3-06 - Divrej Tora - Emor 5780

Page 1

Divrej Tora Godina 13 Broj 29

Zagreb, šabat 9. svibnja 2020. - 15. ijara 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Emor Jeruzalem 18:49

20:05

Zagreb

19:54

20:56

Rijeka

19:59

21:01

Split

19:45

20:47

Dubrovnik 19:38

20:39

Vinkovci 19:42

20:43

Sarajevo 19:39

20:41

Doboj

19:43

20:45

B. Luka

19:47

20:48

Beograd 18:50

19:54

Novi Sad 18:53

19:57

Subotica 18:54

20:00

Zrenjanin 18:51

19:55

Niš

18:43

19:46

Beč

20:00

21:02

Frankfurt 20:37

21:39

Edison, NJ 19:42

20:54

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, Lag baomer, 12.5.2020. Alot Hašahar

3:36

Najranije Talit

4:23

Nec Hahama

5:28

Najkasnije Š’ma

9:10

Zman Tefila

10:24

Hacot

12:53

Minha Ketana

17:12

Plag Haminha

18:45

Šekia

20:18

Cet Ha-kohavim

21:00

Broj 29 divrejtora@gmail.com

Paraša Emor

(Vajikra 21,1-24,23) Paraša počinje nabrajanjem posebnih zakona koji se odnose na svećenike, Velikog svećenika i službu u Hramu: svećenik ne smije biti u dodiru s mrtvim tijelom (osim u slučaju smrti bliskog rođaka) jer će postati obredno nečist. Ne smije se vjenčati s razvedenicom ili promiskuitetnom ženom; Veliki svećenik smije oženiti samo djevicu. Svećenik koji ima neku tjelesnu manu ne smije služiti u Hramu. Ni životinju koja ima tjelesnu manu ne smije se žrtvovati. Tele, janje ili kozlić mora ostati sedam dana uz majku i tek tada je podesan za žrtvovanje; ne smije se istog dana zaklati životinju i njezino mlado. Zatim se nabrajaju blagdani: šabat; prinošenje žrtve za Pesah 14. nisana;

sedmodnevna proslava Pesaha koji počinje 15. nisana; prinošenje žrtve Omer od prvog uroda ječma 2. dana Pesaha i početak brojanja 49 dana Omera koji dostiže svoj vrhunac 50. dana na blagdan Šavuot; "sjećanje na puhanje u šofar" 1. tišreja; post 10. tišreja; blagdan Sukot počinje 15. tišreja – sedam dana boravimo u suki; 8. dan je blagdan Šemini aceret. Slijedi razmatranje o paljenju menore u Hramu i o lehem panim (vidi ilustraciju) koji se svakog tjedna polažu na stol u Hramu. Emor završava slučajem čovjeka optuženog za bogohuljenje, kaznama za ubojstvo i za povredu ili uništavanje tuđe imovine (novčana naknada). ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬


OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 15 p'sukim – 21,1-15

židovsku i / ili židovsku ženu koja je imala odnose s muškarcem koji joj je zabranjen), "halala" (kćer kohena od žene kojoj je on zabranjen budući da je kohen), niti razvedenicu.

Ovaj alija osobito je prikladna za kohena; nisu sve prve alijot takve. Nakon Paršat K'došim, koja se usredotočuje na izazov Židovu pojedincu, te cijeloj židovskoj zajednici da se podignu na višu razinu posvećenja, parša Emora započinje s posebnom svetošću kohena i još višom svetosti Kohen gadola. Ove više razine k'duše popraćene su strožim pravilima osobnog vjerskog ponašanja. Kohen se ne smije obredno onečistiti dolaženjem u doticaj s mrtvim tijelom, osim za sedam najbližih rođaka: supruge, majke, oca, sina, kćeri, brata, (neudane) sestre. Ovo nije samo dozvola, od kohena se traži da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, postajući "tame". Kohanim (a i svim Židovima) zabranjeno je na bilo koji način načiniti ozljede na tijelu kao znak tugovanja. [Ovo je primjer jedne od brojnih micvi koje se pojavljuju u određenoj sedri, ali se u micvot ubrajaju na nekom drugom mjestu. Drugim riječima, u Emor se nalazi čak i više od službenog broja od 63 micvot prema Sefer Ha-hinuhu.] S gledišta micvi Talmud uči da iz istog tog izvora, micve da sudjeluje na sprovodu i pokopu svojih bliskih srodnika, dolazi zahtjev koji je obavezan svim Židovima (ne samo kohanim), da žaluju za svojih sedam najbližih rođaka. Imajte na umu da ovo nije slučaj rabinskog proširenja i uspostavljanja zakona, utemeljen na Strana 2

njihovoj obavezi da "zaštite" Toru i micvot. Ovo je više od toga. Ovo je dio definicije Tore za ovu micvu, kao što nam je prenio Talmud, Usmeni zakon. Učenjaci iz vremena Talmuda predstavljaju nam dvije kategorije zakona - Zakone Tore, koji obuhvaćaju kako Pisanu riječ tako i Usmeni zakon, rabinski zakon. Oni ne samo da nas podučavaju oboje, već nam (najčešće) prave jasnu razliku između te dvije kategorije, tako da nećemo niti dodati ni oduzeti od Tore. Naš zavjet B-gu na Sinaju uključuje pažljivo pridržavanje Tore i rabinskog zakona (budući da Tora zahtijeva da slušamo presude i učenja Sanhedrina). No, važno je da znamo razliku između zakona D'o'rajta i D'rabanan, tako da nam pogled na Toru ne bude iskrivljen. (Postoje i praktične posljedice pravljenja razlike između biblijskog i rabinskog zakona.) Konkretno, u slučaju žalovanja, prvi se dan smatra micvom iz Tore, dok je ostatak šive rabinski. Rabinski, ali nadahnut Torom. No to nije ravno samom zakonu Tore. Kohanim moraju biti sveti i izbjegavati oskvrnuti Njegovo Ime, jer obavljaju svetu službu. Ova micva za kohena također se odnosi i na zabranu obavljanja hramske službe nakon očišćenja u mikvi, ali prije no što je dan potpuno prošao. Kohen ne može oženiti "zona" (ne-

Zbog svetosti kojom je HaŠem zaodjenuo kohena, naloženo nam je da kohena poštujemo. Pozivanje kao prvoga na Toru, jedan je od način iskazivanja ove časti. Tako je i kada vodi Birkat HaZimun. Mi ne smijemo "koristiti" kohena da nam služi. Kćer kohena koja je udata (ili zaručena) pa počini preljub, podliježe ■ strožoj kazni zbog dodatne sramote kehuni. (Obje dobivaju smrtnu kaznu, ali s'reifa je teža od heneka.) Kohen gadol ima još više ograničenja zbog svoje uzvišenije svetosti. On se ne smije onečistiti ni zbog jednog mrtvaca (čak ni njegovih roditelja jedini izuzetak je tijelo za koje se nitko ne može pobrinuti. To je poznato kao met micva) i ne smije ući pod krov gdje se nalazi mrtvo tijelo. Svetost Kohen gadola proizlazi od ulja za pomazanje i/ili posebne odjeće. On treba oženiti ženu koja nikada prije nije bila udana. Ne smije se oženiti udovicom niti bilo kojom iz grupa žena za koje je zabranjeno oženiti se običnom kohenu. Nadalje mu je zabranjeno imati odnos s udovicom, jer to bi bilo protivno njegovoj svetosti. HaKohen HaGadol Me'ehav - nije samo uobičajeni naziv za Kohen gadola, već znači "veći od svoje braće". Odavdje Gemara podučava da bi Kohen gadol (po mogućnosti) trebao biti pametniji (bolje obrazovan, mudriji) od svoje subraće kohanima, veći (viši) po građi i imućDivrej Tora


(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

niji. Levi - druga alija - 24 p'sukim – 21,16-22,15 Kohen koji ima manu koja ga isključuje ne može služiti u Mikdašu. Tora potom utvrđuje mnoge od tih nedostataka. Pravilo se ne odnosi ne samo na trajnu manu ili deformaciju, već i na privremene nedostatke. Isključeni kohen može jesti od svete hrane (no ne od svih, već samo od određenih kategorija hrane), ali ne smije čak ni ući u Mikdaš. S gledišta micvi Kohenu "baal mum" (s manom koja ga isključuje) zabranjen je pristup na područje Mikdaša od (vanjskog) žrtvenika prema unutra, ali smije ući u vanjsko područje dvorišta Beit HaMikdaša, pa čak i obavljati neke periferne poslove. Nadalje, kohenu koji postane "tame" privremeno je zabranjeno da uđe u Mikdaš, a ne smije se "približiti" niti svetoj hrani. On ne smije jesti t'ruma ili druge "kodošim" dok god je "tame" bilo zbog kojeg razloga. Na dan nečistoće (za one koje su jednodnevne) ili zadnjeg dana (za one koje traju sedam dana), kohen uranja u mikve i, "kada zvijezde iziđu", ponovo mu je dopušteno da jede t'ruma. Nekošer meso ne samo da nije dozvoljeno jesti, već ono također čini kohena "tame". Ne-kohen ne smije jesti t'ruma (ili drugu svetu hranu). Židovske sluge i radnici kod kohena ne mogu jesti t'ruma. Oto, "eved k'naani", koji se smatra dijelom imovine kohena, može jesti t'ruma njegova gospodara. Neobrezani muškarac ne smije jesti t'ruma (čak i ako ima valjane zdravstvene razloge zbog kojih je Godina 13 3 Broj 29 Strana

Alija po Alija

neobrezan). Ovo pravilo nije izričito navedeno u tekstu, već se uči pomoću "paralelnih tekstova" o korban Pesahu. I pored toga što je jedna od 613 micvot, vrijedno ju je spomenuti zbog toga što micva nema "ni poglavlja ni redaka". Kohenova kći (i svaka žena) koja stupi u odnos s nekim kome je zabranjena, više ne smije jesti t'ruma. Ova micva također uključuje i situaciju kada se kćer kohena uda za ne-kohena. Tijekom braka ona ne smije jesti t'ruma. Ako joj suprug umre ili se razvede od nje, ona se može vratiti kući svoga oca i jesti t'ruma - ako nije imala djece. Ukoliko ima djece postoji bojazan da bi ih mogla hraniti (njezina djeca nisu kohanim) s t'ruma. Stoga je zabranjena i njoj. Osoba koja nesvjesno pojede t'ruma mora dati naknadu kohenu time što

mu plati vrijednost toga te nadoda iznos koji je jednak 1/5 plaćenog. Jedenje "tevela" (proizvoda od kojega nisu oduzeta potrebna odvajanja) zabranjeno je svima. Kršenje predstavlja skrnavljenje svetoga. Zanimljiva stvar ... Ako ne-kohen jede t'ruma, namjerno, on je pod prijetnjom "smrtne kazne s neba". Kazna za jedenje tevela je ista. Možda ovdje imamo primjer oprečnih vrsta grijeha (kao što smo razmatrali prošli tjedan u vezi dva jarca za Jom kipur). Prvi grijeh uključuje jedenje nečega što je "previše sveto" za pojedinca. Drugi grijeh obuhvaća suprotno - tevel je tako svjetovan, bez bilo kakvih zasebnih "micvot", bez ikakvog čina posvećenja koji se s njime čini. Otići preko granica halahe u bilo kojem smjeru podjednako je grešno.

Š'liši - treća alija - 17 p'sukim – 22,17-33 Životinje koje se prinose kao žrtve moraju biti bez mane. Zabranjeno je

posvetiti životinju s manom kao korban. Također je zabranjeno stvoriti manu kod korbana. Mane o kojima se radi posebno su definirane od strane Tore i Talmuda. Ako životinja s manom bude prinesena, onda je još dodatno zabranjeno poškropiti njenom krvlju Mizbe'ah, ili zaklati (kao korban) životinju s manom, kao i staviti bilo koji od dijelova životinje na Mizbe 'ah da se spali. Zabranjena je kastracija životinja.

(Ovo je ozbiljno halahičko pitanje vezano uz kućne ljubimce. Posavjetujte se s rabinerom – kojemu su ove stvari poznate - za pojedinosti oko toga. Životinja s manom ne smije se prinijeti kao korban, čak i ako je primljena od ne-Židova. Od ove točke do kraja 23. poglavlja je čitanje Tore za prvi dan Sukota (također i za drugi dan, izvan Izra-

ela) te drugi dan Pesaha (naš prvi dan hol hamoeda, drugi dan jom tova u huc laarec) Tek rođeno mladunče životinje ostaje s majkom 7 dana, i tek nakon toga se smije koristiti kao korban. Zabranjeno je zaklati (kao korban ili za osobnu uporabu) životinju i njezino potomstvo istog dana. Tora nas još jednom podsjeća da za Strana 3


(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

korbanot koje se jede postoji vremensko ograničenje koje se ne smije prekoračiti. Do ove točke u sedri, Tora se bavila onime koji prinosi žrtvu i žrtvama. Ona sada mijenja brzinu, te nalazimo drugo značenje riječi žrtva, kao biti spreman umrijeti za posvećenje B-žjeg Imena.

Alija po Alija

kako se stvari percipiraju i sl. R'vi'i – četvrta alija - 22 p'sukim – 23,1-22 Poglavlje 23 u Vajikra je "Odjeljak o blagdanima". Ono počinje izjavom: "Ovo su blagdani ..." Šabat je predstavljen kao prvi od blagdana (mi na to ukazujemo u kidušu petkom uvečer kada kažemo da je šabat

Ne smijemo oskvrnuti B-žje Ime;

spomen na Izlazak i prvi od "dana

Njegovo Ime moramo posvetiti. Te

koji se nazivaju svetima").

micvot imaju mnogo aspekata. Židov je dužan da se radije odrekne svog života nego da učini ijedan od "tri velika prekršaja": ubojstvo, incest/preljub i idolopoklonstvo. U vrijeme "prisilnog obraćenja", zahtijeva se mučeništvo čak i za "najmanji" prekršaj. S gledišta micvi Naši su učenjaci proširili opseg

ovog vrlo značajnog para micvi: kiduš/hilul HaŠem. Pored teme mu-

Na 14. dan nisana, prinosi se korban Pesah. Petnaestog nisana započinje Blagdan

macesa

(koji

zovemo

Pesah), koji nalaže maces tijekom 7

Uključite u svoju kavana, željeno iščekivanje putovanja (kako stvarnog tako i duhovnog) iz Egipta do Sinaja.

"melahe". Ovaj odlomak završava podsjećanjem na darove s polja koje

prinositi na 7 dana Pesaha. Sedmi

se mora ostaviti za siromašne.

dan je jom tov.

osoba može izvršiti micvu, čime

omera.

koji

ima

ograničenje

S gledišta micvi Zbog gore navedenog skupa micvot postoji rasprava među autoritetima o tome je li u naše vrijeme brojanje omera obvezatno kao biblijska micva ili nije. Jedno od gledišta (i većinsko) jest budući da više nema pri-

Od dana prinošenja omera trebamo

nosa omera i dvije štruce kruha, od-

brojati razdoblje od 7 tjedana - 49

nosno bez onoga odakle se broji i

dana. Tora kaže 50 dana, no mi to

prema čemu se broji, nema ni micve

razumijemo kao "do 50. dana, ali ne

brojanja. Međutim, učenjaci su obja-

i uključujući ga".

vili da trebamo brojati čak i bez Beit

proširena je na bilo koji aspekt

Podsjetnici za omer

ljudskog

Religiozni

Ako iz bilo kojeg razloga više ne

Židov (ili Židov koji barem izvana

brojite omer s braha, molim Vas

djeluje kao religiozan) ima stalnu

znajte da za vas još uvijek vrijedi

mogućnost za kiduš /hilul HaŠem.

micva brojanja. To znači da ne biste

Obična djela uobičajene ljubaznosti

trebali odustati od brojanja nare-

ili

imati

dnih nekoliko tjedana i upotrijebiti

dalekosežne posljedice, ovisno o

izgovor "eh, propustio sam 13. dan,

tome tko je uključen, tko gleda,

a i ionako ne govorim braha". Bro-

Strana 4

omer.

vršenja "melahe"). Korban Musaf treba

mladog zrnja sve do prinošenja

mogu

postoji i micva da se broji tjedni

suzdrži od "melahe", te zabrana

tome, poseban način na koji neka

neljubaznosti

ponedjeljka do kraja. To je stoga što

Šavuot

ra. Ne smijemo jesti različite vrste

ponašanja.

onda možete brojati s braha svakog

uroda pšenice. To se čini na blagdan

oskvrnuo i B-žje Ime. Nasuprot

B-žje Ime u narodu. Ista ova ideja

dana), tj. 7., 14., 21. i 28. (do sada),

tova, postoji pozitivna naredba da se

bne korbanot se prinose na dan ome-

je izvršila micvu - ona je posvetila

ponedjeljka uvečer (ili utorka tokom

svakom konkretnom slučaju jom

osobito u javnosti, smatra se da je

koji drže Toru, ta osoba ne samo da

braha - ako ste brojali omer svakog

ban prinos 2 štruce kruha od novog

prinijeti omer (prinos ječma). Pose-

prema Tori, te Židovi

stili noć i dan, i više ne brojite s

većina vrsta "melahe" zabranjena. (U

Nakon prvog dana Pesaha treba

poštovanje

Još jedna stvar. Čak i ako ste propu-

Nakon 49. dana treba prinijeti pose-

zabranu na posebno zloban način,

očima drugih ljudi, čime raste

micva. Učinite to!

dana. Prvi dan je sveti dan kada je

čeništva, onaj tko prekrši bilo koju

ojača poštovanje prema micvot u

janje omera je posebna i dragocjena

HaMikdaša, kao spomen na Hram, i iz drugih razloga. Rambam i Chinuch smatraju da je brojanje omera neovisna micva koja vrijedi i danas D'o'rajta (s autoritetom Tore). Imajte na umu da uvodni odlomak kod brojanja - hineni muhan ... izgleda da podrazumijeva da je brojanje zakon po Tori, čak i danas. S druge strane,

završna

mini-molitva

-

Divrej Tora


(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Harahaman, podrazumijeva da je to

strane zavjese koja je dijelila Svetište

rabinska odredba za komemoraciju

od Svetinja nad svetinjama.

Beit HaMikdaša. Ovako ili onako,

Ne možemo a da ne gledamo na

naloženo nam je da brojimo dane

supoloženost blagdana i paljenja

omera. Također bismo koristiti tre-

Menore kao na ideju Hanuke, blag-

bali period omera za poboljšavanje samih

sebe,

svojih

dana kojega obilježava paljenje svje-

karakternih

tla hanukije u spomen na ponovno

osobina i vjerskog postupanja, baš

posvećenje Beit HaMikdaša. Ono što

kao što su i naši preci prolazili kroz

od zalaska sunca do izlaska zvijez-

razdoblje duhovnog rasta pripre-

da kao kodeš na oba kraja, dio je

majući se da stanu na Sinaju i prime

tosefete šabata, kao i dodatne minute

Toru.

na oba kraja šabata i jom tova.

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim – 23,23-32

Šiši - šesta alija - 12 p'sukim – 23,33-44

nora iz Beit HaMikdaša nije preživ-

Prvi dan 7. mjeseca (tišreja) je svet

Petnaestog tišreja je Sukot, 7-dnevni

jesu!

(Roš hašana), zabranjena je "melaha".

blagdan. "Melaha" (ograničenja za

Također, trebamo uzeti fino brašno

Prinose se i posebne žrtve Musaf,

jom tov) je zabranjena na njegov 1.

i ispeći 12 kruhova (po propisima

pored Roš hodeš Musafa. Imajte na

dan. Žrtve musaf treba prinositi

izrade macesa) koji su postavljeni

umu da šofar ne ulazi u popis za-

svakog od sedam dana. Osmi dan

na Šulhan u Mikdašu. Oni su također

povijedi ovdje, već u paršat Pinhas.

(ponekad se Šmini aceret - odnosno

bilo stalno postavljeni u Hramu.

Ovdje se Roš hašana naziva Zihron

Simhat Tora - smatraju zasebnim

Kruhovi su se mijenjali jednom tjed-

t'ru'a, sjećanje na t'ru'a. U Pinhas,

blagdanom, a ponekad kao 8. dan

no, na šabat (peklo ih se u petak,

Tora nam kaže neka održimo "dan

Sukota) je također jom tov, s vlas-

osim ako je bio jom tov - tada su se

t'ru'a" - ovo je zapovijed da se puše

titim korban musafom.

pekli na erev jom tov). Kohanim koji

To su blagdani, osim godišnjih

su bili na dužnosti podijelili bi te

u šofar.

još snažnije to ističe je naglasak koji Tora stavlja na zamisao da su svjetla Menore stalna, vječna, uvijek, kroz generacije. U stvarnosti, prava Mejela kroz generacije. Svjetla Hanuke

Deseti tišreja je Jom kipur. Moramo

šabatot i drugih prinosa u Hramu. U

kruhove.

postiti. U Mikdašu na Jom kipuru

vrijeme žetve, u jesen treba slaviti

Tora potom govori o sinu Židovke

ima Musaf. (Dodatno na posebnu

Sukot.

i Egipćanina koji je "blagoslovio"

Prvoga dana obavezni smo uzeti 4

B-žje ime. Bio je stavljen u pritvor

službu na Jom kipur opisanu u "Ahrei mot"). Jesti ili piti (bez valjanog razloga) kažnjivo je odsijecanjem (smrću i više od toga s Neba). Isto tako, na Jom kipur je zabranjena sva "melaha", te jelo i piće. Na Jom kipur se moramo suzdržati od (šabatne) "melahe". "…Uvečer devetoga u mjesecu, od

vrste (lulav, etrog, hadasim, aravot).

dok se čekala vijest od B-ga o tome

Za vrijeme blagdana Sukota mora-

ga se kamenuje na smrt. Takva je

mo boraviti u sukot. Ovo je s ciljem da poučimo sve naraštaje o onome

što je uslijedilo nakon Izlaska, kad smo

imali

privilegiju

božanske

zaštite u pustinji.

kako ga kazniti. Naredba je bila da trebala biti kazna za "blagoslov B-ga". Slično tome, i za ubojstvo slijedi smrtna kazna. Ubijanje životinje traži isplatu naknade vlasniku. Nanošenje ozljede nekoj osobi zahtijeva naknadu koja se temelji na neko-

Iz ovog neobičnog izraza u tom pa-

Š'vi'i - sedma alija - 23 p'sukim – 24,1-23

suku, Gemara uči ideju o tosefot šabat

B-g kaže Mošeu da zapovijedi na-

i jom tov, dodavanja iz svog dana u

rodu da pripreme čisto djevičansko

Izvršeno je pogubljenje "bogohul-

tjednu svetosti šabata i haga, kako

maslinovo ulje za stalno paljenje

nika".

na njegovom početku tako i na kra-

Menore. Svjetiljke Menore gorjele su

ju. Naša praksa računanja vremena

svake noći, s desne strane s vanjske

večeri do večeri, držite svoj šabat."

Godina 13 5 Broj 29 Strana

liko faktora koji su posljedica ozljede.

Posljednja

3

p'sukim

čitaju

se

ponovno kao Maftir. ■ Strana 5


Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 263. Drži ga čistim: Zabrana da kohen postane nečist zbog pokojnika ... nećete se okaljati za osobom iz svoga naroda ... (Levitski zakonik 21,1) 264. Šiva: Obaveza da se žaluje za srodnicima ... osim svoje najbliže rodbine, svoje majke, svog oca, sina, kćeri i brata; i svoje neudate sestre ... (Levitski zakonik 21,2-3) 265. Igra živaca: Zabrana da očišćeni kohen vrši službu prije zalaska sunca

21,15) 275. Da nitko ne dozna: Zabrana da kohen koji ima neki nedostatak služi ... tko ima manu, neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17) 276. Dr. House: Zabrana da kohen s privremenim nedostatkom služi Ni jedan koji ima nedostatak neće se približiti ... (Levitski zakonik 21,17)

... oni neće oskvrnuti ime B-ga svoga ... (Levitski zakonik 21,6)

277. Radi kod kuće: Zabrana da kohen koji ima nedostatak uđe u Svetište

266. Ne zovite je tako: Zabrana da kohen oženi ženu koja je "zona"

Ne smije doći k zavjesi niti pristupiti žrtveniku ... (Levitski zakonik 21,23)

Ženom koja je "zona" ... (Levitski zakonik 21,7)

278. Uzmite si pauzu: Zabrana da obredno nečisti kohanim obavljaju službu Hrama

267. Ne zovite je… – ček', ček'?: Zabrana da kohen oženi ženu koja je "halala" ... ili halala neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,7) 268. Ovo mi je jasno: Zabrana da kohen oženi ženu koja je razvedena Ženom koja se razvela od svoga muža ne može se ženiti ... (Levitski zakonik 21,7) 269. Čak i protiv njegove volje: Obaveza da se posveti kohanim Posveti ga ... (Levitski zakonik 21,8) 270. Čekaj vani: Zabrana da Kohen Gadol uđe pod krov pod kojim se nalazi mrtvac Ne smije se približiti mrtvacu ... (Levitski zakonik 21,11) 271. Ne diraj: Zabrana da se Kohen Gadol oskvrne zbog mrtvaca ... (pa čak ni) zbog svog oca ili majke ne smije se okaljati. (Levitski zakonik 21,11) 272. Viši standard: Obaveza za Kohen Gadol da se oženi djevicom On će se oženiti ženom koja je djevica. (Levitski zakonik 21,13) 273. Ne samo to ...: Zabrana da se Kohen Gadol oženi udovicom Udovicom ... neće se ženiti ... (Levitski zakonik 21,14) 274. Vanbračno: Zabrana da Kohen Gadol ima seksualne odnose s udovicom Neće ga oskvrnjivati njegovo potomstvo ... (Levitski zakonik Strana 6

Moraju se povući od svetih stvari ... (Levitski zakonik 22,2) 279. Menu za van: Zabrana da obredno nečisti kohanim jedu teruma ... ne smije jesti od svetih stvari dok ne bude očišćen ... (Levitski zakonik 22,4) 280. Oprostite! Kuhinja je zatvorena! Zabrana da oni koji nisu koheni jedu teruma Nijedno strano lice ne smije jesti sveto ... (Levitski zakonik 22,10) 281. Nema povlastica: Zabrana da onaj kojeg je kohen unajmio kao pomoć jede teruma ... njegov radnik ne smije jesti svetoga ... (Levitski zakonik 22,10) 282. Neizrečeno: Zabrana da neobrezani kohen jede teruma ... (ova micva nije eksplicitno izrečena u tekstu; Lev 22,10) 283. Nisam rekao hala: Zabrana da halala jede terumu Kohenova kći koja se uda za ne-kohein ne smije jesti ... (Levitski zakonik 22,12) 284. Vrijeme i desetine: Zabrana da se jede urod od kojeg nije odvojena desetina Neće oskvrnjivati svetinje ... da se odvoje od Hašema (Levitski zakonik 22,15) 285. Tvornica sekundi: Zabrana da se životinje koje imaju nedostatak prinese kao žrtvu ■

Ništa što ima manu, nećete prinijeti ... (Levitski zakonik 22,20) Divrej Tora


(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

286. Samo najviša kvaliteta: Obveza da se prinosi samo životinje bez mane

299. Još! I još!: Obaveza da prinese dodatnu žrtvu svakog dana Pesaha

... bit će bez mane ... (Levitski zakonik 22,21)

Sedam dana prinosite prinos... (Levitski zakonik 23,8)

287. Hej! Ne čini to!: Zabrana da se nanese defekt posvećenoj životinji

300. Koliko vam drago: Obaveza da se počine na sedmi dan Pesaha

... ne smije biti nikakve mane na njoj ... (Levitski zakonik 22,21)

... sedmi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,8)

288. Dublje razumijevanje: Zabrana da se krvlju životinje koja ima nedostatak poprska žrtvenik

... na žrtvenik ... (Levitski zakonik 22,22) 289. Još dublje: Zabrana da se životinju koja ima nedostatak zakolje kao žrtvu ... ove nećete prinositi ... (Levitski zakonik 22,22) 290. Omatanje svega: Zabrana da se spale dijelovi životinje koja ima nedostatak ... ni prinos na vatri od njih ... (Levitski zakonik 22,22) 291. Ne činite ni ovo: Zabrana kastriranja životinja Nemojte to raditi u svojoj zemlji. (Levitski zakonik 22,24) 292. Čak ni tada: Zabrana žrtvovanja životinja neŽidova koja imaju nedostatak Od ruke ne-Židova ne možete prinijeti bilo što od ovih ... (Levitski zakonik 22,25) 293. Osam dana u tjednu: Obveza da se prinosi samo životinja koje imaju najmanje osam dana ... od osmog dana, prihvatljivo je ... (Levitski zakonik 22,27) 294. Majka i čedo ponovo zajedno: Zabrana da se zakolje životinju i njeno mlado ... nju i njegovi potomstvo ne smijete klati u jednom danu. (Levitski zakonik 22,28) 295. Hilul Hašem: Zabrana da se obeščasti B-žje Ime

Ne oskvrnite moje sveto Ime ... (Levitski zakonik 22,32) 296. Kiduš Hašem: Obaveza da se posveti B-žje Ime

301. Isto: Zabrana obavljanja rada na sedmi danu Pesaha ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,8) 302. Što sad?: Obaveza da se prinese Omer na drugi dan Pesaha ... donijeti omer od prve žetve ... (Levitski zakonik 23,10) 303. Jošon: Zabrana da se jede kruh od novog uroda prije Omera Nećete jesti kruh, pečeno zrno ili svježe zrno do toga dana, kada donosite prinos ... (Levitski zakonik 23,14) 304. Sprženo: Zabrana da se jede prženo zrnje novog ■ usjeva prije Omera ... pečeno zrno ... (Levitski zakonik 23,14)

305. Svježe!: Zabrana da se jede svježe zrnje novog usjeva prije Omera ... ili svježeg zrna ... (Levitski zakonik 23,14) 306. Omeromjer: Obaveza da se broji Omer Od dana nakon blagdana, računat ćete kada prinijeti Omer ... (Levitski zakonik 23,15) 307. Lehem Mišne: Obaveza da se prinese dva kruha ... donijet ćeš kruh da njime bude mahano, dva kruha ... (Levitski zakonik 23,17) 308. Uzmi si slobodan dan: Obaveza da se počine na Šavuos

OvJ dan ćete proglasitI sveto okupljanje ... (Levitski zakonik ■ 23,21)

... bio bih posvećen među Izraelcima ... (Levitski zakonik 22,32)

309. Prihvati taj posao i Šavuotaj: Zabranu obavljanja rada na Šavuos

297. Budi optimist: Obaveza da se počine na prvi dan Pesaha

... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,21)

Prvoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,7)

310. Sretna Nova Godina! Obaveza da se počine na Roš Hašana

298. Dobro, ne baš sasvim ...: Zabrana da se vrši rad prvoga dana Pesaha

... bit će vam dan odmora ... (Levitski zakonik 23,24)

... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,7)

311. Zatvoreno na Novu godinu: Zabrana obavljanja ■ rada na Roš Hašana

Godina 13 7 Broj 29 Strana

Strana 7


(nastavak s 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

... nećete raditi nikakav rad ... (Levitski zakonik 23,25) 312. Poslije ću ti reći: Obaveza da se na Roš Hašana prinese dodatna žrtva ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,25) 313. Čini se kao da vrijeme ide vrlo polako: Obaveza da se posti na 10. tišreja ... mučit ćete sebe ... (Levitski zakonik 23,27) 314. Dugačak dan!: Obaveza da prinese dodatnu žrtvu na Jom Kipur ... i prinesite žrtvu paljenicu B-gu. (Levitski zakonik 23,27) 315. Tako i tako smo većinu dana u sinagogi: Zabrana obavljanja rada na Jom Kipur Nećeš raditi nikakvog posla na taj dan ... (Levitski zakonik 23,28) 316. Druga strana priče: Zabrana da se jede ili pije na Jom Kipur Tko god ne bi sebe mučio, bit će odsječen ... (Levitski zakonik 23,29) 317. Uzmi dan za sebe: Obaveza da se miruje na Jom Kipur To je dan potpunog odmora za vas ... (Levitski zakonik 23,32) 318. Lijep dan za to: Obaveza da se počiva na Sukos Prvi dan bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,35)

319. Može i noge podići na stol: Zabrana obavljanja rada na Sukos ... nećete raditi nikakvog posla. (Levitski zakonik 23,35) 320. Ovo je nešto drugo: Obaveza da se na Sukos prinese dodatna žrtva Sedam dana prinosite ćete žrtvu vatrom ... (Levitski zakonik 23,36) 321. Ovo nije Sukos: Obaveza da se počine na Šemini Aceres Osmoga dana bit će sveto okupljanje ... (Levitski zakonik 23,36) 322. Ovo je za vas: Obaveza da se prinese dodatnu žrtvu na Šemini Aceres I prinijet ćete prinos vatrom B-gu ... (Levitski zakonik 23,36) 323. Znate kako to ide: Zabrana da se obavlja posao na Šemini Aceres ... nećete vršiti nikakav rad. (Levitski zakonik 23,36) 324. Maši, maši, maši: Obaveza da se uzme četiri vrste na Sukos Uzet ćete ... plod citrusa, grane datuljine palme, grane mirisa i vrba ... (Levitski zakonik 23,40) 325. Koliba: Obveza da se sedam dana boravi u suki Boravit ćete u koilibama sedam dana ... (Levitski zakonik 23,42) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi

Negativne zapovijedi

16. Pozitivna je zapovijed držati se učenjaka Tore i njihovih učenika

41. Negativna je zapovijed ne žudjeti u svom srcu za nečime što pripada tvom bližnjem

kao što Pismo kaže, Njega ćeš se držati (D'varim 10,20); a učenjaci, blagosloveno bilo sjećanje na njih, rastumačili su (Talmud Bavli, K'tubot 111b): Tkogod prione uz učenjake Tore, to je kao da je privezan uz šehinu (B-žansku Prisutnost). Stoga čovjek treba oženiti kćer učenjaka Tore, i dati svoju kćer da se uda za učenjaka Tore. On treba objedovati zajedno s njime i učiniti da on ima koristi od njegova imetka.Treba se naslađivati prahom nogu učenjaka Tore, i žedno piti od njihovih riječi.

kao što kaže Pismo, Niti ćeš žudjeti, itd. (D'varim 5,18). Ova zabrana nije isto što i zabrana, Nećeš žudjeti (čeznuti) (Š'mot 20,14) [§40]. Jer čovjek krši zapovijed protiv žudnje onda kada u svom srcu smišlja kako može do toga doći i srce mu bude uvjereno u to [da izvrši njegov plan]. Tada on krši zabranu, Niti ćeš žudjeti, jer žudnja se nalazi samo u srcu. Ako on onda dođe do te stvari, tako što salijeće njenog vlasnika i šalje mu mnogo prijatelja, sve dok to ne dobije, on također krši i zabranu Nećeš žudjeti (čeznuti).

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Strana 8

Divrej Tora


AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kako posvećujemo Ime Hašema? Stih "‫״מִש ָּה ֵאל‬ ְ ‫״בנֵמ‬ ְ ְ ‫״ב ֹו‬ ְ ‫( "עְ ִנ ְק ַד ְש ִתמ‬neka budem proglašen svetim među Izraelcima) se često navodi kao izvor za obvezu posvećivanja imena Hašema.

• Koji postupci čine "Kiduš Hašem"? Dok Sifra tvrdi da se stih odnosi na obvezu mučeništva, Rambam tvrdi da on također govori o ukupnom dobrom ponašanju. Za koji od ovih pristupa pronalazite više podrške u tekstu? • U razna vremena u povijesti Židovi su postajali mučenicima. Što čovjeku daje snage da tako postupi? Kako treba gledati na one koji nemaju snage da prihvate taj izazov? Vidi Rambamov Iggeret HaShemad i njegov stav prema ‫( אנעסמם‬anusim, onima koji su prinuđeni da napuste judaizam, op.ur.) njegova vremena koji su radije izjavili Šahadu (islamski credo, ispovijed vjere) nego da ih almohadi pobiju. Sektaške rasprave o omeru Datum prinosa omera bio je izvor vatrene rasprave između različitih sekti Judaizma kroz više od dvije tisuće godina. Tora ne daje nikakav kalendarski datum, već samo navodi da se omer ima prinijeti "‫ִ ָּמ ֳח ָּה ״‬ ‫"ד ַש ָּב‬ ַ (mimahorat hašabat). Dok samarijanske, karaitske i kumranske sekte tumače da se " ‫"ד ַש ָּב‬ ַ (hašabat) odnosi na sedmi dan u tjednu (i da se stoga prinos omera prinosi u nedjelju), rabinski judaizam tvrdi da se to odnosi na prvi dan Hag HaMacota (i da se omer prinosi 16. nisana).

• Što potiče rabinsko gledište da se riječ "šabat" tumači na ovaj način? Je li to doslovno Godina 13 9 Broj 29 Strana

tumačenje te riječi? Koja druga tekstualna ili teološka pitanja mogu navesti rabinske komentatore da se ne slože sa tumačenjima sekti?

• Prema sektaškim skupinama, što ima tako značajno u vezi nedjelje da bi Hašem naložio da prinos omera (a time i Šavuot) uvijek padnu točno na taj dan? Osim toga, to što za Šavuot nije postavljen određen datum služi tome da prekine bilo kakvu vezu između njega i povijesnog događaja Objave. Kako to utječe na "‫״ עה נע‬ ‫"חג ״‬ (blagdan primanja Tore)? Kislev razumije da fraza "‫ִ ָּמ ֳח ָּה ״‬ ‫"ד ַש ָּב‬ ַ (mimahorat hašabat) znači "dan nakon prestanka", i da ona sugerira da je Omer izvorno prinesen na dan nakon prestanka padanja mane. Zapravo, cijeli je prinos bio zamišljen kako bi se njime obilježilo čudo mane i potonji prijelaza iz nadnaravne providnosti u prirodni način življenja. Zašto bi moglo biti važno sjećati se čuda mane upravo tijekom sezone žetve? Kruh Saveza

• Hrana igra važnu ulogu u mnogim vjerskim obredima. Rituali Miškana nisu iznimka, i oni uključuju kako službu prinošenja žrtava na vanjskom žrtveniku tako i Lehem HaPanim na unutarnjem Sto-

lu. Zašto je, dakle, potrebno da u Hašemovom prebivalištu ima hrane?

• U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani sa sklapanjem saveza, i služili su istoj svrsi koju danas ima rukovanje. S obzirom na to, R. Hovav Yechieli sugerira da su Lehem HaPanim činili obrok kojim se sklapa savez kojim se stalno obnavljao Sinajski savez. Kakvu tekstualnu ili konceptualnu podršku možete dati za ovo tumačenje? Oko za oko Kao kaznu za određene oblike fizičkog napada Tora postavlja načelo kažnjavanja "mjerom za mjeru" (talion), objavljujući da čovjek daje "oko za oko".

• Da li je takva odmazda najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji bi od sljedećih ciljeva trebao biti najviši: naknada štete žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što preporuča zakon "mjera za mjeru"? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori? • Velika većina talmudskih mudraca presuđuje da u slučajevima tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavna interpretacija stihova u Tori? Da li se pšat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I kao najvažnije, kako usuglasiti pšat i draš? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 9


Rav Kook:

Emor: Kontroverzija omera Kada donijeti Omer? Tijekom perioda Drugog Hrama podigla se žućna rasprava oko datuma kada je potrebno donijeti prinos od ječma, zvan omer. (Omer je inače mjerna jedinica za volumen, između 2 i 4 litre; to je bila količina

vlja sedmi dan u tjednu pa tako

usmenog zakona, mišljenje da je

omer mora biti prinesen dan nakon

Pesah "šabat" o kojem se govori u

šabata, tj. prve nedjelje nakon Pesa-

stihu te zahtjev da žrtva tamid bude

ha. (Ta rasprava određuje također i

kupljena iz javnih fondova – sva su

datum Šavuota, budući da se Šavu-

povezana s jednim temeljnim pita-

ot slavi sedam tjedana nakon prino-

njem: koja je priroda židovskog na-

šenja omera.)

roda? Je li to nacija koja se sastoji od

ječmenog brašna koje se peklo i

Primjedba koju daju boetuzijanci

donosilo u Hram kao jestivi prinos.)

ne može se samo tako ignorirati.

"Kada uđete u zemlju koju vam dajem i kada požanjete svoju žetvu, morate donijeti omer od prve žetve… Kohen neka maše njime na dan nakon šabata." (Lev 23,10-11) Stih kaže da omer ima biti prinesen

Zašto Tora govori o prinošenju

doprinosa svakog pojedinog Židova? Ili je židovski narod cjelina sa svojom posebnom svetošću?

omera dan "nakon šabata"? Da je u

Boetuzijanci nisu prihvaćali kon-

stihu upotrebljena riječ "Pesah" ili

cept Kneset Jisraela, kolektivne duše

"blagdan", izbjegli bismo čitavu ovu

Izraela, kao entiteta sa svojom■ vlas-

kontroverzu!

titom svetošću. Oni su gledali na

Nacionalna svetost Izraela

židovski narod kao na bilo koji drugi narod. Za njih, narod je zapravo

"na dan nakon šabata" – ali kojeg

Koji je izvor rasprave između bo-

šabata? Prema usmenoj tradiciji, taj

etuzijanaca i mudraca? Talmud u

"šabat" je prvi dan Pesaha.

traktatu Menahot 65a bilježi da su se

vrstu društvenog ugovora. Primarni

boetuzijanci usprotivili još jednoj

cilj partnerstva je pomoći pojedincu

prihvaćenoj halahi. Mudraci su učili

– osigurati građanska prava i dob-

No, boetuzijanci (hebr. beitusim; boetuzijanaci su bili frakcija saduceja o kojoj se vrlo malo zna, op.ur.), heretička židovska sekta iz perioda Drugog Hrama, odbila je poštovati tu tradiciju. Općenito, boetuzijanci nisu prihvaćali usmenu predaju i priklanjali su se doslovnom tumačenju teksta. Oni su smatrali da šabat koji se spominje u stihu predsta-

Strana 10

da se dnevna hramska žrtva (tamid) mora kupiti od javnih fondova. Boetuzijanci – od kojih su mnogi bili bogati – rekli su da svaki pojedinac mora pokriti trošak dnevne žrtve. Zašto se oni nisu slagali sa mudracima? Ta tri neslaganja – prihvaćanje

vrsta partnerstva, formiranog kako bi svojim članovima donijelo neku

robit svakog pojedinca unutar društva. Halaha

zapravo

razlikuje

dva

koncepta: cibur (kolektivni) i šutafut (partnerski). U Talmudu nalazimo u Temura 13a pravilo da korban cibur, javna hramska žrtva, pripada cijelom židovskom narodu. Takva žr-

Divrej Tora


(nastavak s 10. stranice)

Rav Kook:

Emor: Kontroverzija omera Iz tog razloga, blagdanske molitve završavaju riječima, "Onaj tko posvećuje Izrael i blagdane." Zašto se ovdje spominje Izrael? Talmud objašnjava u Berahot 49a: B-g posvećuje židovski narod koji zatim posvećuje blagdane. Ukorijenjeni u šabatu

Uistinu, svetost naroda ukorijenjena je u svetosti Tore. Slično tome, svetost blagdana ukorijenjena je u stalnoj svetosti Šabata. Tako se u blagoslovu kiduša kaže da je šabat "prvi od svih svetih saziva." Svetost blagdana izlazi iz šabata, prvog posvećenog u dimenziji vremena, kojeg je B-g posvetio odmah nakon šest dana Stvaranja.

tva ne može se zamijeniti žrtvama

mudraca. Usmena Tora tako odra-

partnera, bez obzira na to koliko

žava svetost židovskog naroda. Kao

Sada možemo razumjeti zašto stih

ljudi u njoj sudjeluje. Zašto ne?

što je Rav Kook napisao u uvodnom

govoreći o blagdanu Pesaha govori

Očigledno, židovski narod kao ko-

odjeljku Orot HaTora:

o "šabatu". Prvi dan Pesaha je prvi

lektiv sadrži svoju vlastitu kvalitetu svetosti koja je veća od kombinacije svih njegovih pojedinih članova. Iz tog razloga, mudraci su inzistirali na tome da se javne žrtve pokrivaju iz javnih fondova jer samo tako će one predstavljati cijeli narod. Boetuzijanci su odbacili tu ideju nacionalne svetosti. Oni su smatrali

"Može se osjetiti duh naroda –

blagdan u godini i Tora nas želi

povezan sa svjetlom Tore kao što je

naučiti da je svetost blagdana ute-

plamen povezan sa užarenim ug-

meljena na vječnoj svetosti šabata.

ljevljem – koji je oblikovao posebnu formu Usmene Tore."

omer?

vorima. Zato nisu mogli prihvatiti

korban cibur cijelog naroda.

usmene Tore. Šabat ima stalnu sve-

roda. Za razliku od Pisane Tore koja je došla direktno od B-ga, Usmena Tora prenosila se preko izraelskih Godina 13 11Broj 29 Strana

nacionalnim

vima pojedinca i društvenim ugo-

dnevnu žrtvu, čak i ako je u pitanju

njihovom poimanju židovskog na-

sa

neslaganjima oko toga kada prinijeti

sličan je odnosu između pisane i

je stav također bio utemeljen na

naroda,

identitetom utemeljenim na pra-

da svaki pojedinac može donirati za

hvaćali autoritet Usmene Tore. I taj

drugih

No, na koji je način to povezano sa

Odnos između šabata i blagdana

Općenito, boetuzijanci nisu pri-

Boetuzijanci su htjeli biti poput

tost – kevija vekijma – koja uvijek pada na sedmi dan. Blagdani su, s druge strane, povezani sa svetošću židovskog naroda. Njihovi datumi određeni su proglasom židovskog suda o početku svakog mjeseca, te

Usmenu Toru i odbili su priznati da

su blagdani utemeljeni na svetosti šabata. No, uz B-žju pomoć, mudraci su pobijedili. Uspjeli su u tome da uspostave za sva vremena halahu vezanu uz javni fond za korban tamid, kao i da postave datum prinošenja omera i proslave Šavuota. ■ Prevela Anja Grabar

odluke o dodavanju jednog mjeseca. Strana 11


Rabbi Berel Wein:

O smrti i frustracijama Aharonova djeca, svećenici Izra-

da su ljudi smrtna bića, ali vrlo ma-

poznajem brojne rabine koji nakon

ela, središnja su tema na početku

lo se u životu može postići ako čo-

puno godina više ne službuju na

ovotjednog čitanja Tore. Tora se ba-

vjek stalno misli na svoju smrt. Sve-

pogrebima, jednostavno zbog emo-

vi neizbježnom prisutnosti smrti u

ćenik Izraela treba se koncentrirati

cionalne i psihološke cijene koju

ljudskom životu. Tora svećenicima

na izgradnju budućnosti Židovskog

ovaj zadatak iziskuje od njih.

Izraela zabranjuje da se dovedu u

naroda, na stvaranje generacije oda-

vezu sa smrću. Tora im dopušta da

nih i produktivnih Židova i poslu-

budu prisutni u slučajevima osob-

žiti kao uzor poštenja, svetosti i ja-

nih obitejskih tragedija, no priječi

vne službe. Kao takav, on gotovo

njihovo sudjelovanje na sprovodima

ima dužnost da se kloni smrti, koja,

i prisustvo kod obredne pripreme

blago rečeno, koči pozitivan i opti-

tijela mrtvih.

mističan pogled na budućnost.

Ponovežer Rav, Rabbi Yosef Kaheneman, bio je kohen, svećenik. Pričao mi je da je u početku u njegovoj zajednici bilo primjedbi na njegov angažman za rabina, budući da mu to što je kohen neće dopuštati da vodi pogrebe. On je pak

Ima mnoštvo razloga za izdavanje

Druga ideja koju možemo naći u

tvrdio da na to treba gledati kao na

te zabrane. Ramban je pripisuje po-

ovoj raspravi je da svećenik, duhov-

prednost, a ne na slabost, jer■će on

sebnim duhovnim kvalitetama sve-

ni vođa, mora biti vedrog raspolo-

uvijek biti vedrog raspoloženja – i

ćenika čija svijest o B-gu je toliko

ženja. Turoban karakter nije svoj-

da je litvanske Židove dvadesetih

stalna i intenzivna da im kao pod-

stvo bilo kojeg duhovnog vođe.

godina prošlog stoljeća zadesilo već

sjetnik nisu potrebni smrt, ljudska

Chovat

dovoljno nevolja, da bi im zajednica

krhkost i smrtnost koja je potrebna

način napominje da čak i ako je

svim drugim ljudskim bićima. Ne-

kome srce slomljeno on prema

ma razloga da ih se podvrgne ob-

drugima mora pokazivati veselu

rednoj nečistoći koju smrt stavlja na

narav.

one koji su prisutni, one koji nasta-

Halvovot

na

znameniti

imala još i tužnog duhovnog vođu.

Bilo kako bilo, pogrebi su dio života i dio rabinskih dužnosti. Ipak, zabrana povezivanja sa smrću za

Slabi živci i depresivan stav sva-

svećenike ostaje na snazi i ona je

kako neće druge potaknuti da se

jedan od simbola ovog posebnog

No, mogu se iznijeti i druge ideje.

odluče slijediti vođu ili oponašati

staleža Židova.

Među njima je i misao da se duhov-

njegov karakter. Redovito suoča-

ne vođe Izraela trebaju koncentrirati

vanje sa smrću ne pridonosi opti-

na život. Prirodno je da se shvaća

mističnom pogledu na svijet. Ja

vljaju dalje.

Strana 12

Svaki naš dan života automatski sa sobom donosi i frustracije i razočaranja. Vrlo rijetko stvari ispadnu

Divrej Tora


(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

O smrti i frustracijama

točno onako kako smo planirali i

Jedan takav lijek, koji daje židov-

učiniti. Kada konačno shvatim da ja

nadali se da će ispasti. Neke su fru-

ska tradicija, je ideja i osjećaj pers-

nemam tu potrebnu vještinu, talent

stracije relativno male čak i na osob-

pektive u našem pogledu na život.

ili sposobnost, više nisam toliko fru-

nom planu – to što sam nesposoban

Promatra li netko sliku nekog veli-

striran svojom nemogućnošću da

s lakoćom promijeniti žarulju ili to

kog impresionista ili pointilista,

ostvarim taj zemaljski čin i cilj koji

što nemam sluha, na primjer. Ostale

savjet je da sliku gleda iz daljine -

me toliko zbunjuje.

frustracije poput zdravstvenih pro-

ne izbliza. Kad stoji izbliza, platno

blema, financijskih teškoća i neus-

djeluje kao da je sastavljeno od ne-

pjeha imaju veću dimenziju u našim

povezanih mrlja boje koje ne nose

životima.

nikakvu poruku ili prizor.

Profesionalni sportaši uvijek govore mantru da moraju "igrati unutar svojih mogućnosti" i "ne pokuša-

vati učiniti previše." Grubo rečeno,

lako bi se moglo reći da je naša

Stanemo li tri metra od platna ot-

to znači da su oni svjesni svojih og-

sposobnost da se životnim frustra-

kriva nam se genij umjetnika. Umje-

raničenja i koncentriraju se na ono

cijama pozabavimo na miran i od-

sto da vidi pojedine male mrlje boje

što mogu učiniti, i ne uzrujavaju se

mjeren način pravi test karaktera i

on vidi remek-djelo boja i oblika.

previše oko onoga što ne mogu uči-

temperamenta. Obično, frustracija

Ako u našim životima stojimo pre-

niti. To je dobra pouka za sve nas u

dovodi do osjećaja ljutnje, ljutnja

blizu svjetovnim pojavama, koje su

svim životnim prilikama.

dovodi do duhovne gorčine, pa čak

naša svakodnevna sudbina, vrlo

i nasilja. Vidio sam članke struč-

smo skloni životnim frustracijama i

njaka s područja ljudske psihologije

svim negativnostima koje one u

koji se zalažu za izražavanje ljutnje

nama proizvode.

kao pozitivne reakcije na frustracije.

Naravno,

prihvaćanje

vlastitih

ograničenja zahtijeva smanjenje ega. Zanimljivo je zapaziti da Majmonid, raspravljajući o prihvatljivim osobi-

Život treba promatrati kao cjelinu

nama, poniznost povezuje s odsus-

"Ispuhati se" je razumljiva reakcija

i ako smo svjesni sveukupne slike to

tvom ljutnje. Onaj tko je bahat, aro-

u trenucimaekstremne frustracije.

nam može pomoći nositi se s odre-

gantan i pun oholosti automatski će

Ipak, Tora i Židovska tradicija sna-

đenim pitanjima s kojima se suoča-

živjeti život pun frustracija i ljutnje.

žno se bore protiv takvog načina

vamo. Rabini su išli tako daleko da

Takvim ljudima stvari nikada ne

izražavanja ljutnje u gotovo svim

su nas učili da se živo ljudsko biće

idu kako treba jer sve što ne ide

životnim okolnostima. Majmonid,

ne bi trebalo žaliti na životne okol-

kako treba oni vide kao osobnu

koji zagovara umjerenost i srednji

nosti i probleme - nije li dovoljno da

uvredu i kao udarac njihovom egu.

put u vezi svih ljudskih osobina,

je osoba još uvijek živa?

ipak zagovara ekstremizam u izbje-

Velikani litavskog musarskog po-

Židov započinje svoj dan priznaju-

kreta koristili su reakcije osobe na

ći činjenicu da je još živ i da pred

životne frustracije kao lakmus test

Talmud je prepun izjava koje ocr-

sobom ima još jedan dan. Sve u sve-

njezinog duhovnog stanja. Mir u

njuju ljutnju kao odgovor na život-

mu, uz takav pogleda na ljudsko

životu i odnosu prema životnim

ne frustracije. Ljutnja je tvrdnja da

postojanje lakše se nositi i baviti s

izazovima postao je zaštitni znak

B-g nije prisutan u ovom svijetu.

frustracijama i razočaranjima. Pers-

istinski pobožnog Židova koji živi

Ljutnja je samom svojom pojavom

pektiva je ključ mentalnog zdravlja i

po Tori. Prorok nas je podučio "zli

hereza i poricanje vjere. S obzirom

duhovne snage.

su kao uzburkano more." Kralj Da-

gavanju bijes.

na to, kako da se čovjek nosi s neizbježnim

svakodnevnim

životnim

frustracijama? Zar nema lijeka za osjećaje frustracije koja tako često u nama stvaraju problem? Godina 13 13Broj 29 Strana

Prihvaćanje svojih prirođenih ograničenja nužnost je u borbi protiv negativnosti koje životne frustracije u nama izazivaju. Postoje mnoge stvari koje ja jednostavno ne mogu

vid je blagosiljao B-ga što ga je "vodio k mirnim vodama." Život je uvijek prepun frustracija. Kako se nosimo s njima pravo je mjerilo našeg duhovnog ja. ■ Strana 13


Rabbi Yissocher Frand:

B-žja pravda i misteriozni 'vav' Incidenti sa Jobom i kraljem Davidom koji objašnjavaju 'vav' u parši

Jaakov koristio čuvajući snove o

da je bio gotovo depresivan zbog

Josefu u svom srcu (v'aviv šamar et

činjenice da nije u mogućnosti is-

Emor

hadavar). Jaakov je te snove pohra-

puniti ovu micvu Suke na prvu večer

nio u pozadinu svog uma – čekajući

Sukota. To je, objašnjava Chasam

da vidi kako će se stvari odvijati.

Sofer, imperativ u'šmartem micvotai

Stoga Chasam Sofer tumači riječ

– čeznuti za prilikom da ispunimo

u'šmartem u terminima pripreme.

micve.

Ovotjedna parša sadrži stih: "Čuvajte Moje zapovijedi i vršite ih; Ja sam Hašem. I nemojte oskvrnuti Moje sveto Ime i Ja ću biti posvećen među djecom Izraelovom; Ja sam

Hašem koji vas posvećuje." (Vajikra 22,31-32). Postoji nekoliko poteškoća sa ovim stihovima. Najprije, nejasno je koja je razlika između imperativa "Čuvajte Moje zapovijedi" (koristi se glagol u'šmartem) i "vršite ih" (glagol v'asisem). Svaki od tih glagola bio bi sam po sebi dovoljan da prenese ideju vršenja zapovijedi. Raši primjećuje tu nejasnoću i kaže da se riječ u'šmartem odnosi na učenje zapovijedi

(od riječi mišna), a riječ v'asisem na stvarno vršenje zapovijedi (od riječi ma'ase). Chasam Sofer piše da izraz u'šmartem podsjeća na izraz koji je

Stih nas uči da nije dovoljno samo

činiti micve, već bi osoba trebala biti nestrpljiva u iščekivanju prilike da izvrši micvu.

Još jedan problematičan izraz na-

lazi se u gore citiranim stihovima: "v'lo s'halelu es šem kodši" (i nemojte oskvrnuti Moje sveto Ime). Stih za-

Jedan moj prijatelj, čiji je otac bio

počinje sa slovom 'vav' koje pove-

stari hasid iz Europe, ispričao mi je

zuje dva stiha. Zato se odjeljak čita,

priču. Kada je jednom prilikom do-

"Čuvajte Moje zapovijedi i vršite

šao posjetiti svog oca na prvu večer

ih… I ne oskvrnjujte Moje sveto

Sukota, padala je kiša. Njegov je

Ime." Bez ovog veznika 'vav', mi

otac stajao pored prozora gledajući

bismo zasigurno čitali to kao dva

u nebo, na rubu suza: Kada će pres-

odvojena stiha: Prvi nam stih kaže

tati kišiti pa da mogu ispuniti micvu

da držimo micvot, a tada nas Tora

Suke? Drugi bi ljudi jedva dočekali

upoznaje s ozbiljnim grijehom os-

da zbog kiše budu izuzeti od micve

kvrnuća B-žjeg Imena. Budući da

o Suki. Oni bi otišli u Suka (prve ve-

drugi stih započinje veznikom 'vav',

čeri), napravili kiduš, pojeli mini-

jasno nam je da su ova dva stiha

malnu određenu mjeru kruha, i to je

nekako povezana. Što ih to pove-

to! Ovaj je Židov, međutim, imao

zuje?

takvu čežnju za ispunjanjem micvi

Vidio sam sjajno tumačenje u Sefer Ner Uziel, Rav Uziela Milevskog, z''l. Rav Milevsky svoje tumačenje temelji na komentaru Gaona iz Vilne na Gemaru u Bava Basra (16a). U tragičnoj priči o Jobu, Job je opisan sljedećim riječima: "…

taj je čovjek bio pravedan, bojao se B-ga i klonio se zla." (Job 1,1). Kao što znamo iz priče, Sotona je došao pred Svemogućeg i zatražio od njega da mu dopusti da iskuša Joba, tvrdeći da će pod takvim pritiskom zasigurno doći na vidjelo da on i nije tako pravedan čovjek. Svemogući je zatim dopustio da Job postane metafora za patnju. Najprije je izgubio svoj novac, zatim svoju Strana 14

Divrej Tora


(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

B-žja pravda i misteriozni 'vav'

obitelj, a na kraju se razbolio. No,

U stvarnosti, taj čin nepoštovanja

Job se nije pobunio i ostao je vjeran

zapravo je bio nevjerojatan nivo

Ribonu šel Olam. Prošao je test.

odanosti tog sluge. Većina ljudi bi

Međutim, u slijedu tih događaja, bila je jedna prilika u kojoj je Job izrazio svoje, da tako kažemo, zaprepaštenje Svemogućem radi onoga što mu se dogodilo. Gemara se pita kako se to uklapa u Jobovu potpunu

pravednost. Jedan odgovor koji Ge-

rekla, "Neka ljudi misle da je kralj okrutan i nemilosrdan! On je u stvari zao kada ne cijeni moju službu njemu." Međutim, kraljeva čast bila je toliko draga ovom sluzi da je učinio sve kako bi kraljeva odluka da ga ubije bila smatrana pravednom.

ga? Je li to nagrada Tore?" Talmud zaključuje sa Davidovim razlogom za pokušaj idolopoklonstva: "Bolje da se štuju idoli, nego da B-žje Ime bude javno oskvrnuto." U nesebičnom činu, David HaMeleh je rekao, "Ja ću izgledati kao štovatelj idola pa će ljudi razumjeti zašto mi se dogodila ova tragedija." To je ista

kalkulacija koju je napravio i Job.

mara daje jest da se čovjek u vrijeme

Gaon objašnjava talmudsku frazu

Obojica su bili pravi B-žji sluge.

svoje boli ne može držati u potpu-

"Job je želio preokrenuti tanjur" u

Vjernom i odanom sluzi ništa nije

nosti odgovornim za svoje riječi (ajn

svjetlu te usporedbe. Job je znao da

važnije od ugleda njegovog gospo-

adam nitfas biš'as ca'aro). Kada je čo-

je savršen cadik, kao što je rečeno u

dara. "Neka ja uđem u povijest kao

vjek u velikoj boli, on se ne drži

uvodnom stihu knjige. Međutim,

idolopoklonik ili hulitelj, samo da

odgovornim za sve što izlazi iz

vidio je sve tragedije koje su mu se

ništa ne povrijedi slavu Svemo-

njegovih usta.

dogodile i znao je da će ti događaji

gućeg."

Drugo talmudsko mišljenje je ono u kojem Rava kaže da je Job "želio preokrenuti tanjur" (l'hafoh ka'arah al peeha). Gaon iz Vilne daje fantas-

tičnu usporedbu kojom objašnjava ovu zagonetnu metaforu. On kaže da se ta situacija može usporediti sa

uzrokovati da ljudi dovedu u pitanje B-žju pravdu. Ljudi su se pitali, "Je li to nagrada Tore?" To je značenje izraza "Job je želio preokrenuti tanjur". On se požalio protiv Svemogućeg. Sada su ljudi imali čemu pripisati njegov pad i nevolju.

Ner Uziel kaže da sada možemo razumjeti povezanost gornjih dvaju stihova. "Čuvajte Moje zapovijedi i vršite ih, Ja sam Hašem". Svaka za-

povijed mora se vršiti. Zašto? Zato što nas ponekad drugi smatraju velikim cadikimima. Međutim, u našoj

onom u kojoj kralj ima vjernog i

Slična Gemara nalazi se u Sanhe-

privatnosti, kada nitko ne gleda,

odanog slugu koji nikada nije učinio

drinu 107a. Kralj David bio je na

ponekad činimo stvari koje ne bi-

ništa krivo u svom životu. Iz nekog

rubu štovanja idolima. Huši haArki

smo trebali činiti – i za koje nas

razloga, jednog dana kralj je odlučio

došao je do njega i pitao ga, "Želiš li

Ribono šel Olam treba kazniti. To

smaknuti tog slugu. Taj je sluga bio

da ljudi kažu da kralj poput tebe

nitko ne zna. Svi misle da smo sa-

toliko odan kralju da je rekao, „Ako

štuje idole?" Davidov odgovor je bio

vršeno pravedni te da držimo cijelu

me kralj pogubi, to će biti velika

"Treba li kralj poput mene iskusiti

Toru. Kada nas Svemogući kažnjava

sramota za njega. Nikada nije imao

da ga njegov sin želi ubiti?"

za ono što smo učinili u svojoj pri-

vjernijeg slugu od mene. Što će ljudi

misliti o njemu ako me pogubi? Mislit će da je kralj okrutan i nemilosrdan.“ Iz tog je razloga sluga otišao do kralja kad je ovaj jeo, uzeo njegov tanjur i bacio mu ga na glavu. Tada su svi rekli, "Vidimo da je kralj u pravu. Ovaj čovjek zaslužuje da bude pogubljen. On je nevjerni sluga koji je sigurno ovo radio već i u prošlosti. Kralj zasigurno zna što čini." Godina 13 15Broj 29 Strana

Davidov sin Abšalom pokušao ga

je ubiti. To je bilo veliko oskvrnuće

vatnosti i kada moramo patiti, ljudi

će mrmljati, "Je li to nagrada Tore?"

B-žjeg Imena (hilul Hašem). U jednoj

Ponekad je riječ o "pravedniku

od najdramatičnijih scena Tanaha,

koji trpi", no postoji i patnja koja

kralj David i cijela njegova pratnja

dolazi onima koji ju zaslužuju. Tora

pobjegli su u Jeruzalem jer je njegov

nas poziva da držimo zapovijedi – i

sin Abšalom pokušao da ga ubije.

u javnosti i u privatnosti kako (vez-

Ljudi su govorili "Kako se to moglo

nik 'vav') "Moje sveto Ime ne bi bilo

dogoditi Davidu, kralju Izraela – on

oskvrnuto". ■

je cadik, stup svijeta?! Kako je pravedni B-g mogao dozvoliti da se Da-

Prevela Anja Grabar

vidov vlastiti sin pobuni protiv njeStrana 15


Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dati ljudima ono što im je potrebno Ova paraša nastavlja govoriti o zakonima o čistoti za svećenike i za žrtve, a završava raspravom o blagdanima.

Prvo, time što mu plodovi nisu samo uručeni, čovjek je izbjegao poniženje izravnog davanja milodara.

Tora kaže, "I kada žanješ svoju zemlju, nećeš požeti uglove svog polja...

za siromaha i stranca imaš ih ostaviti." To je jedna od 613 zapovijedi, da se uglovi

Ima to dvije velike prednosti.

svakog

polja

ostave

za

siromašne.

On se može osjećati neovisno – kao da je radio za svoju hranu.

on nam omogućava da se riješimo ljudi koji nas gnjave. Ali dobrotvorni čin se ne sastoji u tome da se riješite ljudi; on predstavlja pomaganje tim ljudima u onome što im je uistinu potrebno. I ako to hoćete napraviti kako treba, onda to zahtijeva

I to je važan moment općenito u

još malo više truda. Vlasnik polja

vezi dobročinstava. Ponekad sasvim

mora označiti uglove polja, ograditi

olakšati stvari nije ono najbolje što

ga i zaposliti ljude, ili biti sam tamo

možete za nekoga učiniti. Može biti

prisutan, kako bi nadgledao. To je

Svakako, Tora je to mogla olakšati

da će, ako mu pomognete da prona-

mnogo više posla nego napisati ček,

siromahu, naloživši vlasniku da

đe situaciju u kojoj će se pomučiti za

no u isto vrijeme, to siromašnim

skupi urod uglova i to mu izravno

ono što mu je potrebno, i uz vašu

ljudima daje ono što im stvarno

preda? Ili još bolje, da to proda za-

pomoć, to za njega biti daleko vred-

treba – osjećaj dostojanstva. Naš je

jedno sa svojom vlastitom ljetinom,

nije. To zahtijeva da s njime stalno

posao, ako želimo davati kako tre-

pa siromašnom dâ novac. Novac je,

održavate kontakt, za razliku od

ba, da pružimo isto to.

na kraju krajeva, najbolja valuta. Pa

toga da mu napišete ček i pokažete

zašto ga onda tjerati da sam žanje

gdje su vrata. I upravo zato bismo

polje?

mi radije jednostavno dali novac –

No u igri je još jedan faktor. Ova

zapovijed pruža siromašnom čovjeku konstruktivan posao. On nije u stanju jednostavno živjeti na način da ga uzdržava svaki imućan čovjek na kojega naiđe. Po zakonu Tore, siromašan čovjek ne može jednostavno ‘živjeti od države’ – on se mora ustati rano ujutro, otići pronaći polje i tamo skupljati ljetinu. Dok je socijalni sustav u državama načelno dobar, nepravilno vođeni socijalni sustav može također učiniti i mnogo

štete. On lako može stvoriti okolnosti u kojima su mnogi ljudi bez posla - i nitko sretniji od njih. Tora neće dopustiti da se to dogodi. Siromašnom čovjeku ne smije se dopustiti da postane profesionalni sakupljač milostinje. Umjesto toga, on dobiva priliku da nastavi raditi i biti produktivan sve dok ne pronađe svoj put kako da se ponovo sam skrbi za sebe. ■ Strana 16

Divrej Tora


Rabbi Shlomo Riskin:

Brojanje dana "Ovo su praznici G-spodnji ... U prvom mjesecu, 14-g dana u mjesecu, predvečer je Pesah (žrtva) G-spodu. A 15-g dana toga mjeseca je blagdan macot; sedam dana jest ćete macot..." (Lev 23, 4-6) Slava Izraelskog naroda i, nesumnjivo, ono što nas čini kadrima da preživimo kao jedinstven i kreativan narod, unatoč 2000 godina izgnanstva i progona, je hebrejski kalendar prepun Šabata i blagdana. Upravo su naši radosni i sveti posebni dani proslava isticali našu svakodnevnu muku i tešku borbu za opstanak podarivši nam kraljevski sjaj, nadahnjujući naše posrnule duše vjerom da smo mi B-žji izabrani narod, da ćemo nadvladati svakog tiranina i tlačitelja i da nam je suđeno da se vratimo u svoju domovinu, Izrael, i da ćemo na kraju donijeti moral, mir i izbavljenje na iskvaren svijet. Ali ovaj naš hebrejski kalendar jedinstvena je mješavina, slitina koji spaja solarnu i lunarnu komponentu, što dodatno komplicira ionako složen sustav kombiniranja za uspostavu vječnog kalendara koji mora zadržati lunarne datume u skladu sa solarnim zahtjevima obreda, koji ovise o godišnjim dobima. Vidite, naši su blagdani ukorijenjeni u poljoprivrednoj stvarnosti Zemlje Izrael: blagdan macota naš je proljetni blagdan (Izlazak 23,15, hag ha'aviv), koji slavi sazrijevanje prve žitarice (ječma) i obećava kontinuirano sazrijevanje svih žitarica i prvog voća. Sukot stiže točno šest mjeseci kasnije, blagdan žetve (isto 16, hag ha'asif) koji slavi pobiranje posljednjeg uroda, i obilježava posljednje dane u kojima će poljoprivednici biti prisiljeni spavati u privremeno podignutim improviziranim kolibama na poljima tijekom napornog radnog razdoblja i s nestrpljenjem očekivati zimske kiše koje bi, nadamo se, mogle biti znak dobrog uroda u godini koja dolazi. Nadalje, solarna godina predstavlja puni obilazak Zemlje oko Sunca, pri čemu se količina dnevne svjetlosti povećava i smanjuje u skladu s udaljenošću zemlje od Sunca tijekom njenog godišnjeg putovanja – koje traje približno Godina 13 17Broj 29 Strana

365,25 dana. Naša Tora, dok bilježi proces oslobađanja Hebreja iz egipatskog ropstva, također odvaja Izrael od egipatske kulture solarnog kalendara: "Ovo obnavljanje Mjeseca za vas će biti [blagdan] mlađaka; on [mjesec nisan] će vam biti prvi od mjeseci u godini" (Izlazak 12,2). Lunarni mjesec predstavlja obilazak mjeseca oko zemlje, pri čemu za 12 mjesečevih mjeseca treba 354 dana za dovršetak tog putovanja. Lunarni datumi nemaju baš nikakve veze sa uvjetima godišnjih doba na tlu, s povećanjem ili smanjenjem trajanja sunčeva svjetla na bilo koji određeni dan, s određenim godišnjim dobom na koji će dan pasti u bilo kojoj konkretnoj godini. Lunarni mjesec odražava samo smanjenje i rast mjeseca, koji će - nakon što u potpunosti nestane i ostavi za sobom potpuno zamračeno nebo uvijek ponovo upaliti mjesečevu svjetlost. To simbolizira sposobnost svakog mjeseca da iznova stvara, nove početke i prilike. U drevnim kulturama, svi su se blagdani temeljili na poljoprivrednim, egzistencijalnim elementima i, prema tome, prehrambenim faktorima i pribavljanju hrane; život i smrt ovisili su o suncu i kiši. Dakle, sunce i kiša su bili najmoćnije pojave u njihovom svijetu - i zato su obožavali njih, kao i druge prirodne sile. Njihov je kalendar bio solarni kalendar; njihova "vjerska" idolopoklonička djela trebala su potaknuti bogove prirode koje su oni podmićivali da im pomognu. Oni su se osjećali nemoćnima pred bogovima prirode. Judaizam je došao na svijet - preko Abrahama, prvog Hebreja - s potpuno drugačijim gledištem. Postojao je jedan B-g koji je stvorio svijet, jedna velika Sila, a ne mnogo međusobno zaraćenih sila koje je trebalo umiriti i taj je jedan B-g stvorio ljudsko biće na svoju B-žansku sliku da se razvija, usavršava i preuzme odgovornost za nerazvijeni i nesavršeni svijet, kojeg je trebalo podčiniti i izbaviti (Postanak 1,28; 2,15). Način na koji je to treba-

lo napraviti bio je da se bude nalik B-gu, time što će se činiti dobro i uništavati zlo, te korištenjem prirode putem ljudske domišljatosti i znanstvenih otkrića. B-g je svoje ime objavio Mojsiju kao "Ehje Ašer Ehje" (Izlazak 2,14), Ja Ću Biti Onaj Koji Ću Biti, B-g povijesti. To je otvoreno, neograničeno ime, zato što iako je stvaranje učinio B-g sam, povijest očito mora B-ga okružiti s mnogo ljudskih partnera. Samo stvaranje se može promatrati kao rad u tijeku, pri čemu je naš najveći izazov usavršiti B-žji svijet zajedno s B-gom i Njegovim ljudskim stvorenjima. Stoga se solarni kalendar – koji predstavlja sile prirode koje su naizgled izvan naše kontrole - mora sjediniti s lunarnim kalendarom, koji nije određen suncem, već poviješću, ljudima ili ljudima i B-gom zajedno, poput datuma kada su Hebrejski robovi u Egiptu bili oslobođeni; kad su se Hebreji naučili nositi sa svojom slobodom u pustinji (Sukot); kad su Izraelci ušli u Izrael iz pustinje (Lev 23,39-44); i Dan neovisnosti. Naš hibridni kalendar mora nas naučiti da budemo proaktivni, da se borimo čak i protiv sila prirode, kako bismo naposljetku usavršili svoj svijet u B-žansko kraljevstvo. On nas također podsjeća da s optimizmom čekamo da će iz tame uvijek izbiti svjetlost, da će i nakon najmračnijeg neba uvijek slijediti nova zora. Možda nas zato zapovijed o macesu uči da se moramo uplesti u prirodni proces fermentacije (ropstvo u Egiptu bio je prirodni proces) i osigurati da je svaki pojedinac oslobođen čak i od onoga što neka društva mogu nazivati prihvatljivim, pa čak i od onoga što pojedine liberalne ideologije mogu smatrati legitimnim. Moramo osloboditi b-žansko koje prebiva u svakome od nas i dopustiti tom božanskom da postane gospodarem naših duša i da upravlja našim postupcima. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17


Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Ti – jedan i jedini

Rebe Nahman je ispričao priču: Neki je posve prost čovjek izučio zanat za postolara. Kako je bio priglup morao je jako naporno učiti da bi ga savladao, pa čak ni tada nije bio baš neki stručnjak tog zanata. Oženio se i svojim radom zarađivao za život. Međutim, bio je priglup, i nije bio stručnjak u svom zanatu, pa mu je zarada bila vrlo mršava i ograničena ... U svemu tome, on je uvijek bio sretan. Bio je ispunjen radošću u svako doba. Budući da nije u potpunosti savladao svoj zanat, kada bi završio cipelu ona je obično imala oblik trokuta. No on bi uzeo cipelu u ruke i govorio o njoj tako pohvalno, da je nalazio puno užitka u rezultatu rada njegovih ruku. Rekao bi: "Suprugo moja, kako li je divan i prekrasna ova cipela! Kako li je ova cipela slatka! Ova je cipela slatka kao med i šećer!" Ona bi mu ponekad odgovorila: "Ako je to istina, zašto drugi posto-

lari mogu dobiti tri guldena za par cipela, dok ti dobiješ samo gulden i pol?" On bi tada odgovorio: "Što me briga za to? To je njihov rad, a ovo je moj rad!" "Zašto moramo govoriti o drugima? "[On bi nastavio], "Razmišljajmo o tome koliko čistog profita ja ostvarim na ovoj cipeli. Koža košta ovoliko, ljepilo i konac onoliko, a ostalo toliko. Također moram platiti određeni iznos za kopče. Dakle, imam čistu dobit od deset groša. Dok god zarađujem takvu čistu dobit, zbog čega da se brinem? "On je stoga uvijek bio ispunjen radošću i srećom. (Priče Rabi Nachmana #9, "Profinjeni i prostodušni") Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo je pomanjkanje samopouzdanja i vjere u svoju vlastitu individualnost, posebnost, osobni identitet. Mi tako često pomiješamo uvažavanje nečije jedinstvenosti ili nečijih pozitivnih osobina s ljubomorom. Pogrešno smatramo kako radimo nešto korisno dok gledamo posebne osobine u drugima, a

zapravo se osjećamo loše jer sami nismo u stanju da ih oponašamo. Ali načinom gledanja prostog čovjeka iz priče Rebe Nahmana, život možemo sagledati na drugačiji način. Trebali bismo prestati gledati na druge i početi gledati u sebe. Ako B-g uživa u mom nesavršenom djelu, ako On cijeni moje napore unatoč mojim životnim okolnostima, ne bih li trebao osjećati veliku unutarnju radost? Da, postolar nije mogao napraviti savršene cipele, ali je bio u stanju osigurati pošten i ča■ bilo stan život. Za njega je jedino to važno. Zato je bio u stanju izdići se iznad onoga što društvo misli o njemu i potpuno zanemariti njihova mišljenja. "Ono je njihov rad, a ovo je moj rad!" kaže on tako rječito.

To vrijedi ne samo kod zarađivanja za život, nego i kod naše službe B-gu. Možda se nisam bio u stanju moliti iskreno kao čovjek pokraj mene u šulu ili biti savršen roditelj kao moj prvi susjed. Ipak, ja se trudim, pa čak i ako proizvedem samo "trokutastu cipelu", trokutasta cipela također ima vrijednost. Tora nam zapovijeda da brojimo omer: "I brojat ćete za sebe" (Levitski zakonik 23,15). To podrazumijeva da, kako biste ispravno brojali, počnite time da ubrojite sebe. Ja sam jedinstvena osoba koja je odrasla u osobitom domu i doživjela jedinstvene okolnosti. Nema nikoga poput mene. Nemoguće mi se uspoređivati s drugima, ja nemam ništa zajedničko s njima. Imati vjeru u sebe nije ništa manje važno od imati vjere u B-ga. ■ .

Strana 18

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora


Rabbi Daniel Travis:

Prihvaćanje krivnje B-g upita: "Ta tko vam je rekao da ste

pravo pokajanje. Stoga, kada se

jestupe. Kada je Adam konačno

goli? Jeste li jeli sa drveta za koje sam

moli za pokajanje, prije negoli se

priznao svoj prijestup, rekao je: "Jeo

vam zapovijedio da ne jedete?" Adam

spomene bilo koje grijehe, postoji

sam s tog stabla i opet ću jesti s nje-

odgovori: "Žena koju si mi dao da bude

izjava o odricanju: "Nismo toliko

ga." Kako je Adam mogao govoriti s

sa mnom - ona mi je dala ono što sam

bestidni da kažemo da smo prave-

B-gom na tako drzak način? Sve

jeo s drveta." (Berešit 3,11.12.)

dni i da nismo sagriješili, jer smo

dok osoba nije u stanju uvidjeti da

Umjesto što nastoji prikriti svoju

zapravo uistinu griješili." Te riječi

njezina obrana mora da je bila os-

krivnju Adam se trebao pokušati

"uistinu smo sagriješili", smatraju se

labljena da bi ona uopće počinila

pokajati priznavanjem svog pri-

bitnim dijelom ove molitve.

grijeh, ona se nikada neće moći u

jestupa. Primjer za takvo ponašanje

Netko je jednom rekao Rambamu

je kralj Dovid, koji je smjesta priz-

da nije počinio nijedan od prijestu-

nao svoj grijeh kad ga je prorok Na-

pa navedenih u gornjoj molitvi. Sto-

tan ukorio. Preduvjet za pokajanje je

ga ga je upitao da li je bilo potrebno

sposobnost da čovjek bude dovoljno

da kaže tu molitvu na Jom kipur ili

iskren prema sebi samome da pri-

ne. Rambam mu je odgovorio da

zna da je pogriješio i da ga se treba

ukoliko je shvatio ozbiljnost B-žan-

smatrati odgovornim za to. Ako

skog suda, onda će spoznati da ih je

okrivimo bilo koga ili bilo što dru-

zapravo počinio.

go, ili još gore, ako potpuno odbijemo odgovornost, za nas nema nikakve nade da ćemo ikada učiniti

Godina 13 19Broj 29 Strana

Ta se ideja primjenjuje čak i na-

potpunosti primjereno pokajati. Tek nakon što spozna da bi u trenutnoj situaciji ona mogla ponovno podleći iskušenju, moći će sakupiti snage da prevlada buduće prepreke. Adam je samo izjavio da se, budući da se okolnosti nisu promijenile, on nalazio u opasnosti da ponovi svoj prijašnji grijeh. ■ Prevela Tamar Buchwald

kon što je netko priznao svoje pri-

Strana 19


Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: EMOR

Paraša Emor još je jedna prilika na putu ka čistoći uma i čistoći riječi da iskusimo istinsku slobodnu volju i vlastitu moć. Komentatori pitaju zašto se paraše "Kedošim" i "Emor" čitaju jedna za drugom? I odgovaraju: budući da je B-g dao Izraelu upute kako

postati posvećen u svemu On je isto tako dao upute i za svećenike (kohanim). Kao što se sjećamo, glavni odlomak u paraši Kedošim bio je "volite

samo zato što znamo da nas ta lju-

Paraša se uglavnom bavi svećeni-

svog bližnjega kao samoga sebe", a

bav spaja sa Stvoriteljem i zapravo

cima. Međutim, budući da nam

njegova je svrha da nas nauči kako

nas čini partnerom u Njegovom

Hram nije dostupan, mi bismo tre-

da unesemo svetost u naše živote,

stvaranju, onda postajemo posve-

bali djelovati kao svećenici u svom

jer mi smo rođeni da budemo

ćeni, i onda možemo postići što god

okruženju. Naš dom je hram i naš

kreatori. Kad kažemo "posvećeni"

želimo.

stol je žrtvenik. Kada počnemo po-

mi pod tim podrazumijevamo da moramo

uzeti

sve

što

Paraša Emor uvijek se čita tijekom

želimo

perioda brojenja omera, koje je vrije-

iskusiti i ponovno to stvoriti na

me čišćenja. Stoga tko god radi du-

način da se postupci ili riječi,

hovni rad u tom vremenu doživlja-

povežu sa Svjetlošću stvaranja.

va više poteškoća nego inače, jer

Kada volimo svog bližnjeg, i pored toga što je on učinio ili rekao,

ovo vrijeme nam predstavlja više

stupati na ovaj način mi tada zapra-

vo preuzimamo odgovornost za svoje živote. Tada dobivamo moć da kontroliramo ono što ulazi i ono što će ostati vani - to je stvarna moć. ■ Prevela Tamar Buchwald

mogućnosti za duhovni rad.

Chanoch Ben Yaakov:

Ne zaboravite uzdići svoj govor i svoju viziju Društvo koje se temelji na konceptu grada utočišta udovoljava potrebama svih svojih članova, uključujući mogućnost da ponovno promisle o svom pristupu životu kroz tšuvu pod utjecajem duhovnog nivoa ljudi oko njih. Ovo je vrijednost Tore! Mislite li da bismo mogli uzeti u obzir ovaj pristup umjesto stvaranja okruženja koje uči zločince da postanu još djelotvorniji? Strana 20

Naravno, da bi to funkcioniralo potrebni su ljudi koji će proučavati Toru i na zločince djelovati kao svjetlo. Mislite li da možemo naći takve ljude? Naše društvo nije savršeno. Kada je makar i samo jedna osoba gladna ili ne nalazi utočište, to je pogreška našeg društva, što znači da smo uzrok jer dopuštamo da se takvi nedostaci nastavljaju događati.

Vrijeme je da ustanemo i zatražimo od ljudi da se usmjere prema vrijednostima Tore, ne kao vjerskim vrijednostima, nego stoga što za sve nas ima smisla da svi ljudi budu oslobođeni oskudice, a to uključuje i one koji žive iza rešetaka i uče kako biti bolji kriminalci, a mogli bi boraviti u gradu utočištu i učiti kako da budu bolji građani i bolji ljudi! ■ Divrej Tora


Biseri hasidske mudrosti O d svakoga možeš učiti Veliki Magid iz Mezriča ovako je poučavao svoje haside. Evo što sam naučio od lopova: Glavninu svog posla obavlja noću. Ako ne ispuni svoj plan za jednu noć, nikada ne očajava, već se potrudi ispuniti ga sljedeće noći. Njega i njegove suradnike resi potpuno povjerenje jednih prema drugima. Predaje se poslu svim svojim srcem, čak i onda kada nije posrijedi velika materijalna dobit. Ne veže se previše za stvari do kojih dođe, tako da ih je spreman sutra prodati u pola cijene.

K oji je razlog našeg nemira? Razlog našeg nemira je to što

nam je postalo sasvim jasno da nas nikakva materijalna ugo-

Toliko je ponosan na svoje vještine, da ih ne bi rado mijenjao za neke druge.

da ne može u potpunosti zadovoljiti, da nikakvo mudrovanje

ne može dati odgovore na naša pitanja o smislu života, da najveća tehnološka otkrića ne mogu umiriti našu dušu. Taj

Svakodnevno je izložen poniženju, a nikada se ne uvrijedi. ■

uvid je stvorio ogromnu prazninu u muškarcima i ženama širom svijeta. Kada god dođe do neravnoteže među suprotstavljenim snagama u našem životu, počinje se pojavljivati duboka unutrašnja napetost. Nakon što smo osjetili ve-

K ad se ljeto počinje približavati,

izađi van i meditiraj na livadi. like promjene u našem okruženju i preživjeli izazove i Kad se svaki grm vraća u život i raste, katastrofe našeg stoljeća, na pomolu je novi zahtjev za raon čezne da se nađe u tvojoj molitvi. vnotežom. Stalne promjene u našem okruženju djeluju na ~R. Nachman iz Breslova ■ našu uravnoteženost, donoseći nelagodu i nemir. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 29 Strana

Strana 21


Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Učinkovito roditeljstvo

velikodušan ili srdačan prema njemu." Odrasla braća mogu reći, "Vo-

Slaganje u obitelji

ljeli bismo biti bliski, ali ne znamo

Mnoge izbezumljene majke su uz-

odakle početi." U nekim obiteljima

viknule, "Što je s vama djeco? Zašto

postoji jedan brat koji pokušava po-

se ne možete slagati?" no ono što su

miriti sve.

one previdjele je to da se oni slažu –

Djeci mnogo znači što njihova bra-

kao braća. Oni su u laboratoriju, ek-

ća misle o njima i kako se odnose

sperimentiraju sa odrastanjem i to je

prema njima. Međutim, način na

mjesto na kojem stječu praksu koja

koji se roditelji osjećaju i odnose

će im omogućiti da jednog dana

prema njima može zasjeniti bratske

žive sa svojim kolegama u svijetu

osjećaje. No ponekad roditelji mogu

odraslih. Tako, tu postoji konflikt, natjeca-

biti emocionalno odsutni i djeca se teškoće u učenju. Esti se osjećala kao gubitnik i istresala se na Tzippy, no Tzippy nije mogla razumjeti što muči Esti. Ona nije shvaćala da je Esti ljubomorna na nju. Umjesto toga, ona je mislila da ju Esti mrzi, i zbog toga što Tzippy to nije shvatila, ona je o sebi počela misliti kao o nevoljenoj osobi. Obje su danas udane, ali među njima postoji distanca.

mogu boriti u vakuumu sa malo po■

djecu kako je važno uvijek voljeti

Da su njihovi roditelji bili svjesni

svoju braću i nikad se ne ljutiti na

onoga što se događa među njima,

zahtjeve koji počivaju na njihovih

njih. To jednostavno nije realistično,

mogli su tražiti savjetovanje kako bi

kao što smo vidjeli u Postanku. Isti-

olakšali njihov odnos. Još bi bolje

na, Izak i Jišmael su imali različite

bilo da su roditelji primijetili koliko

majke, ali Jakov i Ezav su bili bli-

hvale i cijene Tzippy i uspoređuju

zanci, dijelili gene, pa ipak su posto-

Esti s njom, što čini da se Esti osjeća

jale ogromne razlike u ponašanju i

bezvrijedno i nevoljeno.

nje, a ponekad čak i okrutnost. Oni uče kakav je osjećaj povrijediti nekoga koga zaista voliš, i kako se oporaviti od tog štetnog ponašanja kada je usmjereno prema njima. Braća i sestre mogu biti najbolji prijatelji jedni drugima, ali oni to još ne znaju. Oni uče. Budite strpljive, majke. Čitajte dalje… Postoje roditelji koji će učiti svoju

pogledu na svijet. Postajati različit od svoje braće – postajati odvojeni entitet – dio je odrastanja. Vrlo često tu je izlječenje i bliskost, ali ne uvijek.

Strana 22

mjetiti molbu svakog djeteta koje viče "Pogledaj, ovdje sam!" i odgovoriti na njega adekvatnom ljubavlju i interesom mogu preduhitriti oštre sukobe među braćom.

Suosjećam sa roditeljima koji se bore da održe glavu iznad vode i koji su pod stresom radi toga kako će platiti školarinu, uz mnoge druge ramenima. Gdje oni mogu pronaći vrijeme ili energiju kako bi svakom djetetu pružili podršku, ljubav, pažnju i ohrabrenje? Ali mi se moramo vratiti našoj emuni (vjeri) da nam je B-g dao sposobnost da providimo svu emocionalnu hranu koja je djeci

Pomiješani osjećaji među braćom

potrebna, te uložiti sav naš trud u to

su uobičajeni. Ponekad se netko os-

da osiguramo da naša djeca odrastu

jeća odgovornim za tuđe pogreške.

u emocionalno zdrave kao i fizički

Kada se nešto dobro dogodi neko-

sposobne osobe.

me od njih, radost može biti pomiEsti, 32-godišnjakinja, vođena je krivnjom zbog toga kako se ponašala prema svojoj mlađoj sestri, Tzippy. Tzippy je bila nekoliko godina mlađa i bila je izvrstan učenik, dok je Esti imala neke po-

drške. Roditelji koji su ustanju za-

ješana sa ljubomorom. Kada se loše stvari dogode, netko može osjećati, "On/ona je dobio/la ono što zaslužuje" – i zatim se osjećati krivim zbog tih osjećaja. Jedan mladić je rekao, "Ubija me kada ne želim biti

Nemojmo nikad podcijeniti važnost tefile, traženja od B-ga da nam pomogne sa našom djecom. To me podsjeća na čovjeka koji je Steipler Gaona zatražio beraha da njegov sin bude talmid haham. Steipler je rekao, "Talmid haham se ne postaje zbog Divrej Tora


(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

beraha. To se postaje tako da se ti

iznese svoju stranu i da opovrgne

smo mi uzor našoj djeci. Roditelji

posvetiš svom učenju i tefili punoj

drugoga." Ta "igra" raspršit će in-

mogu imati međusobna neslaganja,

suza. Koliko sam samo ja plakao da

tenzitet prepirke. Osim toga, nakon

i riješiti ih mirno. Ako roditelji viču

bi moj Chaim postao talmid haham!"

što saslušate obje strane možete reći,

jedan na drugoga, djeca će slijediti

Očigledno, njegove su suze bile

"Na sudu sudac ne donosi presudu

primjer i neće naučiti da se svađa

efektivne

može riješiti u miru.

najvećeg

odmah, već uzima slučaj na razma-

gaona naše generacije, Rav Chaima

u

podizanju

tranje. Obznanit ću vam svoju pre-

Kanievskog.

sudu uskoro."

Ne uključujte se

Što onda činiti kada se djeca svađaju? Eksperti dječje psihologije sugerirali su, "Ne uključujte se," osim ako postoji opasnost da bi

Imajte na umu da se djeca mijenjaju kako rastu. Tinejdžeri teže za ne-

Mudri suci pokušavaju presuditi

ovisnošću, i brigu za mlađu braću

na način da svaka strana osjeća kao

mogu osjećati kao teret. Tinejdžer

da je nešto dobila. To može zahtije-

može željeti svoju privatnost i može

vati Salomonovu mudrost, ali može

mu smetati što se mlađa braća uvi-

se postići.

jek drže uz njega. Shvatite to i recite im da vam je potrebna njihova po-

moglo doći do fizičkih povreda, u

Iako su sukobi među braćom nor-

tom slučaju ih morate razdvojiti.

malni i očekivani, važno je postaviti

Inače, pustite ih da se snađu. Ako

pravila. Sastanite se sa djecom i re-

pokušate biti sudac, moguće je da

cite im, "Znam da će biti perioda

Možete reći svojoj djeci da ste se i

nećete pravedno uzeti obje strane.

kad se nećete slagati, i ovo su pra-

vi također sukobljavali sa svojom

vila koja trebate slijediti. Nema na-

braćom kad ste bili njihovih godina.

zivanja pogrdnim imenima, psova-

Nadam se da im možete reći da ste

nja, udaranja ili guranja. Nema vi-

sada bliski sa svojim bratom i ses-

kanja. Buka samo zbunjuje. Nije va-

trom, i iako ste imali sukobe, sada

žno tko je nešto započeo. Za svađu

vidite koliko su oni bili trivijalni, te

je potrebno dvoje. Kad se ne slažete,

shvaćate da kao odrasli, braća i se-

trebate sjesti kako bi raspravili o

stre mogu gajiti snažnu povezanost

problemu i donijeli kompromisno

i biti podrška jedni drugima.

Ako osjećate da se morate uključiti, recite djeci da ćete saslušati njihove prepirke malo kasnije, a ne u tre-

nutku kada su njihovi temperamenti i emocije na visokoj razini. Dobar način za to učiniti je reći, "Kako bismo ovo učinili na najpravedniji način, učinit ćemo to kao na sudu. Ja ću biti sudac, a svaki od vas će iznijeti svoj slučaj. Nema prekidanja. Svaki od vas će dobiti priliku da

rješenje. Ako ste u dvojbi, možete doći k meni po savjet." Izuzetno je važno zapamtiti da

moć; zatim osmislite pravedan raspored i držite ga se.

Neke obitelji imaju redovite tjedne sastanke sa djecom na kojima ona mogu iznijeti svoje žalbe. Sjajno je kada možete reći posvađanoj braći, "Možete to iznijeti na sastanku." Osobito sa mlađom djecom, možete im ponuditi nagradu svaki put

kad riješe prepirku među sobom. Ako sukob postane ozbiljan ili opasan, fizički ili emocionalno, ili ako remeti funkcioniranje obitelji, mudro je konzultirati se s mentalnozdravstvenim profesionalcem koji je kompetentan u rješavanju dječjih problema. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 23Broj 29 Strana

Strana 23


Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Prihvaćanje patnje

kod roš ješive Mira tijekom posljed-

Kabalat ha'Jisurin

vog života bile su posljedice Parkin-

njih dvadeset i osam godina njegosonove bolesti koja je razarala njegovo tijelo. U boljim momentima

Do kada, o Gospode? Hoćeš li mi ikada

njegovo bi tijelo tek podrhtavalo; u

oprostiti? Do kada ćeš kriti Svoje lice od

težim trenucima on bi se snažno i

mene? Koliko još moram podmosti bol u duši svojoj, i čitavog dana nositi tugu u

grčevito tresao. Kada bi držao govor s podijuma u studijskoj dvorani,

srcu?

on bi se žestoko tresao, pri tom čvrsto držeći jednu ruku drugom kako

-- Psalmi 13,1-2

ne bi samostalno mlatarala. Unatoč boli i nelagodi koje je stalno osjećao, KAKO RAZUMJETI patnju koja

će zamaskirati naš bol. Naš predlo-

■ on se uspijevao duboko koncentri-

postoji na svijetu kada se čini da

žak ovdje je gorko bilje (maror) koje

rati dok je iznosio složene i pažljivo

ona nema nikakvog smisla? Dobri

se pojavljuje na Sederu Pesaha.

nijansirane

ljudi pate, a ljudi koji rade strašna

Hren ili neka druga ljuta hrana koju

temama.

zla djeluju kao da uživaju u najbo-

jedemo kao maror podsjeća nas na

ljem što život može ponuditi. Toliko

gorak život koji smo imali dok smo

je mnogo objašnjenja bilo ponuđe-

bili robovi u Egiptu. Sručiti u sebe

no. Neka nam kažu "Naša nesreća

gorko bilje ne ispunjava zapovijed

nije B-žje djelo," što je svakako u

da se jede maror, jer nam ne pruža

suprotnosti s Židovskom idejom o

doživljaj koji u sebi nosi pouku;

božanskoj svemogućnosti. No, da li

čovjek mora stvarno osjetiti tu gor-

je bolje pripisati uzrok B-gu, kao da

činu. Isto tako, mi ne bismo bili u

B-g želi da patimo? Današnja nam

stanju shvatiti pouku koja se nalazi

metoda upućuje poziv da se usredo-

u našoj vlastitoj patnji ukoliko pret-

točimo na našu reakciju na patnju,

hodno ne progutamo gorčinu koja je

umjesto da špekuliramo o njenom

nagovještava.

uzroku.

misli

o

ezoteričnim

Većina onih u kasnijim stadijima Parkinsonove bolesti završe priko-

vani za krevet. Za razliku od njih Rav Nosson Tzvi ne samo da je redovito molio u ješivi i mnogo sati učio unutar njenih zidova, on je za vrijeme svoje bolesti također izgradio i najveću zajednicu Tore na svijetu, preuzevši na svoja slaba pleća ogromnu financijsku odgovornost za rast ješive i još nalazio vremena da pruži toplinu i ljubav svojim stu-

Krajem 2011. godine preminuo je

dentima. Sve do kratko pred njego-

Hebrejska riječ za patnju je jisurim,

Rabbi Nosson Tzvi Finkel. On je bio

vu smrt, doslovce nije bilo niti jedne

koja svoj lingvistički korijen dijeli s

roš ješiva Mir Yeshiva-e u Jeruzale-

odluke donesene u ješivi, od onih

riječju musar, koja znači "podučiti".

mu, najveće ješive na svijetu s preko

najvažnijih do sasvim trivijalnih, a

Patnja u sebi sadrži pouku, ali na

šest tisuća studenata. On je bio

da ih Rav Nosson Tzvi nije razmo-

nama je da istražimo i otkrijemo što

unuk, i dobio je ime po svom djedu,

trio.

nas naša patnja može naučiti.

Rabbi Nossonu Tzviu Finkelu, ute-

Polazna točka je da budemo prisutni ovdje i sada te da prihvatimo činjenicu da patimo, bez da bježimo od nje ili da se anesteziramo ili tražimo utjehu za koju se nadamo da

Strana 24

meljitelju Slobodka ješive u Litvi, koja je izvršila tako snažan utjecaj na suvremeni Židovski svijet, i u čijoj se srži nalazio musar. Prva stvar koju bi svatko zapazio

Kao pomoć da naučimo lekciju ove osobine koja se tako snažno očitovala u životu Rav Nossona Tzvia Finkela, moramo razlučiti patnju od boli, jer one nisu jedna te ista stvar. Bol je izravna reakcija na

Divrej Tora


(nastavak s 24. stranice) invazivni

podražaj

Alan Morinis: i

Srce smješteno u umu

odražava

shvatiti razlog i čak i onda kada

svoju vlastitu patnju i ne dopustiti

jednostavno uzrok i posljedicu. Pa-

učinimo sve što je moguće da ih

joj da nas skrene s našeg puta

tnja, s druge strane, nastaje iz tuma-

ublažimo, što bismo i trebali – mi

duhovnog rasta.

čenja i očekivanja. Na primjer, ubo-

smo se povezali sa istinom i stvar-

sti se iglom u prst i dobiti injekciju s

nošću. To je tako. Takav stav vidi-

lijekom na ljestvici boli mogu biti

mo kod Aharona nakon što su dvo-

podjednako rangirani. Ali patnja ve-

jica njegovih sinova umrla kao po-

zana uz jedno i drugo može biti jako

sljedica

različita. Patnja priziva našu svijest

svom dubokom prihvaćanju toga

PRAKSA

o sebi, ego, naše pravo, naš odnos s

što se dogodilo, Aharonova reakcija

B-gom i sve drugo što ulazi u stva-

je da ostane šutke.

Prepoznajte jedan izvor patnje u

ranje našeg odnosa prema svijetu u

zabranjenog

prinosa.

U

Prihvaćanje istine o svijetu onakve kakva jest stvara solidan temelj za transformaciju koju nazivamo stjecanje Tore.

svom sadašnjem životu. Može vam

Kod nas patnju ne izazivaju samo

pomoći da se prisjetite razlike izme-

dramatične okolnost i pitanja života

đu boli i patnje – vi tražite neki mra-

i smrti, već nas čak i sitna i banalna

čni, neugodni osjećaj koji odražava

razočarenja mogu navesti da pati-

neki vid vašeg života koji nije ona-

Mi smo dovoljno mudri da izbjeg-

mo. Naši su mudraci rekli: "Do koje

kav kakav biste željeli da bude. To

nemo nepotrebnu bol, ukoliko je to

mjere seže patnja? Čak i kada netko

može biti fizička ili psihološka ili

moguće. Ali izbjegavati ili poricati

posegne u džep da izvadi tri novči-

društvena ili financijska ili kakva

ili potiskivati našu patnju može za-

ća a izvadi dva." Nije potrebno ništa

druga nevolja za koju možete osje-

ustaviti naš napredak. Pitanje "Za-

više da sunce iščezne iz naših živo-

ćati "kada samo ne bih imao ovo

što ja?", na primjer, lako može ostati

ta. Svejedno, bio uzrok velik ili ma-

breme, onda bih se više fokusirao

bez odgovora. Moja majka nikada

len, patnja je patnja; pred nama je

na svoje prioritete i svoj duhovni

nije mogla shvatiti zašto je ona, koja

izazov da prihvatimo da patimo kao

život."

nikada nije pušila i koja je redovito

temelj da krenemo dalje sa svojim

vježbala, doživjela infarkt još dok je

životima.

Možete li prihvatiti taj uznemirujući

svim njegovim dimenzijama. "Jao!" odražava bol. "Zašto ja?" je pitanje patnje.

bila relativno mlada, dok njezine

između želja i stvarnosti? Ako to

sestre, koje su i pušile i nikada nisu

učinite možete li sklopiti mir sa

vježbale, nisu. Prihvatiti uznemiru-

svojom patnjom, umjesto da je od-

jući i ogoljujući doživljaj na koji ovo

gurnete ili zakopate ili reagirate na

pitanje ukazuje uključuje razmatra-

nju? Ovime vas ne pozivam da pri-

nje i možda revidiranje vašeg osje-

hvatite fatalizam, jer možda ćete

ćaja tko ste, koliko kontrole imate nad svojim životom, kako se odno-

i ogoljujući doživljaj razdvojenosti

ipak energično postupiti, već da do Prihvaćanje je ishodište predano-

srži ogolite svoje osjećaje i prihva-

sti i upornosti koje su Rabbi Nosso-

tite ono što je vaša realnost, vaša

na Tzvia Finkela činile nezaustavlji-

polazna točka u sadašnjem trenu-

Suočen s nerazumljivom tragedi-

vim sve dok bolest nije učinila svo-

tku. Pružite ruku i zagrlite svoju

jom, naš um ostane zbunjen, a naše

je. On je bio rođen u Americi – gdje

tugu i gubitak. Proširiti svoje unu-

srce želi kriknuti. Ne bi li ovaj svijet

su ga zvali Nat – odrastao je uz

tarnje biće da možete omogućiti

trebao biti mjesto dobra i istine? A

bejzbol, a onda je nadišao taj život

svojim osjećajima da sjede spokojno

umjesto toga mi vidimo zlo, gubi-

kako bi postao veliki vođa, nada-

u vašim grudima.

tak, sebičnost, bezosjećajnost i na-

hnuće desecima tisuća studenata.

sumično povređivanje. Kada pri-

Njegova nevjerojatno požrtvovna

Obratite pažnju na ono što se doga-

hvatimo da su te datosti sastavni

predanost je obrazac koji nas može

dio svijeta – čak i kada ne možemo

nadahnuti da nastojimo izdržati

site prema B-žjoj Volji, i – najvažnije od svega – kako živite.

Godina 13 25Broj 29 Strana

đa u vama kada stvarno privatite svoju patnju kao svoju sudbinu. ■

Strana 25


COVID 19

Ministar zdravlja Izraela najavio ostavku usred krize zbog pandemije Vijesti, 26.4.2020. Licman je danas obavijestio premijera Izraela Benjamina Netanjahua da će podnijeti ostavku u vrijeme kada se formira nova vlada Ministar zdravlja Izraela Jakov Licman najavio je danas da će se povući nakon nezadovoljstva javnosti zbog njegovog odnosa prema krizi nastaloj zbog zaraze koronavirusom i pošto je i sam bio zaražen. Licman je danas obavijestio premijera Izraela Benjamina Netanjahua da će podnijeti ostavku u vrijeme kada se formira nova vlada.

On nije pominjao svoj rad u Ministarstvu zdravlja koje je predvodio skoro jednu deceniju, već je samo najavio da će preuzeti Ministarstvo građevinarstva. Vlada Izraela je uglavnom hvaljena što kontroliše krizu nastalu zbog novog virusa.

novinare i navodno se protivio predlozima da se pojača ograničenje kretanja u zajednicima religioznih Jevreja.

Njime je zaraženo više od 15.000 Izraelaca, a skoro 200 ljudi je preminulo, ali izraelski zdravstveni sistem nije onako bio preopterećen kao što je to bilo u Italiji i Njujorku, najviše pogođenim pandemijom.

Početkom ovog mjeseca on je testiran pozitivno na korona virus jer očito ignorisao preporuke sopstvenog ministarstva da izbjegava grupne moltive na javnim mestima. On se od tada oporavio.

Licman, ultraortodoskni Jevrejin, se našao na udaru kritika što je, kako se činilo, bio nepripremljen za konferencije za

U Izraelu su danas ublažene restrikcije uvedene zbog zaraze i otvorene su berbernice, saloni ljepote i male radnje na ulci.

Veliki šoping centri i pijace su ostali zatvoreni, ali je IKEA otvorena. Licman je porekao svaku vezu između IKEE Izrael, ultraortodoksnih zvaničnika i odluke vlade da dozvoli tom švedskom lancu prodavnica namještaja da se otvore na četiri mjesta u Izraelu.■

Premjestio sam mezuzu s ulaznih vrata na frižider jer su to jedina koja vrata koja još uvijek otvaram

Poruka izraelskoga veleposlanika g. Ilana Mora povodom Dana neovisnosti Države Izrael Euractiv.Jutarnji, 29.04.2020. Poruku izraelskog veleposlanika g. Ilana Mora povodom Dana neovisnosti prenosimo u cjelosti.

Na Danas slavimo Yom Ha'atzmaut, Dan neovisnosti Države Izrael, što predstavlja 72. godišnjicu osnutka Države Izrael. Kad je Izrael proglasio neovisnost, nismo mogli ni zamisliti same razmjere svoga uspjeha. Izrael je danas globalna i gospodarska sila, vodeća na svim područjima: poljoprivredi, znanosti, inovacijama, sigurnosti i medicini. Izrael je mala država, ali kad se radi o postignućima, zahvaljujući našoj usredotočenosti na inovacije, mi smo zai-

Page 26 Strana 26

sta start-up zemlja u svakome smislu te riječi. Danas ima mnogo stvari na koje možemo biti ponosni. U posljednje 72 godine, na svaki Dan neovisnosti, slavili smo plešući na ulicama. Danas to, nažalost, ne možemo. Danas svoju neovisnost slavimo u izolaciji, na distanci. Danas smo suočeni s drugom preprekom i izazovom: pandemijom koronavirusa koja je bacila svijet na koljena i nije poštedjela niti jednu zemlju, uključujući i Izrael. Životi su nam se stubokom promijenili, ali, unatoč svemu, moramo biti strpljivi i ustrajni. Ako nas je naša prošlost ičemu naučila, onda je to da možemo i hoće-

mo prevladati svaku prepreku. U ovoj borbi s virusom Izrael je vrlo aktivan: naši znanstvenici sudjeluju sedam dana tjedno po 24 sata u svjetskom nastojanju da se pronađe cjepivo za koronavirus i iskušavaju lijekove koji mogu pomoći zaraženima. To je još jedan primjer židovskoga načela 'TIKKUN OLAM' – činiti svijet boljim mjestom za život. Zahvalni smo im na njihovu radu u ovoj krizi. U toj borbi, a zasnovano na stabilnim i prijateljskim odnosima, Izrael stoji uz Hrvatsku i zajednički se borimo za sigurnu i zdravu budućnost. Podržavamo i odobravamo pravila društvenoga distanciranja i preporuke i mjere Hrvatskoga

Divrej Tora

zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske vlade koje su se pokazale uspješnima. Činimo to s nadom, optimizmom i vjerom da će sve to uskoro proći i da ćemo živjeti svoje živote bez straha. Kad to prođe, veselimo se daljnjoj uspješnoj suradnji Izraela i Hrvatske na polju poljoprivrede, znanosti, tehnologije, inovacija i mnogim drugim područjima. Učeći iz prošlosti, stvorili smo bolju sadašnjost. Iz sadašnjosti stvorit ćemo bolju budućnost – zajedno. Sretan Dan neovisnosti. Ilan Mor Veleposlanik Države Izrael ■

Godina 13

Broj 29


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.