3-07 - Divrej Tora - Kedošim 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 31

Zagreb, šabat 11. svibnja 2019. - 6. ijara 5779.

Broj 31

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Kedošim

B’’H

Šabat Kedošim Jeruzalem 18:45

20:05

Zagreb

19:56

20:57

Rijeka

20:01

21:03

Split

19:48

20:49

Dubrovnik 19:39

20:40

Vinkovci 19:43

20:45

Sarajevo 19:41

20:42

Doboj

19:44

20:46

B. Luka

19:48

20:50

Beograd 19:35

20:45

Novi Sad 19:39

20:49

Subotica 19:42

20:54

Zrenjanin 19:37

20:48

Niš

19:25

20:33

Beč

20:02

21:04

Frankfurt 20:39

21:41

Edison, NJ 19:45

20:45

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 14.5.2019.

jednakosti

pred

zakonom,

šabat,

Alot Hašahar

3:33

Najranije Talit

4:21

Nec Hahama

5:26

Paraša Kedošim počinje izjavom:

Najkasnije Š’ma

9:09

"Bit ćete sveti jer sam Ja, G-spod B-g

U paraši Kedošim se nalazi i nalog koji

Zman Tefila

10:24

vaš, svet", koja slijedi iza desetak

je veliki rabin Akiva nazvao glavnim

Hacot

12:53

micvot kojima se Ţidov posvećuje i

načelom Tore i za koji je Hilel rekao,

Minha Ketana

17:13

povezuje

"To je čitava Tora, a ostalo je komentar"

Plag Haminha

18:46

uključuje:

Šekia

20:19

micvu

Cet Ha-kohavim

21:01



(Vajikra 19,1—20,27)

svetošću

zabranu

davanja

seksualni moral, poštenje u poslovanju,

B-ţjom.

idolopoklonstva,

milodara,

načelo

poštivanje roditelja, svetost ţivota.

– Voli bliţnjeg svoga kao sebe sama. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ ״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 14 p'sukim (19,1-14)

mimo druge.

Ne smijemo se oskvrnuti radeći bilo

nju; "Ljubi svog bliţnjega ..."

Nemoj se osvećivati, niti gajiti ljut-

što od prethodno navedenog u

Iz riznice R. Yaakova Auerbacha, z"l

paraši Aharej Mot. Ti odvratni

Poznato je da se micvot mogu kate-

postupci onečišćuju Zemlju i uzrok su

protjeravanja

postupke

nje.

moramo

Takve

strogo

iz-

bjegavati. Levi - druga alija - 8 p'sukim (19,15-22) Ne izopačujte pravde, niti iskazujte čast

istaknutoj

osobi

tijekom

gorizirati na one između Ţidova i Ţidova; ukorite svog bliţnjeg, svog

B-ga, Bein Adam LaMakom i između

sugrađanina

ljudi, Bein Adam Lahavero.

vodeći

računa

njegovim osjećajima, pazite da ga ne osramotite.

Pasuk v'ahavta l're'a'ha kamoha Ani

Hašem

dobar

način

S gledišta micvi

predstavlja međuljudsku kategoriju

Promotrimo pažljivije ...

micvot. Njegova brojčana vrijednost je:

suđenja. Moramo uvijek provoditi

Osramotiti svog bliţnjeg ili ga

stvarnu pravdu. Još jednom, imajte

dovesti u neugodnu situaciju je

6 + 1 + 5 + 2 + 400 (414) + 30 + 200 +

na umu da imamo pozitivnu micvu

izuzetno ozbiljan grijeh. Izvor se

70 + 20 (320) 20 + 40 + 6 + 20 (86) +

koja je, u biti, "druga strana"

nalazi u kontekstu ovog ukora.

1 + 50 + 10 (61) + 26 = 907

nekolicine

Recimo, na primjer, da neki Ţidov

Micva potom predstavlja micvot iz-

dovode

zabrana, do

čija

kršenja

iskrivl javanja

zaobilaţenja pravde.

šabata. Ako to ne radi raz-borito i

Nadalje, tehnički uzevši, ova pozitivna

zapovijed

sucima

namijenjena

sudovima.

Međutim,

Ţidov, kao pojedinac, iz ovih micvot mora spoznati vaţnost poštenja i primijeniti neka od tih pravila na neformalnoj dnevnom

osnovi,

ţivotu.

kori svog bliţnjeg zbog kršenja

svako-

Svatko

nanese pretjeranu bol ono-me koji krši šabat, onda je ovaj koji kori kriv što

doveo

svog

bliţnjeg

neugodno situaciju. Ako onaj koji ispunjava

vaţnu

micvu hohahe

među čovjeka i B-ga. "I ljubit ćeš Bga ..." v'ahavta et Hašem Elokeha = (414) + 1 + 400 (401) + 26 + 1 + 30 + 5 + 10 + 20 (66) = 907. Prekrasan numerički podsjetnik na jednaki status ovih dviju kategorija.

mora imati senzibilitet za osjećaje

Zapazite stalno podsjećanje: "Ja sam

prekršitelja, koliko više mi moramo

B-g", ili riječi u tom smislu. Biti lju-

biti na oprezu da nikada ne posra-

bazni jedni prema drugima nije samo ljubaznost; to je dio B-ţje Tore i

vremena na vrijeme sudac - roditelj, brat, dijete, prijatelj – a i zakoni

ispunjenje micve.

sudaca često se mogu primijeniti na

Razmislite o ovome ...

obične svakodnevne situacije.

vuna + lan

Postoje

mnoge

micvot

koje

Š'liši - treća alija – 10 p'sukim (19,22-32) i

ljubazna osoba učinila čak i da nisu

Ni tračevi ni klevetanje (bez obzira

to stvari koje ljubazni ljudi čine. Pa

je li ono što se ispriča istina ili laţ, to je i dalje zabranjeno); nemojte stajati po strani dok je vaš bliţnji u ţivotnoj opasnosti, ili je u opasnosti njegovo tijelo ili imovina. Nemojte u svom srcu mrziti svoga bliţnjeg Strana 2

zapovjeđene. Ona bi ih činila jer su što te micvot pridodaju ovoj osobi? S jedne strane, mi smo prvenstveno sluge B-ţje. Naše ljubazno ponašanje dio je B-ţjih zapovijedi za nas. Stoga je naša prvenstvena motivacija kod činjenja dobrih djela naša ţelja da ispunimo B-ţju Riječ. Divrej Tora

OU Israel's Torah Tidbits:

(nastavak s 2. stranice) Iz drugog kuta ...

laţnim mjerama; čovjek mora biti

Od nas se traţi da vršimo micvot, čak i ako nam se to ne sviđa. Čak i ako smatramo da onaj kome su namijenjena naša djela dobročinstva nije vrijedan toga. Ima još. Zabranjeno je međusobno kriţati ţivotinje

različitih

vrsta,

sijati

miješano sjeme i nositi šaatnez, odjeću od mješavine vune i lana. Imajte na umu da je u ovom pasuku zabranjeno mješanje ţivotinja, mješanje biljaka, i mješavina biljaka i ţivotinja. Ovo nije "razlog" za zabranu šaatneza, ali je jedan od načina da ovu zagonetnu micvu stavimo u pravu perspektivu. Potom

imamo

sloţeno

pitanje

pomirenja za neprilične odnose sa sluškinjom

Alija po Alija

koja

djelomično

pošten s utezima i mjerilima (evo, ponovo to vidimo, dvije strane istog micva novčića). Drţite sve B-ţje uredbe i zakone. Hamiši - peta alija - 7 p'sukim -

sprečava da nas Zemlja izbaci iz nje.

(20,1-7) Kazna za Moleha (izopačenu idolo-

Š'vi'i - sedma alija - 5 p'sukim (20,23-27)

pokloničku praksu koja uključuje

Zabranjeno nam je slijediti običaje i

ţrtvovanje djece) je smrt kamenovanjem. B-g će odrezati onoga koji sluţi Molehu. Ako društvo ne kazni prekršitelja, B-g će ga kazniti. Tako je i za prakticiranje ova i jid'oni. Posvetite se i budite sveti.

hranu i piće u Jerušalajimu. Od pete godine

nadalje,

plodovi

dopušteni svima. Zabranjeno je proţdrljivo jesti. Ne smije se konzultirati i oslanjati se na znakove, proricanje, prizivanja ili neke aspekte astrologije, itd.

Kako bismo naslijedili zemlju Iz-

nas B-g posvećuje zbog naših djela.

raelovu, ne smijemo se vladati na

primjer brojnih situacija, gdje je Tora prethodno postavila zabranu, a sada navodi kaznu za kršenje zabrane. Prvi put se smatra upozorenjem da se ne čini grijeh. To se uklapa u talmudski princip: Ne kaţnjavamo sve dok prethodno ne

Tora sada ponavlja zabranjene veze koje su bile iznesene na kraju Paršat Aharei. Za sve njih slijedi smrtna kazna. Konkretne smrtne kazne su različite,

(19,33-37)

Rambam uči naredbu Sanhedrinu

u zemlji (obraćenika i/ili stranca). Preobraćenika se tretira s ljubavlju; moramo učiti iz našeg egipatskog iskustva. Zabranjeno je varati bilo kojim

Godina 12 3 Broj 31 Strana

izvrši

ali

sklopu

kaznu

razumna i konstruktivna.

gnusne načina naroda koji su prethodno ovdje ţivjeli. Moramo praviti razliku između košer i ne-košer ţivotinja (i načina ţivota); moramo biti sveti i različiti od drugih. Mi se ne razlikujemo automatski od bilo koga

drugog.

Tora

nas

čini

različitima. Tora nam daje naš jedinstveni identitet. Primijetite dvostruku ulogu koju

izdamo upozorenje.)

R'vi'i – četvrta alija - 5 p'sukim Ne smije se iskorištavati pridošlicu

očiglednog razloga. Drugim rije-

Čuvajte ove zakone i vršite ih, jer

njihove smrti, zabranjeno je. (Ovo je

prodati pa novac upotrijebiti za

panje i one stvari za koje nema

šanja ne-ţidovske prakse koja je

Plodovi prve tri godine ţivota

jesti isključivo u Jeruzalemu, ili

idolopoklonstvo, nemoralno postu-

Šiši - šesta alija - 15 p'sukim - (20,822)

Proklinjanje roditelja, čak i nakon

četvrte godine je sveta i mora je se

đemo. Ova se zabrana odnosi na

čima, obično nema zabrane opona-

oslobođena, a djelomično je još rob.

stabla su zabranjeni - orla. Ljetina

prakse naroda među kojima se na-

ovoga

"unutarnjeg

svaki Ţidov mora odigrati. Svi smo mi pojedinci, a dio smo i Klal Jisraela. Potiče nas se da čuvamo Toru kao pojedinci, ali nam je također "savjetovano" da budemo vjerni B-gu, kako se izraelskom narodu u cjelini ne bi dogodile tragedije.

spaljivanja" kad se to od njega traţi.

Ov i jid'oni se kaţnavaju kameno-

Rambam smatra da se svaka od

vanjem.

četiri smrtne kazne pojedinačno

Posljednja 3 p'sukim ponovo se

broji među 613 micvot.

čitaju za Maftir. ■

Tora nam još jednom zapovijeda da sačuvamo

sve

micvot,

čime

se Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 212. Nemaš se čega bojati: Obveza poštivanja svojih roditelja Osoba mora poštivati svoju majku i svog oca ... (Levitski zakonik 19,3)

224. Vješt k'o mačak: Zabrana potajne krađe Nećete krasti ... (Levitski zakonik 19,11) 225. Tko, ja?: Zabrana da se zaniječe vlasništvo drugoj osobi

213. Zabranjeno osvrtanje: Zabrana promatranja idola (idolopoklonstva)

... ne varajte ... (Levitski zakonik 19,11)

Ne obraćajte se idolima ... (Levitski zakonik 19,4)

226. Nisam ja!: Zabrana laţnog zaklinjanja da se porekne dug

214. Terah: Zabrana pravljenja idola, čak i za druge Nećeš načiniti livenog idola ... (Levitski zakonik 19,4) 215. Nosar? Ne sad! Zabrana jedenja onoga što je preostalo od ţrtava Tko god jede od nje, nosit će svoj grijeh ... (Levitski zakonik 19,8) 216. Pea I: Obaveza da se potrebitima ostavi ugao polja …ostavit ćete ih za siromaha i stranca. (Levitski zakonik 19,10) 217. Pea II: Zabrana da se poţanje ugao polja ... nemoj do kraja požeti kuta ugao svog polja ... (Levitski zakonik 19,9) 218. Nismo li to već rekli?: Obaveza da se pabirci ostave na polju …ostavit ćete ih za siromaha i stranca. (Levitski zakonik 19,10) 219. Luko Paljetak: Zabrana sakupljanja pabiraka

... ne poričite ... (Levitski zakonik 19,11) 227. To je moja priča i drţim je se: Zabrana laţnog zaklinjanja Nemojte se lažno zaklinjati Mojim Imenom ... (Levitski zakonik 19,12) 228. Varalice nikada ne uspijevaju: Zabrana zadrţavanja novca kojeg ste duţni drugoj osobi Nemojte varati svog bližnjeg ... (Levitski zakonik 19:13) 229. "Ruke u vis": Zabrana pljačkanja silom ... nećete pljačkati ... (Levitski zakonik 19,13) 230. Ugovor sa sindikatom: Zabrana odgađanja isplate plaća Ne usteži plaću radnika ... (Levitski zakonik 19,13) 231. Riječi mogu povrijediti: Zabrana proklinjanja drugog Ţidova Nemoj proklinjati gluhoga ... (Levitski zakonik 19,14)

... pabirke svoje žetve ne smijete uzeti (Levitski zakonik 19,9)

232. Ha Ha!: Zabrana davanja savjeta kojim se nekoga dovodi u zabludu na njegovu štetu

220. Plod loze: Obaveza da se dio vinograda ostavi za siromašne

Ne stavljaj zapreku pred slijepca (Levitski zakonik 19,14)

…ostavit ćete ih za siromaha i stranca. (Levitski zakonik 19,10) 221. Digni, digni, digni ...: Zabrana da se vinograd počisti …u vinogradu ne pabirčite... (Levitski zakonik 19,10) 222. Ops!: Obaveza da se palo groţđe ostavi potrebitima

233. Smijurija od suđenja.: Zabrana izopačavanja pravde Nemoj iskrivljavati pravdu ... (Levitski zakonik 19,15) 234. On nije sve to: Zabrana favoriziranja moćnih ljudi na sudu ... nemoj iskazati čast uvaženom ... (Levitski zakonik 19,15) 235. Stani ravno: Obaveza da se pravedno sudi

…u vinogradu ne pabirčite... (Levitski zakonik 19,10)

... po pravdi ćeš suditi svom narodu. (Levitski zakonik 19,15)

223. Spusti groţđe: Zabrana da se pokupi palo groţđe

236. Rehilus: Zabrana ogovaranja

... otpalih zrna vinograda nećete sakupljati ... (Levitski zakonik 19,10)

Nemoj ići okolo kao klevetnik... (Levitski zakonik 19,16)

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

237. Zakon o "dobrom Samarjaninu": Zabrana da se ne učini ništa kada je netko u opasnosti

250. Hokus pokus!: Zabrana "prizivanja"

... ne ostaj po strani pored krvi svoga bližnjega ... (Levitski zakonik 19,16)

251. Pejesi: Zabrana zaokruţivanja na bočnom dijelu glave

238. Smrdiš!: Zabrana da se mrzi drugog Ţidova

Ne zaokružujte uglove glave ... (Levitski zakonik 19,27)

Ne mrzite svog brata u svom srcu ... (Levitski zakonik 19,17)

252. Bradati: Zabrana uklanjanja uglova svoje brade

239. Sram te bilo!: Obaveza da se opomene

... i ne uništavajte uglove brade (Levitski zakonik 19,27)

Ukorit ćeš svog brata ... (Levitski zakonik 19,17)

253. Tinta: Zabrana tetoviranja

240. Pocrvenio je: Zabrana da se drugoga dovede u neugodnu situaciju

... ne stavljajte na sebe nikakve tetovaže... (Lev. zakonik 19,28)

... i ne čarajte. (Levitski zakonik 19,26)

... i nećeš nositi grijeh zbog njega (Levitski zakonik 19,17)

254. Daj, kako se to ponašaš: Obaveza da se iskaţe poštovanje Hramu

241. "Htjeli biste posuditi nešto?": Zabrana osvete

... Moje Svetište ćete štovati ... (Levitski zakonik 19,30)

Ne osvećuj se... (Levitski zakonik 19,18)

255. A što je s elektroničkim medijima?: Zabrana da se djeluje kao medij

242. "U redu, ali ...": Zabrana da se ljuti na drugoga ... i nemojte biti kivan ... (Levitski zakonik 19,18)

Nemoj se obraćati medijima ... (Levitski zakonik 19,31)

243. Kao sebe: Obaveza da se voli druge Ţidove

256. Voldemort zli čarobnjak: Zabrana da se djeluje kao onaj koji priziva duhove

Ljubi svog bližnjega kao sebe samog (Levitski zakonik 19,18)

... ili vračevima ... (Levitski zakonik 19,31)

244. Neprirodno: Zabrana kriţanja ţivotinja

257. Kao da im je 70: Obaveza da se poštuje učenjake Tore

Svoju životinju nećeš pariti s drugim vrstama ... (Levitski zakonik 19,19) 245. Zaraţeno: Zabrana da se različite vrsta sjemena siju zajedno ... svoje polje nećeš saditi mješanim vrstama ... (Levitski zakonik 19,19) 246. Jedan, Dva, Tri ...: Zabrana da se voće s voćke jede tijekom prve tri godine Tri godine bit će vam zabranjeno; neće ga se jesti. (Levitski zakonik 19,23) 247. ... Četvrta: Obaveza da se plod četvrte godine posveti Četvrte godine, njezini će plodovi biti posvećeni kao hvala B-gu (Levitski zakonik 19,24) 248. Malo si se prenaglio: Zabrana proţdrljivosti Nemojte jesti "na krvi ..." (Levitski zakonik 19,26) 249. Predskazanje: Zabrana da se oslanja na praznovjerje Nemojte prakticirati proricanje ... (Levitski zakonik 19,26)

Godina 12 5 Broj 31 Strana

■

... pred starijim ćeš ustati ... (Levitski zakonik 19,32) 258. Nepravedno: Zabrana da se druge prevari pomoću utega i mjera Nećeš činiti nepravde koristeći se utezima, mjerama ili zapreminom (Levitski zakonik 19,35) 259. Pazi na kile: Obaveza da se pobrine da su utezi i mjere točni Imat ćete ispravne vage, ispravne utege, ispravne mjera za količinu suhe robe i ispravne mjere za količinu tekuće robe... (Levitski zakonik 19,36) 260. Nezahvalnost: Zabrana proklinjanja vlastitih roditelja ■ Tko god prokune svoga oca ili svoju majku, bit će pogubljen... (Levitski zakonik 20,9) 261. Smrtna kazna (3. od 4): Obaveza da je se izvrši spaljivanjem kada je to potrebno ... u plamenu će biti spaljen ... (Levitski zakonik 20,14) 262. Nisam rekao "Što da radi ovaj fant!": Zabrana preslikavanja načina ponašanja drugih naroda Ne postupajte po običajima (drugih) naroda ... (Levitski zako■ nik 20,23) ■

Strana 5

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Tuval Kajin i vulkan

od kojega je nastalo ime

sam čuo (ali ne i pronašao), da je i

Vulkan ispuštanjem prvih

Cassuto ima.

dvaju slova Pozabavimo se danas etimološkom vezom između riječi "vulkan" i njenog hebrejskog korijena?

riječ "vulkan". Ona je ime dobila po rimskom bogu Vulkan(us)u: od

tal.

vrste lako mogu proširiti od Egipćana do Grka, budući da su prvo-

Počet ćemo time da razmotrimo

1610-ih,

On je mišljenja da se tradicije ove

spomenuti često odrţavali veze s Hebrejima. Čak i Shadal postavlja vezu, a ja

Dakle, uz ovaj dug i impresivan popis – jesam li uvjeren? Ne baš. Zašto ne? Prije svega, Klein u svojoj natuknici za ‫( וולקני‬suvremena hebrejska riječ za "vulkanski" - iako riječ za vulkan, ‫ הר ״ג ש‬har ga'aš, ima pridjev, ‫ ג שי‬ga'aši, iz

vulcano

"planina u plamenu", iz lat. Vulcanus "Vulkan", rimski bog vatre, također "vatra,

■

plamen, vulkan" (vidi pod Vulkan). Naziv su prvo počeli koristiti Rimljani za brdo Etnu, za koje su vjerovali da je Vulkanova talionica. Ima jedna zanimljiva etimologija koja pokušava povezati "Vulkan" s biblijskim Tuval Kajinom iz Berešit 4,22 :

-‫ל״קיִן״ֹלטֵ ׁש״כָל‬ ַ ַ‫ּתּוב‬-‫ ִהוא״יָלְ ָדה״אֶ ת‬-‫וְ ִצלָה״גַם‬ .‫ ַקיִן״ ַנ ֲ מָ ה‬-‫ֹׁשת״ּובַ ְרזֶל״וַ אֲ חוֹת״ּתּובַ ל‬ ֶ ‫ח ֵֹרׁש״נְ ח‬ A Cila je rodila Tuval-Kajina, koji je kovao sva oruđa od bakra i željeza. A sestra Tuval-Kajinova bila je Na'ama. Na temelju zvukovne sličnosti između (tu)val-kain i vulkan, kao i činjenice da je Tuval-Kajin bio kovač pretpostavlja se da postoji veza između ove dvije riječi. Ima jedna vrlo stara teorija, moţda je Walter Raleigh bio prva osoba koja je napravila vezu između te dva lika. On je napisao o Tuval Kajinu: Strana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Tuval Kajin i vulkan

nekog razloga pridjev vulkani je mnogo uobičajeniji) ne spominje teoriju, samo kaţe da je ime Vulkan vjerojatno etruščanskog podrijetla. I Avineri (Yad Halashon str. 343) isto kaţe da je vrlo nesklon prihvatiti tu teoriju. Ali uglavnom, iako se teorija izvana čini primamljivom, čini se da povijesno nema puno smisla. Mnogo smo puta pričali o tome kako su Grci posuđivali riječi od svojih semitskih susjeda na Istoku - uključujući čak i jednog od njihovih bogo-

odrediti. G. Dumezil (Fetes

bi se dobio Vel (chans), dok

romaines d'ete et d'autom-

je etruščanski homolog He-

me [Paris 1925], str. 72-76)

phaestusa Sethlans. Dume-

razmatra sve glavne po-

zil preferira izvođenje iz

kušaje da je se razjasni i

vedskog varcas ( "svjetlina"

pokazuje koliko je sve to

ili "bljesak", jednog od svoj-

nesigurno. On uključuju us-

stava Agnija, boga vatre),

poredbu s kretskim welcha-

ali kao dobar komparatist,

nos; objašnjenje korištenjem

on se ţuri istaknuti poteš-

osetske imenice (Kurd-alae)

koće: "niti jedan verbalni

-waergon; i etruščansku hi-

niti nominalni derivat ove

Vulkan je bog vatre. Eti-

potezu temeljenu na kratici

verzije korijena ne postoji u

mologiju tog imena teško je

Vel iz Piacenza liver, koje je

latinskom" (ibid, str. 74.).

va, Adonisa. No, Rimljani su imali daleko manje razmjene te vrste, a imena njihovih bogova, koje su usvojili u prvom redu od Etruščana bila su još drevnija. (Postoje mnoge sličnosti između grčke i rimske mitologije, ali etrursko/rimska imena prednjače u njihovoj vezi.) Rasprava o racionalnijim etimologijama pojavljuju se u ovoj knjizi:

proizvoljno izvršeno kako

Iako moţda "vulkan" ili "Vulkan" nije semitskog podrijetla, ta riječ se danas pojavljuje u Izraelu - tvornica Vulkan dobila je ime po rimskom bogu vatre, a po tvornici smo dobili naziv za obliţnje raskriţje Tzomet Vulkan. (The Volcani Institut za poljoprivredna istraţivanja nije s njome povezan - on je ime dobio po svom osnivaču, Yitzhaku Elazariju Volcaniju, koji je hebraizirao svoje ime iz Vilkanski.) Nadajmo se da je to jedini vulkanski utjecaj na našem području ... ■

Godina 12 7 Broj 31 Strana

Strana 7

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Ljubav nije dovoljna Prvo poglavlje parše Kedošim sadrţi dvije zapovijedi koje su među najsnaţnijima od svih: ljubav prema bliţnjem i ljubav prema strancu. „Voli bliţnjeg svog kao samog sebe: Ja sam G-spod“ dolazi prva. „Kada stranac dođe da se nastani u tvojoj zemlji, nemoj ga ugnjetavati,“ slijedi iza nje, i zatim nastavlja, „Prema strancu se odnosi kao što se odnosiš prema svom sunarodnjaku. Ljubi stranca kao samog sebe, jer i vi ste bili stranci u Egiptu. Ja sam G-spod, tvoj B-g“ (Lev 19,33-34). Prva od tih zapovijedi često se naziva „zlatnim pravilom“ i smatra je se univerzalnom za sve kulture. To je pogreška. Zlatno pravilo je drugačije. U svojoj pozitivnoj formulaciji ono kaţe, „Odnosi se prema bliţnjemu onako kako ţeliš da se on odnosi prema tebi,“ a u svojoj negativnoj formulaciji, koju je dao Hillel, „Ono što je mrsko tebi, ne čini svom bliţnjem.“ Ta pravila nisu vezana uz ljubav. Ona su vezana uz pravdu, ili preciznije, uz ono što psiholozi nazivaju recipročnim altruizmom. Tora ne kaţe, „Budi dobar prema svom bliţnjem jer ţeliš da i on bude dobar prema tebi.“ Ona kaţe, „Voli svog bliţnjeg.“ To je nešto sasvim drugo i mnogo snaţnije. Druga zapovijed je pak još radikalnija. Većina ljudi u većini društava u većini vremenskih razdoblja bojala se, mrzila i često ugnjetavala stranca. Postoji riječ za to: ksenofobija. Koliko ste često čuli riječ suprotnu toj: ksenofilija? Pretpostavljam, nikada. Ljudi obično ne vole strance. To je razlog zbog kojeg Tora svaki puta kad daje tu zapovijed – a to čini, prema mudracima, 36 puta – dodaje i objašnjenje: „jer ste i vi bili Strana 8

stranci u Egiptu.“ Ne znam ni za jedan drugi narod koji je rođen kao narod u ropstvu i izgnanstvu. Mi znamo kakav je osjećaj biti ranjiva manjina. Zato je ljubav prema strancu toliko centralna u judaizmu, a toliko marginalna u većini drugih etičkih sistema. Ali i ovdje, Tora ne koristi riječ „pravda.“ Postoji i zapovijed o pravdi prema strancima, ali to je jedan drugi zakon: „Ne tlači stranca niti mu nanosi nepravde“ .(Izl 22,20). No, ovdje Tora ne govori o pravdi, već o ljubavi.

Dvije zapovijedi definiraju judaizam kao religiju ljubavi: ljubav prema B-gu i ljubav prema čovječanstvu Te dvije zapovijedi definiraju judaizam kao religiju ljubavi – ne samo prema B-gu („svim svojim srcem, svom svojom dušom i svom svojom snagom“), već također i prema čovječanstvu. To je bila i ostala ideja koja mijenja ţivot. Ali ono što nas poziva na duboko promišljanje je mjesto na kojem se te zapovijedi pojavljuju. One su iznesene u parši Kedošim, u odjeljku koji suvremenim očima izgleda kao jedan od najčudnijih odlomaka u Tori. Levitski zakonik 19 rame uz rame donosi naizgled različite vrste zakona. Neki pripadaju području moralnog ţivota: ne kleveći, ne mrzi, ne osvećuj se, ne budi kivan. Neki su vezani uz društvenu pravdu: ostavi dio ţetve siromahu; ne izvrći pravdu; ne zadrţavaj tuđu zaradu kod sebe; ne koristi krive utege i mjere. Ostali su potpuno drugačije prirode: ne kriţaj stoku; ne sij na njivi

različite vrste sjemena; ne nosi odjeću od mješavine vune i lana; ne jedi plodove prve tri godine; ne jedi krv; ne prakticiraj vračarstvo; ne reţi se po tijelu. Na prvi pogled ovi zakoni jedni sa drugima nemaju ništa zajedničkog: neki su vezani uz savjest, drugi uz politiku i ekonomiju, a ostali uz čistoću i tabu-teme. Međutim, jasno je da nam Tora kaţe drugačije. Oni imaju nešto zajedničko. Svi su vezani uz red, granice, ograničenja. Oni nam govore da stvarnost u svojoj pozadini ima određenu strukturu ■čiji se integritet mora poštivati. Ako mrziš ili se osvećuješ, razaraš odnose. Ako činiš nepravdu, potkopavaš povjerenje o kojem društvo ovisi. Ako ne poštuješ integritet prirode (različita sjemena, vrste, itd.), ti činiš prvi korak na stazi koja vodi ka prirodnim katastrofama. Postoji red u svemiru, djelomično moralan, djelomično politički, djelomično ekološki. Kada se taj red krši, na kraju nastaje kaos. Kada se taj red poštuje i čuva, mi postajemo sustvaraoci svetog sklada i ugrađene raznolikosti koju Tora naziva „svetom.“ Zašto se baš u ovom poglavlju pojavljuju dvije velike zapovijedi – ljubav prema bliţnjemu i ljubav prema strancu? Odgovor je dubok i vrlo daleko od očiglednog. Jer je to mjesto gdje ljubav pripada – u uređeni svemir. Jordan Peterson, kanadski psiholog, nedavno je postao jedan od najistaknutijih javnih intelektualaca našeg vremena. Njegova nedavno objavljena knjiga Dvanaest pravila za život, postala je ogroman bestseler u

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Ljubav

Britaniji i Americi. On je imao hrabrosti suprotstaviti se i postaviti izazov pred pomodne zablude suvremenog Zapada. Ono što je osobito zapanjujuće u knjizi jest Pravilo 5: „Ne dopustite da vaša djeca učine išta što bi učinila da ih ne volite.“ Poanta onoga što je htio reći mnogo je suptilnija nego što zvuči. Danas značajan broj roditelja, kaţe on, propušta socijalizirati svoju djecu. Oni im popuštaju. Ne uče ih pravilima. Za to postoje kompleksni razlozi, tvrdi on. Neki od njih imaju veze s nedostatkom paţnje. Roditelji su zaposleni i nemaju vremena za zahtjevan zadatak poučavanja discipline. Neki od njih povezani su s Jean-Jacques Rousseauovom utjecajnom, ali pogrešnom, idejom da su djeca po prirodi dobra te da postaju loša zbog društva i društvenih pravila. Zato je najbolji način za podizanje sretne, kreativne djece dopustiti im da biraju sami za sebe. Međutim, on kaţe da je to djelomično i zbog toga što su „moderni roditelji jednostavno paralizirani strahom da se svojoj djeci neće svidjeti, ili čak da ih njihova djeca više neće voljeti ako ih oni ukore iz bilo kojeg razloga.“ Oni se boje oštetiti svoj odnos sa djecom time što bi rekli 'Ne'. Strahuju od gubitka ljubavi svoje djece. Rezultat toga je da ostavljaju svoju djecu opasno nepripremljenom za svijet koji neće popuštati njihovim ţeljama ili teţnji za paţnjom; svijet koji moţe biti teţak, zahtjevan, a ponekad i okrutan. Bez pravila, društvenih vještina, uzdrţavanja i sposobnosti odgađanja zadovoljenja, djeca odrastaju bez da su poučena za stvarnost. Njegov zaključak je snaţan: Godina 12 9 Broj 31 Strana

nije dovoljna

Jasna pravila čine djecu sigurnom, a roditelje mirnima i racionalnima. Jasna načela discipline i kaţnjavanja uravnoteţuju milosrđe i pravdu kako bi se društveni razvoj i psihološka zrelost optimalno promicali. Jasna pravila i prikladna disciplina pomaţu djetetu, obitelji, i društvu, uspostaviti, odrţati i proširiti red. To je ono što nas štiti od kaosa.

Bez reda, ljubav samo pridodaje kaosu. No, poanta ovog poglavlja nije samo u redu, već i u humaniziranju tog reda kroz ljubav. O tome se radi u prvom poglavlju parše Kedošim: o jasnim pravilima koja stvaraju i odrţavaju društveni red. To je mjesto na koje prava ljubav – ne sentimentalna, samoobmanjujuća zamjena – pripada. Bez reda, ljubav samo pridodaje kaosu. Pogrešno shvaćena ljubav moţe dovesti do roditeljskog zanemarivanja i stvoriti razmaţenu djecu sa osjećajem za pravo koja su predodređena za nesretan, neuspješan, neispunjen ţivot odraslih ljudi. Petersonova knjiga, čiji je podnaslov „Protuotrov za kaos,“ ne govo-

ri samo o djeci, već i o neredu koji je Zapad stvorio još otkad su Beatlesi pjevali (1967.), „All you need is love―. (Sve što ti treba je ljubav). Kao klinički psiholog, Peterson je vidio emocionalnu cijenu društva bez zajedničkog moralnog kodeksa. Ljudi, piše on, trebaju principe uređenja, bez kojih nastaje kaos. Mi trebamo „pravila, standarde, vrijednosti – zasebno i zajedno. Mi trebamo rutinu i tradiciju. To je red.“ Previše reda moţe biti loše, ali premalo moţe biti još gore. Ţivot se ţivi najbolje, kaţe on, na crti razdvajanja između previše i premalo. Tamo, piše on, „nalazimo smisao koji opravdava naš ţivot i njegovu neizbjeţnu patnju.“ I dodaje: „Moţda bismo, kad bismo ţivjeli ispravno, mogli podnijeti saznanje o našoj vlastitoj krhkosti i smrtnosti, bez osjećaja oštećene ţrtve koji proizvodi najprije gorčinu, zatim zavist, a zatim ţelju za osvetom i destrukcijom.“ To je najtočnije objašnjenje strukture Levitskog zakonika 19 koje sam ikada čuo. Kombinacija moralnih, političkih, ekonomskih i ekoloških zakona koju nalazimo u njemu, uzvišena je izjava o (boţanski stvorenom) svemiru reda, čiji smo mi čuvari. No, bliţnjem i prepoanta ovog poglavlja nije samo u redu, već i u humaniziranju tog reda kroz ljubav – ljubav prema strancu. I kada Tora kaţe, ne mrzi, ne osvećuj se i ne budi kivan, to je neobično predviđanje Petersonovih opaţanja o gorčini, zavisti i ţelji za osvetom i destrukcijom. Stoga vaţna ideja koja mijenja ţivot, a koju smo predugo zaboravljali glasi: Ljubav nije dovoljna. Odnosi zahtijevaju pravila. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Ideologija i zbilja Zahtjevi koje Tora pred nas sta-

razmišljamo o skladištaru, vozaču

provodio u izučavanju Tore, činilo

vlja, sa svojim dugačkim nizom

autobusa ili bilo kome tko nam je na

se, da ima tek malo prostora za

zapovijedi koje se pojavljuju u ovo-

usluzi kao onome koji ima obavezu

poboljšanje

tjednom čitanju Tore, veliki su i

da bude posebno svet.

ţivotu.

zamorni. No ipak, imamo pravilo da Tora nikada ne zahtjeva ono što je ljudskom biću ili ljudskom ponašanju nemoguće. Tako na primjer, ja smatram da je pravi izazov sadrţan u zapovijedi da se bude sveta i posvećena osoba – ideja koja se nalazi u početnim riječima ovotjednog čitanja Tore – u činjenici da put koji nas vodi do tog svetog i posvećenog stanja po svojoj prirodi svjetovan.

svom

duhovnom

No, čak i letimičan pogled na ovo-

Međutim, Magid je svom doma-

tjedno čitanje Tore pokazat će nam

ćinu rekao sljedeće: „Ti sjediš ovdje

da se većina opisanih zapovijedi u

i učiš, okruţen svojim knjigama,

svojoj naravi bavi svakodnevnim

udubljen u znanje Tore i zbog toga

ţivotom, te redovnim i uobičajenim

si Gaon iz Vilne. Ali zašto ne izađeš

stvarima. Na svetost se ne gleda kao

i staneš među prodavače ribe na

na uzvišeno stanje postojanja van

trţnici u Vilni, u stvarnom svijetu

domašaja prosječnog Ţidova, već

ljudske interakcije, kupnje i prodaje,

kao prirodan i neophodan nuspro-

iskušenja i poštenja, i onda nam

dukt

pokaţeš hoćeš li doista biti Gaon iz

ţivljenja

ţivota

poštivanja

Vilne.“

Tore.

Razumjeli bismo, moţda je čak i uvaţili, da je ta zapovijed iziskivala

■

Legenda nam potom kaţe da je

Svetost prema paraši Kedošim je

veliki Rabi Elijah zaplakao kada je

prirodan i neophodan

čuo ovu kušnju koju je pred njega

skog društva. To je slika koju mnogi

nusprodukt življenja života

stavio Magid. Svetost se ne treba

od nas gaje o svetim osobama, kao

poštivanja Tore

izuzetnu dozu samoodricanja, asketizma ili prisilne izolacije od ljud-

nekome osamljenom navrh planine uronjenom u stalno stanje meditacije i pročišćenja.

nalaziti samo na mjestu na kome se uči, već ona mora postojati i u ribarnici. Od svih nas se traţi da bu-

Ima legenda u vezi velikog Magi-

demo sveti i da posvetimo sve as-

da iz Dubna, Rabi Yaakova Kranza i

pekte svog ponašanja i ţivota da

Mi nismo navikli da o svetim oso-

njegovog odnosa s Rabi Elijahom,

budu dostojni, u svako doba, sluţbe

bama razmišljamo kao o ljudima s

Gaonom iz Vilne. Rabi Elijah je po-

B-gu na primjeren način.

kojima svakodnevno dolazimo u

zvao glasovitog Magida da ga po-

doticaj u svom ţivotu. Ulogu sve-

sjeti, te da mu ukaţe kako moţe

tosti i posvećenja pridruţili smo

sebe još poboljšati u sluţbi svom

B-gu i velikim učenjacima Tore, te

Stvoritelju. Rabi Elijah, koji je go-

drugim duhovnim vođama. Mi ne

tovo svaki svoj budni trenutak

Strana 10

Tora sebe opisuje kao Torat hajim – Tora ţivota. Ova se fraza moţe protumačiti na mnogo načina. Ona se moţe odnositi na činjenicu da je

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Ideologija i zbilja

Tora vječna, dinamična i da se ne-

opravdati nepravdu kako bi postigli

ideologije kako bi podrţali svoja

prestano obnavlja, ishodište i izvor

svoj zamišljeni savršeni cilj.

politička

ţivota – da je Tora ţiva. No, po mom mišljenju, ovaj izraz ukazuje da je ona, ako ne i prije svega, Tora praktičnosti i realnosti.

Kada se ideologija kombinira s religijom i tu se ideologiju uključi kao dio temeljnih vjerovanja te vjere, ideologija postaje dvostruko

uvjerenja

društvene

programe. No, moramo paziti da nam ideologija ne bude u protuslovlju sa stvarnosti. Kada do toga dođe, ništa dobro ne nastaje.

Ona je formirana tako da pristaje

smrtonosna. Vjerski ratovi kroz

Iz proročkih knjiga vidimo da je

svijetu kojemu je prethodila. Ona ne

stoljeća u stvarnosti su bili ratovi

stvarnosti bila magnet koji ih je

traţi nemoguće, niti odstupa od

ideologija, ratovi za teritorij, moć,

vodio. Prorok Samuel oklijeva, čak i

normi ljudske i prirodne egzisten-

financijsku dobit i dominaciju, a ne

kad mu je B-g zapovjedio da ode u

cije. Ona nije samo ţiva Tora, već i

borbe vjere i uzvišenog vjerovanja.

Jišajevu kuću okruniti novog kralja

realističan i praktičan vodič za ljudski ţivot i ljudsko društvo. Budući da je Tora izgrađena na stijeni vjere, ona nije po svojoj prirodi ideološka. I mada se zauzima za monarhistički način vladavine, ona zapravo ne iznosi politički stav, niti kakav veliki ekonomski plan. Umjesto toga, ona je smjerna prilikom uvođenja zadanih modela i ideja ljudskom društvu.

Tora sadrţi šest stotina trinaest zapovijedi. Čovjek bi pomislio da je to dovoljno. Ipak, u naše vrijeme one

prevučene

proturječnim

ideologijama koje su na sebe prihvatile auru postajanja načela vjere. Za anti-cioniste među nama, ocrnjivati i klevetati drţavu Izrael u njihovim očima jednako je poštivanju šabata i jedenja košer hrane.

Izraela. On kaţe Vječnom: "Ali kralj Šaul čut će za ovo i dat će me ubiti jer sam mu bio nelojalan." Vječni očito uzima u obzir ovu stvarnost. On upućuje Samuela da sa sobom uzme ţivotinje da ih javno prinese na ţrtvu u Betlehemu, kao maska kojom će zamaskirati svoju pravu svrhu pojavljivanja tamo. Uzduţ i poprijeko knjiga proroka Izraelovih ovaj snaţan osjećaj stvar-

U biblijska vremena, kada je bilo mnogo proroka koji su ţivjeli i usmjeravali Ţidovsko društvo, oni su gotovo jednoglasno govorili o mo-

Kada se ideologija kombinira s religijom i tu se ideologiju uključi kao dio temeljnih

nosti ulazi u njihove riječi i dominira njihovim stavovima. U vrijeme Drugog hrama, većina značajnih rabina Izraela nije podrţavala po-

ralnom ponašanju, osjećaju za pra-

vjerovanja te vjere, ideologija

bunu protiv Rima, smatrajući je

vednost kod vladara i društva i

postaje dvostruko smrtonosna

uzaludnom i da će samo dovesti do

nuţnost iskazivanja ljubaznosti i tolerancije jednih prema drugima. Naglašavali su praktične opasnosti s kojima se suočavalo Ţidovsko kraljevstvo i upozoravali protiv oholosti i provokacija. socijalizam,

Njihova ih je ideologija učinila mrziteljima i omrznutima. To ne moţe biti ono stanje koje je Tora imala na umu konkretno za Ţidove, a i općenito za ljude. Za mnoge cio-

Proroci Izraela nisu promovirali kapitalizam,

uništenja Hrama. Stvarnost rimske

niste, nastaniti se u zemlju Izraelo-

sile nadvladala je ideologiju tada prisutnog ţidovskog mesijanizma. Šezdeset

godina

kasnije,

većina

rabina nije se slagala s ideologijom Bar Kohbe i Rabi Akive i protivila se nastavku pobune protiv rimske vlasti, opet osuđene na neuspjeh.

komu-

vu glavna je ideologija koja odre-

nizam, nacionalizam, univerzalizam

đuje sve ostalo. Mora se priznati da

U našem današnjem svijetu u si-

ili druge ideološke doktrine i ogra-

je pri ekstremnoj primjeni ove ide-

tuaciji u kojoj smo se našli moramo

ničenja. Sve ideologije, prije ili ka-

ologije, ona u suprotnosti sa svom

biti oprezni da ne pobrkamo ideol-

snije, povrijede prava pojedinaca i

današnjom stvarnosti. A Tora je,

ogiju - koja nije nuţno načelo naše

stvore tiranska društva koja propa-

ako ništa drugo, utjelovljena stvar-

vjere - sa stvarnošću s kojom se

giraju zlo u ime višeg dobra. Mi

nost i primjenjiva u svim situaci-

suočavamo. Trebamo se moliti da

smo bolno svjesni do kuda su nas

jama.

nam Vječni B-g da mudrost da bi to

ideologije nekoliko prošlih stoljeća odvele. Ideolozi su uvijek u stanju Godina 12 11 Broj 31 Strana

No, ljudi očito ne mogu ţivjeti bez

mogli prepoznati i ovu povijesnu istinu primijeniti u naše vrijeme. ■ Strana 11

Rabbi Dovid Goldwasser:

Poziv na oružje "Ne obraćajte se idolima i ne pravite sebi lijevanih kumira" (Vajikra 19,4) U čemu je razlika između te dvije zapovijedi? Na temelju riječi iz Sefer Jereim, Ohr HaMeir objašnjava da čovjek ima priliku biti prenositelj čistoće i svetosti ili nečistoće i grešnosti (nesvetosti); on moţe biti kanal za Šehinu (B-ţansku Prisutnost) ili za sitra ahra (nesvetu stranu). Kada

mene. A drugi kaţu da je otjerao

koji navodi druge na grijeh, neće

Elišine učenike i oni nisu mogli učiti

dobiti priliku da se pokaje, jer bi

Toru s njim.

onda on bio u Gan Edenu, a njegovi

Kako se to dogodilo? Kako je velikan iz poznavanja Tore, koji je zavrijedio sluţiti Elišu i koji je svjedočio uskrsnuću mrtvih (kao što je zabiljeţeno u Sefer Melahim) kao i brojnim drugim čudima, došao do toga da narod povede na stranputicu štovanja idola?

izvršava micvu on kanalizira keduša;

Odgovor je da se prvo "okrenuo

kad počini grijeh, kanalizira sitra

idolima;" slijedio je svoj jecer hara u

ahra.

nastojanju da ispuni svoje osnovne

Iz Tehilima (81,109) učimo: "Neka ne bude kod tebe stranog boga." Koji to strani bog prebiva u tijelu čovjekovom? Talmud (Šabos 105a)

ţelje. Na kraju je Geihazi "napravio lijevane kumire," i postao provodnik za sitra ahra. Talmud (Juma 87a) navodi da onaj

učenici u Gehenomu. Rambam (Hilhos tešuva) primjećuje da "prouzročiti da drugi griješe" ne samo da znači navesti drugog na prijestup, nego uključuje i sprečavanje drugog da izvrši micvu. Dakle, različita su mišljenja o tome što je zapravo bio Geihazijev prekršaj. Ipak, Rambam tvrdi da, ako netko uloţi veliki napor, moći će učiniti tešuva. Ben Jehojada komentira■ da je Eliša snaţno poticao Geihazija da se

pokaje, jer mu je bilo ţao što je moţda imao ulogu u tome da Geihazi napusti Toru. Jad Rama primjećuje da su Geihazijevi postupci bili, u

uči da se ovo odnosi na jecer hara (zao nagon). Dakle, na nama je obaveza: Nemojte slijediti jecer hara i nemojte postati kanal za sitra ahra. Talmud (Sota 47a) navodi da je Geihazi, koji je bio div po pitanju poznavanja Tore i Elišin polaznik, sagriješio i Eliša ga je odbacio. Kasnije je Eliša otišao u Damask uvjeriti Geihazija da se pokaje, ali on je to odbio. Geihazi je rekao Eliši: "Kako da se pokajem? Naučio sam od tebe da onome koji griješi i druge navodi na grijeh, nije pruţena prilika za pokajanje. " Što je Geihazi učinio? Neki kaţu da je spustio magnet iznad idola (zlatnog teleta) koje je Jeravam ben Nevat postavio – na taj način ga zaustavio i doveo u zabludu ljude koji su pomislili da idol ima nadnaravne moći. Drugi kaţu da je urezao Hašemovo Ime u usta teletu koji bi trebao izjaviti: Ja sam Hašem ... Nemaj drugih bogova uz Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

stvari, vrlo uspješni u navođenju mnogih ljudi na avoda zara. Rabin Elijahu Dessler u Sefer

Poziv na oružje

Hofec Haim prikazuje naš susret s jecer hara uz pomoć sljedeće alegorije:

Mihtav M'Elijahu komentira da baš

Zemlje dvaju kraljeva bile su stalno

kao što pravednik moţe biti pro-

u ratu. Ponekad je jedna pobjeđi-

vodnik za Šehinu, tako i zlotvor

vala, a ponekad druga. Na kraju,

moţe sluţiti kao provodnik nečis-

umorni od borbe, odlučili su okon-

toće. U biti, on dovodi protivnika

čati to jednom konačnom bitkom.

("suprotnu stranu") osobno i moţe

Vojske dviju zemalja će sudjelovati u borbi četiri dana, a poraţena će se

"Neka ne bude kod tebe

zemlja predati pobjedniku. Na kraju

stranog boga."

prvog dana jedna je zemlja pobije-

Koji to strani bog prebiva u tijelu čovjekovom?

dila; na kraju drugog dana druga je zemlja odnijela pobjedu. Uvečer trećega dana, general gubitničke

■

vojske je istaknuo da će konačni uvesti u svijet ţelju za grijehom i

pobjednik biti odlučen sutra, a da bi

poricanje postojanja Hašema.

oni trebali uloţiti nadljudske napore

Prema Gaonu iz Vilne, micva "Ne okreći se idolima" je negativna zabrana - ne budi bezboţnik, i odraz je pozitivne zapovijedi kedošim tiheju bit ćeš svet.

kako bi uspjeli pobjediti. Postoji još jedan način, napomenuo je general. "Budući da su vojnici pohranili sve svoje oruţje u spremište, mogli bismo poslati skupinu da im ukrade vatreno oruţje i streljivo i u stvari,

Gaon iz Vilne je jednom pričao o

porazi vojsku." Svi su se sloţili. U

članu zajednice koji je sudjelovao u

tami noći je nekolicina vojnika ušla

heretičkoj pjevačkoj skupini što će

u neprijateljski kamp i ukrala nji-

na kraju morati zabiljeţiti kao pro-

hovu artiljeriju. Sutradan je rat

pust jer nije učio maasei merkava

završio jer protivnička vojska nije

(ezoterijski dio judaizma zabiljeţen

imala oruţje u rukama.

u Tanahu). Cadik je naglasio da njegovi trenutni postupci ne isključuju njegovu sposobnost da sudjeluje u najvišoj razini učenja Tore.

Isto tako, rekao je Hofec Haim, čovjek se svakodnevno bori s jecer hara. Ponekad je jecer hara pobjednik, a ponekad je to čovjek. Sveta

Baal Hafla'a ističe da je u zabludi

Tora je čovjekova obrana od jecer

onaj tko misli da bi mogao biti uk-

hara, a zao nagon stalno smišlja

ljučen u avoda zara iako je u potpu-

nove sheme kojima će lišiti čovjeka

nosti svjestan besmislenosti toga. To

njegova streljiva. Naša je odgovor-

uključuje čitanje ili uvid u heretičke

nost da osiguramo da nam se nao-

knjige. Učimo (Hagiga 15b) da je

ruţanje ne ukrade i da svu svoju

Eliša napustio puteve Tore jer je u

energiju uloţimo u to da se "opa-

mladosti čitao heretičke knjige, iako

šemo" sa zaštitom Tore. ■

on sigurno nije namjeravao potpasti pod njihov utjecaj. Godina 12 13 Broj 31 Strana

Prevela Dolores Bettini

■ ■

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Božansko u nama Paraša Kedošim nastavlja sa du-

sliku. Svaki čovjek u ovom svijetu –

hovnim uputama o tome kako po-

bez iznimke – u sebi ima boţansku

stići svetost. Ona je mješavina naiz-

iskru koja ne postoji ni u jednoj dru-

gled različitih zapovijedi. Nema na-

goj ţivotinji. U ljudima postoji du-

rativa, ali je svejedno puna zanim-

boka dobrota, ţelja da čine ispravnu

ljivih ideja.

stvar i daju drugima, teţnja za smislom i za mudrošću. Ponekad, to

U ovoj se parši nalazi jedan od

moţe biti zakopano ispod nekih vr-

najpoznatijih redaka Tore: Voli svog

lo neprihvatljivih i uznemirujućih

bliţnjeg kao samog sebe; Ja sam

ponašanja, ali još je uvijek u velikoj

G-spod, tvoj B-g.

mjeri tamo.

U komentarima na poznati stih iz

Kada to znamo i cijenimo, tada

ovotjednog odjeljka, 'Voli bliţnjeg

moţemo vidjeti iza površinskog. U

svog kao samog sebe', rabini kaţu,

■

mjeri u kojoj se prisjećamo da su

'to je dubok i temeljan princip u ju-

ljudska bića, na svojoj najosnovnijoj

daizmu'. Međutim, oni nastavljaju i kaţu da postoji još jedan temeljniji

res je nešto što čovjeka privlači

princip u stihu 'ljudska bića stvore-

mnogo više od ljubavi prema stran-

na su na B-ţju sliku'. Mislim da je to

cima.

nešto što moramo shvatiti. Da, jako je vaţno za čovječanstvo da cijenimo princip da trebamo vo-

Tako, to je mjesto na kojem se pojavljuje

druga,

'temeljnija'

ideja.

Ljudska bića stvorena su na B-ţju

ljeti jedni druge; da se trebamo odnositi ispravno jedni prema drugi-

razini, duhovna i sveta bića, u toj mjeri naša ljubav za njih neće biti teorija, već nešto istinsko i stvarno. Tako, 'voli bliţnjeg svog kao samog sebe' je predivna ideja koju moţemo učiti – ali sama po sebi ona neće učiniti ništa. Ako ţelimo da ljudi zaista ţive na taj način, mora-

Više no što to trebamo učiti

mo ih naučiti da su ljudska bića

osjetljivi na tuđe potrebe. Sve je to

ljude da vole druge,

stvorena na B-ţju sliku. Više no što

sadrţano u ideji 'ljubavi prema bliţ-

mi im to trebamo

to trebamo učiti druge, mi to treba-

njem'. Bez toga, ţivjeli bismo u bar-

pokazivati

ma, brinuti jedni o drugima i biti

barskom društvu. Ali jedna je stvar to znati, a sasvim

sliku. Ako na ljude gledamo kao na

druga ţivjeti. Nije jednostavno osje-

ţivotinje, premda napredne i visoko

ćati ljubav prema drugima, osobito

sofisticirane, ali ţivotinje, moţemo

kada nam idu na ţivce ili nas povri-

osjećati toplinu i suosjećanje, no vr-

jede. Nije jednostavno dati drugima

lo je teško osjećati istinsku ljubav.

nešto od onoga što je naše, ostavlja-

Osjeća li itko pravu ljubav za maj-

jući manje za sebe. Nije jednostavno

mune u zoološkom vrtu, ili za krave

brinuti o ljudima koje ne poznajemo

na polju? Moţda za svog vlastitog

tako dobro. Gledajući svijet oko nas,

psa, ali ne za bilo koju ţivotinju.

'ljubav prema bliţnjemu' nalazimo

No, ljudska bića se doista mogu

u prilično malim količinama – i ra-

voljeti. Jer ljudi nisu samo napredne

zumljivo je što je tako. Osobni inte-

ţivotinje. Oni su stvoreni na B-ţju

Strana 14

mo pokazati drugima tako da oni to mogu vidjeti kao istinu za sebe. Jedino taj 'temeljniji' princip ima potencijal da ljude usmjeri u pravcu istinske ljubavi prema drugima. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Misterija patnje

Kad koljete ţrtvu zahvalnicu

B-gu,

zaklat ćete je da steknete naklonost za sebe (22,29) Hebrejski tekst dopušta i ovaj prijevod: "Kad koljete ţrtvu zahvalnicu B-gu, zaklat ćete je cjelokupnom svojom voljom" (Ksav Sofer). Ţrtvu zahvalnicu (toda) prinosila je osoba koja je preţivjela opasnost. U Psalmu 107 kralj David spominje četiri uvjeta koji obvezuju čovjeka da izrazi svoju zahvalnost B-gu: izbavljenje od opasnosti koje more one koji putuju kroz pustinju; oslobađanje iz zatvora, od bolesti i opasnosti na moru. Dok osoba koja je preţivjela opasnost moţe uistinu biti zahvalna, njezina zahvalnost moţe donekle biti prigušena jer moţe misliti da je B-g mogao spriječiti tu opasnost. Osoba koja se oporavi od bolesti je doista zahvalna, ali moţe misliti: "Više bih volio da me B-g sačuvao od te patnje." Ova se zahvalnost ne osjeća cijelim srcem. Iako moţda ne razumijemo zašto postoji patnja, i sigurno ne trebamo opravdati B-ga, moţda moţemo uvidjeti kakvu korist moţemo imati od patnje. Patnja je nešto što poboljšava komunikaciju među ljudima, povezuje ih i dopušta da se pokaţu neke od njihovih najboljih osobina. Većina ljudi ne dijeli s drugima veći dio svog ţivota, osim moţda s članovima uţe obitelji. Ali kad se dogodi nesreća, ljudi koji nisu znali ili im nije bilo stalo do postojanja drugih Godina 12 15 Broj 31 Strana

iznenada pristupaju, i nude se na svaki mogući način da pomognu. Vidjeli smo prizore nakon oluja ili poplava koje su uništile domove ljudi. Čini se da su se ljudi odjednom stvorili kako bi ponudili pomoć. Gdje su bili prije nesreće? Oni su se brinuli za vlastita posla, a dok gledamo svoja posla, odvojeni smo jedni od drugih. Patnja nas tjera da shvatimo da u ţivotu postoji nešto više od razmišljanja o vlastitim stvarima. Postajemo briţni, senzibilni ljudi.

sili patnju rekli su da se njihov način vrednovanja stvari radikalno promijenio. Stvari koje su im nekad bile vaţne izgubile su na vaţnosti, a stvari koje su zanemarivali postale su im značajne.

Talmud kaže da čovjek mora

Budući da je patnja toliko bolna, razumljivo je da moţemo pokušati da sebe otupimo na nju. Međutim, ako to uspijemo, ne samo da smo blokirali sebe od osjećaja boli, već i od ostalih osjećaja. Mi moţemo anestezirati čitav svoj sustav osjećaja, te

slaviti B-ga za loše i za dobro. Korist koju stječemo iz patnje je dar. Patnja moţe biti poziv na buđenje za osobu koja je tako zauzeta mehaničkim proţivljavanjem ţivota da nikada ne zastane da promisli koji je smisao njenog ţivota. O ovom sam problemu govorio u knjizi Light at the End of the Tunnel (Svjetlo na kraju tunela). Mnogi ljudi koji su isku-

Patnja moţe poboljšati i obogatiti molitvu čovjeka i pribliţiti ga B-gu. Moţe prodrmati čovjeka i osloboditi ga uvjerenja da je on gospodar svog vlastitog ţivota. To ga moţe suočiti s njegovom vlastitom smrtnošću. Patnja moţe otkriti snage za koje čovjek uopće nije znao da ih posje■ duje.

više nismo u stanju osjećati ljubav, radost ili suosjećanje za druge. Iako bismo radije da nema patnje, ne bismo smjeli previdjeti korist koju od nje moţemo imati. Zato Talmud kaţe da čovjek mora slaviti B-ga za loše i za dobro. Korist koju stječemo iz patnje je dar, i mada bismo radije da dobijemo ljepše umotani dar, dar je dar i trebali bismo ga primiti. To je ono na što je Ksav Sofer mislio u svojem tumačenju stiha: "Kad koljete ţrtvu zahvalnicu B-gu, zaklat ćete je svojom čitavom voljom." Kad budemo spašeni od opasnosti, patnja koju smo iskusili ne bi trebala umanjivati našu zahvalnost. Trebali bismo biti zahvalni za naše izbavljenje, a također i za ono što smo dobili kroz patnju. ■ Strana 15

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ne osvećuj se i ne gaji ljutnju i mržnju Razmotrimo sada micvu "ne osvećuj se" i "ne gaji ljutnju, mrţnju". Rambam objašnjava zašto se ne bismo trebali osvećivati. Pretpostavite da netko kaţe: "Neću ti dopustiti da se koristiš mojim telefonom." U meni sve kipi od bijesa. Zašto mi nije dao da upotrijebim njegov telefon? Onda se odlučim da se moram osvetiti. Zamislite da bi me osveta mogla koštala deset milijuna dolara. Hoću li hodati okolo i prikupljati deset milijuna dolara samo zato što mi nije dozvolio da koristim njegov telefon? Čini se glupo, zar ne? Zamislite kada bih znao koliko osveta,

iznad toga. Gajiti ljutnju i mrţnju nije osveta, ali svaka misao zauzima prostor u mom srcu. Trebali biste imati na umu druge stvari, a ne pamtiti nešto što vam je netko učinio. Rambam kaţe da je jedini način na koji će ljudi ikada moći ţivjeti zajedno to da zaborave na loše stvari. Idemo malo dublje. Svet Chinuch kaţe da mi vjerujemo u slobodu izbora. S jedne strane osoba ima slobodan izbor pa zašto se onda ljuti

linija između slobodnog izbora i bo-

na nekog drugog? I on također ima

ţanske providnosti toliko je tanka

svoju slobodu izbora, ali na višoj ra-

da je ne moţemo pojmiti. Ovdje dolazi sveti Raavad koji se suprotstav-

ta najruţnija emocija, nanosi zla mom srcu. Je li to vrijedno toga?

Ono što vam drugi čini

Maimonides kaţe da bez obzira na

u njegovom je svijetu to

to što vam netko učinio, to nije vri-

njegov slobodan izbor,

jedno toga. Sebi biste nanijeli mno-

ali u vašem to je

go više zla nego što vam ga je on

božanska providnost

lja Rambamu: ako ne moţeš razumjeti, kako moţeš govoriti o tome? Zašto si to stavio u svoju knjigu? Rambam piše samo stvari koje moţete razumjeti. Rambam kaţe da svojom glavom moţete razumjeti da ne moţete razumjeti, pa je to stavio

nanio. Osvetom kvarite sebe. To nije vrijedno toga. Rambam kaţe da na svijetu ne postoji ništa toliko jako što bi bilo vrijedno da zbog toga sebe iskvarite, da padnete tako nisko da se osvetite. Ako imate imalo razuma, zaboravite na to, izdignite se Strana 16

zini postoji nešto što se naziva bo-

u nju. Raavad kaţe da je to toliko

ţanska providnost. Unatoč mojoj

duboko da ne moţete niti razumjeti

slobodi izbora da postupim kako

da ne razumijete, pa nema potrebe

ţelim, ono što mi netko drugi čini je

govoriti o tome. Prema Maimonide-

moja boţanska providnost. Ono što

su moj um moţe dokučiti da mogu

ja činim je potpuno slobodan izbor

razumjeti da ne razumijem, dok Ra-

u mom svijetu, i zaista ne bih trebao

avad kaţe da nije tako, jer je to toli-

tebi učiniti ništa loše. Ako ti meni

ko udaljeno od ovog svijeta, da se to

činiš nešto loše, u mom svijetu je to

ne moţete razumjeti.

bila boţanska providnost. U tvom svijetu to je bio slobodan izbor, ali što se mene tiče to je bila boţanska providnost. Maimonides kaţe da su slobodan izbor i boţanska providnost nešto što naši umovi ne mogu razumjeti, ne mogu dokučiti. Tanka

Što nam ova rasprava kaţe o tome kako da postupimo? Zamolim nekoga da mi učini uslugu i dozvoli mi da nazovem s njegovog telefona. On kaţe da mi ne dozvoljava. Kakva bi trebala biti moja reakcija? Moja bi reakcija trebala biti da ja najvjerojaDivrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ne

osvećuj se i ne gaji ljutnju i mržnju

tnije sada ne bih trebao obaviti taj

jeme slobodnog izbora. Ja imam iz-

telefonski razgovor. Čovjek je tek

bora u svom privatnom svijetu, ali

sićušan glasnik B-ga koji je rekao:

nemam izbora u tome hoću li biti

"Nemoj telefonirati." Dakle, da sam

Ţidov ili ne. Ja ga naprosto nemam,

doista vjerovao u B-ga, onda bih

jer ja to jesam. Ako oskvrnem svoj

rekao, "Hvala vam što ste mi dosta-

slobodan izbor, ja time uništavam

vili poruku." U mom svijetu nema

cijelu svoju dušu; od sebe činim bo-

ništa što me moţe zaustaviti, imam

galja. Reb Nachman kaţe da postoje

toliko slobodnog izbora. Ako ţelim mogu razbiti sve prepreke svijeta, no kada se radi o nekom drugom, tu ne mogu učiniti ništa. Mogu samo slobodno izabrati kako ću ja postupiti. U trenutku kada se moram no-

bih trebao biti. Njega nije briga što

Postoji opće zlo koje je usmjereno protiv moga bića, protiv onog što bih trebao biti. To zlo nastoji spriječiti

ja radim. "Učini sve što ţeliš da bi bio svet. Budi svet, baš me briga za to, samo nemoj biti ono što trebaš biti, jer to je dublje od bilo koje stvari na svijetu." Zlo nastoji spriječiti

siti s nekim drugim, stvara se tako

svaku osobu da bude ono

svaku osobu da bude ono što bi tre-

debeli zid da ja ne mogu učiniti ni-

što bi trebala biti.

bala biti. "Nemoj biti Ţidov. Čak i

šta. Stoga sveti Chinuch kaţe da se

ako ţeliš biti ono što jesi, nemoj biti

ne biste trebali osvećivati, jer ako

dvije vrste zla. Jedno je kad ţelim

realan u vezi toga." Zlo se drţi po-

prema nekome gajite bijes, mrţnju,

dati u dobrotvorne svrhe, a pristupi

sljednjim snagama, "samo nemoj

to znači da ne vjerujete kako je to od

mi moje zlo i kaţe: "Nemoj dati!" A

biti u potpunosti ono što trebaš bi-

B-ga.

postoji i opće zlo koje nije usmjere-

ti." Ovo zlo moramo u potpunosti

no protiv bilo kojeg konkretnog po-

odrezati, uništiti. ■

Istina je, na određeni duboki način, u tom se trenutku završava vri-

Godina 12 17 Broj 31 Strana

stupka ili stvari. Ono je usmjereno protiv moga bića, protiv onog što

Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KEDOŠIM

Kedošim je vrlo posebna paraša koja u sebi sadrţi izreku "voli druge kao sebe", za koju je rabin Akiva rekao da je najveća odredba u Tori. A to znači, da je ona odredba iz koje proizlaze sve micvot. Ali naša paraša se čita u periodu sefirat haomera (brojenje omera) za vrijeme kojega je umrlo 24 tisuće studenata Rabi Akive, pošto nisu imali poštovanja jedan prema drugome. Veliki mudraci objašnjavaju da se u sefirat haomer ne radi o smrti studenata rabina Akive. Oni objašnjavaju da na Pesah baš svatko od nas treba vidjeti sebe kao da prolazi kroz svoj vlastiti Izlazak, priliku da budemo slobodni od naših nevolja i boli, u suprotnom se moţe smatrati da smo robovi koji su izuzeti od svih micvot, jer u stanju u kojem se nalazi, rob je sebičan i koncentriran samo na svoje probleme, te nije u stanju vidjeti kompletnu sliku i ispuniti najveću micvu od svih - "Voli druge kao sebe samoga". Rob ne moţe vidjeti bol svog bliţnjeg jer njegovo srce nije otvoreno. Sefirat haomer je bio osmišljen da nas nauči što su ljubav i jedinstvo, koji su glavni uvjet za primanje Tore na Šavuot.

■

poštovanjem to znači da oni nisu

je ljubav prema našem bliţnjeg ne-

cijelim srcem podijelili sa svojim

ophodna kako bismo se povezali sa

prijateljima moć i znanje koje su cr-

Stvoriteljem i sa pravim uspjehom.

pili iz svog učenja Tore. Stoga se paraša Kedošim uvijek čita u vrijeme sefirat haomera, kako bi nas podsjetila da je vrijeme da se usredotočimo na "voli druge kao sebe". Na taj način, bezuvjetan način, mi se moţemo priključiti na dotok moći Stvoritelja, moći beskonačnosti, u svom ţivotu. Ta moć omogućuje pravi uspjeh i blagoslov u svemu što radimo. To je moć svetosti. Što znači, da

Paraša započinje riječima "... budite sveti". Naoko, ovo djeluje poput naredbe, ali Zohar objašnjava da je smisao riječ "budite" obećanje, ne zapovijed, tj. da ako se ponašamo na način "voljenja drugih ..." mi ćemo biti sveti. Zohar također objašnjava da nam se ne mora sviđati odnosno da moramo voljeti sve što naš bliţnji radi, ali mi bismo trebali moći pronaći unutarnju iskru u njemu, njegov boţanski dio, i taj dio bismo trebali voljeti i povezati se s njime. Ovo je jedini način na koji moţemo biti "sveti" – da se sjetimo da se, svaki puta kada osjećamo ljutnju, frustraciju,

Imati međusobno poštovanje zna-

ljubomoru i sl. prema našem bliţ-

či dovoditi do stanovitog smjera, a

njem, trebamo povezati s boţan-

kad kaţemo da se učenici Rabina

skom iskrom u njemu. ■

Akive nisu međusobno odnosili s

Strana 18

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Što znači "svet"? Parašat Kedošim započinje sa za-

savjest kojom bi mogla postići "sve-

dovski narod mora isticati svojim

povijedi "kedošim tihju" - da budemo

tost" u smislu poboţnosti i veze s

profinjenim, moralnim ponašanjem

"sveti".

B-gom. Ali to tehnički nije ono što

i svojom predanošću B-ţjim zakoni-

"svetost" zapravo znači. Kada osoba

ma. To zahtijeva od nas da se ne os-

proglasi, "Hare ze hekdeš", ona misli

jećamo zadovoljni standardima koje

reći da je ţivotinja sada drugačija i

drugi narodi smatraju prihvatljivi-

posebna. Ona nije jednaka drugim

ma. Moramo biti različiti i ţivjeti na

ţivotinjama. Sve ostale ţivotinje su

temeljno višoj razini.

Izraz "sveti" među različitim ljudima priziva različite asocijacije, a zajednički nazivnik svima je da im je teško definirati svetost. Kada se od ljudi traţi da definiraju pojam "sveti", oni počinju mahati rukama i nesuvislo govoriti, ili moţda opisivati neku poboţnu osobu za koju sma-

obične, ali ova je posebna, određena za uzvišenu svrhu da bude prinesena kao ţrtva Svemogućem.

Moglo bi biti primamljivo drţati se standarda i normi našeg društva, uţivati u pogodnostima da radimo

traju da utjelovljuje ideal "svetosti".

To je značenje "svetosti". Ona zna-

ono što rade drugi oko nas. Ali za-

Ali ako nam Tora zapovijeda da bu-

či biti različit, odvojen i poseban. To

povijed "kedošim tihju" nas obvezuje ■

demo "sveti", moramo se puno više

znači biti odvojen za nešto izvan

da teţimo za višim, da osiguramo

potruditi. Ako smo duţni biti "Kedo-

norme, nešto izvan onoga što je

da se izdvojimo svojim moralnim

šim", moramo imati jasnu predo-

uobičajeno za sve ili za svakoga.

standardima, da ljudi primijete ka-

dţbu o tome što to podrazumijeva.

Na osnovnoj razini, "kedošim tihju"

Kad se par vjenčava, mladoţenja

znači biti različit i odvojen od dru-

objavljuje mladenki prije nego li joj

gih naroda svijeta. To znači teţiti i

da prsten, "Hare at mekudešet li" - da

odrţavati moralni standard koji je

je ona "mekudešet." Doslovno, ova

znatno viši od onoga ostatka svijeta.

riječ znači "sveta", ali jasno je da

"Kedošim tihju" zahtijeva da se ţi-

mladoţenjina namjera nije objaviti

ko smo različiti i da ţivimo na višoj razini. U tome se sastoji pravo značenje "svetosti". Postupanje kao što to drugi čine nije dovoljno. Mi trebamo biti "Kedošim" - vidljivo različiti i posebni, tako da B-gu odamo čast i slavu. ■

da je njegova mlada od sada “sveta” jer se udaje za njega. Umjesto toga, njegova je namjera proglasiti da je ona odijeljena i određena za njega. Do tog trenutka, ona je bila poput drugih ţena na svijetu, ali sada je određena za svog mladoţenju, odvojena i različita od svih drugih ţena. Slično tome, kada osoba ţeli posvetiti ţivotinju za ţrtvu, ona izjavljuje: "Hare ze hekdeš" - "Evo, ova [ţivotinja] je sveta." Ţivotinja ne moţe biti "sveta" u konvencionalnom smislu tog pojma. Ona slijedi svoje instinkte i nema moralnu ili duhovnu Godina 12 19 Broj 31 Strana

Strana 19

Biseri hasidske mudrosti Kako trebamo moliti?

P oţalio se jednom neki hasid rebu Menahemu Mendelu iz Kocka kako za vrijeme molitve ima veliki problem: nikako ne moţe moliti, a da ne počne razmišljati o samome sebi. “Postoji

neka

tehnika

kojom

bih

spriječio

samosvijest da me ometa za vrijeme molitve?” upitao je hasid. “Jesi li ikada vidio vuka dok si hodao šumom?” “Jesam,” odgovori učenik. “O čemu si razmišljao u tom trenutku?” “Ni o čemu, osjećao sam samo strah i potrebu da pobjegnem.” “Vidiš,” odgovori mu rebe, “u tom trenutku bio si samo prestrašen, bez trunke samosvijesti, ili svijesti o svom strahu. Upravo je to odgovor na tvoje pitanje, to je način kako trebamo moliti.“■

Filozofija zrelih godina

J ednom je reb Ber iz Radešica na ulici susreo nekog starijeg čovjeka i u njemu prepoznao davno zaboravljenog prijatelja iz djetinjstva. Rebe se silno razveseli, pa ga upita: “Kako si? Ispričaj mi nešto o svom ţivotu.” Starac se zagonetno nasmiješi, pa mu kratko odgovori: “E moj Berel, što da ti kaţem? Naučio sam da ono što čovjek ne uspije u ţivotu sam napraviti, to niti nema.”

M i trebamo moliti i za najgore ljude na svijetu. Trebamo i njih voljeti. Sve dok tako ne molimo, sve dok tako ne volimo, Mesija neće doći. R. Pinhas iz Koreca ■

Rebe se na trenutak zamislio, nije očekivao takav odgovor. Unatoč tome, kasnije ga se često sjetio i prepričavao svojim hasidima. ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 18 - Izučavanje Tore

Svatko ima obavezu izučavati Toru (245,1); osoba koja nije u stanju to učiniti na odgovarajući način treba

Tko je sposoban druge podučavati

podrţavati druge koji to čine (246,

Toru, mora to učiniti (145,3), ali ne

1). U vezi vaţnosti izučavanja Tore

smije podučavati nepravednog uče-

vidi 246,18-21.26; u vezi primanja

nika ili učiti pod nepravednim uči-

naknade za izučavanje Tore vidi

teljem (246,7-8), a neţenja ili ţena

246,21. Treba odrediti vrijeme za

ne bi smjeli podučavati djecu. (245,

izučavanje Tore tijekom dana i noći

20-21). Podučavanje vlastite djece i

(246,1.23-24) i izučavanje treba na-

unučadi ima prioritet (245,1-3). Oso-

staviti tijekom čitavog ţivota (246,

ba koja ne moţe osobno podučavati

3.25.). U vezi podjele izučavanje me-

svoju djecu, mora zaposliti učitelja

đu predmetima vidi 246,4. Ţena bi-

za njih (245,4). Otac bi trebao osob-

va nagrađena za izučavanje Tore i

no podučavati svog sina od trenu-

mora izučavati zakone koji se odno-

tka kada počne govoriti do dobi od

se na nju, ali otac ne bi trebao svoju

6 ili 7 godina (245,5.8.), nakon čega

kćer podučavati Toru (posebice: us-

ga moţe predati učitelju (245,5, i vi-

menu Toru), a od ţene se ne zahtije-

di 16). da ga uči pisanu Toru i ako je

va da uči svog sina Toru iako biva

moguće i usmenu Toru (245,6).

nagrađena za svoju pomoć suprugu

Svaki grad je duţan imenovati

ili sinu kod učenja (246,6). U vezi

učitelje (245,7) koji bi trebali biti

izučavanja Tore oţenjenog muškar-

kompetentni i marljivi (245,17.19.).

ca vidi 246,2. ■

■

Dijete treba pohađati nastavu čak i ako ne razumije (odmah) ono što se podučava (245,9). Nastava se treba odrţavati svaki dan osim šabata i blagdana, i treba trajati do večeri, osim uoči šabata i blagdana (245,1113). U vezi veličine razreda i discipline vidi 245,10.15.; u vezi uređenja učionice i ponašanju u njoj vidi 246, 9-17.22-26. U vezi plaća nastavnika vidi 245,6; 246,5; u vezi nadmetanja među učiteljima ili rabinima vidi 245,18.22.

Godina 12 21 Broj 31 Strana

Strana 21

Alan Morinis

Program musara

Oduševljenje – Zerizut Lijenost nastaje iz racionaliziranja

zzatto slika, slika je o ljudskim bići-

filozof Edmund Burke u svojoj često

ma koja su pognuta, tako da je po-

citiranoj rečenici: „Jedino što je po-

treban trud kako bismo se uspravili

trebno da [zlo] pobjedi je da dobri

i izdigli od naše sklonosti da tone-

ljudi ne čine ništa.“

mo sve dublje u uništenje:

Teţak duh

Ono loše što proizlazi iz lijenosti ne dolazi odjednom, već polagano, bez

Uistinu, ljudska su bića upra-

upozorenja.

vo to – ljudska bića, a ne an-

malo pomalo s jednim lo-

đeli. Stoga nam je nemoguće imati moć anđela. Pa ipak, mi se trebamo nastojati približiti toj razini koliko god možemo. Kralj David je običavao hvaliti

Ono

dolazi

šim postupkom lijenosti za drugim, sve dok se ne nađete potpuno utonuli u zlo. Na drugom mjestu on jasno kaţe:

svoj udio u toj osobini riječima

„Lijen čovjek, iako nije aktivno zao,

(Psalam 119,60), „Hitao sam

stvara zlo samom svojom neaktiv-

– nisam odgađao – držati Tvo-

nošću.“ Istu je misao iznio i engleski

Siguran sam da bismo svi ţeljeli izbjeći takvu sudbinu – da potonemo u lijenost i da činimo zlo. Međutim, da bismo to postigli, mi moramo biti upoznati sa samim aclutom – lijenošću. Tako nam rabin Luzzatto kaţe da je za lijenost karakteristična teţina: I

vidite

■

priroda

ljudskog bića vrlo teška Rabin Luzzatto, poput mnogih uči-

je micvot.―. (Rabin Moshe Chaim Luzzatto, Put pravednika, pogl. 6) Ovim citatom Rabin Luzzatto nas poziva da gajimo osobinu zerizuta – što se moţe prevesti kao gorljivost, spremnost ili oduševljenje. Sasvim je očito da to ţelimo i trebamo ako ćemo agilno skočiti da izvršimo svoju duţnost. Ova nas osobina motivira da ustanemo, pokrenemo se i činimo dobro na bilo koji od mnogobrojnih načina na koje se dobro moţe činiti. Odakle dolazi gorljivost, ţar koji nas zapali da budemo brzi i aktivni, lijek protiv tromosti i lijenosti? U poglavlju, „Objašnjenje osobine oduševljenja,“ rabin Luzzatto većinu poglavlja ne razmatra o gorljivosti koju ţelimo postići, već o njoj suprotnom – tromosti i lijenosti koja nam je toliko dobro poznata. Lijenost (aclut ili aclus na hebrejskom) je zapreka. Slika koju nam rabin LuStrana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

telja musara, povezuje lijenost s na-

biti negdje na ulici,“ kao što

šom tjelesnošću. Kada bismo bili

jedino duh, bili bismo lagani i akti-

„Lijeni kaţe: „Lav je na

vni. No pošto ţivimo u tijelima, mi

ulicama...“

smo vezani uz fizički svijet i nama

pisano

(Izreke 26,13):

Ako mu kaţu: „U zgradi

upravlja sila teţa, koja nas vuče pre-

je,“ on odgovara: „A ako

ma dolje. Ovo su činjenice o prirodi

odem i naiđem na zaklju-

koje rabin Luzzatto ne poriče, ali

čana vrata, morat ću se vra-

opominje, „Ako se prepustite toj

t it i.“

'teţini,' vaše potraga neće uspjeti.“

On i

kaţ u:

„Otvoreno je.“ No on se

Hebrejska riječ za „teško“ je kaved.

ipak neće ustati, kao što je

Ova se riječ ističe u pripovijesti o

pisano (Izreke 26,13): „Vrata

Mojsijevim nastojanjima da uvjeri

se obično prevodi kao „tvrdoglav“

Sve je to, naravno, racionaliziranje,

ili „nepopustljiv“. I ovdje također

a racionaliziranje kod nikoga nije

dobivamo sliku koja nam pomaţe

bolje razrađeno nego kod lijenčina.

razumjeti što je to biti „teţak“ – to

Onaj koji je lijen blista u izgovorima

znači ići suprotno od duhovnog pu-

zašto on/ona jednostavno nije mo-

ta.

gao izvršiti neki zadatak.

Ironično je što Faraon optuţuje Ţi-

Lijene racionalizacije

nati: Lijenost nastaje iz racionalizacije.

Na kraju, ne znajući što da

više snage.

molbe jer mu je srce bilo kaved, što

većina od nas previše lako prepoz-

vetu.“

prijateljima, samo da imam

odbio obraćati paţnju na Mojsijeve

otkrivamo osobinu lijenosti koju će

a lijen čovjek je u svom kre-

Tako bih pomogao svojim

U Izlasku 7,14 čitamo da je Faraon

dove za lijenost (Izlazak 5,8). I tu

se vrte na svojim šarkama –

samo da sam pametniji.

Faraona da pusti Ţidove iz Egipta.

odgovori, on im kaţe: „Bila vrata otvorena ili zatvorena, ja ţelim još malo odspavati,“ kao što je pisano (Izreke 6,9): „Dokle ćeš još spavati, o lijeni čovječe? Kada ćeš se ustati od svog spavanja?“

Mada je Orchot Tzaddikim bila napi-

Ovo je primjer racionalizacija, mada

sana u 16. stoljeću, tekst o racionali-

imamo pravo postaviti pitanje zašto

ziranju lijenoga na istoj je frekvenciji

je čovjek nazvan lijenim. Ako se

i s nama danas, 500 godina kasnije.

stvarno lav nalazi na putu (daleko)

U „Vratima lijenosti“ čitamo slijede-

ili na ulici (blizu), onda se ovu oso-

Alter iz Novardoka donosi dirljivo

će, temeljeno na izrekama iz Knjige

bu ne moţe kriviti zato što je opre-

poglavlje u svojoj knjizi Madregas

Izreka:

zna. Ali ako nema lava, zašto ga se

ha'Adam. On prolazi kroz listu ambicija koje si čovjek moţe postaviti, i na svaku odgovara sa riječju „lu“ – hebrejski za „samo da.“

Ako mu netko kaţe: „Tvoj učitelj je u gradu – idi i uči od njega,“ on odgovori:

onda naziva „lijenim čovjekom“? Zar ga ne bi trebalo zvati laţljivcem?

„Bojim se lava na putu,“

Da, on govori neistinu, no on je pot-

Toliko puno bih dao u do-

kao što je pisano (Izreke

puno nesvjestan svog ponašanja. To

brotvorne svrhe, samo da

26,13): „Lijeni kaţe: „Eno

je način na koji racionalizacija fun-

sam bio bogat.

lava na putu.“

kcionira. Ona tako prikriva istinu,

Posvetio samo

bih mi

učenju,

bolje

ide

hebrejski. Toliko toga Godina 12 23 Broj 31 Strana

Ako mu kaţu: „Tvoj učitelj je već u blizini – ustani i idi k njemu,“ on odgovara:

bih naučio,

„Bojim se da bi lav mogao

da onaj koji govori laţi čak niti ne uviđa da su to laţi. Lijenost vodi do racionalizacije, a racionalizaciju nas udaljava od istine. ■

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC IJAR - BIK za mjesec Ijar (Bik).

Kao što smo već naučili u prethodnim predavanjima o mjesecima zo-

Naziv mjeseca Ijar, dolazi od he-

dijaka, karta neba s rasporedom zvi-

brejske riječi za "svjetlo".

jezda odraţava nam duhovne sile koje se otkrivaju u našem svijetu, a

U biblijskom hebrejskom, ime

u isto vrijeme i djelovanje koje zvije-

mjeseca Ijara je "Ziv", što na he-

zde imaju na naše ţivote. U Zoharu,

brejskom također znači "svjetlo".

u paraši Jitro zapisano je da je karta

Na hebrejskom ime planete koja

zvijezda na nebu poput lica čovjeka

vlada u mjesecu Bika je "Noga" -

koje odraţava ono što on osjeća du-

Venera, riječ koja znači svjetlo.

boko u sebi. Također moramo za-

Mjesec Bika ima jedan praznik koji

pamtiti da se svi ljudi istog znaka

nije biblijski praznik, no ima dugu i

neće ponašati na sasvim isti način,

poštovanja vrijednu tradiciju da ga

jer sat rođenja (podznak, ascendent)

■

se slavi kao dan koji otkriva ogrom-

i mnoge druge dodatne sile imaju

nu količinu svjetla. Lag BaOmer je

utjecaj na narav osobe i na način na

praznik u spomen na dovršenje

koji se ona ponaša. Od velikog zna-

Zohara (glavno djelo kabale), i od-

čaja za razumijevanju sila koje zvi-

zato jer kad vatra prestane proţdi-

jezda imaju na naše ţivote je da zna-

rati ona prestane i postojati. To je

mo točan trenutak rođenja osobe i

razlog zašto ljudi rođeni u proljeće

poloţaj drugih zvijezda i planeta u

mogu biti vrlo sebični, ukoliko nisu

Prisutnost tolikog svjetla u ovom

njegovoj natalnoj karti. Međutim,

duhovni. Njihova kreativnost i nji-

mjesecu djeluje na ljudi na mnogo

uvijek moramo imati na umu da

hova beskrajna energija, najveći dio

načina. Prvo, ljudi rođeni u znaku

svatko od nas ima slobodnu volju i

vremena će se uglavnom usredoto-

Bika imaju ogromnu moć da ostvare

da, kada se slobodna volja i razumi-

čiti na njih same, njihove ţelje i nji-

sve što poţele. Činjenica da je Bik

jevanje utjecaja karte zvijezda i ne-

hove interese.

zemljani znak pojačava tu moć. Bi-

besa na naše ţivote zajedno upotrebljavaju, moţemo bolje razumjeti ono što nam se u ţivotu događa i način na koji ćemo se ponašati.

Tri proljetna mjeseca, Ovan, Bik i Blizanci, mogu se energetski podijeliti u tri različite kolone (to se odnosi na sve znakove zodijaka). Pre-

Proljeće je godišnje doba koje je

ma kabali te se energije zovu: Desna

proţeto najmoćnijim duhovnim si-

kolona (dijeljenje i darivanje), Lijeva

lama. Prema Knjizi stvaranja (koju

kolona (osuđivanje i ţelja za prima-

je prije otprilike 4.000 godina napi-

njem) i Središnja kolona (milosrđe i

sao naš praotac Abraham), sila koja

ravnoteţa).

vlada u proljeće je element vatre.

Budući je znak Bika lijeva kolona,

Element vatre u astrologiji, a i pre-

on zbog toga posjeduje najveću spo-

ma kabali, predstavlja snagu, krea-

sobnost da privuče Svjetlost, više od

tivnost, energiju, a također i ego.

drugih proljetnih mjeseci. Vidimo

Vatreni znakovi iznad svega pred-

potvrdu za to iskazanu u hebrej-

stavljaju ţelju za primanjem; to je

skim riječima/nazivima vezanima

Strana 24

lazak Rabi Šimona s fizičkog svijeta. Riječ Zohar također znači svjetlo.

kovi su vrlo realni, učinkoviti i orijentirani na svoje ciljeve. Međutim, kombinacija Zemlje (elementa Bika) s vatrom (elementom proljeće) moţe stvoriti vrlo neugodnu energetsku kombinaciju za osobe rođene u ovom znaku. Ti ljudi mogu postati sebični, egoistični i fokusiran na sebe i svoje ţelje. Oni mogu steći reputaciju sebičnih i materijalističkih ljudi. Simbol astrološkog znaka Bika je, naravno, bik. U priči o Merkava, u knjizi proroka Ezekiela, prvom poglavlju, lijeva kolona (ţelja za pri-

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesec Ijar - Bik

manjem za samog sebe) simboli-

ugodnije i najudobnije mjesto za

brojimo omer, koji obuhvaća sedam

zirana je bikom. Ova slika lijeve ko-

sjesti. Kad ih vidimo da se angaţi-

tjedana između blagdana Pesaha i

lone, koju simbolizira bik, moţe se

raju u napornom radu, to je samo

Šavuota. Brojenje uključuje poslje-

pronaći na mnogim mjestima u Bi-

zato što su isključivo motivirani

dnja dva tjedna u mjesecu Ovna,

bliji i u mnogim drugim tekstovima

savršenstvom i udobnosti, jer oni

prvi tjedan u mjesecu Blizanaca i

kabale.

misle da će to zadobiti svojim

cijeli mjesec Bika. Prema kabali,

trudom.

vrijeme brojanja je vrijeme suda;

Mudrost kabale uči da se u proljeće generira svjetlo za čitavu godinu.

stoga, moramo biti posebno obazrivi i paţljivi u tom vremenu.

Poveznica s Bikovima je da zbog nji-

Ovaj mjesec služi kao

hove velike sposobnost da privuku

priprema za blagdan Šavuota,

svjetlo, mnogi od njih ţive u iluziji

objavu svijesti,

kako je sve odlično. To omogućuje Biku da postigne visoku razinu duhovnog opaţanja, mudrosti i ener-

Tradicija kaţe da je ovo vrijeme ţalosti, u spomen na 24.000 učenika rabina Akive koji su umrli, jer nisu

"voli svog bližnjega

poštovali jedni druge, i to je nago-

kao sebe samog".

vještaj onoga što nam se moţe do-

gije. To im daje osjećaj kako je već

goditi u ovom mjesecu koji je pre-

sada sve jako dobro, a bit će još i

Zbog ogromnog priliva svjetlosti

plavljen tolikom svjetlošću, ako se

bolje. To je razlog zašto su Bikovi

koju Bikovi tijekom proljeća prima-

ne usredotočimo na ljubav i tole-

optimistični, u dobrom raspoloţe-

ju, oni mogu biti puni svjetla i u sta-

ranciju.

nju i imaju jako dobar pogled na

nju ljubavi i prosvjetljenja. To im ja-

ţivot. Oni ne traţe nevolje nego ra-

ko olakšava da budu strpljivi i pri-

dije traţe okruţenja koja su udobna,

hvate druge ljude. To je također ra-

sigurna i ugodna. Oni ne vole po-

zlog zašto Bikovi imaju vrlo ugodnu

kretati valove i uključivati se u pro-

narav. To je isto tako i razlog zašto

bleme. Bikovi stvaraju svoj svijet,

su miroljubivi i drţe se podalje od

koji će odraţavati njihovu ţelju za

ratova i sukoba. Međutim problem

stabilnošću i dosljednošću i zbog

koji iz toga moţe proizaći je da oni

toga su oni obično poznati kao oda-

mogu postati jako spokojni, a to je

ni, stabilni, strpljivi, tolerantni i pri-

vrlo opasno jer im time mogu pro-

jateljski orijentirani. Oni ne vole iz-

pasti prilike da obogate svoje ţivo-

nositi kritike i obično izgledaju

te, i da postanu neosjetljivi za po-

privlačno.

tencijalno moguće opasnosti.

Venera, Planet Ljubavi - Bik vrijeme za ljubav Astrološkim znakom Bika vlada planeta

Venera.

Odatle

njihova

sklonost da se posebno povode za tjelesnim uţicima. Numerička je vrijednost

hebrejskog

imena

Dakle, s jedne strane, ova preplavljivanje svjetlošću moţe dovesti osobu do ozdravljenja i pročišćenja koje svoj vrhunac doseţe na Šavuot. Nagovještaj ozdravljenja u ovom mjesecu moţe se naći u knjizi Izlaska, poglavlju 15, retku 26, gdje je napisano: "Ja sam B-g tvoj iscjelitelj", prva slova izvornog teksta na hebrejskom daju ime ovog mjeseca - Ijar. S druge strane, nedostatak poštovanja, strah i razdvajanja mogu donijeti katastrofe i bol, što je stroga pre-

Ljubav je svima nama jako vaţna,

suda, pogotovo u ovom mjesecu.

a posebno u mjesecu Bika. Nume-

Kralj Salomon ustanovio je Hram u

rologija ovog znaka Bika - (na he-

Jeruzalemu u ovom mjesecu, jer je

brejski) šor ima numeričku vrijed-

htio iskoristiti svjetlom ispunjenu

nost 506 što je također i numerička

energiju ovog mjeseca da privuče

vrijednost

energije liječenja i uklanjanja boli.

bezuvjetne

ljubavi

–

ahavat hinam (hebrejski).

To nas dovodi do shvaćanja da ne

Veneru, a to je "noga", 58 što je ista

Ovaj mjesec sluţi kao priprema za

postoji dobar znak ili loš znak. Na

numerička vrijednost kao i za riječ

blagdan Šavuota, objavu svijesti,

posljetku, naša slobodna volja je ta

udobno - "noa". Ovo je još jedan od

"voli svog bližnjega kao sebe samog".

koja uvijek određuje našu sudbinu. ■

razloga zašto Bik uvijek traţi naj-

Tijekom ovog mjeseca mi i dalje

Godina 12 25 Broj 31 Strana

Strana 25

Bez Žige Hirschlera naša kultura je nepotpuna iska

ćeg t doma

Autograf, 1.5.2019. Piše: Branimir Pofuk Ţiga Hirschler rodio se 21. oţujka 1894. u Trnovitici kraj Bjelovara. Na prvi dan proljeća i na roĎendan Johanna Sebastiana Bacha. Posvetio se glazbi. Od 1910. pohaĎao je Glazbenu školu Hrvatskoga glazbenog zavoda, koja će 1916. postati Konzervatorij, iz kojeg će kasnije izrasti Muzička akademija. Studirao je kompoziciju kod Vjekoslava Rosenberga Ruţića i diplomirao je, dirigirajući svoju Uvertiru u e-molu i Prvu suitu u G-duru, 1917. godine, takoĎer u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda, onoj istoj u kojoj su ovih dana odrţana dva vaţna koncerta. Na prvom je, 25. travnja, svoju stogodišnjicu proslavio Zagrebački kvartet, ansambl uz koji je vezan i jedan od najvećih skladateljskih uspjeha Ţige Hirschlera. Njegovih “Pet impresija” izvodio je upravo Zagrebački kvartet, a vjerojatno je upravo za taj ansambl i napisana skladba koja će 1937. dobiti nagradu za najbolje komorno djelo Radio Beograda.

Nijedna hrvatska glazbena škola ne nosi ime glazbenika ubijenog u Jasenovcu (…) Ţiga Hirschler je amblematski primjer velikog doprinosa skladatelja i glaz benika ţ idovskog podrijetla za hrvatsku glazbenu kulturu koji je prekinut i odbačen onom godinom s kojom završava i spomenuti rad Tamare Jurkić Sviben o toj temi Druga vaţna večer u Hrvat— skom glazbenom zavodu bila je 26. travnja kada je odrţan veliki donatorski gala-koncert sa svrhom prikupljanja novca za buduće djelovanje te najstarije i temeljne hrvatske glazbene ustanove. Nebrojeno puta u toj je zagrebačkoj dvorani sjedio Ţiga Hirschler kao jedan od najmarljivijih glazbenih kritičara i kroničara glazbenog ţivota u meĎuratnom Zagrebu. Bio je tamo i već spomenutog 25. travnja 1919. na prvom koncertu Zagrebačkog kvarteta o kojem je u zagrebačkim Novostima ispisao rečenice koje se citiraju u

Page 26 Strana 26

svakoj obljetničkoj prigodi ansambla, pa tako i u novoj monografiji autora Borka Špoljarića koju je izdavačka kuća Leykam international objavila uz stoljetni jubilej.

loginja Marijana Pintar u studioznom članku o Ţigi Hirschleru u Hrvatskom biografskom leksikonu, izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleţa. Nekoliko njegovih djela izvodila je i Zagrebačka filharmonija, a njegov klavirski trio “Lirski intermezzi” izabran je da 1938. predstavlja suvremeno glazbeno stvaralaštvo čitave ondašnje Kraljevine Jugoslavije na velikom festivalu u Bruxellesu.

I ja ću ovdje ponovo citirati taj tekst, ovaj put ne zbog Zagrebačkog kvarteta, nego zbog idealističkog zanosa, zauzetosti i ljubavi za hrvatsku glazbu i kulturu koju u njemu iskazuje tada 25-godišnji Ţiga Hirschler.

“I u našem muzičkom ţivotu svanuo je davno očekivani mesija. Dugo smo čekali na njega, ali je ipak došao. Došao je mirno, tiho, a što je najglavnije: brzo, bez velike buke… Taj nam mesija objavlja, da i mi moţemo, kad hoćemo, a mi hoćemo, kad se nas pusti… Pomislite: naš Zagrebački kvartet… To nijesu bila četiri čovjeka, koji igraju četiri instrumenta, to je bio jedan čovjek, koji je igrao četiri instrumenta. Četiri čovjeka, jedna duša… Baš to pokazuje, da su to glazbenici na mjestu, svijesni svoje teške zadaće, puni ideala, poleta i nade. I mi se nadamo, da će ostati Zagrebački kvartet i nadalje na ţivotu, da nam radja milu djecu poput one od petka.” Ţiga Hirschler bio je Ţidov i Hrvat, a povrh svega Zagrepčanin do kosti. To najvjernije pokazuje onaj dio njegovog opusa ispisan takozvanim lakšim, zabavnijim notama, posebice njegove tri posljednje operete: “Kaj nam pak moreju” (1935.), “Napred naši” (1936.) i “Iz Zagreba u Zagreb” (1937.). I u našem muzičkom ţivotu svanuo je davno očekivani mesija. Dugo smo čekali na njega, ali je ipak došao. Došao je mirno, tiho, a što je najglavnije: brzo, bez velike buke… Taj nam mesija objavlja, da i mi moţemo, kad hoćemo, a mi hoćemo, kad se nas pusti O svom nastojanju stvaranja prave autohtone domaće operete Hirschler je napisao članak u Hrvatskom listu 10. oţujka 1938. godine. U njemu piše i ovo:

“Napisao sam dakle treću operetu „Kaj nam pak moreju‟, u kojoj sam glorificirao Zagreb. Po prvi put u našoj povijesti postavio sam na pozornicu tipično zagrebačku operetnu reviju… Od 28 brojeva, što ih je bilo u opereti, komponirao sam svega samo tri, dok su ostali brojevi raĎeni na temelju narodnih i gradskih motiva. U svojoj četvrtoj opereti „Naprijed naši‟ pošao sam dalje…U tom komadu obradio sam 60 naših najčišćih hrvatskih narodnih motiva. Konačno u svom najnovijem djelu „Iz Zagreba u Zagreb‟ pokazujem ljepote naše domovine. Naše se scene ne odigravaju u Nizzi, Monte Carlu i sličnim mondenim mjestima, koja su u opereti i te kako omiljena, već u Sarajevu, Dubrovniku i Zagrebu… I u tom sam komadu upotrijebio veoma mnogo narodnih motiva… U Dubrovniku upotrijebio sam čitav niz dubrovačkih motiva iz Kuhačeve zbirke, dok se u zadnjoj slici, u selu kraj Zagreba pleše i pjeva najčišće hrvatske motive.” Ovaj tekst prenosim iz doktorskog rada što ga je 2016. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu obranila Tamara Jurkić Sviben pod naslovom “Glazbenici ţidovskoga podrijetla u sjevernoj Hrvatskoj od 1815. do 1941. godine”. U tom vrijednom i vaţnom radu jedno je čitavo poglavlje posvećeno i Ţigi Hirschleru, a Tamara Jurkić Sviben i kao pijanistica gdje god i kad god joj se pruţi prilika vraća na pozornicama Hirchlerove klavirske skladbe u ţivot. Nije se Hirchler proslavio samo šlagerima kao što su “Slatke zagrebačke pucice”, “Pjesma Zagrebu” ili “Ţeliš na Cmrok”, koje, uz ostale, navodi muziko-

Divrej Tora

Nitko sretniji od mene ako me netko ispravi, ali koliko je meni poznato danas u Hrvatskoj nijedna glazbena škola ne nosi ime Ţige Hirchlera u čijem je opusu i čitav niz skladbi napisanih u pedagoške svrhe, za Ďake. Kritičar koji je bio sposoban za takav zanos da pojavu “našeg Zagrebačkog kvarteta” opjeva i usporedi s dolaskom mesije u glazbeni ţivot Zagreba i Hrvatske, ujesen 1941. odveden je u ustaški logor Jasenovac i tamo ubijen. Ne znamo na koji način, ali odvratno je tvrditi da je bilo tko na tom mjestu umro “prirodnom smrću” Ţiga Hirschler je amblematski primjer velikog doprinosa skladatelja i glazbenika ţidovskog podrijetla za hrvatsku glazbenu kulturu koji je prekinut i odbačen onom godinom s kojom završava i spomenuti rad Tamare Jurkić Sviben o toj temi.

Kritičar koji je bio sposoban za takav zanos da pojavu “našeg Zagrebačkog kvarteta” opjeva i usporedi s dolaskom mesije u glazbeni ţivot Zagreba i Hrvatske, ujesen 1941. odveden je u ustaški logor Jasenovac i tamo ubijen. Ne znamo na koji način, ali odvratno je tvrditi da je bilo tko na tom mjestu umro “prirodnom smrću”. Zato se s osobitom zahvalnošću, tugom i kajanjem treba sjetiti Ţige Hirchlera i dok se citira njegov hvalospjev Zagrebačkom kvartetu i kad god se ulazi u Hrvatski glazbeni zavod, onako kako je u njega ulazio Ţiga Hirschler, kao u hram. Bez takvih sjećanja naša je kultura i sva ljubav prema umjetnosti nepotpuna.dske hrabrosti biti čovjek.. ■

Godina 12

Broj 31