3-06 - Divrej Tora - Aharej Mot 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 30

Zagreb, šabat 4. svibnja 2019. - 29. nisana 5779.

Broj 30

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Aharei mot

B’’H

Šabat Aharei mot Jeruzalem 18:40

20:00

Zagreb

19:47

20:49

Rijeka

19:52

20:54

Split

19:40

20:41

Dubrovnik 19:31

20:33

Vinkovci 19:34

20:36

Sarajevo 19:33

20:34

Doboj

19:36

20:38

B. Luka

19:40

20:41

Beograd 19:26

20:35

Novi Sad 19:30

20:39

Subotica 19:33

20:43

Zrenjanin 19:28

20:37

Niš

19:17

20:24

Beč

19:52

20:54

Frankfurt 20:28

21:30

Edison, NJ 19:37

20:37

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Alot Hašahar

3:47

Najranije Talit

4:33

Nec Hahama

5:35

Najkasnije Š’ma

9:14

Zman Tefila

10:27

Hacot

12:53

Minha Ketana

17:08

Plag Haminha

18:39

Šekia

20:11

Cet Ha-kohavim

20:53



od dva jarca biti prinesen kao ţrtva

(Vajikra 16,1-18,30)

Na dan utorak 7.5.2019.

B-gu, a koji će biti otpremljen da Nakon smrti Nadava i Avihua, B-g upozorava na neovlašteno ulaţenje "u svetost". Samo jedna osoba, Kohen Gadol, moţe, ali samo jednom godišnje i to na Jom kipur, ući u najskrovitiji prostor svetišta i prinijeti sveti k'toret B-gu.

Druga

ponese grijehe Izraela u divljinu.

Paraša Aharej upozorava i protiv prinošenja korbanot bilo gdje drugdje osim

u

Svetom

hramu,

zabranjuje

konzumiranje krvi i detaljno opisuje zakone kojima se zabranjuju incest i ostale nastrane seksualne veze. ■

osobitost

sluţbe

na

Dan

pokajanja jest biranje ţdrijebom koji će

Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ ״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 17 p'sukim

da postoji "oproštenje zajednici" za

(16,1-17) i

"manje" prekršaje, ali veći grijesi traţe da pojedinac izvrši svoju vlas-

Levi - druga alija - 7 p'sukim -

titu t'šuva. Čak i kad postoji "oproš-

(16,18-24)

tenje zajednici", pojedinac mora biti

Prvi dio sedre bavi se sluţbom za

dio te zajednice kako bi od toga i-

Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder haavoda.

Emocionalni

element

uvodi se kada Tora kaţe da je B-g ove zapovijedi dao "nakon smrti dvojice sinova Aharonovih". Ne moţemo izbjeći, a da u nama ne odjekne ova kombinacija u kojoj Kohen

gadol

vrši

najuzvišeniju

duhovnu zadaću dok se u pozadini nalazi osobna tuga. Ti su osjećaji posebno snaţni dok ovo čitanje slušamo na Jom kipur.

Prije nego li je opisana sluţba, kohanim su upozoreni da ne ulaze u Beit HaMikdaš osim kada imaju zadaću koju trebaju obaviti.

svim njenim pojedinostima, predstavlja jednu micvu. Aharon će uzeti junca kao ţrtvu okajnicu i ovna kao ţrtvu paljenicu. Odjenut će svoje naročite haljine (Kohen gadol na Jom kipur presvlači se iz svog punog od

osam

haljina

u

poseban komplet od četiri čisto bijele haljine koje je nosio kad je ulazio u Svetinju nad svetinjama).

Kohen gadol pere ruke i noge deset puta tijekom dana i u mikve uranja pet puta. "Od naroda" Aharon uzima dva jarca za grijehe i ovna kao ola. Junac je pomirenje za Aharona i kohanim. Baca se ţdrijeb kako bi se odlučilo kojega od dva (identična) jarca treba prinijeti kao Strana 2

korban a koji će biti poslan ţiv u

od zajednice ne prima dobrobiti

pustinju kao ţrtveni jarac.

zajedničke molitve, pokajanja i po-

Postoje dva vrlo različita stila grijeha - odbacivanje onoga što B-g kaţe i udaljavanje od boţanskog, te kršenje Njegovih zapovijedi u pokušaju da Mu se pribliţi. Većina grijeha je prvog tipa; Nadav i Avihu su

mirenja. (Ako ovo do kraja pojednostavimo, cilj je da pojedinac treba učiniti svoju t'šuva, nema "hokuspokus" i oprošteno ti je zbog onoga što su drugi učinili. Ali to što ste dio ţidovske zajednice potiče proces.)

bili drugi tip. Kao odgovor na ove

Š'liši - treća alija - 10 p'sukim -

dvije suprotne motivacije za grijeh,

(16,25-34)

mi imamo dvije ţrtve – jednu koja se prinosila u Beit HaMikdašu, njezina se krv zapravo unosila u Kodšei kodošim, a druga se u potpunosti slala od Beit HaMikdaša. Jarci su bili

Cijela sluţba za Jom kipur, sa

kompleta

mao koristi. Onaj koji se distancira

identični.

Tora nastavlja s detaljima sluţbe za Jom kipur. Ona završava s "ponavljanjem" pravila Jom kipura za svakog od nas (micvot za Jom kipur za nas brojimo iz Paršat Emor) te izjavom da dan Jom kipura pomaţe

Kohen gadol obavlja sve duţnosti

donijeti pomirenje Narodu. Tako je,

na taj dan, uz minimalnu pomoć

dakle, sam taj dan, sluţba u Hramu,

drugih kohanim. Svetinja nad sveti-

zajednička molitva i naše osobne

njama ispunjena je dimom prinosa

molitve, naš post, naše t'šuva i pri-

tamjana kada Kohen gadol ulazi.

znanje, kombinacija koja omogućuje

Sluţba za Jom kipur je kompleksna,

da se postigne istinsko oproštenje

o njenim pojedinostima čitamo u

za sebe i cijeli Izrael.

ponavljanju Amide za Musaf Jom

R'vi'i – četvrta alija - 7 p'sukim -

kipura, kao i u čitanju Tore.

Ovaj dio nastavlja opisivati kompleksnu sluţbu za Jom kipur. Među mnogim zadaćama Kohen gadola na Jom kipur je Vidui u ime čitavog Izraelskog naroda. Njegovo prizna-

(17,1-7) Zabranjeno je zaklati ţivotinju koja će biti prinesena kao korban, izvan područja Beit HaMikdaša.

S gledišta micvi

nje grijeha mora pratiti priznanje

Na sličan je način zabranjeno

svakog Ţidova, ako se ţeli postići

klanje ţivotinje za osobnu uporabu

potpuno pomirenje. Rambam kaţe

na području Hrama. Korban zaklan

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

izvan područja je ne vaţeći i mora

po strani ako postoji situacija opas-

bez potomstva, onda šogor i šogo-

biti spaljen, meso "za vlastitu upo-

nosti po ţivot. Po micvot treba

rica privremeno imaju međusobnu

rabu" unutar područja isto je tako

ţivjeti, a ne umrijeti.

vezu. Oni se ili vjenčaju u skladu s

zabranjeno. Oba su čin rasipnosti, pa su to stoga grešna djela koja se mogu protumačiti kao oblik "krvoprolića".

Zabranjeno je biti "intiman" bilo kojim od zabranjenih odnosa, koji su kako slijedi: homoseksualni odnosi između oca i sina su (dvostruko)

Hamiši - peta alija - 14 p'sukim -

zabranjeni; "odnosi" između majke i

(17,8-18,5)

sina su zabranjeni; isto tako mu je

Tora ponavlja zabranu klanja korbana "izvan" (područja Hrama) i snaţno naglašava da je zabranjeno jesti krv. Krv simbolizira ţivot.

Kada netko zakolje pticu ili "divlju" ţivotinju (npr. jelena - za razliku od

zabranjena i supruga njegova oca, čak i nakon razvoda ili smrti oca; brat i sestra (od svakog roditelja ili oboje njih) zabranjeni su jedno drugome. Postoji dodatna zabrana za očevu kćer koja nije od vlastite

pravilima jibuma, ili se njihova "veza" raskida postupkom sličnom razvodu poznatom kao halica. Kod aškenaza postoji dugotrajna rabinska

zabrana

jibuma;

dopuštena

(obavezna) je samo njegova alternativa – halica. Međutim, sve do halice, ta je ţena zabranjena svakom muškarcu. (3) Šogorica (ţena ţeninog brata) bit će mu dopuštena ako postane slobodna zbog smrti ili razvoda braka.

majke. Sinovljeva kći i kćerina kći

Zabranjeno je imati vezu sa ţenom

izričito su zabranjeni; zabrana vlas-

i njezinom kćerkom (ili majkom -

tite kćeri izvedena je logičkim argu-

ista stvari) ili njezinom unukom od

mentom kal vahomera. Vaţno je

sina ili kćeri. (Drugi odnos pred-

zapaziti da je ova micva izvedena

stavlja kršenje.) Odnosi sa sestrom

logikom, umjesto da je napisana.

vlastite ţene zabranjeni su za ţivota

Strina (s očeve strane) ili tetka (s

njegove ţene (vidi gore navedeno

majčine strane) nije dopuštena. Ho-

pojašnjenje). Čovjek ne moţe spa-

moseksualni čin između nećaka i

vati sa ţenom dok je on nida; zabra-

očeva brata dvostruko je zabranjen.

njeni su odnosi sa ţenom drugog

Šiši - šesta alija - 16 p'sukim - (18,6-

Zabranjeni su odnosi s ujakovom

muškarca.

21)

suprugom ili sa snahom. Bratova

pitome domaće ţivotinje na koju se ova micva ne odnosi), duţan je prvu izlivenu krv prekriti "prahom" (pijeskom, piljevinom, itsl.). Zabrane koje se odnose na krv ponavljaju se i naglašavaju. Krv od korbana ide na ţrtvenik kao pomirenje; krv ţivotinja koje nisu prihvatljive za korbanot mora se prekriti.

U poglavlju 18 navedeni su mnogi zabranjeni seksualni odnosi. Prvo, postoji općenito upozorenje da se ne oponašaju negativne pojave Egipta (odakle smo nedavno došli), te prakse kanaanskih naroda (gdje ćemo uskoro otići). Moramo isključivo slijediti B-ţje zakone i propise, i ţivjeti prema njima.

supruga je zabranjena, osim kada je nadjača micva o jibumu.

Pojašnjenje ... Čovjek moţe imati šogoricu na tri različita načina. (1) Sestra njegove ţene zabranjena mu je tijekom ţivota njegove supruge. Ako njegova supruga umre, on se moţe oţeniti njenom sestrom. Ako se razvedu i

Vršiti obrede Moleha nad svojim djetetom zabranjeno je; to je oskvrnuće B-ţjeg imena. Š'vi'i - sedma alija - 9 p'sukim (18,22-30) Homoseksualni postupci su zabranjeni. Spolne intimnosti sa ţivotinjama zabranjene su muškarcima i ţenama.

Iz pojma v'hai bahem, "i ţivjeti po

njegova bivša ţena je još uvijek ţiva,

Ne smijemo se oskvrnuti radeći bilo

njima", mi učimo dva vaţna načela.

njezina sestra mu je zabranjena. (2)

što od gore navedenog. Ovi odvrat-

Ţidovstvo nije samo religija; ono je

Ţena njegova brata zabranjena mu

ni postupci onečišćuju Zemlju i

način ţivota. Nadalje, ovaj redak je

je kada su oni razvedeni, ili čak ako

uzrok su protjeravanja s nje. Takve

(jedan od) izvora principa da se

je njegov brat umro, a da je u tom

postupke

mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju

braku imao djece. Ako je brat umro

gavati. ■

Godina 12 3 Broj 30 Strana

moramo

strogo

izbje-

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 184. Pričekajte vani: Zabrana da kohanim ulaze u Hram bez razlike ... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Lev. zakonik 16,2) 185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema službi za Jom kipur Ovako će Aron ući u Svetište ... (Levitski zakonik 16,3) 186. Ne zanima me koliko je Hram krcat...: Zabrana klanja van (Hrama) (ako) ga nije doveo do vrata Šatora sastanka da ga prinese kao žrtvu ... smatra se krvoprolićem za tu osobu ... (Levitski zakonik 17,4) 187. Pokrivanje: Obaveza da se krv pokrije ... mora izliti krv i pokriti je zemljom. (Levitski zakonik 17,13) 188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola Muškarac se ne smije približiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ... (Levitski zakonik 18,6) 189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7) 190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom ... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7) 191. Arajos - Pomajka: Zabrana spolnih odnosa s očevom suprugom Nećeš otkriti golotinje žene svog oca ... (Levitski zakonik 18,8) 192. Arajos - Sestra: Zabrana spolnih odnosa s bilo kojom sestrom Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ...

(Levitski zakonik 18,9) 193. Arajos - Unuka I: Zabrana spolnih odnosa s sinovom kćeri Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10) 194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa s kćerinom kćeri ... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti. (Levitski zakonik 18,10) 195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa s kćeri ...

196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve žene

sestrom Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Lev. zakonik 18,12) 199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Lev. zakonik 18,14) 200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata ... njegovoj ženi nećeš se približiti (jer) ona je tvoja strina.

(Levitski zakonik 18,14) 201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovom suprugom Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ... (Levitski zakonik 18,15) 202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ženom Nećeš otkriti golotinje žene svoga brata... (Lev. zakonik 18,16) 203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ženom i kćeri Golotinje žene i njene kćeri nećeš otkriti... (Lev. zakonik 18,17) 204. Arajos - Baka i unuka I ... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17) 205. Arajos - Baka i unuka II ... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17) 206. Arajos - Šogorica II Nećeš oženiti ženu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparnicama ... za njena života (Levitski zakonik 18,18) 207. Arajos - Nida Nećeš se približiti ženi u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19) 208. Nitko da ne prođe: Zabranu provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ... (Levitski zakonik 18,21) 209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti Nećeš leći s muškarcem na način kako se liježe sa ženom (Levitski zakonik 18,22) 210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca) Nemoj leći ni s kakvom životinjom da bi se obesčastio ...

(Levitski zakonik 18,23)

Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)

211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ženu)

197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom

... i žena neće stati pred životinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23) ■

Strana 4

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Je li na Jom HaKipurim uistinu riječ o pokajanju?

U doba Beit HaMikdaša, jedan od ţeljno iščekivanih obreda Jom HaKipurima bilo je slanje jarca za Azazela, natovarenog grijesima nacije. Tko ili što je Azazel, i zašto mu poslati jarca?

 Stihovi stavljaju ime Azazel uz ime Hašema, sugerirajući da je ta riječ osobna imenica, koja se odnosi na neko konkretno nadnaravno biće. Ako je tako, zašto mu onda prinijeti jarca; nije li zabranjeno prinositi ţrtve bilo kome drugome osim Hašemu? Nadalje, vjeruje li Tora u postojanje demonskih sila?  Ako je, umjesto toga, Azazel naziv mjesta, što u vezi s ovom ţrtvi joj iznimno dopušta da se prinese izvan granica Mikdaša?  Bilo kako bilo, koja je svrha cijelog obreda? U kakvom je on odnosu s ostalim ţrtvama toga dana? Koja je njegova uloga u postizanju pokajanja za grijehe i kako se on odnosi na pretpostavku da je potrebno da se ljudi stvarno pokaju za svoje prijestupe?

Smrti Nadava i Avihua Paraša Aharei Mot počinje spominjanjem tragične smrti Nadava i Avi-

hua, koje je progutala vatra s nebesa nakon što su prinijeli tamjan Hašemu. Što je u njihovom postupku bilo toliko strašno da opravdava takvu tešku kaznu?

 Mnogi sugeriraju da čak i ako su braća imala pozitivne namjere, oni su bili kaţnjeni zbog kršenja odgovarajućeg protokola. R. S"R Hirsch tako piše da, iako su se Nadav i Avihu poţeljeli pribliţiti Hašemu,"u ţrtvenom bogosluţju nema prostora za subjektivnost ... [bliskost] se neće postići ni na koji drugi način osim slušanjem B-ga". Koje su opasnosti subjektivnog bogosluţja? Zašto bi sam R. Hirsh mogao biti zabrinut u vezi toga?  Rašbam sugerira da na smrti ne treba gledati kao na kaznu, već kao na nesreću na radu. Prema tom gledištu, Nadav i Avihu su se našli na krivom mjestu u krivo vrijeme i zadesile su ih prirodne posljedice. Postoje li "slučajne nesreće", ili se sve što se događa u svijetu mora izravno pripisati B-gu i promatrati u kontekstu nagrade i kazne?  Navođenje smrti braće koristi se za uvođenje zakona o Jom HaKipurimskoj sluţbi. Kakva je veza između toga dvojeg? Da li je svrha sluţbe da ispravi prijestup Nadava i Avihua, ili, kao druga mogućnost, da spriječi da se to ponovno ne dogodi? Što to znači?

Centralizacija bogoslužja Vajikra 17 upo-

zorava da se ţrtve ne prinose izvan Miškana.

 Zašto Hašem smatra bogosluţje na privatnim ţrtvenicima problematična?  Koje su prednosti i nedostaci centraliziranog bogosluţja?

Kako bi se mogla razlikovati vaša sluţba Hašemu kada biste uvijek trebali putovati do Mikdaša da biste prinijeli ţrtve, umjesto da ih prinosite u svom dvorištu?  U kojim su razdobljima povijesti Izraela ţrtve bile zabranjene izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu, nasljeđe od Kanana i sigurnost od neprijatelja.

Kakav je odnos između to dvoje? Kakvu svjetlost to baca na moguće razumijevanje te zapovijedi?

Zabranjuje li Biblija mješani brak?

U Vajikria 18 i 20, Tora zapovijeda da ne daje od svog sjemena Moleku. Što kršenja ove zabrane ima za posljedicu? Neki komentatori pretpostavljaju da se stih odnosi na idolopoklonički obred, poput ţrtvovanja djece ili posvećivanja djece, dok ga drugi povezuju sa seksualnim prijestupima, kao što je stupanje u odnos ili brak s ne Ţidovom.

 Kakva moţete svako od tih mišljenja poduprijeti iz ovog teksta?  Iako Tora zabranjuje mješani brak sa pripadnicima sedam kananskih naroda, ona nigdje nije, osim moţda ovdje, eksplicitno donijela zakon protiv braka s drugim tuđincima. Kako se moţe shvatiti ovaj propust i kako on moţe utjecati na egzegetsko čitanje ovog odlomka? ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 5 Broj 30 Strana

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Azazel

Na Jom kipur čitamo o sluţbi u Hramu koja se vršila na taj sveti dan. Dio sluţbe uključivao je čin otprave jarca, koji je na sebi nosio oznaku "za Azazela"‫( ל זאזל״‬Vajikra 16,8). Značenje i podrijetlo riječi Azazel ‫זאזל‬

predmet je mnogih

rasprava. Levine, u komentaru u JPS Vajikra piše slijedeće (ja sam dodao

hebrejski

tekst

njegovoj

transliteraciji): Točno značenje hebrejskog 'aza'zel ‫ זאזל‬, koje se ne nalazi nigdje drugdje u Bibliji, osporavano je od davnina i ostaje neizvjesno sve do današnjih dana. Tijekom

stoljeća,

egzegeza

ovog imena slijedila je tri smjera tumačenja.

Prema prvom, Azazel je ime mjesto u pustinji na koje se slao ţrtveni jarac; pojam se uzima kao sinonim za 'erec gezera ‫אהץ״גזהה״‬ "nepristupačno

područje",

u retku 22. Redak 10 također moţe sugerirati takvu interpretaciju. Kada ga se doslovno prevede glasi: "i poslati ga [jarca] Azazelu, u pustinju." Joma 67b razumije 'aza'zel kao "divlju, tešku zemlju", uzimajući da prvi dio riječi znači 'azz ‫ ז‬,

Strana 6

■

čenja zapravo su dosjetke.

"oštra, divlja".

Treći smjer tumačenja je smjeru

bolji. Azazel je u jednom

tumačenja, Azazel opisuje

kasnijem mitu ime nadjenu-

jarca. Riječ 'aza'zel je skra-

to

ćenica (notarikon) koja se

pustinje.

sastoji se od 'ez ‫" ז״‬jarac" i

nije izvjesna, ali tematski

'azal "‫ אזל״‬otići ", pa je to

odnos Azazela sa se'irim

"jarac koji odlazi." Ovo se

‫ש מהמם‬

tumačenje pojavljuje i u

ma", iz 17,7, upućuje na to

Septua-ginti i Vulgati, a u

da je riječ 'ez "jarac", u

podlozi mu je rabinsko

njemu zastupljena. Oblik

ocrtavanje sa'ir ha-mištalea

'aza'zel moţda se razvio

‫" ש מה ״המשתלח‬jarac koji je

ponavljanjem slova zajin:

otposlan" u Mišna Joma 6,2.

'ez'el "moćni jarac", što se

To je, zapravo, interpre-

izgovaralo

tacija koja je dovela do

kasnije, 'aza'zel.

Prema

drugom

engleskog prijevoda "scapegoat" (od "pobjegli-jarac", a što se na hrvatski prevodi kao ţrtveni jarac), koji se prvi

puta

pojavio

Tyndaleovom prijevodu

u

engleskom

Biblije

1530.

godine.

Oba gore navedena tuma-

demonskom

vladaru

Derivacija

riječi

"demonima-jarci-

'ezez'el

pa,

Bula, u Daat Mikra, navodi "divlja, teška, zemlja" tumačenje koje se spominje u Joma (i kod Rašija na taj redak). U fusnoti, međutim, on nudi i neke dodatne mogućnosti. Prije svega, on ističe da slovo lamed moţe biti nadodano korijenu ‫ זז‬, kao što nalazimo u brojnim drugim imenicama kao što su barzel ‫ בהזל״‬i Karmel Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Azazel

‫ המל‬, a dodan je također i alef, kao u

Dakle, za one među vama koji ne-

riječi cavar ‫צואה‬. To bi azazela po-

maju pristup vodi da izvrše Tašlih,

vezalo s arapskim azaz, što znači

moţda bi prebacivanje vaših grijeha

"teška, neobradiva zemlja".

na nenastanjenu pustinju moglo

On potom ide i dalje, pa kaţe da ne smatra vjerojatnom teoriju da se Azazel odnosi na mjesto štovanja idola, no čak i da je to točno, to još uvijek ne znači da je sluţba bila povezana sa štovanjem idola. On ističe da u hebrejskom postoje mnoge fraze koje izvorno imaju idolatrijske

konotacije,

ali

su

poprimile novi smisao u skladu s monoteističkim hebrejskim pristupom. Na primjer, on kaţe da je izraz "‫ המח״נמחוח‬- ugodan miris B-gu" (Vajikra 1,9), Tora također usvojila od jezika idolopoklonika, iako judaizam ne vjeruje da B-g zapravo doţivljava zadovoljstvo u mirisima.

Njegova je posljednja teorija, na temelju BDB Lexicona, da je ovo moţda povezano s arapskim korijenom '‫ זל״‬azzala, što znači "uklonjen", tako da bi se to odnosilo na uklanjanje grijeha, pomoću jarca.

U suvremenom hebrejskom izraz

imati jednak učinak ...

Koralj i goral Već smo raspravljali o koralju – no, koje je porijeklo engleske riječi coral?

The Online Etymology Dictionary daje nam ovu etimologiju:

jarca u ceremoniji na Jom kipur (Vajikra 16,8), i zemlja Izraela je bila podijeljena među plemenima prema lutriji (Bamidbar 26,55). (Engleska

usp.1305, iz lat. corallium,

riječ za "ţdrijeb", ima značenje

od gr. korallion, vjerojatno

"zemljište" i istog je podrijetla. Riječ

sem. podrijetla (usp heb.

lutrija također je izvorno značila

goral "mali

ar.

"izvući lutriju".) Odavdje se riječ

garal "mali kamen, kamen-

razvila u više općih pojmova sud-

čić"), izvorno samo crvene

bine ili sreće.

oblutak,"

podvrste koja se moţe naći na Sredozemlju, pa stoga upotreba riječi kao simbola za "crveno".

Ali, u moţda najpoznatijoj upotrebi gorala u Bibliji, jedna druga riječ se pojavljuje u većem dijelu teksta.

Kada se opisuje lutrija što ju je Ha-

Klein piše da je hebrejski goral ‫גוהל״‬

man bacio (doslovno bacio kamen),

izvorno značio "mali kamen za

kaţe nam se da pur ‫ פוה‬znači goral

bacanje ţdrijeba". Mi smo našli riječ

‫גוהל״‬. Pur je akadska riječ, sinonim

upotrijebljenu u Bibliji u više navra-

za goral. (Akadski je u to vrijeme bio

ta gdje se koristi za određivanje is-

općeprihvaćeni jezik na Bliskom

hoda nejasnih odluka ili budućnosti

istoku). I naravno, iz toga smo do-

- goral se stavljao na svakoga od dva

bili naziv blagdana Purim. ■

"leh l'Azazel" ‫ ל ״ל זאזל״‬znači "idi do vraga". Ne mislim da je to zbog povezanosti s demonima. Rječnik Even Shoshan citira responsu Chavat Yaira iz 17. stoljeća kako kaţe "!‫ ל ״ל זאזל״המדבהה‬- Idi Azazelu u pustinju!" Stoga mislim da je ideja ovdje samo poslati na nenastanjeno mjesto, na sličan način kako se govori o Mrtvom moru u talmudskom hebrejskom.

Godina 12 7 Broj 30 Strana

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Sprintovi i maratoni Bio je to jedinstven, neponovljiv

Loša vijest je: što se događa kada

Postoji značajan midraš u kojem

trenutak vodstva na svom vrhuncu.

nema Mojsija? Sama Tora kaţe: „U

su razni mudraci iznijeli svoju ide-

Četrdeset dana Mojsije je bio u zaje-

Izraelu se više nije pojavio prorok

ju klal gadol ba-Tora, „velikog princi-

dništvu s B-gom, primajući od Nje-

kao što je bio Mojsije, kojeg je G-s-

pa Tore.― Ben Azai kaţe da je to

ga zakon upisan na kamene ploče.

pod poznavao licem u lice― (Deva-

stih, „Ovo je knjiga o ţivotu čovjeka

Zatim ga je B-g izvijestio o tome da

rim 34,10). To je problem s kojim se

(Adama): Onoga dana kad je B-g

je narod upravo napravio zlatno te-

suočava svaki narod, korporacija,

stvorio čovjeka, načinio ga je na

le. Htio ih je uništiti. Bila je to najgo-

zajednica i obitelj. Što činiti u odsu-

B-ţju sliku― (Berešit 5,1). Ben Zoma

ra kriza u pustinji svih tih godina

stvu herojskog vodstva? Lako je

kaţe da postoji princip koji bismo

koja je od Mojsija traţila da upotrije-

reći, „Misli što bi Mojsije učinio.―

još više trebali prigrliti, „Čuj, Izra-

bi svaki dar koji je imao kao vođa.

Ali Mojsije je učinio ono što je uči-

ele, G-spod je B-g, G-spod je jedan.―

nio zato što je bio to što je bio. Mi

Ben Nanas kaţe da ima i još vaţniji

nismo Mojsije. Zato se svaka skupi-

princip: „Voli svog bliţnjeg kao sa-

na ljudi koju je jednom dotaknula

mog sebe.― Ben Pazi kaţe da nalazi-

veličina, suočava s problemom kon-

mo ipak i još vaţniji princip: „Prvo

tinuiteta. Kako izbjeći polagano na-

janje ima biti prineseno ujutro, a

zadovanje?

drugo janje poslijepodne― (Šemot

Najprije je molio B-ga da ne uništi narod. B-g se sloţio s time. Zatim je sišao sa brda i vidio narod kako poskakuje oko zlatnog teleta. U tom trenutku, on je razbio ploče saveza.

Spalio je zlatno tele, pomiješao nje-

■

29,39) – ili, kako to moţda kaţemo

gov prah sa vodom i natjerao ljude

Odgovor je dat u ovotjednoj parši.

da to piju. Zatim je pozvao ljude da

Dan na koji je Mojsije sišao s brda sa

mu se pridruţe. Leviti su se odaz-

drugim pločama ovjekovječen je ti-

vali pozivu i izvršili krvavu presu-

me što je pretvoren u sveti dan, Jom

du u kojoj je poginulo tri tisuće lju-

Kipur. Na taj dan, drama tešuve i

Značenje Ben Pazijeve tvrdnje je

di. Mojsije se zatim vratio natrag na

kapare, pokajanja i očišćenja, treba se

jasno: svi visoki ideali u svijetu –

brdo i molio četrdeset dana i noći.

ponavljati iz godine u godinu. Me-

ljudsko biće stvoreno na B-ţju sliku,

Nakon toga ostao je s B-gom još če-

đutim, ovog puta, glavni lik neće

vjera u jedinstvo B-ga, i ljubav pre-

trdeset dana dok je On upisivao za-

biti Mojsije nego Aron, ne prorok

ma bliţnjimae – vrijede jako malo

kon na nove ploče. Napokon, 10.

nego Veliki svećenik.

ako nisu pretvoreni u navike djelo-

tišrija, sišao je sa brda noseći sa sobom nove ploče kao vidljiv znak da je B-ţji savez sa Izraelom ostao.

Tako se ovjekovječuju događaji koji donose promjenu: na način da se pretvore u ritual. Max Weber to

danas, Šaharit, Minha i Maariv. Jednom riječju: 'rutina.' Odlomak zaključuje: Zakon slijedi Ben Pazija.

vanja koje postaju navike srca. Svi se moţemo sjetiti trenutaka spoznaja ili prosvjetljenja kada smo odjednom shvatili što je ţivot, što je veli-

Bio je to nevjerojatan iskaz vod-

naziva rutinizacijom karizme. Je-

stva, u nekim trenucima hrabar i

dnom-i-nikad-više trenutak postaje

odvaţan, u drugima polagan i us-

obred jednom-i-uvijek-iznova. Kao

trajan. Mojsije se morao sukobiti sa

što je James MacGregor Burns rekao

obje strane, potičući Izraelce da uči-

u svom klasičnom djelu Vodstvo:

ne tešuvu i B-ga da iskaţe oprošte-

„Najtrajniji opipljivi čin vodstva je

nje. U tom trenutku on je bio najve-

stvaranje institucije – naroda, dru-

će utjelovljenje imena Izrael ikada,

štvenog pokreta, političke partije,

Veličina judaizma je u tome što

jer to ime znači 'onaj koji se bori s

birokracije – koja nastavlja napore

daje prostora i proroku i svećeniku,

B-gom i s ljudima i pobjeđuje.'

moralnog vodstva i potiče potrebne

inspirativnoj ulozi s jedne strane, a s

društvene promjene dugo nakon što

druge strane, svakodnevnim rutina-

kreativnih vođa više nema.―

ma—halahi—koje uzimaju uzvišene

Dobra vijest je: jednom je bio Mojsije. Radi njega je narod preţivio.

Strana 8

čina i kako bismo ţeljeli ţivjeti. Dan, tjedan, ili najkasnije godinu kasnije, inspiracija blijedi i postaje samo daleko sjećanje te nas ostavlja onakvima kakvi smo bili i prije, nepromijenjenima.

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Sprintovi

i maratoni

vizije i pretvaraju ih u obrasce po-

po kojem se moţe ispitati djelova-

menta Jim Collins tvrdi da ono što

našanja koji rekonfiguriraju mozak i

nje, zakon za reguliranje ponašanja,

je zajedničko svim velikim kompa-

mijenjaju ono što osjećamo i ono što

fokus na vjernost i granice za ener-

nijama je kultura discipline. U Great

jesmo.

giju ljudske naravi.'

By Choice on koristi izraz „marš od

Jedan od najneobičnijih odlomaka

Svi izvori energije, najočiglednije

koje sam ikada pročitao o judaizmu

nuklearne energije, trebaju neki ob-

napisao je neţidov William Rees-

lik ograničenja. Bez toga, oni posta-

Mogg u knjizi o makro-ekonomiji,

ju opasni. Ţidovski zakon uvijek je

The Reigning Error. Rees-Mogg (1928

sluţio kao spremnik za duhovnu i

-2012) je bio financijski novinar koji

intelektualnu energiju

je postao urednik The Timesa, pred-

naroda. Ta energija „nije samo eks-

sjednik Umjetničkog vijeća i pot-

plodirala ili bila raspršena; ona se

predsjednik BBC-a. Po religioznom

koristila kao izvor stalne snage.―

opredjeljenju bio je predani katolik.

Ono što Ţidovi imaju, tvrdi on, ne-

On započinje knjigu potpuno neočekivanim hvalospjevom halahičkom judaizmu. I objašnjava razlog zbog kojeg je to učinio. On kaţe da je inflacija bolest prekomjernosti,

dostaje

modernim

ţidovskog

ekonomijama:

sistem samokontrole koji dozvoljava ekonomiji da cvate bez uzleta i

Pretvaranje ideala u

20 milja,― sa značenjem da izvanredne organizacije planiraju maraton, a ne sprint. Pouzdanje, kaţe on, „ne dolazi iz motivacijskih govora, karizmatičnih inspiracija, uzbudljivih okupljanja, neutemeljenog optimizma ili slijepe nade.― Ono dolazi na način da činiš djelo, dan za danom, godinu za godinom. Velike kompanije koriste discipline koje su specifične, metodične i dosljedne.

One ohrabruju svoje ljude da budu samodisciplinirani i odgovorni. One ne

pretjeruju

s

reakcijama

na

promjene, bile one dobre ili loše.

One svoj pogled drţe na dalekom

pada discipline, u ovom slučaju u

kodekse djelovanja

odnosu prema novcu. Ono što ju-

koji oblikuju navike srca

se o herojskim, karizmatičnim vođa-

jest ono što je poanta

ma koji u najboljem slučaju podignu

daizam čini jedinstvenim, kaţe on, jest njegov zakonski sustav. On je nepravedno kritiziran i okarakterizirano od strane kršćana kao 'beţivotni legalizam'. Zapravo, ţidovski

judaizma i vodstva padova, inflacija i recesija.

zakon bio je temeljan za ţidovski

Isto vrijedi i za vodstvo. U djelu

opstanak jer je 'providio standard

Good to Great teoretičar menadţ-

horizontu. Iznad svega, one ne ovi-

kompaniju na neko vrijeme, ali ne proviđaju duboku snagu koja je potrebna za uspjeh na duge staze.

Klasični primjer principa o kojima govore Burns, Rees-Mogg i Collins je transformacija koja se dogodila između Ki Tisa i Aharej Mot, između prvog i drugog Jom Kipura, između Mojsijevog herojskog vodstva i tihe, nenametljive svećeničke discipline godišnjeg dana pokajanja i očišćenja.

Pretvaranje ideala u kodekse djelovanja koji oblikuju navike srca jest ono što je poanta judaizma i vodstva. Nikada ne gubi inspiraciju proroka, ali isto tako, nikada ne gubi rutinu koja pretvara ideale u djela i snove u postignutu stvarnost.■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 9 Broj 30 Strana

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Životom ili smrću U ovotjednoj parši Tora nas uči da

koji ne posjeduje ljudsku inteligen-

i vodstva. Mi često mislimo da je

postoje dva ţiva bića koja na sebi

ciju i duh. Kako da shvatimo ovu

posvećenje B-ţjeg imena zadatak

nose grijehe Izraela na Jom kipur - i

oprečnost tih posrednika između

koji nadmašuje naše oskudne talen-

kroz koja dolazi pomirenje i oproš-

čovjeka i B-ga? Moţda moţemo

te i sposobnosti. To nije istina. Pra-

tenje grijeha čitavom Izraelu. Prvi je

shvatiti ulogu Velikog svećenika u

vo posvećenje B-ţjeg imena, istinska

Veliki svećenik Izraela, koji je zadu-

ovoj duhovnoj drami, ali uloga jarca

borba za svetost i oprost ostvaruju

ţen da izvrši obred sluţbe u Hra-

nam zasigurno ostaje uvijena u veo

se u našem svakodnevnom ţivotu.

mu, a drugi je ţrtveni jarac kojega

tajnovitosti i čuđenja. Čitava ova

To se postiţe našim odnosom i po-

će se gurnuti s litice Azazel i koji će

stvar svakako iziskuje razmišljanje,

našanjem prema drugima, i u našoj

sa sobom ponijeti grijehe Izraela.

analizu i objašnjenje.

stalnoj borbi za osobno poboljšanje

Mnogo je toga napisano o ta dva bića i njihovim ulogama u uzvišenoj

samih sebe.

Pravo posvećenje B-žjeg imena postiže se našim odnosom i

Druga metoda donošenja oprosta,

jedna od spoznaja koje se mogu

ponašanjem prema drugima,

umiranje za tu stvar - jest guranje ■ jarca s litice Azazel. Iako je mučeni-

iščitati iz tih različitih oblika obreda

te stalnom borbom za

štvo nesretna osnovna crta ţidov-

za postizanja oprosta za naše grijehe

poboljšanje samih sebe

skog postojanja kroz stoljeća, ono

jomkipurskoj

sluţbi.

Mislim

da

svakako nije poţeljna metoda po-

leţi u snaţnom kontrastu između ta dva bića.

Iako su oba instrumenti u ispunjavanju ove uloge posredovanja između B-ga i nas, kontrast između Velikog svećenika Izraela i jarca doista je upečatljiv. Jedan je najsvetije i najuzvišenije ljudsko biće, odjeven u bijelo i posvećen isključivo čistoći, a drugi je jarac koji je

Moje je shvaćanje da Veliki svećenik

donosi

oproštenje

Izraelu

svećenja B-ţjeg imena. I kao što je to holokaust jasno pokazao, to nije

putem ţivota - putem ţivota sve-

nuţno

tosti i javne sluţbe. Veliki svećenik

odlučan osobni izbor.

blagoslivlja ljude i svjestan je da snosi odgovornost za svoje ponašanje, te nosi tereti da bude pravi uzor svojim kolegama svećenicima i čitavom Izraelu općenito.

dobrovoljan,

promišljen,

Kao Azazelov jarac, to je često nepromišljen i prisilan izbor, slučajni odabir. I mada on donosi oprost za svoje i tuđe grijehe, on nije istinsko ispunjenje ljudske uloge u tra-

naizgled nasumce izabran bacanjem

Nije jednostavan zadatak ţivjeti

ţenju oprosta. Očito je ţrtveni jarac,

"ţdrijeba" da bude ţrtvena ţivotinja,

svetim ţivotom duhovnog primjera

u praktičnom smislu, dio našeg

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Životom ili smrću

ţivota kao Ţidova, ali svi bismo

Izraelovih proroka otkriva konstan-

trebali

tan

barem

pokušati

slijediti

primjer Velikog svećenika.

značajka pohlepe, koja postoji u svima nama, poveţe s gore opisa-

vođe su zlouporaba moći, pohlepa i

nim porokom prekomjerne moći,

seksualni nemoral. Mi ovdje u Iz-

postaje smrtonosna za sve strane.

raelu, naţalost itekako smo svjesni

Pohlepa je ta koja nas čini slijepima

svih tih poroka. Znamo kako su oni

za posljedice našeg ponašanja. Po-

utjecali na naše političke vođe, pa

hlepa nas tjera da nekako povje-

čak i na vaţne nacionalne odluke.

rujemo da nam dovoljno nikad nije

Tora, ovdje u našoj tjednoj parši,

dovoljno.

govori izravno i neizravno o tim opasnostima i porocima.

iskoristila su svoje svećeničke ovlasti. Bili su uvjereni da upute koje su

iskorjenjivanje

vlasti. Naravno, kada se ta urođena

Tri glavna poroka koji iskušavaju

tijekom posvećenja Šatora / Miškana

na

korupcije i mita kod najviših razina

Vodstvo

Dva Aronova sina koja su umrla

naglasak

Tora nam pokazuje put izraelskih kraljeva.

ka normalnom, produktivnom i

Proroci Izraela, kao i njegovi vjer-

zdravom životu

ski vođe kroz sva pokoljenja, uvijek su sluţili kao kočnica protiv moći

Ovotjedna parša nam daje jasne

koja se otela kontroli. Moralni za-

detalje zabranjenih seksualnih od-

kon je trebao ostvariti ono što sama

nosa koje zapovijeda zakon Tore.

pravna regulativa ne bi mogli posti-

Ovaj dio parše ujedno je i čitanje

ći. Vrijednosni sustav Tore, s na-

Tore za popodnevnu sluţbu na Jom

glaskom na poniznost, poslušnost

kipur. A sveti ljudi ne mogu biti

zakonu i spoznaju da Vječni raz-

društvo koje odobrava sve vrste

Pohlepa nas čini slijepima prema

matra i donosi sud o svim našim

seksualnih aktivnosti i promisku-

posljedicama našeg ponašanja.

postupcima, ima za svrhu da ublaţi

itet. Ova vrsta ponašanja postala je

Pohlepa nas tjera da nekako

i usmjeri ambiciju i moć u pravcu

pošast našeg društva. Nebrojene

konstruktivnog nacionalnog dobra.

tragedije i disfunkcionalne obitelji

dobili od B-ga putem Mošea imaju pravo zamijeniti svojim vlastitim načinom sluţbe B-gu i bogosluţja.

Talmud im također pripisuje nestrpljivost i neprihvatljive ambicije.

povjerujemo da nam dovoljno nikad nije dovoljno

Upozorava nas se na porok pohlepe.

Oni su gledali na svog oca i strica i mislili: "Kad li će ova dva starca sići s pozornice, tako da ti i ja moţemo postati vođe generacije." Korupcija vlasti utječe čak i na najbliţe obiteljske veze i odnose. Tora sebe vidi kao konačnog arbitra moći, jasno ograničavajući i detaljno definirajući uloge i djelovanja svećenika i Godina 12 11 Broj 30 Strana

Talmud

to

navodi

vrlo

jezgrovito: "Tko ima stotinu, ţeli

rezultat su ove vrlo sumnjive vrste "slobode" koja je sada toliko ukorijenjen dio zapadne civilizacije.

imati dvije stotine." Takva je ljudska

Tora nam opet ističe put ka nor-

priroda. Tora nas mnogo puta

malnom, produktivan i zdravom

upozorava na korupciju koju ţelja

ţivotu. Sve lekcije i poruke ovotjed-

za bogatstvom moţe proizvesti kod

nog čitanja Tore trebale bi biti sa-

vođa. Ona zasljepljuje inače velike

stavni dio osnove današnjeg ţidov-

vođe i iskrivljava i skreće misli i

skog ţivota i našeg neprekinutog

riječi čak i svetih ljudi.

narodnog preporoda.

Čak i letimičan pogled na knjige

Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Kreditni račun ―Držat ćete zakone Moje i zapovijedi

kako bi pojedinca nagradio za nje-

Moje; tko ih vrši živjet će kroz njih. Ja

govo djelo u korist kralja, za riznicu

sam Vječni.!‖ (Vajikra 18,5)

nekog gradića bilo bi nemoguće da

Raši ističe da se pasuk odnosi na ţivot u olam haba, a da završetak pasuka ukazuje na vjerodostojnost obećanja Hašema da će svakome dati pravednu nagradu.

Talmud nam kaţe (Kidušin 39b) da nema nagrade za micvos i dobra djela na ovome svijetu, tj. da se plaća za micvos učinjene na ovome svijetu isplaćuje u olam haba, kako piše Raši.

mu dâ naknadu, jer oni nemaju dovoljno sredstava. Ta će osoba morati otputovati u prijestolnicu i zatraţiti naknadu od kraljeve riznice. Isto tako, nagrada onome koji ispunjava micvos Hašema iskreno i poboţno toliko je velika da je nemoguće dostatno mu platiti na ovome svijetu. Štoviše, protumačeno je da je nagrada čovjeku za vršenje micve ■

razmjerna stupnju časti i čestitosti koje ulijeva njeno izvršenje. Tako,

Međutim, Talmud u Eruvin (22a)

raša (pokvarena osoba), koja je bila

očima Vječnog jer je on pokazao da

daje tumačenje na pasuk (Devarim

primorana da izvrši micvu zbog

cijeni vrijednost te micve.

7,10), ―I plaća neprijateljima svojim

nekog pritiska ili osobne koristi, a

za ţivota njihova, kako bi iščezli,‖

ne potaknuta poštovanjem prema

da Hašem nagrađuje Svoje nepri-

Vječnom, moţe primiti svoju na-

jatelje za micvos i dobra djela koja

gradu u ovome svijetu jer ona nije

učine, na ovome svijetu kako ne bi

neprocjenjiva.

zasluţili olam haba.

Chofetz Chaim objašnjava da če-

Hašem nagrađuje Svoje

Mišna u Avos (2,1) veli, ―Pazi na vršenje lakog zakona (micve) kao na teški zakon (micvu) jer ne znaš nagrade zakona (micvos). Razmotri štetu koja ti nastaje vršenjem zakona (micve) prema plaći, i plaću za prekršaj prema šteti.‖

Hafla’a na

sto, kada pasuk kaţe: ―Ja sam Ha-

neprijatelje za micvos i

ovo daje komentar i piše da ako ne

šem,‖ Raši se poziva na Hašemovu

dobra djela koja učine

znamo koja je nagrada za svaku

vjernost da nagradi pojedinca u

na ovome svijetu

micvu, kako onda moţemo procijeniti njezinu vrijednost?

olam haba. On tumači da se jedinstveno obećanje koje nam Vječni

R. Chaim Shmulevitz nastavlja u

daje, moţe usporediti s potvrdom o

tom tonu i objašnjava da je ponekad

dugovanju, koje će isplatiti Vječni

određena osoba pripravna učiniti

osobno.

Medraš Raba na Megilas

micvu. No onda joj se pruţi prilika

Rus spominje istovjetni koncept,

za koju smatra da je ne smije pro-

navodeći da kada je u prošlosti neka

pustiti pa zbog toga proigra micvu.

osoba učinila micvu Navi bi to za-

Ovo pokazuje kako joj manjka ra-

bijeţio za buduće naraštaje; sada

zumijevanja o značaju micve. Za

Elijahu HaNavi i Mošijah biljeţe

razliku od toga, ako netko propusti

dobra djela, a Hašem daje potvrdu.

izvanrednu priliku i umjesto nje

Raban Gamliel je ustanovio kolika

izabere izvršiti micvu, tada je izvr-

je vrijednost micve osobi kojoj je bila

šenje te micve posebno dragocjeno u

ukradena. Oštećena stranka otkrila

Očito, kada kralj izda proglas

Strana 12

On citira Talmud u Hulin (87a) koji govori o osobi koja je ukrala micvu kisuj hadam (prekrivanja krvi) od osobe koja je zaklala pticu.

Raban Gamliel donio je presudu da se oštećenoj strani ima isplatiti deset zlatnika. Kako je došlo do ovoga iznosa?

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

je svoju procjenu vrijednosti micve prihvativši isplatu deset zlatnika za ukradenu micvu. Da ona to nije prihvatila, krivac bi imao obavezu isplatiti cijenu koja god se od njega zatraţi.

Kreditni račun

Potencijalni je mehutan još uvijek bio neodlučan.

Otac djevojke je onda iskušao drugu taktiku. Okrenuo se mladiću koji je sjedio sa strane i njemu ponudio šiduh. Ovaj je smjesta pristao.

Stoga, Mišnu treba ovako proči-

Zaţeljeli su jedan drugom mazel

tati, kaţe Hafla’a: Pazi na vršenje

tov, potegnuli l’hajim i on je potpisao

lakog zakona (micve) kao na teški

tena’im bez dopuštenja svog oca.

zakon (micvu) jer ne znaš nagrade zakona (micvos). Plaća za vršenje zakona (micve) moţe se razmotriti računajući osobnu vrijednost zakona (micve) i kazna za avera osobnom procjenom vrijednoti avera.

Hafla’a donosi zaključak da onaj koji vrši micvu jedino iz duboke ljubavi prema Vječnom, i ne razmišlja o nagradi koju će dobiti, naknada koju će dobiti uistinu je nemjerljiva.

Neki je imućni čovjek koji je imao prelijepu kćer traţio jednako posebnog bahura za zeta. Kada je konačno našao primjerenog kandidata, pozvao je njegovog oca da se nađe s njime kako bi dovršili šiduh.

Budući je potencijalni mehutan ţivio u udaljenom gradu, otac je djevojke poslao veličantvenu kočiju da ga doveze.

Nešto kasnije, otac hosona pristupio je bogatašu i rekao: ―Gdje je onih

400

zlatnika

koje

si

mi

obećao?‖ ■

Imućni mu je čovjek odgovorio: ―Ne dolazi u obzir. Istina je da sam ti bio ponudio tu ogromnu sumu novca, ali to je bilo samo zato da te privolim na šiduh. Sada kada je šiduh dovršen bez tvoje pomoći, mi dv o ji ca

nemamo

oko

če g a

poslovati.‖ Isto tako, ističe Magid iz Dubna, Hašem Jisborah radi šiduh kod Klal Jisroel između nešame i gufa. Kada nešama poţeli izvršiti micvu potrebna joj je suradnja gufa. Nešami su potrebne noge da ode u bejs hamedraš; nešami su potrebne ruke da stavi na sebe tefilin. Na taj način, ako guf popusti i pomogne nešami da ostvari svoje ţelje, onda guf

Dva su oca provela zajedno ne-

dobiva nagradu na ovome svijetu.

koliko sati, no otac tog mladića

Međutim, ako tijelo ne sudjeluje u

izgledao je kao da se protivi nastav-

teţnjama nešame tada ono neće

ku tog šiduha. Kada je to imućni

nimalo uţivati na ovome svijetu.

čovjek zamijetio, ponudio mu je još

Tako, kada guf doista uţiva na

bolju pogodbu. Uz znatan miraz

ovome svijetu ono zapravo koristi

koji će njegova kćer donijeti u brak,

svaku nagradu koju ta osoba moţe

imućni je čovjek obećao mehutanu

primiti. ■

■ ■

dodatnih 400 zlatnika.

Godina 12 13 Broj 30 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nagrada i kazna Macom. Što mislite, što ćete učiniti?

Paraša u svojim početnim riječima

nećete, onda je neće biti. To djeluje

podsjeća na tragični događaj koji se

prilično određeno. Pa ipak, mi vi-

zbio na kraju sedmodnevne sveće-

dimo da ljudi ne slušaju B-ga, a kiša

ničke inauguracije. Nadav i Avihu,

dolazi. I ljudi slušaju, pa kiše nema.

No nećete to učiniti zato što to

Aronovi sinovi, prinijeli su kadionu

Zašto nema jasnog sustava nagra-

ţelite, već zato što se bojite munje i

ţrtvu na svoju vlastitu inicijativu te

đivanja i kaţnjavanja?

ţelite naći novac. Pavlov bi bio po-

ih je proguta vatra s neba (vjerojatno jedini slučaj u povijesti da je

Ovo je stvarno očigledno.

netko počinio pogrešku i da ga je

Recimo da odete u McDonald's i

istog trenutka pogodila munja s

naručite McŠpek Big Mac s ekstra

neba!).

McSirom. Dok pruţate svoju ruku da dohvatite ovaj sendvič koji vrije-

Ovo je vjerojatno bio jedini slučaj u povijesti da je netko počinio pogrešku i da ga je istog trenutka pogodila munja s neba?

đa zakone Tore – zraka McMunje probije vedro nebo i spali vam ruku tako da postane potpuno crna. Sutradan vi pokušate ponovo, i, gle, ruka postane još crnja… Obuzme vas osjećaj pokajanja, pa pokušate

Nadav i Avihu su sagriješili. Sama priroda prekršaja tema je mnogih rasprava među rabinima. Da skratim, oni su učinili nešto vrlo pogrešno. I to je jedan jedini slučaj u Tori

umjesto toga otići do Sinagoge. Na putu prema tamo na cesti nađete

Ja mislim da ćete otići u Sinagogu.

nosan na vas.

Ovo je, naravno, ekstreman primjer, no on ilustrira poantu. B-g ne ţeli kompromitirati našu slobodnu volju. On ne ţeli robote. On ţeli da mi budemo ljudska bića koja razmišljaju i snose odgovornost za to.

■

Kako bi se to moglo dogoditi, On mora ostaviti prostora sumnji, prostora za postavljanje pitanja i postupanje prema razboru. Ako ne smijemo pogrešno izabrati, onda dobar izbor postaje besmislen.

potpuno novu novčanicu od 500 kn.

B-g je stvorio svijet u kojem po-

Odlučite okušati sreću i sutradan,

sljedice naših postupaka nisu tre-

pa naiđete na 1,000 kn.

nutne. One se često odgađaju i uvi-

gdje trenutno vidimo posljedice; s

Eh, sada, slijedećeg jutra probudi-

neba dolazi vatra i proguta ih na

te se ponovo proţeti ţeljom za Big

jek su blage. I makar moţda trenutno ne uviđate pravednost, ako pogledate dublje, ponekad i vrlo du-

licu mjesta. Niti hrpica pepela nije

boko (ali ipak nikada toliko dubo-

ostala iza njih.

ko da ne bi mogli razumjeti), ona

Prosječna osoba se moţe upitati

uvijek postoji.

zašto se tako nešto dogodilo. Oni si

Moţda nam se ne dopada, nazo-

bili veliki i pravedni ljudi. No mu-

vimo to tako, ideja o B-gu koji je

dar čovjek će si postaviti pravo pita-

skriven od nas. Ali kada to ne bi

nje – zašto se to ne događa češće?

tako bilo, mi ne bismo bili bolji od

Ako smo uvjereni da B-g postoji i da

Pavlovljevih pasa. Za dar neovis-

drţi do onoga što kaţe, zbog če-ga

nosti,

onda ne daje kazne koje je obe-ćao?

jasnoće je vrlo niska cijena koju

I kad smo već kod toga, što je s

plaćamo.

nagradama? Mi, na primjer, u Šema Jisrael kaţemo da – ako ―ćete slušati

ovaj

frustrirajući

manjak

Šabat šalom. ■

Moje riječi―, onda će biti kiše, a ako

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Primjenjivanje ovih načela...

Tora kaţe: "Nećete činite kao što Egipćani, čiju ste zemlju napustili, čine, niti kao što Kanaanci, na čiju zemlju ulazite, čine." Što to moţe značiti? Već postoje 365 konkretnih zabrana. O čemu Tora ovdje govori?

Postoji mnogo dopuštenih aktivnosti koje je Ţidov obavezan činiti kao dio svoje sluţbe Vječnom. Jesti jer si gladan i spavati jer si umoran, nisu aktivnosti jedinstvene ljudskom rodu. I ţivotinje rade te stvari. Ţidov treba usmjeriti sve svoje aktivnosti ka Vječnom. Npr. jesti jer mu treba hrana da bi sluţio Vječnom, spavati da se primjereno odmori kako bi mogao sluţiti Vječnom. Zarađivanje novca, pa čak i stvaranje potomstva, moţe se usmjeriti na sluţbu Vječnom.

To je ono na što Tora mislila. Egipćani i Kanaanci nisu usmjeravali svoje ne-vjerske aktivnosti B-gu. Ţidovi bi trebali biti drugačiji. Kralj Solomon je rekao: "Spoznajte B-ga na svim svojim putovima" (Izreke 3,6). Bill Wilson je to ponovio u 12. koraku, "Primjenjivati ova načela u svemu što radimo".

B-g je prisutan tamo gdje je dobrodošao Šator sastanka koji prebiva s njima usred njihovih nečistoća (16,16) "Čak i kad su u stanju onečišćenosti, Bžanska prisutnost je s njima" (Joma 57a).

Premda će nepoštivanje B-ţanske moći postaviti barijeru između čovjeka i B-ga, ona je na neki način poput zrcala providnog u jednom smjeru.

Godina 12 15 Broj 30 Strana

Mi sebe dovodimo do toga da budemo udaljeni od B-ga, ali On se nikada ne distancira od nas. Ovo je prilično lako za razumjeti. Ponekad vidimo djecu koja odbacuju svoje roditelje, ali bez obzira koliko dijete bilo prkosno, ljubav roditelja prema njemu je jednako snaţna kao i uvijek, i oni čeznu da im se ono vrati.

Kad se R’ Mendel iz Kotzka po prvi put pridruţio sudu R’ Simche Bunima iz P'shis'che, ovaj ga je upitao: "Mladiću, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je odgovorio: "Cijeli svijet je pun Njegove slave".

R’ Simchah Bunim je ponovio: "Mladiću, pitao sam te, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je odgovorio: "Nema mjesta koje je bez Njega."

R’ Simchah Bunim je ustrajao dalje: "Mladiću, pitam te, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je rekao: "Ako vas moji odgovori ne zadovoljavaju, onda recite vi meni." R’ Simchah Bunim je rekao :"B-ga se moţe naći gdje god je dobrodošao."

"Onaj koji je uznositih očiju i velikih ţelja, njega ne mogu podnijeti" (Psalmi 101,5). U vezi sujetne i arogantne osobe Talmud citira B-ga da kaţe: "On i ja ne moţemo biti na istom mjestu" (Arahin 15b). B-g je doista posvuda, ali On povlači svoju prisutnost od sujetne i ohole osobe.

Počiniti grijeh ne znači nuţno poreći ili odbaciti B-ga. Osobu je moţda jednostavno prevladao nagon kojeg nije potisnula, ili moţda nije shvatila da je grijeh udaljava od B-ga. Međutim, sujetna, egoistična osoba je sama sebi svoj bog. S obzirom da ne mogu biti dva boga, ako osoba za sebe misli da je bog, ona ne moţe vjerovati u pravog B-ga. Ne postoji tako apsolutan oblik idolopoklonstva kao kod osobe koja oboţava samu sebe.

U mojim knjigama o samopoštovanju, iznio sam mišljenje da su sujeta i uobraţenost očajnički pokušaji samoobrane, pri čemu se osoba pokušava nositi s osjećajem vlastite nevrijednosti. Bio sam oduševljen kad sam ustanovio da tako veliki autoritet kao što je Rabbeinu Yonah potvrđuje ovaj koncept. "Sujetna osoba nastoji nadoknaditi svoj osjećaj manjkavosti s pomoću grandioznosti" (Rabbeinu Yonah al HaTorah, str. 156). Osoba koja ima zdravo samopoštovanje ne traţi pohvalu i odobravanje drugih kako bi je to podsjetilo da vrijedi.

■

Svatko tko ima duboki osjećaj nevrijednosti mora biti u neznanju da u sebi nosi dah B-žji Ako osoba uistinu vjeruje da posjeduje B-ţansku nešama, shvatit će da ima veliku vrijednost, pa čak i ako je moţda zastranila u svom ponašanju, ona je ipak dostojna zbog B-ţanske nešama koju ima. Svatko tko ima duboki osjećaj nevrijednosti mora biti u neznanju da u sebi nosi dah B-ţji. Čovjekova bliskost s B-gom uspostavljena je posredstvom njegove nešame, koja ţeli biti ujedinjena sa svojim Izvorom. Poricanje posjedovanja B-ţanske nešame isključuje bliski odnos s B-gom.

B-g je uz nas čak i kada smo sagriješili. Sve dok osjećamo ţelju da budemo bliski B-gu, mi imamo spoznaju da smo od Njegove suštine i da smo sposobni postati duhovniji. To otvara vrata tešuvi i upravo zbog toga se gornji stih nalazi u tekstu sluţbe za Jom kipur. ■ Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ukoravanje

Ponekad nam priđu ljudi i kaţu,

je njegova tajna. Amalek se ne treba

Vizionar nije imao pojma o čemu

―Znaš, ti bi stvarno trebao sebe bolje

truditi da nas navede da počinimo

govori njegov učitelj, ali je slijedio upu-

pogledati. Ovo nisi dobro učinio,

grijeh. Jedino što on treba napraviti

te R. Elimelecha bez ikakvog pitanja.

ovdje si zabrljao.― Nabroje nam sve

je da nam ukaţe na sve što smo već

Otputovao je k Reb Zussiji i ponovio to

naše pogreške, i onda oni kaţu, ―Pa,

krivo učinili. On čini da se osjećamo

što mu je rekao njegov brat. Vizionar je

bilo bi ti bolje da se popraviš.

tako bijedno i time nam oduzima

očekivao da će mu R. Zussia otkriti neke

Mamash (stvarno) ti je bolje da na-

svu našu snagu. Onda nam se smije

duboke mistične tajne ili neke nove

praviš tešuvu.―

i kaţe da je sve u redu. Da sve to

načine pristupa Gemari - ali umjesto

moţemo popraviti s pokajanjem,

toga R. Zussia se samo nasmiješio i

Ti ljudi misle da su nam prijatelji.

Oni misle da nam pomaţu. Ali što oni u stvarnosti postiţu? Iako je to što kaţu istina, ono čini da se osje-

kada napravimo tešuvu. Ali on nas je učinio tako slabima i umornima, kakvu tešuvu moţemo napraviti?

upitao, ―Kaži mi, kada želiš nekoga prido— biti da napravi tešuva (―da se vrati―, učini pokajanje), što učiniš?―

ćamo loše, i da o sebi mislimo loše.

Znate li što nam je potrebno? Po-

Oni nam oduzimaju naše samopo-

treban nam je netko tko nas moţe

Vizionar je razmislio na trenutak.

štovanje i čine da osjećamo krivnju

prekoriti, tko nam moţe pomoći da

―Pa, ispitujem ga o njegovom životu…o

– ne samo zbog naših grešaka, nego

napravimo tešuvu, bez da nam odu-

micvos (zapovijedima) koje drži, koliko

zbog čitavog svog ţivota.

zme sav naš sveti ponos. Ili nam je

pomaže drugim ljudima. I – oy vey!

moţda potrebno nešto još dublje,

(oh ne)! Ružnih li se priča naslušam,

najdublja dubina. Jeste li ikada upo-

tolike grešne stvari su ljudi činili! Ge-

znali ljude koji su mamash sveti, koji

valt (užasno) – ponekada mamash

su stvarno na uzvišenoj razini? Biti

(stvarno) ne mogu podnijeti da to

u njihovoj blizini je pomalo kao ići u

slušam!

mikve (ritualnu kupelj). Osjećamo se kao da smo uronili u svetost, i nešto toliko lijepo. I kada odlazimo

Istina je, da ljude ne moţete pretvoriti u bolje Ţidove, u bolja ljudska bića time što ćete učiniti da se osjećaju krivima. Heilige (Sveti) R. Nahman iz Breslova kaţe da je činiti avera (grijeh) – loše, a činiti da se ljudi osjećaju krivima je mamash (stvarno) zlo. Jer krivnja ubija dušu, ona nam odnosi svu našu snagu.

istinu, ovaj pristup obično ne funkcionira jako dobro. Ljudi su, znate i sami,

nima, očišćenima – i spremni smo

slijepi kada trebaju iskreno pogledati

započeti ţivjeti novi i bolji ţivot.

sami sebe. Zato stvarno nemam izbora.

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.R. Yaakov Yitzhak Horowitz, Sveti vizionar iz Lublina, bio je najveći učenik i stvarni nasljednik Heilege (Svetog) R. Elimelech iz Lizenska. Oni su učili zajedno kao učitelj i učenik dugo vremena, a onda je jednog dana R. Eli-

narod napustio Egipat, susreo se s

mnoge stvari, ali postoji jedna vrlo va-

Amalek je izvor zla u svijetu. A ovo Strana 16

cim blagu aluziju – ali da vam kažem

dne kupke. Osjećamo se pročišće-

melech rekao vizionaru, ―Naučio sam te

(Ţidove) koji su bili slabi i umorni.

ma prepozna sve svoje pogreške. Naba-

od njih, to je poput izlaska iz obre-

Svi znamo da kada je Ţidovski Amalekom koji je napao one Yidden

―Onda, prvo pokušam da osoba sa-

Moram toj osobi tužnu istinu reći u lice. I kažem, ―'Jao, prijatelju moj, shvaćaš li što si mi rekao? Napravio si to-i-to, što je mamash zabranjeno. I to što si napravio prošle godine također nije dozvoljeno.' I nabrojim mu sve što je loše učinio. Poslije toga kažem, 'Gevalt, brate Yid, shvaćaš li ti koliko je to užasno?

žna lekcija koju ne možeš naučiti od

Tvoj je cijeli život mamash grijeh za

mene. Jedini koji ti ju može prenijeti je

grijehom. Bolje ti je da brzo učiniš te-

moj brat, Rebbe Rev Zussia.―

šuvu!―

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ukoravanje

―I da li to funkcionira?― upita mirno Rebbe Reb Zussia. ―Pa, ne uvijek, ali ponekad da. Pa, barem ponekad…― ―A da li znaš zašto to ne funkcionira češće?― upita R. Zussia energično. ―Shvaćaš li što činiš toj osobi? Ti je uništiš, ti joj gurneš lice u blato! Ti činiš da se ona osjeća tako bijedno, ti joj oduzmeš samopouzdanje. I nakon toga, kako uopće možeš očekivati da ona smogne snage da učini bilo kakav popravak? ―Pa kako ti to radiš?― ―Ah,― R. Zussia odgovara. ―Ja to radim na sasvim drugačiji način. Ja im ne kažem ništa grubo ili na neprijatan način. Baš suprotno. Ja ih ohrabrujem, govorim im riječi utjehe. Pokušavam biti njihov prijatelj. I onda molim za njih. I molim tako jako da otvaram vrata Nebeskom svjetlu da zasja u njihovim srcima. Onda se oni ne osjećaju loše. Ne trebaju se boriti da naprave tešuvu, da započnu novi i bolji život.

Jer kada veliko svijetlo s Neba uđe u

ništa. On samo pali tamjan. A znate

vas, vi mamash ne možete učiniti ništa

li što taj tamjan jest? To su Oblaci

drugo osim da služite B-gu…―

Slave koji su štitili Narod Jisraela u

Znate, kada smo primili Toru,

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-

pustinji. Znate li što to znači imati

Moše je otišao gore na brdo Sinaj.

Oblake Slave oko sebe? To znači da

Ali Aaron je ostao u podnoţju gore.

ste okruţeni B-ţjom ljubavi…

Zašto Aaron nije također otišao

Znate, postoje dvije vrste tešuve – tešuva Mošea Rabeinu, i tešuva Aarona Velikog Svećenika.

Napraviti tešuvu Mošea Rabeinu

koji će ih okruţiti ljubavlju…

gore?

moţe biti vrlo teško, ali to je nešto

Moše je otišao gore sam jer je

što moramo napraviti sami. Nitko

tešuva koju je on donio dolje ona

to ne moţe za nas napraviti. Ali za

koju moramo sami napraviti. Ali

napraviti tešuvu Aarona potreban

Aaron je trebao ostati s ljudima. Vi

mi je dobar prijatelj. Nekada kada

ne moţete sami uzeti Oblake Slave –

O, – ali tešuva Aarona HaKohena

ljudi znaju da su napravili nešto

vi ne moţete sami uzeti ljubav –

– Aarona svećenika koji ulazi u

loše, budu slomljeni, posve obeshra-

netko vam ju treba dati… ■

Svetinju Nad Svetinjama na Jom

breni. Potreban im je netko da ih

Kipur! On vrši iskupljenje za cijeli

podrţi, da im vrati njihov ponos.

Ţidovski narod. Ali on ne govori

Njima je mamash potreban prijatelj

Mošeova razina je priznati svoje pogreške i onda reći B-gu, ―Kajem se za to što sam učinio. Obećavam da to više neću ponoviti.―

Godina 12 17 Broj 30 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: AHAREJ MOT Paraša Aharej Mot opisuje redoslijed rada Velikog svećenika u hramu na Jom Kipur; stoga je se čita i na taj dan. Međutim, komentatori pitaju zašto čitamo parašu koja se bavi Jom kipurom u proljeće?

Dakle, ono što je zajedničko kod proljeća i Jom Kipura je da i u jednom i u drugom mi određujemo svoju sudbinu. Na Jom kipur tešuva (pokajanje), tefila (molitva) i cedaka (dobrotvornost) imaju moć da izmijene odluku, a također tijekom pro-

punjen energijom ozdravljenja.

ljeća, kada se suočavamo s čišće-

Zohar na ovu parašu počinje s dva

njem omera, potrebna nam je snaga

citata iz psalama: "Služite G-spodinu

očišćenja Jom kipura, kako bismo se

sa strahopoštovanjem i slavite njegovu

povezali s našim "istinskim ja".

vladavinu s drhtanjem" (Psalmi 2,11) i

hopoštovanje" mi zapravo imamo ■ "poštivanje". Moţemo vidjeti i shvatiti da postoje stvari koje su veće od nas i tada postajemo ponizni i postupamo sa skromnošću i obuzdavanjem, i upravo to je mjesto od

Aharej Mot se bavi Jom kipurom i

"Služite G-spodinu s radošću; dođite

radom velikog svećenika, koji se od-

predanj s radosnim pjesmama" (Psalmi

nosi na energiju heseda - moći dava-

100,2), pa pita kako mogu postojati

nja i dijeljenja. Hesed ima moć liječe-

oba ova stiha?! I odgovara da riječ

nja i u naše dane kada nemamo Ve-

"strahopoštovanje" ne treba tumačiti

Naš duhovni rad namijenjen na-

likog svećenika mi taj posao treba-

prema njezinom današnjem znače-

ma, ne B-gu. On je stalno odrţava-

mo preuzeti na sebe. Znači, moramo

nju. Slova riječi "strahopoštovanje".

nje energetskog toka iz gornjih svje-

se zapitati kako bismo mogli unijeti

(jir'a ‫ )מהאה‬također čine (s druga-

tova prema nama, a kako se sve to

hesed u svaki postupak i misao koju

čijim samoglasnicima) riječ "vizija"

događa po sistemu uzroka i poslje-

imamo tako da bi naš ţivot bio is-

.(jire ‫)מהאה‬. Stoga, kad imamo "stra-

dice, postoje neke stvari koje ne tre-

kojeg moţemo početi rasti, uzdići sebe i u naše ţivote privući silu ţivota.

ba činiti, kao što je već rečeno o Tori, da ona moţe biti ''začin''- oduševljenje - uţivanje ţivota ili otrov – sve je stvar toga kako ju mi izvršavamo, i tek onda moţemo postići sreću, radost i naklonost prema Stvoritelju.

U tome se sastoji naša slobodna volja, na koju se frekvenciju ţelimo povezati. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Učinak naših djela Tora u Parašat Ahare-Mot pred-

nje svjetove. Kod ţivotinja nije tako.

mali i minorni postupci imaju izni-

stavlja zabranu konzumacije krvi

Oni uistinu posjeduju "nefeš", ali ne-

man utjecaj i značajno utječu na

ţivotinja i objašnjava da je to zabra-

ma "uţeta" koje ih povezuje s višim

gornje svjetove, koji opet utječu na

njeno jer je "nefeš" ("duša") ţivotinje

svjetovima. Pa tako ono što one uči-

naš svijet. Nasuprot tome, ponekad

u njezinoj krvi.

ne nema iste posljedice kao kod nas.

si dopuštamo da se ponašamo ne-

Zašto je bilo potrebno da Tora za-

Iz tog razloga, objašnjava Or Ha'-

brani konzumaciju ţivotinjske krvi -

hayim, Tora strogo zabranjuje kon-

što je praktički svim ljudima odboj-

zumiranje ţivotinjske krvi. Krv koja

no - i kako trebamo razumjeti ideju

se nalazi u organizmu je njegov iz-

da je "nefeš" ţivotinje u njezinoj kr-

vor ţivota, jer odrţava cijelo tijelo.

vi?

Osoba koja konzumira krv ţivotinje

Or Ha'hayim (Rav Haim Ben Attar, 1696-1743) objašnjava to time što zapaţa razliku između ljudske duše i ţivotinjske duše. Ljudska se duša sastoji od tri dijela, od kojih se najniţi naziva "nefeš" (druga dva su "ru'ah" i "nešama"). "Nefeš" je ono što pokreće naše zemaljske instinkte, ali potječe s nebesa, od samog B-ga. Ţivotinje također imaju "nefeš", koji se izraţava u njihovim usađenim plemenitim tendencijama, poput odanosti pasa svojim gospodarima, ro-

na taj način unosi "nefeš" ţivotinje koji se miješa s njenim "nefešom", i time i preobličava "nefeš" te osobe.

prostitutkom. Strgnuo je parohet (za-

ske krvi "karet" - vječna ekskomuni-

stor), raširio ga po podu i na njemu

kacija duše. Konzumiranjem krvi,

počinio grešan čin. Rav Haim iz Vo-

čovjek odjeljuje svoju dušu od nje-

loţina (1749-1821.) piše da koliko

nog izvora, te gubi svoju vezu sa

god to bio teţak grijeh, jedan od

Svevišnjim.

"manjih" grijeha počinjen makar i u

mesu ostane i mala količina krvi,

zan je s višim svjetovima i zbog toga

ona moţe imati dalekoseţne poslje-

naši postupci ostavljaju dubok trag.

dice na samu narav duše osobe.

i negativni, vrše djelovanje na gorGodina 12 19 Broj 30 Strana

■

je kazna za konzumiranje ţivotinj-

bitna razlika. Ţidovski "nefeš" pove-

postupci ovdje na Zemlji, i pozitivni

dica.

svetiju prostoriju Mikdaša) zajedno s

krv prije nego li ga se pojede. Ako u

đenu vibraciju. Slično tome, naši

B-ţe, do dubokih i razornih poslje-

hram i ušao u Kodeš Ha'kodašim (naj-

imaju "nefeš", među njima postoji

osoba u Kaliforniji će osjetiti odre-

privatnosti moţe dovesti, ne daj

ţivotinje. Stoga Tora upozorava da

mesa kako bi se iz njega izvukla sva

naposljetku, nakon mnogo mjeseci,

naizgled lakša povreda počinjena u

njezin "nefeš" zamijenjen "nefešom"

Međutim, mada i ljudi i ţivotinje

osoba u New Yorku zatrese uţe,

pak koji ne djeluje na nikoga; čak i

generalu Titu, koji je upao u Drugi

halaha strogo zahtijeva usoljavanje

drugom, netko u Kaliforniji. Ako

ovdje podsjeća da ne postoji postu-

kidanja veze duše s B-gom, jer je

dunčad i nagonom za opstankom.

kraju drţi netko u New Yorku, a na

utjecati na nikoga. Or Ha'hayim nas

Talmud iznosi priču o rimskom

Usput, to je također i razlog zašto

madom uţeta kojega na jednom

drugi ne vide i gdje naša djela neće

Konzumiranje krvi ima učinak pre-

diteljske predanosti u brizi za mla-

Moţemo to usporediti s dugim ko-

primjereno u privatnosti, gdje nas

Premda nitko od nas nikada ne bi ni pomislio da konzumira krv, ova bi spoznaja trebala pojačati našu svijest o snazi utjecaju svakog pojedinog postupka. Ponekad mi lijeno odbacujemo priliku za micvu, misleći kako ta micva nije "nešto posebno", i da nije naročito vaţna. Moramo shvatiti da čak i naši naizgled

umu Ţidova daleko, daleko je gori.

Za razliku od Tita, mi imamo duše koje su povezane s višim svjetovima. Svaki postupak koji učinimo veliki ili mali - tako izaziva reperkusije daleko značajnije od bilo čega što bi Tit ikada mogao učiniti.

Ovaj koncept uključuje uzbudljivu privilegiju i ogromnu odgovornost.

Nama je dana izuzetna moć nad događajima u svijetu te stoga moramo jako paziti da primjereno postupamo i govorimo u svakom trenutku, u svako doba, pazeći na dalekoseţne posljedice svega što govorimo i činimo.■

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti Prihvatiti svijet oko sebe

P oţalio se jednom siromašni hasid cadiku iz Kobrina: "Oskudica u kojoj ţivim jako me ometa u učenju i molitvi."

Cadik ga sasluša, pa mu mirno odgovori: "U naše vrijeme, najveća poboţnost, veća od učenja i molitve, sastoji se upravo u prihvaćanju stvari onakvima kakve jesu." ■

nogi od nas osjećaju duhovnu stranu naših ţivota.

M Moţda smo povremeno i u potrazi za njom. Ali, s obzirom na to da smo toliko zaokupljeni svakodnevnim ţivljenjem i toliko gladni za trenutačnim zadovoljenjem naših potreba, mi zaboravljamo – ili nikada ne pokušamo saznati – koji je glavni razlog da smo tu gdje jesmo.

Oni koji trebaju, čuti će

U namjeri

da što bolje čuju njegov glas,

Svatko od nas moţe izabrati. Mi moţemo biti samo biološki ţivi, ili uistinu ţivi, duhovno ţivi. Čak i kao odrasli ljudi, moţemo ţivjeti ţivot fetusa – jesti, piti i spavati, kao cjelovito biće kojemu nedostaje glavni čimbenik: duša. Ili moţemo iskoristiti našu sposobnost da budemo duhovno osjetljivi i aktivno sudjelujemo u svijetu.

mnoštvo se hasida guralo oko reba Abrahama Jošue

Sama ideja da ţivot provedemo poput fetusa veoma je izazovna i zavodljiva. To priznaju čak i mudraci: «Ugodnije je ne roditi se, negoli roditi se.» Ne bi li bilo lakše proći kroz ţivot dobro utopljen i nahranjen, zaštićen od vanjskog svijeta, nego rješavati teške ţivotne izazove s kojima se svi, prije ili kasnije, moramo suočiti? I zaista, mnogi se od nas pokušavaju zaštititi samo reagirajući na ţivot, ali ne ţiveći ga nikada u potpunosti. U tom svjetlu, mi vidimo da je rođenje prije svega izazov, prvi i moţda najveći izazov s kojim ćemo se ikada suočiti.

ne trebaju, neće čuti ma koliko da se pribliţili." ■

Hešela iz Apta. Promatrajući guţvu koja se stvorila oko njega, rebe ih prije početka upozori: "Guranje vam uopće neće pomoći. Oni koji trebaju čuti, čuti će me i s veće udaljenosti; oni koji

R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 17 - Poštivanje roditelja, nastavnika i učenjaka Mora se cijeniti i poštivati (―bojati‖) svojih roditelja, ali sud ne nalaţe provođenje tih obaveza (240,1), a i roditelji mogu od njih osloboditi svoju djecu (vidi 240,19.25.). "Poštovanje" podrazumjeva da se ne zauzima njihova mjesta, da se ne sjedi dok oni stoje, da im se ne obraća po imenu, da im

se ne proturječi ili

izraţava negodovanje ako neprikladno postupaju (vidi 240,2-3.7-8.1011.), kao i da im se odaje priznanje (240,6); preminulog roditelja ne bi se trebalo oslovljavati po imenu (240,2.9) niti koristiti grobno mjesto koje je bilo određeno za njega (364, 7). "Cijeniti" podrazumjeva davati hranu, odjeću i opsluţivati ih; njihova sredstva, ako su dostupna, mogu se koristiti u te svrhe (vidi 240, 4-5).

Roditelja se mora slušati osim ako to ne uključuje kršenje ili zanema-

Zabranjeno je udariti ili opsovati

je donositi presude ako nije ospo-

ili pokazivati nepoštivanja prema

sobljen za to, ali ako je kvalificiran,

roditelju (241,1-2; 4-7), ali kirurg

ne bi se trebao suzdrţavati od toga

moţe operirati svoje roditelje ako

(242,12-14; 31).

nitko drugi nije na raspolaganju za to (241,3). Obraćenik također mora cijeniti i poštivati svoje roditelje (vidi 241,8-9).

Učenjaci koji se time rade puno radno vrijeme izuzeti su od mnogih vrsta društvenog rada i poreza (vidi 243,1-3). Njima treba dati prioritet u

Čovjek mora cijeniti i poštovati

pravnim i poslovnim pothvatima ■

one koji su ga učili Tori čak i više

(243, 4-5). Zabranjeno je pokazivati

nego svoje roditelje (242,1.15-24.28-

nepoštovanje prema njima (243, 6-

29.34.). Učitelj moţe osloboditi svoje

7), ali oni sami ne bi smjeli progla-

učenike od njihovih duţnosti prema

siti zabranu (vidi pogl.29) protiv

njemu (242,32), a također treba i po-

osobe koja je pokazala nepoštovanje

štivati svoje učenike (242,33). Za-

prema njima, osim ukoliko to nije

branjeno je donositi halahičke pre-

učinila javno (243, 8-9) ,

sude u prisutnosti svog učitelja ili postati propovjednik ili učitelj za ţivota svog učitelja bez dopuštenja učitelja ili drugih rabina (242,2-6). O vrstama halahičkih odluka na koje se primjenjuju ova načela vidi 242,7-

Uobičajeno je da se mora ustati u nazočnosti učenjala ili pravednih osoba starijih od 70 godina dok oni stoje (244,1); o pojedinostima ovog zahtjeva vidi 244,2-18; 376,1. ■

11.31.36; o vrsti učitelja na koje se ta načela primjenjuju vidi 242, 30-31. Čak i onaj čiji je učitelj umro ne smi-

rivanje zapovijedi (vidi 240,12-18.25; 242, 35), ali roditelj ne bi trebao biti previše zahtjevan prema svom djetetu (240,19) i ne smije udariti svoje odraslo dijete (240, 20). Također treba cijeniti i poštivati očuha i maćehu, osobito dok je roditelj još na ţivotu (240,21); starijeg brata (vidi 240, 22-23); i tasta i punicu te svekra i svekrva i baku i djeda (240, 24).

Godina 12 21 Broj 30 Strana

Strana 21

Alan Morinis

Program musara

Povjerenje – Bitahon (nastavak) Čitava slika Bitahon nije filozofski princip. On je zapravo neka vrsta avode (sluţbe), praktičan čin. Kako prakticiramo pouzdanje? Dozvolite da vas u to uvedem kroz Chafetz Chaimovu priču koju sam prilagodio.

Bio jednom jedan čovjek koji je posjetio neki maleni gradić u Europi.

Bio je šabat ujutro, pa je otišao u obliţnju sinagogu. Sve se odvijalo kako se moglo i očekivati, dok se nije počelo zbivati nešto neobično.

Bilo je fino odjevenih, očito imućnih ljudi koji su sjedili sprijeda, no sve su počasti čitanja Tore bile dane zapuštenim muškarcima koji su nagomilani stajali u straţnjem dijelu prostorije. Kada je došlo vrijeme da rabin kaţe par mudrih riječi, on je pričao samo o vremenu. Nakon što su

molitve završile, na stolu je bila po-

premi svoj uobičajeni ručak, ali

sluţena divna hrana i nitko je nije

umjesto da ga pojede, hrana se

jeo.

donira mjesnom domu za starije.―

Čovjek je bio zbunjen svim tim ne-

Ova nam priča nudi korisnu uspo-

shvatljivim događanjima. Kakvo je

redbu za naše vlastite ţivote. Kada

ovo mjesto? Jesu li ovdje svi ludi?

ste u stanju situaciju sagledati tek

Konačno je povukao na stranu je-

djelomično – a u današnje vrijeme,

dnog od mještana i upitao ga, „Što

sve što svatko od nas moţe vidjeti je

se ovdje dešava? Neuredni ljudi koji

tek dio slike – lako je steći pogrešan

dobivaju počast Tore, rabinov govor

dojam o onome što se događa. Mi

o vremenu, nepojedena hrana... Ni-

nikako ne moţemo znati što se za-

šta mi od toga nije jasno!―

ista događa. To će biti otkriveno tek

Čovjek mu je objasnio, „Ovi ljudi

kada se ispuni vrijeme.

■

zapuštenog izgleda bili su nepravedno stavljeni u zatvor, i zajednica je dugotrajno i naporno radila da im ponovo priskrbi slobodu. Zar nije predivno što sada mogu slobodno doći blagosloviti Toru? Rabin je govorio o vremenu jer je vladala neobična suša i poljoprivrednicima ništa drugo nije bilo na umu osim njihovih usjeva, a rabin je to znao i imao razumijevanja za njihovu brigu. Zašto nitko nije jeo? Jednog šabosa svakog mjeseca zajednica pri-

Radionica – Praktični dio U uvodu u ovu lekciju stavio sam citat Altera od Novardoka, i nije slučajno što se on pojavljuje u temi o bitahonu. On je tu osobinu učinio glavnim nositeljem svoga sustava musara, i podučavao ju je na način koji je bio više iskustven nego intelektualan. Studentima u Novardok ješivama u Europi davale su se vjeţbe koje su imale za svrhu da u njih duboko usade pouzdanje. Mladić je mogao dobiti kartu za vlak za odredište udaljeno 300-tinjak kilometara, no to je bila karta samo u jednom smjeru. On je imao zadatak da se sam snađe za povratak u ješivu. Kako zastrašujuća pomisao u Litvi 19. stoljeća, području koje je u najboljem slučaju bilo nesigurno, posebice za Ţidove. Ali to je ono što je tu vrstu zadataka činilo snaţnom vjeţbom pouzdanja.

Moţete se opustiti. Ja vas neću po-

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

slati na putovanje u jednom smjeru.

povjerenja.

Ali naš se zadatak zasniva na ovoj

Ponovite si „Blago onome koji ima

priči. Smisao je u tome da su stvari

pouzdanja u B-ga.― I onda otvorite

često potpuno u okviru naših spo-

svoj novčanik i dajte više.

sobnosti, ali se mi zbog straha suzdrţavamo, umjesto da imamo pouz-

Ako se jedan od ovih primjera od-

danje.

nosi na vas, moţete ga uzeti sebi za vjeţbu za ovaj period. Ako ne, onda

Vaš će zadatak zahtijevati da se op-

pronađite sličan obrazac u svom

skrbite pomagalom koje će vam

ţivotu, u kojem se iz straha suz-

pomoći da prevladate strah. To pomagalo je fraza koja se pojavljuje u Blagoslovu nakon jela: Baruh ha'gever ašer jivtah b'Ado-naj Blagosloven je onaj koji se pouzdaje u

drţavate od toga da učinite nešto ţete se pouzdati u B-ga da će to is-

dobro, i u kojem će vam podsjećanje

pasti upravo onako kako bi trebalo.

na pouzdanje omogućiti da krenete

Ili moţda postoje određeni zadaci

naprijed.

koji se tiču brige o samom sebi kojih

U vaš Dnevnik svođenja računa s

se ustručavate. Ne posjećujete svog

dušom, zabiljeţite svoje oklijevanje

Izrecite tu frazu sada nekoliko puta,

zubara onoliko često koliko bi tre-

da poduzmete nešto, kako vam je

dok vam se ne usadi u pamćenje, na

balo, ili, kao što sam ja to činio, od-

izgledalo izgovoriti frazu, kakav

hebrejskom ili hrvatskom. To će

lazite svom liječniku na godišnji

osjećaj je stvorilo poduzimanje ak-

vam sluţiti i kao osnovna jutarnja

pregled svakih pet godina. Da li je

cije, i (najvaţnije) što se zapravo do-

izjava.

ono što vas zadrţava strah od boli,

godilo kada ste je poduzeli. Je li

ili poricanje vlastite smrtnosti?

strah bio opravdan?

ju se susteţete učiniti, koja nije uis-

Ponovite si, „Blago onome koji ima

Čak i ako je rezultat bio upravo tako

tinu opasna, ali od koje svejedno

pouzdanja u B-ga,― pa podignite

neugodan po vas kako ste očekivali,

imate strah. I onda se obaveţite da

slušalicu i dogovorite termin. Strah

jeste li ga mogli podnijeti? Što ste

ćete je učiniti barem jednom svako-

je stvaran, po tome što ga osjećate,

naučili o svojim unutrašnjim oso-

ga dana tokom tjedna.

ali što se događa kada neutralizirate

binama putem ove vjeţbe prela-

svoj strah pouzdajući se u B-ga?

ţenja udaljenosti između ţivljenja u

Vječnoga.

Slijedeće, ustanovite jednu stvar ko-

Na primjer, moţda se opirete tele-

strahu i ţivljenja u pouzdanju?

fonirati određenoj osobi jer se bojite

Ili ste moţda skloni stisnuti šake

odgovora koji biste mogli dobiti.

kada treba dati u dobrotvorne svr-

Kada zabiljeţite svoja zapaţanja,

Moţda je to neka starija osoba koju

he, jer tko zna što nas čeka u buduć-

shvatite da ste već počeli plesti

ne volite nazivati jer joj je raspolo-

nosti, i što ako će vam i samome us-

mreţu povjerenja u svom srcu. I

ţenje tako nepredvidivo. Ili nekoga

trebati u mjesecima ili godinama

kakav je to osjećaj?

tko je toliko razdragan kada vas

koji su pred vama? Prepoznajte da

Evo vaše glavne izjave:

čuje da satima ostanete zarobljeni

je i to strah. Sve što čovjek primi

na telefonu.

tokom godine stvar je B-ţje odluke.

Baruh ha'gever ašer jivtah b'Ado-naj

Uskratiti

Blagosloven je onaj koji se pouzdaje u

Ponovite si ključnu izjavu nekoliko puta, pa uzmite telefon u ruke. Znate da je to što činite ispravno, i moGodina 12 23 Broj 30 Strana

u

sadašnjem

trenutku

zbog straha od onoga do čega moţe

Vječnoga. ■

doći u budućnosti odaje nedostatak

Strana 23

ćeg oma

tiska

NA DANAŠNJI DAN NDH JE PROGLASILA RASNE ZAKONE

Ne zaboravimo da huškačka atmosfera preko noći nevine pretvara u državne neprijatelje

Iz d

Net.hr , 30.4.2019.

Tog 30. travnja 1941. doneseni su rasni zakoni što je označilo službeni početak genocida u NDH “Hrvati i Hrvatice! Prije točno dvadeset dana, 10. travnja, naši prijatelji Adolf Hitler i Benito Mussolini omogućili su nam stvaranje nezavisne države. Sa zakonima koje danas, 30. travnja, donosimo ta država bit će napokon i samo hrvatska. Židovi i Romi, kao nearijevci i pripadnici nižih rasa, od danas više neće imati ista prava kao mi Hrvati. Kao Poglavnik nove države siguran sam da će generacije Hrvata znati cijeniti ovo što upravo činimo.

Da će i desetljećima nakon njezinog osnivanja hrvatski političari isticati kako unatoč blagonaklonosti naših saveznika iz Njemačke i Italije NDH nije bila tek puka kvislinška tvorba nego i izraz težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom. Da će se naš ustaški pozdrav „Za dom spremni‟ i u stoljećima koja dolaze slobodno uzvikivati diljem Hrvatske. Da će se i nakon što nas više ne bude po hrvatskim crkvama služiti mise za moju dušu, a u hrvatskim

gradovima ulice nazivati po zaslužnim ustašama poput veleučenog doglavnika Mile Budaka ili vrlog ministra Julija Makanca.”

Na današnji dan doneseni su rasni zakoni Kao što sam već u jednoj od prethodnih kolumni napisao, jedina netočnost u vezi s ovim “govorom” jest ta da ga sam Ante Pavelić nikada nije izrekao. MeĎutim, sve što je u njemu navedeno nažalost se i dogodilo.

Na današnji dan 30. travnja 1941. Poglavnik je proglasio prve od nekoliko “rasnih zakona”. Njima je propisano da državljani NDH mogu biti samo osobe arijskog podrijetla, odnosno pripadnici “europske rasne zajednice”. Pošto nisu pripadali toj rasi, Židovi i Romi su izgubili pravo državljanstva u novoj državi. Na temelju ovih zakona donesene su i zakonske odredbe o zaštiti “arijske krvi i časti hrvatskog naroda” i zaštiti “narodne i arijske kulture hrvatskog naroda”.

U skladu s tim odredbama Židovima (i Romima) je zabranjeno “svako sudjelovanje u

radu, organizacijama i ustanovama društvenog, omladinskog, sportskog i kulturnog života”, kao i brak s osobama arijskog podrijetla. Nakon što je utvrĎeno tko je Židov, novom odredbom odlučilo se i fizički, vizualno, označiti, a time i up oz or iti na p r is utnos t židovstva unutar hrvatskog društva. Svi Židovi stariji od 14 godina morali su u javnosti na lijevoj strani prsa nositi posebnu oznaku u obliku okrugle limene pločice žute boje s velikim crnim slovom “Ž”.

Sistematsko Židova

uništavanje

Činjenica što su u vrlo kratkom vremenskom periodu diskriminirani kao graĎani i državljani, što im je ugrožena egzistencija, i što su javno osramoćeni i obeščašćeni morala je predstavljati ogroman šok i nevjericu kod hrvatskih Židova. MeĎutim, da je ostalo na tome bila bi to jedna, nažalost, ne i jedina ružna epizoda u povijesti ovog naroda. Ali nije. Gotovo istovremeno s provedbom navedenih odredbi započelo je

i sistematsko uništavanje Židova. Rasni zakoni doneseni na današnji dan 1941. označili su službeni početak genocida u kojem će stradati većina židovskog i romskog stanovništva koje je živjelo na području NDH. Najviše, njih ukupno 30 tisuća, u logoru Jasenovac.

U današnjoj Hrvatskoj Židova više gotovo da i nema (prema posljednjem popisu stanovništva svega nekoliko stotina), a velik broj Roma i dalje živi na isti način kao i prije nekoliko stoljeća. Pa ipak, u Hrvatskoj se ponovo javlja strah i s tim povezan govor mržnje prema onima koji nisu pripadnici “europske rasne zajednice”. Bez obzira što im nije cilj vojno pokoriti Lijepu našu, čak niti ostati u njoj živjeti ili raditi, dio javnosti i, što je najopasnije, političara u njima vidi opasnost i prijetnju.... ■

Izrael osudio antisemitski incident u Poljskoj RTCG, 24.4.2019.

Izrael je danas osudio antisemitski incident u poljskom selu Pruhnjiku čiji su stanovnici palili Judinu lutku, kao što se to činilo u 18. vijeku kada se na Uskrs organizovalo suđenje apostolu Judi Iskariotskom zbog izdaje Isusa.

Poljski mediji su objavili fotografije i video snimke stanovnika sela, meĎu kojima su i

Page 24 Strana 24

djeca, kako prošle nedjelje u petak udaraju lutku Jude s povijenim nosem i loknama s obje strane lica, prenio je Frans pres.

Oni su lutku obezglavili, spalili i bacili u rijeku.

"Mi osuĎujemo antisemitski incident u selu Pruhnjik za vreme Uskrsa, ali nas teši oštra reakcija poljske crkve, vlasti i visokih zvaničnika u poljskoj

vladi", navelo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Poljski ministar unutrašnjih poslova Joakim Brudzinski i poljska crkva osudili su akte počinjene u selu, a policija je saopštila da će istražiti incident.

Ritual spaljivanja Judine lutke praktikovan je do Drugog svjetskog rata, navodi AFP i dodaje da je od tada zaboravljen, osim u nekim selima.

Divrej Tora

U Poljskoj raste zabrinutost zbog obnove anitsemitizma, pogotovo zbog nedavne napetosti u odnosima s Izraelom.

Incident u Pruhnjiku, na jugoistoku Poljske, u nedjelju je osudio i Svjetski jevrejski kongres.

Potpredsjednik Kongresa Robert Singer izrazio je zgražavanje i ogorčenje zbog te otvorene demonstracije antisemitizma. ■

Godina 12

Broj 30