3-06 - Divrej Tora - Aharej Mot 5782 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 15 Broj 30

Zagreb, šabat 30. travnja 2022. - 29. nisana 5782.

Broj 30

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Aharei mot

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Na Jom Kipur u Hram u Jeruzalemu bila su dovedena dva jarca. Bacao se ždrijeb koji će jarac biti prinesen na žrtvenik, a koji će biti gurnut sa kamenite litice kod Azazela "kažnjen" za tuđe pogreške. Ovo simbolizira ideju naše slobodne volje. U svakom su trenutku šanse da ćete ispravno postupiti 50/50. Naše su stvarne odluke vezane uz određenu točku u kojoj bi, realno, odluka mogla otići na bilo koju stranu, 50/50. Nitko nije suštinski pravedan ili zao. Mi u svakom trenutku biramo biti pravedni ili zli, rasti ili stagnirati. A zbroj svih tih "trenutaka" definira naš duhovni i moralni status. Mada nam slobodna volja daje ogromnu moć, ako ne uvidimo da tu moć posjedujemo, dopustit ćemo odlukama da se "jednostavno dogode", bez da aktivno koristimo svoju slobodnu volju. Talmud kaže: Veće od dara slobodne volje je to što nam je B-g rekao da imamo slobodnu volju. Doista, kao što učimo od dva jarca, ta točka može označavati samu razliku između rasta i stagnacije... između života i smrti.



od dva jarca biti prinesen kao žrtva

(Vajikra 16,1-18,30)

B-gu, a koji će biti otpremljen da Nakon smrti Nadava i Avihua, B-g upozorava na neovlašteno ulaženje "u svetost". Samo jedna osoba, Kohen Gadol, može, ali samo jednom godišnje i to na Jom kipur, ući u najskrovitiji prostor svetišta i prinijeti sveti k'toret B-gu. Druga

ponese grijehe Izraela u divljinu. Paraša Aharej upozorava i protiv prinošenja korbanot bilo gdje drugdje osim

Svetom

hramu,

zabranjuje

konzumiranje krvi i detaljno opisuje zakone kojima se zabranjuju incest i ostale nastrane seksualne veze. ■

osobitost

službe

Dan

pokajanja jest biranje ždrijebom koji će

Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 17 p'sukim

da postoji "oproštenje zajednici" za

(16,1-17) i

"manje" prekršaje, ali veći grijesi traže da pojedinac izvrši svoju vlas-

Levi - druga alija - 7 p'sukim -

titu t'šuva. Čak i kad postoji "oproš-

(16,18-24)

tenje zajednici", pojedinac mora biti

Prvi dio sedre bavi se službom za

dio te zajednice kako bi od toga i-

Jom kipur u Beit HaMikdašu - Seder haavoda.

Emocionalni

element

uvodi se kada Tora kaže da je B-g ove zapovijedi dao "nakon smrti dvojice sinova Aharonovih". Ne možemo izbjeći, a da u nama ne odjekne ova kombinacija u kojoj Kohen

gadol

vrši

najuzvišeniju

duhovnu zadaću dok se u pozadini nalazi osobna tuga. Ti su osjećaji posebno snažni dok ovo čitanje slušamo na Jom kipur. Prije nego li je opisana služba, kohanim su upozoreni da ne ulaze u Beit HaMikdaš osim kada imaju zadaću koju trebaju obaviti. Cijela služba za Jom kipur, sa svim njenim pojedinostima, predstavlja jednu micvu. Aharon će uzeti junca kao žrtvu okajnicu i ovna kao žrtvu paljenicu. Odjenut će svoje naročite haljine (Kohen gadol na Jom kipur presvlači se iz svog punog kompleta od osam haljina u poseban komplet od četiri čisto bijele

haljine koje je nosio kad je ulazio u Svetinju nad svetinjama). Kohen gadol pere ruke i noge deset puta tijekom dana i u mikve uranja pet puta. "Od naroda" Aharon uzima dva jarca za grijehe i ovna kao ola. Junac je pomirenje za Aharona i kohanim. Baca se ždrijeb kako bi se odlučilo kojega od dva (identična) jarca treba prinijeti kao korban a koji Strana 2

mao koristi. Onaj koji se distancira će biti poslan živ u pustinju kao

od zajednice ne prima dobrobiti

otposlani jarac.

zajedničke molitve, pokajanja i po-

Postoje dva vrlo različita stila grijeha - odbacivanje onoga što B-g kaže i udaljavanje od božanskog, te kršenje Njegovih zapovijedi u pokušaju da Mu se približi. Većina grijeha je prvog tipa; Nadav i Avihu su

mirenja. (Ako ovo do kraja pojednostavimo, cilj je da pojedinac treba učiniti svoju t'šuva, nema "hokuspokus" i oprošteno ti je zbog onoga što su drugi učinili. Ali to što ste dio židovske zajednice potiče proces.)

bili drugi tip. Kao odgovor na ove

Š'liši - treća alija - 10 p'sukim -

dvije suprotne motivacije za grijeh,

(16,25-34)

mi imamo dvije žrtve – jednu koja se prinosila u Beit HaMikdašu, njezi-

na se krv zapravo unosila u Kodšei kodošim, a druga se u potpunosti slala od Beit HaMikdaša. Jarci su bili identični.

Tora nastavlja s detaljima službe za Jom kipur. Ona završava s "po-

navljanjem" pravila Jom kipura za svakoga od nas (micvot za Jom kipur za nas brojimo iz Paršat Emor) te izjavom da dan Jom kipura pomaže

Kohen gadol obavlja sve dužnosti

donijeti pomirenje Narodu. Tako je,

na taj dan, uz minimalnu pomoć

dakle, sam taj dan, služba u Hramu,

drugih kohanim. Svetinja nad sveti-

zajednička molitva i naše osobne

njama ispunjena je dimom prinosa

molitve, naš post, naše t'šuva i pri-

tamjana kada Kohen gadol ulazi. Slu-

znanje, kombinacija koja omogućuje

žba za Jom kipur je kompleksna, o

da se postigne istinsko oproštenje

njenim pojedinostima čitamo u po-

za sebe i cijeli Izrael.

navljanju Amide za Musaf Jom Kipura, kao i u čitanju Tore. Ovaj dio nastavlja opisivati kompleksnu službu za Jom kipur. Među mnogim zadaćama Kohen gadola na Jom kipur je Vidui u ime čitavog Izraelskog naroda. Njegovo prizna-

R'vi'i – četvrta alija - 7 p'sukim (17,1-7) Zabranjeno je zaklati životinju koja će biti prinesena kao korban, izvan područja Beit HaMikdaša. S gledišta micvi

nje grijeha mora pratiti priznanje

Na sličan je način zabranjeno

svakog Židova, ako se želi postići

klanje životinje za osobnu uporabu

potpuno pomirenje. Rambam kaže

na području Hrama. Korban zaklan

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

izvan područja je ne važeći i mora

po strani ako postoji situacija opas-

bez potomstva, onda šogor i šogo-

biti spaljen, meso "za vlastitu upo-

nosti po život. Po micvot treba živ-

rica privremeno imaju međusobnu

rabu" unutar područja isto je tako

jeti, a ne umrijeti.

vezu. Oni se ili vjenčaju u skladu s

zabranjeno. Oba su čin rasipnosti, pa su to stoga grešna djela koja se mogu protumačiti kao oblik "krvoprolića".

Zabranjeno je biti "intiman" bilo kojim od zabranjenih odnosa, a to su sljedeći: homoseksualni odnosi između oca i sina su (dvostruko) za-

Hamiši - peta alija - 14 p'sukim -

branjeni; "odnosi" između majke i

(17,8-18,5)

sina su zabranjeni; isto tako mu je

Tora ponavlja zabranu klanja korbana "izvan" (područja Hrama) i snažno naglašava da je zabranjeno jesti krv. Krv simbolizira život. Kada netko zakolje pticu ili "divlju"

zabranjena i supruga njegova oca, čak i nakon razvoda ili smrti oca; brat i sestra (od svakog roditelja ili oboje njih) zabranjeni su jedno drugome. Postoji dodatna zabrana za

pravilima jibuma, ili se njihova "veza" raskida postupkom sličnom razvodu poznatom kao halica. Kod aškenaza postoji dugotrajna rabinska zabrana jibuma; dopuštena (obavezna) je samo njegova alternativa –

halica. Međutim, sve do halice, ta je žena zabranjena svakom muškarcu. (3) Šogorica (žena ženinog brata) bit će mu dopuštena ako postane slobodna zbog smrti ili razvoda braka.

očevu kćer koja nije od vlastite

Zabranjeno je imati vezu sa ženom

majke. Sinovljeva kći i kćerina kći

i njezinom kćerkom (ili majkom -

izričito su zabranjene; zabrana vlas-

ista je to stvar) ili njezinom unukom

tite kćeri izvedena je logičkim argu-

od sina ili kćeri. (Drugi odnos pred-

mentom kal vahomera. Važno je

stavlja kršenje.) Odnosi sa sestrom

zapaziti da je ova micva izvedena lo-

vlastite žene zabranjeni su za života

gikom, umjesto da je napisana. Stri-

njegove žene (vidi ranije navedeno

na (s očeve strane) ili tetka (s majči-

pojašnjenje). Čovjek ne može spa-

ne strane) nije dopuštena. Homo-

vati sa ženom dok je on nida (u

seksualni čin između nećaka i očeva

stanju obredne nečistoće); zabranje-

brata dvostruko je zabranjen. Zabra-

ni su odnosi sa ženom drugog

Šiši - šesta alija - 16 p'sukim - (18,6-

njeni su odnosi s ujakovom supru-

muškarca.

21)

gom ili sa snahom. Bratova supruga

životinju (npr. jelena - za razliku od pitome domaće životinje na koju se ova micva ne odnosi), dužan je prvu izlivenu krv prekriti "prahom" (pijeskom, piljevinom, itsl.). Zabrane koje se odnose na krv ponavljaju se i

naglašavaju. Krv od korbana ide na žrtvenik kao pomirenje; krv životinja koje nisu prihvatljive za korbanot mora se prekriti.

U poglavlju 18 navedeni su mnogi zabranjeni seksualni odnosi. Prvo, postoji općenito upozorenje da se ne oponašaju negativne pojave Egipta (odakle smo nedavno došli), te prakse kanaanskih naroda (gdje ćemo uskoro otići). Moramo isključivo slijediti B-žje zakone i propise, i živjeti prema njima.

je zabranjena, osim kada je nadjača micva o jibumu. Pojašnjenje ... Čovjek može imati šogoricu na tri

različita načina. (1) Sestra njegove žene zabranjena mu je tijekom života njegove supruge. Ako njegova supruga umre, on se može oženiti njenom sestrom. Ako se razvedu i

Vršiti obrede Moleha nad svojim djetetom zabranjeno je; to je oskvrnuće B-žjeg imena. Š'vi'i - sedma alija - 9 p'sukim (18,22-30)

Homoseksualni postupci su zabranjeni. Spolne intimnosti sa životinjama zabranjene su muškarcima i ženama.

Iz pojma v'hai bahem, "i živjeti po

njegova bivša žena je još uvijek živa,

Ne smijemo se oskvrnuti radeći bilo

njima", mi učimo dva važna načela.

njezina sestra mu je zabranjena. (2)

što od gore navedenog. Ovi odvrat-

Židovstvo nije samo religija; ono je

Žena njegova brata zabranjena mu

ni postupci onečišćuju Zemlju i

način života. Nadalje, ovaj redak je

je kada su oni razvedeni, ili čak ako

uzrok su protjeravanja s nje. Takve

(jedan od) izvora principa da se

je njegov brat umro, a da je u tom

postupke

mnoge micvot (ali ne i sve!) stavljaju

braku imao djece. Ako je brat umro

gavati. ■

Godina 15 3 Broj 30 Strana

moramo

strogo

izbje-

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 184. Pričekajte vani: Zabrana da kohanim ulaze u Hram bez razlike

198. Arajos - Teta II: Zabrana spolnih odnosa s majčinom sestrom

... ne smije ući u Svetište u svako doba... (Lev. zakonik 16,2)

Nećeš otkriti golotinje sestre svoje majke ... (Levitski zakonik 18,12)

185. Oprosti i zaboravi: Obveza da se postupa prema službi za Jom kipur Ovako će Aron ući u Svetište ... (Levitski zakonik 16,3) 186. Ne zanima me koliko je Hram krcat...: Zabrana klanja van (Hrama) (ako) ga nije doveo do vrata Šatora sastanka da ga prinese kao žrtvu ... smatra se krvoprolićem za tu osobu ... (Levitski zakonik 17,4) 187. Pokrivanje: Obaveza da se krv pokrije ... mora izliti krv i pokriti je zemljom. (Levitski zakonik 17,13) 188. Negia!: Zabrana bliskog doticaja s osobama suprotnog spola Muškarac se ne smije približiti bilo kakvom zabranjenom odnosu ... (Levitski zakonik 18,6) 189. Arajos - Otac: Zabrana spolnih odnosa s ocem Golotinje svog oca ... (Levitski zakonik 18,7) 190. Arajos - Majka: Zabrana spolnih odnosa s majkom ... i golotinje svoje majke nećeš otkriti (Levitski zakonik 18,7) 191. Arajos - Pomajka: Zabrana spolnih odnosa s očevom suprugom Nećeš otkriti golotinje žene svog oca ... (Levitski zakonik 18,8) 192. Arajos - Sestra: Zabrana spolnih odnosa s bilo kojom sestrom Golotinje svoje sestre, bilo da je ona kći tvog oca ili kći tvoje majke, bila ona rođena u domu ili izvan njega, nećeš otkriti ... (Levitski zakonik 18,9) 193. Arajos - Unuka I: Zabrana spolnih odnosa s sinovljevom kćeri Golotinje kćeri svoga sina ... (Levitski zakonik 18,10) 194. Arajos - Unuka II: Zabrana odnosa s kćerinom kćeri

199. Arajos - Stric: Zabrana spolnih odnosa s očevim bratom Nećeš otkriti golotinje brata svoga oca ... (Lev. zakonik 18,14) 200. Arajos - Strina: Zabrana odnosa sa suprugom očeva brata

... njegovoj ženi nećeš se približiti (jer) ona je tvoja strina. (Levitski zakonik 18,14) 201. Arajos - Snaha: zabrana spolnih odnosa sa sinovljevom suprugom Nećeš otkriti golotinje svoje snahe ... (Levitski zakonik 18,15) 202. Arajos - Šogorica I: Zabrana spolnih odnosa s bratovom ženom Nećeš otkriti golotinje žene svoga brata... (Lev. zakonik 18,16) 203. Arajos - Majka i kći: Zabrana odnosa sa ženom i kćeri Golotinje žene i njene kćeri nećeš otkriti... (Lev. zakonik 18,17) 204. Arajos - Baka i unuka I

... kćer njezina sina ... (Levitski zakonik 18,17) 205. Arajos - Baka i unuka II ... ili kćeri njezine kćeri, nećeš uzeti kako bi je otkrio ... (Levitski zakonik 18,17) 206. Arajos - Šogorica II Nećeš oženiti ženu uz njenu sestru, i tako ih učiniti suparnicama ... za njena života (Levitski zakonik 18,18) 207. Arajos - Nida Nećeš se približiti ženi u njezinu stanju menstrualne nečistoće ... (Levitski zakonik 18,19) 208. Nitko da ne prođe: Zabranu provođenja vlastite djece kroz vatru Moleku

... ili kćeri svoje kćeri nećeš otkriti. (Levitski zakonik 18,10)

Nemojte učiniti da bilo koje tvoje dijete prođe (kroz vatru) za Moleka ... (Levitski zakonik 18,21)

195. Arajos - Kćer: Zabrana spolnih odnosa s kćeri

209. Politički nekorektno: Zabrana homoseksualnosti

... (izvodi se kal vahomer iz Lev. zakonik 18,10, a vidi i # 203)

Nećeš leći s muškarcem na način kako se liježe sa ženom (Levitski zakonik 18,22)

196. Arajos - Polusestra: Zabrana odnosa s kćerkom očeve žene

210. Tegleća marva: Zabrana bestijalnost (za muškarca)

Golotinje kćeri svog oca, rođene od tvog oca ... (Levitski zakonik 18,11)

Nemoj leći ni s kakvom životinjom da bi se obesčastio ... (Levitski zakonik 18,23)

197. Arajos - Teta I: Zabrana spolnih odnosa s očevom sestrom

211. S druge strane ...: Zabrana bestijalnosti (za ženu)

Nećeš otkriti golotinje sestre svoga oca ... (Lev. zakonik 18,12) Strana 4

... i žena neće stati pred životinju da se pari s njom... (Levitski zakonik 18,23) ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Je li na Jom HaKipurim uistinu riječ o pokajanju? U doba Beit HaMikdaša, jedan od željno iščekivanih obreda Jom HaKipurima bilo je slanje jarca za Azazela, natovarenog grijesima nacije. Tko ili što je Azazel, i zašto mu poslati jarca?

• Stihovi stavljaju ime Azazel uz ime Hašema, sugerirajući da je ta riječ osobna imenica, koja se odnosi na neko konkretno nadnaravno biće. Ako je tako, zašto mu onda prinijeti jarca; nije li zabranjeno prinositi žrtve bilo kome drugome osim Hašemu? Nadalje, vjeruje li Tora u postojanje demonskih sila? • Ako je, umjesto toga, Azazel naziv mjesta, što to ima vezano uz ovu žrtvu što joj iznimno dopušta da se prinese izvan granica Mikdaša? • Bilo kako bilo, koja je svrha cijelog tog obreda? U kakvom je on odnosu s ostalim žrtvama toga dana? Koja je njegova uloga u postizanju pokajanja za grijehe i kako se on odnosi na pretpostavku da je potrebno da se ljudi stvarno pokaju za svoje prijestupe?

Godina 15 5 Broj 30 Strana

Smrti Nadava i Avihua

Centralizacija bogoslužja

Paraša Aharei Mot počinje spominjanjem tragične smrti Nadava i Avihua, koje je progutala vatra s nebesa nakon što su prinijeli tamjan Hašemu. Što je u njihovom postupku bilo toliko strašno da opravdava takvu tešku kaznu?

Vajikra 17 upozorava da se žrtve ne prinose izvan Miškana.

• Mnogi sugeriraju da čak i ako su braća imala pozitivne namjere, oni su bili kažnjeni zbog kršenja odgovarajućeg protokola. R. S"R Hirsch tako piše da, iako su se Nadav i Avihu poželjeli približiti Hašemu, "u žrtvenom bogoslužju nema prostora za subjektivnost ... [bliskost] se neće postići ni na koji drugi način osim slušanjem B-ga". Koje su opasnosti subjektivnog bogoslužja? Zašto bi sam R. Hirsh mogao biti zabrinut u vezi toga? • Rašbam sugerira da na smrti ne treba gledati kao na kaznu, već kao na nesreću na radu. Prema tom gledištu, Nadav i Avihu su se našli na krivom mjestu u krivo vrijeme i zadesile su ih prirodne posljedice. Postoje li "slučajne nesreće", ili se sve što se događa u svijetu mora izravno pripisati B-gu i promatrati u kontekstu nagrade i kazne? • Navođenje smrti braće koristi se za uvođenje zakona o Jom HaKipurim sk oj službi. Kakva je veza između toga dvojeg? Da li je svrha službe da ispravi prijestup Nadava i Avihua, ili, kao druga mogućnost, da spriječi da se to ponovno ne dogodi? Što to znači?

• Zašto Hašem smatra bogoslužje na privatnim žrtvenicima problematična? • Koje su prednosti i nedostaci centraliziranog bogoslužja? Kako bi se mogla razlikovati vaša služba Hašemu kada biste uvijek trebali putovati do Mikdaša da biste prinijeli žrtve, umjesto da ih prinosite u svom dvorištu? • U kojim su razdobljima povijesti Izraela žrtve bile zabranjene izvan Mikdaša? Devarim 12 sugerira dva uvjeta za zabranu, nasljeđe od Kanaana i sigurnost od neprijatelja. Kakav je odnos između to dvoje? Kakvu svjetlost to baca na moguće razumijevanje ove zapovijedi? Zabranjuje li Biblija mješani brak? U Vajikra 18 i 20, Tora zapovijeda da ne daje od svog sjemena Moleku. Što kršenja ove zabrane ima za posljedicu? Neki komentatori pretpostavljaju da se stih odnosi na idolopoklonički obred, poput žrtvovanja djece ili posvećivanja djece, dok ga drugi povezuju sa seksualnim prijestupima, kao što je stupanje u odnos ili brak s ne Židovom.

• Kako možete svako od ovih mišljenja poduprijeti iz ovog teksta? • Iako Tora zabranjuje mješani brak sa pripadnicima sedam kanaanskih naroda, ona nigdje, osim možda ovdje, nije eksplicitno donijela zakon protiv braka s drugim tuđincima. Kako se može shvatiti ovaj propust i kako on može utjecati na egzegetsko čitanje ovog odlomka? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Azazel

Na Jom kipur čitamo o službi u Hramu koja se vršila na taj sveti dan. Dio službe uključivao je čin otprave jarca, koji je na sebi nosio oznaku "za Azazela"‫( ל זאזל״‬Vajikra 16,8). Značenje i podrijetlo riječi Azazel ‫זאזל‬

predmet je mnogih

rasprava. Levine, u komentaru u JPS Vajikra piše slijedeće (ja sam dodao

hebrejski

tekst

njegovoj

transliteraciji): Točno značenje hebrejskog

■

dio riječi znači 'azz ‫ ז‬,

bolji. Azazel je u jednom

"oštra, divlja".

kasnijem mitu ime nadjenu-

'aza'zel ‫ זאזל‬, koje se ne na-

Prema drugom pravcu tu-

lazi nigdje drugdje u Bibliji,

mačenja, Azazel opisuje jar-

osporavano je od davnina i

ca. Riječ 'aza'zel je skraće-

ostaje neizvjesno sve do da-

nica (notarikon) koja se sa-

našnjih dana. Tijekom sto-

stoji od 'ez ‫" ז״‬jarac" i 'azal

ljeća, egzegeza ovog imena

‫" אזל‬otići", pa je to "jarac

slijedila je tri smjera tuma-

koji odlazi." Ovo se tumače-

čenja.

nje pojavljuje i u Septuagi-

Prema prvom, Azazel je ime mjesta u pustinji na koje se slao jarac koji će biti "kažnjen"; pojam se uzima kao sinonim za 'erec gezera

‫" אהץ״גזהד‬nepristupačno područje", u retku 22. Redak 10 također može sugerirati takvu interpretaciju. Kada ga se doslovno prevede glasi: "i poslati ga [jarca] Azazelu, u pustinju." Joma 67b

nti i Vulgati, a u podlozi mu je rabinsko ocrtavanje sa'ir ha-mištalea ‫ש מה ״ד ש לח‬ "jarca koji je otposlan" u

stinje. Derivacija riječi nije izvjesna, ali tematski odnos

Azazela sa se'irim ‫ש מהמם‬ "demonima-jarcima", iz retka 17,7, upućuje na to da je riječ 'ez "jarac", u njemu zastupljena.

Oblik

'aza'zel

možda se razvio ponavljanjem slova zajin: 'ez'el "moćni jarac", što se izgovaralo 'ezez'el pa, kasnije, 'aza'zel.

Mišna Joma 6,2. To je, zapra-

Bula, u Daat Mikra, navodi "divlja,

vo, interpretacija koja je do-

teško obradiva, zemlja" tumačenje

vela do engleskog prijevo-

koje se spominje u Joma (i kod Rašija

da "scape-goat" (od "pobje-

na taj redak). U fusnoti, međutim,

gli-jarac"), koji se prvi puta

on nudi i neke dodatne mogućnosti.

pojavio u Tyndaleovom en-

Prije svega, on ističe da slovo lamed

gleskom prijevodu Biblije

može biti nadodano korijenu ‫ זז‬,

1530. godine.

kao što nalazimo u brojnim drugim

razumije 'aza'zel kao "di-

Oba gore navedena tuma-

vlju, teško obradivu ze-

čenja zapravo su dosjetke.

mlju", uzimajući da prvi

Treći pravac tumačenja je

Strana 6

to demonskom vladaru pu-

imenicama kao što su barzel ‫ בהזל״‬i Karmel ‫ ה ל‬, a dodan je također i alef, kao u riječi cavar ‫צעאה‬. To bi azazela povezalo s arapskim azaz, Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

što znači "teška, neobradiva zemlja". On potom ide i dalje, pa kaže da ne

Azazel

na nenastanjenu pustinju moglo imati jednak učinak ...

smatra vjerojatnom teoriju da se Azazel odnosi na mjesto štovanja idola, no čak i da je to točno, to još uvijek ne znači da je služba bila povezana sa štovanjem idola. On ističe da u hebrejskom postoje

mnoge fraze koje izvorno imaju

Koralj i goral Već smo raspravljali o koralju – no, koje je porijeklo engleske riječi coral? The Online Etymology Dictionary

(Vajikra 16,8), a zemlja Izraela je bila

daje nam ovu etimologiju:

podijeljena među plemenima prema

idolatrijske konotacije, ali su popri-

usp. 1305, iz lat. corallium,

mile novi smisao u skladu s mono-

od gr. korallion, vjerojatno

teističkim

sem. podrijetla (usp heb.

hebrejskim

pristupom.

lutriji (Bamidbar 26,55). (Engleska riječ za "ždrijeb", ima značenje "zemljište" i istog je podrijetla. Riječ lutrija također je izvorno značila

Na primjer, on kaže da je izraz ‫המח״‬

goral "mali

‫ נמחעח‬- "ugodan miris B-gu" (Va-jikra

garal "mali kamen, kamen-

1,9), Tora također usvojila iz jezika

čić"), izvorno samo crvene

idolopoklonika, iako judaizam ne

podvrste koja se može naći

vjeruje da B-g zapravo doživljava

na Sredozemlju, pa stoga

Ali, u možda najpoznatijoj upotrebi

zadovoljstvo u mirisima.

upotreba riječi kao simbola

gorala u Bibliji, jedna druga riječ se

za "crveno".

pojavljuje u većem dijelu teksta. Ka-

Njegova je posljednja teorija, na

oblutak,"

ar.

temelju BDB Lexicona, da je ovo

Klein piše da je hebrejski goral ‫געהל״‬

možda povezano s arapskim kori-

izvorno značilo "mali kamen za

jenom '‫ זל״‬azzala, što znači "uklo-

bacanje ždrijeba". Mi smo našli riječ

njen", tako da bi se to odnosilo na

upotrijebljenu u Bibliji u više navra-

uklanjanje grijeha, pomoću jarca.

ta gdje se koristi za određivanje is-

U suvremenom hebrejskom izraz "leh l'Azazel" ‫ ל ״ל זאזל״‬znači "idi do vraga". Ne mislim da je to zbog

hoda nejasnih odluka ili budućnosti - goral se stavljao na svakoga od dva jarca u ceremoniji na Jom kipur

"izvući lutriju".) Odavdje se riječ razvila u više općih pojmova sudbine ili sreće.

da se opisuje lutrija što ju je Haman bacio (doslovno bacio kamen), kaže nam se da pur ‫ פעה‬znači goral ‫געהל״‬. Pur je akadska riječ, sinonim za goral. (Akadski je u to vrijeme bio općeprihvaćeni jezik na Bliskom istoku). I naravno, iz toga smo dobili naziv blagdana Purim. ■

povezanosti s demonima. Rječnik Even Shoshan citira responsu Cha-

vat Yaira iz 17. stoljeća kako kaže "!‫בהד‬

‫ ל ״ל זאזל״ד‬- Idi Azazelu u

pustinju!" Stoga mislim da je ovdje ideja tek poslati na nenastanjeno mjesto, na sličan način kako se govori o Mrtvom moru u talmudskom hebrejskom. Dakle, za one među vama koji nemaju pristup vodi da izvrše Tašlih, možda bi prebacivanje vaših grijeha Godina 15 7 Broj 30 Strana

Strana 7

Rabbi Berel Wein:

Životom ili smrću U ovotjednoj parši Tora nas uči da

"ždrijeba" da bude žrtvena životinja,

Nije jednostavan zadatak živjeti

postoje dva živa bića koja na sebi

koji ne posjeduje ljudsku inteligen-

svetim životom duhovnog primjera

nose grijehe Izraela na Jom kipur - i

ciju i duh. Kako da shvatimo ovu

i vodstva. Mi često mislimo da je

kroz koja dolazi pomirenje i oproš-

oprečnost tih posrednika između

posvećenje B-žjeg imena zadatak

tenje grijeha čitavom Izraelu. Prvi je

čovjeka i B-ga? Možda možemo

koji nadmašuje naše oskudne talen-

Veliki svećenik Izraela, koji je zadu-

shvatiti ulogu Velikog svećenika u

te i sposobnosti. To nije istina. Pra-

žen da izvrši obred službe u Hra-

ovoj duhovnoj drami, ali uloga jarca

vo posvećenje B-žjeg imena, istinska

mu, a drugi je otposlani jarac kojega

nam zasigurno ostaje uvijena u veo

borba za svetost i oprost ostvaruju

će se gurnuti s litice Azazel i koji će

tajnovitosti i čuđenja. Čitava ova

se u našem svakodnevnom životu.

sa sobom ponijeti grijehe Izraela.

stvar svakako iziskuje razmišljanje,

To se postiže našim odnosom i po-

analizu i objašnjenje.

našanjem prema drugima, i u našoj

Mnogo je toga napisano o ta dva bića i njihovim ulogama u uzvišenoj jomkipurskoj

službi.

Mislim

jedna od spoznaja koje se mogu

stalnoj borbi za osobno poboljšanje

Pravo posvećenje B-žjeg imena postiže se našim odnosom i

samih sebe.

■

Druga metoda donošenja oprosta,

iščitati iz tih različitih formi obreda

ponašanjem prema drugima,

umiranje za tu stvar - jest guranje

za postizanja oprosta za naše grijehe

te stalnom borbom za

jarca s litice Azazel. Iako je kroz

leži u snažnom kontrastu između ta

poboljšanje samih sebe

stoljeća mučeništvo nesretna osno-

dva bića.

Iako su oba instrumenti u ispunjavanju ove uloge posredovanja između B-ga i nas, kontrast između Velikog svećenika Izraela i jarca doista je upečatljiv. Jedan je najsvetije i najuzvišenije ljudsko biće, odjeven u bijelo i posvećen isključivo čistoći, a drugi je jarac koji je naizgled nasumce izabran bacanjem

Strana 8

vna linija židovskog postojanja, ono

Moje je shvaćanje da Veliki svećenik

donosi

oproštenje

svakako nije poželjna metoda po-

Izraelu

svećenja B-žjeg imena. I kao što je to

putem života - putem života sve-

holokaust jasno pokazao, to nije

tosti i javne službe. Veliki svećenik

nužno dobrovoljan, promišljen, od-

blagoslivlja narod i svjestan je da

lučan osobni izbor.

snosi odgovornost za svoje ponašanje, te nosi tereti da bude pravi uzor svojim kolegama svećenicima i čitavom Izraelu općenito.

Kao Azazelov jarac, to je često nepromišljen i prisilan izbor, slučajni odabir. I mada on donosi oprost za svoje i tuđe grijehe, on nije istin-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Životom ili smrću

sko ispunjenje ljudske uloge u tra-

vođa. Ona zasljepljuje inače velike

ženju oprosta. Očito je otposlani ja-

vođe i iskrivljava i skreće misli i

rac, u praktičnom smislu, dio našeg

riječi čak i svetih ljudi.

života kao Židova, ali svi bismo trebali

barem

pokušati

Čak i letimičan pogled na knjige

slijediti

Izraelovih proroka otkriva konstan-

primjer Velikog svećenika.

tan naglasak na iskorjenjivanje ko-

Vodstvo

rupcije i mita kod najviših razina vlasti. Naravno, kada se ta urođena

Tri glavna poroka koji iskušavaju

značajka pohlepe, koja postoji u svi-

vođe su zlouporaba moći, pohlepa i

ma nama, poveže s gore opisanim

seksualni nemoral. Mi ovdje u Iz-

porokom prekomjerne moći, postaje

raelu, nažalost itekako smo svjesni

smrtonosna za sve strane. Pohlepa

svih tih poroka. Znamo kako su oni

je ta koja nas čini slijepima za po-

utjecali na naše političke vođe, pa

sljedice našeg ponašanja. Pohlepa

čak i na važne nacionalne odluke.

nas tjera da nekako povjerujemo da

Tora, ovdje u našoj tjednoj parši,

nam dovoljno nikad nije dovoljno.

izravno i neizravno govori o tim opasnostima i porocima.

koja bi se otela kontroli. Moralni za-

Ovotjedna parša nam daje jasne

Dva Aronova sina koja su umrla

kon je trebao ostvariti ono što sama

detalje zabranjenih seksualnih od-

tijekom posvećenja Šatora / Miškana

pravna regulativa ne bi mogli posti-

nosa koje zakon Tore zapovijeda.

iskoristila su svoje svećeničke ovla-

ći. Vrijednosni sustav Tore, s na-

Ovaj dio parše ujedno je i čitanje

sti. Bili su uvjereni da upute koje su

glaskom na poniznost, poslušnost

Tore za poslijepodnevnu službu na

dobili od B-ga putem Mošea imaju

zakonu i spoznaju da Vječni raz-

Jom kipur. A sveti ljudi ne mogu

pravo zamijeniti svojim vlastitim

matra i donosi sud o svim našim

biti društvo koje odobrava sve vrste

načinom službe B-gu i bogoslužja.

postupcima, ima za svrhu da ublaži

seksualnih aktivnosti i promiskui-

Talmud im također pripisuje ne-

i usmjeri ambiciju i moć u pravcu

tet. Ova vrsta ponašanja postala je

strpljivost i neprihvatljive ambicije.

konstruktivnog nacionalnog dobra.

pošast našeg društva. Nebrojene

Oni su gledali svog oca i strica i mislili: "Kad li će se ova dvojica staraca maknuti s pozornice, tako da ti i ja možemo postati vođe generacije." Korupcija vlasti utječe čak i na najbliže obiteljske veze i odnose. To-

tragedije i disfunkcionalne obitelji

Pohlepa nas čini slijepima prema

posljedica su ove vrlo sumnjive

posljedicama našeg ponašanja.

vrste "slobode" koja je sada toliko

Pohlepa nas tjera da nekako

povjerujemo da nam dovoljno nikad nije dovoljno

ukorijenjeni dio zapadne civiliza-

cije. Tora nam opet ističe put ka normalnom, produktivnom i zdravom

ra sebe vidi kao konačnog arbitra moći, jasno ograničavajući i detaljno

Upozorava nas se na porok po-

životu. Sve lekcije i poruke ovotjed-

definirajući uloge i djelovanja sveće-

hlepe. Talmud to navodi vrlo jez-

nog čitanja Tore trebale bi biti sa-

nika i izraelskih kraljeva.

grovito: "Tko ima stotinu, želi imati

stavni dio temelja današnjeg židov-

dvije stotine." Takva je ljudska pri-

skog života i našeg neprekinutog

roda. Tora nas mnogo puta upozo-

narodnog preporoda.

rava na korupciju koju želja za

Šabat šalom ■

Proroci Izraela, kao i njegovi vjerski vođe kroz sva pokoljenja, uvijek su služili kao kočnica protiv moći Godina 15 9 Broj 30 Strana

bogatstvom može proizvesti kod Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Sprintovi i maratoni Bio je to jedinstven, neponovljiv trenutak vodstva koje dostiže svoj vrhunac. Četrdeset dana Mojsije je bio u zajedništvu s B-gom, primajući od Njega zakon upisan na kamene ploče. Zatim ga je B-g izvijestio o tome da je narod upravo napravio zlatno tele. Htio ih je uništiti. Bila je to najgora kriza u pustinji svih tih godina koja je od Mojsija tražila da upotrijebi svaki dar koji je imao kao vođa. Najprije je molio B-ga da ne uništi narod. B-g se složio s time. Zatim je sišao sa brda i vidio narod kako poskakuje oko zlatnog teleta. U tom trenutku, on je razbio ploče saveza. Spalio je zlatno tele, pomiješao njegov prah s vodom i natjerao ljude da to piju. Zatim je pozvao ljude da mu se pridruže. Leviti su se odazvali pozivu i izvršili krvavu presudu u kojoj je poginulo tri tisuće ljudi. Mojsije se zatim vratio natrag na brdo i molio četrdeset dana i noći. Nakon toga ostao je s B-gom još četrdeset dana dok je On upisivao zakon na nove ploče. Napokon, 10. tišrija, sišao je s brda noseći sa sobom nove ploče kao vidljiv znak da je B-žji savez sa Izraelom ostao. Bila je to nevjerojatna demonstracija vodstva, u određenim trenucima hrabra i odvažna, u drugima polagana i ustrajna. Mojsije se morao sučeliti s obje strane, potičući Izraelce da učine tešuvu i B-ga da iskaže oproštenje. U tom trenutku on je bio najveće utjelovljenje imena Izrael ikada, jer to ime znači 'onaj koji se bori s B-gom i s ljudima i pobjeđuje.' Dobra vijest je: jednom je postojao Mojsije. Zbog njega je narod preži-

Strana 10

vio. Loša vijest je: što se događa kada nema Mojsija? Sama Tora kaže: "U Izraelu se više nije pojavio prorok kao što je bio Mojsije, kojeg je G-s-pod poznavao licem u lice" (Devarim 34,10). To je problem s kojim se suočava svaki narod, korporacija, zajednica i obitelj. Što činiti kada herojskog vodstva nema? Lako je pomisliti, "Što bi Mojsije učinio." Ali Mojsije je činio ono što je činio zbog toga što je bio ono što je bio. Mi nismo Mojsije. Zato se svaka skupina ljudi koja je jednom došla u doticaj s veličinom, suočava s problemom kontinuiteta. Kako izbjeći polagano nazadovanje? Odgovor je dat u ovotjednoj parši. Dan na koji je Mojsije sišao s brda sa drugim pločama ovjekovječen je time što je pretvoren u sveti dan, Jom Kipur. Na taj dan, drama tešuve i kapare, pokajanja i izmirenja, treba se ponavljati iz godine u godinu. Međutim, ovog puta, glavni lik neće biti Mojsije nego Aron, ne prorok nego Veliki svećenik. Na ovaj se način ovjekovječuju događaji koji donose promjenu: tako da ih se pretvori u ritual. Max Weber to naziva rutinizacijom karizme. Trenutak jednom-i-nikad-više postaje obred jednom-i-uvijek-iznova. Kao što je James MacGregor Burns rekao u svom klasičnom djelu Vodstvo: "Najtrajniji opipljiv čin vodstva je stvaranje institucije – naroda, društvenog pokreta, političke partije, činovništva – koja nastavlja napore moralnog vodstva i potiče potrebne društvene promjene dugo nakon što kreativnih vođa više ne bude." Ima jedan izvanredan midraš u

kojem su razni mudraci iznijeli svoju ideju klal gadol ba-Tora, "velikog načela Tore." Ben Azai kaže da je to stih, "Ovo je knjiga o životu čovjeka (Adama): Onoga dana kad je B-g stvorio čovjeka, načinio ga je na B-žju sliku" (Berešit 5,1). Ben Zoma kaže da postoji načelo koje bismo još više trebali prigrliti, "Čuj, Izraele, G-spod je B-g, G-spod je jedan." Ben Nanas kaže da ima i još važnije načelo: "Voli svog bližnjeg kao samoga sebe." Ben Pazi kaže da nalazimo ipak i još važnije načelo: "Prvo janje ima biti prineseno ujutro, a ■ drugo janje poslijepodne" (Šemot 29,39) – ili, kako to možda kažemo danas, Šaharit, Minha i Maariv. Jednom riječju: 'rutina.' Odlomak zaključuje: Zakon slijedi Ben Pazija. Značenje Ben Pazijeve tvrdnje je jasno: svi visoki ideali u svijetu – ljudsko biće stvoreno na B-žju sliku, vjera u jedinstvo B-ga, i ljubav prema bližnjima – vrijede jako malo ako nisu pretvoreni u navike djelovanja koje postaju navike srca. Svi se možemo sjetiti trenutaka spoznaja ili prosvjetljenja kada smo odjednom shvatili što je život, što je veličina i kako bismo željeli živjeti. Dan, tjedan, ili najkasnije godinu kasnije, inspiracija blijedi i postaje samo daleko sjećanje te nas ostavlja onakvima kakvi smo bili i prije, nepromijenjenima. Veličina judaizma je u tome što daje prostora i proroku i svećeniku, inspirativnoj ulozi s jedne strane, a s druge strane, svakodnevnim rutinama—halahi—koje uzimaju uzvišene vizije i pretvaraju ih u obrasce ponašanja koji rekonfiguriraju mozak i mijenjaju ono što osjećamo i ono što jesmo. Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Sprintovi

Jedan od najneobičnijih odlomaka o judaizmu koje sam ikada pročitao napisao je nežidov William ReesMogg u knjizi o makroekonomiji, The Reigning Error. Rees-Mogg (1928 -2012) bio je financijski novinar koji je postao urednik The Timesa, predsjednik Arts Council-a (Umjetničkog vijeća, izvanresornog javnog tijela posvećenog promicanju likovne umjetnosti) i potpredsjednik BBC-a. Po religioznom opredjeljenju bio je predani katolik. On knjigu započinje potpuno neočekivanim hvalospjevom halahičkom judaizmu. I objašnjava razlog zbog kojeg je to učinio. On kaže da je inflacija bolest prekomjernosti, pomanjkanja discipline, u ovom slučaju u odnosu prema novcu. Ono što judaizam čini jedinstvenim, kaže on, jest njegov zakonski sustav. On je nepravedno kritiziran i okarakteriziran od strane kršćana kao 'beživotni legalizam'. Zapravo, židovski zakon bio je ključan za židovski opstanak jer je 'postavio normu na temelju koje se mogu ispitati postupci, zakon koji regulira ponašanje,

i maratoni

fokus na vjernost i granice za energiju ljudske naravi.' Svim izvorima energije, poglavito nuklearnoj energiji, potreban je neki oblik obuzdavanja. Bez toga, oni postaju opasni. Židovski zakon uvijek je služio kao sredstvo koje zauzdava duhovnu i intelektualnu energiju židovskog naroda. Ta energija "nije

Pretvaranje ideala u kodekse djelovanja koji oblikuju navike srca jest ono što je poanta judaizma i vodstva jednostavno eksplodirala ili se raspršila; ona se koristila kao izvor stalne snage." Ono što Židovi imaju, tvrdi on, nedostaje modernim ekonomijama: sistem samokontrole koji ekonomijama dozvoljava procvat bez naglih uzleta i padova, inflacije i recesije. Isto vrijedi i za ulogu vođe. U djelu Good to Great teoretičar menadžmenta Jim Collins tvrdi da ono što je zajedničko svim velikim kom-

panijama jest kultura discipline. U Great By Choice on koristi izraz "the 20-Mile March" (marširati 30 kilometara), čije je značenje da se izvanredne organizacije pripremaju za maraton, a ne za sprint. Uvjerenost, kaže on, "se ne stječe putem motivacijskih govora, karizmatičnih poticaja, mahnitog podstrekačkog okupljanja, neutemeljenog optimizma ili slijepog nadanja." Do nje dolazi tako da činiš djelo, dan za danom, godinu za godinom. Velike kompanije koriste discipline koje su precizne, metodične i dosljedne. One ohrabruju svoje ljudstvo da bude samodisciplinirano i odgovorno. One ne reagiraju pretjerano na promjene, bile one dobre ili loše. One svoj pogled upiru ka dalekom horizontu. I ponad svega, one ne ovise o herojskim, karizmatičnim vođama koji u najboljem slučaju uzdignu kompaniju na neko vrijeme, ali joj ne osiguraju snagu na svim razinama što je potrebno za uspjeh na duge staze. Klasični primjer principa o kojima govore Burns, Rees-Mogg i Collins je transformacija koja se dogodila između Ki Tisa i Aharej Mot, između prvog i drugog Jom Kipura, između Mojsijevog herojskog čina vođe i tihe, nenametljive svećeničke discipline godišnjeg dana pokajanja i izmirenja. Pretvaranje ideala u kodekse djelovanja koji oblikuju navike srca jest ono što je poanta judaizma i uloge vođe. Nikada ne gubite nadahnuće proroka, ali isto tako, nikada ne prestajte s rutinskim postupcima koji ideale pretvara u djela, a snove u stvarnost koja se ostvaruje.■ Prevela Anja Grabar

Godina 15 11Broj 30 Strana

Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Kreditni račun "Držat ćete zakone Moje i zapovijedi

kako bi pojedinca nagradio za nje-

Moje; tko ih vrši živjet će kroz njih. Ja

govo djelo u korist kralja, za riznicu

sam Vječni.!" (Vajikra 18,5)

nekog gradića bilo bi nemoguće da

Raši ističe da se pasuk odnosi na život u olam haba, a da završetak pasuka ukazuje na vjerodostojnost obećanja Hašema da će svakome dati pravednu nagradu.

mu dâ naknadu, jer oni nemaju dovoljno sredstava. Ta će osoba morati otputovati u prijestolnicu i zatražiti naknadu od kraljeve riznice. Isto tako, nagrada onome koji

ispunjava micvos Hašema iskreno i

Talmud nam kaže (Kidušin 39b) da

pobožno toliko je velika da je nemo-

nema nagrade za micvos i dobra

guće dostatno mu platiti na ovome

djela na ovome svijetu, tj. da se plaća za micvos učinjene na ovome

svijetu. Štoviše, protumačeno je da je nagrada čovjeku za vršenje micve

svijetu isplaćuje u olam haba, kako

razmjerna stupnju časti i čestitosti

piše Raši.

koje ulijeva njeno izvršenje. Tako,

■

Međutim, Talmud u Eruvin (22a)

raša (pokvarena osoba), koja je bila

očima Vječnog jer je on pokazao da

daje tumačenje na pasuk (Devarim

primorana da izvrši micvu zbog

cijeni vrijednost te micve.

7,10), "I plaća neprijateljima svojim

nekog pritiska ili osobne koristi, a

za života njihova, kako bi iščezli,"

ne potaknuta poštovanjem prema

da Hašem nagrađuje Svoje nepri-

Vječnom, može primiti svoju na-

jatelje za micvos i dobra djela koja

gradu u ovome svijetu jer ona nije

učine, na ovome svijetu kako ne bi

neprocjenjiva.

zaslužili olam haba. Chofetz Chaim objašnjava da često, kada pasuk kaže: "Ja sam Hašem," Raši se poziva na Hašemovu vjernost da nagradi pojedinca u

Hašem nagrađuje Svoje neprijatelje za micvos i

Mišna u Avos (2,1) veli, "Pazi na vršenje lakog zakona (micve) kao na teški zakon (micvu) jer ne znaš nagrade zakona (micvos). Razmotri štetu koja ti nastaje vršenjem zakona (micve) prema plaći, i plaću za prekršaj prema šteti." Hafla’a na ovo daje komentar i piše da ako ne

dobra djela koja učine

znamo koja je nagrada za svaku

na ovome svijetu

micvu, kako onda možemo procijeniti njezinu vrijednost?

olam haba. On tumači da se jedinstveno obećanje koje nam Vječni

R. Chaim Shmulevitz nastavlja u

daje, može usporediti s potvrdom o

tom tonu i objašnjava da je ponekad

dugovanju, koje će isplatiti Vječni

određena osoba pripravna učiniti

osobno. Medraš Raba na Megilas

micvu. No onda joj se pruži prilika

Rus spominje istovjetni koncept,

za koju smatra da je ne smije pro-

navodeći da kada je u prošlosti neka

pustiti pa zbog toga proigra micvu.

osoba učinila micvu Navi bi to za-

Ovo pokazuje kako joj manjka ra-

biježio za buduće naraštaje; sada

zumijevanja o značaju micve. Za

Elijahu HaNavi i Mošijah bilježe

razliku od toga, ako netko propusti

dobra djela, a Hašem daje potvrdu.

izvanrednu priliku i umjesto nje

Raban Gamliel je ustanovio kolika

izabere izvršiti micvu, tada je izvr-

je vrijednost micve osobi kojoj je bila

šenje te micve posebno dragocjeno u

ukradena. Oštećena stranka otkrila

Očito, kada kralj izda proglas

Strana 12

On citira Talmud u Hulin (87a) koji govori o osobi koja je ukrala micvu kisuj hadam (prekrivanja krvi) od osobe koja je zaklala pticu. Raban Gamliel donio je presudu da se oštećenoj strani ima isplatiti deset zlatnika. Kako je došlo do ovoga iznosa?

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

je svoju procjenu vrijednosti micve prihvativši isplatu deset zlatnika za ukradenu micvu. Da ona to nije prihvatila, krivac bi imao obavezu isplatiti cijenu koja god se od njega zatraži.

Kreditni račun

Potencijalni je mehutan još uvijek bio neodlučan. Otac djevojke je onda iskušao drugu taktiku. Okrenuo se mladiću koji je sjedio sa strane i njemu ponudio šiduh. Ovaj je smjesta pristao.

Stoga, Mišnu treba ovako proči-

Zaželjeli su jedan drugom mazel

tati, kaže Hafla’a: Pazi na vršenje

tov, potegnuli l’hajim i on je potpisao

lakog zakona (micve) kao na teški

tena’im bez dopuštenja svog oca.

zakon (micvu) jer ne znaš nagrade zakona (micvos). Plaća za vršenje zakona (micve) može se razmotriti računajući osobnu vrijednost zakona (micve) i kazna za avera osobnom procjenom vrijednoti avera. Hafla’a donosi zaključak da onaj koji vrši micvu jedino iz duboke ljubavi prema Vječnom, i ne razmišlja o nagradi koju će dobiti, naknada koju će dobiti uistinu je nemjerljiva. Neki je imućni čovjek koji je imao prelijepu kćer tražio jednako posebnog bahura za zeta. Kada je konačno našao primjerenog kandidata, pozvao je njegovog oca da se nađe s njime kako bi dovršili šiduh. Budući je potencijalni mehutan živio u udaljenom gradu, otac djevojke poslao je veličantvenu kočiju da ga

doveze.

Nešto kasnije, otac hosona pristupio je bogatašu i rekao: "Gdje je onih

400

zlatnika

koje

obećao?" ■

Imućni mu je čovjek odgovorio: "Ne dolazi u obzir. Istina je da sam ti bio ponudio tu ogromnu sumu novca, ali to je bilo samo zato da te privolim na šiduh. Sada kada je šiduh dovršen bez tvoje pomoći, mi

dvojica nemamo oko čega poslovati." Isto tako, ističe Magid iz Dubna, Hašem Jisborah radi šiduh kod Klal Jisroel između nešame i gufa. Kada nešama poželi izvršiti micvu potrebna joj je suradnja gufa. Nešami su potrebne noge da ode u bejs hamedraš; nešami su potrebne ruke da stavi na sebe tefilin. Na taj način, ako guf popusti i pomogne nešami

da ostvari svoje želje, onda guf

Dva su oca provela zajedno ne-

dobiva nagradu na ovome svijetu.

koliko sati, no otac tog mladića

Međutim, ako tijelo ne sudjeluje u

izgledao je kao da se protivi nastav-

težnjama nešame tada ono neće

ku tog šiduha. Kada je to imućni

nimalo uživati na ovome svijetu.

čovjek zamijetio, ponudio mu je još

Tako, kada guf doista uživa na

bolju pogodbu. Uz znatan miraz

ovome svijetu on zapravo koristi

koji će njegova kćer donijeti u brak,

svaku nagradu koju ta osoba može

imućni je čovjek obećao mehutanu

primiti. ■

■ ■

dodatnih 400 zlatnika. Godina 15 13Broj 30 Strana

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nagrada i kazna Paraša u svojim uvodnim riječima

Recimo da odete u McDonald's i

podsjeća na tragični događaj koji se

naručite McŠpek Big Mac s ekstra

zbio na kraju sedmodnevne sveće-

McSirom. Dok pružate svoju ruku

ničke inauguracije. Nadav i Avihu,

da dohvatite ovaj sendvič koji vrije-

Aronovi sinovi, prinijeli su kadionu

đa zakone Tore – zraka McMunje

No nećete to učiniti zato što to

žrtvu na svoju vlastitu inicijativu te

probije vedro nebo i spali vam ruku

želite, već zato što se bojite munje i

ih je progutala vatra s neba (vjeroja-

tako da ostane potpuno crna. Su-

želite naći novac. Pavlov bi bio po-

tno jedini slučaj u povijesti da je

tradan vi pokušate ponovo, i, gle,

nosan na vas.

netko počinio pogrešku i da ga je

ruka postane još crnja… Obuzme

Ovo je, naravno, ekstreman pri-

istog trenutka pogodila munja s

vas osjećaj pokajanja, pa pokušate

mjer, no on ilustrira poantu. B-g ne

neba!).

te se ponovo prožeti željom za Big Macom. Što mislite, što ćete učiniti? Ja mislim da ćete otići u Sinagogu.

želi kompromitirati našu slobodnu

Ako ne smijemo

volju. On ne želi robote. On želi da

pogrešno izabrati, onda

mi budemo ljudska bića koja raz-

dobar izbor postaje besmislen.

mišljaju i snose odgovornost za to.

B-g je stvorio svijet u

Kako bi se to moglo dogoditi, On

šno. I to je jedan jedini slučaj u Tori

kojem posljedice naših

mora ostaviti prostora sumnji, pro-

gdje trenutno vidimo posljedice; s

postupaka nisu trenutne.

stora za postavljanje pitanja i pos-

Nadav i Avihu su sagriješili. Sama priroda prekršaja tema je mnogih rasprava među rabinima. Da skratim, oni su učinili nešto vrlo pogre-

neba dolazi vatra i proguta ih na licu mjesta. Niti hrpica pepela nije ostala iza njih. Običan čovjek može se upitati zašto se tako nešto dogodilo. Oni su bili veliki i pravedni ljudi. No mudar čovjek će si postaviti pravo pita-

■

tupanje prema razboru. Ako ne umjesto toga otići do Sinagoge. Na

smijemo pogrešno izabrati, onda

putu prema tamo na cesti nađete

dobar izbor postaje besmislen.

potpuno novu novčanicu od 500 kn. Odlučite okušati sreću i sutradan, pa naiđete na 1,000 kn. Eh, sada, slijedećeg jutra probudi-

B-g je stvorio svijet u kojem posljedice naših postupaka nisu trenutne. One se često odgađaju i uvijek su blage. I makar možda trenu-

nje – zašto se to ne događa češće?

tno ne uviđate pravednost, ako po-

Ako smo uvjereni da B-g postoji i da

gledate dublje, ponekad i vrlo du-

drži do onoga što kaže, zbog čega

boko (ali ipak nikada toliko dubo-

onda ne daje kazne koje je obećao? I

ko da ne bi mogli razumjeti), ona

kad smo već kod toga, što je s

uvijek postoji.

nagradama? Mi, na primjer, u Šema

Možda nam se ne dopada, nazo-

Jisrael kažemo da – ako "ćete slušati

vimo to tako, ideja o B-gu koji je

Moje riječi", onda će biti kiše, a ako

skriven od nas. Ali kada to ne bi

nećete, onda je neće biti. To djeluje

tako bilo, mi ne bismo bili bolji od

prilično određeno. Pa ipak, mi vi-

Pavlovljevih pasa. Za dar neovis-

dimo da ljudi ne slušaju B-ga, a kiša

nosti,

dolazi. I ljudi slušaju, pa kiše nema.

jasnoće je vrlo niska cijena koju

Zašto nema jasnog sustava nagra-

plaćamo.

đivanja i kažnjavanja?

ovaj

frustrirajući

manjak

Šabat šalom. ■

Ovo je stvarno očigledno. Strana 14

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Primjenjivanje ovih načela... Tora kaže: "Nećete činite kao što Egipćani, čiju ste zemlju napustili, čine, niti kao što Kanaanci, na čiju zemlju ulazite, čine." Što to može značiti? Već postoje 365 konkretnih zabrana. O čemu Tora ovdje govori? Postoji mnogo dopuštenih aktivnosti koje je Židov obavezan činiti kao dio svoje službe Vječnom. Jesti jer si gladan i spavati jer si umoran, nisu aktivnosti jedinstvene ljudskom rodu. I životinje rade te stvari. Židov treba usmjeriti sve svoje aktivnosti ka Vječnom. Npr. jesti jer mu treba hrana da bi služio Vječnom, spavati da se primjereno odmori kako bi mogao služiti Vječnom. Zarađivanje novca, pa čak i stvaranje potomstva, može se usmjeriti na službu Vječnom. To je ono na što je Tora mislila. Egipćani i Kanaanci nisu usmjeravali svoje nevjerske aktivnosti B-gu. Židovi bi trebali biti drugačiji. Kralj Solomon je rekao: "Spoznajte B-ga na svim svojim putovima" (Izreke 3,6). Bill Wilson je to ponovio u 12. koraku, "Primjenjivati ova načela u svemu što radimo". B-g je prisutan tamo gdje je dobrodošao Šator sastanka koji prebiva s njima usred njihovih nečistoća (16,16) "Čak i kad su u stanju onečišćenosti, B-žanska prisutnost je s njima" (Joma 57a). Premda će nepoštivanje B-žanske moći postaviti barijeru između čovjeka i B-ga, ona je na neki način poput

Godina 15 15Broj 30 Strana

zrcala providnog u jednom smjeru. Mi sebe dovodimo do toga da budemo udaljeni od B-ga, ali On se nikada ne distancira od nas. Ovo je prilično lako za razumjeti. Ponekad vidimo djecu koja odbacuju svoje roditelje, ali bez obzira koliko dijete bilo prkosno, ljubav roditelja prema njemu je jednako snažna kao i uvijek, i oni čeznu da im se ono vrati. Kad se R’ Mendel iz Kotzka po prvi put pridružio sudu R’ Simche Bunima iz P'shis'che, ovaj ga je upitao: "Mladiću, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je odgovorio: "Cijeli svijet je pun Njegove slave". R’ Simchah Bunim je ponovio: "Mladiću, pitao sam te, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je odgovorio: "Nema mjesta koje je bez Njega." R’ Simchah Bunim je ustrajao dalje: "Mladiću, pitam te, gdje se nalazi B-g?" R’ Mendel je rekao: "Ako vas moji odgovori ne zadovoljavaju, onda recite vi meni." R’ Simchah Bunim je rekao :"B-ga se može naći gdje god je dobrodošao." "Onaj koji je uznositih očiju i velikih želja, njega ne mogu podnijeti" (Psalmi 101,5). U vezi sujetne i arogantne osobe Talmud citira B-ga da kaže: "On i ja ne možemo biti na istom mjestu" (Arahin 15b). B-g je doista posvuda, ali On povlači svoju prisutnost od sujetne i ohole osobe. Počiniti grijeh ne znači nužno poreći ili odbaciti B-ga. Osobu je možda jednostavno prevladao nagon kojeg nije potisnula, ili možda nije shvatila da je grijeh udaljava od B-ga. Međutim, sujetna, egoistična osoba sama je sebi svoj bog. S obzirom da ne mogu biti dva boga, ako osoba za sebe misli da je bog, ona ne može vjerovati u pravog B-ga. Ne postoji tako apsolutan oblik idolopoklonstva kao kod osobe

koja obožava samu sebe. U mojim knjigama o samopoštovanju, iznio sam mišljenje da su sujeta i uobraženost očajnički pokušaji samoobrane, pri čemu se osoba pokušava nositi s osjećajem vlastite nevrijednosti. Bio sam oduševljen kad sam ustanovio da tako veliki autoritet kao što je Rabbeinu Yonah potvrđuje ovaj koncept. "Sujetna osoba nastoji nadoknaditi svoj osjećaj manjkavosti s pomoću grandioznosti" (Rabbeinu Yonah al HaTorah, str. 156). Osoba koja ima zdravo samopoštovanje ne traži pohvalu i odobravanje drugih ■ kako bi je to podsjetilo da vrijedi.

Svatko tko ima duboki osjećaj nevrijednosti mora biti u neznanju da u sebi nosi dah B-žji Ako osoba uistinu vjeruje da posjeduje B-žansku nešama, shvatit će da ima veliku vrijednost, pa čak i ako je možda zastranila u svom ponašanju, ona je ipak dostojna zbog B-žanske nešama koju ima. Svatko tko nosi duboki osjećaj nevrijednosti mora biti u neznanju da u sebi nosi dah B-žji. Čovjekova bliskost s B-gom uspostavljena je posredstvom njegove nešame, koja želi biti ujedinjena sa svojim Izvorom. Poricanje posjedovanja B-žanske nešame isključuje bliski odnos s B-gom. B-g je uz nas čak i kada smo sagriješili. Sve dok osjećamo želju da budemo bliski B-gu, mi imamo spoznaju da smo od Njegove suštine i da smo sposobni postati duhovniji. To otvara vrata tešuvi i upravo zbog toga se gornji stih nalazi u tekstu službe za Jom kipur. ■ Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ukoravanje

Ponekad nam ljudi priđu i kažu,

Amaleka koji je napao one Yidden

žna lekcija koju ne možeš naučiti od

"Znaš, ti bi se stvarno trebao malo

(Židove) koji su bili slabi i umorni.

mene. Jedini koji ti ju može prenijeti je

bolje pogledati. Ovo nisi dobro na-

Amalek je izvor zla u svijetu. A ovo

moj brat, Rebbe Reb Zussia."

pravio, ovdje si zabrljao." Nabroje

je njegova tajna: Amalek se ne treba

nam sve naše pogreške pa onda ka-

truditi da nas navede da počinimo

žu, "Pa, bilo bi ti bolje da se popra-

grijeh; jedino što treba napraviti je

viš. Mamash (stvarno) bi ti bilo bolje

ukazati nam na sve ono što smo već

da učiniš tešuva."

krivo učinili. On tako čini da se osje-

ono što mu je rekao njegov brat. Vidje-

ćamo bijedno i time nam oduzima

lac je očekivao da će mu R. Zussia

svu našu snagu. A onda nam se na-

otkriti neke duboke mistične tajne ili

smije i kaže da je sve u redu. Da sve

neke nove načine pristupa Gemari - ali

to možemo popraviti pokajanjem,

umjesto toga R. Zussia se samo na-

kada napravimo tešuvu. No, on nas

smiješio i upitao,

Ti se ljudi smatraju našim prijateljima. Misle da nam pomažu. No, što zapravo postižu? Iako je to što kažu istina, to čini da se osjećamo loše, i da o sebi mislimo loše. Oni nam oduzimaju naše samopoštovanje i čine da osjećamo krivnju – ne samo zbog naših grešaka, nego zbog čitavog svog života.

je učinio tako slabima i umornima, kakvu tešuvu možemo napraviti? Znate li što nam je potrebno? Potreban nam je netko tko nas može ukoriti, tko nam može pomoći da napravimo tešuvu, bez da nam oduzme sav naš sveti ponos. Ili nam je možda potrebno nešto još dublje, najdublje. Jeste li ikada upoznali ljude koji su mamash sveti, koji su stvarno na uzvišenoj razini? Biti u njihovoj blizini je pomalo kao ići u mikve (ritualnu kupelj). Osjećamo se kao da smo uronili u svetost, nešto toliko lijepo. A kada odemo od njih, to je poput izlaska iz obredne kupelji. Osjećamo se pročišćenima, očišće-

Istina je da ljude ne možete pre-

tvoriti u bolje Židove, u bolja ljudska bića time što ćete učiniti da se osjećaju krivima. Heilige (Sveti) R. Nahman iz Breslova kaže da je činiti

nima – i spremnima započeti živjeti

novi i bolji život. -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.R. Yaakov Yitzhak Horowitz, Sveti

Vidjelac nije imao pojma o čemu govori njegov učitelj, ali je slijedio upute R. Elimelecha bez ikakvog pitanja. Otputovao je k Reb Zussiji i ponovio

"Kaži mi, kada želiš nekoga pridobiti da napravi tešuvu ("da se vrati", učini pokajanje), što napraviš?" Vidjelac je na trenutak razmislio. "Pa, ispitujem ga o njegovom životu…o micvos (zapovijedima) koje drži, koliko

pomaže drugim ljudima. I – oy vey! (oh ne)! Ružnih li se priča naslušam, ljudi su činili tolike grešne stvari! Gevalt (užasno) – ponekada mamash (stvarno) ne mogu podnijeti to više slušati! "Onda, prvo pokušam da osoba sama prepozna sve svoje pogreške. Nabacim blagu aluziju – ali da vam kažem istinu, ovaj pristup obično ne funkcionira dobro. Ljudi su, znate i sami, slijepi kada trebaju iskreno pogledati sami sebe. Zato stvarno nemam izbora. Moram toj osobi reći tužnu istinu u lice. I kažem je:

vidjelac iz Lublina, bio je najveći uče-

"'Jao, prijatelju moj, shvaćaš li što

nik i stvarni nasljednik Heilege (Sve-

si mi rekao? Napravio si to-i-to, što je

tog) R. Elimelech iz Lizenska. Oni su

mamash zabranjeno. I to što si napra-

dugo vremena učili zajedno kao učitelj i

vio prošle godine također nije dozvolje-

učenik, a onda je jednog dana R. Elime-

no.' I nabrojim mu sve što je loše uči-

Svi znamo da je Židovski narod,

lech rekao vidiocu, "Naučio sam te

nio. Poslije toga kažem, 'Gevalt, brate

kada je izašao iz Egipta, naišao na

mnoge stvari, ali postoji jedna vrlo va-

Yid, shvaćaš li ti koliko je to užasno?

avera (grijeh) – loše, a činiti da se ljudi osjećaju krivima je mamash (stvarno) zlo. Jer krivnja ubija dušu, ona nam odnosi svu našu snagu.

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ukoravanje

Tvoj je cijeli život mamash grijeh za grijehom. Bolje ti je da što prije učiniš tešuvu!" "I da li to funkcionira?" upita mirno Rebbe Reb Zussia. "Pa, ne uvijek, ali ponekad da. Pa, barem ponekad…" "A da li znaš zašto to ne funkcionira

češće?" upita R. Zussia energično. "Shvaćaš li što činiš toj osobi? Ti je uništiš, gurneš joj lice u blato! Ti učiniš da se osjeća tako bijedno, oduzmeš joj samopouzdanje. I nakon toga, kako uopće možeš očekivati da ona smogne snage da učini bilo kakav ispravak?" "Pa kako ti to radiš?" "Ah," R. Zussia odgovara. "Ja to radim na sasvim drugačiji način. Ja im ne kažem ništa grubo ili na neprijatan način. Baš suprotno. Ja ih ohrabrujem, govorim im riječi utjehe. Pokušavam biti njihov prijatelj. I onda molim za njih. I molim tako jako da otvaram vrata Nebeskom svjetlu da zasja u njihovim srcima. Tako se oni ne osjećaju loše. Ne trebaju se boriti da naprave tešuvu, da započnu novi i bolji život. Jer kada veliko svijetlo s Neba uđe u vas, vi mamash ne možete učiniti ništa drugo osim da služite B-gu…" -.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.Znate, ima dvije vrste tešuve – tešuva Mošea Rabeinu, i tešuva Aarona Velikog Svećenika. Mošeova razina je priznati svoje pogreške i onda reći B-gu: "Kajem se za to što sam učinio. Obećavam da to više neću ponoviti." O, – ali tešuva Aarona HaKohena – Aarona svećenika koji ulazi u

Godina 15 17Broj 30 Strana

Svetinju Nad Svetinjama na Jom

obeshrabreni. Potreban im je netko

Kipur! On vrši iskupljenje za cijeli

da ih podrži, da im vrati njihov po-

Židovski narod. Ali on ne govori

nos. Njima je mamash potreban pri-

ništa. On samo pali tamjan. A znate

jatelj koji će ih okružiti ljubavlju…

li što taj tamjan jest? To su Oblaci Slave koji su štitili Narod Jisraela u pustinji. Znate li što to znači imati

Oblake Slave oko sebe? To znači da ste okruženi B-žjom ljubavi… Napraviti tešuvu Mošea Rabeinu može biti vrlo teško, ali to je nešto što moramo napraviti sami. Nitko to ne može napraviti umjesto nas. Ali za učiniti tešuvu Aarona potreban mi je dobar prijatelj. Nekada kada ljudi znaju da su napravili nešto loše, budu slomljeni, posve

Znate, kada smo primili Toru, Moše je otišao gore na brdo Sinaj. No, Aaron je ostao u podnožju gore. Zašto i Aaron nije otišao gore? Moše je otišao gore sam jer je tešuva koju je on donio dolje ona koju moramo sami napraviti. Ali Aaron je trebao ostati s ljudima. Vi ne možete sami uzeti Oblake Slave – ne možete sami uzeti ljubav – netko vam ju treba dati… ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša Aharej Mot opisuje redoslijed rada Velikog svećenika u hramu na Jom Kipur; stoga je se čita i na taj dan. Međutim, komentatori postavljaju pitanje zašto parašu koja se bavi Jom kipurom čitamo u proljeće?

Dakle, ono što je zajedničko proljeću i Jom Kipuru je da u vrijeme jednog i drugog mi određujemo svoju sudbinu. Na Jom kipur tešuva (pokajanje), tefila (molitva) i cedaka (dobrotvornost) imaju moć da izmijene odluku, a isto tako tijekom proljeća, dok se suočavamo s čišćenjem

svaku misao koju imamo tako da

drugačijim

naš život bude ispunjen energijom

"vizija" .(jire ‫)מהאד‬. Stoga, kad ima-

ozdravljenja.

mo "strahopoštovanje" mi zapravo

omera, potrebna nam je snaga oči-

Zohar na ovu parašu počinje s dva

šćenja Jom kipura, kako bismo se

citata iz psalama: "Služite G-spodinu

povezali s našim "istinskim ja".

sa strahopoštovanjem i slavite njegovu

Aharej Mot se bavi Jom kipurom i radom velikog svećenika, što se odnosi na energiju heseda - moći davanja i dijeljenja. Hesed ima moć liječenja, a u naše dane kada nemamo Velikog svećenika mi taj posao trebamo preuzeti na sebe. Znači, moramo se zapitati kako bismo mogli unijeti hesed u svaki postupak i

vladavinu s drhtanjem" (Psalmi 2,11) i "Služite G-spodinu s radošću; dođite predanj s radosnim pjesmama" (Psalmi 100,2), pa pita kako mogu postojati oba ova stiha?! I odgovara da riječ

samoglasnicima)■ riječ

imamo "poštivanje". Možemo vidjeti i shvatiti da postoje stvari koje su veće od nas i tada postajemo

ponizni i postupamo sa skromnošću i obuzdavanjem, i upravo to je mjesto s kojeg možemo početi rasti, uzdići sebe i u svoje živote privući silu života.

"strahopoštovanje" ne treba tumačiti

Naš je duhovni rad namijenjen na-

u skladu s njezinim današnjem zna-

ma, ne B-gu. On je stalno održava-

čenjem.

"strahopo-

nje energetskog toka iz gornjih svje-

štovanje".(jir'a ‫ )מהאד‬također čine (s

tova prema nama, a kako se sve to

Slova

riječi

događa po sistemu uzroka i posljedice, postoje neke stvari koje ne treba činiti, kao što je već rečeno o Tori, da ona može biti ''začin''- oduševljenje - uživanje života ili otrov – sve je stvar toga kako ju mi izvršavamo, i tek onda možemo postići sreću, radost i naklonost prema Stvoritelju. U tome se sastoji naša slobodna volja, na koju se frekvenciju želimo povezati.■

Strana 18

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Učinak naših djela Tora u Parašat Ahare-Mot pred-

vanje na gornje svjetove. Kod živo-

shvatiti da čak i naši naizgled mali i

stavlja zabranu konzumacije krvi

tinja nije tako. Oni uistinu posjeduju

sporedni postupci imaju izniman

životinja i objašnjava da je to zabra-

"nefeš", ali nema "užeta" koje ih po-

utjecaj i značajno djeluju na gornje

njeno jer je "nefeš" ("duša") životinje

vezuje s višim svjetovima. Pa tako

svjetove, koji pak utječu na naš svi-

u njezinoj krvi.

ono što one učine nema iste poslje-

jet. Nasuprot tome, ponekad si do-

dice kao kod nas.

puštamo da se ponašamo neprimje-

Zašto je bilo potrebno da Tora zabrani konzumaciju životinjske krvi -

Iz tog razloga, objašnjava Or Ha'-

što je praktički svim ljudima odboj-

hayim, Tora strogo zabranjuje kon-

no - i kako trebamo razumjeti ideju

zumiranje životinjske krvi. Krv koja

da je "nefeš" životinje u njezinoj kr-

se nalazi u organizmu je njegov iz-

vi?

vor života, jer održava cijelo tijelo.

Or Ha'hayim (Rav Haim Ben Attar, 1696-1743) objašnjava to time što zapaža razliku između ljudske duše i životinjske duše. Ljudska se duša sastoji od tri dijela, od kojih se najniži naziva "nefeš" (druga dva su "ru'ah" i "nešama"). "Nefeš" je ono što pokreće naše zemaljske instinkte, ali

potječe s nebesa, od samog B-ga. Životinje također imaju "nefeš", koji se izražava u njihovim usađenim plemenitim tendencijama, poput odanosti pasa svojim gospodarima, roditeljske predanosti u brizi za svoju

Osoba koja konzumira krv životinje na taj način unosi "nefeš" životinje koji se miješa s njenim "nefešom", i

svetiju prostoriju Mikdaša) zajedno s

životinje. Stoga Tora upozorava da

prostitutkom. Strgnuo je parohet (za-

je kazna za konzumiranje životinj-

stor), raširio ga po podu i na njemu

ske krvi "karet" - vječna ekskomuni-

počinio grešan čin. Rav Haim iz Vo-

kacija duše. Konzumiranjem krvi,

ložina (1749-1821.) piše da koliko

čovjek odjeljuje svoju dušu od nje-

god to bio težak grijeh, jedan od

nog izvora, te gubi svoju vezu sa

"manjih" grijeha, počinjen makar sa-

Svevišnjim.

mo u mislima Židova daleko je,

krv prije nego li ga se pojede. Ako u

povezan je s višim svjetovima i

mesu ostane i mala količina krvi,

zbog toga naši postupci ostavljaju

ona može imati dalekosežne poslje-

dubok trag. Možemo to usporediti s

dice na samu narav duše osobe.

tome, naši postupci ovdje na Zemlji, i pozitivni i negativni, vrše djeloGodina 15 19Broj 30 Strana

dubokih i razornih posljedica.■

hram i ušao u Kodeš Ha'kodašim (naj-

stoji bitna razlika. Židovski "nefeš"

osjetiti određenu vibraciju. Slično

sti može dovesti, ne daj B-že, do

njezin "nefeš" zamijenjen "nefešom"

mesa kako bi se iz njega izvukla sva

go mjeseci, osoba u Kaliforniji će

lakša povreda počinjena u privatno-

kidanja veze duše s B-gom, jer je

tinje imaju "nefeš", među njima po-

trese uže, naposljetku, nakon mno-

ne djeluje na nikoga; čak i naizgled

generalu Titu, koji je upao u Drugi

halaha strogo zahtijeva usoljavanje

forniji. Ako osoba u New Yorku za-

podsjeća da ne postoji postupak koji

Konzumiranje krvi ima učinak pre-

kom. Međutim, mada i ljudi i živo-

Yorku, a na drugom, netko u Kali-

na nikoga. Or Ha'hayim nas ovdje

Talmud iznosi priču o rimskom

Usput, to je također i razlog zašto

jednom kraju drži netko u New

vide i gdje naša djela neće utjecati

time preobličava "nefeš" te osobe.

mladunčad i nagonom za opstan-

dugim komadom užeta kojega na

reno u privatnosti, gdje nas drugi ne

Premda nitko od nas nikada ne bi ni pomislio da konzumira krv, ova bi spoznaja trebala pojačati našu svijest o snazi utjecaju svakog pojedinog postupka. Ponekad nemarno odbacimo priliku za micvu, misleći kako ta micva nije "ništa posebno", i kako nije naročito važna. Moramo

daleko gori. Za razliku od Tita, mi imamo duše koje su povezane s višim svjetovima. Svaki postupak koji učinimo - veliki ili mali - tako izaziva reperkusije daleko značajnije od bilo čega što bi Tit ikada mo-

gao učiniti. Ovaj koncept uključuje uzbudljivu privilegiju i ogromnu odgovornost. Nama je dana izuzetna moć nad događajima u svijetu te stoga moramo jako paziti da primjereno postupamo i govorimo u svakom trenutku, u svako doba, pazeći na dalekosežne posljedice svega što govorimo i činimo. ■ Strana 19

Biseri hasidske mudrosti K ako se uči Kabala

Nakon što je njegov učitelj, čuveni Magid iz Mezriča umro, odlučio je reb Šneur Zalman zauvijek napustiti grad. Kad se došao oprostiti od Magidovog sina, reba Avrahama, koji ga je i uveo u tajne mudrosti Kabale, ovaj je predložio da ga isprati iz grada. Popeli su se u kočiju i polagano krenuli. U trenutku kad su prošli kroz gradska vrata, reb Avraham dobaci kočijašu:

"Potjeraj svoje konje i nemoj ih zaustavljati sve dok ne zaborave da su ikada prije bili konji!" Te su riječi munjevitom brzinom pronašle put do Zalmanova srca, znao je da prijatelj nije mislio na konje, već na zajednički duhovni rad, pa reče samome sebi: "Očito moram provesti još neko vrijeme uz mog prijatelja, kako bi u potpunosti savladao ovo učenje." ■

M oramo zapamtiti da je B-g svakome od nas dao

svrhu zbog koje živimo – da činimo i potičemo dobra djela,

da koristimo naše vrijeme, energiju i znanje kako bismo uspjeli prodrijeti kroz slojeve "posude" i otkriti božansko svjetlo. Usprkos nedostatku zadovoljavajućeg odgovora na pitanje zla, ljudsko biće može – i mora – živjeti život ispunjen smislom, podsticati pravdu i dobrotu, pomagati pri stvaranju boljeg svijeta, takvog svijeta u kojemu ništa ne potiče zlo, u kojemu u ljudskom srcu uopće nema mjesta za bilo što neljudsko. Kako onda čovjek treba reagirati na razorne nesreće poput Holokausta, na primjer? Naravno da ne postoji zadovoljavajući odgovor na tako bezumno zlo i mi moramo

K ada jednom shvatitie da ste stranac na ovoj Zemlji, postavit ćete znak jednakosti između onoga što je dobro i onoga što nije. ■ ~R. Moše Leib iz Sasova

prigovoriti B-gu što je dozvolio takvo zlo. U isto vrijeme, to

iskustvo treba shvatiti kao krajnji izazov kojemu moramo pristupiti s potpunom odlučnošću. Ne smijemo dozvoliti da nas tragedija onesposobi, već da pojača našu predanost dobrim snagama. Bez obzira na to koliko će svijetu trebati vremena da se pokaje za Holokaust, svatko od nas mora odlučiti da ništa neće oslabiti našu odlučnost da ustrajemo u svojoj namjeri kako bi od ovog svijeta napravili odgovarajući dom za B-ga i čovječanstvo. ■ ~ R . Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 17 - Poštivanje roditelja, nastavnika i učenjaka

Mora se cijeniti i poštivati ("bojati") svojih roditelja, ali sud ne nalaže provođenje tih obaveza (240,1), a i roditelji mogu od njih osloboditi svoju djecu (vidi 240,19.25.). "Poštovanje" podrazumjeva da se ne zauzima njihova mjesta, da se ne sjedi dok oni stoje, da im se ne obraća po imenu, da im se ne proturječi ili izražava negodovanje ako neprikladno postupaju (vidi 240,2-3.7-8.10-

11.), kao i da im se odaje priznanje (240,6); preminulog roditelja ne bi se trebalo oslovljavati po imenu (240,2.9) niti koristiti grobno mjesto koje je bilo određeno za njega (364, 7). "Cijeniti" podrazumijeva davati hranu, odjeću i opsluživati ih; njihova sredstva, ako su dostupna, mogu se koristiti u te svrhe (vidi 240, 4-5). Roditelja se mora slušati osim ako

Zabranjeno je udariti ili opsovati

Čak i onaj čiji je učitelj umro ne smi-

ili pokazivati nepoštivanja prema

je donositi presude ako nije ospo-

roditelju (241,1-2; 4-7), ali kirurg

sobljen za to, ali ako je kvalificiran,

može operirati svoje roditelje ako

ne bi se trebao suzdržavati od toga

nitko drugi nije na raspolaganju za

(242,12-14; 31).

to (241,3). Obraćenik također mora cijeniti i poštivati svoje roditelje (vidi 241,8-9).

Učenjaci koji se time bave puno radno vrijeme izuzeti su od mnogih vrsta društvenog rada i poreza (vidi

Čovjek mora cijeniti i poštovati

243,1-3). Njima treba dati prioritet u ■

one koji su ga učili Tori čak i više

pravnim i poslovnim pothvatima

nego svoje roditelje (242,1.15-24.28-

(243, 4-5). Zabranjeno je pokazivati

29.34.). Učitelj može osloboditi svoje

nepoštovanje prema njima (243, 6-

učenike od njihovih dužnosti prema

7), ali oni sami ne bi smjeli progla-

njemu (242,32), a također treba i po-

siti zabranu (vidi pogl. 29) protiv

štivati svoje učenike (242,33). Za-

osobe koja je pokazala nepoštovanje

branjeno je donositi halahičke pre-

prema njima, osim ukoliko to nije

sude u prisutnosti svog učitelja ili

učinila javno (243, 8-9) ,

postati propovjednik ili učitelj za života svog učitelja bez dopuštenja učitelja ili drugih rabina (242,2-6). O vrstama halahičkih odluka na koje se primjenjuju ova načela vidi 242,711.31.36; o vrsti učitelja na koje se ta

Uobičajeno je da se mora ustati u nazočnosti učenjaka ili pravednih osoba starijih od 70 godina dok oni stoje (244,1); o pojedinostima ovog zahtjeva vidi 244,2-18; 376,1. ■

načela primjenjuju vidi 242, 30-31.

to ne uključuje kršenje ili zanema-

rivanje zapovijedi (vidi 240,12-18.25; 242, 35), ali roditelj ne bi trebao biti previše zahtjevan prema svom djetetu (240,19) i ne smije udariti svoje odraslo dijete (240, 20). Također treba cijeniti i poštivati očuha i maćehu, osobito dok je roditelj još na životu (240,21); starijeg brata (vidi 240, 22-23); i tasta i punicu te svekra i svekrvu i baku i djeda (240, 24).

Godina 15 21Broj 30 Strana

Strana 21

Alan Morinis

Program musara

Povjerenje – Bitahon (nastavak) Čitava slika Bitahon nije filozofski princip. On je

zapravo neka vrsta avode (službe), praktičan čin. Kako prakticiramo pouzdanje? Dozvolite da vas u to uvedem kroz jednu Chafetz Chaimovu priču koju sam malo prilagodio. Bio jednom jedan čovjek koji je posjetio neki maleni gradić u Europi. Bio je šabat ujutro, pa je otišao u obližnju sinagogu. Sve se odvijalo kako se moglo i očekivati, dok se nije počelo zbivati nešto neobično. Bilo je fino odjevenih, očito imućnih ljudi koji su sjedili sprijeda, no sve su počasti čitanja Tore bile dane zapuštenim muškarcima koji su nagomilani stajali u stražnjem dijelu prostorije. Kada je došlo vrijeme da rabin kaže par mudrih riječi, on je pri-

čao samo o vremenu. Nakon što su

bosa svakog mjeseca zajednica pri-

molitve završile, na stolu je bila po-

premi svoj uobičajeni ručak, ali

služena divna hrana i nitko je nije

umjesto da ga pojede, hrana se do-

jeo.

nira mjesnom domu za starije."

Čovjek je bio zbunjen svim tim ne-

Ova nam priča nudi korisnu uspo-

shvatljivim događanjima. Kakvo je

redbu za naše vlastite živote. Kada

ovo mjesto? Jesu li ovdje svi ludi?

ste u stanju situaciju sagledati tek

Konačno je povukao na stranu je-

djelomično – a u današnje vrijeme,

dnog od mještana i upitao ga, "Što

sve što svatko od nas može vidjeti je

se ovdje dešava? Neuredni ljudi koji

tek dio slike – lako je steći pogrešan

dobivaju počast Tore, rabinov govor

dojam o onome što se događa. Mi

o vremenu, nepojedena hrana... Ni-

nikako ne možemo znati što se za-

šta mi od toga nije jasno!"

ista događa. To će biti otkriveno ■ tek

Čovjek mu je objasnio, "Ovi ljudi

kada se ispuni vrijeme.

zapuštenog izgleda bili su nepravedno stavljeni u zatvor, i zajednica je dugotrajno i naporno radila da im ponovo priskrbi slobodu. Zar nije

predivno što sada mogu slobodno doći blagosloviti Toru? Rabin je govorio o vremenu jer je vladala neobična suša i poljoprivrednicima ništa drugo nije bilo na umu osim njihovih usjeva, a rabin je to znao i imao razumijevanja za njihovu brigu. Zašto nitko nije jeo? Jednog ša-

Radionica – Praktični dio U uvodu u ovu lekciju stavio sam

citat Altera od Novardoka, i nije slučajno što se on pojavljuje u temi o bitahonu. On je tu osobinu učinio glavnim nositeljem svoga sustava musara, i podučavao ju je na način koji je bio više iskustven nego intelektualan. Studentima u Novardok ješivama u Europi davale su se vježbe koje su imale za svrhu da u njih duboko usade pouzdanje. Mladić je mogao dobiti kartu za vlak za odre-

dište udaljeno 300-tinjak kilometara, no to je bila karta samo u jednom smjeru. On je imao zadatak da se sam snađe za povratak u ješivu. Kako zastrašujuća pomisao u Litvi 19. stoljeća, području koje je u najboljem slučaju bilo nesigurno, posebice za Židove. Ali to je ono što je tu vrstu zadataka činilo snažnom vježbom pouzdanja. Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

Možete se opustiti. Ja vas neću po-

doći u budućnosti odaje nedostatak

slati na putovanje u jednom smjeru.

povjerenja.

Ali naš se zadatak zasniva na ovoj

Ponovite si "Blago onome koji ima

priči. Smisao je u tome da su stvari

pouzdanja u B-ga." I onda otvorite

često potpuno u okviru naših spo-

svoj novčanik i dajte više.

sobnosti, ali se mi zbog straha suzdržavamo, umjesto da imamo pouz-

Ako se jedan od ovih primjera od-

danje.

nosi na vas, možete ga uzeti sebi za vježbu za ovaj period. Ako ne, onda

Vaš će zadatak zahtijevati da se op-

pronađite sličan obrazac u svom

skrbite pomagalom koje će vam pomoći da prevladate strah. To pomagalo je fraza koja se pojavljuje u Blagoslovu nakon jela: Baruh ha'gever ašer jivtah b'Ado-naj Blagosloven je onaj koji se pouzdaje u

životu, u kojem se iz straha suzte da je to što činite ispravno, i mo-

državate od toga da učinite nešto

žete se pouzdati u B-ga da će to is-

dobro, i u kojem će vam podsjećanje

pasti upravo onako kako bi trebalo.

na pouzdanje omogućiti da krenete

Ili možda postoje određeni zadaci

naprijed.

koji se tiču brige o samom sebi kojih

U vaš Dnevnik svođenja računa s

se ustručavate. Ne posjećujete svog

dušom, zabilježite svoje oklijevanje

Izrecite tu frazu sada nekoliko puta,

zubara onoliko često koliko bi tre-

da poduzmete nešto, kako vam je

dok vam se ne usadi u pamćenje, na

balo, ili, kao što sam ja to činio, od-

izgledalo izgovoriti frazu, kakav

hebrejskom ili hrvatskom. To će

lazite svom liječniku na godišnji

osjećaj je stvorilo poduzimanje ak-

vam služiti i kao osnovna jutarnja

pregled svakih pet godina. Da li je

cije, i (najvažnije) što se zapravo do-

izjava.

ono što vas zadržava strah od boli,

godilo kada ste je poduzeli. Je li

ili poricanje vlastite smrtnosti?

strah bio opravdan?

ju se sustežete učiniti, koja nije uis-

Ponovite si, "Blago onome koji ima

Čak i ako je rezultat bio upravo tako

tinu opasna, ali od koje svejedno

pouzdanja u B-ga," pa podignite

neugodan po vas kako ste očekivali,

imate strah. I onda se obavežite da

slušalicu i dogovorite termin. Strah

jeste li ga mogli podnijeti? Što ste

ćete je učiniti barem jednom svako-

je stvaran, po tome što ga osjećate,

naučili o svojim unutrašnjim oso-

ga dana tokom tjedna.

ali što se događa kada neutralizirate

binama putem ove vježbe prela-

svoj strah pouzdajući se u B-ga?

ženja udaljenosti između življenja u

Vječnoga.

Slijedeće, ustanovite jednu stvar ko-

Na primjer, možda se opirete tele-

strahu i življenja u pouzdanju?

fonirati određenoj osobi jer se bojite

Ili ste možda skloni stisnuti šake

odgovora koji biste mogli dobiti.

kada treba dati u dobrotvorne svr-

Kada zabilježite svoja zapažanja,

Možda je to neka starija osoba koju

he, jer tko zna što nas čeka u buduć-

shvatite da ste već počeli plesti

ne volite nazivati jer joj je raspolo-

nosti, i što ako će vam i samome us-

mrežu povjerenja u svom srcu. I

ženje tako nepredvidivo. Ili nekoga

trebati u mjesecima ili godinama

kakav je to osjećaj?

tko je toliko razdragan kada vas

koji su pred vama? Prepoznajte da

Evo vaše glavne izjave:

čuje da satima ostanete zarobljeni

je i to strah. Sve što čovjek primi

na telefonu.

tokom godine stvar je B-žje odluke.

Baruh ha'gever ašer jivtah b'Ado-naj

Uskratiti

Blagosloven je onaj koji se pouzdaje u

Ponovite si ključnu izjavu nekoliko puta, pa uzmite telefon u ruke. ZnaGodina 15 23Broj 30 Strana

sadašnjem

trenutku

zbog straha od onoga do čega može

Vječnoga. ■ Strana 23

SVIJET

Izrael 'neće promijeniti' status quo na Platou džamija Glas Istre , 24.4.2022. Izrael "neće mijenjati" dosadašnje stanje na Platou džamija u Jeruzalemu, a to znači da se na ovome svetom mjestu mogu moliti muslimani, ali ne i vjernici ostalih vjera, rekao je u nedjelju šef izraelske diplomacije. "Muslimani mole na Brdu hrama, a nemuslimani ga mogu samo posjećivati. Nema promjene i neće je biti", rekao je Yair Lapid stranim medijima nakon višednevnog nasilja na

Platou džamija, trećemu najsvetijem mjestu islama, koje se istodobno smatra najsvetijim mjestom u židovstvu i naziva se Brdo hrama. Nakon napada na Izrael, od kojih su dva počinili Palestinci, te nakon žestokih operacija izraelske vojske na okupiranoj Zapadnoj obali, sredinom travnja izbilo je nasilje i na Platou džamija u Jeruzalemu, što je izazvalo bojazan od nove eskalacije između pripadnika izraelskih i palestinskih oružanih pokreta.

U petak je u sukobima s izraelskom vojskom ozlijeđeno više od 50 Palestinaca. Policija tvrdi da je intervenirala nakon što su mladi "izgrednici" počeli bacati kamenje s Platoa džamija prema Zidu plača. Plato džamija se nalazi u istočnome, palestinskom dijelu Jeruzalema, koji su 1967. okupirali Izraelci. Ovo muslimansko sveto mjesto pod upravom je Jordana, no pristup mu kontroliraju Izraelci.

Lapid je kazao da je razmještaj izraelskih policijskih snaga na Platou džamija, a povremeno i u lokalnoj džamiji Al-Aqsi, opravdan s obzirom na okolnosti. "Policija je intervenirala jer su ondje bile stotine izgrednika, a ovamo su ih poslali poslali Hamas i Islamski džihad. Vjerujem da je ovaj razmještaj policijskih snaga opravdan jer je omogućio da se izbjegne katastrofa..., zapravo je pridonio spašavanju života", rekao je Lapid. ■

Kako je Izrael postao uspješna zemlja koja potiče startup kulturu, kreativnost i inovacije? Varaždinske vijesti, 20.4.2022. Unutar projekta "U niskom start(up)u" kojem je nositelj Udruga Svima, dok je Elektrostrojarska škola iz Varaždina partner u projektu, održano je predavanje "The startup national formula: made in Israel", koje je održao veleposlanik države Izrael u Republici Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Ilan Mor. Projektno je događanje održano 12. travnja u Centru izvrsnosti za nove tehnologije (CENT) koji djeluje pri Elektrostrojarskoj školi i u njemu su aktivno sudjelovali učenici i učenice uključeni u projekt, ali i trojica bivših učenika škole danas uspješnih poduzetnika/startup osnivača te predstavnici lokalnih ključnih dionika (Hrvatska gospodarska ko-

mora – Županijska komora Varaždin, Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Sveučilište u Zagrebu, Techpark Varaždin). U svom se iznimno zanimljivom predavanju Njegova Ekselencija Ilan Mor srednjoškolcima je objasnio kontekst u kojem je Izrael iz krajnje nužde postao uspješna zemlja, koja potiče upravo startup kulturu, kreaivnost, inovacije i poduzetništvo te se oslanja primarno na ljude/mlade kao jedini resurs koji ima i na koji može računati (budući da zemlja kao polupustinja ne posjeduje prirodna bogatstva). Stoga je u Izraelu naglasak stavljen na obrazovanje i kvalitetna sveučilišta (koja su u zadnjih 20 godina dala 10 nobelovaca, a pri kojima djeluje čak 25 inkubatora za razvoj startup inicijativa/inova-

cija), na osiguranu Vladinu financijsku podršku mladim osnivačima startupova te na obavezno služenje vojnog roka (i za muškarce i za žene). Vojnu obvezu drže ključnom za usvajanje vrijednosti bitnih za kasnije uspješno studiranje i potom stasanje u uspješnog poduzetnika/poduzetnice, jer se u vojsci nauči disciplina, timski rad, odgovornost, fokusiranost na cilj, brzo razmišljanje i donošenje odluka, neposustajanje nakon neuspjeha, mladi se međusobno umreže i povežu te steknu multikulturalna znanja.

upravo teška životna i društvena situacija "krajna nužda majka svih inovacija“.

- Znanje i istraživanje informacija su važni - istaknuo je veleposlanik Ilan Mor te srednjoškolcima poručio da je život "design making proces“ u kojem se ne treba bojati novih izazova, već osvijestiti da je

Boravak izraelskog veleposlanika na Elektrostrojarskoj školi Varaždin bila je prigoda da ga ravnatelj Elektrostrojarske škole Varaždin Igor Kos upozna s radom svih centara izvrsnosti koji djeluju pri školi.■

U sklopu predavanja svoja iskustva su iznijela trojica uspješnih osnivača hrvatskih startupa/tvrtki, nekadašnjih učenika Elektrostrojarske škole: Davor Balažinec iz tvrtke Mobilisis d.o.o., Nikola Komes iz startup tvrtke Insider CX d.o.o. te Leon Juranić iz bivše startup tvrtke DefenseCode d.o.o., koju je 2022. godine kupila izraelska tvrtka WhiteSource, globalni lider u području aplikacijske sigurnosti.

Rukometni klub Hapoel Rishon LeZion najavio Hrvoja Pažina za trenera seniora u nadolazećoj sezoni MetkovicNET, 21.4.2022. Rukometni klub Hapoel Altshuler Shaham Rishon LeZion objavio je potpisivanje ugovora s Metkovcem Hrvojem Pažinom za trenera seniorske momčadi u sezoni 2022/23. Hrvoje Pažin je trenersku karieru gradio u RK Fenix Zagreb RK Metković, Rukometna akademija Balić & Metličić, a neposredno prije dolaska u Izrael tri i pol sezone trenirao je u RK Medveščak. To je ujedno i Pažinov najveći uspjeh iz seniorske lige Hrvatske, glavni trener u Medvešča-

Page 24 Strana 24

ku. Uz to, stekao je veliko iskustvo kao trener mladih i odgajajući mlade igrače, što je rezultiralo sa četiri hrvatska reprezentativca.O svom prelasku u Hapoel Altshuler Shaham Rishon LeZion je rekao: – Jako sam ponosan što sam imenovan za trenera seniorske momčadi velikog i cijenjenog kluba kao što je Hapoel Altshuler Shaham Rishon LeZion. Ujedno sam svjestan odgovornosti koje nosi posao i koje su mi povjerene. Koristio bi i ovu priliku da se zahvalim upravi kluba na povjerenju i prilici koju su mi pružili.Mogu jamčiti da

ću učiniti sve što je u mojoj moći i mogućnosti da se borim s Hapoelom Altshuler Shahamom Rishon LeZionom za sve naslove. Počinjemo graditi tim koji će ostvariti ciljeve s ciljem izgradnje jake infrastrukture ne samo za sljedeću sezonu, već i za sljedeće godine, rekao je Pažin, koji u svom prvom obraćanju nije izostavio jednu jako bitnu kariku, navijače: – Želio bih iskoristiti ovu priliku i zamoliti navijače da nastave podržavati Hapoel Altshuler Shaham Rishon LeZion. Postoji rečenica koja kaže da su navijači osmi igrač na terenu, a ko-

Divrej Tora

liko sam do sada vidio, navijači Hapoela Rishona su daleko iznad osmog igrača i samo zajedno ćemo svi uspjeti ostvariti ciljeve, zaključio je obraćenje ovaj perspektivni Metkovac. Uprava kluba čestitala je Hrvoju Pažinu na ulasku u momčad, te su dodali: – Kao trener, Pažin sa sobom nosi profesionalizam, široko i duboko razumijevanje rukometa te profesionalni pristup i menadžerski mentalitet koji nam odgovara i uklapa se u ciljeve Hapoel Altshuler Shaham Rishon LeZion. Dobrodošao u Hapoel Hrvoje Pazin i sretno! ■

Godina 15

Broj 30