnu primjenu.

Svi

mi

doţivljavamo

neugodne

stvari koje su u datom trenutku uznemirujuće i čini se lošima. U puno slučajeva, mnogo kasnije smo shvatili da je ono što smo smatrali za loše zapravo bilo dobro skriveno pod krinkom.

njegov ego. "Aramejske rijeke su da■

leko bolje od Jordana!"

učinit slijepima za ono što je zapravo najbolje za nas.

sedam kupanja u rijeci Jordan izliječiti, našto se Naaman razbjesnio.

To nam pokazuje kako taština mo-

"Mislio sam da će me izliječiti nekim

ţe utjecati na naše razmišljanje. Bu-

posebnim ritualom. A što se tiče ku-

dući da je smatrao da je prorok po-

panja u Jordanu, aramejske rijeke

nizio aramejske rijeke i zaključio da

daleko su bolje od Jordana!" i

je Jordan nekako bolji od njih, on se

gnjevno je otišao.

oglušio na ono što se u konačnici

Naamanove sluge uspjele su ga uvjeriti da učini onako kako je prorok rekao, i kad se okupao sedam

pokazalo kao lijek za njega. Da ga njegove sluge nisu uvjerile, on bi do kraja svog ţivota ostao u bijedi caraasa.

R. Chasman ovo navodi kao vaţnu lekciju za nas. Ispraznost nas moţe zaslijepiti za ono što je zapravo najbolje za nas. Ako svoje uši drţimo otvorenima za riječi mudrih

Baal Šem Tov je rekao da kada se

i ostavimo po strani naš sitni ponos,

dogodi nevolja, ne treba reći: "Ovo

to će nas poštediti ozbiljnih zamki

je loše." B-g ne čini loše stvari.

taštine. ■

Umjesto toga, moţemo reći, "Ovo je Godina 12 15 Broj 28 Strana

Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Dubine mikve

Rebe Nahman veli: Kabalisti kaţu da nije rečeno da je B-g stvorio vodu. Rečeno je da je B-g stvorio nebo i zemlju. Voda se nalazi između i prije stvaranja. Voda čini da stvari rastu, voda kola ponad svemira, ona je neograničena.

Kad uđete u mikve vi zatvorite oči. Kad nekoga poljubite vi ste mu tako blizu da morate zatvoriti oči da ga uistinu vidite iznutra. Kad uđete u mikve vi zatvorite oči jer se nalazite tako blizu. Tako puno vidite, tako duboko.

Naše greške dolaze iz onog vremena kada smo sebe odvojili od vremena prije stvaranja. Kada potpuno uronimo u vodu, mi se povezujemo izvan vremena i prostora.

Rebe Nahman kaţe da kada dođe Mašijah svijet će biti ispunjen poznavanjem B-ga kao što vode ispunjavaju ocean Kada Mašijah dođe bit će nam kao da smo pod vodama mikve, toliko duboko, toliko fantastično. Mašijahovo znanje je poput znanja vode.

Čisto znači otvoreno. Ja sam otvoren da primam. Nečist znači da nisam otvoren da primam, nisam spreman, zatvoren sam.

Jedna stvar koja je Hava (Eva) dobila da njome očisti pogrešku kada je jela s Drva znanja bila je da ode u mikve (obrednu kupku). Drvo znanja zna i čini stvari izvanjski iako je u svojoj unutrašnjosti zatvoreno.

Voda je u unutrašnjosti otvorena.

Hebrejski naziv za vodu je majim.

Prije stvaranja vladalo je stanje kada je sve bilo jedno i nepodijeljeno. Poslije stvaranja B-g i svijet su dvojni.

Voda ima najveću dubinu jedinstva.

Rabi Nahman kaţe da postoje dva nivoa: B-g je prvi (rišon), kao B-g je prvo i zadnje, i B-g je Jedan (ehad).

Mi kaţemo “Šema Jisrael HaŠem Elo-keinu HaŠem Ehad (Čuj Israele, Vječni je naš B-g, Vječni je Jedan)“.

To je izuzetno vaţno. Ţelim da znate, u vašoj najdubljoj srţi, da se zemlja nalazi na nivou znanja „ B-g prvi“, a voda na nivou znanja „B-g je Jedan“.

Pod vodom mi znamo da je B-g Jedan.

Hebrejska riječ “majim“ (voda) nema mnoţine – voda i vode, postoji samo majim. Voda rado prima još vode. Što je to tako posebno s vodom? Što je zapravo voda? Gemara kaţe da ako samo vlas strši iz vode onome koji je uronio u mikve, onda uranjanje nije bilo uspješno. Morate biti potpuno uronjeni u vodu. U znanje…

Prvo ţelim da znate da postoje dvije vrste bliskosti. Jedna vrsta bliskosti je kada stojim lice u lice s tobom; mamash (stvarno) ti gledaš mene i ja gledam tebe. To je velika blizina, ali ne i najveća. Najveća bliskost je kada sam toliko s nekim blizak da ga čak više ni ne mogu vidjeti.

Strana 16

Prije nego što je jeo s Drva znanja Adam je mamash (stvarno) bio povezan s onim iznad. To nije znanje izvana, iz knjige. To je mamash znanje iznutra.

U čemu je razlika? 'Jedan i jedan je dva,' je izvanjsko znanje. 'Jedan i jedan je Jedan' je unutarnje znanje. Ţelim da znate da kada ste u vodi, kada vas voda potpuno prekriva, vi

imate unutarnje znanje.

B-g je prokleo zmiju; zmija se nalazi na zemlji. Stvari koje rastu su u zemlji, sjeme usađeno u zemlju treba vodu da raste. Voda povezuje sjeme sa unutrašnjošću zemlje. Tako i mi trebamo unutar sebe vode unutarnjeg znanja da hrani naš rast.

Voda kaţe zemlji, “Otvori svoju nutrinu. Otvori nutrinu.“ Čisto znači biti otvoren za primanje, a nečisto znači biti zatvoren za primanje.

Drago sveto znanje dolazi nam s neba ali moramo biti otvoreni za njega…dakle, biti čisti da ga primimo, tako da moramo ići u mikve. Čista osoba je ona koja je toliko otvorena. Što se više poveţem, to više pamtim. U hebrejskom jeziku je riječ “hošeh“ (tama) gotovo istovjetna riječi “hoheah“ (zaboravljanje).

Znate li što je Drvo znanja? Zašto ono donosi smrt na svijet? Zato što je odvojeno od unutrašnjosti.

Znate li što znači smrt? Smrt znači da duša nije povezana s tijelom.

Znate li što je voda? Kada je B-g stvorio svijet postojala je odvojenost. Znate li što znači “B-g se sakriva od svijeta?“ B-g je jedan, a svijet je dva.

Znate li što se dogodilo Adamu i Evi nakon što su jeli s Drva znanja?

Oni su postali dvoje, ali raj je jedan.

Tora ne navodi izričito da je voda stvorena, jer poslije stvaranja voda bi bila dva, ali voda je i dalje jedno.

Na Šabat znate da je B-g Jedan; Šabos je mir i blagoslov. Idite uvijek u mikve prije Šabosa.

Rebe Nahman kaţe da (riječ) mikve dolazi od riječi tikva što znači nada.

Voda se protivi smrti jer su umiranje i odustajanje od nade ista stvar.

Rebe Nahman kaţe da je voda miDivrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Dubine

kve rijeka koja dolazi iz raja. Voda mikve je čista na razini jedinstva.

Zašto voda mikve mora biti netaknuta da bi bila košer? Zato što to mora biti netaknuta voda koja dolazi izravno s neba. Voda mikve je čista i netaknuta na razini jedinstva.

Voda ulazi u nutrinu vašeg ţivota.

Najveći je zločin na svijetu da se odvojite od svoje unutarnjeg bića.

Ako ţivite svoj ţivot izvanjski bez da ste povezani sa svojom nutrinom, što tu ima dobroga? Voda ulazi unutar vašeg ţivota. Što voda čini svijetu? Što voda čini vama kada idete u mikve? Zemlja mora vjerovati u sebe da bi rasla.

Zmija priđe Evi i kaţe, “Da li bi ţeljela da budeš kao B-g? Jedi s Drva znanja.“ Znate li što zmija radi vama? Zašto vas zmija udara po duši?

Zato što je zmija posjeduje snagu da vas sroza sve do nule. Zmija kaţe, “Ti si ništa, ali ako jedeš s Drva Znanja onda ćeš znati što je dobro i što je loše, tada ćeš biti kao B-g, imitirajući B-ga.“ Ali moje znanje o dobru i zlu ne dolazi izvana, njemu nije potrebno pojesti jabuku da bi znalo što je dobro, a što loše, ono dolazi iznutra. Zmija vas porazi time što vam čitavo vrijeme oduzima samopouzdanje. Čovječanstvu jako potreban netko tko će ga uzdignuti. B-g kaţe Adamu, “Odreţi glavu zmiji.“ Uzmi najniţeg čovjeka i uzdigni ga.

Znate li prijatelji, ljudima koji nisu nikada okusili Drvo ţivota, što im moţete reći o dobrom i lošem?

Rebe Nahman kaţe da su vode mikve mamash nešto najviše s neba. Čovjek mora znati da svi njegovi problemi i slomljenost, svo njegovo raspadanje, potiče od toga što nije u potpunosti okruţen B-ţjom nebeskom ljubavi. Ako ode u mikve on će se osjetiti okruţeni B-ţjom ljubavi.

Duboko u sebi nitko ne ţeli napraviti nešto krivo. Duboko u sebi svatko ţeli biti jako dobar, ali ponekad moja nutrina i moja vanjština Godina 12 17 Broj 28 Strana

mikve

nisu povezani. Voda povezuje vanjski dio zemlje s unutrašnjosti zemlje, voda povezuje moju vanjštinu i moju unutrašnjost, voda povezuje sa najdubljim okolnim svjetlom.

Pod vodama mikve ja sam mamash potpuno okruţen najvećim nebeskim svjetlom.

Znate li što vam voda čini? Mikve vas mamash pretvaraju u jedno. Svaka kap vode je jedan. Zohar hakodeš (sveti Zohar) kaţe jedan i jedan su jedan.

Rebe Nahman kaţe da kada odete u mikve, mamash, ona uklanja sve borbe i svu ljutnju. Ovo ima tako duboko značenje. Zato što mikve čini da se poveţete sa stvarnošću, “B-g“ je Jedan.

Rebe Nahman kaţe da ljutnja dolazi iz uvjerenja da sam ja gospodar svijeta; ali kad uđem u mikve ja znam da je jedino B-g gospodar.

Suosjećanje je bolje od ljutnje Ljutite riječi mogu biti kao noţ u srcu jer smo se razdvojili od svoje nutrine, odvojili od svog jedinstva.

Rabi Nahman kaţe da postoji znanje zemlje i znanje vode. Sjetite se što je ranije rečeno. Kada Mašijah dođe, svijet će biti ispunjen znanjem o B-gu poput voda koje prekrivaju ocean. Znanje vode je tako duboko, tako čisto, tako lijepo, tako dobro, tako unutarnje.

Rabi Nahman kaţe da neki ljudi misle: “Kad sam prehlađen ne bih trebao ići u mikve“. Mikve vas ne čini bolesnima; baš naprotiv, ona je nešto najljekovitije na svijetu.

Rebe Nahman kaţe, kada sam uronjen u mikve, u mene ulazi sveto znanje. Kada sam uronjen u mikve ja imam 'posudu' za primanje znanja iz nebeskog izvora, jer se nalazim u drugom svijetu, u mikve, ne u ovom svijetu.

Kada stupim u mikve ja zatvorim oči, kao kad dajem poljubac, i povezujem se s najvišim svijetom dubljeg znanja.

Kada sam uronjen u mikve, potpuno okruţen nebeskom vodom, ja vidim da me B-g potpuno okruţuje.

B-g brine o svakom mom koraku.

B-g pomaţe svakome od nas.

Kada molite uronjeni u mikve, kada upravite svoje srce B-gu, kada molite, u tom času B-g brine o vama.

Rebe Nahman kaţe: Što je Eva napravila kada je jela s Drva znanja?

Ona se odvojila od neba i zemlje i povezala se s vanjskim znanjem, znanjem o dobru i zlu. Mikve je povezivanje s unutarnjim znanjem.

Prijatelji, otvorite svoja srca za ovo, svatko tko se ţeli pročistiti moţe ići u mikve.

Zašto je zmija otišla do Eve, a ne do Adama? Zato što je Eva ţena, a donijeti dijete, ţivot na svijet je tako sveto, to je poput B-ga. Suprug, supruga i djeca su putem mikve povezani sa svetošću i jedinstvom. Čistoća dolazi s neba; svetost dolazi s neba. Čistoća je 'posuda' za primanje najvišeg i najdubljeg nebeskog unutarnjeg znanja. Govor zmije je vanjsko znanje, ali unutra je volja moje duše, unutarnje znanje.

Mikve daje snagu mojoj unutrašnjosti ---- i povezuje me s onim najvišim na nebu.

Znanje vode je unutarnje znanje Voda je unutrašnjost, mikve je unutrašnjost, Šabos je unutrašnjost. Pod vodom se odvajam od vanjskog znanja i povezujem s unutarnjim znanjem.

Mikve daje ljudima nadu. Svijet treba biti pročišćen, njemu je potrebna pomoć.

Jeruzalem je mikve za Izrael.

Rebe Nahman kaţe - ići u mikve je znati da je B-g Jedan, ne da je B-g prvi, nego da je B-g Jedan, apsolutno. Trebate ići u mikve da budete povezani sa unutrašnjošću, najdubljom unutrašnjošću. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MECORA

Paraša (priča) Mecora, govori o srcu i sili onoga što izlazi iz usta čovjeka.

Ova se paraša fokusira na razumijevanje prave prirode slobodne volje.

U paraši Zohar postavlja pitanje o tome na koji način se određuje nečija sudbina – da li se o sudbini odlučuje odozgo ili smo mi sami moţda odgovorni za nju? I što je poveznica između naše sudbine i "... ţene koja zatrudni i rodi ..."? I još

svjetlo. Stvoren je novi sistem

-

više, kakva je veza između "nečis-

čista i spojena sa Stvoriteljevom ■

Nečisti sistem - sistem kroz koji

svjetlošću, i obrnuto. Stoga, "... ţena

toće i čistoće", čime se bavi naša

svjetlost ne prolazi.

koja zatrudni i rodi sina ..." podrazu-

paraša, i naše sudbine?

Dva su se sistema međusobno

Zohar objašnjava da u svijetu po-

pomiješala u našem svijetu, tako da

stoje dva sistema energije koji su iz-

nam je namijenjeno da biramo izme-

van dometa osjetila - nečistoća i či-

đu njih. Kako? Rav Ashlag objašnja-

stoća.

va da se sve temelji na našoj "ţelja

mijeva da već u trenutku kada se ideja začne moţemo znati kako će ona završiti – hoće li biti "muško" ili "ţensko" (postoje dvije sile u našem svijetu: muška i ţenska. "Muška" je dijeljenje i davanje energije, a "ţen-

"Čisto" znači čisto, bez mane, a

za primanjem" koja nas motivira da

prema kabali, kada je nešto čisto, to

poduzmemo nešto. Međutim, po-

znači da Stvoriteljevo svjetlo moţe

stoje dvije vrste "ţelja": jedna koja

lako proći kroz to, za razliku od o-

potječe iz nečistog sistema i jedna iz

noga što je "nečisto" (‫ טמא‬na hebrej-

čistog sistema. Prva je povezana s

skom, što su ujedno i slova riječi

ograničenjima i kaosom, dok je dru-

To je razlog zašto čistoća i nečisto-

‫ אטּום‬- zapečaćeno) kroz koje će svje-

ga povezana s beskonačnošću. Kada

ća nisu religijsko pitanje već stvar

tlo proći tek djelomično ili neće

ţelimo nešto isključivo za sebe mi

svijesti. Prema tome kakve su naše

uopće proći.

postajemo "kraj", crna rupa koja pri-

misli i postupci tako Stvoritelj po-

vlači sve u sebe - to je onda kad smo

stavlja našu ţivotnu priču. Mi ima-

povezani s nečistim sistemom. Čisti

mo slobodnu volju da odlučimo ko-

sustav je suprotnost. On je veza sa

jim putem ţelimo ići, kakvu vrstu

Stvoriteljem, s beskonačnošću. To je

misli ţelimo imati - čistu ili nečistu,

ţelja za primanjem u svrhu dijelje-

i koji god put koji izaberemo on ima

nja. Ova vrsta ţelje stvara kontinu-

svoju vlastitu "priču". Na kraju će-

itet, protok i vezu sa Svjetlom Stvo-

mo doći do istog odredišta, no razli-

ritelja koje se širi beskonačno.

ka je u tome koji put biramo. ■

Zohar podučava da je u početku sve bilo stvoreno čisto. Početak svega je svrha Stvaranja - podijeliti blaţenstvo i ispunjenje sa svim stvorenjima. Međutim, nakon što je svjetlo dano neograničeno, u nama se također probudila i ţelja da budemo kreatori. Tada je stvoreno ograničenje, tamno mjesto koje nam je omo-

Kvaliteta misli ovisi o volji. Kada

gućilo da se osjećamo kao kreatori

je naša volja čista onda će i naše mi-

time što smo uspjeli sami stvoriti

sli biti čiste, i tada će naša djela biti

Strana 18

ska" je primanje energije). Ako su misli roditelja ispunjene ljubavlju i čiste onda će ona roditi sina, a to će se pokazati u njegovim djelima.

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Ispravljanje grijeha lašona ha'ra Parašijot Tazria i Mesora opširno

u Egipat silom B-ţjeg naloga; ovaj

svime što izlazi iz njegovih usta.

govore o temi sara'ata, koţnoj zarazi

proces je odredio sam B-g kako bi se

”Na razini jednostavnog tumačenja,

od koje će trpjeti oni koji su krivi za

izvršila odluka o progonstvu. No,

to znači da se onaj koji daje zakletvu

grijeh lašona ha'ra - negativnog go-

na dubljoj razini, to znači da se pro-

mora pobrinuti da ne prekrši svoju

vorenja o drugim ljudima. Osoba

gonstvo dogodilo "Al Pi Ha'dibur",

riječ tako da ne izvrši svoju zakle-

određena da dobije sara'at bit će

zbog zloupotrebe govora. Negati-

tvu. Međutim, rabi Levi Yishak iz

prisiljena da ţivi izvan svog grada

van govor o braći potaknuo je pro-

Berditcheva (1740-1809) objasnio je

sve dok ne ozdravi, a tada je potre-

ces egipatskog ropstva.

da ovaj stih znači da ako osoba ne

bna posebna ceremonija kojom će joj se dopustiti da ponovo uđe u svoj grad i nastavi svoj ţivot. Sve je to bilo posljedica teškog grijeha lašona ha'ra, na kojeg Tora gleda kao na jedan od najteţih prijestupa koje osoba moţe počiniti.

Taj grijeh mi ispravljamo na Sederu u noći Pesaha, sjedeći za stolom i govoreći opširno i podrobno o B-ţjim čudima u Egiptu, te šire o temama vjere i providnosti. Da bismo ispravili grijeh negativnog govora, mi se prepuštamo pozitivnom govore-

Postoji vrlo bliska veza između te-

nju. Pokazujemo kako se govor mo-

me lašon ha'ra i nadolazećeg blagda-

ţe upotrijebiti za uzvišene i svete

na Pesaha, kada slavimo Izlazak iz

svrhe, čime se preokreće lašon ha'ra

Egipta. U biti, priča o egipatskom

- skrnavljenje govora - koji je izaz-

egzilu počela je tragičnim slučajem

vao egipatsko izgnanstvo.

lašona ha'ra. Josef je, kako smo čitali u Sefer Berešitu, Jaakobu donio negativne izvještaje o svojoj braći. To je, naravno, kod njih pobudilo neprijateljstvo i ljutnju, što ih je na

oskrnavi svoj govor, i pobrine se da svoju sposobnost govora koristi samo u pozitivne i konstruktivne svrhe, onda će Hašem ispuniti “sve što dolazi iz njegovih usta”■ - što znači, da će On odgovoriti na njegove molitve. Često puta naše molitve ostanu bez odgovora jer su ista ona usta koja su izgovorila molitve bila zagađena riječima lašona ha'ra. Čuvanjem svojih usta protiv neprikladnog govora o drugim ljudima i osiguravanjem da koristimo naša

Tora poučava u Sefer Bamidbar

usta samo u ispravne svrhe, mi po-

(30,3), “Lo jahel debaro ke'hol ha'jose

maţemo zajamčiti da će naše moli-

mi'piv ja'ase”- “On neće prekršiti

tve postići svoj cilj i dobiti povoljan

svoju riječ; on će činiti u skladu sa

odgovor od B-ga. ■

kraju navelo da ga prodaju kao roba u Egipata. Rezultat toga bio je preseljenje Jaakoba i cijele njegove obitelji u Egipat, čime je pripremljen teren za teško ropstvo i progonstvo Bene Jisrael u ruke Egipćana. I tako je došlo do 210 godina patnje, sve kao rezultat lašona ha'ra.

Hagada aludira na tu činjenicu kada kaţe: "Va'jered Misrajma - Anus Al Pi Ha'dibur." Jednostavno značenje ove fraze je da su se Jaakob i njegova obitelj preselili iz Erec Jisraela

Godina 12 19 Broj 28 Strana

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti Plač djeteta

J edne noći, dok je mladi hasid bio zadubljen u svoje knjige, njegovo je najmlađe dijete ispalo iz kolijevke. Premda je mladić učio u susjednoj sobi, bio je toliko zadubljen u knjige da ništa nije čuo.

Zato je njegov otac, koji je molio u sobi na katu, čuo plač djeteta. On je sišao, vratio djetešce u kolijevku i uljuljkao ga u san.

Mladi hasid nije primijetio da se išta dogodilo.

Kasnije je otac ukorio i poučio svog sina: “Bez obzira na to čime si zaokupljen u datom trenutku, moraš uvijek biti u stanju čuti plač djeteta.” ■

Tko treba učitelja

S vaki čovjek treba učitelja da ga uči Tori i načinu sluţenja Stvoritelju. Tako će kročiti putem koji je osvijetljen sve do kraja svog ţivota.

Ipak, čovjek koji ima tu sposobnost da moţe učiti od svakoga, čak i od jednostavnih ljudi koji govore o svjetovnim problemima i prepoznaje u tome mudrost kako sluţiti Stvoritelju – takav čovjek uopće ne treba učitelja.

R. Simha Bunam iz Pšishe ■

Čovjek i kamen

K meni dolaze raznoliki ljudi, ali ja ne mogu na

sve podjednako utjecati svojim savjetom da se poprave.

Ako čovjeka pokrijete dekom, njegova će se toplina uskoro povisiti. Ako na isti način pokrijete kamen, neće biti baš nikakve promjene.

R. Israel iz Riţina ■

Dobro i zlo

Z lo je jednostavno odsutnost dobroga.

Ono ne postoji samo po sebi, pa nestaje u svjetlu dobrote.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 16c - Zavjeti i zakletve (nastavak) Osobu koja poţali zbog dane zakletve ili zavjeta, čak i ako ih je dala s vjerskom namjerom (vidi 228,15.

36.42), moţe se osloboditi te obaveze putem tri kvalificirane osobe (vidi 228,1-3.46) koje nisu zainteresirane strane (vidi 228,5-6.30.51; 234,5657) i kojima ona osobno objasni razloge zbog kojih ju je dala (vidi 228, 14.16). Ako je to davanje bilo u njezinu korist, moţe je se osloboditi jedino ako se ona uvjerila da je ne bi ni dala da je znala sve njene posljedice (vidi 228,4,7); za primjere vidi 228,9-11. Osnova za oslobađanje ne smije biti nešto malo vjerojatno (228, 12) ili nešto što nije postojalo u vrijeme kada je zakletva ili zavjet učinjen (vidi 228,13), i osoba se ne moţe osloboditi zakletve ili zavjeta koji još nije stupio na snagu (vidi 228,1719; 229,9), ali je se moţe osloboditi čak i od onog koji je već prekršila (vidi 238,20). Oslobađanje od dijela zakletve ili zavjeta ne znači uvijek i oslobađanje od njegovog ostalog dijela; vidi 229,1-3.

Ako su zakletva ili zavjet učinjeni uz nečije odobrenje, onoga koji se zakleo obično se ne moţe osloboditi bez znanja i pristanka onoga koji je dao odobrenje (vidi 228,20.22); za primjere koji uključuju nečije odo-br -nje ili sudjelovanje vidi 228,37-40.

43-44; 231,1; 232,20; 236,6. Ako je dano uz odobrenje grupe, onoga koji se zakleo se ne smije osloboditi od nje, izuzev zbog vjerskih razloga ili za dobrobit grupe; vidi 228,21.23.

Ako je zajednica izrekla zakletvu, Godina 12 21 Broj 28 Strana

zavjet ili herem, ona obično sebe moţe osloboditi toga (vidi 228,25-27; 30 -31.47.), osim ako je izrečena iz vjerskog razloga (vidi 228,28). O tretmanu pojedinaca koji je ne poštuju vidi 228,32-34. Ona postaje nevaţeća ako je se većina ne moţe pridrţavati, a nejasnoće u njoj mogu se razriješiti većinskom odlukom (vidi 228,50). Čak i oni koji se pridruţe ili napuste zajednicu ili su rođeni nakon toga moraju je poštivati (228,29.35), ali oni koji odlaze i ne namjeravaju se vratiti, više nisu vezani običajima zajednice (214,2). Čovjeka se moţe osloboditi čak i od zavjeta ili zakletve u kojoj se spominje B-ţansko ime (228,1; 230,1), ali ne bi trebao biti oslobođen od onoga koji je dan svečanom izjavom ili u ozbiljnim okolnostima, osim iz vjerskih razloga (vidi 228,22.45).

Ako se osoba ili zajednica zakune da se neće lišiti svog zavjeta ili zakletve, oni se mogu osloboditi te zakletve; vidi 229,4-7. Osoba se ne smije zakleti pod uvjetom da se ne moţe osloboditi zakletve (229,7) ili pod uvjetom da je sama moţe poništiti, ali moţe dati zakletvu koja ovisi o tuđem odobrenju (231,1).

Zakletve i zavjeti djevojčice od 11 godina i dječak od 12 godina su va-

ljani pod uvjetom da shvaćaju što čine (233,1). Otac moţe poništiti zakletve i zavjete svoje kćeri dok ne navrši 12 i pol godina ili se ne uda (234,1), a muţ (234,26-27) moţe poništiti zakletve i zavjete svoje ţene (vidi 234,2-20.29.31.33-35), čak i ako su učinjeni uz odobrenje grupe (238, 24; 234,1). Oni ih mogu poništiti samo onog dana kada saznaju za njih (vidi 234,25,32) ili saznaju da ih mo■ gu poništiti (234,21). Ako ih potvrde, više ih ne mogu poništiti (osim ako nisu oslobođeni svoje potvrde; vidi 234,49-50), no nju se ipak moţe osloboditi; vidi 234,22-23.56-57. Oni ih ne smiju poništiti ili potvrditi prije nego li budu dani, ali to mogu učiniti prije nego što stupe na snagu. Ne moraju to učiniti u njezinoj prisutnosti (vidi 234,28), ali to moraju učiniti osobno (234,30). Mišljenja se razlikuju u pogledu toga moţe li se zakletva ili zavjet djelomično potvrditi ili poništiti (vidi 229,2; 234, 36) ili ako je preraspoređen drugoj osobi (vidi 234:,51-54). U vezi metoda poništavanja ili potvrđivanja vidi 234,37-48. Suprug moţe poništiti samo zakletve i zavjete koji uključuju uskraćivanje ili odnose između muţa i ţene (vidi 234,59-74), a poništenje potonjeg je valjano samo dok se ona ponovno ne uda (234,55). Mišlje -nja se razlikuju o tome moţe li ih otac poništiti ako ne uključuju uskraćivanje (234,58). Ako muţ ili ţena poloţe zakletvu ili zavjet koji je u sukobu s njihovim bračnim obvezama, on je ništavan (vidi 234,73; 235, 2), a ako bilo koji od njih učini takvu zakletvu ili zavjet koji je valjan, a koji rezultira takvim sukobom, oni se moraju razvesti ( vidi 235,1,3-5). ■ Strana 21

Alan Morinis

Program musara osim toga što su oni koji su ostali u gradu na kraju bili predani još goroj sudbini: kada su nacisti stigli u taj dio Poljske, sve su Ţidove poslali u

čega nemate brinuti. Povjerenje.

To je podjednako istinito kako za osobne događaje, tako i za sveopću povijest. Nije ništa više opravdano

Povjerenje – Bitahon (nastavak)

logore smrti.

Protjeravanje u Sibir

Na kraju rata obitelj Nekritz je bila

toga da li ćete zakasniti na školsku

oslobođena i otišla je u Sjedinjene

predstavu u kojoj nastupa vaša

Drţave. Izgon u Sibir bio je njihova

kćer. Na nama leţi velika odgovor-

karta za preţivljavanje.

nost da pokušamo svijet učiniti mi-

Patnje ili nevolje koje se pojavljuju u našem ţivotu gotovo nikada nam u datom trenutku nemaju smisla, i tek s vremenom otkrivaju svoju logiku.

Tko bi to mogao i pretpostaviti?

Jeste li se ikada prisjetili nekog

brinuti se zbog ratova koji bjesne od

rnijim, pravednijim mjestom, ali i stići na vrijeme na naše sastanke.

Ali nakon što uloţimo svoj trud,

perioda svog ţivota (ili čitavog svog

mudro je imati pouzdanja da će ■

ţivota), i tek kada ste ga odvrtili

ishod biti onakav kakav treba biti.

unatrag uspjeli ste shvatiti ono što

Kao što je rekao Rabi Tarfon: „Nije

se događalo? Koliko ste ljudi čuli

u tvojoj vlasti da svršiš posao, ali

kako kaţu nešto poput ovoga, „To

nemaš slobodu da se posla okaniš“

što sam ostao bez posla pokazalo se

(Avot 2,16).

kao nešto najbolje što mi se moglo dogoditi,“ mada je u onom trenutku

Ovo nam nema namjeru reći da zlo i

to izgledalo kao da vas je netko

patnje nisu stvarni, niti da dobri

udario u pleksus? Moţda već imate

ljudi ne pate, nego nam omogućava

takvih iskustava.

da na sve što u ţivotu dođe pred nas gledamo kao na izazov posta-

Na početku Drugog svjetskog rata,

vljen našim duševnim osobinama.

učitelj musara, rabin Yehudah Leib

Mi trebamo biti dobri i puni ljubavi,

Nekritz, je zajedno sa svojom ţenom i djecom, bio protjeran iz Poljske u Sibir. Rusi su izvršili invaziju na dio Poljske u kojem je ţivjela obitelj Nekritz, a pošto je rabin Nekritz bio rođen u Rusiji, bio im je sumnjiv pa su ga poslali na rad na neprijatni sjever zemlje. Naravno, svi su u mjestu bili van sebe zbog

velikodušni i ljubazni, ali nijednu Dok se stvari odvijaju nitko ne mo-

od tih osobina ne moţemo na silu

ţe predvidjeti kako će se sve to na

čvrsto ukorijeniti u našem unutar-

kraju završiti, tako da su naše rea-

njem tlu, sve dok se ne suočimo s

kcije na ono što nam se zbiva u ţi-

izazovom odbacivanja njihovih su-

votu čista špekulacija ili pokazuju

protnosti. Samo onda ako su ti iza-

da se drţimo priče koju sami ne-

zovi u potpunosti stvarni moţemo

svjesno stvaramo.

ih iskoristiti da nam pomognu pri

jadne obitelji Nekritz, jer svima

Učenje musara je da se pozove “po-

drugima je bilo dopušteno da osta-

vjerenje“ da se suprotstavi “reak-

nu u svojim kućama, dok je ova

ciji“. Kada shvatite da scenarij svog

obitelj bila odabrana da bude kaţ-

ţivota ne pišete sami, niti upravljate

njena izgonom. „Uţasno, uţasno,“

svim događanjima, onda vam po-

kukali su, i bilo je doista uţasno,

stane jasno da se zapravo ni zbog

Strana 22

napredovanju našeg srca u pozitivnom smjeru. Kada su rabina Nekritza seljaci u Sibiru pitali, "Zbog čega ste ovdje poslani?" on bi uvijek odgovorio, "da vas podučim bitahonu."

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Glas sudbine

korake koji odraţavaju vaša najdublja uvjerenja, bez bojazni od posljedica. Na taj način bitahon pomaţe jačanju duševnih osobina koje su podloţne strahu. Na primjer, ljudi često počnu govoriti nešto što nije istina zbog straha od posljedica.

Zbog toga će osoba koja ima čvrsto pouzdanje nailaziti na manje iskušenja da bude neiskrena. A tako je i kod svake druge osobine koja je moţda iz straha uskraćena svoje pune veličine.

Da li iz svega ovoga izvlačimo zaključak da „imati bitahon znači biti fatalist“? U svojem krajnjem obliku, odgovor je zapravo da. Ima jedna hasidska priča koja govori o rebeu koji je ugledao nekog neumjereno zaposlenog čovjeka, pa ga je zapitao kuda tako ţurno hita. „Hitam za svojom sudbinom,“ odgovorio je čovjek. Na to je rebe odvratio, „A kako znaš da i ona ne juri za tobom?

Moţda se samo trebaš na trenutak zaustaviti i dati joj priliku da te dosegne.“ No, mi također moţemo otkriti i druge glasove koji nam govore da, mada je naša sudbina uistinu u B-ţjim rukama, mi zapravo ne bismo trebali sve prepustiti B-gu. Na nama je još uvijek obaveza da uloţimo trud. Oslanjati se isključivo na B-ga sugerira da mi u svojim rukama nemamo apsolutno ništa što bi dovelo do promjene, što je rijedak slučaj, ako se uopće ikada tako i desi. Svatko ima određene snage koje su mu darovane, poput sposobnosti da razmišlja, govori, piše, podiţe stvari, kreće se, da se brine – i čak iako vam nedostaje jedna ili više tih sposobnosti, vi trebate iskoristiti ono što vam je na raspolaganju, kako biste doveli do ishoda koji vam se čine najboljima, umjesto da se posvema prepustite B-gu. B-g je izvor tih sposobnosti, pa zar ne biste obeščastili te darove, a posebno Onoga koji ih je darovao, ako ih ne iskoristite?

gima, i druge okolnosti u svijetu, to je znak da razumijete i prihvaćate svoju stvarnu odgovornost za sebe samoga i za svijeta. To također odraţava i vašu zahvalnost za darove koje je B-g već stavio u vaše ruke.

Da, potrudi se – ali također i shvati da je ishod uvijek van tvoga domašaja.

Ukratko, smjernica musara je da trebate nastojati činiti stvari onako kako smatrate da je najbolje, a onda biti potpuno spremni prihvatiti sve što će se desiti.

Kad vas obuzme strah Kada ste jednom razvili takav stav da prihvatite štogod da se pojavi kao ishod vaših postupaka, osjećat ćete se slobodnijima reći i poduzeti

Kada vas obuzme briga ili strah, prepoznajte taj doţivljaj kao signal koji vam je upućen da pokrenete unutrašnje iskre vašeg bitahona. Postanite svjesni osjećaja kao što su to strah, tjeskoba, prevelika ovisnost, dok se bude u vama, i odgovorite na njih unutra, prepoznajući ih kao znak 'nepovjerenja' (no samo kao zapaţanje, bez da se osuđujete zbog toga).

Time što ste prijemljivi za osjećaje koji daju naslutiti manjak povjerenja, vi postajete svjesni onoga što se u vama dešava. Na osnovu te svijesti o sebi samima, vi se moţete podsjetiti druge mogućnosti koja leţi pred vama u ovoj situaciji – a to je da imate povjerenja. ■

Kada mudri bitahon u vama uhvati korijena, vi počinjete prepoznavati koliko je vaţno djelovati u svoju korist. Ako uloţite iskreni trud da poboljšate sami sebe, odnose s druGodina 12 23 Broj 28 Strana

Strana 23

iska

Iz

ćeg t doma

Eichmann u Zagrebu

Autograf, 7.4.2019.

Piše: Jadranka Brnčić Već nas je Hannah Arendt, u studiji Eichmann u Jeruzalemu iz 1963., upozorila da počinitelji velikih zala kroza ljudsku povijest najčešće nisu – kako to rado zamišljamo da sebe ne bismo dovodili u pitanje – sociopati i fanatici, nego obični ljudi koji prihvaćaju autoritet neke institucije ili drţave i onda kad im tumače da su zla djela ”normalna”.

Adolf Eichmann, odgovoran za provedbu Šoe u nacističkoj Njemačkoj, nije pokazivao patološke sklonosti niti znakova da je organiziranje genocida bilo izraz njegova zvjerstva, nego je, kako se i sam branio: bio činovnik koji je ”obavljao svoju duţnost”. Hannah Arendt to zove ”banalnošću zla”.

Ono što je onemogućavalo Eichmannu da, za suđenja u Jeruzalemu, preuzme osobnu moralnu odgovornost za zla koja je naređivao, bilo je, po Arendtovoj, ponajprije dubok nedostatak sposobnosti mišljenja i prosuđivanja, sposobnosti uvida i stavljanja događaja u perspektivu.

Budući da predstava Eichmann u Jeruzalemuneizravno poziva i gledatelje na vlastita razmišljanja o odnosu prema političkoj i ratnoj prošlosti, pa onda i o aktualnoj sadašnjosti u kakvoj se često priziva retorika iz prošlosti, ona jest artikulacija angaţiranoga, političkog teatra.

No, ujedno je i predstava o kazalištu samom, odnosno o interakciji događaja i njegova pamćenja te, kako je i Arendt, primijetila na Eichamannovu slučaju, o odnosu krivnje i optuţbe na pozornici suda Predstava Eichmann u Jeruzalemu, što ju je redatelj Jernej Lorenci nedavno postavio s odličnom glumačkom ekipom Zagrebačkog kazališta mladih (premijerno izvedena 22. oţujka), ne samo da propitivanjem osobne odgovornosti priziva razmišljanje o aporijskom i nerazrješivom problemu zla, nego nas pogađa u našoj aktualnoj kolektivnoj i osobnoj frustraciji.

Već samim tim je – bez obzira na moguće kritike zbog duţine

Page 24 Strana 24

trajanja, eventualno i zbog naglasaka u interpretaciji odabrane građe – vaţna predstava.

Interpretacija ”banalnosti zla” Hanne Arendt predstavi je dala i okvir i metodu. Sadrţaj prvoga dijela tvore detaljna svjedočanstva preţivjelih logoraša što ih je Claude Lanzmann snimio u devetosatnom dokumentarcu Šoa, potom reference na Jaspersova predavanja objavljena u knjizi Pitanje krivnje, dijelovi romana Koţa Curzia Malapartea te dijelovi filma Suđenje u Nürnbergu Stanleya Kramera.

Predstava je rađena iz perspektive glumaca, odnosno današnjih čitatelja i gledatelja, a ne ţivih svjedoka. Na temelju svojih sposobnosti za rekonstrukciju i interpretaciju građe, glumci se angaţiraju i kao privatne osobe: zglobovi njihovih razmišljanja vidljivi su, a neki od njih, pričajući događaje i doţivljaje iz vlastite obiteljske povijesti u drugom dijelu predstave, izlaţu i svoju koţu.

Budući da predstava Eichmann u Jeruzalemu neizravno poziva i gledatelje na vlastita razmišljanja o odnosu prema političkoj i ratnoj prošlosti, pa onda i o aktualnoj sadašnjosti u kakvoj se često priziva retorika iz prošlosti, ona jest artikulacija angaţiranoga, političkog teatra. No, ujedno je i predstava o kazalištu samom, odnosno o interakciji događaja i njegova pamćenja te, kako je i Arendt, primijetila na Eichamannovu slučaju, o odnosu krivnje i optuţbe na pozornici suda.

Prvi dio predstave tematizira glumačku profesiju, a drugi dio status osobnog svjedočanstva na kazališnoj pozornici, odnosno razliku između glume i svjedočenja, pa posredno i između onog ”Nikad više” i opetovanja onoga što se događa prije „nikad“ onemogućujući mu da postane zbiljsko.

Dakako, propitivanje porijekla zla sloţeno je koliko i same stvarnosti u kojima se zlo očituje, pa onda koliko su i načini na koji ih interpretiramo te je reţiser morao odabrati neke od razina. Očite su barem dvije: svi smo mi potomci zločinitelja i zlotrpitelja te svako od nas u

sebi nosi potencijal da počini zlo.

Vođene su, čini mi se, Lorencijevim uvjerenjem da je klica zla u čovjeku i da nikad ne znamo što će ju aktivirati i otjeloviti ili u zlodjelo ili u ravnodušnost prema tuđim zlodjelima.

Kada je riječi o političkom i realnom zlu prije nego se ono očituje kao djelo, niz je vaţnih dimenzija o kojima valja promisliti: proces kojim se to očitovanje događa, uvjeti pod kojima se stvara te njegovo generiranje i iz interpretiranja zlih djela iz prošlosti.

Događaj Šoe u Drugom svjetskom ratu rezultat je jednoga dugog procesa otpočeta strahom od ekonomske nesigurnosti. Kristalna noć ne bi bila moguća da Nijemci godinama prije toga nisu, posredstvom suptilne propagande, bili uvjeravani kako Ţidovi, svaki pojedinačni Ţidov, predstavlja prijetnju njihovoj sigurnosti.

Ponavljanje laţi pretvara laţ u ”istinu” kojom laţ ”opravdava” samu sebe te kojom odabrani cilj opravdava sredstvo da se do njega dođe. ”Konačno rješenje” postalo je realno mogućim u trenutku kada je drţava svojim zakonima propisala okvire po kojima su i vladavine prava bili isključeni skupine ljudi na temelju njihove nepoţeljne nacionalnosti, svjetonazorske pripadnosti ili ma kojega slučajnoga ili odabranoga identiteta. Ono što je po sebi trajno nezamislivo, legitimizacijom postaje ”normalnim”. Okidači koji oslobađaju ljudski potencijal za činjenjem i dopuštanjem kolektivnoga zla nije, dakle, njihova vlastita prirodna zloća, nego sustav koja činjenje zla proglašava legitimnim.

Ljudi se radi vlastite komocije odriču svoje sposobnosti mišljenja i prosuđivanja, uvida i stavljanje događaja u perspektivu, ne ţele preuzeti rizik za vlastitu slobodu, te odluke umjesto njih donose njihovi vođe.

Eichmannizam je tamo gdje ljudi sebe doţivljavaju kao nemoćne kotačiće sustava.

Od presudne je vaţnosti znati što prošli događaji znače za našu budućnost. Šoa se najvjerojatnije neće ponoviti. Ali se ponavljaju mehanizmi procesa koji su do činjenja i dopuštanja zla doveli te koji i dalje mogu generirati golema zla.

Ako prošlost interpretiramo u ključu poricanja vlastite odgovornosti te pozivanja na svoju nacionalnu i religijsku pripadnost kao cilj za kakav su sva sredstva dopuštena, nećemo li u istu rečenicu moći staviti nezamislivo: Boga i rat, kršćanstvo i nacionalizam?

Ako se uvjerimo da postoje naši realni neprijatelji te da se konflikti među narodima ne mogu drukčije razriješiti nego ratom, neće li on postati nuţnim i neizbjeţnim?

Ako dostatno puta ponavljamo kako su muslimani teroristi, kako će islam pokoriti kršćansku Europu, neće li ljudi koji bjeţe pred nasiljem i smrću, izbjeglice među nama, postati nepoţeljnima?

Ako ustrajemo na polarizaciji među političkim strankama, demonizaciji drugih ili samoheroizaciji, tko će graditi budućnost koja moţe biti samo zajednička?

Dobro to artikulira Phillip Zimardo u knjizi Luciferov učinak.

Odgovornost nikad nije kolektivna, nego osobna, no njezini su plodovi kolektivni. Pod terorom većina ljudi će popustiti, ali ne i svi. Neke zemlje su odmah poslušale naciste i izručile svoje Ţidove, a Danci su primjer kako se moglo i Hitleru reći ne.

Gdje je reţim zločinački, demonski karakter je nepotreban.

Potrebni su samo poslušnost i pokoravanje zakonu. Šačica nacista stoga je mogla šest milijuna Ţidova poslati u smrt, a da se milijuni gledatelja pretvarala kako ih se to ne tiče.

Odbijam misliti da je čovjek po sebi zao. Uvijek imamo izbora ne samo da izaberemo dobro nad zlom, nego i da mislimo. Ţivot nam je dan kao trajno nedovršena proba za kakvu naprosto treba imati ljudske hrabrosti biti čovjek.. ■

Divrej Tora

Godina 12

Broj 28