3-10- Divrej Tora - Behukotaj 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 34

Zagreb, šabat 28. svibnja 2022. - 27. ijara 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 34 divrejtora@gmail.com

Paraša Behukotaj

B’’H

Rabbi Shmuel Rabinowitz

Torah Bytes

Za pravednu se osobu smatra da "hoda" jer ide korak po korak i to je put kojim "jedna zapovijed vodi drugoj"... a svakome tko svakog dana "othoda" na višu razinu, obećan je Olam Haba (Svijet koji će doći).

Ljudski instinkt da ide naprijed, da razvija karijeru, da postiže ciljeve - ponekad se čini beskrajnim. Doista, to je jedan od najjačih motiva da se čini, stvara i djeluje. Bez sumnje, ovo je značajna osobina koja pomaže ljudima da postignu stvari koje inače ne bi postigli. Rabbi Nachman iz Breslova tu je osobinu vidio kao suštinu ljudske duše.

Napredak nije samo ići iz jedne situacije u drugu. Osoba ne bi trebala ostati onakvom kakva je bila kad se rodila.

Ona mora steći znanje, unaprijediti svoje osobine, naučiti funkcionirati u ljudskom društvu, prepoznavati vrijednost drugih te iskusiti i cijeniti duhovnost i svetost. Sposobnost kretanja naprijed i instinkt za napredovanjem simboli su čovjekove svrhe - ne biti zadovoljan onime što je već tu, već uvijek željeti više.



(Vajikra 21,1-24,23)

Pa ipak, "čak i kada će biti u zemlji

B-g daje obećanje da će, ukoliko na-

njihovih neprijatelja, Ja ih neću odba-

rod Izraela bude držao Njegove zapo-

citi; niti ću ih ikada tako zamrziti da

vijedi, oni uživati materijalno blagosta-

uništim i prekinem Svoj savez s njima;

nje i boraviti u sigurnosti u svojoj do-

jer Ja sam Vječni, B-g njihov."

movini. No, On također iznosi i oštar "ukor" upozoravajući na egzil, progonstvo i druga zla koja će ih zadesiti ukoliko odustanu od svog saveza s

Paraša završava pravilima o tome kako izračunati vrijednost različitih vrsta zavjeta učinjenih B-gu, te micvom o davanju desetine. ■

Njime.

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

sretnemo s našim neprijateljima, B-g

(25,1-13)

će nam dati moć da ih silno pobijedimo. Ako se budemo držali svog

Ako držimo Toru i micvot, onda će

dijela pogodbe (da tako kažemo),

Vječni pružiti blagotvornu, pravo-

bit ćemo blagoslovljeni plodnošću i

vremenu kišu i obilne usjeve. Prinos

B-g će se držati Svog saveza s nama.

s polja bit će tako velik da će se svaka poljoprivredna sezona stapati sa sljedećom. I imat ćemo obilje hrane -

na svojoj vlastitoj zemlji.

"Ako hodate putem mojih propisa ..." Raši kaže da ovo nije samo još jedan način da kažemo "držite micvot", već to upućuje na naš zadatak da budemo zaokupljeni načinom života Tore & micvot. Jedan drugi komentator ukazuje na riječ "hodati" i kaže da je nedostatno samo "nepomično stajati" u okružju micvot, već da čovjek mora stalno napredovati

prema većim duhovnim visinama.

Poljska stabla će davati svoje plodove. Raši kaže da se to odnosi na ona stabla koja nisu voćke, koja će uroditi plodovima kada B-g da svoj puni blagoslov.

Jedan od komentara objašnjava zašto se Raši udaljava od jednostavnog značenja pasuka. Kada se za voće kaže (blagoslov) Bore Pri HaAdama, ta je braha valjana, jer voće raste na drveću koje raste iz zemlje, i tada je redoviti urod uključen u prethodni izraz "i zemlja će dati svoj prinos". Ovaj izraz koji se odnosi na drveće je suvišan, osim ako to nije ovako kako Raši kaže.

Gemara kaže da Im b'hukotai telehu predstavlja više nego samo navođenje činjenica: ako ovo, onda ono; ako ne ovo, onda nešto drugo.

Gemara kaže da HaŠem od nas traStrana 2

ži, moleći nas, da držimo micvot i da

uronimo u Toru. Ako On to traži, kako mi možemo da ne učinimo ono što On želi - On nas je stvorio, On nas je stavio na ovaj svijet.

Zamijetite kako postoji obećanje o miru u zemlji i obećanje da će uni-

štiti neprijatelja svojom moći. Čini se da se mir u ovom kontekstu ne odnosi na naše neprijatelje; on označava mir među Židovima. Vanjski

Obećanja o prosperitetu iz poče-

neprijatelji mogu i dalje postojati,

tnih p'sukim parše dana su za Židove

no nama je obećana sposobnost da

koji žive u Erec Jisraelu. Ista se

ih porazimo.

pogodba, očito, ne odnosi na one koji žive u huc laarec. To kaže Torat Kohanim, analizirajući riječ - b'arc'hem. Ovo je doista čudesno i daje mnogo materijala za razmišljanje.

Ako ćete slijediti Moje zakone i micvot, kaže B-g, tada ćete biti blagoslovljeni mnogim dobrima - ako živite u Erec Jisraelu. Ako živite izvan Izraela, B-g i dalje očekuje poštivanje Tore i micvot, ali ne obećava prosperitet i mir zbog toga.

Obećanja o blagoslovima u ovom prvom dijelu sedre dolaze u dva oblika: ne samo poljoprivrednom i vojnom, već prirodnom i suptilnom

s jedne strane i otvorenom i očitom, s druge strane. Blagotvorna i pravovremena kiša - puno hvala. Obilata žetva - puno hvala (čovjek bi se ponadao). No kiša i rast usjeva dio su prirode. S druge strane, veličina obećanog vojnog uspjeha naizgled je čudesnija. Ipak, priroda se tako-

Im b'hukotai telehu… Ako ćete ići

đer sastoji i od vremena bez kiše, od

po Mojim uredbama ... lalehet, ići,

suše i propalih usjeva. Tako je neus-

podrazumijeva kretanje, konstantno

porediv uspjeh u poljoprivrednom

kretanje prema gore - nema sta-

smislu uistinu čudesan.

gnacije u služenju B-gu. - Chidushei HaRim Levi - druga alija - 5 p'sukim (25,14-18) Daljnja nagrada (ili rezultat) za slijeđenje Tore i držanje micvot bit će mir i spokoj u zemlji (Izraelu). Oboje, prirodne katastrofe (divlje zvijeri), kao i ljudske neprijatelje, Vječni će držat na odstojanju. A kad se su-

Š'liši - treća alija - 37 p'sukim (26,10-46) Najduži Šišli u Tori.

Ova alija započinje s posljednja četiri p 'sukim "dobrog" dijela - obećanja za naše ispravno ponašanje prema Tori. B-g će biti s nama. On nas je izveo iz Egipta, slomio jaram našeg ugnjetavanja i izveo nas uzdignute glave.

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Ova alija sadrži "tohaha", jedan od dva odlomka Tore u kojima se nalazi iscrpna opomena narodu, koja upozorava na strašne posljedice koje će proizaći iz nepoštovanja Tore i micvot. Zbog toga što je tako bolno čuti ove strašne riječi – posebno kada znamo koliko su se često ostvarivale – razvio se običaj da ovaj dio čitamo tišim glasom. Sramimo se što nam B-g treba zaprijetiti na tako

Alija po Alija

posljedice nepoštivanja ove važne

je četvrta majka? On odgovara da je

micve.

četvrta Rahel, a Tora nam je već re-

Stalno se navode tjelesne i du-

kla da se B-g nje sjeća, kao što kaže:

hovne koristi od poštivanja micvot,

Vajizkor Elokim et Rahel … (Brei-

te ono suprotno za njihovo zane-

šit 30,22)

marivanje. Ova kombinacija obećanja dobroga i prijetnje lošim, zajedno sa sveukupnim micvot Tore, čini savez između B-ga i Izraelskog

naroda na Sinaju kroz Mošea.

R'YMP ističe

nekoliko

razlika

između dviju tohahot u Tori. Prva tohaha dio je sinajskog saveza i stoga je sadržana u B'hukotaj, koja se čita

neposredno prije Šavuota. Druga

upečatljiv način. Bilo je vremena ka-

Jaakov je u Tanahu napisano s vav

tohaha je u Ki Tavo jer je dio doži-

da nitko nije želio upitnu čast pri-

5 puta (jednom u ovotjednoj sedri i

vljaja Arvot Mo'av. On također ističe

manja ove alije. Danas je minhag da

četiri puta u Jirmijahu).

da prva tohaha završava s obeća-

se pozove rabina, gabaja ili samog

Raši ističe da Elijahuovom imenu

baal korea na ovaj odlomak. Tohaha je

vav nedostaje pet puta. Kao da

uvijek uključena u samo jednu aliju

Jaakov uzima zalog od Elijahua

koja počinje i završava u "veselijem"

kako bi jamčio da će na kraju on

tonu. To je razlog za znatno razli-

objaviti dolazak Mošijaha.

čitu raspodjelu redaka unutar alijot ove sedre. (Gotovo polovica p’sukim ove sedre nalaze se u ovoj aliji.)

običaj

čitanja

briti Jichak v'af et briti Avraham

v'haarec ezkor: (Vajikra 26,42)

S druge strane, ima onih koji ne odobravaju

V'zaharti et briti Jaakov v'af et

tišim

glasom, jer trebamo voljeti prijekor, budući da nam pomaže da ispravimo sami sebe. No, većina slijedi običaj čitanja Tohaha tišim glasom.

Oni koji čitaju Toru trebali bi biti na

njem o otkupljenju koje je dio tohaha. Druga ne. Tek u sljedećoj sedri imate obećanje Geule. Prva ide redom - ako ne slušate, onda će se dogoditi to i to. A ako i dalje ne slušate, onda će biti gore. A ako ... onda još gore. Druga tohaha je niz prijetnji i kazni, jedna za drugom.

Prva tohaha odnosi se na uništenje

B-g će se sjetiti saveza s Jaakovom

prvog Beit HaMikdaša i progonstvo

i s Jichakom i s Avrahamom…

koje je uslijedilo; druga na ono dru-

Midraš Raba kaže da riječi et u na-

gog Beit HaMikdaša. Prvi tohaha do-

vedenoj frazi kod svakog od avot

šla je od B-ga preko Mošea; druga je

uključuju također i imahot. Ako je

došla od Mošea.

tako, pita Admor iz Gura zt”l, gdje

R'vi'i - četvrta alija - 15 p'sukim -

oprezu da ne čitaju pretiho kako bi se moglo dobro čuti i ne prebrzo da bi se pravilno čulo.

Značajna tema tohaha je veza između držanja zakona šmite i zadržavanja zemlje u našem posjedu. Uvijek moramo biti svjesni da mi Erec Jisrael ne zadržavamo bezuvjetno.

Pred nama je jasno opredjeljenje i odgovornost da držimo Toru i ispunjavamo micvot kao pojedinci i kao zajednica. Šmita je zapovjeđena u prethodnoj sedri. U ovotjednoj sedri, predstavljene su nam strašne

Godina 15 3 Broj 34 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

(27,1-15) Pri zavjetovanju sredstava za Mikdaš, moguće je ponuditi "vrijednost" osobe. Tora navodi iznose za pojedince ovisno o spolu i dobi. U slučaju kada je donator siromašan, kohen može umanjiti taj iznos.

Alija po alija

Mi se psihički mnogo snažnije povezujemo s davanjem vrijednosti osobe za Beit HaMikdaš, nego što bismo to s pukom novčanom vrijednošću. A posebno ako smo ta osoba mi sami ili nama voljena osoba. Suvremena psihologija prikupljanja sredstava uzima u obzir tu ideju.

strane građanskih sudova. Niti se

Ako netko zavjetuje za Mikdaš ži-

Usporedite emocionalnu vezu s da-

prekršaj za koji postoji kazna doda-

votinju koja ispunjava uvjete za kor-

vanjem, recimo, $100 u dobrotvorne

tno kažnjava s makot.

ban, on tu životinju ne smije zami-

svrhe, i davanjem tih istih $100 ali

jeniti ili otkupiti (čak ni životinjom

pod nazivom "udomljavanja djete-

veće vrijednosti). Ako on to pokuša

ta" na određeno vremensko razdo-

učiniti, tada su obje, i ona prva živo-

blje. Iznos novca je jednak. No emo-

tinja i njezina zamjena (t'mura) po-

cionalni odgovor je posve drugačiji.

svećene za Mikdaš. Životinju koja nije prikladna za žrtvenik kohen tre-

Motrenje micvi

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim – (27,16-21) Ako

osoba

posveti

vrijednost

svoje imovine za Mikdaš, kohen će je ■ procijeniti na temelju kvalitete i

broja godina do sljedećeg Jovela. Nju

ba procijeniti, a potom se ona može

Zapazite neobičnu, gotovo jedin-

se zatim može otkupiti dodavanjem

otkupiti dodavanjem 1/5 njene vri-

stvenu prirodu t'mure (zamjene je-

jedne petine. Ako osoba nije otku-

jednosti.

dne životinje drugom svetom živo-

pila zemlju, Jovel je ne oslobađa u

tinjom). Općenito, kada Tora nešto

korist te osobe, već umjesto nje za

zabranjuje, smatra se da pojedinac

Mikdaš kao posvećenu nekretninu.

krši tu zabranu kada čini ono što je

Isto vrijedi ukoliko su službenici u

bilo zabranjeno. On ne smije kuhati

Mikdašu prodali nekretninu prije ot-

meso zajedno s mlijekom. To pred-

kupa. Na Jovel ona se vraća Mikdašu.

Zapravo, dodaje se 1/4 iznosa,

tako da dodani iznos postaje 1/5 od ukupno plaćenog iznosa. Npr. Životinja je procijenjena na 100 šekela.

1/4 od toga je 25. Dodajte to osnovnom iznosu i osoba mora platiti 125. 25 kojih je dodao je 1/5 od 125.

Ovako homeš funkcionira u svim situacijama koje to traže.

stavlja prekršaj. Ne smije se krasti.

Krađa je prekršaj. Itd. Itd. Ne smije se nekom životinjom zamijeniti posvećenu (koja je prikladna za žrtvenik). Ali on to ne može učiniti. Po-

Šiši - šesta alija - 7 p'sukim (27,22-28) Ako imovina o kojoj se radi nije nasljedna, već kupljena, tada su pravila drugačija. Zemljište se procje-

Osoba također može ponuditi

kušaj zamjene propada. Sveta ži-

vrijednost kuće [354, A116 27,14], i

votinja je i nadalje sveta. Dakle, u

u tom slučaju kohen (stručnjak za

ovom slučaju, nije učinjeno ono što

nekretnine) određuje njezinu vrije-

je zabranjeno. Jer se ne može učiniti.

dnost i kuća se može otkupiti doda-

Sam pokušaj je dakle prekršaj. To je

vanjem 1/5.

Prvine su automatski posvećene

vrlo neobično. (Pored toga što je taj

za žrtvenik; ne smije ih se posvetiti

Ako je, primjerice, darivanje vri-

pokušaja zamjene propao, on sa so-

kao neki drugi korban. Ovo pravilo

jednosti muškog djeteta u dobi iz-

bom nosi i dodatnu kaznu time što

da se jedna svetost ne zamjenjuje

među 5 i 20 godina jednako zalogu

nova

drugom, odnosi se i na druge kate-

od 20 šekela, zašto jednostavno ne

sveta.) I - t'muru se može kažnjavati

donirati 20 šekela? U čemu je smi-

s makot (bičevanjem), što je čini još

sao nazivanja određenih iznosa kao

neobičnijom, jer nije počinjen nika-

"vrijednosti" osobe?

kav čin. Zabrana koja ne uključuje

Dio odgovora djeluje sasvim očito.

Strana 4

životinju

također

postaje

nikakav čin rijetko je kažnjiva od

njuje na isti način, ali se ono na Jovel vraća svojim prvobitnim vlasnicima, a ne Mikdašu.

gorije korbana.

Ne-košer životinja donirana Mikdašu se prodaje.

Ako nešto bude posvećeno za Mi-

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

kdaš (a ne vrijednost toga), to se ne

za jelo. Sva desetina mora se od-

može otkupiti, ono ostaje sveto.

vojiti prije nego li se ostatak sma-

Š'vi'i – sedma alija - 6 p'sukim (27,29-34) Posvećena imovina odlazi kohanim. Osoba koja čeka izvršenje smrtne kazne ima status "herema" (neotkupive stvari). Desetina od zemlje (ovdje se odnosi na maaser šeni) je

sveta, nju treba (ili pojesti u Jeruzalemu ili) otkupiti.

tra prikladno pripremljenim. Kod

kotai.

HAZAK HAZAK V'NITHAZAK

životinja, ako netko, recimo, ima

Uobičajeno je da zajednica stoji

10 novoojanjene janjadi, a ne izvr-

kod čitanja završnog pasuka svake

ši micvu maaser b'hema, on je onda

knjige Tore. Čini se da ovo ne iza-

propustio napraviti micvu, ali su

ziva snažno negodovanje koje po-

svih 10 janjaca "košer" i dopušte-

stoji za Aseret HaDibrot. Onaj koji či-

ni. Maaser b'hema je gotovo poput

ta Toru posljednje riječi čita dra-

dobrovoljne micve.

matično, signalizirajući zajednici da

I za razliku od b'hora (koji je gore spomenut), koji postaje svet u tre-

odgovori sa "Hazak, hazak, v'nithazak" (Snažni, snažni i budimo osnaženi). Iako se čini da većina ljudi

Desetinu od životinja (krava, ko-

nutku rođenja - bez obzira na to da

za, ovaca) treba odvojiti brojanjem

li vlasnik objavi kadoš (što bi trebao

svake desete, bez obzira na odlike

učiniti). U svakom slučaju, ono je

životinje. Te su životinje svete i

kadoš. Nije tako s maaser b'hema.

mora ih se jesti samo u Jeruzalemu i

Životinja nije sveta sve dok vlasnik

u uvjetima obredne čistoće. Maaser

ne učini primjerenu proceduru i

Onaj koji čita zatim ponavlja tu

b'hema se ne može otkupiti. Prekršaj

proglasi životinju svetom.

frazu. Neki kažu da onaj koji primi

ovog pravila dovodi do toga da se obje životinje smatraju svetima.

Još par stvari o maaser b'hema.

(Najmanje) Dvije značajne razlike između maasera kod usjeva i kod životinja: Kod usjeva vi sakupite svoj pri-

29 novorođenih - samo 2 će biti maaser.

na osnovu Šmuel Bet 10,12 - odakle se čini da potiče ovaj uzvik, v'nithazak.

aliju ne bi smio izgovoriti tu frazu, jer bi to predstavljalo prekid između čitanja Tore i njegove zaključne

"Ovo su micvot ... na Sinaju." Ovim završnim pasukom sedre (i knjige Vajikra), završava odlomak koji je bio započeo prvim retkom B'hara, uobičajenim

kaže v'nithazek, ispravnije je reći,

partnerom

sedre B'hu-

braha, ili možda da je on taj kojemu zajednica kaže Hazak…

Smatra se posebnom čašću primiti ovu aliju koja dovršava knjigu. ■

nos i odvojite desetinu, po mogućnosti od najboljeg usjeva. Kod životinja vi postavite novorođene životinje tako da jedna po jedna prolazi kroz uski prolaz u njihovom ograđenom prostoru; vi bro-

jite i desetu proglašavate za maaser. Vi ne birate koja je životinja maaser. Koja god "prođe ispod vašeg štapa" deseta, to je ta. (Tako je i za 20., 30., itd.) To može biti potencijalni dobitnik plave vrpce na okružnom sajmu ili može biti koščata, bolesna, mršava životinja.

Kod usjeva, ako t'ruma nije odvojena iz sakupljenih usjeva, čitava je količina tevel i zabranjena je Godina 15 5 Broj 34 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 350. Odbij standardni odbitak: Obavezu da se izračuna

356. Imate svoj ašam u Mojim šelamim!: Zabrana

standardna vrijednost neke osobe

promjene vrste žrtve

Ako se netko obaveže B-gu za vrijednost živog bića ... (Levitski

Prvinu koja je od stada sama po sebi odvojena za B-ga nećete

zakonik 27,2)

posvećivati ... (Levitski zakonik 27,26)

351. Razmjena: Zabrana da se zamijene posvećene

357. Stavite ga u herim: Obaveza da se kohenu da

životinje

propisano vlasništvo

Neće ga zamijeniti niti nadomjestiti ... (Levitski zakonik 27,10)

... svaka izuzeta stvar bit će najsvetija B-gu. (Levitski zakonik

352. Dajem dva puta po deset za pet: Obaveza da se

27,28)

obje životinje, novu i prvotnu tretira kao posvećene

358. Nije za prodaju: Zabrana prodaje herima

... i jedno i drugo će biti sveto. (Levitski zakonik 27,10)

... ne smije se prodati ... (Levitski zakonik 27,28)

353. Procjena: Obaveza da se dâ procijenjena vrijednost

359. Sve transakcije su konačne: zabrana otkupljivanja

životinje

herima

... bit će prema kohenovoj procjeni. (Levitski zakonik 27,12)

... i ne može se otkupiti ... (Levitski zakonik 27,28)

354. Kada je hipoteka veća od vrijednosti kuće:

360. Maaser behema: Obaveza da se odvaja desetine od

Obaveza da se doda jedna petina kada se radi otkup

životinja

kuće

Desetina će biti sveta B-gu. (Levitski zakonik 27,32)

... dodat će petinu ... (Levitski zakonik 27,14)

355. To niste očekivali: Obaveza da se polje otkupi za njegovu nominalnu vrijednost

361. Muu: Zabrana otkupljivanja životinja odvojenih

za desetinu ... ne može je se otkupiti. (Levitski zakonik 27,33) ■

... vrijednost će mu biti utvrđena prema tome koliko se može posijati ... (Levitski zakonik 27,16)

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi.

177.

Negativna je zapovijed ne kvariti [brijati] rub brade

kao što Pismo kaže, niti ćeš kvariti rubove svoje brade (Va-jikra 19,27). Brada ima pet graničnih dijelova, i kazna bičevanja određena je za svakog pojedinog od njih. Tako, ako ih se obrije sve odjednom, to bi bilo kršenje pet zabrana. Čovjek, međutim, nije podložan kazni sve dok ih ne brije britvom, jer to je brijanje koje obuhvaća kvarenje, a pisano je, niti ćeš kvariti. Ako je čovjek obrijao svoju bradu škarama [čak i ako se njima koristio kao britvom], bit će oslobođen kazne. Konkretno, onaj koji vrši brijanje je Strana 6

podložan kazni; ali onaj koji je obrijan ne biva bičevan – sve dok ne pomaže onome koji [ga] brije. Ženi je dopušteno da kvari (ukloni) svoju bradu ako ima vlasi u području brade. Ako je kvarila bradu muškarca ne slijedi joj kazna, no zabranjeno joj je da to čini.

U Sefer haHinuhu je zapisano da kvarenjem [brijanjem britvom] svoje brade, uz spomenutih pet, čovjek krši još dvije zabrane, a to su: i njihovim utvrđenim putovima nećeš ići (Va-jikra 18,3), i niti će muškarac staviti na sebe žensko odijelo [§179] (D'varim 22,5) [tj. učiniti da liči na ženu].

■ Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Što donosi opraštanje?

Da li priznanje i kajanje sa sobom nužno donose izmirenje? U prokletstvima Vajikra 26, Tora opisuje kako će ljudi nakon početnog kažnjavanja priznati svoje grijehe. Međutim, iznenađuje da nam tekst govori da ovo ne vodi do opraštanja,

već udvostručuje kaznu! Kako to da Hašem odbacuje pokajanje nacije?

• Dok R. Yitzchak Arama sugerira da pokajanje naroda nije bilo iskreno, Ibn Ezra tvrdi da tekst zapravo ne znači da ih je Hašem nastavio i dalje kažnjavati. Jesu li te reinterpretacije u skladu s osnovnim značenjem stihova? Čime možete poduprijeti svako od tih gledišta? Što je obilježje iskrenog odnosno neiskrenog pokajanja?

• R. Avraham Saba preferira ostati pri doslovnom čitanju teksta i tvrdi da je pretpostavka da pokajanje mora otkloniti kaznu jednostavno pogrešna. Smatrate li ovu

Godina 15 7 Broj 34 Strana

tvrdnju teološki problema-

ne, kao što to tvrde suvre-

tičnom? Zašto da ili zašto ne?

meni kršćani, iz kazne.

Autobiografski paršanut (paršanut = pisanje komentara na paršu)

R.A. Saba iščitava prisilno odvođenje Ester u kraljevu palaču u svjetlu prisilnih

Pokušavajući utvrditi kada je bilo

preobraćenja portugalskog

ispunjeno proročanstvo da će ljudi

židovstva njegovog vreme-

priznati svoje grijehe, ali će i pored

na.

toga dalje biti kažnjavani, R. Avra-

U. Cassuto prikazuje Jitroa kao

ham Saba je razmatrao svoje doba.

diplomatskog

Židovi iz Castille, koji su u izgnan-

dolazi u posjet Mošeu kako

stvu u početku živjeli poput kralje-

bi priznao novi narod koji

va, bili su protjerani u Portugal, a

je upravo izronio iz ropstva

odatle ponovno u okolne arapske

i pridružio ga ligi nacija.

zemlje. Ti su Židovi bili pravedni

Na to su najvjerojatnije ut-

ljudi, koji su više puta priznali svoje

jecali događaji iz njegovih

nedjela, ali su svejedno neprestano

dana - uspostavljanje Dr-

trpjeli.

žave Izrael i nada da će na

Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima su komentatori događaje

iz vlastitih epoha nalazili u Tanahu?

Evo nekih primjera:

vođu

koji

sličan način dobiti priznanje od susjednih zemalja.

Mnogi srednjovjekovni španjol-

ski egzegeti, koji su sami bili dvorski Židovi i u do-

R. Chasdai Crescas na egipat-

brim odnosima sa svojim

sko ropstvo gleda kao na

monarsima, takve su odno-

nevolju iz ljubavi. On time

se iščitavali još u Megilat

pokušava utješiti potlačene

Ester, prikazujući Ahašve-

svoga vremena nagovješta-

roša kao pozitivnu ličnost

vajući im da i njihovo pro-

koja je s naklonošću gledala

gonstvo potječe iz ljubavi, a

na židovski narod. ■

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Terua, tamid

terua Biblijsko ime za Roš Hašanu je

ra ili upotrijebiti glagol taka', oz-

tome govori u najnovijem broju pa-

načavajući puhanje na instru-

raša lista Me'at Min Ha'or. On piše

mentu, i predmet teru'a da označi

da je izvorno značenje glagola heria

odgovarajući signal, ili, ako kori-

(od korijena

sti glagol heri'a, mora naznačiti

šofar ili trubu, ali da je kasnije pro-

da je zvuk nastao u trubi (r. 9).

šireno kako bi značilo vikanje gomi-

Jom Terua ‫( מעם ״ הע ד ״‬Bamidbar 29,

(2) Teru'a se može odnositi na

1) ili Zihron Terua‫( ז הע ״ הע ד ״‬Vaji-

borbeni poklič (usp. Amos 1,14,

kra 23,24), pogledajmo za početak

Jer 14,19); i stoga, njegova upotre-

riječ terua ‫ הע ד‬.

ba u pokretanju tabora podrazu-

U dijelu Tore s pojedinostima o zakonima truba (Bamidbar 10,1-10), postoji razlika između tekija -‫קמ ד ״‬ "dugog praska" i terue, "kratkog praska". Tekija se koristi da bi se tabor okupio i za sretne prilike, dok terua ukazuje na to da bi se tabor trebao

mijeva signaliziranje Izraelcima da krenu iz mirnog položaja tabora u pokretnu borbenu formaciju. Tako se trube uključene u midjanski rat zapravo nazivaju "trube teru'a" (31,6, usp. 2 Dnevnika 13,12).

"‫ )הע‬značilo puhati u

le ljudi (Klein izgleda ukazuje na obrnuti razvoj) Netzer zatim ide dalje i ističe da je u rabinskom hebrejskom, glagol hitria ‫ ד המ ״‬stvoren dodavanjem slova tav iz riječi terua (slično onome što smo vidjeli u glagolu taram iz teruma). Mada su izvorno biblijski i rabinski oblik gla■ gola imali isto značenje, u moder-

nom hebrejskom oni se razilaze: herija ima pozitivnu konotaciju - "aplaudirati", dok hitrija ima negativnu

kretati i koristi se u vrijeme rata.

Tako iz Milgroma vidimo da se te-

- "prosvjedovati, upozoravati" (a ni

Međutim, stih (10,5) koristi kombi-

rua (ili glagol heria ‫ )דהמ‬može odno-

jedno značenje se danas ne odnosi

naciju korijena kako bi opisao puha-

siti kako na zvuk trube/šofara, tako

na puhanje šofara; jer za to imamo

nje terua: ‫״תהּו ָ ד‬ ְ ‫( ּו ְ ַק ְ ֶּתם‬ut'kat'em te-

i na glas ljudi. Dr. Nissan Netzer o

rua). Milgrom, u svom komentaru JPS-a, objašnjava kako slijedi: kratki prasak: hebrejski teru'a, verbalni oblik heri'a, za razliku od "puhanja dugih praskova," taka' . Treba napomenuti da se izraz "duži praskovi" izražava jednostavno glagolom taka' (stihovi 3-4), ali "puhati kratkim praskovima" zahtijeva složeni izraz taka 'teru'ah (stihovi 5-6). Razlog

za ove različite oblike je dvostruk.

(1) Izraz teru'a i njegov odgovarajući glagol heri'a drugdje se odnose na glasovne povike ratnika (npr. Još 6,5, 10, 16, 20) i vjernika (npr. Ps. 47,2; 95,2). ), dok je jedini glagol koji označava puhanje roga taka' (npr. Još 6:13). Stoga, kada tekst želi izraziti ideju puhanja teru'a signala na trubu, moStrana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Terua, tamid

samo glagol taka).

Cassuto se također slaže s Rašijem.

Na Šmot 27,20 on piše:

Vrlo je lako pomiješati hatra'a ‫ד ה ד״‬ - upozorenje, sa sličnim zvučećim

Riječ tamid je suštinski sposobna

hatraa -‫ ד האד ״‬što također znači

za dva tumačenja: može značiti

upozorenje. Ali prvo znači i "upozo-

"kontinuirano, bez prekida" - to

ravanje, uzbunjivanje" (mislite na

jest, svjetiljke se nikada ne bi uga-

šofar i izvornu različitost terue), dok

sile, danju ili noću; ili može ozna-

potonji također ima smisao "una-

čavati 'redovito' - to jest da će se

prijed upozoriti" (kao što su, na pri-

svjetiljke paliti svake noći; ni u

mjer, svjedoci dužni to učiniti u gla-

jednoj noći svjetlosti joj neće ne-

vnim predmetima) ). Ili, kako stoji

dostajati - kao u izrazu ‫מ ״‬

na stranici Safa Ivrit, ‫ ד האד‬znači

olat tamid. Prema jednostavnom

"upozoriti nekoga da ne učini ne-

značenju teksta, drugi smisao je

što", a ‫ ד ה ד‬znači "upozorenje o

vjerojatniji, jer je u stihu 21 nave-

nečemu što će se dogoditi".

deno: 'od večeri do jutra'; tako,

‫ל ״‬

također, u Levitskom zakoniku

Kod opisa dnevne žrtve nailazimo na izraz -

prevodi kao "za redovito palje-

‫מ‬

tamid

‫מ‬

tamid (Bamidbar

28,2). Što znači riječ tamid?

U suvremenom hebrejskom tamid se općenito prevodi kao "uvijek". Zapravo, većina prijevoda taj pojam prevodi kao "kontinuirani prinos".

Međutim, Jacob Milgrom u JPS Brojevi prevodi ga kao "redovnu žrtvu paljenicu" i piše "Tamid znači "redovito", a ne "trajno, vječno". U fusnoti on nastavlja:

nje svjetiljki", a u svom komentaru piše:

24,3; usporedi dalje, Izlazak 30,78, i isto tako Sam Samuel 3,3 'I G-spodnja svjetiljka još nije izišla.' Tijekom dana nije bilo potre-

Hebrejski tamid može značiti "s

be za svjetlom svjećnjaka, budući

nepokolebljivom redovitošću" ili

da je dovoljno svjetla bez ulaska

"neprekidno". Tako se olat tamid

kroz zaslon; štoviše, svećenici su

odnosi na paljenicu koja se prino-

mogli podići platno i osvijetliti

si dvaput na dan, a eš tamid je va-

unutrašnjost svetog mjesta.

tra koja neprestano gori na žrtveniku i nikada se ne ugasi. Što se tiče ovog slučaja, stih 21 i Levitski zakonik 24,3 izričito navode da svjetiljke trebaju gorjeti od večeri

Baš kao što postoji neslaganje u smislu značenja tamida, tako je i nekoliko mišljenja o njegove etimologije.

Klein navodi nekoliko:

do jutra. Dalje u Samuelu 3,3 spo-

Vjerojatno je izveden iz osnove

Baš kao što se aruhat tamid (2.

minje se da "B-žja svjetiljka još

‫ ע‬koja je povezana s arapskim

Kraljevima 25,29-30) odnosi na

nije izašla" u svetištu u Šilu. Pre-

madda (= on se protezao, produ-

hranu koja se redovito poslužuje

ma tome, kao što Raši i Ibn Ezra

žio, učinjen da nastavi), dosl.:

na kraljevom stolu, tako i 'anšei

priznaju, ner tamid znači svjetiljka

"izmjerio je" (= heb.

tamid (Ezek 39,14) znači "ljudi u

koja se redovito palila svake ve-

mjerio"). Prema Hommelu,

redovnoj službi" (NH Snaith, Le-

čeri. Međutim, Josip, govoreći o

se odnosi na arapski. ta'mid (= fi-

vitski zakonik i Brojevi), a ner

Drugom hramu, bilježi da na

ksiranje, utvrđivanje), inf. od

tamid (Izlazak 27,20) se odnosi na

svjećnjaku "postoji svjetlo koje se

'ammada (= on je fiksirao, uspo-

redovito paljenje menore svake

nikada ne gasi ni danju ni noću".

stavio). Geiger i Perles vide u

večeri.

Ramban je mišljenja da je ner ta-

Međutim, Milgromov kolega u JPSu, Nahum Sarna, malo je fleksibilniji u svom komentaru o ner tamid u JPS-ovom Izlasku. Oni ‫״נה״‬ Godina 15 9 Broj 34 Strana

‫לד לע‬

‫מ‬

sažimanje od

"on je iz-

‫מ‬

‫מ‬

iz

mid uistinu neprestano upaljena

(= stajati). Driver ga izvodi iz os-

svjetiljka iz koje se u sumrak sva-

nove ‫ ע‬koja se pojavljuje u arap-

ki dan uzimalo svjetlo kako bi se

skom mada (= povećao je). ■

upalilo menoru.

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Politika odgovornosti Knjiga Vajikra svoje 26. poglavlje započinje nevjerojatno jasnim uvjetima židovskog života pod savezom. S jedne strane, tu je idilična slika blagoslova božanske naklonosti. Ako Izrael bude slijedio B-žje uredbe i držao Njegove zapovijedi, imat će kišu, zemlja će davati svoj rod, živjet će u miru, narod će prosperirati, imat će djecu i B-žja prisutnost bit će u njihovoj sredini. B-g će ih učiniti slobodnima. "Ja sam slomio šipke tvog jarma i omogućio ti da hodaš visoko uzdignute glave."

Međutim, druga strana jednadžbe je zastrašujuća: prokletstva koja će zadesiti narod ako Izraelci propuste izvršiti svoju misiju svetog naroda: "Ali ako me ne poslušate i u djelo ne provedete sve ove moje zapovijedi… podvrgnut ću vas strepnji, iznemoglosti i groznici što oči troše a život gase. Sjetve ćete svoje uzalud sijati - neprijatelji vaši njima će se hraniti… Pa ako me i unatoč tome ne poslušate, ja ću vas sedmerostruko kazniti za vaše grijehe. Slomit ću drsku oholost vašu i nebo nad vama učiniti kao željezo i zemlju vašu kao mjed… Gradove ću vaše pretvoriti u ruševine; svetišta ću vaša opustošiti, vaš ugodni miris neću više mirisati. Zemlju ću Ja pretvoriti u zgarište tako da će se vaši neprijatelji koji se u njoj nastane zaprepastiti nad njom… A onima od vas koji na životu ostanu po zemljama svojih neprijatelja, njima ću strah u srce utjerati. U bijeg će ih nagoniti šuštaj lista što zatrepti. Bježat će kao što se bježi od mača; padat će, iako ih nitko neće progoniti. (Lev 26,14-36) Kad se pročita u cjelini, ovaj odlomak je sličniji literaturi Holokausta od bilo čega drugog. Ponavljanje izStrana 10

raza – "Ako nakon svega toga…

Ako unatoč tome… Ako unatoč svemu" – dolazi poput udaraca sudbine. To je odjeljak koji ostavlja podijeljen utisak, tim više zato što se toliko toga ostvarilo mnogo puta tokom židovske povijesti. Pa ipak, prokletstva završavaju dubokim obećanjem o utjehama koje će doći na kraju.

Unatoč svemu, B-g neće raskinuti svoj savez sa židovskim narodom.

Zajedno će biti vječno. Oni će možda patiti, ali nikad neće biti uništeni. Proći će kroz izgnanstvo, ali će se na kraju vratiti.

Unatoč svemu, B-g neće raskinuti svoj savez sa židovskim narodom Izražena sa krajnjom napetošću, to je logika saveza. Za razliku od drugih koncepata povijesti ili politike, savez ne vidi ništa neizbježno ili čak prirodno u sudbini naroda. Izrael neće slijediti uobičajene zakone o usponu i padu civilizacije. Židovski narod ne gleda svoje nacionalno postojanje u terminima kozmologije, kao nešto zapisano u strukturi svemira, nepromjenjivo i ustaljeno za sva vremena, kao što su to činili drevni Mezopotamci i Egipćani. Oni svoju povijest ne vide kao cikličnu, kao stvar rasta i propadanja. Umjesto toga, ona će na kraju ovisiti o moralnim izborima. Ako Izrael ostane vjeran svojoj misiji, on će prosperirati. Ako se udalji od svog poziva, trpjet će poraz za porazom.

Samo je jedan drugi narod u povijesti gledao na svoju sudbinu u sličnim terminima, a to su Sjedinjene američke države. Utjecaj hebrejske Biblije na američku povijest – koji je započet dolaskom doseljenika i na-

stavljen od tada u predsjedničkoj retorici – bio je odlučujući. Jedan pisac ovako je opisao vjeru Abrahama Lincolna: Mi smo narod stvoren savezom, posvećenošću nizu načela i razmjenom obećanja da ćemo podržati i unaprijediti određene obveze između nas i diljem svijeta. Ta načela i obveze su srž američkog identiteta, duša tijela politike. Oni čine američki narod jedinstvenim i osobito vrijednim među drugim narodima i u odnosu na njih. No, druga strana te zamisli sadrži upozorenje ■ nalik upozorenjima koja su proroci upućivali Izraelu: ako iznevjerimo obećanja jedni prema drugima i izgubimo načela saveza, tada smo izgubili sve jer to je ono što mi jesmo.

Politika saveza je politika morala koja pokreće elementarnu vezu između sudbine naroda i njegovog poziva. To je državnost ne kao stvar moći, već kao stvar etičke odgovornosti.

Netko bi mogao pomisliti da je ta vrsta politike lišila narod njegove slobode. No, to je pogrešno. Teologija saveza naglašava politiku slobode.

Ono što se događa u Vajikra 26 jest primjena na razini naroda kao cjeline, nečega što je B-g na početku povijesti izrekao pojedincima: Tada G-spod reče Kainu, "Zašto si ljut? Zašto je tvoje lice smrknuto? Ako činiš ono što je pravo, nećeš li biti prihvaćen? Ali ako ne činiš ono što je pravo, grijeh vreba na tvom pragu; želi te zgrabiti, ali još mu se možeš oduprijeti." (Post 4,6-7) Izbor je – kaže B-g – u tvojim ruDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Politika

kama. Ti si slobodan učiniti ono što izabereš. Ali djela imaju posljedice.

Ne možeš se prejedati, zanemarivati tjelovježbu i istovremeno ostati zdrav. Ne možeš se ponašati sebično i zadobiti poštovanje drugih ljudi. Ne možeš dozvoliti nepravdi da prevlada i održati skladno društvo. Ne možeš dopustiti vladarima da moć koriste za svoje vlastite interese bez da uništiš temelj slobodnog i plemenitog društvenog poretka.

Nema ničeg mističnog u tim idejama. One su izrazito razumljive. Ali su također, neizbježno, moralne.

Izveo sam te iz ropstva u slobodu – kaže B-g – i osposobio sam te da budeš slobodan. Ali ne mogu i neću te odbaciti. Ja se neću miješati u tvoje izbore, ali ću te poučiti kakve izbore trebaš donositi. Poučit ću te konstituciji slobode.

Prvi i najvažniji princip je ovo: Narod ne može štovati sam sebe i preživjeti. Prije ili kasnije, moć će potkupiti one koji rukuju njome.

Ako se sreća osmjehne i narod se obogati, postat će lagodan i na kraju dekadentan. Njegovi građani više neće imati hrabrosti boriti se za svoju slobodu pa će to spasti na drugačiju, više spartansku moć.

Ako postoje velike nejednakosti, ljudima će nedostajati osjećaj za opće dobro. Ako je vlada arogantna i neodgovorna, neće uspjeti postići vjernost ljudi. Ništa od toga ne oduzima tvoju slobodu. To je jednostavno scenarij u kojem se sloboda mora vježbati. Možeš izabrati ovaj ili onaj put, ali ne vode svi putevi do istog odredišta.

Kako bi ostao slobodan, narod mora štovati nešto više od sebe samoga, ništa manje nego B-ga, zajedno sa vjerovanjem da su sva ljud-

Godina 15 11Broj 34 Strana

odgovornosti

ska bića stvorena na Njegovu sliku. Štovanje samog sebe na razini naroda vodi u totalitarizam i izumiranje slobode. Bio je potreban gubitak više od 100 milijuna života u 20. stoljeću kako bi nas se podsjetilo na tu istinu.

Kad je suočen sa patnjom i gubitkom, postoje dva u temelju različita pitanja koja pojedinac ili narod može postaviti, a ona vode do prilično različitih ishoda. Prvo je, "Što sam ja, ili mi, učinio pogrešno?" Drugo je, "Tko nam je ovo učinio?"

Nije preuveličavanje ako kažemo da je to temeljni izbor koji odlučuje o sudbinama naroda.

Postoje dva u suštini različita pitanja koja si pojedinac ili narod može postaviti: "Što sam ja, ili mi, učinio pogrešno?" i, "Tko nam je ovo učinio?"

Potonje neizbježno vodi u ono što je danas poznato kao kultura žrtve.

Ona locira izvor zla negdje izvan sebe. To je nečija tuđa krivnja. Nisam ja (ili mi) taj koji je u krivu, već je to neki vanjski uzrok. Privlačnost te logike može nas nadvladati. Ona stvara simpatiju. Poziva nas na suosjećanje i često ga budi u nama.

Međutim, to je duboko destruktivno. To vodi ljude do toga da gledaju na sebe kao na objekte, a ne na subjekte. Njima je 'učinjeno', a ne da su oni 'oni koji čine'; pasivni, a ne aktivni. Rezultati toga su ljutnja, gorčina, bijes i žarki osjećaj nepravde. Međutim, nijedan od njih nikada ne vodi do slobode, budući da se logika takvog načina razmišljanja odriče odgovornosti za trenutne okolnosti u kojima se čovjek nalazi.

Okrivljavanje drugih suicid je slobode.

Za razliku od toga, okriviti samog sebe je teško. To znači živjeti sa konstantnom samokritičnošću. To nije put do mirnog uma. Pa ipak, to je duboko osnažujuće. To podrazumijeva da, upravo zato što prihvaćamo odgovornost za loše stvari koje su se dogodile, mi također imamo sposobnost odabrati drugačiji smjer u budućnosti. Unutar uvjeta postavljenih savezom, ishod ovisi o nama.

To je logična geografija nade, koja počiva na izboru koji je Mojsije kasnije definirao u sljedećim riječima: Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemlju da pred vas stavljam: život i smrt, blagoslov i prokletstvo. Život, dakle, biraj, da živiš ti i tvoje potomstvo. (Pnz 30,19)

Jedan od najvećih doprinosa koje je Tora dala zapadnoj civilizaciji je ovo: da sudbina naroda ne počiva u izvanjskom bogatstvu ili moći, usudu ili okolnostima, već u moralnoj odgovornosti: odgovornosti za stvaranje i održavanje društva koje poštuje B-žju sliku u svakom svom građaninu, bogatom kao i siromašnom, moćnom kao i nemoćnom.

Politika odgovornosti nije lagana.

Prokletstva iz 26. poglavlja knjige Vajikra su potpuno suprotna od utješnog. Pa ipak, duboke utjehe kojom završavaju nisu slučajne, niti su samo lijepe želje. One su svjedočanstvo snage ljudskog duha kada je pozvan na najviši poziv. Narod koji vidi svoju odgovornost za zla koja ga zadese, jest također i narod koji ima neumoljivu snagu oporavka i povratka. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Konačni pobjednik Knjiga Vajikra započinje na vrlo visokom i pozitivnom nivou. Moše prima B-žansku objavu i vrši službu kao Veliki svećenik Miškana tijekom prvog tjedna njegovog posvećenja.

Njegov brat Aharon postavljen je za stalnog Velikog svećenika, a djeca i potomci Aharona ostaju naročitom obitelji kohanima tijekom stoljeća Židovske povijesti.

knjige i krv." Ovo je u dobroj mjeri i sažetak knjige Vajikra.

što je sastavljen od knjiga i krvi, ug-

stradala, pojavili su se mnogi za-

lavnom se sastoji od religije i vjero-

koni i ograničenja kada je B-g Mo-

vanja. To je ono na što su rabini mo-

šeu obrazložio Toru sa Sinaja, te

žda mislili kada su izjavili da je pro-

grozne događaje koji će zadesiti Ži-

rok navijestio koja je glavna potpora

dovski narod – uništenje, izgon, i

čitave Tore - "pravednik živi po vje-

agoniju, sve je to do bolnih detalja

ri." A vjeru je uistinu teško postići i

opisano u ovotjednoj parši. Time

održati.

knjiga Vajikra postaje istinska knjiga

što je Izrael prihvatio Toru, te nakon

o Židovskoj povijesti, u svoj njezi-

posvećenja Miškana, Židovski se

noj slavnoj turobnosti.

svog nacionalnog i duhovnog života. Ipak, ova ružičasta budućnost

Prošlo stoljeće Židovskog života bilo je veliki izazov tradicionalnoj Židovskoj vjeri i zadalo joj ■teške

Što reći na sve to? Ovo se pitanje

udarce. Za mnoge Židove ona više

nadvijalo nad Židovskim životom

nije opcija u njihovom arsenalu životnih vrijednosti. Ipak, očito je da

nije ono što će se uistinu i desiti. Na završetku knjige Vajikra, kojeg čita-

Glavna potpora čitave Tore je -

mo u ovotjednoj parši, ocrtana je

"pravednik živi po vjeri."

jedna mnogo tmurnija slika.

je to jedna i jedina vrijednost koja nam može pomoći prebroditi nesi-

gurnosti, proturječja, okrutnosti i opasnosti koje sačinjavaju trenutni

Svatko tko je upoznat s poviješću

na svakom mjestu, u svakoj gene-

Židovskog naroda iz stoljeća u sto-

raciji i okolnostima. Zbog nedoku-

ljeće, svjestan je da sva ta strašna

čive naravi B-žjeg upravljanja Ži-

predviđanja koja se pojavljuju u

dovskim zbivanjima, na pitanje ni-

ovotjednoj parši nisu preuveličana.

kada nije bilo niti barem dopola

Jedan profesor židovskih studija je-

zadovoljavajuće odgovoreno. Knji-

dnom mi je ironično prokomentirao

ge, zakoni i zapovijedi uglavnom i

da Židovsku povijest čine "samo

nadalje ostaju tajanstveni kao i krv

Strana 12

Zbog toga Židovska povijest, osim

Dva su Aharonova sina smrtno

Nakon objave na Sinaju i nakon

narod očigledno nalazi u zenitu

u Židovskoj povijesti.

Židovski život.

Sama Tora ne zacrtava jednostavan put za stjecanje vjere – zapravo, ona ima vrlo malo toga za reći u vezi same vjere. Međutim, na kraju javnog čitanja knjige Vajikra (kao i na završetku čitanja svih drugih

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Konačni pobjednik

knjiga Tore) mi ustajemo i osnažujemo se u našem vjerovanju i našoj vjeri.

Knjiga Vajikra pred nas postavlja prilično teške odluke. Opisani su blagoslovi i propasti, i očito je da je naše ponašanje, naši postupci i način života – sve ono što je u dosegu naših životnih izbora – ono što će odrediti našu osobnu sudbinu i budućnost nacije. Čini se da je to scenarij "sve ili ništa," i da nam Tora jedva, ako uopće, daje manevarskog prostora. A budući da je toliko toga na kocki, i posljedice neuspjeha su tako strašne, izazov koji stoji pred nama je dvostruko strašniji, čak užasavajući.

Ipak, Tora nas uvjerava da će Ži-

roda. Ne samo da su preživjeli sve

ba držati svaki Židov, bez obzira

nesreće opisane u ovotjednom čita-

kojim se poslom ili profesijom ba-

nju Tore, već oni posjeduju i nevje-

vio. Život i opstanak Židova i Ži-

rojatnu sposobnost da na kraju izi-

dovskog naroda u cjelini ovisi o to-

đu kao pobjednici, bez obzira koliko

me da li su prisutne vrijednosti,

slabi bili njihovi izgledi.

životni stil i ponašanje u skladu s

dovski narod kao entitet, ako već ne svaki pojedini Židov, nekako ops-

Torom, u svakom vidu ljudskog

Židovski narod posjeduje

društva. Trud, u duhovnom smislu,

tati i na kraju čak procvjetati, te ba-

nevjerojatnu sposobnost

nije ograničen samo na učilišta ili

štiniti sve blagoslove opisane u ovo-

da na kraju iziđe kao pobjednik,

tjednom čitanju Tore. Židovski će narod proživjeti mnoge poraze u dugoj povijesti civilizacije, u međuodnosu s nežidovskim svijetom. Ali niti jedan od tih poraza neće biti trajne ili vječne naravi.

z

bez obzira koliko slabi bili njegovi izgledi

učenjake.

Rabini su nas, na temelju biblijskog retka, podučili da su ljudi rođeni da bi naporno radili; blago

Raši ističe uvjet "truda u Tori" kao

onome čiji je naporni rad u Tori.

interpretaciju prvog retka u Behu-

Ponovo, u svom užem smislu ovo se

kotaj. Trud u Tori sa sobom nosi

odnosi na učenjake i učenike Tore.

Nekako će prividni pobjednik i

mnoge nijanse, pored svog osnov-

Ali, također opet, u svom najširem

osvajač postati pobijeđeni, dok će

nog značenja teškog i dosljednog

značenju odnosi se na osobu koja je

Židovski narod nastaviti pokazivati

učenja. U najširem smislu riječi mo-

u stanju iskusiti i smatrati vrijednim

otpornost i čvrstinu. Nakon neko-

že se reći da Židov koji se trudi, bez

život po Tori i njenim vrijednosti-

liko tisućljeća povijesti i svih vrsta

obzirom na kojem polju se on ili ona

ma, bez obzira kakvim se poslom ili

događaja u ljudskoj rasi i narodima,

trudio, uvijek to mora činiti pove-

profesijom bavila. Osoba koja sma-

na Židovsku je povijest teško gle-

zujući svoj trud s vrijednostima i

tra da je Tora prati sveposvud, uvi-

dati u bilo kojem drugom svjetlu.

ponašanjem koje nalaže Tora.

jek će se ubrajati u one koji se trude

Stoga je stvarna poruka koja nam sjaji iz ovotjednog čitanja Tore poruka o vječnoj snazi Židovskog naGodina 15 13Broj 34 Strana

Ova zapovijed nije ograničena samo na talmudske učenjake u

u Tori, sa Torom i za Toru. Šabat šalom ■

Izraelu, već je to zapovijed koju treStrana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Misija izvršena „Ako me ne poslušate i ne izvršite sve ove zapovijedi, ako ti budu Moje uredbe mrske … poništavaš Moj savez" (Vajikra, 26,14-15).

Raši objašnjava da su ta dva pesukima popis sedam grijeha u njihovoj prirodnoj progresiji koja počinje time da čovjek propusti pomučiti se

oko učenja Tore što vodi do neizvršavanja micvot. Potom je bijesan na druge koji izvršavaju micvot, mrzi mudrace, ometa druge u izvršavanju micvot, pobija ih i na kraju negira postojanje Hašema.

Hasam Sofer u to sumnja i napo-

■

analizira ovu pripovijest, te napomi-

zlog nagona. Danas kaže

nje da cadik predviđa kraj od samog

'napravi ovo' a sutra 'na-

početka - on vidi ono što Tora go-

pravi ono' i tako sve dok ga

vori - i pobrinut će se da bude opre-

ne usmjeri prema štovanju

Rav Schwadron primjećuje da je

zan u svemu što radi. Zla osoba ne

idola."

čovjekov pad postepen i sastoji se

pazi na tu finu liniju truda oko Tore

od sedam koraka. To je postepena

– širina vlasi kose koju jecer hara

spirala koja napreduje različitom

uvija, a što u konačnici postaje teški

brzinom, ponekad sporije, i ne mo-

konopac sastavljen od mnogo niti,

žemo uvijek razabrati gdje se (na

odvodi ga u propast.

minje da ima ljudi koji se neće pomučiti s učenjem Tore, a ipak ne poriču postojanje Hašema.

njoj) čovjek nalazi. Ipak nesumnjivo,

Jedina nada je da će čovjek na svojoj silaznoj spirali i dalje biti u mogućnosti obuzdati se i učiniti tešuva.

Učimo (Brahos 4b) da anđeo Mihael može skočiti preko svijeta u jednom

Rabin Zalman Sorotzkin u svom

skoku; anđeo Gavriel to može uči-

Sefer Maznajim l'Tora napominje da

niti u dva skoka; Elijahu HaNavi

čak i prekid u učenju Tore može

može skočiti preko svijeta u četiri

rezultirati zaboravom halahot i po-

skoka, dok anđelu smrti treba osam.

Talmud (Suka 52a) prenosi da će u

grešnim tumačenjem Tore. Talmud

Objašnjeno je, budući da je Mihael

budućnosti Hašem pogubiti zao

(Šabos 147a) priča o mudracu, rabi-

poslan da ostvari velike stvari, ne-

nagon u prisutnosti pravednika i

nu Elazaru ben Araku, kojeg je pri-

ma potrebe za kašnjenjem. Među-

zlotvora. Pred pravednicima će se

vukao luksuzni život nekog mjesta

tim, Gavriel je anđeo suđenja i treba

pojaviti kao planina, a pred zlotvo-

na sjeveru Izraela. Kad se vratio,

mu nešto više vremena kako bi se

rima kao vlas kose. I jedni i drugi će

ustao je da čita iz Tore, ali umjesto

čovjeku omogućilo da se pokaje.

zaplakati. Pravednici će reći: "Kako

da pročita "hakodeš haze lahem", on je

Elijahu dolazi govoriti o iskupljenju

smo uspjeli nadvladati takvu pla-

pročitao "hahareš haja libam," tj. nije

i putem nailazi na brojne prepreke.

ninu?" Zlotvori će reći: "Kako ni-

mogao čak ni pročitati ispravno

Anđeo smrti odugovlači kako bi

smo bili u stanju pobijediti tu vlas

riječi iz svitka Tore jer je zaboravio

dao čovjeku vremena za pokajanje,

kose?"

što je naučio.

pa da se njegova odluka može po-

kaže rav Schwadron, ako osoba živi dovoljno dugo, ona će na kraju poreći postojanje Hašema.

HaGaon rav Josef Šalom Eljašiv

Talmud (Šabos 105b) nam kaže da je zapravo to "strategija

Strana 14

ništiti. Zanimljivo je napomenuti da anđelu smrti treba osam koraka u Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Misija izvršena

odnosu na sedam razina čovjekovog

roš ješiva Be'er Ja'akov, podigao je

duhovnog pada.

veliki kredit za održavanje ješive.

Rabin Jehezkel Levenstein, Mašgiah iz Mira, objašnjava da, ako nema ameiluta (truda), čovjek nije os-

Kad je došlo vrijeme da vrati zajam, ješiva je bila u još očajnijoj situaciji, te je odlučeno da se sazove hitan sastanak dobrotvora ješive kako bi se prikupila sredstva. Skup je osob-

"Da tvoja Tora nije bila

nim prisustvom uveličao Roš ješiva

moja preokupacija,

koji je govorio o važnosti potpore

iščeznuo bih u nevolji svojoj"

ješivi, te kako je zahvalan na njihovoj velikodušnosti i razumijeva-

tvario svoju misiju u životu. U stva-

nju.

ri, kaže on, čovjekova prirodna od-

Na kraju večeri, donacije su sku-

bojnost prema zadacima koji zahti-

pljene u omotnicu, zapečaćene i pre-

jevaju veliko naprezanje, sprečavaju

dane Roš ješivi. Rabin Moše Šmuel je

ga od postizanja njemu namijenje-

omotnicu spremio u džep i polako

nog životnog djela. Svaka osoba je

se, u društvu jednog od učenika, za-

dužna napregnuti se do krajnjih

putio svojoj kući. Putem je razmi-

granica svojih sposobnosti, rješavati

šljao o jednoj talmudskoj raspravi.

izazove, pobjeđivati svoje protiv-

Kad je stigao kući, brzo je s police

nike i ostati uporan u svojoj preda-

izvukao Gemaru i sjeo da uči. Istin-

nosti. On podsjeća da naboj koji se

ski se zadubio u učenje.

nalazi u Tori (Devarim 30,12) "To (Tora) nije na nebu" znači da je čovjek dobio snagu i sposobnost da postigne ciljeve i da mu ne treba nikakva nadnaravna pomoć. To također može značiti da se, ako čovjek čeka da mu sve "padne" s neba, bez

ikakvog

napora

s njegove

strane, to neće dogoditi.

HaGaon rabin Moše Šmuel Šapiro,

■

Kad je sljedeće jutro došao gabaj, raspitivao se koliko je novca sakupljeno. Roš ješiva mu je rekao da još nije otvorio omotnicu.

"Zašto?" uskliknuo je iznenađeno gabaj.

Odgovor koji je dobio važna je lekcija iz ameilut b'Tora. Rekao je: "Jednostavno nisam imao vremena da je otvorim, jer bih onda morao brojati novac, napraviti neophodne kalkulacije, odlučiti kako raspodijeliti sredstva. Sutra, kad dug dospijeva, otvorit ću omotnicu. Ako nam bude nedostajalo sredstava, siguran sam da će se Hakadoš Baruh Hu pobrinuti za manjak." ■

■

Prevela Dolores Bettini ■

Godina 15 15Broj 34 Strana

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Teška vremena najveći su životni pedagog Fizičar Stephen Hawkins izjavio je

- kako ću to naučiti?

da Nebo ne postoji. Baš mi je zani-

Kada prolazimo kroz teška razdo-

mljivo kako on može iznijeti tako

blja, volimo jadikovati i žaliti sebe

konačan zaključak. Može se tvrditi

same;

da nema dokaza da postoji Nebo ili

volimo se žaliti i osjećati

ogorčenima; volimo prebaciti kri-

se može reći ‘ne vjerujem’ u posto-

vnju na nekog drugog i osjećati se

janje Neba, ali reći da Nebo sigurno

pravednima. Problem je u ovome –

ne postoji može proizaći jedino iz

niti jedan od tih pristupa nas ne čini

slijepog vjerovanja. Nikada neću ra-

sretnima. Zapravo, obično nas čini

zumjeti kako takozvani znanstveni-

poprilično nesretnima. Nikada nisu

ci mogu biti toliko neintelektualni.

okolnosti te koje nas uznemire; uvi-

Paraša prvo govori o dobru koje

jek je to način na koji smo ih odlučili

će zadesiti Židovski narod ako bude

doživjeti. A kod bolnih situacija,

živio u skladu sa svojom zadaćom

najčešće izabiremo jednu ili više od

da bude svjetlo narodima, a onda

gore navedenih stvari - i na taj način

govori o onome što će se dogoditi

doprinosimo svom vlastitom jadu.

ako ne bude. Nažalost, ovaj drugi dio paraše čini mnogo veći dio povijesti Židovskog naroda od poče-

tnog.

Ovo je ideja u vezi B-ga za koju vjerujem da je bitna čak i za ateiste.

■

2. On je Održavatelj – aktivni izvor

svih

sila

u

svakom

3. On je Upravitelj - osobno sudjeluje u našim životima, vodi nas i odaziva se na naše pozive u svakom trenutku. Drugim riječi-

tav niz strašnih stvari – i sve su se

ma, ne postoje nesreće, ne posto-

obistinile u Židovskoj povijesti. Mi

je slučajnosti. Sve se događa s

u tome ne vidimo surovog i nebriž-

razlogom.

dio B-žjeg angažmana i uključenosti

Kada se dogodi nešto loše,

u naše živote; važan dio Njegove

Z Židov ne jadikuje, ne žali se,

ljubavi. Roditelj koji ne kazni svoje

ne gleda koga bi mogao okriviti.

lja za dobrobit svoga djeteta.

Monoteistička definicija B-ga sa-

gledali na takav način. Kada se pred vama nađu nevolje, zašto da se ne pokušate zapitati što možete naučiti iz toga što se događa? Ja osobno ne vjerujem da postoji išta što se može dogoditi u našim životima, a da iz toga ne možemo nešto naučiti. I obično puno više naučimo iz boli nego

ljivog B-ga. Upravo suprotno – to je

trčava na cestu ne brine se kako va-

kao što sam rekao, nije potrebno da vjerujete u B-ga da biste na svijet

trenutku

U ovotjednoj paraši prorečen je či-

dijete koje iz zabave neprestano is-

No postoji i druga mogućnost – i

On se pita što on može naučiti iz tog iskustva

li iz ugode. Život je jedno veliko iskustvo učenja i svaka situacija je potencijalna prilika da nas usmjeri da

budemo bolji ljudi – bolji roditelji, bolji prijatelji, bolji supružnici, bolja djeca. Kada smo u stanju teške trenutke doživjeti kao ukazivanje na

Ovaj treći aspekt stoji u pozadini

put, a ne kao breme, iznenađujuće je

stoji se iz tri dijela – nedostaje li i je-

vrlo važne perspektive

judaizma:

koliko se još u životu može rasti - i

dan od njih to više nije monoteizam:

kada se dogodi nešto loše, Židov ne

kako dostojanstveno možemo kro-

1. On je Stvoritelj vremena i

jadikuje, ne žali se, ne gleda koga bi

čiti naprijed kroz teške trenutke u

prostora (ne samo onaj koji je

mogao okriviti. On se jednostavno

životu. ■

uobličio ono što je već postojalo),

pita što on može naučiti iz tog iskustva. U ovome je sadržana i poruka

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Izloženost Tori "Ako

ćete

slijediti

zapovijedi

nje.

čavanja. Čak i ako nemate osobiti

moje uredbe i držati Moje

du u Dom službe B-gu ili Dom izu-

i

izvršavati ih!" (26,3)

Komentirajući doslovni prijevod: "Ako hodite po Mojim uredbama," Midraš navodi ovaj stih: "Razmotrio sam svoje putove i vratio svoje noge k tvojim svjedočanstvima" (Psalam 119,59). Kralj David je rekao: "Kad god pomislim da ću otići na neko određeno mjesto ili kuću, moje me noge odvedu u Dom službe B-gu ili Dom izučavanja" (Vajikra Raba).

Moje liječenju alkoholičara pomoglo mi je da shvatim poruku ovog Midraša. Alkoholičara se potiče da dolazi na sastanke Anonimnih alko-

holičara. Neki kažu: "Bio sam na par sastanaka, ali me ne zanimaju."

Veterani u oporavljanju mu kažu: "Idi svejedno. Dovedi svoje tijelo na sastanke. Um će s vremenom doći.

interes za proučavanjem Tore, sveje-

Neka je žena došla kod R.

dno otiđite. Stalna izloženost uče-

Yisroela iz Kozhnitza, žaleći

njacima Tore potaknut će vaše za-

se da se njezin suprug želi

nimanje za Toru.

razvesti od nje jer mu više

Može biti teško oduprijeti se porivu da se bavite ugodnim aktivnosti-

ma. Ono što konačno motivira alkoholičara da ide na sastanke je svijest da je njegovo opijanje destruktivno.

Ono što će potaknuti osobu da ode u Dom izučavanja je svijest da je uživanje u ugodnim aktivnostima prolazno i ostavit će ga praznim. Život prolaznih užitaka je isprazan,

nije privlačna. R. Yisroel reče: "Volio bih da ti mogu

pomoći, ali što ja mogu učiniti ako je on tako nerazuman?" Žena je uzviknula: Ali to nije fer! Zašto se on ne sjeća koliko me volio dok sam bila mlada i lijepa? Zar sam ■

ja kriva što sam izgubila ljepotu kad sam ostarila?

lišen smisla i sadržaja. Ovo traži da

R. Yisroel je ustao i u suza-

o tome promislimo. "Razmatrao

ma rekao: "Gospodaru sve-

sam svoje putove." Duboko promi-

mira! Poslušaj ovu ženu.

šljanje o vlastitim putovima rezul-

Ona je u pravu. Jedino je po-

tirat će spoznajom da mora postojati

šteno da se njezin suprug

nešto više u životu od samo prola-

sjeti kakva je bila kad ju je

znih zadovoljstava. Tek kad čovjek

oženio. I Ti se, Gospodaru

doživi osjećaj praznine, tražit će

Svemira, trebaš sjetiti kakvi

suštinu i smisao.

smo bili kada Si nas prvi puta poveo. Slijedili smo Te u

Alkoholičaru možda nije po volji da mu se kaže da ne smije više piti,

Tek kad čovjek doživi

pustu zemlju, mjesto bez

pa to rezultira njegovim otporom

osjećaj praznine,

hrane i vode, s punom vje-

prema sastancima i njegovim manj-

tražit će suštinu i

rom u Tebe. Tada Si nas vo-

kom interesa za ono što se tamo do-

smisao.

gađa. On bi radije izbjegao te sas-

neka svejedno dolazi, unatoč njego-

svih naroda mi biti Tvoje dragocjeno blago. Čak i ako

tanke kako bi mogao zadovoljiti

svoju želju za pićem. Rečeno mu je

lio i rekao Si da ćemo Ti od

Sjećanje na naše zasluge

više nemamo našu mladenačku ljepotu, je li pošteno

vom manjku interesa. Stalni kontakt

"Zapamtit ću im Savez starih,

da se odvratiš od nas?"

s ljudima koji su se oporavili od al-

one koje sam izveo iz zemlje

koholizma, na kraju će dovesti i nje-

egipatske" (26,45)

U svojim molitvama često spo-

gov um na to mjesto.

Ovaj stih dolazi nakon tohaha, upo-

bismo moliti za naše Izbavljenje na

Ovo je poruka Midraša. Ako na-

zorenja o tome što će zadesiti Izrael

temelju zasluga naše mladosti, na

mjeravaš otići na mjesta na kojima

ako napusti Toru. Unatoč B-žjem

temelju ljubavi koje je B-g imao pre-

ćeš zadovoljiti svoju želju za užit-

nezadovoljstvu Izraelom, On nas

ma nama kad nas je izveo iz Egipta. ■

kom i zabavom, neka te noge odve-

ipak uvjerava u konačno Otkuplje-

Godina 15 17Broj 34 Strana

minjemo Izlazak iz Egipta. Trebali

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Nastavak na priču o Yosseleu svetom škrtcu U priči na koju se nastavlja ova priča, R. Carlebach je pričao o Yosseleu svetom škrtcu iz Krakova, koji je bio vrlo bogat, ali nije davao od sebe svoj novac, nikome u Krakovu nikada nije dao niti jednu rublju, odgovarao bi sa srdžbom kad bi ga netko tražio, pa je slovio za najvećeg škrtca. Nakon njegove smrti otkrilo se da je on svakog četvrtka ujutro pod vrata svih siromašnih u Krakovu stavljao koverte s novcem na kojima je pisalo Lihvod Shabbos (u čast Šabosa).

je da su mnogi plakali…

Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća R. Carlebach je bio pozvan kao predstavnik Židovske religije na ekumensku konferenciju koja je trajala tjedan dana. Svakoj je religiji bila dodijeljena jedna večer u kojoj je bila domaćin svima drugima, pa je Židovstvo, kao najstarija religija, bila domaćin prve večeri.

Naravno da je R. Carebach pristao i ispričao priču o Yosseleu još jednom. I ponovo su sve oči bile pune suza.

Svi su se skupili u velikoj dvorani na košer obrok. Bez obzira kakve razlike bile među njima, svi su se prisutni jedni prema drugima odnosili s velikim kavod, s najvećim poštovanjem. Bila je to tako divna, čudesna atmosfera jedinstva, otvorenosti, iskrenosti i ljubavi. R. Carlebach je kružio po cijeloj dvorani jer je silno želio svakoga upoznati i pozdraviti. Osobitu je privlačnost osjetio prema biskupovom pomoćniku koji je sam stajao u kutu, malo odvojen od svih ostalih. Činilo se da ima nešto vrlo posebno u tom čovjeku – on je mamash (stvarno) sjao. Zato je R. Carlebach otišao ravno do njega i upitao ga kako se zove.

"Joe", rekao je biskupov pomoćnik pomalo neodlučno. "Zovem se Joe" Poslije večere R. Carlebach je iznio prezentaciju o Židovstvu. I premda mu to nije bila prvobitna namjera, odlučio je da ispriča priču o Yosseleu Svetom škrtcu. Svi koji su ga slušali bili su duboko ganuti, i dok je on promatrao prisutne, vidio Strana 18

Slijedeće je večeri na katolicima bio red da budu domaćini. Trenutak prije nego što su trebali započeti sa svojom prezentacijom, Joe, biskupov pomoćnik potražio je R. Carlebacha – koji je mirno sjedio za stolom – i rekao mu, "Biskup me je poslao da vas nađem. On želi da znate koliko je priča koju ste ispričali jučer dirnula njegovo srce. A ja – ja nemam riječi da izrazim koliko mi ona mnogo znači. Molim vas, biste li večeras mogli još jednom ispričati tu priču?"

Zadnje večeri konferencije na programu je bilo da R. Carlebach održi koncert. I upravo kada je krenuo na pozornicu, do njega je ponovo došao pomoćnik biskupa Joe: "Znam da ćete misliti da sam lud, ali ja stvarno moram još jedanput čuti tu priču. Poslije koncerta ću vam reći zašto je ona meni toliko važna."

Tako je R. Carlebach ponovo ispričao ljudima o Yosseleu – svetom škrtcu. I ponovo su svi plakali iz dubine svojih srca.

Poslije koncerta R. Carlebach i pomoćnik biskupa Joe otišli su u šetnju. Dugo su vremena šutke šetali.

Onda je odjednom Joe stao. Okrenuo se prema R. Carlebachu i rekao: Moram vam nešto priznati.

Nisam vam rekao istinu. Ja se zapravo ne zovem Joe. Moje je ime Yossele iz Krakova. Želim da znate da je moja majka bila u koncentracijskom logoru Dahau. Bila je već napola mrtva kada ju je pronašao jedan američki vojnik. Nekako mu se odmah svidjela pa ju je poveo sa sobom u Ameriku i pobrinuo se za sve troškove njezinog liječenja sve dotle dok se nije oporavila. Onda ju je

zatažio da se uda za njega, ali je imao jedan uvjet. Inzistirao je da ona nikada ne kaže djeci koju bi mogli imati da je ona Židovka. To je slomilo srce moje majke, ali ona ga je voljela. Tako da je pristala.

Moj otac je bio vrlo religiozan katolik i ja sam uvijek išao u katoličke škole. Tako, kao što vidite postao sam pomoćnik biskupa. I do sada sam bio sretan sa svojim životom …

Prije nekoliko tjedana nazvala me majka i rekla, "Joe, jako sam bolesna. Doktori su mi rekli da ću još kratko živjeti.

Molim te možeš li odmah doći do mene? Ne mogu otići s ovoga svijeta, a da ti ne ispričam svoju priču…

Odjurio sam do njene postelje. Moja me majka gledala sa suzama u očima i rekla, "Najdraži moj sine, vrijeme je da saznaš istinu. Tvoje ime zapravo nije Joe, i ti nisi stvarno katolik. Ti si Yossele, Yossele iz Krakova – i ti si, zapravo, Židov…

"Naime, dala sam ti to ime u čast mog oca, jednog od najbogatijih Židova prije rata. Ah, moj otac je bio tako sveti Yid (Židov), tako darežljiv, tako dobar. Naša je kuća bila kao šator našeg Oca Abrahama, uvijek otvorena za siromašne.

Ne pamtim da se ikada dogodilo da tu nije bilo ljudi u potrebi, siromašnih koji su jeli pa čak i spavali. Moj otac je uvijek govorio da on samo slijedi primjer našeg pretka, Yosselea svetog škrtca po kojem je on dobio ime...."

Moja mi je majka pričala o Holokaustu, o tome što se njoj desilo. Rekla mi je o njenom obećanju mom ocu. Ali sada, ti trebaš znati od kuda zapravo dolaziš, tko stvarno jesi…" I Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Nastavak

ona mi je rekla sve što je znala o tome koliko je sveto biti Židov. Govorila mi je o Šabosu i svim praznicima, O Roš Hašani, Pesahu, Simhat Tori. Ispričala mi je sve o svojim roditeljima, mom zeideu (djedu) i bube (baki). Pričali smo tri dana. I kada više nije imala snage čvrsto me primila za ruku i rekla, "Sine moj, moraš mi obećati – da ćeš zauvijek zapamtiti da ti zapravo nisi Joe. Ti si Yossele iz Krakova."

Sljedećeg je dana moja majka napustila ovaj svijet.

Bio sam izvan sebe – mamash (stvarno) sasvim slomljen a unutra mi je srce bilo rastrgano. Do prije par dana bio sam Joe, odan katolik, pomoćnik biskupa. Volio sam svoju službu i radio sam to sa svim svojim srcem i dušom. Onda sam odjednom shvatio da je sve to laž. Ja nisam katolik. Ja sam Židov. I moje ime nije Joe, zovem se Yossele iz Krakova.

Ja naprosto više nisam znao tko sam.

Jedne noći nisam mogao spavati razmišljajući o cijeloj toj situaciji. Zato sam počeo moliti, "B-že na Nebu, tko sam ja? Jesam li ja Joe ili sam Yossele iz Krakova? Molim te G-spodine, Ti mi moraš pomoći. Pokaži mi tko bi ti htio da budem!" Oči su mi se napunile suzama jer sam pomislio na svoje obećanje majci, pa sam zaplakao, "U redu G-spodine, znak će biti ako ikada čujem da netko izgovori riječi 'Yossele iz Krakova,' po tome ću znati da Ti želiš da budem Židov."

Mamash već sljedećeg tjedna sam došao na ovu konferenciju. I odmah, prve večeri vi ste, R. Carlebach, stajali na pozornici, i ne samo da ste rekli riječi "Yossele iz Krakova" nego ste zaista ispričali priču o mom Godina 15 19Broj 34 Strana

na priču o Yosseleu svetom škrtcu

pretku, Yosseleu svetom škrtcu! Nisam mogao vjerovati.

Znao sam da mi je to znak s Neba, ali me je još uvijek bilo strah. To je tako velika promjena, vi to razumijete. To znači cijeli svoj život započeti iznova. Zato sam vas zatražio da nastavite pričati priču…

ga je među licima koje je sreo, nadajući se da će ga ugledati. Ali kad se bolje razmisli kako bi ga i mogao prepoznati? Yossele nije izgledao isto. Vjerojatno je imao bradu, možda čak i pejos (uvojke na sljepoočnicama). I sigurno više nije nosio veliki križ. Tako da ga R. Carlebach nigdje nije mogao naći.

Večeras, kada ste pričali o Yosseleu, kunem vam se da sam mogao vidjeti svoju majku kako stoji na pozornici iza vas. Mogao sam vidjeti kako joj se suze kotrljaju niz lice, i čuti njene molitve. Odjednom mi je bilo jasno da je B-g vas poslao u njeno ime, da me podsjeti da ja više nisam Joe. Ja sam Yossele, Yossele iz Krakova. I znao sam što moram napraviti…

I onda, jednog dana, pet godina kasnije, kada je R. Carlebach ušao u svoj ured u New Yorku, tamo ga je čekalo pismo. Na prednjoj strani koverte pisalo je ime R. Carlebacha, a na pozadini, "Od Yosselea, nekoć Yosselea iz Krakova, a sada Yosselea iz Svetog Grada Jeruzalema…"

Yossele je nešto izvadio iz svog džepa. Bila je to avionska karta iz New Yorka za Tel Aviv. Rekao je, "Kupio sam ju prošli tjedan, ali do večeras nisam znao da li ću ju upotrijebiti. Sada sam siguran. Prvo što ću napraviti sutra ujutro je da odem. To je karta u jednom smjeru.

Ne nosim ništa sa sobom i ne vraćam se. Prvo idem u New York i od tamo u Izrael. Ako ću učiti kako biti Židov, mislim da je najbolje mjesto da to počnem u našoj zemlji…

"Vi ste jedina osoba kojoj sam ovo rekao, i nakon ove večeri dugo vremena nećete ništa čuti od mene.

Znam da će moj otac biti bijesan kada otkrije da sam nestao. Tražiti će me posvuda. Ne želim da on sazna da je moja majka prekršila svoje obećanje i rekla mi da sam Židov, jer naposljetku, on joj je stvarno spasio život. Ali obećavam vam da ako B-g bude dobar prema meni, i sretnem ženu Židovku koju želim oženiti, otići ću do Svetog Zida u Jeruzalemu večer prije vjenčanja i napisati vam pismo…"

Prolazilo je vrijeme, a R. Carlebach nije čuo ništa od Yosselea. No on nikada nije zaboravio na njega.

Kadgod bi išao u Jeruzalem tražio

R. Carlebah je otvorio kovertu. U njoj je bilo pismo.

"Za najsvetijega od svetih, mog dragog R. Carlebacha. Nikada vam ne mogu dovoljno zahvaliti na pomoći da otkrijem tko sam ja stvarno – na tome što ste mi pokazali da ja nisam nikada bio Joe, da sam u svom srcu uvijek bio Yossele iz Krakova. Ja nikada nisam vidio svog zeidea, mog djeda, ali pretpostavljam da izgledam kao on – imam dugu bradu i pejos, čak nosim cicis (ritualne rese pričvršćene na krajeve odjeće), učim Toru, volim Sveti Šabos. I sutra uvečer, uz B-žju pomoć, oženit ću djevojku mamash (stvarno), najdivniju od divnih, tako lijepu, tako svetu…koja je srce mog srca, poput moje bake, moje bube.

"Tako, sjedim večeras uz Sveti Zid – tamna je noć, nema mjeseca, ali uz Kotel uvijek ima B-žjeg svijetla – i ispunjavam svoje obećanje. Pišem da vam zahvalim. Želim vas blagosloviti da ostanete tako sveti glasnik. Molim vas da nastavite podsjećate svakog Joa ovoga svijeta da on zapravo nije Joe. Oni su Yossele, Yossele iz Krakova…

"S ljubavlju od Yosselea, zahvaljujem B-gu za sve Njegove blagoslove na Svetom Zidu u Svetom Gradu Jerušalajimu." ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Yitzchak Zweig:

Kamate i glavnica Prošlog tjedna bio bi 72. rođendan našeg voljenog prijatelja, mentora i učitelja rabina Kalmana Packouza, neka bi sjećanje na njega bilo na blagoslov. Tako sam počeo razmišljati o njemu, kao što to često činim, i prisjetio sam se nečega što ga je neprestano mučilo.

On je apsolutno MRZIO izraz "nijedno dobro djelo ne ostaje nekažnjeno". Kao što sam spomenuo nebrojeno puta u prethodnim kolumnama, rabin Packouz živio je u svijetu koji je vrlo usredotočen na B-ga. B-g je bio stalan i uvijek prisutan element u njegovom životu, tako da je bilo posve prirodno da se gnušao podrazumijevanja nepravednosti B-žje providnosti. Po njemu, "nijedno dobro djelo ne ostaje nekažnjeno" značilo je odbacivanje svega u što je vjerovao. Naravno, ovo me podsjetilo na jedan vic.

Bob umre i odlazi u raj. Na bisernim vratima dočeka ga anđeo koji nadgleda sve dolaska na nebo. Anđeo ga pogleda i počne listati knjigu ispred sebe. "Bob", počne anđeo, "imamo problem. Koliko vidim, imaš točno pedeset posto dobrih djela i pedeset posto grijeha. Ne mogu te pustiti u raj na temelju toga. Postoje li neko dobro djelo u tvom životu koje sam možda propustio i koja bi učinila prevagu?"

"Pa, što je s onim kad sam bio u vlaku i neki je čovjek htio na mrtvo ime istući staricu, a ja sam uskočio da ga zaustavim?" Anđeo ponovno prelista knjigu: "Pa..., ja to ne vidim ovdje... kada se to dogodilo?"

Bob mu odgovori: "Nema više od pet minuta!"

(Pravi zaključak ovog vica je da se ova priča uistinu dogodila Rabbi Packouzu. Prije više godina bio je u vlaku kada se ukrcala neka ništarija, i jako glasno navila svoj kazetofon.

Do njega je došla jedna starica i bez riječi ga isključila Mladi provokator prijeteći ju je pogledao i prkosno ga ponovno uključio - izazivajući je da

se ponovno usudi dodirnuti njegov radio. Naravno, ona je ustala i ponovno ga isključila.

U tom trenutku muškarac je skočio i zamahnuo šakom da udari ženu.

Rabbi Packouz brzo je stao između njih i preklinjao ga: "Molim vas, nemojte udariti gospođu!" Čovjek ga je bijesno pogledao i nakon kratke pauze odlučio - iako ljut - ponovno sjesti. Na sljedećoj stanici starica je sišla s vlaka.

Rabbi Packouz je bio zbunjen i pomalo iznenađen činjenicom da mu se ta žena nije potrudila zahvaliti ili bar kimnuti u znak zahvalnosti što ju je spasio od premlaćivanja i to ga je jako zasmetalo. Sljedećih nekoliko stanica vrtio si je to u mislima jer nije mogao shvatiti kako ova žena nije cijenila to što da je riskirao kako bi je spasio. Stvarno ga je to živciralo sve dok mu nije sinulo da je i on nekim čudom izbjegao premlaćivanje, a ni on se nije potrudio izreći riječ zahvalnosti Svemogućem što ga je spasio.)

Ovotjedni odjeljak Tore govori o nagradi i kazni i učimo neke vrlo važne životne lekcije.

"Ako budete slijedili moje zakone i držali moje zapovijedi i vršili ih, dat ću vam kišu u pravo vrijeme i zemlja će donijeti svoj urod, i voćke će vam dati plod" (Levitski zakonik 26,3-4).

Velikog srednjovjekovnog komentatora poznatog kao Raši zasmetalo je zašto stih najprije navodi "uredbe" (hukim na hebrejskom), a potom koristi sveobuhvatni izraz "zapovijedi" (micvos na hebrejskom) u drugoj polovici stiha. Uostalom, uredbe su već uključene u zapovijedi Tore, pa zašto uopće spominjati uredbe? Raši odgovara da se riječ "uredbe" ovdje odnosi na ideju uranjanja u proučavanje Tore. To jest, svaka osoba ima obvezu da se intimno uključi u proučavanje Tore i da proučavanje Tore učini središnjim dijelom svog života.

Maimonides, u svom komentaru na

Strana 20

ovaj odlomak, navodi vrlo zanimljiv princip o tome kako se osoba nagrađuje za slijeđenje zapovijedi Svemogućeg: "Postoje dvije vrste micvos: 1) one koje su između pojedinca i B-ga, kao što su nošenje tefilina i cicita, poštivanje Šabata, zabrana obožavanja idola, itd. i 2) one koje su između pojedinca i njegovih bližnjih, kao što je zabrana krađe ili na drugi način naštetiti drugome, obveza da se voli druge, poštivanje svojih roditelja itd."

Maimonides nastavlja: "One micvos koje su između čovjeka i Svemogućeg dobivaju nagradu u budućem ■ svijetu. Micvos koje su između osobe i njezinih bližnjih nagrađuju se i na ovom i na onom svijetu."

Maimonides objašnjava osnovno načelo B-žjeg sustava nagrađivanja; duše su vječan koncept i kao takvima micvos koje prvenstveno služe razvoju vlastite duše bivaju nagrađene u Budućem svijetu – svijetu u kojem duša čovjeka ima primat. Stoga je odgovarajuća nagrada za njih na onom (vječnom) svijetu.

Ali postoje i micvos koje imaju značajne koristi za druge na ovom svijetu. Ove se micvos također prvenstveno nagrađuju na onom svijetu, ali budući da imaju pozitivne učinke i na ovom svijetu, "kamate" na "glavnicu" plaćaju se pojedincu i na ovom svijetu. To je ono na što Mišna misli kada kaže da se "plodovi" (tj. "kamate") uživaju na ovom svijetu, ali "glavna nagrada" ostaje za Svijet koji dolazi.

Fascinantno je da Mišna izjednačava proučavanje Tore sa svim micvos.

Drugim riječima, osim samousavršavanja i povezanosti sa Svemogućim koje proizlazi iz proučavanja Tore, proučavanje Tore ima i opipljivih koristi za ovaj svijet. Ovo objašnjava zašto Raši shvaća da se nagrade koje slijede za poštivanje "Mojih uredbi" odnose na uranjanje u proučavanje Tore. ■ Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Naša paraša završava knjigu Levitskog zakonika, i uglavnom opisuje što će se dogoditi "Ako slijedite moje uredbe i pažljivo uzaslušati moje zapovijedi..." i što će se dogoditi ako to ne činimo. Što se tiče tih dviju mogućnosti, Tora koristi izraz koji se ponavlja. S jedne strane: "Pokazat ću

vam naklonost (‫ )עפנמ מ ״אלמ ם‬i učinit vas plodnima i uvećati vaš broj ...", a s druge strane: "Postavit ću lice svoje protiv vas (‫מ ״פנמ ״ב ם‬

‫ )ענ‬tako da će

vas poraziti neprijatelji vaši; oni koji te mrze vladati će nad tobom

..."

ravdavati zašto mrzimo svog bliž-

Komentatori pitaju kako ista riječ

njeg. U našoj paraši, kada Stvoritelj

na našu stvarnost, vidimo da ■ tu isto sve ovisi o očima promatrača: ako je

može opisati dvije oprečne

situ-

kaže ove riječi On govori o svojim

njegova percepcija odvajanje i po-

acije. Nadalje, prema kabali Stvo-

voljenim, o nama. Stvaranje ima

dijeljenost on će doživjeti Svjetlo

ritelj je beskrajno svjetlo, ljubav,

dvije strane: mušku - to je strana

kao čestice ograničene dimenzijama

radost, dijeljenje i samo dobro, pa

koja daje i dijeli, Stvoritelj. I žensku

vremena i prostora. Ali ako njegova

kako može biti da će nam se do-

stranu koja prima, a to smo mi,

percepcija nije ograničena on će

goditi toliko loših stvari ako se nje-

stvorenja iz ove stvarnosti. Stoga bi

doživjeti svijet kao val, kao protok,

govi propisi ne drže?!

se ovaj odlomak trebao čitati ovako:

svijet čiji različiti dijelovi postoje

"Neću ih odbaciti ili ih prezreti..." i

istodobno,

zašto? "da ih potpuno uništim..." - na

mjestima.

Zohar objašnjava da je objektivna stvarnost, stvarnost beskrajne ljubavi, dijeljenja i obilja. Međutim, naša subjektivna stvarnost tumači naša iskustva prema našem osobnom iskustvu, našoj biti i našoj

hebrejskom se to piše lehalotam

mada

na

mnogim

"Ja ću se okrenuti na tebe (‫מ ״פנמ‬ ‫״‬

‫ל לע ם‬, iz korijena‫ד ״‬.‫ל‬.

koji je

također naziv za "nevjestu", što će reći, jer su oni moja nevjesta.

‫ענ‬

‫)ב ם‬..." jedne strane kao prokletstvo, a s druge kao blagoslov, a mi određujemo kakva će biti naša

osobnoj strukturi, i to je razlog zašto

Prema modernoj fizici, postoje

stvarnost. Nije važno koliko puta

svatko od nas stvarnost doživljava

dvije teorije koje opisuju svjetlo u

smo okrenuli leđa Svjetlu, Njegova

na drugačiji način, iako postoji sa-

našoj stvarnosti – teorije čestica i

ljubav prema nama i dalje će biti

mo jedna stvarnost, a to je besko-

teorije valova. To su dvije teorije

beskonačna. Stvoritelj nikada nije

načna ljubav.

koje su u potpunosti različite, a

ljut na nas, mi smo ti koji se ljutimo

znanstvenici su otkrili da sve ovisi o

na sebe, i što se više ljutimo ili uz-

promatraču.

Na kraju dijela koji odaje dojam strašnih prokletstava Tora nagovještava: "Ipak, unatoč tome, kada će biti u zemlji svojih neprijatelja, neću ih odbaciti ili ih prezreti tako da ih potpuno uništim ...". Kada netko mrzi drugoga on prema njemu osjeća odbojnost i gađenje. Imamo potrebu op-

Godina 15 21Broj 34 Strana

ćemo

rujavamo mi time samo blokiramo

gledati da li se svjetlosni valovi

Svjetlo i sprečavamo njegov ulazak.

ponašaju poput valova, vidjet ćemo

Moramo zapamtiti da smo mi ti koji

da se ponašaju tako, no ako ćemo

stvaramo prokletstvo i blagoslov;

gledati ponašaju li se kao čestice

sve je to u našim rukama. ■

ustanovit

Znači,

ćemo

da

ako

se

također

ponašaju i tako. Ako to projiciramo

Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Š abat Reb Haim iz Zansa redovito je pomagao nekoliko siromašnih ljudi u svom gradu.

Davao je koliko je mogao, ponekad zakidavši sebe i svoju obitelj. Jednoga dana donese neki trgovac na prodaju neobično lijepu puru. Krenuo je ravno rabinovoj kući i ponudio puru rebecin za šabat. Ona ga odbije, mislivši da je cijena suviše visoka, pa trgovac krene prodati puru na tržnici.

Nije prošlo previše vremena, a do rebecin dođe glas kako je jedan od ljudi koje je reb Haim izdašno pomagao kupio baš tu puru. "Evo ti sada tvog siromaha," požali se žena mužu. "Cijena je bila toliko visoka da ja nisam bila voljna platiti, a taj je čovjek bez imalo razmišljanja izbrojao novac i kupio je."

Reb Haim slegnu ramenima i pokuša je umiriti: "Ja tu ne vidim nista loše. To samo znači da i taj čovjek, kao i mi sami, želi dobru puru za šabat. Ja prije nisam o tome razmišljao, no sada kad znam, jednostavno mu moram svaki mjesec davati nešto više novaca nego do sada." ■

Lj

ubav, jedna od najčešće upotrebljavanih riječi, ostaje zagonetka.

Možda je o ljubavi napisano više nego o bilo kojoj drugoj temi, pa ipak ona ostaje neshvatljiva. Mi znamo da je ljubav sastavni dio ljudskog života, da bez nje nema blagostanja, ipak ne postoji siguran način da ju pronađemo.

Pa što je onda ljubav?

Ljubav je jedinstvena, najpotrebnija komponenta ljudskog života.

Ona je istovremeno davanje i primanje; ona nam dozvoljava da doživimo drugu osobu i dozvoljava toj osobi da doživi nas. Ljubav je izvor i osnova svakog ljudskog odnosa. Da bismo živjeli ispunjen život, moramo naučiti više o ljubavi i kako je uvesti u naše živote.

U prvom nam se trenutku može učiniti da u životu trebamo ljubav poput jela i pića, poput disanja i spavanja. Mi znamo da ljubav ispunjava našu potrebu da se netko o nama brine, našu potrebu za intimom. Zato često tragamo za njom na potpuno narcisoidan način – mi tražimo nekoga tko će nas voljeti zato što je nama to potrebno; mi želimo voljeti nekoga zato da bismo bili zadovoljni sami sa sobom.

Č itavog svog života

nisam nikada zažalio što sam govorio istinu. ■

~ R. Menahem Mendel iz Kocka

Ali ako je ljubav samo još jedna potreba, poput hrane i vode, zašto je toliko neshvatljiva? Zašto je za toliko ljudi nedokučiva? Pa i onda kada je pronađemo, to se ne dogodi tako lako; ona uvijek dolazi uz bol i frustraciju. Mi možemo biti uspješni neko vrijeme, ali kad ljubav nestane, ostane nepodnošljiva bol.

To su prepreke na koje nailazimo onda kada ljubav smatramo samo jednom od tjelesnih potreba. Da, mi trebamo ljubav baš kao što trebamo hranu i vodu, ali postoji i razlika. Hrana i voda su elementi zemlje koji održavaju naša fizička tijela, dok je ljubav jezik B-ga koji hrani našu dušu. ■ ~ R . Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 21 - Robovi i preobraćenici

Žena može posjedovati ženske ro-

načela judaizma, kazne za kršenje

bove, ali ne smije posjedovati mu-

zapovijedi i nagrade za njihovo po-

ške robove (267,19). Zabranjeno je

štivanje (268,2), i treba ga propitiva-

osloboditi roba bez valjanog razlo-

ti o njegovim motivima da postane

Židovi mogu imati Židove kao

ga; vidi 267,79. Rob koji je prodan

Židov (268,12). Te bi se stvari treba-

dužničke sluge i mogu podčiniti Ži-

ne-Židovima mora biti oslobođen;

le obaviti u nazočnosti tri kvalifici-

dove koji se nečasno ponašaju, ali

vidi 267,80-81. U vezi uvođenja ro-

rana suca, radnim danom za dne-

Židove kao robove ne mogu posje-

bova u zemlju Izrael ili izvođenja iz

vnog svjetla (268,3-4.12). U vezi ob-

dovati (vidi 267,14-16); no, oni si

nje vidi 267,82-84; pobjeglog roba

rezivanja preobraćenika vidi 268,

mogu pribaviti ne-Židove (oba spo-

koji bježi u zemlju Izrael mora se

5.9. Ako trudnica postane preobra-

la) kao robove (vidi 267,17-18). Rob

osloboditi (267,85). Sve što je rob

ćenica, za njezino dijete nije potre-

se stječe plaćanjem, razmjenom, ku-

stekao pripada njegovom vlasniku;

bno obraćenje (268,6). Maloljetnika

poprodajnim listom, osobnim ra-

vidi 267,21-22. Ispravno je da vla-

se može preobratiti na zahtjev rodi-

dom ili vođenjem (267,23-25). Rob

snik s robom ne postupa grubo, ia-

telja ili prema uputama suda, ali

se oslobađa plaćanjem (267,26); pi-

ko je to zakonski dopušteno; vidi

ako on prigovori tome kad postane

sanom izjavom o oslobođenju (267,

267,17. 20.

punoljetan i nije se držao zapovije-

41-44); ili ako ga je njegov vlasnik namjerno i trajno ozlijedio (vidi 267, 27-40). Izjava o oslobođenju je potrebna kada se roba oslobađa zbog ozljede ili kada je vlasnik roba napustio ili izrazio želju da ga oslobodi; vidi 263,40.,4-67.69-78. Izjava o oslobođenju u mnogim je aspektima slična dokumentu o razvodu braka; vidi 267,45-54. O drugim zakonima koji uključuju izjavu o oslobođenju vidi 267,55-59. Oslobođenje robova

je nepovratan čin (vidi 267,78) i poništava svako založno pravo na njega (vidi 267,68). O metodama djelomičnog oslobađanja robova vidi 267,60-63; budući da takvom robu nije dopušteno da stupi u brak ni s ropkinjom niti sa slobodnom že-

Odraslom robu koji nije Židov, a kojega je kupio Židov, trebalo bi odmah dati mogućnost preobraćenja; vidi 267,3-5.11. Ovo obraćenje ostaje valjano čak i ako ga se preproda neŽidovu (267,8), ali to ga ne čini punopravnim preobraćenikom (vidi

di, njegovo se obraćenje smatra nevažećim (268,7-8). U vezi osobe koja tvrdi da se obratila vidi 268,10-11.

Apostat koji se pokaje treba posvjedočiti o svom povratku u judaizam u nazočnosti suda i treba ga uroniti (268,12).

267,9-10), a ako kasnije bude oslo-

Mudraci zabranjuju preobraćenici-

bođen, on mora još jednom uroniti

ma da stupe u brak (ili da ostanu u

(267,7). Maloljetnog ne-židovskog

braku) s bliskim srodnicima s majči-

roba treba preobratiti čim ga se kupi

ne strane (vidi 269,1-8), ali oni se ne

(vidi 267,6), ali djetetu rođenom od

smatraju srodnicima za druge pra-

preobraćene majke ropkinje nije po-

vne svrhe (269,10; 374,5). Bračni par

trebna konverzija (vidi 267,1-2). O

koji se preobraća može se razdružiti

obrezivanju robova vidi 267,1-2.12-

bez potrebe za razvodom, ali ako

13. Obraćeni rob mora poštivati sve

ostanu u braku, moraju se suzdrža-

zapovijedi koje poštuju žene (267,

vati od odnosa tri mjeseca, kako bi

17).

se moglo utvrditi je li neko dijete za-

nom, sud njegovog vlasnika može

Ne-Židov koji želi postati preobra-

prisiliti da ga u potpunosti oslobo-

ćenik treba se obrezati (ako je mu-

di.

ško) i uroniti (268,1). Mora ga se poučavati (i mora prihvatiti) temeljna

Godina 15 23Broj 34 Strana

■

četo prije ili poslije njihovog obraćenja (269,9). Čovjek ne može služiti kao sudac, izuzev ako mu je jedan od roditelja bio Židov; vidi 269,11. ■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara pati po ladicama. Počela se

jem usavršavamo svoju ulogu eved

ljutiti, "Tko nije vratio klju-

Hašema, B-žjeg sluge.

čeve? Zakasnit ću na posao!"

Red – Seder (nastavak)

U

Ponovljenom

zakonu

34,5, Mojsija se naziva eved

Nije imala izbora nego da

Hašem. Prvi redak u Knjizi o

Vanjski nered može biti odraz

probudi svog muža, među-

Jošui ponavlja ovaj izraz,

unutarnjeg rasula.

tim, on nije koristio auto.

ponovo nazivajući Mojsija

"Sigurno je Mike," rekao je

eved Hašem.

Utjecaj na druge

g. Greenberg, "ali on će doći kući tek za pola sata. Mo-

Jedna od posljedica nereda je to ka-

ramo pozvati taksi da te od-

ko on utječe na one oko nas. Time

veze na posao."

što vraćamo stvari na njihovo mjesto nakon što smo ih upotrijebili mi pokazujemo obzir prema drugim članovima obitelji. Ovakvo postupanje štedi drugima neizrecivo mnogo vremena i živaca, i govori im da je

Razmislite koliko se obiteljski sklad može narušiti ukoliko stvari ne vraćamo na njihovo mjesto, i koliko jako možemo unaprijediti sklad u obitelji ako ih vraćamo. Jednom ka-

Psalam 36 započinje: "Načelniku glazbenika, psalam Davida, sluge G-spodnjeg" U

Levitskom

zakoniku

25,55, B-g kaže: "Jer djeca ■ su Izraelova Moje sluge.

Oni su sluge Moje, koje sam izbavio iz Egipta."

da se naviknemo da držimo 'red' u

Uzdizati ulogu 'sluge' kao vrhunca

krugu obitelji, održavat ćemo ga ta-

duhovnog života krajnje je kontra-

kođer i drugdje. Na primjer, vraća-

kulturni pojam. Francuska, ruska i

Greenbergovi imaju pose-

njem knjige na njeno mjesto u knji-

američka revolucija koje su usmjeri-

bno mjesto za ključeve svog

žnici ili sinagogi i vraćanje uredske

le pravac ove ere, kao i nebrojeni

automobila. Obično, svatko

opreme na za to određeno mjesto u

antikolonijalni oslobodilački ratovi,

tko uzme ključeve vrati ih

uredu.

svi su to bili pokušaji da se zbace

na njihovo mjesto. Jednog je

Kontrakultura

drugima do njih stalo i da razmi-

šljaju o njima.

dana Mike uzeo auto da se odveze do knjižnice. Kada se vratio zaboravio je ključeve vratiti na vješalicu.

Uvečer, dok su mu ključevi još uvijek bili u džepu, otišao je do restorana u kojem je radio. Njegova majka je medicinska sestra koja radi noćnu smjenu u bolnici. U ponoć je bila spremna da krene na posao, ali nigdje nije mogla pronaći ključeve!

Pogledala je na stolić, pa po podu, i onda počela preka-

Strana 24

režimi koji su širili porobljavanje.

Takav je bio i američki građanski

Alter iz Kelma naučavao je da ako je

rat. Koliko ustava u svijetu hvale

osoba nemarna u svom ponašanju,

vrijednosti toga da se bude slugom?

te neorganizirana i nesavjesna u onome što radi, onda će ona jednako tako imati i smetene misli i sta-

vove. To je samo po sebi problem, jer kaotične misli čine da život bude težak. No još važnija je spoznaja da

Ali svrha je Židova da služi. Naš odgovor na B-žju zapovijed je:

"Činit ćemo i slušat ćemo" (Izlazak 24,7). Činit ćemo dolazi na prvom mjestu. Služit ćemo.

unutarnji i vanjski metež utječu na

Uskladiti svoju volju

našu sposobnost da na ispravan na-

Određeni postupci su ispravni i do-

čin služimo B-gu. A služiti B-gu na

bri te prokušani vremenom, makar

ispravan način sama je svrha života.

u datom trenutku mogu postojati

Neću pretjerati ako kažem da je suš-

sumnje i protivljenja. Odluke i po-

tina Židovskog gledišta što je to

stupci koji se pokazuju ispravnima i

'dobar život' da je to onaj život u ko-

dobrima odraz su racon Hašema, Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

B-žanske volje. Izazov koji se nalazi

Postoji li kakva "cijena koja

pred nama je da budemo u stanju

se plaća" koju biste opisali

razlučiti B-žansku volju u današnje

kao duhovnu cijenu?

vrijeme, bez da je unaprijed pozna-

Možete li odrediti koje su

jemo. Daljnji izazov je uskladiti

prepreke stvaranju više i

svoju volju s B-žanskom voljom,

kvalitetnijeg reda u vašem

tako da postanete sluga B-žji u slje-

poslu i na radnom mjestu?

dećoj aktivnosti koju ćete raditi.

Razmotrite svoje odgovore na ova

Služiti na ovaj način zahtijeva da se

pitanja i onda prijeđite na ovu ak-

potrebe i zahtjevi vašeg ega i navika

tivnost:

(razmišljanja, govora, osjećaja i po-

Odredite u čemu možete

stupaka) ne prepuste mašti na volju.

Prvo morate pronaći smjernice koje će vam pomoći razlučiti što je dobro i istinito. Nastavnici, tradicija, molitve i duboka tišina meditacije (u ko-

jer si ga vjernim slugom Ti nazvao.

ti prema toj spoznaji, što iziskuje da

dručja.

Sretan. Sluga.

Načinite popis koraka koje Radionica – Praktični dio

se potrudite izdignuti iznad svojih

Razmislite o ideji reda u jednom od

vlastitih navika i onoga što vas čini

vaših glavnih životnih područja:

zadovoljnima, kako biste se uskla-

poslu, domu, školi.

dili s B-žanskom voljom, dobrotom i istinom – što je mnogo veće od vašega ega.

Za početak, odgovorite na sljedeća pripremna pitanja kako biste opisali i analizirali situaciju s kojom se su-

Umjerena urednost nužna je da bi-

očavate. (Mi ćemo kao primjer uzeti

ste se razvili u slugu koji se ravna

radno mjesto.)

prema B-žanskoj volji. Vremenom će vaši napori, proizašli iz organiziranih postupaka biti ocijenjeni kao ispravni i dobri. Pored toga, širom će vam se otvoriti vrata osobne sreće. Ne postoji niti jedno trajno zadovoljstvo koje se može steći slijedeći,

Na koji se način "red" pojavljuje kao važna karakteristika u poslu kojim se bavite i na vašem radnom

mjestu?

Na koji način se pojavljuje

makar i samo privremeno zadovo-

nered?

ljavajući, želje "sićušne osobne vo-

Možete li odrediti neku

lje." Usporedite to s Mojsijem, neu-

praktičnu cijenu koja se

sporedivim eved Hašemom, koji je

plaća zbog nereda (Uzmite

opisan u šabatnoj Amidi:

u obzir i cijenu koju nered

Mojsije će se radovati

ostavlja na ljudima, uklju-

s darom koji mu je pripao,

trošenje).

Godina 15 25Broj 34 Strana

dnom mjestu. Budite konkretni i odredite točna po-

joj se može čuti glas duše) pružaju smjernice. A potom morate djelova-

poboljšati red na vašem ra-

čujući

možete poduzeti da u svom poslu i na svom radnom mjestu stvorite više reda.

Razdjelite taj spisak prema broju dana u kojima ćete vršiti tu aktivnost. Pobrojte što ćete učiniti u nedjelju, ponedjeljak, itd.

Posebnu pažnju obratite na prepreke koje ste prepoznali da vam stoje na putu postizanja više reda, kako biste poduzeli što je potrebno da ih prevladate.

Na kraju svakoga dana, zapišite svoja iskustva u svoj Dnevnik svođenja računa s dušom. Ono što otkrijete mora vas prosvijetliti.

njihovo

unutarnje

I ne zaboravite svoju osnovnu jutarnju izjavu. Neki prijedlozi su: "Svaku stvar na svoje mjesto."

"Uzmi si vremena, budi precizni, raščisti svoj um." ■

Strana 25

IZRAEL

Jeruzalem: gradnja mostova pjesmom Deutsche Welle , 24.5.2022.

Svaki tjedan sastaju se židovski, kršćanski i muslimanski mladi ljudi kako bi zajedno pjevali. I to usred jednog grada u kojem se često sukobljavaju Izraelci i Palestinci.

Avital već poznaje melodiju, ali još mora naučiti tekst. Ova 15godišnja izraelska Židovka uvježbava pjesmu „Khallina Nimshi", u prijevodu: „Daj da krenemo". No ona ne razumije arapski tekst.

Za Jasmin su te riječi poznate, jer je arapski njezin materinji jezik. Obje djevojčice pjevaju zajedno s još 13 učenica i učenika u zboru Jerusalem Youth Chorus. Jednom tjedno sastaju se u učionici jedne škole u Zapadnom Jeruzalemu. Među njima ima židova, kršćana, muslimana. Dio njih govori hebrejski, a dio arapski.

Zato su s njima uvijek prevoditelji. „Oni nam objašnjavaju o čemu se u pjesmi radi. Dakle, mi možemo osjetiti emocije, ali izgovor već predstavlja izazov", kaže Avital.

Jeruzalem: grad nepovjerenja

pun

Ovdje nije samo po sebi razumljivo da Izraelka Avital i Palestinka Jasmin redovito zajedno idu na probe i da se njihov repertoar sastoji od hebrejskih, arapskih i engleskih pjesama.

Jer u gradu koji je svet i za židove i za kršćane i za muslimane među njima vlada veliko

nepovjerenje, a sukobi su svakodnevica.

Zbor otvara jedan novi svijet

Većina stanovnika Zapadnog Jeruzalema su židovski Izraelci, a stanovnici anektiranog Istočnog Jeruzalema su Palestinci koji imaju poseban status. Oni su tzv. „stalni stanovnici" grada i mogu se slobodno kretati po Izraelu, za razliku od primjerice Palestinaca iz Zapadnog Jordana.

Tko želi pjevati u ovom zboru mora najprije proći audiciju, ali na njoj ne treba samo pokazati dobar glas nego i otvorenost i želju za diskutiranjem.

Svaka proba traje četiri sata, od čega je sat i pol rezervirano za diskusiju. Svi moraju sudjelovati. Tako mladi trebaju naučiti saslušati druge i shvatiti koliko različit može biti svakodnevni život, ovisno o tome iz kojeg dijela grada dolazite. Prevoditelji i voditelji prate rasprave.

U Jeruzalemu skoro uopće nema prijateljskih kontakata između Izraelaca i Palestinaca, oni žive u različitim gradskim četvrtima i idu u odvojene škole. Upravo to želi se promijeniti ovim zborom. „Zbor je nešto potpuno drugo nego naša svakodnevica u Jeruzalemu", kaže Jasmin i pojašnjava: „Ovdje mogu upoznati nove ljude i novi način razmišljanja. Zato sam tu. Željela sam susresti ljude koji žive u istom gradu kao i ja." Iz istog razloga je i Avital u ovom zboru. To je dobra mogućnost za uspostavu kontakta s različitim kulturama, kaže ona i ističe: „Vjerujem da je upravo to ono što treba naša zemlja."

Voditelji zbora zato strogo paze da je polovica članova iz Istočnog, a druga polovica iz Zapadnog Jeruzalema. I pjesme se biraju prema kvotama, kaže dirigent Hani Kreitem: „Pjevamo isti broj hebrejskih i arapskih pjesama kako bi se svatko dobro osjećao i istodobno morao pjevati na drugom jeziku."

„Mi govorimo slobodno i otvoreno", kaže Jasmin i ističe: „Brzo sam stvorila povjerenje prema drugima, rado slušam što imaju za reći. I imam osjećaj da se oni stvarno zanimaju za mene. Čini mi se kao da se u mom životu otvara jedan posve novi svijet."

I Avital se brzo naviknula na diskusije. Ona je tamo prije svega naučila neke posve praktične stvari: „Malo mi je neugodno, ali uvijek sam mislila da su svi Arapi muslimani. Ovdje sam naučila da su dio njih kršćani i da imaju potpuno druge blagdane nego mi." „Ovdje imamo naš vlastiti svijet" Ovaj zbor postoji već 10 godina i financira se isključivo dobrovoljnim prilozima. Američki

zborski glazbenik Micah Hendler, koji ga je osnovao, nije ponosan samo na nastupe u SAD-u i Japanu. Također mu je posebno važno da se probe redovito održavaju, pa i u politički krajnje konfliktnim vremenima.

Prošlih tjedana je Jeruzalem uvijek iznova bio tema u medijima zbog napada noževima i sukoba na Brdu hrama. No pjevači i pjevačice u zboru ne dopuštaju da to utječe na njih.

Amal kaže: „Čak i ako se uvijek iznova dogode atentati, kakve to ima veze s nama?" A i Jasmin se slaže s njom: „Zbor je nešto posve drugo! On je odvojen od svega što se tamo vani događa, mi ovdje imamo naš vlastiti svijet."

Proba se nastavlja odgovarajućom pjesmom: „A Million Dreams". U njoj se na engleskom pjeva o tome kako se može stvoriti nova realnost ako se samo dovoljno čvrsto vjeruje u svoje snove. Jedan za drugim uključuju se pjevačice i pjevači, najprije sopran, potom alt i na kraju tenori. A onda od mnogo različitih glasova nastaje harmonična cjelina. ■

Ofner Bokan: Vjerska zajednica Jevreja registrovana bez saglasnosti Cafe del Montenegro, 24.5.22.

Povodom registracije nove vjerske zajednice u Crnoj Gori pod nazivom „Vjerska zajednica Jevreja“, obavještavamo vas da je ista registrovana bez prethodne saglasnosti Jevrejske zajednice Crne Gore, poručila je predsjednica Jevrejske zajednice Nina Ofner Bokan.

Ovim činom, kako navodi, prekršen je Član 14 Temeljnog ugovora o regulisanju odnosa između Vlade Crne Gore i Jevrejske zajednice Crne Gore, koji je potpisan 2012. godine.

Page 26 Strana 26

“Habad organizacija, odnosno lice koje je registrovalo pomenutu Zajednicu, takođe krši odredbe Temeljnog ugovora na način što se konstantno predstavlja kao Vrhovni rabin Crne Gore što je u suprotnosti sa Članom 5 Temeljnog ugovora, gdje je jasno precizirano da je imenovanje, premještaj i smjena vjerskih službenika u nadležnosti Jevrejske zajednice Crne Gore”, dodala je ona.

levića za Vrhovnog rabina Crne Gore, prema njenim riječima, “obavijestila Vladu Crne Gore 2020. godine, kako je i precizirano Temeljnim ugovorom”. ■

Jevrejska zajednica Crne Gore je o smjeni rabina Edelkopfa i imenovanju Luciana Moše Pre-

Divrej Tora

Godina 15

Broj 34