3-05 - Divrej Tora - Mecora 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 28

Zagreb, šabat 9. travnja 2022. - 8. nisana 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 28 divrejtora@gmail.com

Paraša Mecora

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Naziv ove parše je "Mecora", što se odnosi na vrstu duhovne kožne bolesti. Komentator Sfas Emes objašnjava da je riječ "Mecora" zapravo skraćenica dviju riječi - "Moci Ra" - što znači "eliminirati loše".

Ideja je da kada osoba dobije osip ili groznicu, iako se to doima lošim, to je zapravo znak da tijelo eliminira toksine i prolazi kroz proces čišćenja.

Ovu ideju možemo primijeniti i na vlastite živote. Ponekad se čini kao da grcamo pritisnuti poteškoćama i zbunjenošću. Ali to je u određenom smislu pozitivan znak - svi otrovi izranjaju na površinu, kao nagovještaj pročišćavanja.

Zamislite sjeme koje je posijano u zemlju. Sjeme polako propada i baš kad je dostiglo svoju krajnju točku raspadanja – kada se sjeme čini mrtvim i uništenim – upravo tada ono počinje nicati. Najmračniji trenutak noći kao znak predstojećeg svitanja.

(Vajikra 14,1-15,33) Tora opisuje postupak za mecoru

gradeći taj dio kuće; ako se ona iznovo pojavi, čitava se zgrada mora srušiti.

(osobu koju je zadesila caraat) po završe-

Tora daje pojedinosti o tjelesnim izlu-

tku njegove izolacije. Taj postupak traje

čevinama koje čine osobu duhovno neči-

tjedan dana, i uključuje korbanot i ura-

stom, sprečavajući tako da on dođe u do-

njanje u mikve. Nakon toga, kohen mora

ticaj sa svetim predmetima, te o tome ka-

proglasiti mecoru čistim. Mecora koji ima

ko čovjek ponovo stječe stanje duhovne

limitirana financijska sredstva može živo-

čistote.

tinje koje su skupe zamijeniti manjim žrtvama. Prije nego li kohen dijagnosticira da neka kuća ima caraat, iznašaju se sve stvari iz kuće kako bi se spriječilo da i one budu proglašene obredno nečistima.

Caraat se uklanja razbijajući pa ponovo

Obrednu nečistotu može prouzročiti istjecanje muškarčeva sjemena ili nečeg sličnog, te menstruacija ili slično krvarenje kod žena. Za očišćenje potrebno je uranjanje u mikve. ■

Mrlja Nega pretvara se u Oneg - radost.



D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim -

izoliran od drugih tijekom vremena

(14,1-12)

svoje obredne nečistoće. To mu daje vremena da propita sebe, svoja dje-

Bolesti kojima se bavi Tazria, odmah

la, svoje misli. No, kao dio procesa

se obrađuju postupcima opisanim u

pročišćavanja,

M'cora.

Glavna tema paraše M'cora je "obredno čišćenje" onoga koga je zadesio

cora'at. Ovi postupci čine pozitivnu micvu. Potrebno je uzeti dvije ptice, s njima se izvrši obred, jedna se ptica prinese kao žrtva, dok se drugu pusti na slobodu. Osoba se uranja u mikve, pere svoje haljine i brije sve dlake sa svoga tijela. Pravila obrednog uranjanja općenito dolaze iz ovog konteksta.

kao

dio

procesa

dobivanja druge šanse na svijetu, u ovim recima. Ipak, možda postoji

njemu na usluzi stoji kohen koji mu

još jedan koncept. Šilu'ah HaKen je

postaje primarna osoba za kontakt u

"demonstracijska" micva. Ona je je-

njegovom procesu obnavljanja.

dna od rijetkih micvot za koje je navedena nagrada - arihat jamim. Micva se protivi zajedničkoj logici i rasuđivanju. Ona sadrži zagonetne kvalitete hoka - božanske zapovijedi, koju nije lako objasniti. A nagrada koja dolazi za njeno vršenje daje se i za mnoge druge micvot koje se

Š'iši – treća alija - 12 p'sukim – (14,21-32) Osoba koja si ne može priuštiti životinje za žrtvovanje, treba za prinos donijeti dvije ptice. Tora opisuje obrede koje obuhvaća ovo prinošenje žrtava. Nije važno koliko je žrtva vrijedna u novcu (šekelima i

S gledišta micvi Dvanaesto i pos-

prosuđuje prema metodi kal vahomer

ljednje poglavlje Hulina bavi se

- ako se ova micva ovako nagrađuje,

micvom Šilu'ah HaKen

(tjeranjem

onda zasigurno teže micvot moraju

majke ptice). Posljednja se mišna

sobom nositi veću nagradu. Kako

bavi situacijom kada bi ta micva

god bilo, možda možemo naučiti da

R’vi’i – četvrta alija – 21 p'sukim -

mogla doći u konflikt s očišćenjem

bavljenje osobnim usavršavanjem

(14,33-53)

m'core. Što ako je jedina dostupna

ne smije biti na račun drugih, bili

ptica m'cori za njezinu žrtvu po-

oni ljudi ili životinje. [Napomena:

mirenja, majka golubica koja leprša

ovo je samo tema za razmišljanje i

nad svojim gnijezdom? Tvrdimo li

ne bi je trebalo generalizirati; gene-

da pozitivna micva Taharat HaM'co-

ralizacija bi mogla dovesti do kon-

ra nadjačava zabranu uzimanja pti-

tradiktornih ideja, budite na opre-

ce majke? To bi odgovaralo općem

zu!]

pravilu da pozitivna zapovijed nadjačava zabranu. Ali to ovdje nije slučaj. Čak i za micvu, pa čak i kad će ptica biti puštena živa, kao što je to slučaj kod druge m'corine ptice, micva Šilu'ah HaKen ne smije se prekršiti.

Postoje tehnički razlozi za navedeno pravilo, bazirani na formulaciji riječi Strana 2

agorot), već njena relativna vrijed-

nost u odnosu na sredstva onoga koji dolazi po pomirenje.

Tora nadalje razmatra cora'at koji može zadesiti kuću neke osobe. Do toga može doći samo u zemlji Izraela, u kući izrađenoj od određenih materijala i pod određenim uvjetima. Još jednom, kohen je taj koji

određuje postoji li cora'at, ili treba

Levi – druga alija - 8 p'sukim -

zvati malera. U slučaju "zadešene

(14,13-20)

kuće", postoje postupci koje treba

Postupak očišćenja je završen nakon prinošenja različitih korbanot, i on

provesti, te proces očišćenja, koji uključuje i prinošenje korbanot.

slijedi nakon sedmodnevnog perio-

Ne samo da tijelo osobe sadrži ele-

da te drugih postupaka, kako je

mente duhovnosti, već ih sadrži čak

prethodno spomenuto.

i njegov dom - posebno u Erec Jis-

Obratite pažnju na to kako je m'cora

raelu. Iako čitavu ovu temu u dana-

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

šnje vrijeme ne provodimo u praksi,

rojatno nekom vrstom spolne bole-

ne možemo zanemariti pouke spone

sti). U takvim slučajevima, Tora

i povezanosti između fizičkog i du-

stvari sagledava kao kombinaciju

hovnog svijeta. Osoba čiji je dom

fizičkih simptoma i duhovnih uz-

mjesto susreta učenjaka Tore, lan-

roka - u slučaju "zava" i "zave", koji

sirna rampa za djela milosrdne

se najvjerojatnije može pripisati se-

ljubavi i dobrote, poligon za ospo-

ksualnom nemoralu. (Tako postoji

sobljavanje nove generacije senzi-

bliski odnos između različitih tema

bilnih, osjećajnih, ushićenih Židova,

ove sedre. Zanimljivo je, zar ne, da

takav dom ne može biti zaražen

danas postoje liječnici i klinike spe-

duhovnom pošasti. Dom lišen du-

cijalizirane za kožne i spolne bole-

hovnosti je glavni cilj nig'ei habajit.

sti.) Onaj koga to zadesi sam je "ta-

U ovom slučaju, ono što čini razliku

me", ali i čini da drugi ljudi i pre-

među domovima nije koriste li

dmeti postanu "obredno nečisti" pu-

antikorozivnu zaštitu i boju protiv

tem izravnog i neizravnog kon-

Potrebno je prinijeti korbanot na

plijesni. Razliku čine vrijednosti po

takta s njime. Onaj koji je time po-

kraju razdoblja nečistoće. Narod

kojima Židov živi i njihov utjecaj na

gođen mora prinijeti korbanot nakon

Izraela ima veliki potencijal za po-

sljedeću generaciju.

procesa očišćenja.

stizanje duhovnih visina. Oni imaju

Hamiši – peta alija – 19 p'sukim -

Šliši – šesta alija - 13 p'sukim –

(14,54-15,15)

(15,16-28)

Dalje Tora govori o statusu čovjeka

Postoji također i "obredna nečis-

s "neuobičajenim iscjedkom" (vje-

toća" (niže razine) kada dođe do

normalnog istjecanja sjemena. Žene su za vrijeme menstruacije "obredno nečiste". To se računa kao pozitivna micva; njezin negativni dvojnik nalazi se u sljedećoj sedri.

Za ženu s neuobičajenim iscjedkom vrijedi određen skup pravila. U slučaju zave postoje razlike u nje-

zinu statusu, ovisno o tome koliko se krvi pojavljuje, i koliko često.

Ova pravila i postupci čine micvu. Š’vi’i – sedma alija – 5 p’sukim – (15,29-33)

i podjednako veliki potencijal da se spuste do dubina duhovne nečistoće.

Posljednja tri p'sukim sedre služe kao sažetak tema o obrednoj čistoći i nečistoći, te pred Židovski narod stavljaju izazov da se uzdigne iznad svjetovnog fizičkog postojanja potpunim izbjegavanjem "nečistoće".

Većina će ljudi reći (ili misliti) da je velik dio paraše M'cora složen, zbunjujuć, neprimjenjiv, zbog čega li ju

je uopće potrebno proučavati, dosadna je... no međusobna interakcija fizičkog i duhovnog, funkcioniranje Židovskog društva u okviru tematika iz ove sedre, te drugih tema, bezvremenske su i razmatranje o njima

daje

obilje

hrane

našim

mislima, a moguće čak i razgovoru oko šabatnog stola. Ništa što je u Tori nije dosadno. ■ Godina 15 3 Broj 28 Strana

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 173. Očisti svoje djelo: Obaveza da se slijedi postupak očišćenja mecore

zakona o izljevu kod muškaraca

Ovo će biti zakon o mecori na dan kada je očišćen ... (Levitski zakonik 14,2)

15,3)

174. Brijanje, jasno k'o dan!: Obaveza da se mecora obrije po drugi puta

Osmoga dana uzet će dva goluba ili dvije grlice ... (Levitski

Sedmoga dana, obrijat će svu svoju kosu ... (Levitski zakonik 14,9)

Ovo će biti njegova nečistoća putem izljeva ... (Levitski zakonik

179. Treći udarac: Obaveza za zava da prinese žrtvu

zakonik 15,14) 180. A sada jedan normalan: Obaveza da se drži zakona

175. Zagnjuri: Obaveza obredno nečiste osobe da uroni

o istjecanju sjemena

u mikve

Čovjek koji ima izljev sjemena ... (Levitski zakonik 15,16)

... on će okupati svoje tijelo u vodi i biti očišćen. (Levitski

181. Nije jedini: Obaveza da se drži zakona o

zakonik 14,9)

menstrualnoj nečistoći

176. Imaš nešto na uhu: Obaveza mecore da prinese

Žena kod koje dođe do krvarenja ... (Levitski zakonik 15,19)

žrtvu Osmoga dana on treba uzeti dvije ovce bez mane... (Levitski zakonik 14,10) 177. Razvali je: Obaveza provođenja zakona o cara'asu u kućama Čovjek čija kuća ima zarazu cara'as doći će i... (Levitski zakonik 14,35) 178. Za ovo nema zgodnog naslova: Obaveza da se drži

182. Isto toliko vremena: Obaveza da se pridržava zakona o ženskom ne-menstrualnom krvarenju Ako kod žene dođe do krvarenja izvan okvira njene menstruacije ... (Levitski zakonik 15,25)

183. Ovo je sasvim drugačije: Obaveza za zavu da prinese žrtvu Osmoga dana ona će uzeti dva goluba ili grlice... (Levitski zakonik 15,29) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

69. Pozitivna je zapovijed vratiti pripadniku Židova nešto izgubljeno kao što Pismo kaže, svakako će ih vratiti svome bratu (D'varim 22,1). Ako se netko pravi da to ne vidi, on je neposlušan prema pozitivnoj zapovijedi i prekršio je negativnu (vidi odjeljak zabrana, §182). Ako je uzeo izgubljeni predmet i nije ga vratio, on se također oglušio na ovu pozitivnu zapovijed i prekršio dvije zabrane (negativne zapovijedi §35 i §182). Vjerska je dužnost vratiti izgubljeni predmet čak i zloj osobi. Ali ako netko jede lešine [meso koje nije košer] iz pakosti i inata ili otvoreno krši subotu, on je heretik i zabranjeno je vratiti Strana 4

mu izgubljeni predmet. Ako netko pronađe nešto čime bi mu se bilo ispod dostojanstva mučiti, i da je njegovo on se ne bi gnjavio s time, nema obvezu mučiti se s time. Ako, pak, želi ići preko striktnog stajališta ili slova zakona, on to može učiniti, neka bi blagoslov došao na njega. Stoga je Rabenu Jona napisao: Ako je vjerska dužnost uložiti truda da se spase stvari drugoga koje imaju novčanu vrijednost, koliko više truda moramo uložiti da izbavimo njega samoga, učiniti nešto da ga spasimo u vrijeme njegove nevolje.

Na snazi je svuda, u svakom trenutku, i za muškarca i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Cara'at: Prirodna bolest ili B-žja

lest doista kazna, koji je njen

su bili prognani da žive izvan tabo-

kazna?

zločin?

ra?

Visoko na popisu nepoznanica

• Zašto cara'at uzrokuje ne-

4) Kada se razbolite, osjećate li se

među brojnim misterioznim stva-

čistoću? Usporedite različite slu-

nečisto? Kada ste bolesni, što osje-

rima u Tanahu, nalazi se cara'at.

čajeve nečistoće u Tori. Postoji li

ćate u odnosu na B-ga?

Kakva je to bolest? Zašto se čovjek

neki zajednički nazivnik koji bi

njome zarazi? Da li je ona prirodna

konkretno mogao objasniti zašto

bolest kojom se svatko može zara-

ove prilike onečišćuju osobu?

ziti ili je ona poslana od B-ga, nadnaravni fenomen, zamišljen kao kazna za grijeh? Usporedite gledišta hazala i Ralbaga na temu cara'ata, i raspravite oba gledišta za vašim šabatnim stolom.

• Ispitajte sve slučajeve u Tanahu u kojima je nekoga zadesila cara'at. Možete li naći zajednički prijestup kojeg su počinili svi oni koje je ona zadesila? Ako je bo-

Godina 15 5 Broj 28 Strana

Pitanja za raspravu

5) Što mislite zašto postoji točno određeni svećenički obred za očišćenje gubavca koji više nije bolestan? Imate li vi ritual očišćenja kada se oporavite nakon bolesti? Kakav je

1) Zašto se majka nakon porođaja nalazi u stanju čišćenja? Zašto je vrijeme čišćenja od ovog stanja dulje za majku koja je rodila djevojčicu, od majke koja je rodila dječaka?

2) Zašto bi B-g bio toliko zabrinut

to ritual?

6) U ovoj paraši B-g kaže da B-g prouzrokuje gubu. Vjerujete li vi da B-g uzrokuje gubu? Vjerujete li da B-g izaziva bolesti? Zašto da ili zašto ne? ■

zbog gube?

3) Što mislite kako su se osjećali

Prevela Tamar Buchwald

ljudi koji su imali bolest gube kada

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šabat hagadol

Šabat prije Pesaha poznat je kao Šabat Hagadol ‫ שב ״דג על‬- "Veliki šabat". Iako se izraz "šabat hagadol" pojavljuje u drugim kontekstima i ranije u rabinskoj literaturi (naprimjer u odlomku Rece Birkat Hamazona), on se kao šabat prije Pesaha po prvi puta spominje u Rašijevim

voj. Zbog čuda koje je B-g učinio

haftari (Šabat hazon, Šabat nahamu,

toga dana, šabat prije Pesaha postao

Šabat šuva), prema ovom gledištu

je poznat kao Šabat Hagadol.

tako je ime dobio i Šabat Hagadol.

Ovo je popularno objašnjenje, ali iz njegova uvoda moguće je osjetiti da Raši daje odgovor na pitanje koje

Neki napominju da zato što je dobio ime prema riječi, taj se dan naziva Šabat Hagadol umjesto Šabat Gadol.

su si mnogi ljudi postavljali godina-

Drugi ovaj redak koriste kako bi

ma ranije. No zapravo, postoje i

odgovorili na pitanje zašto, ako je

mnoga druga objašnjenja za pori-

riječ šabat ženskog roda, dan nije

jeklo tog naziva.

nazvan Šabat Hagedola? Međutim,

djelima.

Na primjer, u njegovoj knjizi Sefer

■

Hapardes, Raši započinje svoje objašnjenje razloga za ovakav naziv pišući: Ljudi su navikli nazivati šabat prije Pesaha "Šabat Hagadol", ali oni

ne znaju što je to što ovaj šabat čini većim od svih ostalih.

On potom nastavlja: Djeca su Izraelova izašla iz Egipta u četvrtak, kao što je zabilježeno u Seder Olam. Oni su pripremili janje za žrtvu Pesah na prethodni šabat,

Neki kažu da razlog možemo naći

desetog nisana. Kada su dobili ta-

u haftari koja se čita na taj dan (pre-

kve upute, ostali su u nedoumici:

ma Levushu samo onda kada je taj

"Ako žrtvujemo životinju koju Egi-

šabat dan neposredno pred Pesah),

pćani smatraju svetom, njima pred

koja opisuje mesijanska vremena, a

očima, oni će nas sigurno kame-

završava retkom iz Malahije 3,23:

novati." No B-g im je rekao: "Sad ćete vidjeti čudesne stvari koje ću učiniti za vas." Svatko između Djece Izraelove potom je uzeo janje i držao ga kod sebe četiri dana. Kada su to Egipćani vidjeli, htjeli su se podići i

--‫ָבמא‬ ִ ‫״דנ‬ ַ ‫״א ִליָד‬ ֵּ ‫״א‬ ֵּ ,‫״ל ֶ ם‬ ָ ‫ִדנֵּד ״ָאנֹ ִ מ ״ש ֵֹּל ַח‬ ‫נֹוהא‬ ָ ‫״עְ ַד‬,‫״ד ָג ֹול‬,'‫״ּבֹוא״מֹום״ד‬,‫ֵּמ‬ ַ ‫ִל ְפנ‬ Evo, ja ću vam poslati proroka Eliju prije nego li dođe veliki (hagadol) i strašni dan B-žji.

to nije toliko ozbiljno pitanje, jer šabat kao mušku imenicu nalazimo u biblijskom hebrejskom - šabat b'šabato‫( שב ״בשב ע ״‬Bamidbar 28,10, Ješaja 66,23) i šomer šabat mehalelo ‫שע ה״‬

‫( שב ״ חללע‬Ješaja 56,2). A kasnije se u rabinskom hebrejskom, šabat pojavljuje u muškom rodu u molitvi Amida u Šaharitu na šabat - vejanuhu bo i

‫עמנעחע ״בע‬

čestitci

i

u

pozdravu

šabat šalom u'mevorah

‫שב ״שלעם״ע בעה‬.

osvetiti, no na njih su udarile sva-

Baš kao što su i drugi posebni

Međutim, ima i onih koji ovo

kovrsne strahotne nevolje te nisu

šabatot svoje ime dobili po njihovoj

objašnjenje odbacuju jer su sve

bili u stanju nauditi Djeci IzraeloStrana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Šabat hagadol

druge haftarot nazvane po prvoj

tim, na ovaj šabat, Židovi više nisu

riječi čitanja, a Šabat Hagadol ne

bili robovi, tako da se nisu trebali

slijedi taj obrazac. Fishbane, u JPS

bojati povratka na svoj prisilni rad.

Haftarot ističe da je veza između

Neki izvori, posebice oni srednjo-

Šabat Hagadola i "velikog dana" u

vjekovnih talijanskih Židova, čini se

haftari isuviše očita: sigurno bi je

da ukazuju na to da se možda šabat

Raši i drugi spomenuli da su čitali

prije svakog blagdana nazivao "Ša-

tu haftaru na taj dan. Prema ovom

bat Hagadol". Međutim, moguće je i

članku, i Tur i Levush tvrde da je

haftara bila odabrana nakon što je

U Tori se prinos omera prinosio

dan već bio poznat kao Šabat

‫חה ״דשב‬

– na dan nakon šabata.

Prema rabinskoj tradiciji (a suprot-

Hagadol.

Drugo moguće objašnjenje (spominje ga Shibolei Haleket) odnosi se na običaj da na taj šabat rabin iznosi dugačku draša (propovijed) - možda i najdužu u godini. Ovaj se Šabat uspoređuje s Jom kipurom, koji se također naziva "velikim postom"

bat" o kojem se govori u ovom retku

Hagadol prvi puta pojavljuje kao

prvi je dan Pesaha. Tako se Šabat

šabat prije Pesaha u Rašijevo vrije-

Hagadol odnosi na sedmi dan tje-

me, ima i onih (poput Zunze i kas-

dna, razlikujući ga od niže vrste

nije Safraija u Haggadah of the Sages)

šabata (u smislu zabrana) na prvi

koji vjeruju da je tako bio nazivan i

dan blagdana.

puno ranije. Oni napominju da u ra-

tava (ne zbog duljine posta, koji tra-

ropstva u Egiptu Židovi nisu radili

je koliko i post na Tiša B'Av). Ima

na šabat. Međutim, odmah nakon

onih koji ublažavaju cinizam ovog

šabata morali su se vratiti poslu

pristupa govoreći da se to ne odnosi

(postoji paralelni izraz u izraelskoj

na propovijedi, već je dan nazvan

vojsci - "svaki šabat ima svoj mocei

"velik" zbog važnosti tog govora,

šabat", budući da vojnici ne mogu

tog okupljanja ili rabina, a ne kao

biti kažnjen na sam šabat). Među-

došao tek nakon što se ime uobičajilo, a da se on izvorno nazivao

dugački šabat, jer su pridodane mnoge dodatne molitve na taj dan.

Ostali

manje

poznati

razlozi

uključuju:

da je bilo obrnuto.

Iako smo naveli da se naziv Šabat

Prema midrašu, tijekom njihovog

kažu da je običaj iznošenja draša

širilo na druge blagdane, umjesto

no od saduceja i Karaita) izraz "ša-

‫( צע א״הבד‬Pea 7,4) zbog dugih moli-

pritužba na njegovu duljinu. Neki

da se ime šabata prije Pesaha pro-

nim kršćanskim izvorima, kao npr.

u Ivan 19,31, nalazimo spomen "velikog šabata". Stoga mora biti da su taj naziv koristili Židovi tog vremena. Međutim, drugi odbacuju ovaj pristup. Na primjer, Sacha Stern u Calendar and Community: A History of the Jewish Calendar, 2nd Century BCE to 10th Century CE piše da (uz ostale prigovore koje ima) ovaj odlomak "nije relevantan jer se odnosi na šabat nakon Pesaha".

Kao i obično, kad imamo toliko mnogo objašnjenja, opadaju šanse da je bilo koje od njih ispravno.

Međutim, što se tiče Pesaha - imamo tradiciju postavljanja mnogih

Baš kao što dijete postane odrasla

pitanja i izučavanja što je više mo-

osoba (gadol) kada prihvati micvot

guće. Stoga je možda podrijetlo

(bar micva), tako je bilo i sa Židovi-

imena učinjeno nejasnim kako bi-

ma kad su prihvatili svoju prvu

smo mogli nastaviti učiti o tome

micvu.

svake godine ... ■

Godina 15 7 Broj 28 Strana

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Moć srama

Novi društveni mediji doveli su do povratka drevnog fenomena, javnog sramoćenja. Dvije nedavno objavljene knjige, Jon Ronson: I tako si javno osramoćen, i Jennifer Jacquet: Je li sramota potrebna? bave se tom tematikom. Jacquet smatra da je sramota dobra stvar. Ona može, na primjer, biti način da se prisili javne korporacije na odgovornije ponašanje. Ronson naglašava opasnosti.

Jedna je stvar biti osramoćen od strane zajednice kojoj pripadaš, a sasvim je druga biti osramoćen na javnoj mreži od strane nepoznatih ljudi koji ne znaju ništa o kontekstu u kojem je tvoje djelo učinjeno. To je prije linč nego potraga za pravdom.

Kako bilo da bilo, to nam utire put razumijevanju inače zbunjujućeg fenomena cara'ata, stanja s kojim se bave prošlotjedna i ovotjedna paraša. Ono se prevodi kao lepra, kožna bolest ili ljuskava infekcija. Ipak, postoje znatne poteškoće u identificiranju cara'ata kao bilo koje poznate bolesti. Najprije, njeni simptomi se ne podudaraju sa Hansenovom bolesti, drugačije znanom kao lepra. Drugo, kao što je opisano u Tori, ona ne zahvaća samo ljudska bića, već također i zidove kuća, namještaj i odjeću. Ne postoji medicinsko stanje koje bi imalo ovo svojstvo.

Osim toga, Tora je knjiga o svetosti i ispravnom ponašanju. Ona nije medicinski tekst. Čak i da jest, kao što David Zvi Hoffman ističe u svom komentaru, procedure koje se moraju poštovati ne podudaraju se sa onima koje bi se trebale poduzeti kada bi cara'at bila zarazna bolest.

Na kraju, cara'at opisan u Tori je stanje koje ne uzrokuje bolest, već nečistoću, tuma. Zdravlje i čistoća su dvije različite stvari.

Mudraci su razotkrili taj misterij

Strana 8

povezujući našu parašu sa slučajevima u Tori kada je netko bio zahvaćen cara'atom. Jedan takav slučaj dogodio se kada je Miriam govorila protiv svog brata Mojsija (Brojevi 12,1-15). Drugi se dogodio kada je Mojsije pred gorućim grmom rekao B-gu da mu Izraelci neće vjerovati.

Njegova je ruka nakratko postala "bijela kao snijeg" (Izl.4,7). Mudraci su shvatili cara'at kao kaznu za lašon hara, zao govor, u kojem se govori negativno ili klevetnički o drugoj osobi.

U judaizmu mi nismo glumci na pozornici sa društvom kao publikom i sucem.

Možemo prevariti društvo; ali ne možemo prevariti B-ga.

To im je pomoglo objasniti zašto su simptomi cara'ata – plijesan, promjena boje – mogli zahvatiti zidove, namještaj, odjeću i ljudsku kožu. To je bio niz upozorenja ili kazni. Najprije je B-g upozoravao prekršitelja šaljući znak truleži na zidove njegove kuće. Ako se prekršitelj pokajao, stanje bi stalo na tome. Ako to nije učinio, bio bi zahvaćen namještaj, zatim njegova odjeća i na kraju njegova koža.

Kako da to razumijemo? Zašto se 'zao govor' smatra toliko ozbiljnim prekršajem da je ovakav neobičan fenomen ukazivao na njegovo postojanje? I zašto je bio kažnjen na takav način, a ne na drugačiji?

Antropologinja Ruth Benedict i njena knjiga o japanskoj kulturi, Krizantema i mač, popularizirala je razliku između dviju vrsta društva: kulture krivnje i kulture srama. Drevna Grčka, poput Japana, bila je

kultura srama. Judaizam i religije na koje je on imao utjecaj (najočigledniji je kalvinizam) bile su kulture krivnje. Razlike između njih su suštinske.

U kulturi srama, ono što je važno je sud drugih ljudi. Djelovati moralno znači prilagoditi se javnim ulogama, pravilima i očekivanjima. Ti činiš ono što drugi ljudi očekuju od tebe. Slijediš društvene norme. Ako to propustiš učiniti, društvo te kažnjava izlažući te sramoti, podsmjehu, neodobravanju, poniženju i ostracizmu (odbacivanju). U kulturama krivnje ono što je važno nije ■ što drugi ljudi misle, već što ti govori glas savjesti. Živjeti moralno znači djelovati u skladu s unutarnjim moralnim imperativima: "Učini" i "Nemoj učiniti." Ono što je važno je ono za što znaš da je ispravno i pogrešno.

Ljudi u kulturama srama su orijentirani na druge. Oni brinu o tome kako će izgledati u očima drugih, ili kao što smo rekli, o njihovom 'imidžu.' Ljudi u kulturama krivnje su orijentirani prema unutra. Oni brinu o tome što znaju sami o sebi u trenucima potpune iskrenosti. Čak i ako je tvoja slika u javnosti neokaljana, ako znaš da si učinio pogrešno, to će u tebi stvoriti osjećaj tereta. Probudit ćeš se usred noći, potresen. Sramota je javno poniženje. Krivnja je unutarnje razdiranje.

Potreba za kulturom krivnje u judaizmu proistekla je iz njegovog razumijevanja odnosa između B-ga i ljudske vrste. U judaizmu mi nismo glumci na pozornici sa društvom kao publikom i sucem. Možemo prevariti društvo; ali ne možemo prevariti B-ga. Svo pretvaranje i ponos, svaka maska i persona, kozmetičko uljepšavanje naše slike u javnosti je beznačajno: "G-spod ne gleda kao što gleda čovjek. Ljudi Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Moć

gledaju vanjsku pojavu, ali G-spod gleda srce" (1.Sam. 16,7). Kulture srama su kolektivne i konformističke. Za razliku od toga, judaizam, arhetip kulture krivnje, naglašava pojedinca i njegov ili njezin odnos sa B-gom. Ono što je važno nije jesmo li se prilagodili kulturi vremena, nego da li je ono što činimo dobro, pravedno i ispravno.

To zakon o cara'atu čini fascinantnim, jer se on prema tumačenju mudraca sastoji od jednog od rijetkih slučajeva u Tori koji kažnjava sramom umjesto krivnjom. Pojavljivanje truleži ili promjena boje na zidovima kuće bila je javni znak privatnog prekršaja. To je bio način kojim se svakom tko je tamo živio ili došao u posjetu reklo, "Na ovom mjestu su se govorile loše stvari."

Malo po malo znakovi bi postajali sve bliži krivcu, pojavljujući se pored njegovog ili njezinog kreveta ili stolca, zatim na njegovoj odjeći, a tada na njegovoj koži sve dok na kraju ne bi bio dijagnosticiran kao onečišćen: Kada čovjek na sebi nosi znak nečistog stanja, neka nosi razderanu odjeću, neka ide gologlav, neka pokrije usta i viče: 'Nečist, nečist!' Sve dok je znak bolesti na njemu, on ostaje nečist. Sve dok je nečist, mora živjeti odvojeno.

Njegovo prebivalište neka bude izvan tabora. (Lev 13,45-46) To su suštinski izrazi sramote. Prvi od njih je stigma: javni znakovi Godina 15 9 Broj 28 Strana

srama

sramote i obeščašćenosti (razderana odjeća, zapuštena kosa, itd.). Zatim dolazi ostracizam: privremeno isključivanje iz normalnih društvenih odnosa. Te stvari nemaju nikakve veze sa bolešću, ali imaju velike veze sa društvenim neodobravanjem.

To je ono što zakon o cara'atu čini teško shvatljivim kada se prvi puta sretnemo s njim: to je jedna od rijetkih prilika u kojoj se javna sramota pojavljuje u kulturi bez sramote, utemeljenoj na krivnji. Međutim, to se dogodilo, ne zato što je društvo moralo izraziti svoje neodobravanje, već zato što je B-g signalizirao da treba učiniti tako.

Zašto baš u slučaju lašon hara, 'zlog govora'? Zato što je govor ono što društvo drži povezanim. Antropolozi su raspravljali o tome da se jezik razvio među ljudima upravo kako bi ojačao veze među njima i kako bi mogli surađivati u većim skupinama. Ono što podržava suradnju je povjerenje. Ono nam dozvoljava i ohrabruje nas da se žrtvujemo za zajednicu, znajući da se možemo osloniti na to da će i drugi činiti isto. Upravo je stoga lašon hara toliko destruktivan. On potkopava povjerenje. On čini da ljudi počinju sumnjati jedni u druge. On oslabljuje veze koje zajednicu drže na okupu. Ako se ne provjeri, lašon hara će uništiti svaku skupinu koju napadne: obitelj, tim, zajednicu, čak i narod. Stoga je on jedinstven u svom zlobnom karakteru: On koristi moć jezika kako bi oslabio upravo

ono zbog čega je jezik nastao, konkretno, povjerenje koje održava društvene veze.

Zato je kazna za lašon hara bila privremeno isključivanje iz društva na način javne izloženosti (znakova koji su se pojavljivali na zidovima, namještaju, odjeći i koži), stigmatizacije i sramote (razderane odjeće itd.) te ostracizma (čovjek je bio prisiljen živjeti izvan logora). Teško je, možda i nemoguće, kazniti zlonamjernog klevetnika koristeći normalne zakone, sudove i uspostavljanje krivnje. To može biti učinjeno u slučajevima moci šem ra, ogovaranja ili klevete, jer su to slučajevi kada je dana lažna izjava. Lašon hara je suptilniji. On se ne služi lažima, već insinuacijama. Postoje mnogi načini na koje se može okaljati čovjekova reputacija bez da se zapravo kaže laž. Onaj tko je optužen za lašon hara lako može reći, "Nisam to rekao, nisam to mislio, a čak i da jesam, ništa što sam rekao nije bila neistina." Najbolji način da se razračunamo sa ljudima koji truju odnose bez da zapravo lažu jest taj da ih imenujemo, izložimo sramoti i izbjegavamo.

To je, prema mudracima, upravo ono što je cara'at na čudesan način činio u stara vremena. On više ne postoji u obliku koji je opisan u Tori. Ali korištenje interneta i društvenih medija kao sredstava javnog sramoćenja ilustrira kako moć, tako i opasnosti kulture srama. Tora to koristi jako rijetko, i u slučaju mecora samo djelovanjem B-ga, a ne društva. Ipak, pouka mecore ostaje. Zlonamjeran govor, lašon hara, potkopava odnose, narušava društvene veze i uništava povjerenje. To zaslužuje biti izloženo i osramoćeno.

Nikada ne govori loše o drugima i ostani daleko od onih koji to čine. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Prizori

Imam divne prijatelje koji su to-

Radujem se što vidim djecu iz

ova su djeca vrludala okolo ne obra-

liko ljubazni da me tijekom tjedna

mog kvarta kako odlaze u školu

ćajući previše pozornosti na nepo-

svojim automobilima voze do sina-

ujutro i kako se vraćaju iz škole po-

voljne vanjske uvjete. Djecu je uzbu-

goge. Vrlo su točni i gotovo se uvi-

slije podne. Primijetio sam da su

dljivo promatrati i lijepo ih je gleda-

jek u minutu drže vremena dogo-

mnogo tmurniji i nekomunikativniji

ti. Ja sam rođen u generaciji koja je

vorenog da me pokupe. Zbog toga

kada idu u školu, a mnogo živahniji

nažalost svjedočila istrebljenju više

ja siđem do ugla moje ulice i tamo

i bučniji kada se iz škole vraćaju

od milijun židovske djece. Do dana

čekam barem 10 minuta prije dogo-

kući. Kako sam i sam desetljećima

današnjeg cijenim pogled na ži-

vorenog vremena jer uživam u

išao u školu, cijenim njihovu iskre-

dovsku djecu, slobodnu i samou-

prizoru koja nikada nije isti i uvijek

nost i emocije. Kao i mnogo toga u

vjerenu, zdravu, bučnu i ispunjenu

je zanimljiv.

životu, škola je nužna bol.

entuzijazmom koji posjeduju samo

Ujutro imam zadovoljstvo promatrati na djelu jeruzalemsko osoblje

mladi. Kad su djeca tu, prizor je

Talmud kaže da smo svi

za održavanje čistoće. Tu je vozač u

oblikovani iz istog kalupa,

jednom malom vozilu koje na svom

ali nema ni dva jednaka

dnu ima ogromne četke, koji vozi

uvijek uzbudljiv.

Onda ima i drugih koje redovito ■ vidim dok promatram ovaj svijet i njegove stanovnike. Postoje sakup-

po kvartu kako bi pokupio otpad

Uvijek me fascinira kada vidim da

ljači novca, koje ću nakratko susresti

koji se nekako nakupio na ulici.

starija sestra, mora da joj je osam ili

kad stignem u sinagogu na jutarnju

Uvijek razgovara na telefon, i ja se

devet godina, vodi svog mlađeg

ili večernju molitvu. Prepoznaju me

divim tome što uspijeva upravljati

brata ili braću u školu, vodi ih pre-

i uvijek si klimnemo u znak prepoz-

tim vozilom između automobila

ko raskršća koje bi se moglo sma-

navanja. Oni žure od sinagoge do

koji su parkirani s obje strane ulice, i

trati opasnim i pazi da im ništa ne

sinagogu u našem kvartu i vjerujem

ostavljaju mu samo nekoliko mili-

ispadne iz ruksaka. Djeca ovdje u

da su svi u vrlo dobrom fizičkom

metara prostora da prođe. Budući

Izraelu vrlo rano postaju nezavisna,

stanju zbog toliko puno hodanja.

da su automobili tamo parkirani,

sama idu autobusom i šetaju gdje

otpad koje se nalazi pod tim auto-

god požele.

mobilima nikad se ne pokupi. Čini se da to nikoga ne smeta, jer, rekao bih, da se otpad koji se ne vidi ne smatra otpadom.

Strana 10

Postoje i šetači pasa koji u našem kvartu postaju sve brojniji. Prema

Moje je iskustvo u Sjedinjenim Dr-

onome što sam vidio, psi u Izraelu,

žavama bilo da se djecu mnogo više

barem u našem kvartu, prilično su

tetoši i čuva. Primijetio sam da čak i

poslušna stvorenja koja rijetko kada

kad je vrijeme bilo kišno i hladno,

laju ili se ponašaju agresivno. Oni

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Prizori

koji šetaju pse su, naravno, na svo-

je sposobnosti. Međutim, ja sma-

se naše ljudske ranjivosti. Svakako

jim telefonima i jedva da se obaziru

tram da mi jednostavno moramo

da naša tijela, naše zdravlje, naš iz-

na ponašanje životinje koja im je po-

prihvatiti da postoje fizičke bolesti

gled i opća fizička dobrobit slove za

vjerena na skrb. Pasa u našem kvar-

koje se manifestiraju zbog duhovnih

najugroženije od svih ljudskih sta-

tu ima svih veličina i pasmina, i me-

nedostataka, bez obzira na to kakvi

nja. Naša tijela su tako delikatno

ni je vrlo zanimljivo biti u moguć-

ti nedostaci bili i kako ih mi tuma-

oblikovana i savršeno uravnotežena

nosti svjedočiti tolikoj raznolikosti

čili.

da i najmanji kvar bilo kojeg njego-

koja postoji u B-žjem svijetu priro-

vog dijela odmah uzrokuje bol i

de. Budući da ni psi niti oni koji ih

Kroz mehanizam fizičkih

šetaju ne obraćaju pažnju na mene,

simptoma opisanih u

ja gledam taj prizor koji se stalno mijenja u miru i sigurnosti.

Ako mislite da ima toliko raznolikih pasa, trebali biste samo pogledati ljude koji svakog dana prolaze

zahtijeva da mu posvetimo pažnju.

Tora proširuje ovu ideju te njome

ovotjednoj parši, Tora nas

obuhvaća i duhovnu neravnotežu i

podsjeća da se trebamo

manjkavosti. Obično nikada nismo

preispitati i očistiti

svjesni tih stvari i, ako nam, u stva-

i duhovno, a ne samo fizički

pored vas. To je pravo čudo stvara-

ri, drugi ukažu na njih, mi uobičajeno reagiramo negodovanjem i ljutnjom. Dakle, kroz mehanizam

nja. Kao što Talmud kaže, svi smo

Svi smo svjesni da postoje psiho-

fizičkih simptoma opisanih u ovo-

oblikovani iz istog kalupa, ali nema

somatske bolesti koje mogu postati i

tjednoj parši, Tora nas podsjeća da

ni dva jednaka. To je ono što taj pri-

često postaju stvarne fizičke bolesti.

se trebamo preispitati i očistiti i du-

zor čini tako fascinantnim.

Medicinska znanost još nije u stanju

hovno, a ne samo fizički.

Ovotjedna parša je doista jedna od

najtežih tema o kojoj ljudi našeg vremena mogu razmišljati, razumjeti je ili iz koje mogu steći znanje i dobiti nadahnuće. O cjelokupnoj temi ovih misterioznih bolesti, koje su se manifestirale na ljudskom tijelu, u odjeći, pa čak i u kućama i zgradama, tehnički se raspravlja u Mišni te na raznim mjestima u samom Talmudu. Međutim, činje-

utvrditi zašto se takve pojave doga-

đaju. Pa, kao što postoje, da tako kažem, mentalno uzrokovane bolesti, Tora nas obavještava da postoje i duhovno uzrokovane bolesti koje doista utječu na tijelo, odjeću, pa čak i vlastiti dom. Postoje mnogi događaji i pojave u životu, kako osobnom tako i životu naroda, koji se protive logici ili bilo kojem obliku ljudskog shvaćanja.

nica da se o toj temi raspravlja za-

Tora nam ukazuje na područja na-

pravo ne otkriva patološku podlogu

ših života u kojima postoje i očituju

tih bolesti, niti nam pomaže objasniti je na čisto racionalan način.

Naša tijela, naša odjeća, čak i naša

mjesta stanovanja zahtijevaju provjeru i posvećenje. Iako fizičke manifestacije ovih nedostataka u naše vrijeme više nisu očigledne, pouka koju one donose još uvijek je prisutna u svim našim postupcima i stavovima.

Spoznaja da možemo biti žalosno manjkavi u svom ponašanju, ukoliko neprestano ne nadziremo svoj odnos prema našem jedinstvenom sustavu vrijednosti, ključna je za življenje

istinskog

ži-

dovskog i pobožnog

Svjesni smo da Talmud povezuje

života. Na nama je od-

tu bolest s grijehom ogovaranja i

govornost da uočimo te

klevetanja drugih te nepriličnim

slabosti u sebi čak i

govorenjem. Ipak, misterija uzroka,

onda

dijagnoze i lijeka za to stanje ostaje

fizički očite. Možda je

uznemirujuća i skrivena. Dodavanje

to poruka za nas iz

novih uvida u ovu staru raspravu

ovotjedne parše.

velikih učenjaka Izraela prelazi mo-

Godina 15 11Broj 28 Strana

ako

one

nisu

Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jedinstveni šabat Veliki rabin Pinhas iz Korica tije-

jedna od prvih micvot koje je židov-

kom cijele je godine jako pazio da

ski narod prihvatio, i mi tu micvu

ne prakticira dodatne humros, pre-

izvršavamo s dodatnom ljubavlju i

dostrožnosti. Smatrao je da bi to

radošću. Na taj način pokazujemo

bilo opterećenje drugima i, na neki

da nam micvot nisu teret; naprotiv,

način, napravilo galut težim. Samo

to je povlastica u kojoj uživamo.

na Pesah je poduzimao dodatne

Osobito na Šabat HaGadol (Šabat

predostrožnosti. U stvari, mnogi

prije Pesaha), provodimo dodatno

velikani Tore poduzimali su izvan-

vrijeme učeći o pripadajućim halahot

redne mjere kako bi se osigurali da

(zakonima) i minhagim (običajima)

Židove što to rade s njihovim [egi-

nemaju ni ma šehu (trunku) hameca

tog blagdana.

patskim] bogom, rečeno im je da će

preko Pesaha.

Sefer Seder Olam primjećuje da je

biti žrtvovan. Ipak, Egipćani nisu ■

ništa s tim u vezi učinili.

U 71. responsi (u Sefer Šeilot u'tešu-

bio četvrtak kad je židovski narod

vot min hašamajim) autor kaže da su

15. nisana napustio Micrajim. To

Naši mudraci pitaju: zašto pove-

vrlo bili strogi sa svakim aspektom

znači da je 10. dan tog mjeseca, dan

zujemo ovo čudo sa šabatom koji

zabrane hameca za Pesah. Štoviše,

kad su ovce uveli u svoje kuće i

prethodi Pesahu, umjesto da obilje-

piše on, "tko produljuje svoj popis

vezali ih za noge kreveta, bio šabat.

žimo stvarni datum 10. nisana?

pojedinosti nad kojima bdije, tako-

Tur (halahički kodeks Arba'a turim)

đer će produljiti svoje dane i godine

objašnjava da je razlog što se taj dan

na ovom svijetu."

obilježava kao Šabat HaGadol, ve-

Autor napominje da je jesti macot

liko čudo (koje se dogodilo) tog dana. Kada su Egipćani upitali

Ohev Jisroel, Apter rebe (rabin Avraham Yehoshua Heshel), objašnjava da su na taj dan ostvarili vezu sa Šehinom

(B-žanskom

prisutnosti)

uklanjanjem ovce iz fokusa štovanja idola i odredili je za micvu. Dan šabata ima moć da iskupi duše, a to je stvarni dan kad su pripadnici židovskog naroda doživjeli svoje osobno

izgnanstvo.

Nadalje,

on

citira Zohar koji kaže da sve dane u tjednu održava svetost prethodnog šabata. No, sve šabatot u godini upijaju vrlo posebnu snagu svetosti iz Šabat HaGadola i Šabat Šuva.

Jesod Ha'Eidah izlaže alegoriju o kralju koji je pripremio posebnu gozbu za sve svoje ljubljene i za njezinu pripremu nije ni malo štedio. Na kraju slavlja sluge su obaviStrana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Jedinstveni šabat

jestile kralja da je velika količina

nadahnjuje Hašemovu mida hesed da

hrane i pića ostala nepotrošena.

se ostvari na vrlo uzvišenoj razini.

Kralj je naredio da se višak hrane

Čak i pojedinci koji ga nisu dostojni,

podijeli ljudima u zemlji. Međutim,

zaslužuju obilje Hašemovih blago-

još je preostalo. Nemajući izbora,

slova, jer sav višak darova koje je

kralj je poslao hranu i piće pobunje-

stavio u ovaj svijet On želi razdije-

nicima i izdajnicima koji sjede u

liti.

zatvoru.

Levuš piše da se Šabat koji pretho-

Kralj nad kraljevima u svojoj bes-

di Pesahu naziva Šabat HaGadol zato

krajnoj milosti iskazuje dobrodo-

što nas uvodi u izgnanstvo, kao što

šlicu čak i prijestupnicima i greš-

se kaže (Malahi 3,23): "Evo šaljem ti

nicima, kao što se kaže u Tehilim

proroka Elijahua prije dolaska veli-

25,11: "Radi Imena svoga, Hašem,

kog i strašnog dana Hašemovog."

oprosti moj grijeh jer je velik." Komentatori pitaju: ako je netko tako teško zgriješio, zašto bi zaslužio

oprost i pokajanje? Objašnjeno je da "je velik" se odnosi na Hašemovu blagonaklonost i blagoslove. Kako se njegova dobrostivost ne bi potratila, Hašem je udjeljuje čak i onima koji su zgriješili protiv Njega.

Hidušei HaRim uspoređuje Šabat HaGadol sa svetošću Jom kipura.

Kao što je Jom kipur 10. dana mjeseca (tišrea), tako je i taj posebni šabat bio na 10. dan mjeseca (nisana) u Egiptu. I baš kao što je bit dana Jom kipura pokajanje, tako i Šabat HaGadol okajava, posvećuje i pročišćava dušu Klal Jisroela. ■ ■

Bais Avraham dalje razrađuje ovaj koncept i pripisuje ga nazivu Šabat HaGadol. On navodi da ovaj šabat Godina 15 13Broj 28 Strana

■

Prevela Dolores Bettini

■

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Kad je istina gora od laži Ovotjedna parša sadrži opis procesa očišćenja osobe zahvaćene caraasom. To je dug i kompliciran proces.

Rabini kažu da je poništiti štetu uzrokovanu govorom slično pokušaju sakupljanja perja iz jastuka koje je razasuo vjetar.

Zaraza u ovotjednom odjeljku je odgovor na prijestup zvan 'lašon hara', doslovno 'zao govor'. Ukratko, to znači govoriti loše o drugima i potpuno je zabranjeno u židovskom zakonu.

■

Ipak, postoji razlika između 'rehilus' i 'moce šem ra'. Prvo je govoriti o nekome negativno, iako je to istina, a potonje je širiti lažne optužbe.

Britanski zakon smatra gorim laž-

je američki predsjednik imao aferu

Istina nije izgovor

ne optužbe od onih istinitih. Židov-

sa jednom od svojih pomoćnica, no

za ponižavanje.

ski zakon na to gleda sasvim supro-

to je potpuna neistina. On i ona mo-

Kada govorimo loše o drugima,

tno. Jer kada izmišljamo priče o lju-

gli bi stati pred kamere i iskreno to

mi ih povređujemo;

dima, činjenica da nisu stvarne osta-

zanijekati. Sva novinarska istraži-

to je jasno i jednostavno.

vlja mogućnost da se opovrgnu. Isto

vanja pokazala bi se netočnima. Mo-

tako, rabini kažu da 'laž nema no-

žda bi to bilo naporno i gubitak vre-

Zanimljivo je da je u britanskom

ge'. Mi ljudi smo bića sa šestim ču-

mena, ali priča na kraju ne bi zaži-

zakonu zabranjen samo 'moce šem

lom za istinu tako da ono što nije

vjela. Sada usporedite to sa sluča-

ra'. Najbolja obrana od tužbe je,

istinito ostavlja mnogo manji dojam

jem Billa Clintona koji je umalo iz-

kako kažu, dokazati da su optužbe

na nas. Kada govorite negativno o

gubio predsjedničko mjesto i zavr-

bile istinite. Drugim riječima, mo-

nekome, a to je istina, tjerate ga u

šio u zatvoru zbog afere sa Moni-

žemo 'blatiti' druge do mile volje,

kut iz kojeg mu se vrlo teško izvući.

com Lewinsky. Jer to se zaista do-

sve dok je ono što govorimo istina!

Zamislite da se prošire glasine da

godilo.

Istina nije izgovor za ponižavanje.

Mala doza praktične mudrosti

Kada govorimo loše o drugima, mi

"Ako dokažeš da si u pravu malo si toga ostvario, ali ako dokažeš da si pogriješio saznao si istinu." (Sefer Chasidim 13c) Smiješno mi je kako često ljudi (uključujući i mene!) u raspravi žele dokazati da su u pravu, kada je dokazati da nisi u pravu toliko vrednije.

Pogubili smo se u toj želji da budemo u pravu, zaboravljajući da je u igri i jedna dublja, snažnija želja,želja za istinom.

ih povređujemo; to je jasno i jedno-

Strana 14

stavno. A činjenica da govorimo istinu čini stvari samo gorima. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Blagoslovi pod krinkom "Kada dođete u ze-

gorak događaj." Neki lijekovi koji

puta u Jordanu, njegova se caraas

mlju Kanaan ... i ja

spašavaju živote mogu imati gorak

očistila.

ću staviti bolest ca-

okus.

raas na kuću u zemlji koju ćete posjedovati. Onaj čija je kuća, doći će i izjaviti kohenu, "Nešto poput bolesti mi se pojavilo

u kući " (14, 34-35) Zašto bi vlasnik rekao: "Nešto poput bolesti mi se pojavilo u kući?"

Zašto da ne kaže: "Bolest mi se poja-

R. Yehudah Leib Chasman ističe

Sjetimo li se toga to bi nam trebalo

da je Naaman sigurno iskoristio sve

pomoći da zadržimo svoj smjer u

dostupne tretmane za ovu strašnu

vrijeme nevolje.

bolest. Kad mu je obećan lijek, ka-

Ludost ispraznosti

kve veze je imalo kakav je to lijek?

Ne bi li se, u očaju, trebao uhvatiti

Haftara za Tazriju je odlomak koji

čak i za slamku? Posebno zato što je

se nalazi u II. Kraljevima 5,1-19 i do-

čuo za čudesna ozdravljenja pro-

nosi fascinantnu priču.

roka, trebao je odmah iskoristiti priliku. Umjesto toga, ispriječio se nje-

vila u kući?" B-žanska izjava: "Ja ću

Naaman, general aramejske voj-

staviti bolest na kuću u zemlji koju

ske, obolio je od caraasa. Mlada ži-

posjedujete" izgleda kao obećanje, a

dovska djevojčica koju su aramejci

ne kazna. Raši objašnjava da su Ka-

odveli u zarobljeništvo i koja je bila

naanci običavali skrivati svoje blago

sluškinja u Naamanovoj kući, ispri-

"Taština može utjecati

u debelim zidovima svojih kuća.

čala je o mnogim čudesnim ozdrav-

na naše razmišljanje.

Bolest u kući dovodila je do rušenja

ljenjima koje je izveo prorok Eliša

zidova, što bi razotkrilo skriveno

(Elizej). Kad je Naaman sa svojom

blago. Tako je bolest u kući bila bla-

svitom došao u Elišinu kuću, pro-

goslov, a ne kazna.

rok mu je poslao poruku da će ga

Zato vlasnik ne bi trebao reći: "U kući mi se pojavila bolest." Bolest je kazna, dok su promjene na zidu kuće bile blagoslov koji je doveo do otkrivanja skrivenog blaga. Zbog toga on jedino može reći: "Čini mi se da je poput bolesti."

Ovo ima dalekosežnu primjenu.

Svi

mi

doživljavamo

neugodne

stvari koje su u datom trenutku uznemirujuće i čini se lošima. U puno slučajeva, mnogo kasnije smo shvatili da je ono što smo smatrali za loše zapravo bilo dobro skriveno pod krinkom.

gov ego. "Aramejske rijeke su dale■

ko bolje od Jordana!"

Ispraznost nas može učinit slijepima za ono što je zapravo najbolje za nas.

sedam kupanja u rijeci Jordan izliječiti, našto se Naaman razbjesnio.

To nam pokazuje kako taština mo-

"Mislio sam da će me izliječiti nekim

že utjecati na naše razmišljanje. Bu-

posebnim ritualom. A što se tiče ku-

dući da je smatrao da je prorok po-

panja u Jordanu, aramejske rijeke

nizio aramejske rijeke i zaključio da

daleko su bolje od Jordana!" i

je Jordan nekako bolji od njih, on se

gnjevno je otišao.

oglušio na ono što se u konačnici

Naamanove sluge uspjele su ga uvjeriti da učini onako kako je pro-

rok rekao, i kad se okupao sedam

pokazalo kao lijek za njega. Da ga njegove sluge nisu uvjerile, on bi do

kraja svog života ostao u bijedi caraasa.

R. Chasman ovo navodi kao važnu lekciju za nas. Ispraznost nas može zaslijepiti za ono što je zapravo najbolje za nas. Ako svoje uši držimo otvorenima za riječi mudrih

Baal Šem Tov je rekao da kada se

i ostavimo po strani naš sitni ponos,

dogodi nevolja, ne treba reći: "Ovo

to će nas poštediti ozbiljnih zamki

je loše." B-g ne čini loše stvari.

taštine. ■

Umjesto toga, možemo reći, "Ovo je Godina 15 15Broj 28 Strana

Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Dubine mikve

Rebe Nahman veli: Kabalisti kažu da nije rečeno da je B-g stvorio vodu. Rečeno je da je B-g stvorio nebo i zemlju. Voda se nalazi između i prije stvaranja. Voda čini da stvari rastu, voda kola ponad svemira, ona je neograničena.

Kad uđete u mikve vi zatvorite oči. Kad nekoga poljubite vi ste mu tako blizu da morate zatvoriti oči da ga uistinu vidite iznutra. Kad uđete u mikve vi zatvorite oči jer se nalazite tako blizu. Tako puno vidite, tako duboko.

Naše greške dolaze iz onog vremena kada smo sebe odvojili od vremena prije stvaranja. Kada potpuno uronimo u vodu, mi se povezujemo izvan vremena i prostora.

Rebe Nahman kaže da kada dođe Mašijah svijet će biti ispunjen poznavanjem B-ga kao što vode ispunjavaju ocean. Kada Mašijah dođe bit će nam kao da smo pod vodama mikve, toliko duboko, toliko fantastično. Mašijahovo znanje je poput znanja vode.

Čisto znači otvoreno. Ja sam otvoren da primam. Nečist znači da nisam otvoren da primam, nisam spreman, zatvoren sam.

Jedna stvar koja je Hava (Eva) dobila da njome očisti pogrešku kada je jela s Drva znanja bila je da ode u mikve (obrednu kupku). Drvo znanja zna i čini stvari izvanjski iako je u svojoj unutrašnjosti zatvoreno.

Voda je u unutrašnjosti otvorena.

Hebrejski naziv za vodu je majim.

Prije stvaranja vladalo je stanje kada je sve bilo jedno i nepodijeljeno. Poslije stvaranja B-g i svijet su dvojni.

Voda ima najveću dubinu jedinstva.

Rabi Nahman kaže da postoje dva nivoa: B-g je prvi (rišon), kao B-g je prvo i zadnje, i B-g je Jedan (ehad).

Mi kažemo "Šema Jisrael HaŠem Elokeinu HaŠem Ehad (Čuj Israele, Vječni je naš B-g, Vječni je Jedan)".

To je izuzetno važno. Želim da znate, u vašoj najdubljoj srži, da se zemlja nalazi na nivou znanja "B-g je prvi", a voda na nivou znanja "B-g je Jedan".

Pod vodom mi znamo da je B-g Jedan.

Hebrejska riječ "majim" (voda) nema množine – voda i vode, postoji samo majim. Voda rado prima još vode. Što je to tako posebno s vodom? Što je zapravo voda? Gemara kaže da ako samo vlas strši iz vode onome koji je uronio u mikve, onda uranjanje nije bilo uspješno. Morate biti potpuno uronjeni u vodu. U znanje…

Prvo želim da znate da postoje dvije vrste bliskosti. Jedna vrsta bliskosti je kada stojim lice u lice s tobom; mamash (stvarno) ti gledaš mene i ja gledam tebe. To je velika blizina, ali ne i najveća. Najveća bliskost je kada sam toliko s nekim blizak da ga čak više ne mogu ni vidjeti.

Strana 16

Prije nego što je jeo s Drva znanja Adam je mamash (stvarno) bio povezan s onim iznad. To nije znanje izvana, iz knjige. To je mamash znanje iznutra.

U čemu je razlika? 'Jedan i jedan je dva,' je izvanjsko znanje. 'Jedan i jedan je Jedan' je unutarnje znanje. Želim da znate da kada ste u vodi, kada vas voda potpuno prekriva, vi

imate unutarnje znanje.

B-g je prokleo zmiju; zmija se nalazi na zemlji. Stvari koje rastu su u zemlji, sjeme usađeno u zemlju treba vodu da raste. Voda povezuje sjeme sa unutrašnjošću zemlje. Tako i mi trebamo unutar sebe vode unutarnjeg znanja da hrani naš rast.

Voda kaže zemlji, "Otvori svoju nutrinu. Otvori nutrinu." Čisto znači biti otvoren za primanje, a nečisto znači biti zatvoren za primanje.

Drago sveto znanje dolazi nam s neba ali moramo biti otvoreni za njega…dakle, biti čisti da ga primimo, tako da moramo ići u mikve. Čista osoba je ona koja je toliko otvorena. Što se više povežem, to više pamtim. U hebrejskom jeziku je riječ "hošeh" (tama) gotovo istovjetna riječi "hoheah" (zaboravljanje).

Znate li što je Drvo znanja? Zašto ono donosi smrt na svijet? Zato što je odvojeno od unutrašnjosti.

Znate li što znači smrt? Smrt znači da duša nije povezana s tijelom.

Znate li što je voda? Kada je B-g stvorio svijet postojala je odvojenost. Znate li što znači "B-g se sakriva od svijeta?" B-g je jedan, a svijet je dva.

Znate li što se dogodilo Adamu i Evi nakon što su jeli s Drva znanja?

Oni su postali dvoje, ali raj je jedan.

Tora ne navodi izričito da je voda stvorena, jer poslije stvaranja voda bi bila dva, ali voda je i dalje jedno.

Na Šabat znate da je B-g Jedan; Šabos je mir i blagoslov. Idite uvijek u mikve prije Šabosa.

Rebe Nahman kaže da (riječ) mikve dolazi od riječi tikva što znači nada.

Voda se protivi smrti jer su umiranje i odustajanje od nade ista stvar.

Rebe Nahman kaže da je voda miDivrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Dubine

kve rijeka koja dolazi iz raja. Voda mikve je čista na razini jedinstva.

Zašto voda mikve mora biti netaknuta da bi bila košer? Zato što to mora biti netaknuta voda koja dolazi izravno s neba. Voda mikve je čista i netaknuta na razini jedinstva.

Voda ulazi u nutrinu vašeg života.

Najveći je zločin na svijetu da se odvojite od svoje unutarnjeg bića.

Ako živite svoj život izvanjski bez da ste povezani sa svojom nutrinom, što tu ima dobroga? Voda ulazi unutar vašeg života. Što voda čini svijetu? Što voda čini vama kada idete u mikve? Zemlja mora vjerovati u sebe da bi rasla.

Zmija priđe Evi i kaže, "Da li bi željela da budeš kao B-g? Jedi s Drva znanja." Znate li što zmija radi vama? Zašto vas zmija udara po duši?

Zato što zmija posjeduje snagu da vas sroza sve do nule. Zmija kaže, "Ti si ništa, ali ako jedeš s Drva Znanja onda ćeš znati što je dobro i što je loše, tada ćeš biti kao B-g, imitirajući B-ga." Ali moje znanje o dobru i zlu ne dolazi izvana, njemu nije potrebno pojesti jabuku da bi znalo što je dobro, a što loše, ono dolazi iznutra. Zmija vas porazi time što vam čitavo vrijeme oduzima samopouzdanje. Čovječanstvu jako potreban netko tko će ga uzdignuti. B-g kaže Adamu, "Odreži glavu zmiji." Uzmi najnižeg čovjeka i uzdigni ga.

Znate li prijatelji, onima koji nikada nisu okusili Drvo života, što njima možete reći o dobrom i lošem?

Rebe Nahman kaže da su vode mikve mamash nešto najviše s neba. Čovjek mora znati da svi njegovi problemi i slomljenost, svo njegovo raspadanje, potiče od toga što nije u potpunosti okružen B-žjom nebeskom ljubavi. Ako ode u mikve on će se osjetiti okruženi B-žjom ljubavi.

Duboko u sebi nitko ne želi napraviti nešto pogrešno. Duboko u sebi svatko želi biti jako dobar, ali ponekad moja nutrina i moja vanjGodina 15 17Broj 28 Strana

mikve

ština nisu povezani. Voda povezuje vanjski dio zemlje s unutrašnjosti zemlje, voda povezuje moju vanjštinu i moju unutrašnjost, voda povezuje sa najdubljim okolnim svjetlom. Pod vodama mikve ja sam mamash potpuno okružen najvećim nebeskim svjetlom.

Znate li što vam voda čini? Mikve vas mamash pretvaraju u jedno. Svaka kap vode je jedan. Zohar hakodeš (sveti Zohar) kaže jedan i jedan su jedan.

Rebe Nahman kaže da kada odete u mikve, mamash, ono uklanja sve borbe i svu ljutnju. Ovo ima tako duboko značenje. Zato što mikve čini da se povežete sa stvarnošću, "B-g" je Jedan.

Rebe Nahman kaže da ljutnja dolazi iz uvjerenja da sam ja gospodar svijeta; ali kad uđem u mikve ja znam da je jedino B-g gospodar.

Suosjećanje je bolje od ljutnje Ljutite riječi mogu biti kao nož u srcu jer smo se razdvojili od svoje nutrine, odvojili od svog jedinstva.

Rabi Nahman kaže da postoji znanje zemlje i znanje vode. Sjetite se što je ranije rečeno. Kada Mašijah dođe, svijet će biti ispunjen znanjem o B-gu poput voda koje prekrivaju ocean. Znanje vode je tako duboko, tako čisto, tako lijepo, tako dobro, tako unutarnje.

Rabi Nahman kaže da neki ljudi misle: "Kad sam prehlađen ne bih trebao ići u mikve". Mikve vas ne čini bolesnima; baš naprotiv, ono je nešto najljekovitije na svijetu.

Rebe Nahman kaže, kada sam uronjen u mikve, u mene ulazi sveto znanje. Kada sam uronjen u mikve ja imam 'posudu' za primanje znanja iz nebeskog izvora, jer se nalazim u drugom svijetu, u mikve, ne u ovom svijetu.

Kada stupim u mikve ja zatvorim oči, kao kad dajem poljubac, i povezujem se s najvišim svijetom dubljeg znanja.

Kada sam uronjen u mikve, potpuno okružen nebeskom vodom, ja vidim da me B-g potpuno okružuje.

B-g brine o svakom mom koraku.

B-g pomaže svakome od nas.

Kada molite uronjeni u mikve, kada upravite svoje srce B-gu, kada molite, u tom času B-g brine o vama.

Rebe Nahman kaže: Što je Eva napravila kada je jela s Drva znanja?

Ona se odvojila od neba i zemlje i povezala se s vanjskim znanjem, znanjem o dobru i zlu. Mikve je povezivanje s unutarnjim znanjem.

Prijatelji, otvorite svoja srca za ovo, svatko tko se želi pročistiti može ići u mikve.

Zašto je zmija otišla do Eve, a ne do Adama? Zato što je Eva žena, a donijeti dijete, život na svijet je tako sveto, to je poput B-ga. Suprug, supruga i djeca su putem mikve povezani sa svetošću i jedinstvom. Čistoća dolazi s neba; svetost dolazi s neba. Čistoća je 'posuda' za primanje najvišeg i najdubljeg nebeskog unutarnjeg znanja. Govor zmije je vanjsko znanje, ali unutra je volja moje duše, unutarnje znanje.

Mikve daje snagu mojoj unutrašnjosti ---- i povezuje me s onim najvišim na nebu.

Znanje vode je unutarnje znanje Voda je unutrašnjost, mikve je unutrašnjost, Šabos je unutrašnjost. Pod vodom se odvajam od vanjskog znanja i povezujem s unutarnjim znanjem.

Mikve daje ljudima nadu. Svijet treba biti pročišćen, njemu je potrebna pomoć.

Jeruzalem je mikve za Izrael.

Rebe Nahman kaže - ići u mikve je znati da je B-g Jedan, ne da je B-g prvi, nego da je B-g Jedan, apsolutno. Trebate ići u mikve da budete povezani sa unutrašnjošću, najdubljom unutrašnjošću. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Mecora, govori o srcu i sili onoga što izlazi iz usta čovjeka.

Ova se paraša fokusira na razumijevanje prave prirode slobodne volje.

U paraši Zohar postavlja pitanje o

tome na koji način se određuje nečija sudbina – da li se o sudbini odlučuje odozgo ili smo mi sami možda odgovorni za nju? I što je poveznica između naše sudbine i "... žene koja zatrudni i rodi ..."? I još

time što smo uspjeli sami stvoriti

sli biti čiste, i tada će naša djela ■ biti

više, kakva je veza između "nečis-

svjetlo. Stvoren je novi sistem -

čista i spojena sa Stvoriteljevom

toće i čistoće", čime se bavi naša

Nečisti sistem - sistem kroz koji

svjetlošću, i obrnuto. Stoga, "... žena

paraša, i naše sudbine?

svjetlost ne prolazi.

koja zatrudni i rodi sina ..." podrazu-

Zohar objašnjava da u svijetu po-

Dva su se sistema međusobno

stoje dva sistema energije koji su iz-

pomiješala u našem svijetu, tako da

van dometa osjetila - nečistoća i či-

nam je namijenjeno da biramo izme-

stoća.

đu njih. Kako? Rav Ashlag objašnja-

mijeva da već u trenutku kada se ideja začne možemo znati kako će ona završiti – hoće li biti "muško" ili "žensko" (postoje dvije sile u našem svijetu: muška i ženska. "Muška" je

"Čisto" znači čisto, bez mane, a

va da se sve temelji na našoj "želji za

prema kabali, kada je nešto čisto, to

primanjem" koja nas motivira da

znači da Stvoriteljevo svjetlo može

poduzmemo nešto. Međutim, po-

lako proći kroz to, za razliku od o-

stoje dvije vrste "želja": jedna koja

noga što je "nečisto" (‫ ט א‬na hebrej-

potječe iz nečistog sistema i jedna iz

skom, što su ujedno i slova riječi

čistog sistema. Prva je povezana s

‫ אטּום‬- zapečaćeno) kroz koje će svje-

ograničenjima i kaosom, dok je dru-

To je razlog zašto čistoća i nečisto-

tlo proći tek djelomično ili neće

ga povezana s beskonačnošću. Kada

ća nisu religijsko pitanje već stvar

uopće proći.

želimo nešto isključivo za sebe mi

svijesti. Prema tome kakve su naše

postajemo "kraj", crna rupa koja pri-

misli i postupci tako Stvoritelj po-

vlači sve u sebe - to je onda kad smo

stavlja našu životnu priču. Mi ima-

povezani s nečistim sistemom. Čisti

mo slobodnu volju da odlučimo ko-

sustav je suprotnost. On je veza sa

jim putem želimo ići, kakvu vrstu

Stvoriteljem, s beskonačnošću. To je

misli želimo imati - čistu ili nečistu,

želja za primanjem u svrhu dijelje-

i koji god put koji izaberemo on ima

nja. Ova vrsta želje stvara kontinu-

svoju vlastitu "priču". Na kraju će-

itet, protok i vezu sa Svjetlom Stvo-

mo doći do istog odredišta, no razli-

ritelja koje se širi beskonačno.

ka je u tome koji put biramo. ■

Zohar podučava da je u početku sve bilo stvoreno čisto. Početak svega je svrha Stvaranja - podijeliti blaženstvo i ispunjenje sa svim stvorenjima. Međutim, nakon što je svjetlo dano neograničeno, u nama se također probudila i želja da budemo kreatori. Tada je stvoreno ograničenje, tamno mjesto koje nam je omogućilo da se osjećamo kao kreatori

Kvaliteta misli ovisi o volji. Kada

dijeljenje i davanje energije, a "ženska" je primanje energije). Ako su misli roditelja ispunjene ljubavlju i čiste onda će ona roditi sina, a to će se pokazati u njegovim djelima.

Prevela Tamar Buchwald

je naša volja čista onda će i naše miStrana 18

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Ispravljanje grijeha lašona ha'ra Parašijot Tazria i Mesora opširno

u Egipat silom B-žjeg naloga; ovaj

svime što izlazi iz njegovih usta."

govore o temi sara'ata, kožne zaraze

proces je odredio sam B-g kako bi se

Na razini jednostavnog tumačenja,

od koje će trpjeti oni koji su krivi za

izvršila odluka o progonstvu. No,

to znači da se onaj koji daje zakletvu

grijeh lašona ha'ra - negativnog go-

na dubljoj razini, to znači da se pro-

mora pobrinuti da ne prekrši svoju

vorenja o drugim ljudima. Osoba

gonstvo dogodilo "Al Pi Ha'dibur",

riječ tako da ne izvrši svoju zakle-

određena da dobije sara'at bit će pri-

zbog zloupotrebe govora. Negati-

tvu. Međutim, rabi Levi Yishak iz

siljena da živi izvan svog grada sve

van govor o braći potaknuo je pro-

Berditcheva (1740-1809) objasnio je

dok ne ozdravi, a tada je potrebna

ces egipatskog ropstva.

da ovaj stih znači da ako osoba ne

posebna ceremonija kojom će joj se dopustiti da ponovo uđe u svoj grad i nastavi svoj život. Sve je to bilo posljedica teškog grijeha lašona ha'ra, na kojeg Tora gleda kao na jedan od najtežih prijestupa koje osoba može počiniti.

Taj grijeh mi ispravljamo na Sederu u noći Pesaha, sjedeći za stolom i govoreći opširno i podrobno o B-žjim čudima u Egiptu, te šire o temama vjere i providnosti. Da bismo ispravili grijeh negativnog govora, mi se prepuštamo pozitivnom govore-

Postoji vrlo bliska veza između te-

nju. Pokazujemo kako se govor mo-

me lašon ha'ra i nadolazećeg blagda-

že upotrijebiti za uzvišene i svete

na Pesaha, na koji slavimo Izlazak iz

svrhe, čime se preokreće lašon ha'ra

Egipta. U biti, priča o egipatskom

- skrnavljenje govora - koji je izaz-

egzilu počela je tragičnim slučajem

vao egipatsko izgnanstvo.

lašona ha'ra. Josef je, kako smo čitali u Sefer Berešitu, Jaakobu donio negativne izvještaje o svojoj braći. To je, naravno, kod njih pobudilo neprijateljstvo i ljutnju, što ih je na

oskrnavi svoj govor, i pobrine se da svoju sposobnost govora koristi samo u pozitivne i konstruktivne svrhe, onda će Hašem ispuniti "sve što dolazi iz njegovih usta"■ - što znači, da će On odgovoriti na njegove molitve. Često puta naše molitve ostanu bez odgovora jer su ista ona usta koja su izgovorila molitve bila zagađena riječima lašona ha'ra. Čuvanjem svojih usta protiv neprikladnog govora o drugim ljudima i osiguravanjem da koristimo naša

Tora poučava u Sefer Bamidbar

usta samo u ispravne svrhe, mi po-

(30,3), "Lo jahel debaro ke'hol ha'jose

mažemo zajamčiti da će naše moli-

mi'piv ja'ase"- "On neće prekršiti

tve postići svoj cilj i dobiti povoljan

svoju riječ; on će činiti u skladu sa

odgovor od B-ga. ■

kraju navelo da ga prodaju kao roba u Egipata. Rezultat toga bio je preseljenje Jaakoba i cijele njegove obitelji u Egipat, čime je pripremljen

teren za teško ropstvo i progonstvo Bene Jisrael u ruke Egipćana. I tako je došlo do 210 godina patnje, sve kao rezultat lašona ha'ra.

Hagada aludira na tu činjenicu kada kaže: "Va'jered Misrajma - Anus Al Pi Ha'dibur." Jednostavno značenje ove fraze je da su se Jaakob i njegova obitelj preselili iz Erec Jisraela

Godina 15 19Broj 28 Strana

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti D

obro i zlo Čuveni Rebe jednoga dana ugosti učitelja koji je došao zatražiti savjet. Kako je nesretni čovjek preživio Holokaust, bio je shrvan bolom i nikako se toga nije uspijevao osloboditi. Uz to, ovakvo ga je stanje ometalo u svakodnevnom radu s djecom.

Rebe ga pažljivo sasluša, pa mu odgovori: "Znam da ne postoje riječi koje bi te mogle utješiti, ali ti ne možeš dozvoliti da se Holokaust nastavi u tvom životu."

On savjetova učitelja riječima koje je naučio od svoga učitelja, koji je bio Rebe na istom mjestu prije njega: "Mi radimo danju i jedina naša zadaća je da donosimo svjetlo. Ne trebamo rasipati energiju boreći se protiv tame. Mi samo trebamo stvoriti dan, a noć će već sama uzmaknuti." ■

Paradoks vjere nam nalaže da istovremeno izazivamo

B-ga i prihvaćamo Njegovo djelovanje, zato što prihvaćamo da je B-žja realnost daleko iznad naše osobne, te da naposljetku mi ne možemo razumjeti Njegovu misterioznu prirodu. Ovaj je paradoks od prastarih vremena mučio vjernike sklone razmišljanju. Dok se um upinje da bi razumio, sr-

T iha kontemplacija "Onaj koji previše govori donosi grijeh" (Pirkei Avot 1,5).

ce uči kako voljeti. Dok um pokušava kategorizirati nizove međusobno suprotstavljenih događaja, srce tolerira kontradikciju. Zločin i požrtvovnost, osuda i prihvaćanje, bol i užitak – za sve to u srcu koje voli ima dovoljno mjesta.

Da, mi postavljamo pitanja i izazivamo B-ga. Isto tako,

Smisao ovog učenja je sljedeći: Riječ grijeh (het) znači nedostatak (hisaron). Čak i onda kad s drugima razgovaraš o mudrosti Tore,

mi molimo i zahtijevamo da odstrani zlo i patnju. Pa ipak, shvaćamo da samo B-g zna zašto je takva patnja prisutna, zašto uopće postoje tragedija i agonija. Jedini pravi odgovor srce nalazi u tišini. Nakon svega što je rečeno i učinjeno, nema riječi koje bi mogle objasniti bol koju proizvodi zlo i nikakve riječi tu bol ne mogu izbrisati. ■

tišina je poželjnija.

Tiha kontemplacija pruža veću mogućnost

za kontakt s B-gom, nego raspravljanje i uvjeravanje. ■ ~ Magid iz Mezriča

~ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći parvorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 16c - Zavjeti i zakletve (nastavak) Osobu koja požali zbog dane zakletve ili zavjeta, čak i ako ih je dala s vjerskom namjerom (vidi 228,15.

36.42), može se osloboditi te obaveze putem tri kvalificirane osobe (vidi 228,1-3.46) koje nisu zainteresirane strane (vidi 228,5-6.30.51; 234,5657) i kojima ona osobno objasni razloge zbog kojih ju je dala (vidi 228, 14.16). Ako je to davanje bilo u njezinu korist, može je se osloboditi jedino ako se ona uvjerila da je ne bi ni dala da je znala sve njene posljedice (vidi 228,4,7); za primjere vidi 228,9-11. Osnova za oslobađanje ne smije biti nešto malo vjerojatno (228, 12) ili nešto što nije postojalo u vrijeme kada je zakletva ili zavjet učinjen (vidi 228,13), i osoba se ne može osloboditi zakletve ili zavjeta koji još nije stupio na snagu (vidi 228,1719; 229,9), ali je se može osloboditi čak i od onog koji je već prekršila (vidi 238,20). Oslobađanje od dijela zakletve ili zavjeta ne znači uvijek i oslobađanje od njegovog ostalog dijela; vidi 229,1-3.

Ako su zakletva ili zavjet učinjeni uz nečije odobrenje, onoga koji se zakleo obično se ne može osloboditi bez znanja i pristanka onoga koji je dao odobrenje (vidi 228,20.22); za primjere koji uključuju nečije odobrenje ili sudjelovanje vidi 228,3740. 43-44; 231,1; 232,20; 236,6. Ako je dano uz odobrenje grupe, onoga koji se zakleo se ne smije osloboditi od nje, izuzev zbog vjerskih razloga ili za dobrobit grupe; vidi 228,21.23.

Ako je zajednica izrekla zakletvu, Godina 15 21Broj 28 Strana

zavjet ili herem, ona obično sebe može osloboditi toga (vidi 228,25-27; 30 -31.47.), osim ako je izrečena iz vjerskog razloga (vidi 228,28). O tretmanu pojedinaca koji je ne poštuju vidi 228,32-34. Ona postaje nevažeća ako je se većina ne može pridržavati, a nejasnoće u njoj mogu se razriješiti većinskom odlukom (vidi 228,50). Čak i oni koji se pridruže ili napuste zajednicu ili su rođeni nakon toga moraju je poštivati (228,29.35), ali oni koji odlaze i ne namjeravaju se vratiti, više nisu vezani običajima zajednice (214,2). Čovjeka se može osloboditi čak i od zavjeta ili zakletve u kojoj se spominje B-žansko ime (228,1; 230,1), ali ne bi trebao biti oslobođen od onoga koji je dan svečanom izjavom ili u ozbiljnim okolnostima, osim iz vjerskih razloga (vidi 228,22.45).

Ako se osoba ili zajednica zakune da se neće lišiti svog zavjeta ili zakletve, oni se mogu osloboditi te zakletve; vidi 229,4-7. Osoba se ne smije zakleti pod uvjetom da se ne može osloboditi zakletve (229,7) ili pod uvjetom da je sama može poništiti, ali može dati zakletvu koja ovisi o tuđem odobrenju (231,1).

Zakletve i zavjeti djevojčice od 11 godina i dječak od 12 godina su va-

ljani pod uvjetom da shvaćaju što čine (233,1). Otac može poništiti zakletve i zavjete svoje kćeri dok ne navrši 12 i pol godina ili se ne uda (234,1), a muž (234,26-27) može poništiti zakletve i zavjete svoje žene (vidi 234,2-20.29.31.33-35), čak i ako su učinjeni uz odobrenje grupe (238, 24; 234,1). Oni ih mogu poništiti samo onog dana kada saznaju za njih (vidi 234,25,32) ili saznaju da ih mo■ gu poništiti (234,21). Ako ih potvrde, više ih ne mogu poništiti (osim ako nisu oslobođeni svoje potvrde; vidi 234,49-50), no nju se ipak može osloboditi; vidi 234,22-23.56-57. Oni ih ne smiju poništiti ili potvrditi prije nego li budu dani, ali to mogu učiniti prije nego što stupe na snagu. Ne moraju to učiniti u njezinoj prisutnosti (vidi 234,28), ali to moraju učiniti osobno (234,30). Mišljenja se razlikuju u pogledu toga može li se zakletva ili zavjet djelomično potvrditi ili poništiti (vidi 229,2; 234, 36) ili ako je preraspoređen drugoj osobi (vidi 234:,51-54). U vezi metoda poništavanja ili potvrđivanja vidi 234,37-48. Suprug može poništiti samo zakletve i zavjete koji uključuju uskraćivanje ili odnose između muža i žene (vidi 234,59-74), a poništenje potonjeg valjano je samo dok se ona ponovno ne uda (234,55). Razlikuju se mišljenja o tome može li ih otac poništiti ako ne uključuju uskraćivanje (234,58). Ako muž ili žena polože zakletvu ili zavjet koji je u sukobu s njihovim bračnim obvezama, on je ništavan (vidi 234,73; 235, 2), a ako bilo koji od njih učini takvu zakletvu ili zavjet koji je valjan, a koji rezultira takvim sukobom, oni se moraju razvesti ( vidi 235,1,3-5). ■ Strana 21

Alan Morinis

Program musara

Povjerenje – Bitahon (nastavak) Protjeravanje u Sibir Patnje ili nevolje koje se pojavljuju u

našem životu gotovo nikada nam u

tali u gradu na kraju bili predani još

To je podjednako istinito kako za

goroj sudbini: kada su nacisti stigli

osobne događaje, tako i za sveopću

u taj dio Poljske, sve su Židove

povijest. Nije ništa više opravdano

poslali u logore smrti.

brinuti se zbog ratova koji bjesne od

Na kraju rata obitelj Nekritz je bila

toga da li ćete zakasniti na školsku

oslobođena i otišla je u Sjedinjene

predstavu u kojoj nastupa vaša

Države. Izgon u Sibir bio je njihova

kćer. Na nama leži velika odgovor-

karta za preživljavanje.

nost da pokušamo svijet učiniti mi-

datom trenutku nemaju smisla, i tek

Tko bi to mogao i pretpostaviti?

s vremenom otkrivaju svoju logiku.

Dok se stvari odvijaju nitko ne mo-

Jeste li se ikada prisjetili nekog peri-

rnijim, pravednijim mjestom, ali i stići na vrijeme na naše sastanke.

Ali nakon što uložimo svoj trud, mudro je imati pouzdanja da će

oda svog života (ili čitavog svog ži-

ishod biti onakav kakav treba biti.

■

vota), i tek kada ste ga odvrtili una-

Kao što je rekao Rabi Tarfon: "Nije u

trag uspjeli ste shvatiti ono što se

tvojoj vlasti da svršiš posao, ali

događalo? Koliko ste ljudi čuli kako

nemaš slobodu da se posla okaniš"

kažu nešto poput ovoga, "To što sam ostao bez posla pokazalo se kao

(Avot 2,16).

nešto najbolje što mi se moglo do-

Nije namjera ovoga reći nam da zlo

goditi," mada je u onom trenutku to

i patnje nisu stvarni, niti da dobri

izgledalo kao da vas je netko udario

ljudi ne pate, nego nam omogućava

u pleksus? Možda već imate takvih

da na sve što u životu dođe pred

iskustava.

nas gledamo kao na izazov posta-

Na početku Drugog svjetskog rata,

vljen našim duševnim osobinama.

učitelj musara, rabin Yehudah Leib

Mi trebamo biti dobri i puni ljubavi,

Nekritz, zajedno sa svojom ženom i

velikodušni i ljubazni, ali nijednu

djecom, bio je protjeran iz Poljske u Sibir. Rusi su izvršili invaziju na dio Poljske u kojem je živjela obitelj Nekritz, a pošto je rabin Nekritz bio ro-

đen u Rusiji, bio im je sumnjiv pa su ga poslali na rad na neprijatni sjever zemlje. Naravno, svi su u mjestu bili

že predvidjeti kako će se sve to na kraju završiti, tako da su naše reakcije na ono što nam se zbiva u ži-

votu čista špekulacija ili pokazuju da se držimo priče koju sami nesvjesno stvaramo.

od tih osobina ne možemo na silu čvrsto ukorijeniti u našem unutarnjem tlu, sve dok se ne suočimo s izazovom odbacivanja njihovih su-

protnosti. Samo onda ako su ti izazovi u potpunosti stvarni možemo ih iskoristiti da nam pomognu pri

van sebe zbog jadne obitelji Nekritz,

Učenje musara je da se pozove "po-

napredovanju našeg srca u pozi-

jer svima drugima bilo je dopušteno

vjerenje" da se suprotstavi "reak-

tivnom smjeru. Kada su rabina Ne-

da ostanu u svojim kućama, dok je

ciji". Kada shvatite da scenarij svog

kritza seljaci u Sibiru pitali, "Zbog

ova obitelj bila odabrana da bude

života ne pišete sami, niti upravljate svim događanjima, onda vam po-

čega ste ovdje poslani?" on bi uvijek

kažnjena izgonom. "Užasno, užasno," kukali su, i bilo je doista uža-

stane jasno da se zapravo ni zbog

sno, osim toga što su oni koji su os-

čega nemate brinuti. Povjerenje.

Strana 22

odgovorio, "da vas podučim bitahonu."

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Glas sudbine

korake koji odražavaju vaša najdublja uvjerenja, bez bojazni od posljedica. Na taj način bitahon pomaže jačanju duševnih osobina koje su podložne strahu. Na primjer, ljudi često počnu govoriti nešto što nije istina zbog straha od posljedica.

Zbog toga će osoba koja ima čvrsto pouzdanje nailaziti na manje iskušenja da bude neiskrena. A tako je i kod svake druge osobine koja je možda iz straha uskraćena svoje pune veličine.

Da li iz svega ovoga izvlačimo zaključak da "imati bitahon znači biti fatalist"? U svojem krajnjem obliku, odgovor je zapravo da. Ima jedna hasidska priča koja govori o rebeu koji je ugledao nekog neumjereno zaposlenog čovjeka, pa ga je zapitao kuda tako žurno hita. "Hitam za svojom sudbinom," odgovorio je čovjek. Na to je rebe odvratio, "A kako znaš da i ona ne juri za tobom?

Možda se samo trebaš na trenutak zaustaviti i dati joj priliku da te dosegne."

No, mi također možemo otkriti i druge glasove koji nam govore da, mada je naša sudbina uistinu u B-žjim rukama, mi zapravo ne bismo trebali sve prepustiti B-gu. Na nama je još uvijek obaveza da uložimo trud. Oslanjati se isključivo na B-ga sugerira da mi u svojim rukama nemamo apsolutno ništa što bi dovelo do promjene, što je rijedak slučaj, ako se uopće ikada tako i desi. Svatko ima određene snage koje su mu darovane, poput sposobnosti da razmišlja, govori, piše, podiže stvari, kreće se, da se brine – i čak iako vam nedostaje jedna ili više tih sposobnosti, vi trebate iskoristiti ono što vam je na raspolaganju, kako biste doveli do ishoda koji vam se čine najboljima, umjesto da se posvema prepustite B-gu. B-g je izvor tih sposobnosti, pa zar ne biste obeščastili te darove, a osobito Onoga koji ih je darovao, ukoliko ih ne iskoristite?

gima, i druge okolnosti u svijetu, to je znak da razumijete i prihvaćate svoju stvarnu odgovornost za sebe samoga i za svijet. To također odražava i vašu zahvalnost za darove koje je B-g već stavio u vaše ruke.

Da, potrudi se – ali također i shvati da je ishod uvijek van tvoga domašaja.

Ukratko, smjernica musara je da trebate nastojati činiti stvari onako kako smatrate da je najbolje, a onda biti potpuno spremni prihvatiti sve što će se desiti.

Kad vas obuzme strah Kada ste jednom razvili takav stav da prihvatite štogod da se pojavi kao ishod vaših postupaka, osjećat ćete se slobodnijima reći i poduzeti

Kada vas obuzme briga ili strah, prepoznajte taj doživljaj kao signal koji vam je upućen da pokrenete unutrašnje iskre vašeg bitahona. Postanite svjesni osjećaja kao što su to strah, tjeskoba, prevelika ovisnost, dok se bude u vama, i odgovorite na njih unutra, prepoznajući ih kao znak 'nepovjerenja' (no samo kao zapažanje, bez da se osuđujete zbog toga).

Time što ste prijemljivi za osjećaje koji daju naslutiti manjak povjerenja, vi postajete svjesni onoga što se u vama dešava. Na osnovu te svijesti o sebi samima, vi se možete podsjetiti na drugu mogućnost koja leži pred vama u ovoj situaciji – a to je da imate povjerenja. ■

Kada mudri bitahon u vama uhvati korijena, vi počinjete prepoznavati koliko je važno djelovati u svoju korist. Ako uložite iskreni trud da poboljšate sami sebe, odnose s druGodina 15 23Broj 28 Strana

Strana 23

Preminula glumica koju je svijet obožavao zbog uloge u popularnoj seriji, tužnu vijest potvrdila je njezina obitelj Dnevnik.hr, 3.4.2022.

Estelle Harris preminula je u 94. godini, a vijest o smrti potvrdila je njezina obitelj za časopis People.

humoru i ljubavi. Jako će nedostajati svima koji su je poznavali", dodao je.

Američka glumica Estelle Harris preminula je u 94. godini. Tužne vijesti njezina je obitelj potvrdila za časopis People.

Harris je svjetskoj publici najpoznatija po ulozi Estelle Contanze, majke Georgea Constanze u hit-seriji "Seinfeld". Glumila je u brojnim filmovima i serijama, a često je davala glas animiranim filmovima.

"S velikom tugom javljamo da je Estelle Harris preminula večeras u 6:25 sati", izvijesio je njezin sin Glen Harris u subotu. "Pamtit ćemo je po dobroti, strasti, senzibilnosti,

Harris je rođena na Manhattanu 1928. godine, a karijeru u Hollywoodu je započela u filmovima "Looking up" i "Once upon a time in America". Za supruga Syja

Harrisa udala se 1953. godine i u braku su bili sve do njegove smrti u siječnju prošle godine.

Glumica je iza sebe ostavila troje djece, Erica, Glena i Taryn, tri unuka i jednog praunuka. ■

Episkop Jovan odlikovan zbog čuvanja uspomene na žrtve NDH Autograf, 31.03.2022.

Episkopu pakračko-slavonskom Jovanu (Ćulibrku), predsjedniku Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu, u utorak, 29. marta, u izraelskom gradu Beer Sheba dodijeljeno je visoko priznanje “Vitez od Ladina” za izuzetnu posvećenost istraživanju i očuvanju sjećanja na žrtve Holokausta, kao i na njegov značajan doprinos unapređenja srpskoizraelskih odnosa.

Priznanje koje nosi ime Isaka (Ichaka) Navona, petog po redu predsjednika Izraela, vladiki je uručila njegova udovica Miri Navon. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su rektor Univerziteta Ben Gurion u Beer Shebi Haim J. Hames, brojni

profesori tog univerziteta, istaknute ličnosti iz sektora prosvjete, nauke, kulture i umjetnosti, diplomatski predstavnici Srbije u Državi Izrael, predstavnici Muzeja žrtava genocida u Beogradu i drugi. Nagrađenog je predstavio profesor i rabin dr. Eliezer Papo.

Podsjećamo da je početkom maja 2020. vladiki Jovanu priznanje dodijelio Centar za ladino kulturu “Moše David Gaon” pri Univerzitetu Ben Gurion, kako je tada naglašeno, za očuvanje uspomene na srpske, židovske i romske žrtve ustaškog logora Jasenovac te očuvanju židovske kulture.

Upravni odbor Centra za ladino kulturu odlučio je posebno vrednovati čuvanje uspomene na

žrtve u zloglasnoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i vizionarski angažman vladike na očuvanju židovske kulture i na njenoj prezentaciji na području Hrvatske i cijele bivše Jugoslavije.

Kako su naveli, vladika Jovan inicirao je da SPC otkupi logorske zgrade koje nisu obuhvaćene spomen-područjem Jasenovac, kao što je logorska apoteka u kojoj su bili zarobljeni židovski zatočenici i barake gdje su bili zatvoreni židovski doktori.

U episkopskoj knjižnici u Pakracu čuvaju se hebrejske knjige i rijetki rukopisi. U knjižnici je i znanstvena literatura vezana za različite oblasti židovskih nauka koja će dovršetkom ob-

nove knjižnice biti stavljena na raspolaganje znanstvenoj i široj javnosti za rad.

“Nekadašnja ustaška bolnica, u kojoj su liječene ustaše za vrijeme postojanja logora Jasenovac, a u kojoj su bila zarobljena 34 doktora, većina Jevreja, sad je dio manastira Jasenovac u vlasništvu SPC-a u Hrvatskoj.

Nije se marilo da se ta bolnica na odgovarajući način zaštiti i predstavi, što je ono što ćemo u budućnosti raditi u saradnji sa jevrejskim organizacijama”, rekao je vladika Jovan po saznanju da je dobio nagradu.

Iako je dodjela priznanja najavljena za 21. maj 2020. svečanost je odgođena zbog pandemije i na dodjelu se čekalo skoro dvije godine. ■

Predsjedavajući Doma naroda dr. Dragan Čović uputio pismo saučešća predsjedniku i premijeru Države Izrael Parlament BiH, 30.3.2022.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović uputio je predsjedniku Države Izrael Isaacu Herzogu i predsjedniku Vlade Države Izrael Naftaliju Bennettu pismo saučešća u povodu jučerašnjeg terorističkog napada u najnaseljenijim predgrađima Tel Aviva, Bnei Brak i Ramat Gan.

Page 24 Strana 24

Pismo saučešća predsjedavajućeg Čovića prenosimo u cjelosti: „Uvažene Ekscelencije, duboko nas je potresla vijest o eskalaciji terorističkih aktivnosti i okrutnom napadu koji se dogodio jučer u najnaseljenijim predgrađima Tel Aviva, Bnei Brak i Ramat Gan.

Dozvolite mi ovim putem najoštrije osuditi ovaj podli, monstruozni i bezumni čin ubijanja nevinih ljudi, koji nije udar samo na Tel Aviv i Državu Izrael, već na cjelokupno čovječanstvo, demokraciju i slobodu.

Moj narod i ja izražavamo duboku solidarost i iskrenu podršku narodu i vlasti Izraela u borbi protiv terorizma kojem se odlučnije no ikad, ujedinjeni u zajedničkoj borbi, moramo

Divrej Tora

suprostaviti svim raspoloživim sredstvima.

U ime Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i u moje lično ime, Vama, porodicama stradalih i cijelom izraelskom narodu upućujem izraze iskrenog saučešća“, navodi se u pismu saučešća predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr.

Dragana Čovića. (kraj) ■

Godina 15

Broj 28