3-10 - Divrej Tora - Behukotaj 5779

Divrej Tora Godina 12 Broj 34

Zagreb, šabat 1. lipnja 2019. - 27. ijara 5779.

Broj 34

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Behukotaj

B’’H

Šabat Behukotaj Jeruzalem 18:58

20:21

Zagreb

20:19

21:20

Rijeka

20:23

21:25

Split

20:09

21:10

Dubrovnik 19:59

21:01

Vinkovci 20:06

21:07

Sarajevo 20:02

21:04

Doboj

20:07

21:08

B. Luka

20:10

21:12

Beograd 19:57

21:11

Novi Sad 20:01

21:16

Subotica 20:05

21:22

Zrenjanin 19:59

21:14

Niš

19:46

20:58

Beč

20:27

21:28

Frankfurt 21:06

22:08

Edison, NJ 20:03

21:12

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Roš hodeš, utorak 4.6.2019.

(Vajikra 26,3 - 27,34) B-g daje obećanje da će, ukoliko na-

Alot Hašahar

3:00

Najranije Talit

3:57

Nec Hahama

5:08

nje i boraviti u sigurnosti u svojoj do-

Najkasnije Š’ma

9:01

movini. No, On također iznosi i oštar

Zman Tefila

10:19

"ukor" upozoravajući na egzil, pro-

Hacot

12:54

gonstvo i druga zla koja će ih zadesiti

Minha Ketana

17:26

ukoliko odustanu od svog saveza s

Plag Haminha

19:04

Njime.

Šekia

20:41

Cet Ha-kohavim

21:23



rod Izraela bude držao Njegove zapovijedi, oni uživati materijalno blagosta-

Pa ipak, "čak i kada će biti u zemlji njihovih neprijatelja, Ja ih neću odbaciti; niti ću ih ikada tako zamrziti da uništim i prekinem Svoj savez s njima; jer Ja sam Vječni, B-g njihov."

Paraša završava pravilima o tome kako izračunati vrijednost različitih vrsta zavjeta učinjenih B-gu, te micvom o davanju desetine. ■ Prijevod: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 3 p'sukim (26,3

Bore Pri HaAdama za voćku, njego-

štivanje Tore i micvot, ali ne obećava

-5)

va braha je valjana, jer voće raste na

prosperitet i mir zbog toga.

Ako držimo Toru i micvot, onda će Vječni pružiti blagotvornu, pravovremenu kišu i obilne usjeve. Prinos s polja bit će toliko velik, da će se svaka poljoprivredna sezona stapati sa sljedećom. I imat ćemo obilje hrane - na svojoj vlastitoj zemlji.

"Ako hodate putem mojih propisa ..." Raši kaže da ovo nije samo još jedan način da kažemo "držite micvot", već to upućuje na naš zadatak da budemo zaokupljeni načinom života Tore & micvot. Jedan drugi komentator ukazuje na riječ "hodati" i kaže da je nedostatno samo "ne-

stablima koja rastu iz zemlje, i time je voće uključeno i u prethodni izraz "i zemlja će dati svoj prinos". Fraza koja se odnosi na drveće je suvišna, osim ako nije onako kako Raši kaže.

Gemara kaže da je im b'hukotaj telehu više od samog ustanovljavanja činjenica: ako je ovako, onda to; ako nije ovako, onda nešto drugo.

Gemara kaže da HaŠem traži od nas, moli nas, da držimo micvot i uronimo u Toru. Ako On to traži, kako možemo a da ne učinimo ono što On želi - On nas je stvorio, On nas je postavio u ovaj svijet.

pomično stajati" u okružju micvot,

Obećanja o prosperitetu iz počet-

već da čovjek mora stalno napredo-

nih psukim parše iznesena su za Ži-

vati prema većim duhovnim visina-

dove koji žive u Erec Jisraelu. Ista se

ma.

pogodba, jasno, ne odnosi na one

Poljska stabla će davati svoje plodove. Raši kaže da se to odnosi na ona stabla koja nisu voćke, koja će uroditi plodovima kada B-g da svoj puni blagoslov.

Jedan od komentara objašnjava zašto Raši odstupa od jednostavnog značenja pasuka. Ukoliko netko kaže

Strana 2

koji žive u huc laArec. To kaže Torat Kohanim, analizirajući riječ - b'arc'hem. Ovo je doista nevjerojatno i nudi mnogo hrane za razmišljanje.

Ako ćete slijediti Moje zakone i micvot, kaže B-g, tada ćete biti blagoslovljeni mnogim dobrim stvarima ako živite u Erec Jisraelu. Ako živite izvan Izraela, B-g i dalje očekuje po-

Im b'hukotaj telehu… Ako ćete ići po Mojim uredbama ... lalehet, ići, podrazumijeva kretanje, konstantno kretanje prema gore – ne postoji stagnacija u služenju B-gu. Chidushei HaRim Levi - druga alija - 4 p'sukim (26,69) Daljnja nagrada (ili rezultat) za slijeđenje Tore i držanje micvot bit će mir i spokoj u zemlji (Izraelu). Oboje, prirodne katastrofe (divlje zvijeri), kao i ljudske neprijatelje, Vječni će držat na odstojanju. A kad se susretnemo s našim neprijateljima, B-g će nam dati moć da ih silno pobijedimo. Ako se budemo držali svog dijela pogodbe (da tako kažemo), bit ćemo blagoslovljeni plodnošću i B-g će se držati Svog saveza s nama.

Primijetite kako postoji obećanje o miru u zemlji i obećanje o sili za uništenje neprijatelja. Čini se da se mir u ovom kontekstu ne odnosi na naše neprijatelje; on označava mir među Židovima. Vanjski neprijatelji još uvijek mogu postojati, a nama je

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

obećana sposobnost da ih porazimo.

Obećanja o blagoslovima u ovom prvom dijelu sedre dolaze u dva oblika: ne samo poljoprivrednom i vojnom, nego i prirodnom i suptilnom s jedne strane te otvorenom i

Alija po Alija

uvijek uključena u samo jednu aliju koja počinje i završava u "veselijem" tonu. To je razlog za znatno različitu raspodjelu redaka unutar alijot ove sedre. (Gotovo polovica p’sukim ove sedre nalaze se u ovoj aliji.)

dolazak Mošijaha.

očitom, s druge strane. Blagotvorna

S druge strane, ima onih koji ne

i pravovremena kiša – zahvalni smo

odobravaju običaj da se stiša glas,

za to. Bogat urod - također smo zah-

jer bismo ukor trebali voljeti, s obzi-

valni. No kiša i rast usjeva su nešto

rom da nam on pomaže da ispravi-

prirodno. S druge strane, veličina

mo sebe. Nasuprot njima, većina

B-g će se sjetiti saveza s Jaakovom

obećanog vojnog uspjeha naizgled

slijedi običaj čitanja tohaha tišim gla-

i onog s Jichakom i onog s Avraha-

je čudesnija. Ipak, dio prirode je ta-

som. Onaj koji čita Toru trebao bi

mom… Midraš Raba kaže da riječ et

kođer i nedostatak kiše, suša i pro-

biti na oprezu da ne čita pretiho ka-

koja dolazi u svakoj frazi o avot do-

pali usjevi. Tako je i nenadmašan

ko bi se mogli dobro čuti, i ne prebr-

lazi da uključi i imahot. Ako je ta-

poljoprivredni uspjeh uistinu čude-

zo kako bi se moglo pravilno čuti.

ko, pita Admor iz Gura, zt”l,, gdje je

san.

Značajna tema tohaha je veza izme-

Š'liši - treća alija - 37 p'sukim -

đu držanja zakona šmite i zadržava-

(26,10-46)

nja zemlje u našem posjedu. Uvijek

Ovo je najduža Šliši u Tori.

Ova alija počinje s posljednja četiri p'sukim dijela o "dobrom" - obećanjima za naše ispravno ponašanje prema Tori. B-g će biti s nama, On je Taj koji nas je izveo iz Egipta, slomio jaram naše potlačenosti i izveo nas uzdignute glave.

Ova alija sadrži "tohaha", jedan od dva odlomka Tore u kojima se nalazi iscrpna opomena narodu, koja upozorava na strašne posljedice koje će proizaći iz nepoštovanja Tore i micvot. Zbog toga što je tako bolno čuti ove strašne riječi – posebno kada znamo koliko su se često ostvarivale – razvio se običaj da ovaj dio čitamo tišim glasom. Sramimo se što nam B-g treba zaprijetiti na tako upečatljiv način. Bilo je vremena ka-

moramo biti svjesni da mi Erec Jisrael ne zadržavamo bezuvjetno. Pred nama je jasno opredjeljenje i odgovornost da držimo Toru i ispunjavamo micvot kao pojedinci i kao zajednica. Šmita je zapovjeđena u prethodnoj sedri. U ovotjednoj sedri, predstavljene su nam strašne posljedice nepoštivanja ove važne micve.

V'zaharti et briti Jaakov v'af et briti Jichak v'af et briti Avraham v'haarec ezkor: (Vajikra 26,42)

četvrta majka? On odgovara da je četvrta Rahel, a Tora nam je već rekla da je se B-g sjeća, kako kaže:

Vajizkor Elokim (Brešit 30,22)

et

Rahel…

R'YMP ističe nekoliko razlika između dviju tohahot u Tori. Prva tohaha je dio sinajskog saveza i stoga se nalazi u B'hukotai, koja se čita neposredno pred Šavuot. Druga tohaha je u Ki Tavo jer je dio iskustva Arvot Mo'ava. On također ističe da prva

Stalno se navode tjelesne i duhov-

tohaha završava s obećanjem otkup-

ne koristi od poštivanja micvot, te

ljenja koje je dio tohaha. Druga ne.

ono suprotno za njihovo zanemari-

Tek u sljedećoj sedri imate obećanje

vanje. Ova kombinacija obećanja

geule. Prva ima red - ako ne slušate,

dobroga i prijetnje lošim, zajedno sa

onda će se dogoditi tako i tako. Ako

sveukupnim micvot Tore, čini savez

i nadalje ne slušate, bit će gore. A

između B-ga i Izraelskog naroda na

ako ... onda još gore. Druga tohaha je

Sinaju kroz Mošea.

niz prijetnji i kazni, jedna slijedi za

Ime Jaakov je u Tanahu 5 puta napisano s vav (jednom u ovotjednoj sedri i četiri puta u Jirmijahu).

drugom. Prva tohaha odnosi se na uništenje prvog Beit HaMikdaša i progonstvo koje je uslijedilo nakon njega; druga se odnosi na drugi Beit

da nitko nije želio upitnu čast pri-

Raši ističe da imenu Elijahu vav

manja ove alije. Danas je minhag da

HaMikdaš. Prva tohaha došla je od

nedostaje pet puta. Kao da Jaakov

se pozove rabina, gabaja ili samog

B-ga preko Mošea; druga je došla

preuzima jamstvo od Elijahua da bi

baal korea na ovaj odlomak. Tohaha je

od Mošea.

zajamčio da će on na kraju objaviti

Godina 12 3 Broj 34 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

R'vi'i - četvrta alija - 15 p'sukim -

20 šekela, zašto jednostavno ne do-

također postaje sveta.) - T'mura se

(27,1-15)

nirati 20 šekela? U čemu je smisao

može kazniti s makot (bičevanjem),

određivanja iznosa kao "vrijednosti"

što je čini još neobičnijom, jer nije

osobe?

bio počinjen nikakav čin. Zabranu

Pri zavjetovanju sredstava za Mikdaš, moguće je ponuditi "vrijednost" osobe. Tora navodi iznose za

Dio odgovora djeluje sasvim očito.

pojedince ovisno o spolu i dobi. U

Mi se psihički mnogo snažnije pove-

slučaju kada je donator siromašan,

zujemo s davanjem vrijednosti oso-

kohen može umanjiti taj iznos.

be za Beit HaMikdaš, nego što bismo

Ako netko zavjetuje za Mikdaš životinju koja ispunjava uvjete za korban, on tu životinju ne smije zamijeniti ili otkupiti (čak ni životinjom veće vrijednosti). Ako to pokuša učiniti, tada su obje, i ona prva životinja i njezina zamjena (t'mura) posvećene za Mikdaš. Životinju koja nije prikladna za žrtvenik kohen treba procijeniti, a potom je se može otkupiti dodavanjem 1/5 njene vrijednosti. Osoba također može ponuditi vrijednost kuće, i u tom slučaju kohen određuje njenu vrijednost, a kuća se može otkupiti dodavanjem 1/5 vrijednosti.

(27,16-21)

osoba mi sami ili nama voljena osoba. Suvremena psihologija prikupljanja sredstava uzima u obzir tu ideju. Usporedite emocionalnu vezu s davanjem, recimo, $100 u dobrotvorne svrhe, i davanjem tih istih $100 ali pod nazivom "udomljavanja djeteta" na određeno vremensko razdoblje. Iznos novca je jednak. No emocionalni odgovor je posve drugačiji.

S gledišta micve Obratite pozornost na neobičnu, gotovo jedinstvenu prirodu t'mure gom). Općenito, kada Tora nešto

ukupno plaćenog iznosa. Npr. živo-

zabranjuje, smatra se da pojedinac

tinja je procijenjena na 100 šekela.

krši tu zabranu kada čini ono što je

1/4 od toga je 25. Dodajte to prvom

zabranjeno. Ne smije se kuhati meso

iznosu, i osoba mora platiti 125. Tih

s mlijekom. To je prekršaj. Ne smije

25 koje je osoba dodala je 1/5 od

se krasti. Krađa je prekršaj. Itd, itd.

125. Ovako homeš funkcionira u

Ne smije se u zamjenu za posveće-

svim situacijama koje ga zahtijevaju.

nu životinju (koja je prikladna za

nju nekretnina) određuje njenu vrijednost, i kuća se može otkupiti dodavanjem 1/5.

Ako je, primjerice, darivanje vrijednosti muškog djeteta u dobi između 5 i 20 godina jednako zalogu od Strana 4

kažnjava s makot.

jednošću. A posebno ako smo ta

(zamjene jedne svete životinje dru-

tom slučaju kohen (stručnjak po pita-

prekršaj koji nosi kaznu dodatno

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim –

tako da dodani iznos postaje 1/5 od

jednost kuće [354, A116 27:14], i u

sudovi rijetko kažnjavaju. Niti se

se povezali s pukom novčanom vri-

Zapravo, nadodaje se 1/4 iznosa,

Osoba također može ponuditi vri-

koja ne uključuje nikakav čin civilni

žrtvenik) dati drugu životinju. To je nemoguće učiniti. Pokušaj zamjene propada. Sveta životinja je još uvijek sveta. Dakle, u ovom slučaju, nije učinjeno ono što je zabranjeno.

Jer se ne može učiniti. Stoga sam pokušaj predstavlja kršenje. Ovo je vrlo neobično. (Uz neuspjeli pokušaj zamjene, on također sobom nosi i dodatnu kaznu da nova životinja

Ako osoba posveti vrijednost svoje imovine za Mikdaš, kohen će je procijeniti na temelju kvalitete i broja godina do sljedećeg Jovela. Nju se ■ zatim može otkupiti dodavanjem

jedne petine. Ako osoba nije otkupila zemlju, Jovel je ne oslobađa za tu osobu, već, umjesto nje, za Mikdaš kao posvećenu nekretninu. Isto vrijedi ukoliko su službenici u Mikdašu prodali nekretninu prije otkupa. Na Jovel ona se vraća Mikdašu. Šiši - šesta alija - 7 p'sukim - (27,22 -28) Ako imovina o kojoj se radi nije nasljedna, već kupljena, tada su pravila drugačija. Zemljište se procjenjuje na isti način, ali se ono na Jovel vraća svojim prvobitnim vlasnicima, a ne Mikdašu.

Prvine su automatski posvećene za žrtvenik, ne smije ih se posvetiti kao neki drugi korban. Ovo pravilo da se jedna svetost ne zamjenjuje drugom, odnosi se i na druge kategorije korbana.

Ne-košer životinja donirana Mikdašu se prodaje.

Ako je nešto posvećeno za Mikdaš (a ne vrijednosti toga), to se ne može otkupiti, ono ostaje sveto.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Š'vi'i – sedma alija - 6 p'sukim (27,29-34) Posvećena imovina odlazi kohanim. Osoba koja čeka izvršenje smrtne kazne ima status "herema" (neotkupive stvari). Desetina od zemlje (ovdje se odnosi na maaser šeni) je sveta, nju treba (ili pojesti u Jeruzalemu ili) otkupiti.

Desetinu od životinja (krava, koza, ovaca) treba odvojiti brojanjem svake desete, bez obzira na odlike životinje. Te su životinje svete i mora ih se jesti samo u Jeruzalemu i u uvjetima obredne čistoće. Maaser b'hema se ne može otkupiti. Prekršaj ovog pravila dovodi do toga da se obje životinje smatraju svetima.

Još par stvari o maaser b'hema Dvije su (barem) značajne razlike između maasera od uroda i maasera od životinja: Kod uroda sakupite svoju ljetinu i

Alija po alija

odvojite desetinu, po mogućnosti od najboljeg dijela usjeva. Kod životinja vi podižete mlado tako da prolaze, jedno po jedno, kroz uski otvor u ograđenom prostoru u kojem se nalaze, brojite ih i svako deseto proglašavate za maaser. Ne odabirete koja je životinja maaser. Koja god "prođe ispod vašeg štapa" kao deseta, to je ta. (Tako je i za 20., 30., itd.)

To može biti potencijalni pobjednik okružnog sajmenog natjecanja ili može biti suhonjava, boležljiva, mršava životinja.

je gotovo kao dobrovoljna micva.

Kod uroda, ako t'ruma nije odvojena od sakupljene ljetine, cijela količina je tevel i zabranjeno ju je jesti.

Sva desetina mora biti odvojena pri-

"Ovo su micvot ... na Sinaju." Ovim završnim pasukom sedre (i knjige Vajikra), završava odlomak koji je bio započeo prvim retkom B'hara, uobičajenim partnerom sedre B'hukotai.

je nego li se ostatak može smatrati prikladno pripremljenim. Kod životinja, ako netko ima, recimo, 10 novorođene janjadi i ne izvrši micvu maaser b'hema, on je propustio napraviti micvu, no svih je 10 janjaca „košer“ i prihvatljivo. Maaser b'hema

I različit je od b'hor (koji je gore spomenut), koji postaje svet u trenutku kada dođe na svijet - bez obzira na to je li ga vlasnik proglasio za kadoš (što bi trebao učiniti) on je u svakom slučaju, kadoš. Nije tako s maaser b'hema. Životinja nije sveta sve dok vlasnik ne provede primjereni postupak i proglasi životinju svetom.

Od 29 mladih životinja - samo 2 će biti maaser.

HAZAK HAZAK V'NITHAZAK Uobičajeno je da zajednica ustane za završni pasuk svake knjige Tore. Čini se da ovo ne izaziva jako negodovanje kakvo izaziva stajanje za Aseret HaDibrot. Onaj koji čita Toru posljednje riječi izgovara dramatičnim tonom, signalizirajući time zajednici da odgovori „Hazak, hazak, v'nithazak“ (Budi snažan, budi snažan i pokažimo se snažnima). Iako se čini da većina ljudi kaže v'nithazek, ispravniji je reći, na temelju Šmuel Bet 10,12 - odakle izgleda da usklik potječe - v'nithazak.

Onaj koji čita zatim ponavlja tu frazu. Neki vele da osoba koja dobije tu aliju ne bi trebala izgovoriti tu frazu, jer bi to predstavljalo prekid između čitanja Tore i njegovog završnog blagoslova, ili da možda zajednica njemu kaže Hazak…

Smatra se posebnom čašću primiti ovu aliju koja završava knjigu.

Maftir čine posljednja tri p'sukim. ■

Godina 12 5 Broj 34 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 350. Odbij standardni odbitak: Obaveza da se izračuna

356. Imate svoj ašam u Mojim šelamim!: Zabrana prom-

standardna vrijednost neke osobe

jene vrste žrtve

Ako se netko obaveže B-gu za vrijednost živog bića ... (Levitski

Prvinu koja je od stada sama po sebi odvojena za B-ga nećete

zakonik 27,2)

posvećivati ... (Levitski zakonik 27,26)

351. Zamjena: Zabrana da se zamijene posvećene živo-

357. Stavite ga u herim: Obavezu da se kohenu da pro-

tinje

pisano vlasništvo

Neće ga zamijeniti niti nadomjestiti ... (Levitski zakonik 27,10)

... svaka izuzeta stvar bit će najsvetija B-gu. (Levitski zakonik

352. Dajem dva puta po deset za pet: Obaveza da se

27,28)

obje životinje, novu i prvotnu tretira kao posvećene

358. Nije za prodaju: Zabrana prodaje herima

... i jedno i drugo će biti sveto. (Levitski zakonik 27,10)

... ne smije se prodati ... (Levitski zakonik 27,28)

353. Procjena: Obaveza da se dâ procijenjena vrijednost

359. Sve transakcije su konačne: zabrana otkupljivanja

životinje

herima

... bit će prema kohenovoj procjeni. (Levitski zakonik 27,12)

... i ne može se otkupiti ... (Levitski zakonik 27,28)

354. Kada je hipoteka veća od vrijednosti kuće: Obave-

360. Maaser Behema: Obaveza da se odvaja desetine od

za da se doda jedna petina kada se radi otkup kuće

životinja

... dodat će petinu ... (Levitski zakonik 27,14)

Desetina će biti sveta B-gu. (Levitski zakonik 27,32)

355. To niste očekivali: Obaveza da se polje otkupi za

361. Muu: Zabrana otkupljivanja životinja odvojenih

njegovu nominalnu vrijednost

za desetinu

... vrijednost će mu biti utvrđena prema tome koliko se može

... ne može je se otkupiti. (Levitski zakonik 27,33)

posijati ... (Levitski zakonik 27,16)

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

glasom, a one su vukle, treba ga

180. Negativna je zapovijed da

bičevati. Međutim, ako ih čovjek

ne oreš s bikom i magar-

upari zajedno, on samim tim ne

cem upregnutima zajedno

zaslužuje kaznu – ukoliko ih ne vuče ili vodi. Čak i ako ih je i stotinu

kao što Pismo kaže, Nećeš orati s bi-

vuklo ili vodilo zajedno, ili ako su

kom i magarcem zajedno (D'varim

sjedili na kolima [koje su životinje

22,10). Ovaj zakon jednako vrije-

vukle], sve ih treba izbičevati.

di za svaki posao koji netko radi

Ovo je na snazi posvuda i uvijek,

s dvije vrste domaćih ili divljih životinja, od kojih je jedna nečista [nekošer] vrste, a druga čiste vrste. Čak i ako ih je usmjeravao svojim Strana 6

■

kako za muškarce tako i za žene. ■

.

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Što donosi oproštenje?

Da li priznanje i kajanje sa sobom nužno donose izmirenje? U prokletstvima Vajikra 26, Tora opisuje kako će ljudi nakon početnog kažnjavanja priznati svoje grijehe. Međutim, iznenađuje da nam tekst govori da ovo ne vodi do oproštenja, već udvostručuje kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

• Dok R. Yitzchak Arama su-

otkloniti kaznu jednostavno

pokušava utješiti potlačene

pogrešna. Smatrate li ovu

svoga vremena nagovješta-

tvrdnju teološki problemati-

vajući im da i njihovo pro-

čnom? Zašto da ili zašto ne?

gonstvo potječe iz ljubavi, a

Autobiografski paršanut (paršanut = pisanje komentara na paršu)

ne, kao što to tvrde suvremeni kršćani, od kazne.

R.A. Saba iščitava prisilno od-

Pokušavajući utvrditi kada je bilo

vođenje Ester u kraljevu

ispunjeno proročanstvo da će ljudi

palaču u svjetlu prisilnih

priznati svoje grijehe, ali će i pored

preobraćenja portugalskog

toga dalje biti kažnjavani, R. Avra-

židovstva njegovog vreme-

ham Saba je razmotrio svoje vrije-

na.

gerira da pokajanje naroda

me. Židovi iz Castille, koji su u iz-

nije bilo iskreno, Ibn Ezra

gnanstvu u početku živjeli poput

diplomatskog

tvrdi da tekst zapravo ne

kraljeva, bili su protjerani u Por-

dolazi u posjet Mošeu kako

znači da ih je Hašem nastavio

tugal, a odatle ponovno u okolne

bi priznao novi narod koji

i dalje kažnjavati. Jesu li te

arapske zemlje. Ti su Židovi bili

je upravo izronio iz ropstva

reinterpretacije u skladu s

pravedni ljudi, koji su više puta pri-

i pridružio ga ligi nacija.

osnovnim značenjem stiho-

znali svoje nedjela, ali su svejedno

Na to su najvjerojatnije u-

va? Čime možete poduprijeti

neprestano trpjeli.

tjecali događaji iz njegovih

svako od tih gledišta? Što je obilježje iskrenog odnosno neiskrenog pokajanja?

• R. Avraham Saba preferira ostati pri doslovnom čitanju teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora

Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima su komentatori događaje iz vlastitih epoha nalazili u Tanahu? Evo nekih primjera:

U. Cassuto prikazuje Jitroa kao vođu

koji

dana - uspostavljanje Države Izrael i nada da će na sličan način dobiti priznanje od susjednih zemalja.

Mnogi srednjovjekovni španjol-

R. Chasdai Crescas na egipat-

ski egzegeti, koji su sami

sko ropstvo gleda kao na

bili dvorski Židovi i u dob-

nevolju iz ljubavi. On time

rim odnosima sa svojim monarsima, takve su odnose iščitavali još u Megilat Ester, prikazujući Ahašveroša kao pozitivnu ličnost koja je s naklonošću gledala na židovski narod. ■ Prijevod: TB I VI

Godina 12 7 Broj 34 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Terua, tamid

terua Biblijsko ime za Roš Hašanu je Jom Terua ‫( מעם ״ הע ד‬Bamidbar 29, 1) ili Zihron Terua‫( ז הע ״ הע ד ״‬Vajikra 23,24). Započnimo s pogledom riječ terua ‫ הע ד‬.

U dijelu Tore s pojedinostima o zakonima truba (Bamidbar 10,1-10), postoji razlika između tekija -‫קמ ד ״‬ "dugog trubljenja" i terue, "kratkog trubljenja". Tekija se koristi da bi se logor okupio i za sretne prilike, dok terua ukazuje na to da bi se logor trebao kretati i koristi se u vrijeme rata. Međutim, stih (10,5) koristi kombinaciju korijena kako bi opisao puhanje terua: ‫״תהּו ָ ד‬ ְ ‫( ּו ְ ַק ְ ֶּתם‬ut'kat'em terua). Milgrom, u svom komentaru JPS-a, objašnjava kako slijedi: kratki trubni glasovi: hebrejski teru'a, verbalni oblik heri'a, za ra-zliku od "puhanja dugih trub-

nih glasova, "taka". Treba napo-

Jer 14,19); i stoga, njegova upot-

menuti da se izraz "duži trubni

reba u kampu razbijanja podra-

glasovi" izražava jednostavno

zumijeva signaliziranje Izraelci-

glagolom taka (stihovi 3-4), ali

ma da se pomaknu iz mirnog

"puhati kratkim trubnim glaso-

položaja u kampu u pokretnu

vima" zahtijeva složeni izraz

bojnu formaciju. Tako se trube

taka' teru'a (stihovi 5-6) , Razlog

uvrštene u midjanski rat zapra-

za ove različite oblike je dvos-

vo nazivaju "trube teru'a" (31,6,

truk.

usp. 2. Dnevnik 13,12).

(1) Izraz teru'a i njegov odgova-

Tako kod Milgroma vidimo da se

rajući glagol heri'a odnose se

terua (ili glagol heria

negdje drugdje na glasovne vo-

upotrijebiti za upućivanje i na glas

kale ratnika (npr. još 6,5.10.16.

trube/šofara, ili na glas ljudi. Dr.

20) i vjernika (npr. Ps. 47,2; 95,2).

Nissan Netzer o tome govori ■u naj-

dok je jedini glagol koji označa-

novijem broju paraša letka Me'at

va puhanje roga taka' (npr. još

Min Ha'or. On piše da je izvorno

6,13). Stoga, kada tekst želi izra-

značenje glagola heria (od korijena

ziti ideju puhanja signala na tru-

"‫ )הע‬značilo puhati u šofar ili trubu,

bu teru'a, mora ili upotrijebiti

a kasnije da je prošireno kako bi

glagol taka', označavajući puha-

značilo vikanje gomile ljudi (Klein

nje na instrumentu, i predmet

izgleda ukazuje na obrnuti razvoj).

teru'a da označi odgovarajući

Netzer zatim ističe kako je, u rabin-

signal, ili, ako koristi glagol

skom hebrejskom, glagol hitria ‫ד המ ״‬

heri'a, mora naznačiti da je zvuk

nastao dodavanjem slova tav iz rije-

nastao u trubi (r. 9).

či terua (slično onome što smo vidje-

(2) Teru'a se može odnositi na borbeni vapaj (usp. Amos 1,14,

‫ )דהמ‬može

li u glagolu taram iz teruma). Dok je izvorno biblijski i rabinski oblik glagola imao isto značenje, u modernom hebrejskom značenja se razilaze: herija ima pozitivnu konotaciju "plješću", dok hitrija ima negativnu "prosvjedovati, upozoravati" (a niti se značenje danas odnosi na puhanje šofara; za to imamo samo glagol taka).

Vrlo je lako pomiješati hatra'a ‫ ד ה ד‬- upozorenje, sa sličnim zvukom hatraa -‫ ד האד ״‬što također znači upozorenje. Ali prvenstveno znači "uzbuna, alarm" (prisjetite se šofara i izvornog značenja terua), dok

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Terua, tamid

potonji također ima smisao "unapri-

dno". Tako se olat tamid odnosi na

Riječ tamid je suštinski se može

jed obavijestiti" (na primjer, kao što

paljenicu koja se prinosila dvaput

protumačiti na dva načina: ona

su dužni svjedoci u glavnim pred-

dnevno, a eš tamid je vatra koja ne-

može značiti "kontinuirano, bez

metima) ). Ili, kao što ga ima strani-

prestano gori na žrtveniku i nikada

prekida" - to jest, svjetiljke se ni-

ca Safa Ivrit, ‫ד האד‬, a znači "upo-

se ne gasi. Što se tiče ovog slučaja,

kada ne bi gasile, bilo danju ili

zoriti nekoga da ne učini nešto", a

stih 21 i Levitski zakonik 24,3 izriči-

noću; ili može označavati 'redo-

‫ ד ה ד‬znači "upozorenje o nečemu

vito' - to jest da će svjetiljke gor-

što će se dogoditi".

jeti svake noći; ni jedna noć neće biti bez njihovog svjetla - kao u izrazu ‫מ ״‬

tamid

ma doslovnom značenju teksta, drugi smisao je vjerojatniji, jer je

Kod opisa dnevne žrtve nailazimo na izraz - ‫מ ״‬

‫ ל ״‬olat tamid. Pre-

u stihu 21 navedeno: 'od večeri

tamid (Bamidbar 28,

do jutra'; tako je, također, u Le-

2). Što znači riječ tamid?

vitskom zakoniku 24,3; usporedi

U suvremenom hebrejskom tamid

dalje, Izlazak 30,7-8, i isto tako I

se općenito prevodi kao "uvijek".

Samuelova 3,3 'I svjetiljka G-s-

Zapravo, većina prijevoda taj pojam

podnja još nije bila ugasla.' Tije-

prevodi kao "kontinuirani prinos".

kom dana nije bilo potrebe za

Međutim, Jacob Milgrom u JPS Bro-

svjetlom svijećnjaka, budući da

jevi prevodi ga kao "redovnu žrtvu

je dovoljno svjetla prolazilo kroz

paljenicu" i piše "Tamid znači" redo-

zastor; štoviše, svećenici su mog-

vito", a ne "trajno, vječno". U fusnoti

li podići zastor i pustiti svjetlo u

se nastavlja:

unutrašnjost svetog mjesta.

Baš kao što se aruhat tamid (2.

Kraljevi 25,29-30) odnosi na hra-

to navode da svjetiljke trebaju gorje-

nu koja se redovito posluživala

ti od večeri do jutra. Dalje u I Samu-

na kraljevom stolu, tako i 'anšej

elovoj 3,3 spominje se da "B-žja svje-

tamid (Ezek. 39,14) znači "redo-

tiljka još nije ugasla" u svetištu u Ši-

vno zaposleni ljudi " (NH Snaith,

lu. Prema tome, kao što Raši i Ibn

Baš kao što postoji neslaganje oko značenja riječi tamid, tako ima i nekoliko mišljenja o njezinoj etimologiji. Klein ih navodi nekoliko: Vjerojatno je izvedeno iz osno-

Levitski zakonik i Brojevi) i ner

Ezra prepoznaju, ner tamid označava

ve

tamid (Izlazak 27,20) se odnosi

svjetiljku koja se redovito palila sva-

skim madda (= on se protezao,

na redovito paljenje menore sva-

ke večeri. Međutim, Josip Flavije,

produžio, proširio, nastavio se),

ke večeri.

govoreći o Drugom hramu, bilježi

dosl. : "izmjerio je" (= heb. ‫״‬

da se na svijećnjaku "nalazi svjetlo

"izmjerio").

Međutim, Milgromov kolega u JPS-ovoj seriji, Nahum Sarna, malo je fleksibilniji u svom komentaru na ner tamid u JPS Izlazak. On ‫לד לע ״נה״‬ ‫מ ״‬

prevodi kao "za redovito palje-

nje svjetiljki", a u svom komentaru piše: U hebrejskom tamid može značiti "pouzdano redovito" ili "neprekiGodina 12 9 Broj 34 Strana

koje se nikada ne gasi, ni danju ni

‫מ‬

‫ ע‬, koja je povezana s arap-

Prema

Hommelu,

je povezano s arapskim

noću". Ramban je mišljenja da je ner

ta'mid (= fiksiranje, utvrđivanje),

tamid uistinu neprestano upaljena

inf. 'ammada (= on je fiksirao,

svjetiljka od koje se svaki dan u su-

utvrdio). Geiger i Perles vide u skraćenicu od ‫מ‬

, od

mrak uzimalo svjetlo kako bi se

‫מ‬

upalilo menoru.

(=stajati). Driver ga izvodi iz

Cassuto se također slaže s Rašijem. Na Šmot 27,20 on piše:

osnove ‫ע‬

koja se pojavljuje u

arapskom. mada (= povećao se). ■

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Politika odgovornosti Knjiga Vajikra svoje 26. poglavlje započinje nevjerojatno jasnim uvjetima židovskog života pod savezom. S jedne strane, tu je idilična slika blagoslova božanske naklonosti. Ako Izrael bude slijedio B-žje propise i držao Njegove zapovijedi, imat će kišu, zemlja će davati svoj rod, živjet će u miru, narod će prosperirati, imat će djecu i B-žja prisutnost bit će u njihovoj sredini. B-g će ih učiniti slobodnima. „Ja sam slomio šipke tvog jarma i omogućio ti da hodaš visoko uzdignute glave.“ Međutim, druga strana jednadžbe je zastrašujuća: prokletstva koja će zadesiti narod ako Izraelci propuste izvršiti svoju misiju svetog naroda: „Ali ako me ne poslušate i u djelo ne provedete sve ove moje zapovijedi… podvrgnut ću vas strepnji, iznemoglosti i groznici što oči troše a život gase. Sjetve ćete svoje uzalud sijati - neprijatelji vaši njima će se hraniti… Pa ako me i unatoč tome ne poslušate, ja ću vas sedmerostruko kazniti za vaše grijehe. Slomit ću drsku oholost vašu i nebo nad vama učiniti kao željezo i zemlju vašu kao mjed… Gradove ću vaše pretvoriti u ruševine; svetišta ću vaša opustošiti, vaš ugodni miris neću više mirisati. Zemlju ću ja pretvoriti u zgarište tako da će se vaši neprijatelji koji se u njoj nastane zaprepastiti nad njom… A onima od vas koji na životu ostanu po zemljama svojih neprijatelja, njima ću strah u srce utjerati. U bijeg će ih nagoniti šuštaj lista što zatrepti. Bježat će kao što se bježi od mača; padat će, iako ih nitko neće progoniti. (Lev 26,1436) Kad se pročita u cjelini, ovaj odlomak je sličniji literaturi Holokausta od bilo čega drugog. Ponavljanje izStrana 10

raza – „Ako nakon svega toga… Ako unatoč tome… Ako unatoč svemu“ – dolazi poput udaraca sudbine. To je odjeljak koji ostavlja podijeljen utisak, tim više zato što se toliko toga ostvarilo mnogo puta tokom židovske povijesti. Pa ipak, prokletstva završavaju dubokim obećanjem o utjehama koje će doći na kraju. Unatoč svemu, B-g neće raskinuti svoj savez sa židovskim narodom. Zajedno će biti vječno.

Oni će možda patiti, ali nikad neće biti uništeni. Proći će kroz izgnanstvo, ali će se na kraju vratiti.

Ako Izrael ostane vjeran svojoj misiji, on će prosperirati.

Ako se udalji od svog poziva, trpjet će poraz za porazom Izražena sa krajnjom napetošću, to je logika saveza. Za razliku od drugih koncepata povijesti ili politike, savez ne vidi ništa neizbježno ili čak prirodno u sudbini naroda. Izrael neće slijediti uobičajene zakone o usponu i padu civilizacije. Židovski narod ne gleda svoje nacionalno postojanje u terminima kozmologije, kao nešto zapisano u strukturi svemira, nepromjenjivo i ustaljeno za sva vremena, kao što su to činili drevni Mezopotamci i Egipćani. Oni svoju povijest ne vide kao cikličnu, kao stvar rasta i propadanja. Umjesto toga, ona će na kraju ovisiti o moralnim izborima. Ako Izrael ostane vjeran svojoj misiji, on će prosperirati. Ako se udalji od svog poziva, trpjet će poraz za porazom.

Samo je jedan drugi narod u povijesti gledao na svoju sudbinu u sličnim terminima, a to su Sjedinjene američke države. Utjecaj hebrejske

Biblije na američku povijest – koji je započet dolaskom doseljenika i nastavljen od tada u predsjedničkoj retorici – bio je odlučujući. Jedan pisac ovako je opisao vjeru Abrahama Lincolna: Mi smo narod stvoren savezom, posvećenošću nizu načela i razmjenom obećanja da ćemo podržati i unaprijediti određene obveze između nas i diljem svijeta. Ta načela i obveze su srž američkog identiteta, duša tijela politike. Oni čine američki narod jedinstvenim i osobito vrijednim među drugim narodima i u odnosu na njih. No, ■druga strana te zamisli sadrži upozorenje nalik upozorenjima koja su proroci upućivali Izraelu: ako iznevjerimo obećanja jedni prema drugima i izgubimo načela saveza, tada smo izgubili sve jer to je ono što mi jesmo.

Politika saveza je politika morala koja pokreće elementarnu vezu između sudbine naroda i njegovog poziva. To je državnost ne kao stvar moći, već kao stvar etičke odgovornosti.

Netko bi mogao pomisliti da je ta vrsta politike lišila narod njegove slobode. No, to je pogrešno. Teologija saveza naglašava politiku slobode.

Ono što se događa u Vajikra 26 jest primjena na razini naroda kao cjeline, nečega što je B-g na početku povijesti izrekao pojedincima: Tada G-spod reče Kainu, „Zašto si ljut? Zašto je tvoje lice smrknuto? Ako činiš ono što je pravo, nećeš li biti prihvaćen? Ali ako ne činiš ono što je pravo, grijeh vreba na tvom pragu; želi te zgrabiti, ali još mu se možeš oduprijeti.“ (Post 4,6-7) Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Politika

odgovornosti

Izbor je – kaže B-g – u tvojim rukama. Ti si slobodan učiniti ono što izabereš. Ali djela imaju posljedice.

Ne možeš se prejedati, zanemarivati tjelovježbu i istovremeno ostati zdrav. Ne možeš se ponašati sebično i zadobiti poštovanje drugih ljudi. Ne možeš dozvoliti nepravdi da prevlada i održati skladno društvo.

Ne možeš dopustiti vladarima da moć koriste za svoje vlastite interese bez da uništiš temelj slobodnog i plemenitog društvenog poretka.

Nema ničeg mističnog u tim idejama. One su izrazito razumljive. Ali su također, neizbježno, moralne.

Izveo sam te iz ropstva u slobodu – kaže B-g – i osposobio sam te da budeš slobodan. Ali ne mogu i neću te odbaciti. Ja se neću miješati u tvoje izbore, ali ću te poučiti kakve izbore trebaš donositi. Poučit ću te konstituciji slobode.

bića stvorena na Njegovu sliku. Štovanje samog sebe na razini naroda vodi u totalitarizam i izumiranje slobode. Bio je potreban gubitak više od 100 milijuna života u 20. stoljeću kako bi nas podsjetio na tu istinu.

Prvi i najvažniji princip je ovo: Narod ne može štovati sam sebe i preživjeti. Prije ili kasnije, moć će potkupiti one koji rukuju njome.

Ako se sreća osmjehne i narod se obogati, postat će lagodan i na kraju dekadentan. Njegovi građani više neće imati hrabrosti boriti se za svoju slobodu pa će to spasti na drugačiju, više spartansku moć.

izvanjskom bogatstvu ili moći,

Ako postoje velike nejednakosti, ljudima će nedostajati osjećaj za opće dobro. Ako je vlada arogantna i neodgovorna, neće uspjeti postići vjernost ljudi. Ništa od toga ne uzima tvoju slobodu. To je jednostavno scenarij u kojem se sloboda mora vježbati. Možeš izabrati ovaj ili onaj put, ali ne vode svi putevi do istog odredišta.

Kako bi ostao slobodan, narod mora štovati nešto više od sebe samog, ništa manje nego B-ga, zajedno sa vjerovanjem da su sva ljudska

Godina 12 11 Broj 34 Strana

Kad je suočen sa patnjom i gubitkom, postoje dva u temelju različita pitanja koja pojedinac ili narod može postaviti, a ona vode do prilično različitih ishoda. Prvo je, „Što sam ja, ili mi, učinio pogrešno?“ Drugo je, „Tko nam je ovo učinio?“ Nije preuveličavanje ako kažemo da je to temeljni izbor koji odlučuje o sudbinama naroda.

Jedan od najvećih doprinosa koje je Tora dala zapadnoj civilizaciji je da sudbina naroda ne počiva u usudu ili okolnostima, već u moralnoj odgovornosti Potonje neizbježno vodi u ono što je danas poznato kao kultura žrtve.

Ona locira izvor zla negdje izvan sebe. To je nečija tuđa krivnja. Nisam ja (ili mi) taj koji je u krivu, već je to neki vanjski uzrok. Privlačnost te logike može nas nadvladati. Ona stvara simpatiju. Poziva nas na suosjećanje i često ga budi u nama. Međutim, to je duboko destruktivno. To vodi ljude do toga da gledaju na sebe kao na objekte, a ne na subjekte.

Oni su 'učinjeni', a ne 'oni koji čine'; pasivni, a ne aktivni. Rezultati toga su ljutnja, gorčina, bijes i žarki osjećaj nepravde. Međutim, nijedan od njih nikada ne vodi do slobode, budući da se logika takvog načina razmišljanja odriče odgovornosti za trenutne okolnosti u kojima se čovjek nalazi. Okrivljavanje drugih

suicid je slobode.

Za razliku od toga, okriviti samog sebe je teško. To znači živjeti sa konstantnom samokritičnošću. To nije put do mirnog uma. Pa ipak, to je duboko osnažujuće. To podrazumijeva da, upravo zato što prihvaćamo odgovornost za loše stvari koje su se dogodile, mi također imamo sposobnost odabrati drugačiji smjer u budućnosti. Unutar uvjeta postavljenih savezom, ishod ovisi o nama.

To je logična geografija nade, koja počiva na izboru koji je Mojsije kasnije definirao u sljedećim riječima: Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život, dakle, biraj, da živiš ti i tvoje potomstvo. (Pnz 30, 19) Jedan od najvećih doprinosa koje je Tora dala zapadnoj civilizaciji je ovo: da sudbina naroda ne počiva u izvanjskom bogatstvu ili moći, usudu ili okolnostima, već u moralnoj odgovornosti: odgovornosti za stvaranje i održavanje društva koje poštuje B-žju sliku u svakom svom građaninu, bogatom kao i siromašnom, moćnom kao i nemoćnom.

Politika odgovornosti nije lagana.

Prokletstva iz 26.poglavlja knjige Vajikra su potpuno suprotna od utješnog. Pa ipak, duboke utjehe kojom završavaju nisu slučajne, niti su samo lijepe želje. One su svjedočanstvo snage ljudskog duha kada je pozvan na najviši poziv. Narod koji vidi svoju odgovornost za zla koja ga zadese, jest također i narod koji ima neumoljivu snagu oporavka i povratka. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Konačni pobjednik Knjiga Vajikra započinje na vrlo visokom i pozitivnom nivou. Moše prima B-žansku objavu i vrši službu kao Veliki svećenik Miškana tijekom prvog tjedna njegovog posvećenja.

Njegov brat Aharon postavljen je za stalnog Velikog svećenika, a djeca i potomci Aharona ostaju naročitom

“samo knjige i krv.” Ovo je u dobroj

nadalje ostaju tajanstveni kao i krv

mjeri i sažetak knjige Vajikra.

u Židovskoj povijesti.

Dva su Aharonova sina smrtno

Zbog toga Židovska povijest, osim

stradala, pojavili su se mnogi za-

što je sastavljen od knjiga i krvi, ug-

koni i ograničenja kada je B-g Mo-

lavnom se sastoji od religije i vjero-

šeu obrazložio Toru sa Sinaja, te

vanja. To je ono na što su rabini mo-

grozne događaje koji će zadesiti

žda mislili kada su izjavili da je prorok navijestio koja je glavna potpora

obitelji kohanima tijekom stoljeća Židovske povijesti.

Nakon objave na Sinaju i nakon što je Izrael prihvatio Toru, te nakon

“Pravednik živi po vjeri.“ A vjeru je uistinu teško postići i održati.

vjeri.” A vjeru je uistinu teško postići i održati.

Prošlo stoljeće Židovskog života

posvećenja Miškana, Židovski se narod očigledno nalazi u zenitu

Židovski narod – uništenje, izgon, i

svog nacionalnog i duhovnog živo-

agoniju, sve je to do bolnih detalja

ta. Ipak, ova ružičasta budućnost

opisano u ovotjednoj parši. Time

nije ono što će se uistinu i desiti. Na

knjiga Vajikra postaje istinska knjiga

završetku knjige Vajikra, kojeg čita-

o Židovskoj povijesti, u svoj njezioj

mo u ovotjednoj parši, ocrtana je

slavnoj turobnosti.

jedna mnogo tmurnija slika.

čitave Tore - “pravednik živi po

■ bilo je veliki izazov tradicionalnoj

Židovskoj vjeri i zadalo joj teške udarce. Za mnoge Židove ona više nije opcija u njihovom arsenalu životnih vrijednosti. Ipak, očito je da je to jedna i jedina vrijednost koja nam može pomoći prebroditi nesi-

Što reći na sve to? Ovo je pitanje

gurnosti, proturječja, okrutnosti i

Svatko tko je upoznat s poviješću

nadvijalo nad Židovskim životom

opasnosti koje sačinjavaju trenutni

Židovskog naroda iz stoljeća u sto-

na svakom mjestu, u svakoj gene-

Židovski život.

ljeće, svjestan je da sva ta strašna

raciji i okolnostima. Zbog nedoku-

predviđanja koja se pojavljuju u

čive naravi B-žjeg upravljanja Ži-

ovotjednoj parši nisu preuveličana.

dovskim zbivanjima, na pitanje ni-

Jedan profesor židovskih studija

kada nije bilo niti barem dopola

jednom mi je ironično prokomen-

zadovoljavajuće odgovoreno. Knji-

tirao da Židovsku povijest čine

ge, zakoni i zapovijedi uglavnom i

Strana 12

Sama Tora ne zacrtava jednostavan put za stjecanje vjere – zapravo, ona ima vrlo malo toga za reći u vezi same vjere. Međutim, na kraju javnog čitanja knjige Vajikra (kao i

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Konačni pobjednik

na završetku čitanja svih drugih

ka o vječnoj snazi Židovskog naro-

Ova zapovijed nije ograničena

knjiga Tore) mi ustajemo i osnažu-

da. Ne samo da su preživjeli sve

samo na talmudske učenjake u Izra-

jemo se u našem vjerovanju i našoj

nesreće opisane u ovotjednom čita-

elu, već je to zapovijed koju treba

vjeri.

nju Tore, već oni posjeduju i nevje-

držati svaki Židov, bez obzira kojim

rojatnu sposobnost da na kraju izi-

se poslom ili profesijom bavio. Ži-

đu kao pobjednici, bez obzira koliko

vot i opstanak Židova i Židovskog

slabi bili njihovi izgledi.

naroda u cjelini ovisi o tome da li su

Knjiga Vajikra pred nas postavlja prilično teške odluke. Opisani su blagoslovi i propasti, i očito je da je

prisutne vrijednosti, životni stil i

naše ponašanje, naši postupci i način života – sve ono što je u dosegu

Židovski narod ne samo

ponašanje u skladu s Torom, u sva-

naših životnih izbora – ono što će

da je preživio sve nesreće

kom vidu ljudskog društva. Trud, u

odrediti našu osobnu sudbinu i bu-

opisane u ovotjednom čitanju

duhovnom smislu, nije ograničen

dućnost nacije. Čini se da je to sce-

Tore, već oni posjeduju i

narij ”sve ili ništa, ” i da nam Tora

nevjerojatnu sposobnost da

jedva, ako uopće, daje manevarskog

na kraju iziđu kao pobjednici,

skog retka, podučili da su ljudi ro-

prostora. A budući da je toliko toga

bez obzira koliko slabi bili

đeni da bi naporno radili; blago

na kocki, i posljedice neuspjeha su

njihovi izgledi

onome čiji je naporni rad u Tori.

tako strašne, izazov koji stoji pred nama je dvostruko strašniji, čak užasavajući.

Ipak, Tora nas uvjerava da će Židovski narod kao entitet, ako već ne svaki pojedini Židov, nekako opstati i na kraju čak procvjetati, te baštiniti sve blagoslove opisane u ovotjednom čitanju Tore. Židovski će narod proživjeti mnoge poraze u dugoj povijesti civilizacije, u međuodnosu s nežidovskim svijetom. Ali

samo na učilišta ili učenjake.

Rabini su nas, na temelju biblij-

Ponovo, u svom užem smislu ovo se Raši ističe uvjet “truda u Tori” kao

odnosi na učenjake i učenike Tore.

interpretaciju prvog retka u Behu-

Ali, također opet, u svom najširem

kotaj. Trud u Tori sa sobom nosi

značenju odnosi se na osobu koja je

mnoge nijanse, pored svog osnov-

u stanju iskusiti i smatrati vrijednim

nog značenja teškog i dosljednog

život po Tori i njenim vrijednosti-

učenja. U najširem smislu riječi mo-

ma, bez obzira kakvim se poslom ili

že se reći da Židov koji se trudi, bez

profesijom bavila. Osoba koja sma-

obzirom na kojem polju se on ili ona

tra da je Tora prati sveposvud, uvi-

trudio, uvijek to mora činiti povezu-

jek će se ubrajati u one koji se trude

jući svoj trud s vrijednostima i po-

u Tori, sa Torom i za Toru.

našanjem koje nalaže Tora.

Šabat šalom ■

niti jedan od tih poraza neće biti trajne ili vječne naravi.

Nekako će prividni pobjednik i osvajač postati pobijeđeni, dok će Židovski narod nastaviti pokazivati otpornost i čvrstinu. Nakon nekoliko tisućljeća povijesti i svih vrsta događaja u ljudskoj rasi i narodima, na Židovsku je povijest teško gledati u bilo kojem drugom svjetlu.

Stoga je stvarna poruka koja nam sjaji iz ovotjednog čitanja Tore poruGodina 12 13 Broj 34 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Misija izvršena „Ako me ne poslušate i ne izvršite sve ove zapovijedi, ako ti budu Moje uredbe mrske … poništavaš Moj savez (Vajikra, 26,14-15).

Raši objašnjava da su ta dva pesukima popis sedam grijeha u njihovoj prirodnoj progresiji koja počinje time da čovjek propusti pomučiti se oko učenja Tore što vodi do neizvršavanja micvot. Potom je bijesan na druge koji izvršavaju micvot, mrzi mudrace, ometa druge u izvršavanju micvot, pobija ih i na kraju negira postojanje Hašema.

Hasam Sofer u to sumnja i napominje da ima ljudi koji se neće pomučiti s učenjem Tore, a ipak ne poriču postojanje Hašema.

■

analizira ovu pripovijest, te napomi-

nagona. Danas kaže 'napravi

nje da cadik predviđa kraj od samog

ovo' a sutra 'na-pravi ono' i tako

početka - on vidi ono što Tora go-

sve dok ga ne usmjeri prema

vori - i pobrinut će se da bude opre-

štovanju idola.“

Rav Schwadron primjećuje da je

zan u svemu što radi. Zla osoba ne

čovjekov pad postepen i sastoji se

pazi na tu finu liniju truda oko Tore

od sedam koraka. To je postepena

– širina vlasi kose koju jecer hara

spirala koja napreduje različitom

uvija, a što u konačnici postaje teški

brzinom, ponekad sporije, i ne mo-

konopac sastavljen od mnogo niti,

žemo uvijek razabrati gdje se (na

odvodi ga u propast.

njoj) čovjek nalazi. Ipak nesumnjivo,

Jedina nada je da će čovjek na svojoj silaznoj spirali i dalje biti u mogućnosti obuzdati se i učiniti tešuva.

Učimo (Brahos 4b) da anđeo Mihael može skočiti preko svijeta u jednom skoku; anđeo Gavriel to može uči-

Rabin Zalman Sorotzkin u svom

niti u dva skoka; Elijahu HaNavi

Sefer Maznajim l'Tora napominje da

može skočiti preko svijeta u četiri

čak i prekid u učenju Tore može

skoka, dok anđelu smrti treba osam.

rezultirati zaboravom halahot i po-

Objašnjeno je, budući da je Mihael

Talmud (Suka 52a) prenosi da će u

grešnim tumačenjem Tore. Talmud

poslan da ostvari velike stvari, ne-

budućnosti Hašem pogubiti zao

(Šabos 147a) priča o mudracu, rabi-

ma potrebe za kašnjenjem. Među-

nagon u prisutnosti pravednika i

nu Elazaru ben Araku, kojeg je pri-

tim, Gavriel je anđeo suđenja i treba

zlotvora. Pred pravednicima će se

vukao luksuzni život nekog mjesta

mu nešto više vremena kako bi se

pojaviti kao planina, a pred zlotvo-

na sjeveru Izraela. Kad se vratio,

čovjeku omogućilo da se pokaje.

rima kao vlas kose. I jedni i drugi će

ustao je da čita iz Tore, ali umjesto

Elijahu dolazi govoriti o iskupljenju

zaplakati. Pravednici će reći: „Kako

da pročita „hakodeš haze lahem“, on je

i putem nailazi na brojne prepreke.

smo uspjeli nadvladati takvu pla-

pročitao „hahareš haja libam,“ tj. nije

Anđeo smrti odugovlači kako bi

ninu?“ Zlotvori će reći: „Kako ni-

mogao čak ni pročitati ispravno

dao čovjeku vremena za pokajanje,

smo bili u stanju pobijediti tu vlas

riječi iz svitka Tore jer je zaboravio

pa da se njegova odluka može po-

kose?“

što je naučio.

ništiti. Zanimljivo je napomenuti da

kaže rav Schwadron, ako osoba živi dovoljno dugo, ona će na kraju poreći postojanje Hašema.

HaGaon rav Josef Šalom Eljašiv

Talmud (Šabos 105b) nam kaže da je zapravo to „strategija zlog

Strana 14

anđelu smrti treba osam koraka u odnosu na sedam razina čovjekovog Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

duhovnog pada.

Rabin Jehezkel Levenstein, Mašgiah iz Mira, objašnjava da, ako nema ameiluta (truda), čovjek nije ostvario svoju misiju u životu. U stvari, kaže on, čovjekova prirodna odbojnost prema zadacima koji zahtijevaju veliko naprezanje, sprečavaju

Misija izvršena

roš ješiva Be'er Ja'akov, podigao je veliki kredit za održavanje ješive.

Kad je došlo vrijeme da vrati zajam, ješiva je bila u još očajnijoj situaciji, te je odlučeno da se sazove hitan sastanak dobrotvora ješive kako bi se prikupila sredstva. Skup je osobnim prisustvom uveličao Roš ješiva koji je govorio o važnosti potpore ješivi, te kako je zahvalan na nji-

"Da tvoja Tora nije bila moja preokupacija, iščeznuo bih u nevolji svojoj"

hovoj velikodušnosti i razumijevanju.

Na kraju večeri, donacije su skupljene u omotnicu, zapečaćene i predane Roš ješivi. Rabin Moše Šmu-

ga od postizanja njemu namijenje-

el je omotnicu spremio u džep i po-

nog životnog djela. Svaka osoba je

lako se, u društvu jednog od uče-

dužna napregnuti se do krajnjih

nika, zaputio svojoj kući. Putem je

granica svojih sposobnosti, rješavati

razmišljao o jednoj talmudskoj ras-

izazove, pobjeđivati svoje protiv-

pravi. Kad je stigao kući, brzo je s

nike i ostati uporan u svojoj preda-

police izvukao Gemaru i sjeo da uči.

nosti. On podsjeća da naboj koji se

Istinski se zadubio u učenje.

nalazi u Tori (Devarim 30,12) „To (Tora) nije na nebu“ znači da je čovjek dobio snagu i sposobnost da postigne ciljeve i da mu ne treba nikakva nadnaravna pomoć. To također može značiti da se, ako čovjek čeka da mu sve „padne“ s neba, bez ikakvog napora s njegove strane, to neće dogoditi.

HaGaon rabin Moše Šmuel Šapiro,

■

Kad je sljedeće jutro došao gabaj, raspitivao se koliko je novca sakupljeno. Roš ješiva mu je rekao da još nije otvorio omotnicu. „Zašto?“ uskliknuo je iznenađeno gabaj.

Odgovor koji je dobio važna je lekcija iz ameilut b'Tora. Rekao je: „Jednostavno nisam imao vremena da je otvorim, jer bih onda morao brojati novac, napraviti neophodne kalkulacije, odlučiti kako raspodijeliti sredstva. Sutra, kad dug dospijeva, otvorit ću omotnicu. Ako nam bude nedostajalo sredstava, siguran sam da će se Hakadoš Baruh Hu pobrinuti za manjak.“ ■

■

Prevela Dolores Bettini ■

Godina 12 15 Broj 34 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Teška vremena najveći su životni pedagog Fizičar Stephen Hawkins izjavio je

- kako ću to naučiti?

da Nebo ne postoji. Baš mi je zani-

Kada prolazimo kroz teška razdo-

mljivo kako on može iznijeti tako

blja, volimo jadikovati i žaliti sebe

konačan zaključak. Može se tvrditi

same; volimo se žaliti i osjećati o-

da nema dokaza da postoji Nebo ili

gorčenima; volimo prebaciti krivnju

se može reći ‘ne vjerujem’ u posto-

na nekog drugog i osjećati se prave-

janje Neba, ali reći da Nebo sigurno

dnima. Problem je u ovome – niti

ne postoji može proizaći jedino iz

jedan od tih pristupa nas ne čini

slijepog vjerovanja. Nikada neću

sretnima. Zapravo, obično nas čini

razumjeti kako takozvani znanstve-

poprilično nesretnima. Nikada nisu

nici mogu biti toliko neintelektu-

okolnosti te koje nas uznemire; uvi-

alni.

jek je to način na koji smo ih odlučili

Paraša prvo govori o dobru koje

doživjeti. A kod bolnih situacija, ■

će zadesiti Židovski narod ako bude

najčešće izabiremo jednu ili više od

živio u skladu sa svojom zadaćom

gore navedenih stvari - i na taj način

da bude svjetlo narodima, a onda

doprinosimo svom vlastitom jadu.

govori o onome što će se dogoditi ako ne bude. Nažalost, ovaj drugi dio paraše čini mnogo veći dio povijesti Židovskog naroda od početnog.

Ovo je ideja u vezi B-ga za koju vjerujem da je bitna čak i za ateiste.

U ovotjednoj paraši prorečen je čitav niz strašnih stvari – i sve su se obistinile u Židovskoj povijesti. Mi u tome ne vidimo surovog i nebrižljivog B-ga. Upravo suprotno – to je

1. On je Stvoritelj vremena i pros-

No postoji i druga mogućnost – i

tora (ne samo onaj koji je uobličio

kao što sam rekao, nije potrebno da

ono što je već postojalo),

vjerujete u B-ga da biste na svijet

2. On je Održavatelj – aktivni izvor svih sila u svakom trenutku

gledali na takav način. Kada se pred vama nađu nevolje, zašto da se ne pokušate zapitati što možete naučiti

3. On je Upravitelj - osobno sudje-

iz toga što se događa? Ja osobno ne

luje u našim životima, vodi nas i

vjerujem da postoji išta što se može

odaziva se na naše pozive u svakom

dogoditi u našim životima, a da iz

trenutku. Drugim riječima, ne pos-

toga ne možemo nešto naučiti. I obi-

toje nesreće, ne postoje slučajnosti.

čno puno više naučimo iz boli nego

Sve se događa s razlogom.

li iz ugode. Život je jedno veliko iskustvo učenja i svaka situacija je

dio B-žjeg angažmana i uključenosti u naše živote; važan dio Njegove

Judaizam vjeruje u

potencijalna prilika da nas usmjeri

ljubavi. Roditelj koji ne kazni svoje

život nakon smrti

da budemo bolji ljudi – bolji roditelji, bolji prijatelji, bolji supružnici,

dijete koje iz zabave neprestano istrčava na cestu ne brine se kako valja za dobrobit svoga djeteta.

Monoteistička definicija B-ga sastoji se iz tri dijela – nedostaje li i jedan od njih to više nije monoteizam:

Strana 16

Ovaj treći aspekt stoji u pozadini vrlo važne perspektive

judaizma:

kada se dogodi nešto loše, Židov ne jadikuje, ne žali se, ne gleda koga bi mogao okriviti. On se jednostavno pita što on može naučiti iz tog iskustva. U ovome je sadržana i poruka

bolja djeca. Kada smo u stanju teške trenutke doživjeti kao ukazivanje na put, a ne kao breme, iznenađujuće je koliko se još u životu može rasti - i kako dostojanstveno možemo kročiti naprijed kroz teške trenutke u životu. ■

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Priručnik našeg Stvoritelja Sve novo staviti!

Tora nam govori o bogatim nagradama koje ćemo primiti ako držimo Toru, a iza toga slijede stroga upozorenja o teškim posljedicama koje će uslijediti ako odstupimo od Tore.

U Rečenicama otaca, upućuje nas se da se držimo Tore, "ne kao sluge koje služe svom gospodaru za nagradu, već kao sluge koje služe svom gospodaru bez da očekuju nagradu". Kako onda da razumijemo gore navedene stihove ?

Kada kupite novi automobil, dobit ćete "korisnički priručnik" koji vas upućuje kako da se brinete za svoj automobil tako da optimalno funkcionira i dugo potraje. Ako se čovjek drži tih uputa, on za to ne dobija "nagradu". On jednostavno izvlači najbolje od automobila.

Hašem je stvorio čovjeka i dao čovjeku Toru kao "korisnički priručnik". Ako zanemarimo slijediti upute, nećemo biti "kažnjeni", ali ćemo jednostavno trpjeti posljedice toga što se nismo brinuli za organizam prema uputama Proizvođača.

Pitanje kontrole Brojat ćete si sedam ciklusa šabatnih godina... Zatrubit ćeš isprekidanim zvukom na šofaru... Posvetit ćete pedesetu godinu i objaviti slobodu po cijeloj zemlji (25,8-10) U knjizi Successful Relationships (Uspješne veze) raspravljao sam o pitanju "kontrole" i ukazao na to da je najčešći element koji ometa ljudske odnose, bilo to između muža i žene, roditelja i djeteta, poslodavca i zaposlenika, među prijateljima ili u bilo kojem drugom odnosu, pokušaj jedne osobe da kontrolira drugu osobu. Iako bi trebalo biti sasvim jasno da je taj pokušaj da se kontrolira druge uzaludan i destruktivan, takvo ponašanje ostaje i dalje, na Godina 12 17 Broj 34 Strana

štetu svih uključenih. O otporu prema tome da se prepusti kontrola raspravlja se u eseju R 'Chaima Zaicheka (Chochmas HaMatzpun, Vayikra str. 662).

U Levitskom zakoniku 25,39-40, Tora kaže da gospodar ne smije zlostavljati slugu po pogodbi i da će ga nakon šest godina službe ili u jubilarnoj godini mora pustiti da ode slobodan. Pred kraj razdoblja Prvog Hrama, Izraelci su kršili ovaj zakon i odbijali osloboditi svoje sluge. Prorok Jeremija, ih je oštro upozorio, i u početku su oslobodili svoje sluge, ali ubrzo nakon toga su se oglušili na to i uzeli ih natrag. Jeremija im je tada rekao da je njihovo opiranje zapovijedi iz Tore da otpuste svoje sluge izazvalo božanski gnjev i da će biti kažnjeni tako što će ih pokoriti njihovi neprijatelji i biti će prognani iz zemlje (Jeremija 34).

Jeruzalemski Talmud (Roš Hašana 3,5) navodi da prije njihovog oslobođenja iz egipatskog ropstva, dok je agonija ropstva u umovima Izraelaca još uvijek bila svježa, B-g im je naredio da poštuju zakon o oslobađanju ugovornog sluge nakon šest godina. Od svih 613 micvi, B-g im je dao uputu u vezi te micve jer će njihova osobna patnja kao robova pojačati njihovu poslušnost. Ipak, i pored njihove povijesti patnje kao robova, i usprkos prorokovoj izjavi da će biti teško kažnjeni, Izraelci nisu mogli prevladati "želju da budu gospodari nad svojim slugama."

Hinuh (micva 331) navodi da je proglašenje slobode zvukom šofara na Jom kipur godine Jubileja trebao pobuditi emocije kod ljudi i probuditi njihovu duhovnost. Činjenica da je oslobođenje trebalo stupiti na snagu po čitavoj zemlji, koju svi dijele, smanjilo bi otpor gospodara da oslobode svoje sluge. To se trebalo dogoditi upravo na dan Jom kipura, na dan u kojem će duhovnost ljudi biti na visokoj razini.

R. Zaichek ističe da sve ovo uka-

zuje na dvije stvari: da postoji snažan poriv da se bude gospodarom nad drugima, i velika poteškoća u odricanju od kontrole.

Promatrao sam ovaj nesretan fenomen u narušenim međuljudskim odnosima. Ljudi su žrtvovali svoju osobnu sreću i sreću svog doma zbog njihove nevoljkosti da se odreknu kontrole. Zlostavljanje supružnika i djece, bilo fizički ili emocionalno, nije ništa drugo nego poriv za kontrolom koji je otišao u krajnost.

Ja mislim da potreba kontrole nad drugima može proizaći iz osjećaja ■ nedoraslosti i posustalog samopoštovanja. Osjećaj da netko ima moć nad drugom osobom može potaknuti posrnulo samopoštovanje. Ako se osoba osjeća zadovoljnija sobom, možda neće imati potrebu da upotrijebi svoju moć nad drugim ljudima.

Potreba za kontrolom drugih vrlo je nezdrava. To ne znači da je netko moćna osoba. Naprotiv, to je znak da osoba pokušava prevladati svoj osjećaj slabosti dominirajući nad drugima. Istinski moćna osoba je osoba koja je gospodar nad samim sobom, koja može vršiti samokontrolu, umjesto da kontrolira druge (Rečenice otaca 4,1).

Veza koja postoji unutar obitelji trebala bi biti ljubav. Ali ljubav ne može boraviti tamo gdje postoji kontrola. Ljudi nastoje druge kontrolirati prvenstveno putem zastrašivanja. Oni moraju biti svjesni da se ljubav i strah međusobno isključuju. Zastrašivanje ima za posljedicu ogorčenost, a ne ljubav.

Iako micva o godini Jubileja trenutačno nije na snazi, pouka ove micve nas treba usmjeravati u našim životima. Nemojmo zaboraviti da je prorok rekao da bi odbijanje da se odrekne kontrole imalo strašne posljedice. Ovo je jednako tako istinito sada kao što je bilo i onda. ■ Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Nastavak na priču o Yosseleu svetom škrtcu U priči na koju se nastavlja ova priča,

renosti, iskrenosti i ljubavi. R. Carle-

R. Carlebach je pričao o Yosseleu sve-

bach kružio je po cijeloj dvorani jer

tom škrtcu iz Krakova, koji je bio vrlo

je silno želio svakoga upoznati i po-

bogat, ali nije davao od sebe svoj novac,

zdraviti. Osobitu je privlačnost osje-

nikome u Krakovu nikada nije dao niti

tio prema biskupovom pomoćniku

jednu rublju, odgovarao bi sa srdžbom

koji je sam stajao u kutu, malo od-

kad bi ga netko tražio, pa je slovio za

vojen od svih ostalih. Činilo se da

najvećeg škrtca. Nakon njegove smrti

ima nešto vrlo posebno u tom čovje-

otkrilo se da je on svakog četvrtka uju-

ku – on je mamash (stvarno) sjao. Za-

tro pod vrata svih siromašnih u Krakovu stavljao koverte s novcem na kojima je pisalo Lihvod Shabbos (u čast Šabosa).

-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.-.Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća R. Carlebach je bio pozvan kao predstavnik Židovske religije na jednotjednu ekumensku konferenciju. Svakoj je religiji bila dodijeljena jedna večer u kojoj je bila domaćin svima drugima, pa je Židovstvo, kao najstarija religija, bila domaćin prve večeri.

to je R. Carlebach otišao ravno do njega i upitao ga kako se zove.

“Joe“, rekao je biskupov pomoćnik pomalo neodlučno. “Zovem se Joe.“ Poslije večere R. Carlebach napravio je prezentaciju o Židovstvu. I premda mu to nije bila prvobitna namjera, odlučio je da ispriča priču o Yosseleu Svetom škrtcu. Svi koji su ga slušali bili su duboko ganuti, i dok je on promatrao prisutne, vidio je da su mnogi plakali…

Slijedeće je večeri na katolicima bio red da budu domaćini. Trenutak

Svi su se skupili u velikoj dvorani na košer obrok. Bez obzira kakve razlike postojale među njima, svi su se prisutni jedni prema drugima od-

Zadnje večeri konferencije na programu je bilo da R. Carlebach održi koncert. I upravo kada je krenuo na pozornicu, do njega je ponovo došao pomoćnik biskupa Joe: “Znam da ćete misliti da sam lud, ali ja stvarno moram još jedanput čuti tu priču. Poslije koncerta ću vam reći zašto je ona meni toliko važna.

Tako je R. Carlebach ponovo ispričao ljudima o Yosseleu – svetom škrtcu. I ponovo su svi plakali iz dubine svojih srca.

Poslije koncerta R. Carlebach i pomoćnik biskupa Joe otišli su u šetnju. Dugo su vremena šutke šetali.

Onda je odjednom Joe stao. Okrenuo se prema R. Carlebachu i rekao: Moram vam nešto priznati.

Nisam vam rekao istinu. Ja se zapravo ne zovem Joe. Moje je ime Yossele iz Krakova.

prije nego što su trebali započeti sa

Želim da znate da je moja

svojom prezentacijom, Joe, bisku-

majka bila u koncentracijskom

pov pomoćnik potražio je R. Carle-

logoru Dahau. Bila je već na-

bacha – koji je mirno sjedio za sto-

pola mrtva kada ju je pronašao

lom – i rekao mu, “Biskup me po-

jedan američki vojnik. Nekako

slao da vas nađem. On želi da znate

mu se odmah svidjela pa ju je

koliko je priča koju ste ispričali jučer

poveo sa sobom u Ameriku i

dirnula njegovo srce. A ja – ja ne-

pobrinuo se za sve troškove

mam riječi da izrazim koliko mi ona

njezinog liječenja sve dotle dok

mnogo znači. Molim vas, biste li ve-

se nije oporavila. Onda ju je

čeras mogli još jednom ispričati tu

zatražio da se uda za njega, ali

priču?“

je imao jedan uvjet. Inzistirao

nosili s velikim kavod, s najvećim

Naravno da je R. Carebach pristao

poštovanjem. Bila je to tako divna,

i ispričao priču o Yosseleu još je-

čudesna atmosfera jedinstva, otvo-

dnom. I ponovo su sve oči bile pune

Strana 18

suza.

je da ona nikada ne kaže djeci koju bi mogli imati da je ona Židovka. To je slomilo srce moje majke, ali ona ga je voljeDivrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Nastavak

la. Tako da je pristala.

Moj otac je bio vrlo religiozan katolik i ja sam uvijek išao u katoličke škole. Tako, kao što vidite postao sam pomoćnik biskupa. I do sada sam bio sretan sa svojim životom …

na priču o Yosseleu svetom škrtcu

Moja mi je majka pričala o

sam Židov. I moje ime nije Joe,

Holokaustu, o tome što se njoj

zovem se Yossele iz Krakova.

desilo. Rekla mi je o njenom

Naprosto više nisam znao tko

obećanju mom ocu. Ali sada ti

sam.

trebaš znati od kuda zapravo dolaziš, tko stvarno jesi…“ I onda mi je rekla sve što je znala o tome koliko je sveto biti

Prije nekoliko tjedana naz-

Židov. Govorila mi je o Šabosu

vala me moja majka i rekla,

i svim praznicima, O Roš Ha-

“Joe, jako sam bolesna. Dok-

šani, Pesahu, Simhat Tori. Is-

tori su mi rekli da ću još kratko

pričala mi je sve o svojim rodi-

živjeti. Molim te možeš li od-

teljima, mom zeideu (djedu) i

mah doći do mene? Ne mogu

bube (baki). Pričali smo tri da-

otići sa ovoga svijeta a da ti ne

na. I kada više nije imala snage

ispričam svoju priču…

čvrsto me primila za ruku i

Odjurio sam do njene po-

rekla, “Sine moj,

moraš mi

stelje. Moja me majka gledala

obećati – da ćeš zauvijek za-

sa suzama u očima i rekla,

pamtiti da ti zapravo nisi Joe.

“Najdraži moj sine, vrijeme je

Ti si Yossele iz Krakova.“

da saznaš istinu. Tvoje ime zapravo nije Joe, i ti nisi stvarno katolik. Ti si Yossele, Yossele iz Krakova – i ti si, zapravo, Židov…

Sljedećeg dana moja je majka napustila ovaj svijet.

Jedne noći nisam mogao spavati razmišljajući o toj cijeloj situaciji. Zato sam počeo moliti, “B-že na Nebu, tko sam ja? Jesam li ja Joe ili sam Yossele iz Krakova? Molim te G-spodine, Ti mi moraš pomoći. Pokaži mi tko bi ti htio da budem!“ Oči su mi se napunile suzama jer sam pomislio na svoje obećanje majci, pa sam plakao, “U redu G-spodine, znak će biti ako ikada čujem da netko izgovori riječi 'Yossele iz Krakova,' po tome ću znati da Ti želiš da budem Židov.“ Mamash već sljedećeg tjedna

Bio sam izvan sebe – ma-

sam došao na ovu konferenci-

mash (stvarno) sasvim slomljen

ju. I odmah, prve večeri vi ste,

a unutra mi je srce bilo rastr-

R. Carlebach, stajali na pozor-

“Naime, dala sam ti to ime

gano. Do prije par dana bio

nici, i ne samo da ste izgovorili

u čast mog oca, jednog od naj-

sam Joe, odan katolik, pomoć-

riječi “Yossele iz Krakova“ ne-

bogatijih Židova prije rata. Ah,

nik biskupa. Volio sam svoju

go ste doista ispričali priču o

moj otac je bio tako sveti Yid

službu i radio sam to sa svim

mom pretku, Yosseleu svetom

(Židov), tako darežljiv, tako

svojim srcem i dušom. Onda

škrtcu! Nisam mogao vjerova-

dobar. Naša je kuća bila kao

sam odjednom shvatio da je

ti. Znao sam da mi je to znak s

šator našeg Oca Abrahama,

sve to laž. Ja nisam katolik. Ja

Neba, ali me je još uvijek bilo

uvijek otvorena za siromašne.

strah. To je tako velika promje-

Ne pamtim da se ikada dogo-

na, vi to razumijete. To znači

dilo da tu nije bilo ljudi u po-

cijeli svoj život započeti izno-

trebi, siromašnih koji su jeli pa

va. Zato sam vas zatražio da

čak i spavali. Moj otac je uvijek

nastavite pričati priču…

govorio da on samo slijedi primjer našeg pretka, Yosselea svetog škrtca po kojem je on dobio ime....“

Godina 12 19 Broj 34 Strana

Večeras, kada ste pričali o Yosseleu, kunem vam se da sam mogao vidjeti svoju majku kako stoji na pozornici iza Strana 19

(nastavak s 19. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Nastavak

na priču o Yosseleu svetom škrtcu

vas. Mogao sam vidjeti kako

ga je među licima koje je sreo, nada-

zeidea, mog djeda, ali pretpostav-

joj se suze kotrljaju niz lice, i

jući se da će ga vidjeti. Ali kad se

ljam da izgledam kao on – imam

čuti njene molitve. Odjednom

bolje razmisli kako bi ga i mogao

dugu bradu i pejos, čak nosim cicis

mi je bilo jasno da je B-g vas

prepoznati? Yossele više nije izgle-

(ritualne rese pričvršćene na krajeve

poslao u njeno ime, da me

dao isto. Vjerojatno je imao bradu,

odjeće), učim Toru, volim Sveti Ša-

podsjeti da ja više nisam Joe. Ja

možda čak i pejos (uvojke na slje-

bos. I sutra uvečer, uz B-žju pomoć,

sam Yossele, Yossele iz Kra-

poočnicama). I sigurno više nije

oženit ću djevojku mamash (stvar-

kova. I znao sam što moram

nosio veliki križ. Tako da ga R. Car-

no), najdivniju od divnih, tako lije-

napraviti…

lebach nigdje nije mogao pronaći.

pu, tako svetu…koja je srce mog srca, poput moje bake, moje bube.

Yossele je nešto izvadio iz svog

I onda, jednog dana, pet godina

džepa. Bila je to avionska karta iz

kasnije, kada je R. Carlebach ušao u

“Tako, sjedim večeras uz Sveti Zid

New Yorka za Tel Aviv. Rekao je,

svoj ured u New Yorku, tamo ga je

– tamna je noć, nema mjeseca, ali uz

“Kupio sam ju prošli tjedan, ali do

čekalo pismo. Na prednjoj strani

Kotel uvijek ima B-žjeg svijetla – i

večeras nisam znao da li ću ju upo-

koverte pisalo je ime R. Carlebacha,

ispunjavam svoje obećanje. Pišem

trijebiti. Sada sam siguran. Prvo što

a na pozadini, “Od Yosselea, nekoć

da vam zahvalim. Želim vas blago-

ću napraviti sutra ujutro je da o-

Yosselea iz Krakova, a sada Yosse-

sloviti da ostanete tako sveti gla-

dem. To je karta u jednom smjeru.

lea iz Svetog Grada Jeruzalema…“

snik. Molim vas da nastavite pod-

Ne nosim ništa sa sobom i ne vraćam se. Prvo idem u New York i od tamo u Izrael. Ako ću učiti kako biti Židov, mislim da je najbolje mjesto da to počnem u našoj zemlji…

“Vi ste jedina osoba kojoj sam ovo rekao, i nakon ove večeri dugo vremena nećete ništa čuti od mene.

Znam da će moj otac biti bijesan kada otkrije da sam nestao. Tražiti će me posvuda. Ne želim da on sa-

R. Carlebah je otvorio kovertu. U njoj je bilo pismo.

“Za najsvetijega od svetih, mog dragog R. Carlebacha. Nikada vam ne mogu dovoljno zahvaliti na pomoći da otkrijem tko sam ja stvarno – na tome što ste mi pokazali da ja nisam nikada bio Joe, da sam u

■

sjećate svakog Joa svijeta da on zapravo nije Joe. Oni su Yossele, Yossele iz Krakova…

“S ljubavlju od Yosselea, zahvaljujem B-gu za sve Njegove blagoslove na Svetom Zidu u Svetom Gradu Jerušalajimu.“ ■ Prevela Tamar Buchwald

svom srcu uvijek bio Yossele iz Krakova. Ja nikada nisam vidio svog

zna da je moja majka prekršila svoje obećanje i rekla mi da sam Židov, jer naposljetku, on je stvarno spasio njen život. Ali obećavam vam da ako B-g bude dobar prema meni, i sretnem ženu Židovku koju želim oženiti, otići ću do Svetog Zida u Jeruzalemu večer prije vjenčanja i napisati vam pismo…“ Prolazilo je vrijeme, a R. Carlebach nije čuo ništa od Yosselea. No on nikada nije zaboravio na njega.

Kadgod je išao u Jeruzalem tražio Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Naša paraša završava knjigu Levitskog zakonika, i uglavnom opisuje što će se dogoditi "Ako slijedite moje uredbe i pažljivo uzaslušati moje zapovijedi..." i što će se dogoditi ako to ne činimo. Što se tiče tih dviju mogućnosti, Tora koristi izraz koji se ponavlja. S jedne strane: "Pokazat ću vam naklonost (‫ )מ מנפע ״ם מלא‬i učinit vas plodnima i uvećati vaš broj ...", a s druge strane: "Postavit ću lice svoje protiv vas (‫נע ״מנפ ״ם ב‬

‫ )מ‬tako da će vas

poraziti neprijatelji vaši; oni koji te mrze vladati će nad tobom ...

" Ko-

ravdavati zašto mrzimo svog bliž-

nost, vidimo da tu isto sve ovisi o ■

mentatori pitaju kako ista riječ može

njeg. U našoj paraši, kada Stvoritelj

očima promatrača: ako je njegova

opisati dvije oprečne situacije. Na-

kaže ove riječi On govori o svojim

percepcija odvajanje i podijeljenost

dalje, prema kabali Stvoritelj je be-

voljenim, o nama. Stvaranje ima

on će doživjeti Svjetlo kao čestice

skrajno svjetlo, ljubav, radost, dije-

dvije strane: mušku - to je strana

ograničene dimenzijama vremena i

ljenje i samo dobro, pa kako može

koja daje i dijeli, Stvoritelj. I žensku

prostora. Ali ako njegova percepcija

biti da će nam se dogoditi toliko

stranu koja prima, a to smo mi,

nije ograničena on će doživjeti svijet

loših stvari ako se njegovi propisi ne

stvorenja iz ove stvarnosti. Stoga bi

kao val, kao protok, svijet čiji razli-

drže?!

se ovaj odlomak trebao čitati ovako:

čiti dijelovi postoje istodobno, mada

"Neću ih odbaciti ili ih prezreti..." i

na mnogim mjestima.

Zohar objašnjava da je objektivna stvarnost, stvarnost beskrajne ljubavi, dijeljenja i obilja. Međutim, naša subjektivna stvarnost tumači naša iskustva prema našem osobnom iskustvu, našoj biti i našoj oso-

zašto? "da ih potpuno uništim..." - na hebrejskom se to piše lehalotam ‫ם על ל‬, iz korijena

.‫ל‬.‫ ד‬koji je

također naziv za "nevjestu", što će reći, jer su oni moja nevjesta.

"Ja ću se okrenuti na tebe (‫נע ״מנפ״‬

‫מ‬

‫)ם ב‬..." jedne strane kao prokletstvo, a s druge kao blagoslov, a mi određujemo kakva će biti naša stvarnost. Nije važno koliko puta

bnoj strukturi, i to je razlog zašto

Prema modernoj fizici, postoje

smo okrenuli leđa Svjetlu, Njegova

svatko od nas stvarnost doživljava

dvije teorije koje opisuju svjetlo u

ljubav će prema nama i dalje će biti

na drugačiji način, iako postoji sa-

našoj stvarnosti – teorije čestica i

beskonačna. Stvoritelj

mo jedna stvarnost, a to je besko-

teorije valova. To su dvije teorije

ljut na nas, mi smo ti koji se ljutimo

načna ljubav.

koje su u potpunosti različite, a

na sebe, i što se više ljutimo ili uz-

znanstvenici su otkrili da sve ovisi o

rujavamo mi time samo blokiramo

promatraču. Znači, ako ćemo gleda-

Svjetlo i sprečavamo njegov ulazak.

ti da li se svjetlosni valovi ponašaju

Moramo zapamtiti da smo mi ti koji

poput valova, vidjet ćemo da se

stvaramo prokletstvo i blagoslov;

ponašaju tako, no ako ćemo gledati

sve je to u našim rukama. ■

Na kraju dijela koji odaje dojam strašnih prokletstva Tora nagovještava: "Ipak, unatoč tome, kada će biti u zemlji svojih neprijatelja, neću ih odbaciti ili ih prezreti tako da ih potpuno uništim ...". Kada netko mrzi drugoga on prema njemu osjeća odbojnost i gađenje. Imamo potrebu opGodina 12 21 Broj 34 Strana

ponašaju li se kao čestice ustanovit ćemo da se također ponašaju i tako.

nikada nije

Prevela Tamar Buchwald

Ako to projiciramo na našu stvarStrana 21

Biseri hasidske mudrosti Dva sina

O vu priču ispričao je jednom rabi Nahman iz Breslova.

Imao kralj dva sina: jedan je od njih bio nešto pametniji od drugog. Manje pametnog je zaposlio kao svog rizničara, a onog drugog uopće nije zaposlio. Jedino što je od njega zahtijevao bilo je da po čitave dane sjedi uz njega.

Kad ga je jedan od savjetnika upitao za razlog takvom ponašanju, kralj mu je ovako objasnio: "Da bi čovjek samo raspoređivao novac koji je već zaradio nije potrebna neka posebna mudrost; čak i prosječan čovjek može to dobro obaviti. Moj pametni sin sjedi kraj mene i smišlja nove načine kako što brže napuniti riznicu; takav posao iziskuje izoštrenu inteligenciju.

Na isti način, da bi čovjek jednostavno slijedio ustaljenu rutinu, ne treba biti previše pametan; ali da bi pronašao nove putove do Stvoritelja, mora biti veliki cadik." ■

S eksualnost je unutrašnja, božanska energija, susret tijela i duše koju njeguje istinska intimnost, umjerenost i istančanost. Ona se može zdravo razvijati samo u okviru svete institucije braka. Sama seksualnost ima tijelo i dušu, fizičku i duhovnu dimenziju. Njezino je tijelo jedinstvo ljudskih tijela, popraćeno najdubljim fizičkim užitkom.

Njezina je duša jedinstvo s božanskim, popraćeno najdubljim duhovnim užitkom. Duhovna priroda seksualnosti, ukoliko nedostaje ili je ignorirana, može postati iracionalna opsesija koja iscrpljuje pojedinca.

Seksualnost je među najmoćnijim snagama u životu. Ona nas može podići do visina požrtvovnosti i predanosti ili nas spustiti do dubina sebičnosti i izopačenosti. Seksualnost nikada nije neutralna.

Ironija je da što smo više zaokupljeni seksualnošću, to više radimo protiv nje. Seksualnost lišena svoje intimne prirode gubi pravo značenje, dostojanstvo, uzvišenost. Tu se seksualnost i intimnost razilaze. Intimnost nije isto što i seksualnost; ona je posebno stanje, odvojeno od bilo čega u našim životima, i treba mu priči nježno i sa strahopoštovanjem. U Bibliji je seksualnost nazvana "znanjem," zato što pretpostavlja intimno znanje koje dijeli dvoje ljudi.

Kad seksualnost izgubi intimnost i postane samo jedna od naših tjelesnih potreba, pretvara se u čisti hedonizam, nešto više od puke tehničke ili biološke funkcije.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 21 - Robovi i preobraćenici

Žena može posjedovati ženske ro-

zapovijedi i nagrade za njihovo poš-

bove, ali ne smije posjedovati muš-

tivanje (268,2), i treba ga propitivati

ke robove (267,19). Zabranjeno je os-

o njegovim motivima da postane Ži-

loboditi roba bez valjanog razloga;

dov (268,12). Te bi se stvari trebale

Židovi mogu imati Židove kao

vidi 267,79. Rob koji je prodan ne-

obaviti u nazočnosti tri kvalificirana

dužničke sluge i mogu podčiniti

Židovima mora biti oslobođen; vidi

suca, radnim danom, za dnevnog

Židove koji se nečasno ponašaju, ali

267,80-81. U vezi uvođenja robova u

svjetla (268,3-4.12). U vezi obreziva-

Židove kao robove ne mogu posje-

zemlju Izrael ili izvođenja iz nje vidi

nja preobraćenika vidi 268,5.9. Ako

dovati (vidi 267,14-16); no, oni si

267,82-84; pobjeglog roba koji bježi

trudnica postane preobraćenica, za

mogu pribaviti ne-Židove (oba spo-

u zemlju Izrael mora se osloboditi

njezino dijete nije potrebno obraće-

la) kao robove (vidi 267,17-18). Rob

(267,85). Sve što je rob stekao pripa-

nje (268,6). Maloljetnika se može

se stječe plaćanjem, razmjenom, ku-

da njegovom vlasniku; vidi 267,21-

preobratiti na zahtjev roditelja ili

poprodajnim listom, osobnim ra-

22. Ispravno je da vlasnik s robom

prema uputama suda, ali ako on

dom ili vođenjem (267: 23-25). Rob

ne postupa grubo, iako je to zakon-

prigovori tome kad postane puno-

se oslobađa plaćanjem (267,26); pi-

ski dopušteno; vidi 267,17. 20.

ljetan i nije se držao zapovijedi, nje-

sanom izjavom o oslobođenju (267, 41-44); ili ako ga je njegov vlasnik namjerno i trajno ozlijedio (vidi 267, 27-40). Izjava o oslobođenju je potrebna kada se roba oslobađa zbog ozljede ili kada je vlasnik roba napustio ili izrazio želju da ga oslobodi; vidi 263,40.,4-67.69-78. Izjava o oslobo-đenju u mnogim je aspektima slična dokumentu o razvodu braka; vidi 267,45-54. O drugim zakonima koji uključuju izjavu o oslobođenju vidi 267,55-59. Oslobođenje robova je ne-povratan čin (vidi 267, 78) i poništava svako založno pravo na njega (vidi 267,68). O metodama djelomičnog oslobađanja robova vidi 267, 60-63; budući da takvom robu nije dopušteno da stupi u brak ni

Odraslom robu koji nije Židov, a kojega je kupio Židov, trebalo bi odmah dati mogućnost preobraćenja; vidi 267,3-5.11. Ovo obraćenje ostaje valjano čak i ako ga se preproda ne-Židovu (267,8), ali to ga ne čini punopravnim preobraćenikom

■

govo se obraćenje smatra nevažećim (268,7-8). U vezi osobe koja tvrdi da se obratila vidi 268,10-11. Apostat koji se pokaje treba posvjedočiti o svom povratku u judaizam u nazočnosti suda i treba ga uroniti (268, 12).

(vidi 267,9-10), a ako kasnije bude

Mudraci zabranjuju preobraćenici-

oslobođen, on mora još jednom uro-

ma da stupe u brak (ili da ostanu u

niti (267,7). Maloljetnog ne-židov-

braku) s bliskim srodnicima s majči-

skog roba treba preobratiti čim ga

ne strane (vidi 269,1-8), ali oni se ne

se kupi (vidi 267,6), ali djetetu rođe-

smatraju srodnicima za druge prav-

nom od preobraćene majke ropkinje

ne svrhe (269,10; 374,5). Bračni par

nije potrebna konverzija (vidi 267,

koji se obraća može se razdružiti

1-2). O obrezivanju robova vidi 267,

bez potrebe za razvodom, ali ako

1-2.12-13. Obraćeni rob mora pošti-

ostanu u braku, moraju se suzdrža-

vati sve zapovijedi koje poštuju že-

vati od odnosa tri mjeseca, kako bi

ne (267,17).

se moglo utvrditi je li neko dijete

s ropkinjom niti sa slobodnom že-

Ne-Židov koji želi postati preob-

nom, sud njegovog vlasnika može

raćenik treba se obrezati (ako je mu-

prisiliti da ga u potpunosti oslobo-

ško) i uroniti (268,1). Mora ga se po-

di.

učavati (i mora prihvatiti) temeljna

začeto prije ili poslije njihovog obraćenja (269,9). Čovjek ne može služiti kao sudac, osim ako mu je jedan od roditelja bio Židov; vidi 269,11. ■

načela judaizma, kazne za kršenje Godina 12 23 Broj 34 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara podu, i onda počela preka-

'dobar život' da je to onaj život u ko-

pati po ladicama. Počela se

jem usavršavamo svoju ulogu eved

ljutiti, „Tko nije vratio klju-

Hašema, sluge B-žjega.

čeve? Zakasnit ću na po-

U Ponovljenom zakonu 34,5,

Red – Seder (nastavak)

sao!“

Vanjski nered može biti odraz unu-

Nije imala izbora nego da

šem. Prvi redak u Knjizi o

tarnjeg rasula.

probudi svog muža, među-

Jošui ponavlja ovaj izraz,

tim, on nije koristio auto.

ponovo nazivajući Mojsija

„Sigurno je Mike,“ rekao je

eved Hašem.

Utjecaj na druge

g. Greenberg, „ali on će do-

Jedna od posljedica nereda je to ka-

ći kući tek za pola sata. Mo-

ko on utječe na one oko nas. Kada

ramo pozvati taksi da te

stvari vraćamo na njihovo mjesto

odveze na posao.“

nakon što smo ih koristili mi poka-

Razmislite koliko se obiteljski sklad

zujemo obzir prema drugim članovima obitelji. Ovakvo postupanje štedi drugima neizrecivo mnogo vremena i ljutnje, i govori im da je drugima do njih stalo i da razmišljaju o njima.

može narušiti ukoliko stvari ne vraćamo na njihovo mjesto, i koliko jako možemo unaprijediti sklad u obitelji ako ih vraćamo. Jednom kada se naviknemo da držimo 'red' u

Mojsija se naziva eved Ha-

Psalam

36

započinje:

„Načelniku psalam

glazbenika,

Davida,

G-spodnjega“

sluge ■

U Levitskom zakoniku 25,55, B-g kaže: „Jer djeca su Izraelova Moje sluge. Oni su sluge Moje, koje sam izbavio iz Egipta.“

krugu obitelji, održavat ćemo ga ta-

Uzdizati ulogu 'sluge' kao vrhunca

Greenbergovi imaju pose-

kođer i drugdje. Na primjer, vraća-

duhovnog života krajnje je kontra-

bno mjesto za ključeve au-

njem knjige na njeno mjesto u knji-

kulturni pojam. Francuska, ruska i

ta. Obično, svatko tko uzme

žnici ili sinagogi, i vraćanje uredske

američka revolucija koje su usmjeri-

ključeve od auta vrati ih na

opreme na za to određeno mjesto u

le pravac ove ere, kao i nebrojeni

njihovo mjesto. Jednog je

uredu.

antikolonijalni oslobodilački ratovi,

dana Mike uzeo auto da se

Kontrakultura

odveze do knjižnice. Kada se vratio zaboravio je ključeve vratiti na vješalicu.

Uvečer, dok su mu ključevi još uvijek bili u džepu, otišao je do restorana u kojem je radio. Njegova majka je medicinska sestra koja radi noćnu smjenu u bolnici. U ponoć je bila spremna da krene na posao, ali nigdje nije mogla pronaći ključeve!

Pogledala je na stolić, pa po

Strana 24

svi su oni bili pokušaji da se zbace režimi koji su širili porobljavanje.

Alter iz Kelma naučavao je da ako je

Takav je bio i američki građanski

osoba nemarna u svom ponašanju,

rat. Koliko ustava u svijetu hvale

te neorganizirana i nesavjesna u

vrijednosti toga da se bude slugom?

onome što radi, onda će ona jednako tako imati i smetene misli i stavove. To je samo po sebi problem, jer kaotične misli čine da život bude težak. No još važnija je spoznaja da unutarnji i vanjski metež utječu na

Ali svrha je Židova da služi. Naš odgovor na B-žju zapovijed je: „Činit ćemo i slušat ćemo“ (Izlazak 24,7). Činit ćemo dolazi na prvom mjestu. Služit ćemo.

našu sposobnost da na ispravan na-

Uskladiti svoju volju

čin služimo B-gu. A služiti B-gu na

Određeni postupci su ispravni i do-

ispravan način sama je svrha života.

bri te prokušani vremenom, makar

Neću pretjerati ako kažem da je suš-

trenutno mogu postojati sumnje i

tinski Židovski pogleda na to što je

protivljenja. Odluke i postupci koji Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

se pokazuju ispravnima i dobrima

Postoji li kakva „cijena koja se

odraz su racon Hašema, B-žanske vo-

plaća“ koju biste opisali

lje. Izazov koji se nalazi pred nama

kao duhovnu cijenu?

je da budemo u stanju razlučiti

Možete li odrediti koje su pre-

B-žansku volju u današnje vrijeme,

preke stvaranju više i kva-

bez da je unaprijed poznajemo.

litetnijeg reda u vašem pos-

Daljnji izazov je uskladiti svoju vo-

lu i radnom mjestu?

lju s B-žanskom voljom, tako da postanete sluga B-žji u slijedećem činu

Razmotrite svoje odgovore na ova

koji ćete uraditi.

pitanja i onda prijeđite na ovu aktivnost:

Služiti na ovaj način zahtijeva da se

Odredite u čemu možete poboljšati

potrebe i zahtjevi vašeg ega i navika (razmišljanja, govora, osjećaja i postupaka) ne prepuste mašti na volju.

Prvo morate pronaći smjernice koje će vam pomoći razlučiti što je dobro i istinito. Nastavnici, tradicija, molitve i duboka tišina meditacije (u ko-

red na vašem radnom mjestu.

koji mu je pripao, jer si ga vjernim slugom Ti nazvao.

vati prema toj spoznaji, što iziskuje da se potrudite izdignuti iznad svojih vlastitih navika i onoga što vas čini zadovoljnima, kako biste se uskladili s B-žanskom voljom, dobrotom i istinom – što je mnogo veće od vašega ega.

Umjerena urednost nužna je da biste se razvili u slugu koji se ravna prema B-žanskoj volji. Vremenom će vaši napori, proizašli iz organiziranih postupaka biti ocijenjeni kao

Razmislite o ideji reda u jednom od vaših glavnih životnih područja: poslu, domu, školi.

lje.“ Usporedite to s Mojsijem, neusporedivim eved Hašemom, koji je opisan u šabatnoj Amidi: Mojsije će se radovati s darom Godina 12 25 Broj 34 Strana

Razdjelite taj spisak prema broju dana u kojima ćete vršiti tu aktivnost. Pobrojte što ćete učiniti u nedjelju, ponedjeljak, itd.

Za početak, odgovorite na slijedeća pripremna pitanja kako biste opisali i analizirali situaciju s kojom se suočavate. (Mi ćemo kao primjer uzeti radno mjesto.)

Posebnu pažnju obratite na prepreke koje ste prepoznali da vam stoje na putu postizanja više reda, kako biste poduzeli što je potrebno da ih prevladate.

Na koji se način "red" pojavljuje

Na kraju svakoga dana, zapišite

kao važna karakteristika u

svoja iskustva u svoj Dnevnik

poslu kojim se bavite i na

Na koji način se pojavljuje ne-

ljavajući, želje „sićušne osobne vo-

točna područja.

više reda.

Radionica – Praktični dio

će vam se otvoriti vrata osobne sre-

makar i samo privremeno zadovo-

odredite

svom radnom mjestu stvorite

ispravni i dobri. Pored toga, širom

voljstvo koje se može steći slijedeći,

i

poduzeti da u svom poslu i na

Sretan. Sluga.

vašem radnom mjestu?

će. Ne postoji niti jedno trajno zado-

konkretni

Načinite popis koraka koje možete

joj se može čuti glas duše) pružaju smjernice. A potom morate djelo-

Budite

red?

svođenja računa s dušom. Ono što otkrijete mora vas prosvijetliti.

I ne zaboravite svoju osnovnu ju-

Možete li odrediti neku praktičnu cijenu koja se plaća

tarnju izjavu. Neki prijedlozi su:

zbog nereda (Uzmite u ob-

„Svaku stvar na svoje mjesto.“

zir i cijenu koju nered os-

„Uzmi si vremena, budi precizan, rašči-

tavlja na ljudima, uklju-

sti svoj um.“ ■

čujući

njihovo

unutarnje

trošenje).

Strana 25

FILM

Velika romansa slavnog muzičara stigla na veliko platno B92, 28.5.2019.

Odnos slavnog kantautora Leonarda Koena i njegove muze Marijan Ihlen, koja je bila glavno Koenovo nadahnuće za hitove "So Long, Marianne" i "Bird on a Wi-

tebe..., a dovoljno blizu da te uzmem za ruku”.

Koen je preminuo nepuna četiri meseca kasnije, 7. novembra iste godine. Dokumentarac je nedavno premijerno izveden na festivalu Sandens, a govori o susretu Koena i

re", prikazan je u dokumentarnom filmu "Mari-

Marijan 1960. godine na grčkom ostrvu Hidra, dok je Koen još gradio

anne & Leonard: Words Of

svoju umetničku karijeru.

Love", za koji je objavljen trejler.

Par je neko vreme živeo "životom iz

Poetični video-zapis započinje vešću o Marijaninoj smrti u julu 2016. godine, posle čega sledi čitanje jednog dela Koenovog ljubavnog

pisma:

"Najdraža

Marijan, ja sam tek malo iza

snova" u kreativnoj, boemskoj zajednici, pre nego što Koen, kasnih šezdesetih postaje zvezda u Sjedinjenim Državama.

Tada i njihov odnos postaje sve složeniji. Režiju filma potpisuje Nik Brumfild, a dokumentarac će u

bioskopima početi da se prika-

dosad

zuje 5. jula.

snimci i deo materijala koji je snimio reditelj dokumentaraca

U

dokumentarcu se koriste

.

neviđeni

Brumfildovi

D.A. Penebejker ■

Rabini žele jevrejske emotikone: "Red je da se predstave i jevrejski simboli" B92, 28.5.2019.

dati u dokumente i imejl poruke.

Emotikoni su postali sveprisutni u elektronskim uređajima i aplikacijama.

Rabini iz Evrope uputili su molbu telu zaduženom za regulaciju i odobravanje emotikona da doda ideograme koji predstavljaju judaizam.

U pismu Unikod konzorcijumu, neprofitnom telu koje odlučuje o novim simbolima, Konferencija evropskih rabina (CER) je navela da želi da se "kreira novi emotikon koji simboliše jevrejsku veru".

"Postoje emotikoni žena u hidžabu i arapskih sveštenika, a Jevreji su zaboravljeni", sa-

Page 26 Strana 26

opštio je Gadi Gronih iz te organizacije.

Pismo je upućeno nakon kontroverznih izjava komesara za antisemitizam u Vladi Nemačke Feliksa Klajna koji je prošle nedelje upozorio da bi nemački Jevreji trebalo da izbegnu

nošenje malih kapa, kipa, kojim religiozni Jevreji pokrivaju teme, navode izraelski mediji.

Emotikoni su postali sveprisutni u elektronskim uređajima i aplikacijama. Unikod odobrava sve emotikone koji se koriste u telefonima i koji se mogu do-

Divrej Tora

Rabini su poručili konzorcijumu, sa sedištem u Kaliforniji, da svet teži pluralizmu, a da judaizam nije deo te različitosti. "Ako je legitimno predstaviti porodicu koja se sastoji od dva muškarca ili dve žene i predstaviti tradicionalnu odeću islamske vere, verujemo da ima mesta da se takođe predstave jevrejski simboli", navedeno je u pismu uz ocenu da bi taj potez pomogao u borbi da se iskoreni antisemitizam i da jevrejsku veru ne bi trebalo zapostaviti, već je staviti u centar javnog diskursa i učiniti jednakom s ostalim religijama. ■

Godina 12

Broj 34