3-09 - Divrej Tora - Behar 5779 by Bet Israel

Divrej Tkra Godina 12 Broj 33

Zagreb, šabat 25. svibnja 2019. - 20. ijara 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Behar Jeruzalem 18:54

20:16

Zagreb

20:12

21:13

Rijeka

20:17

21:18

Split

20:02

21:04

Dubrovnik 19:53

20:55

Vinkovci 19:59

21:00

Sarajevo 19:56

20:57

Doboj

20:00

21:01

B. Luka

20:04

21:05

Beograd 19:50

21:03

Novi Sad 19:54

21:08

Subotica 19:58

21:13

Zrenjanin 19:53

21:06

Niš

19:40

20:51

Beč

20:19

21:21

Frankfurt 20:58

22:00

Edison, NJ 19:58

21:08

Broj 33 divrejtora@gmail.com

Paraša Behar

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 28.5.2019. Alot Hašahar

3:09

Najranije Talit

4:03

Nec Hahama

5:13

Najkasnije Š’ma

9:03

Zman Tefila

10:20

Hacot

12:54

Minha Ketana

17:22

Plag Haminha

18:58

Šekia

20:35

Cet Ha-kohavim

21:17



(Vajikra 25,1-26,2) Na gori Sinaj B-g Mojsiju iznosi zakone o šabatnoj godini. Svake sedme godine treba se obustaviti sav rad na zemlji, te bilo koji čovjek i ţivotinja mogu slobodno ubirati njezin urod.

Nakon sedam šabatnih ciklusa slijedi pedeseta godina -- jubilejska godina, u kojoj se prestaje s obrađivanjem zemlje, svi sluge koji su pali u duţničko ropstvo puštaju se na slobodu, a svi praotački posjedi u Svetoj zemlji koji su bili prodani, vraćaju se njihovim prvotnim vlasnicima. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

polja, a sedme treba biti šabat

(25,1-13)

Hašemu za zemlju; ni zemlja, niti stabla ne smiju se obrađivati. Čak i

Jedan od najpoznatijih početaka

ono što samo od sebe uzraste, ne

sedri u Tori: "A B-g govoraše s Mo-

smije se ubirati (na uobičajen način)

šeom na Har Sinaju rekavši ...".

sa zemlje ili stabala. (Tora koristi

"Ma injan šmita ecel Har Sinai?". Kakve veze ima ovdje jedno s drugim? Ovaj se izraz temelji na neuobičajenim dodatnim riječima u inače

poznatom

stihu:

B-g

govoraše s Mošeom rekavši. Micvot koje

slijede

šabatnom postulat

bave

godinom. našeg

šmita,

Temeljni

vjerovanja

spoznaje) jest da je B-g Mojsiju (a preko njega i nama) objavio čitavu Toru na Sinaju (a ne samo Deset zapovijedi, kao što mnogi ljudi - Ţidovi i ne-Ţidovi - tvrde). Zašto onda spomenuti mjesto davanja upravo kod ovog skupa zapovijedi? Jedno od načela po kojima nas Talmud uči Usmenoj Tori je "kada se jedno pitanje izdvaja i dobija poseban tretman, ono što iz toga učimo ne odnosi se samo na to pitanje, već na cijelu grupu iz koje je došlo". Ovdje učimo: Baš kao što je šmita sa svojim pojedinostima dana na Sinaju (to je tamo konkretno rečeno), tako su na Sinaju dane i sve micvot sa svim njihovim detaljima (a ne samo "naslovi poglavlja", kao što neki ljudi vjeruju). Ova je ideja vaţna komponenta lanca tradicije i bitna je sastavnica "emunat hahamim", pouzdanja, vjere i sigurnosti koju moramo imati u svaku kariku lanca. Iako nas ono što učimo iz gore spo-menutog fenomena u tekstu

Strana 2

izraz "vinograd", ali to uključuje sva Tore uči o svim micvot, na drugoj

stabla.) Godina šmita svima daje da

razini moţemo postaviti i ovo

imaju

pitanje: "Zbog čega je B-g izabrao,

uobičajene stroge razlike između

da tako kaţemo, upravo ovaj skup

zemljoposjednika i ostalih), pa i

micvot, kako bi nas naučio općem

ţivotinjama.

pravilu? "Jedan komentator nudi

zemlji da se obnovi, a nama daje

slijedeće

koristi

(Šmita

zemlje

daje

(bez

priliku

Micva o

priliku da u svom odnosu prema

šmita nas uči (između ostalog) da se

okolišu, uzmemo u obzir i druga

B-g bavi svakodnevnim stvarima

stvorenja koja s nama dijele Zemlju.

ovoga svijeta. On se brine za nas i

naša ze-maljska polja i drveće. I On

dovedemo u pravu perspektivu,

prebiva, ne samo u uzvišenom

kako bismo ispravno postavili svoje

carstvu Nebesa, već Njegova Bit

prioritete.) Šmita nas podsjeća na to

ispunjava svijet. B-ţji izbor nevisoke

tko je to stvorio i tko još uvijek

gore Har Sinaja kao mjesta za

vlada.

razumijevanje:

davanje Tore tu je da nas pouči istoj ideji. Kako li je samo primjereno što nam Tora kaţe da nam je B-g upravo na Sinaju zapovjedio zakone o šmita.

nam

pomaţe

stvari

Imajte na umu da ovdje u B'har postoje četiri zabrane koje se odnose na šmita, a ima i pozitivna zapovijed da se zemlja odmori u sedmoj godini, iz paršat Mišpatim. Vrijedno je

"Kad dođete u zemlju ..." Zemlja

spomenuti, iako to nije tako neobi-

se treba odmarati svake sedme

čno, način na koji nam Tora pred-

godine. Šest godina čovjek obrađuje

stavlja područje Ţidovskog zakona i micvot - s pozitivnim micvot i zabranama. Šabat, šmita, Jom kipur, jom tov, kašrut (do određene mjere), itd., svi su snaţno prošarani ozbiljnim zabranama. Budući da su takvi, duţni smo se "drţati pravila" kako ne bismo prekršili B-ţji zakon. Nas bi trebao motivirati "strah pred Nebesima", strah od grijeha, strah od kazne. Snaţne su to motivacije, ali ne toliko lijepe i snaţne kao poticaj Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

"ljubavi prema B-gu" do kojega dolazi kada nastojimo strogo ispunjavati B-ţje zapovijedi. Šmita se ne smije gledati samo kao niz zapovijedi "ne radite ovo, ne radite ono". Moramo se radovati prilici da sluţimo B-gu, pokazati našu vjeru i pouzdanje u Njega, biti slobodniji da proučavamo njegovu Toru i vršimo micvot. Poštivanje šmita nije samo izbjegavanje zabrana. Ono je pozitivna izjava o našoj vjeri u Stvoritelja i Gospodara svijeta. (Kad je većina Ţidova u Izraelu i osnovni okvir ţivota po Tori u Izraelu stoji netaknut), Sanhedrin je duţan brojati sedam uzastopnih sedmogodišnjih ciklusa - 49 godina. Na Jom kipur 50. godine, treba oglasiti šofar (kao i svake godine na Roš hašanu, i kao što to simbolički činimo svake godine na kraju Ne'ile). Ovu 50. godinu treba proglasiti "kodešom" kao Jovel - godinom ju-

Alija po Alija

(25,14-18) U poslovanju s drugima valja se ponašati etički; zabranjeno je varati u poslovanju (budući da se na Jovel zemlja vraća svojim izvornim vlasnicima, nekretnina se kupuju samo na određeno razdoblje. Stoga bi cijene trebale odraţavati broj preostalih godina do sljedećeg Jovela. Ovo je kontekst općih micvot u vezi pravilne poslovne prakse.) S gledišta micvi

spremni ići "preko onoga što duţnost nalaţe" (lifnim mišurat hadin). Nadalje, kroz pozitivnu micvu moţemo doseći višu razinu svetosti, budući da smo suočeni s k'došim t'h'ju. Rambam opisuje određene situacije u poslovanju u kojima se,

Evo još jednog primjera područja

tehnički, neke stvari moţe izbjeći,

zasićenog velikim brojem različitih

ali se smatra da to nije postupanje

zabrana uz pozitivnu micvu koja

na "pravi ţidovski način". Moţda

nam nalaţe da se ponašamo u skla-

nam pozitivna zapovijed dolazi i

du sa slovom i duhom halahe. Moţ-

zato da nas pouči da se ne koristimo

da je to jedan od razloga za poziti-

tehničkim "rupama u zakonu", već

vnu micvu u tim područjima. Tehni-

da se vodimo najvišim mjerilima

čki gledano, pozitivna naredba nije

poslovne etike.

"potrebna", budući da bi nas već izbjegavanje svih zabrana dovelo u sklad s B-ţjom voljom.

Postoji više od jednog načina na koji

moţe

objasniti

što

pozitivna zapovijed dodaje našem

bileja. Zabranjeno je obrađivanje

Stoga se pozitivna micva moţe

poštivanju micvot, kada zabrana(e)

zemlje (kao u šmita), kao i sakup-

shvatiti u smislu da od nas zahtijeva

već stoji u knjigama. Ovo je jedno

ljanje onoga što izraste samo od

da ono što činimo, činimo srcem, da

objašnjenje.

sebe, te branja plodova s drveta na

ne kršimo duh zakona i da budemo

uobičajen način. Jovel je svet, mi "jedemo od zemlje". Tijekom Jovela svatko se vraća na svoj posjed. V'ha'avarta šofar t'ru'a ba hodeš ha'švii - i puhat ćete u šofar u sedmom mjesecu. Ovo se smatra otvorenom referencom na Jom kipur Jovela te skrivenom referencom na drugo puhanje u šofar u sedmom mjesecu, naime, na Roš hašanu. Zvuk šofara poziv je na pokajanje. Rašei teivot (početna slova) gore navedene izreke čine riječ t'šuva. Levi - druga alija - 5 p'sukim Godina 12 3 Broj 33 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Dodatno ... Pretpostavimo da tr-

posve sigurni. Nitko ne bi trebao

acije (kao na primjer, otvoriti oči i

govac umjetninama predstavi neku

postaviti pitanje odakle će stići

pogledati u oba smjera prije prela-

kvalitetnu krivotvorinu kao original

hrana (te dvije godine u nizu šmita

ska itd.)

umjetnika. Sasvim sigurno, trgovac

ograničenja). B-g obećava blagoslo-

umjetninama je prekršio halahu

viti zemlju tijekom šeste godine

koja zabranjuje varanje u poslova-

(dvije godine prije Jovela), tako da će

nju. No čiji je tu zakon prekršen?

zemlja dati dosta uroda dovoljno za

Smatramo li tu vrstu prijevare ra-

tri godine, sadnja u godini nakon

binskom zabranom koja je potaknu-

Jovela će zadovoljiti naše potrebe

ta navodima Tore vezanim uz odre-

nakon toga.

đeni primjer varanja u odnosu na godine preostale do Jovela. Ne. Mi tvrdimo više od toga. Mi kaţemo da nas usmena tradicija uči da je Jovel okvir za jednu širu kategoriju zabrana. Drugim riječima, u ovom slučaju, ne suočavamo se s Torom nadahnutim rabinskim proširenjem Zakona Tore. Mi smo suočeni s talmudskom definicijom Zakona iz Tore. To nije isto. Pravilno razlikovanje vaţno je da bismo mogli stvari zadrţati u pravoj perspektivi. Ne samo da čovjek ne smije na nepošten način iskorištavati novčane

Jedan komentator izraţava sljedeću ideju. Pasuk navodi da ako bi netko pitao što ćemo jesti ... onda će B-g zapovijediti Svom blagoslovu da nam da obilan prinos. Međutim, čovjek to pitanje ne treba postaviti. Ako imamo potpuno pouzdanje i vjerujemo bez ikakve rezerve ili

posaditi? U redu. I druge mjere također. Ali najvaţnija je činjenica da je B-ţja braha dio ugovora s Njim. Mi činimo svoj dio. On radi svoj. Ponekad On čini više nego "se traţi". To je ono na što se nemamo pravo oslanjati, bez da uloţimo vlastiti trud. Zemlja se ne smije prodavati zauvijek budući da je se na Jovel vraća njenim izvornim vlasnicima.

■

R'vi'i - četvrta alija - 4 p'sukim (25,25-28)

pitanja da će nam B-g to priskrbiti,

Ako je neki čovjek bio zbog

onda On neće morati zapovijediti

siromaštva prisiljea prodati zemlju

blagoslovu da dođe; to će se

svog nasljedstva, on ili njegov rođak

dogoditi kao prirodna reakcija na tu

mogu otkupiti zemljište plaćanjem

vjeru.

proporcionalnog iznosa (ovisno o

Razmislite o ovome ...

tome koliko godina ostaje do Jovela).

već mora

Zvuči li gore opisana situacija kao

paziti da druge ne "tlači" ili ne

"oslanjanje na čudo", što ne bi treba-

obmanjuje riječima. Ova je zabrana

lo činiti? Moţda moţemo reći da je

probleme svog bliţnjeg

Ali što mi tu moţemo učiniti? Više

Ako se ne otkupi prije Jovela, zemlja se svojim nasljednim vlasnicima vraća na Jovel.

ovo drugačije. Ako netko prelazi

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim –

poveznice koju redak čini između

vrlo prometnu ulicu zatvorenih oči-

(25,29-38)

toga i poštovanja prema Hašemu.

ju, to je, u najmanju ruku, neodgo-

Ako netko proda kuću u gradu

Čuvajte i pridrţavajte se propisa i

voran čin. Mi ne smijemo reći: B-g

opasanom zidinama (opasanom zi-

zakona Tore i boravit ćete sigurno u

će me spasiti - ako ima nešto što

dinama, zapravo znači iz doba Jeho-

zemlji. (Ova veza između štovanja

moţemo sami poduzeti u vezi situ-

šue, tj. prvobitnog osvajanja), ima

vrlo

ozbiljna,

što

vidi

Tore i daljnjeg mirnog i sigurnog

najviše godinu dana da je otkupi;

ţivota u Izraelu je tema koja se često

ako je ne otkupi, ona ostaje zauvijek

ponavlja, tema koju moramo imati

imovinom novog vlasnika. Otkupiti

na umu u suvremenom Izraelu.)

je tijekom godine dana znači vratiti

Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (25,1924) Zemlja će obilno uroditi i mi ćemo

puni iznos koji je plaćen, tj. nema odbitka za vrijeme koje je kupac tamo ţivio. (Tehnički, ovo je izuzeće od zabrane Tore protiv kamata.)

do sitosti jesti i boraviti u Zemlji Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Otkupljivanje kuće u gradu opasa-

smijemo dopustiti da to tako ostane.

nom zidinama je micva. S druge

Otkupiti ga treba njegov bliski

strane, za kuće u neopasanim gra-

rođak, ili on sam, ako namakne

dovima vrijede ista pravila kao za

sredstva. Treba načiniti pravičan

zemlju - otkup je moguć do Jovela,

izračun

kada se kuća vraća prvobitnim na-

gospodaru. Ne smijemo dopustiti

naknadu

njegovom

sljednim vlasnicima. Kuće u gra-

se pušta na slobodu mnogo prije.)

da mu njegov gospodar slomi duh.

dovima Levita (čak i opasanim gra-

Na Jovel, on i njegova obitelj se vra-

Sve je to zato što je Izrael podređen

dovima) mogu se otkupiti i nakon

ćaju u svoju zemlju koja im pripada

B-gu,

jedne godine, a vraćaju se Leviju na

po nasljeđu. Mi smo sluge B-ga (i ne

egipatskog ropstva. Mo-ramo Mu

Jovel. Levi ima nasljedna prava na

bismo trebali biti podređeni drugim

biti predani, ne smijemo praviti

one posebne (konkretno njih 48)

ljudima), niti jedan Ţidov ne smije

laţne bogove, ni idole, ni obredne

gradove. Zabranjeno je mijenjati

se prodati na poniţavajući način

stupove, niti smijemo kleknuti na

područja oko tih gradova prodajom

putem trţnice robova. Nemojte ga

"ukrašen kamen".

dijelova zemlje na trajnoj osnovi.

podvrgavati teškom radu, koji sla-

Obvezni smo pomoći svom bliţnjem koga su zadesila teška vre-

ma duh. Ţidovi

(prema

zakonu

"Drţite moj šabat i poštujte Moje

posjedovati

ovdje spomenuti šabat odnosi na

bismo mu pomogli da se izvuče. "Ja

nasljedna imovina. Ove se robove

sam B-g koji sam vas izveo iz Egip-

ne pušta na Jovel, već ostaju u

ta, i doveo vas u zemlju, da budem

trajnom

vaš B-g."

vlasnika.

kao da nam B-g kaţe: Pogledaj i sjeti

spomenuto, najvjerojatnije je da se

robove,

da brinu jedan za drugoga. To je

otkupio

Tore)

za osobne zajmove koje dajemo da

nazovimo to tako, za Njegov narod

neţidovske

mogu

ključak – ovo naglašava B-ţju ţelju,

nas

Svetište, Ja sam B-g. Kao što je ranije

mena. Ne smijemo uzimati kamate

(Ovo definitivno nije pogrešan za-

koji

takvi

robovi

vlasništvu

postaju

njihovih

š'mita. Ako je tako, onda se kraj knjige podudara s početkom sedre. Ako drţimo Toru i micvot, onda će Vječni pruţiti blagotvornu, pravovremenu kišu i obilne usjeve. Prinos

Š'vi'i – sedma alija - 11 p'sukim -

s polja bit će tako velik, da će se sva-

(25,47-26,2)

ka poljoprivredna sezona stapati sa

Ako

Ţidov

neţidovskom

postane

robom

gospodaru,

sljedećom. I imat ćemo obilje hrane na svojoj vlastitoj zemlji. ■

se što sam učinio za tebe. Sada budi dobar prema svojim bliţnjima.) Šiši - šesta alija - 8 p'sukim (25,39-46) Ako Ţidov sebe proda u ropstvo zbog siromaštva (ili bilo kojeg drugog razloga), njegov se gospodar ne moţe prema njemu odnositi s prezirom. Prema njemu će se odnositi kao prema zaposleniku, i on ostaje kod svog gospodara samo do Jovela. (Ovo je maksimalna duljina, u normalnim okolnostima ţidovski sluga

Godina 12 5 Broj 33 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 326.

počast

sedmoj

godini:

Zabrana

rada

na/obrađivanja zemlji tijekom sedme godine ... svoje polje ne smiješ zasijati ... (Levitski zakonik 25,4) Znate kako Šabos i blagdani imaju dvije micve vezano uz rad, jedan da se odmara i jednu da se ne radi? Pa, šemita, šabatna godina, slična je Šabosu za zemlju Izraelovu. Puno prije, u micvi # 112, imali smo obvezu pustiti zemlju da odmara tijekom sedme godine. Ovdje imamo zabra-

ra s načinom na koji brojimo sedam tjedana - 49 dana - a pedeseti je dan blagdan Šavuos. Zapravo, Sanhedrin broji godine i cikluse na isti način na koji mi brojimo dane i tjedne. (Pogledajte micvu 306.) Razlog za ovu micvu je taj da se u jubilarnoj godini zemlja vraća svojim prvobitnim vlasnicima. To je priznanje činjenici da je B-g pravi vlasnik zemlje. On ju je podijelio među plemenima i domovima Izraela. Kada "prodajemo"

nu vezanu uz obrađivanje zemlje.

zemlju u Izraelu, ono što uistinu činimo je iznajmljivanje

Temelj za taj micvu je ono o čemu smo razmatrali u micvi

pokazuje da zemlja doista pripada B-gu i nije naša pa da

# 84: tijekom šabatne godine, mi radimo korak unatrag da prepoznamo da je B-g stvorio svijet i da je On je na kraju Onaj tko čini da zemlja donese svoju ţetvu. Mi ne sadimo niti ţanjemo kako bismo sebe podsjetili da nismo

zemlje na određeni broj godina do sljedećeg Jovela. To s njom činimo što nam padne na pamet. Mi brojimo godine da priznamo tu stvarnost. Ova je micva na Sanhedrinu, a ne pojedincima. Ona

oni koji stvaraju proizvod, već On.

vrijedi samo u Izraelu, a i tamo samo onda kada sva

Ova se micva odnosi se i na muškarce i ţene, ali samo u

plemena nisu nastanila na svojoj zemlji i prestala je kad

Izraelu. Predmet je traktata Mišne Ševiis i kodificirana je u Mišne Tori u Hilchos Shemittah. Ona je #220 od 365 negativnih micvi u Rambamovu Sefer HaMicvosu i #22 od 26 micvos koji se mogu vršiti samo u Izraelu, prema

plemena tamo ţive. (Ona nije započela sve dok se sva je prvo pleme otišlo u progonstvo.) O ovoj se micvi raspravlja u Talmudu u traktatima Roš Hašana (9b, 30a i drugdje) i Kidušin (38b). Ona je

popisu Steipler Gaona.

kodificirana u Mišne Tora u desetom poglavlju Hilhos

327. Dan drveća: zabrana odrţavanja i obrađivanja

Sefer HaMicvosu.

drveća tijekom godine Šemita ... svoj vinograd ne smiješ obrezivati ... (Levitski zakonik 25,4) 328. Divlji: Zabrana da se ţanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom godine Šemita Ne smiješ pobirati ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,5) 329. Samoniklo: Zabrana da se pobire voće koje samo od sebe uzraste za vrijeme godine Šemita ... groţđe ... nećeš pobirati ... (Levitski zakonik 25,5) 330. Sedam na kvadrat: Obveza da broji sedam grupa po sedam godina Brojat ćeš sedam šabatnih ciklusa, sedam puta po sedam godina... (Levitski zakonik 25,8) Nakon što je zemlja Izrael bio osvojen, Ţidovi su trebali

Šemita i #140 je od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom

331. Proglas o slobodi: Obveza da se puše šofar da se oslobodi robove Zatrubi trubom ... (Levitski zakonik 25,9) 332.

Dijamantni

jubilej:

Obveza

posveti

jubilejska godine Posvetit ćete pedesetu godinu ... (Levitski zakonik 25,10) 333. Produljeni odmor: Zabrana da se obrađuje zemlja za vrijeme Jubileja ... nećete saditi ... (Levitski zakonik 25,11) 334. Paralele: Zabrana da se poţanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom Jubileja ... niti ţeti ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,11) 335. Nekako jako poznato: Zabrana da se pobire voće

brojati Šemita cikluse. Svaki je ciklus bio od sedam go-

tijekom Jubileja

dina, pa je sedam ovih ciklusa iznosilo 49 godina. Pede-

... nećete pobirati ... (Levitski zakonik 25,11)

seta godina bila je Jovel, jubilarna godina. To se podudaStrana 6

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

336. Što je pošteno, pošteno je: Obaveza da se poštuje

tete kao i gospodar. Zbog strogih ograničenja u vezi s

poslovno pravo

onim što se radi s eved Ivrijem, Talmud kaţe (Kidušin

Kada prodajete svom bliţnjemu ili kupite od svog bliţnjega ... (Levitski zakonik 25,14) 337.

Upozorenje:

Zabrana

prekomjerno

zaračunava ili premalo plati ... ne varajte jedan drugoga. (Levitski zakonik 25,14)

22a) da onaj koji si pribavi eved Ivrija zapravo si je pribavio gospodara. (Bez obzira na to, evri Ivri je duţan pokazati poštovanje svom gospodaru.) Temelj ove micve je da je nedolično zlostavljati drugu osobu. Onaj tko kupuje eved Ivrija mora shvatiti da su teške okolnosti odvele ovu osobu u duţničko ropstvo.

338. Ako nemate ništa lijepo reći ...: Zabrana verbalnog

Takve tragedije mogle bi isto tako zadesiti i gospodara.

ugnjetavanja

Stoga, potrebno je da tretira eved Ivrija onako kako bi

Ne tlačite jedan drugoga ... (Levitski zakonik 25,17) 339. Dugoročni najam: Zabrana trajne prodaje zemljišta u Izraelu Zemlja ne moţe biti prodana zauvijek, jer zemlja je Moja ... (Levitski zakonik 25,23)

ţelio da se postupa prema njemu kada bi se našao u njegovoj koţi. Ova se micva primjenjuje i na muškarce i ţene u Izraelu u vrijeme kada se drţi jubilarna godina. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Kidušin na stranici 22a. Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos

340. Vratiti pošiljatelju: Obaveza da se zemlja vrati

Avadim

njenim nasljednim vlasnicima u Jubileju

Rambamovom Sefer HaMicvosu.

... omogućit ćete otkup za zemlju ... (Levitski zakonik 25,24)

345. Zabrana prodaje: Zabrana prodaje Ţidovskog roba

341. Naša kuća: Obaveza da se poštuje zakon o otkupu

... neće ih se prodavati kako se robovi prodaju. (Levitski

kuća u gradovima opasanim zidinama

zakonik 25,42)

Ako netko proda prebivalište u gradu opasanom zidinama ...

346. Ohladila mi se kava: Zabrana da se preforsira

(Levitski zakonik 25,29)

Ţidovskog roba

342. Odbijanje zamjene: Zabrana zamjene zemlje koja

Nećete ga ugnjetavati napornim radom ... (Levitski zakonik

pripada Levitima

25,43)

Polja oko njihovih gradova ne mogu se prodavati ... (Levitski

Ne samo da eved Ivriju ne moţemo dati degradirajući

zakonik 25,34) 343. Nema probitka: zabrana pozajmljivanja uz kamate Nemoj mu davati svoj novac uz kamatu ... (Levitski zakonik 25,37)

#257

365

negativnih

micvi

■

rad, kao što je opisano u micvi #344, ne moţemo mu dati mu teški posao, koji je opisan kao posao koji nema granica. Na primjer, gospodar moţe uputiti svog slugu da okapa određeno polje do određenog vremena ili dok ne dođe do određenog mjesto, ali ne "Dok se ne vratim",

344. Praznik rada: Zabrana da se ima Ţidovskog roba za

za što nije postavljen vremenski okvir. Slično tome,

obavljanje fizičkih poslova

gospodar ne smije dati sluzi "bezvezni posao" samo da

Nećeš mu dati da radi ropskim radom. (Levitski zakonik 25,39)

ne bude besposlen. Na primjer, ne smije mu naloţiti da

Nećete ga raditi s robnim radom. (Levitski zakonik 25:39)

■

ode podgrijati piće koje se ohladilo ako ga uistinu ne ţeli piti. (Ako gospodar ne moţe dati sluzi tako jednostavan

"Eved Ivri" - doslovno "hebrejski rob" - je bio Ţidov koji

zadatak kao što je to neki bezvezan posao, ne treba niti

se zbog teške financijske situacije prodao u duţničko

reći da mu ne moţe dati nepotrebne zadatke koji su

ropstvo. Nije mu bilo dopušteno davati poniţavajuće

zapravo naporan.)

zadatke, poput nošenja gospodareve odjeće u kupelj. Ne samo to, eved Ivriju se morala posluţivati ista hrana koju jede i gospodar, te je morao spavati na krevetu iste kvaliGodina 12 7 Broj 33 Strana

Razlog je, kao što smo rekli, da je već dovoljno loše to da ■ se netko morao prodati kao sluga. Nemamo pravo

Strana 7

(nastavak s 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

pridodavati njegovim nevoljama.

Ivrija, mi ne smijemo dopustiti ni drugima da to čine ako

Iako mi u današnje vrijeme nemamo duţničkog ropstva, pouke iz ove micve se i dalje primjenjuju. Moramo paziti kakve zadatke dajemo članovima svoga kućanstva.

Izraelu u vrijeme kada se drţala jubilarna godina. Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos i

#259

365

negativnih

micvi

ne-Ţidovu, koji ga grubo tretira, trebali bismo nastojati to zaustaviti. Ne smijemo opravdati situaciju misleći da si je to eved Ivri sam kriv za to.

Ova se micva primjenjivala i na muškarce i ţene u

Avadim

smo ih u stanju spriječiti. Stoga, ako je eved Ivri prodan

Rambamovom Sefer HaMicvosu 347. Osim dok se doslovno ne odvoji ...: Obaveza da kananski robovi rade bez vremenskog ograničenja Radit ćete s njima „zauvijek...“ (Levitski zakonik 25,46) 348. Ne pravi se da ne vidiš: Zabrana da se dopusti da Ţidovskog roba tjera da mukotrpno radi Neće ga tlačiti napornim radom pred tvojim očima. (Levitski zakonik 25,53) Ne samo da nam nije dopušteno da poslom tlačimo eved

Razlog je, kao što smo ranije rekli u vezi eved Ivrija, da je njegov ţivot već dovoljno teţak. Trebali bismo mu pokušati pomoći da ne bude gore nego što je nuţno. Ova micva vrijedi i za muškarce i za ţene u vrijeme kada imamo ovlasti da to provodimo. U Talmudu se o tome raspravlja u traktatu Arahin (30a) i, prolazno, u Baba Me-cia 65a. Kodificirana je u Mišne Tori u prvom poglavlju Hilhosa Avadima i #260 je od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 349. Ustani!: Zabrana da se klekne pred klesanim kamenom Nećete imati uglačani kamen u vašoj zemlji da mu se klanjate ... (Levitski zakonik 26,1) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 178. Negativna je zapovijed da muško ruho, itd. ne smiju nositi ţene kao što Pismo kaţe, Ţena neće nositi što pripada muškarcu (D'varim 22,5). To znači odjeću i urese za koje je općepoznato u gradu da su izričito za muškarce. Ţena ih ne smije nositi. Niti smije brijati glavu poput muškarca. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme,. 179. Negativna je zapovijed da muškarac ne nosi ţensku odjeću kao što Pismo kaţe, niti će muškarac na sebe odjenuti ţensko ruho (D'varim 22,5). „Ţensko ruho“ odnosi se na odjevni Strana 8

predmet i ukrase za koje je u gradu općepoznato da su izričito za ţene. Tako isto, ako muškarac iz tamnih vlasi iščupa sijedu vlas, s glave ili sa svoje brade – makar i samo jednu vlas; ili ako tamno oboji svoju kosu – sve i ako oboji jednu bijelu vlas – bilo kojim od tih postupaka on krši [zabranu]. Po zakonu mudraca muškarac ne smije odstranjivati dlake iz svoga pazuha ili svoje stidne dlake. Tkogod ih odstrani sa mjesta [na tijelu] s kojega ih [uglavnom] nitko osim ţena ne uklanja, treba ga izbičevati bičevanjem za neposlušnost. Međutim, dopušteno je odstraniti dlake s drugih udova i dijelova tijela, koje god to bilo, škarama. ■ Ovo je na snazi posvuda i uvijek. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Šemita: usredotočiti se na vjersko, društveno ili poljoprivredu? Koja je svrha godine Šemita? Dok se Ramban fokusira na to da Šemita omogućava duhovni rast i prepoznavanje Hašema, Shadal naglašava kako ona usađuje društvenu jednakost i brigu za one koji imaju manje sreće. Rambam nudi treću mogućnost sugerirajući da Šemita služi praktičnoj funkciji u održavanju plodnosti zemlje.

 Da li je moguće da su određene zapovijedi dane isključivo s praktičnom funkcijom? Koje se druge micvot može razumjeti na sličan način?  Da li Tora propagira svjetonazor bliži kapitalizmu ili socijalizmu? Što sugeriraju zakoni Šemita?  Na koji su način Šemita i Šabat slični? Do kojih prednosti dovode prisilni odmor i uzdržavanje od rada?

Godina 12 9 Broj 33 Strana

Ispit vjere? Vajikra 26 izdvaja nepridržavanje godine Šemita kao glavni uzrok konačnog izgnanstva naroda iz zemlje Izrael. Doista, Šemita bi, čini se, bila iznimno teška obaveza za agrarno društvo. Međutim, svjestan tih poteškoća Hašem uvjerava narod da će im usjevi šeste godine biti dostatni za tri godine. U određenoj mjeri ovo okreće pitanje naglavačke: Ako su ljudi dobili trostruki blagoslov žitarica još prije sedme godine, zašto je micvu bilo tako teško ispuniti? Na koji način je to uopće bio test vjere? Da li tišrei obilježava početak nove godine? Kako bi omogućio držanje Šemite, Hašem obećava trostruki blagoslov uroda u šestoj godini, koji će biti dovoljan da potraje tri godine. Međutim, ako je rad na zemlji zabranjen samo godinu dana, ne bi li blagoslov za dvije godine bio dovoljan?

 Neki Karaitski komentatori

objašnjavaju da godina Šemita i njezine zabrane ne počinju u tišriju nego u nisanu, na početku žetve. To onda sprečava da se usjevi zasađeni u šestoj godini poţanju sedme godine. A budući da ništa nije zasijano tijekom ostatka sedme godine, rezultat su dvije uzastopne godine bez žetve, što zahtijeva blagoslov za tri godine.

 Za razliku od toga Rabinski zakon tvrdi da kako nisan tako i tišre služe kao počeci godine za različite svrhe i zakone. Na čemu se temelji i koja je motivacija za ovaj kompleksni dvostruki sustav? Kakva se biblijska potpora može dati za rabinsko stanovište da poljoprivredna ili Šemita godina počinje u tišreu?  Kako još možemo objasniti zašto je bio potreban blagoslov za tri godine? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, kumzits, parve

u] jovel." (Za daljnju raspravu, pogledajte Ibn Ezru i Rambana na 25,10). Nakon što smo razmatrali o šofaru sada ćemo govoriti o sinonimu jovel ‫מעבל‬. Nalazimo da se jovel koristi kao drugi naziv za šofar u Šmot 19,13: ‫ ״ ַמ ֲלּו ״בָּ דָּ ה" ״ ״ ״‬,‫ ״דֵ מָּ ד‬,‫ ״דַ יֹׁבֵ ל‬,‫ ״ בִּ ְ שְֹׁך‬- Kada se jovel oglasi rastegnutim zvukom, mogu se uspeti na goru."

Hebrejska je riječ našla put do grčkog - iobelos i iabelaios – a iz njega u latinski - jubilaeus. Otamo dobijamo našu riječ jubilej, na koju je utjecala nepovezana latinska riječ jubilare (source of jubilant), značenja "zazvati nekoga " a kasnije "podvikivati od radosti". Kutscher piše da je na kasnije značenje riječi jubilare

Kako znamo da se jovel odnosi na ovnujski rog? U Jehošui poglavlje 6 vidimo da je jovel ţivotinja. A Rabi Akiva u Roš HaŠana 26a kaţe: "Kada sam posjetio Arabiju otkrio sam da oni ovna nazivaju 'jovela'" Steinsaltz napominje da se pojam jovela ne pojavljuje u arapskom. Međutim, u tom značenju se pojavljuje u feničkom i punskom (na primjer u Punic Marseilles Tariff, redak 7.) Kutscher ističe da područje koje se naziva "Arabija", zapravo podrazumijeva Arabiu Petraeau, čiji je glavni grad čuvena Petra, gdje su govorili aramejsko-hebrejskim dijalektom. Klein piše da se značnje jovela kao ovna izvodi od korijena ‫ מבל‬, koji znači "nositi" pa je stoga riječ prvobitno značila "vođa stada, predvodnik". Tako je jovel isprva značilo "ovan", a značenje se s vremenom ograničilo na "ovnujski rog". Značenje riječi se i dalje razvijalo. U Vajikra 25 imamo opis posebne godine oslobođenja, koja se odrţava svakih 50 godina. Dolazak godine se proglašavao oglašavanjem šofara (Vajikra 25,9), i nazivala se jovel (25,10). Tako, kao što to ističe Kutscher, kad Tora raspravlja o jovelu, ona zapravo misli "[godina puhanja Strana 10

moguće utjecala vesela narav godine jovela, no zasigurno riječ jubilej ima blagdansku konotaciju, zbog zbliţavanja dviju sličnih riječi. Iz latinskog ta je riječ ušla u europske jezike u značenju "proslava godišnjice" – često puta 50-godišnjice, ali ne uvijek. Suvremeni je hebrejski prihvatio europski smisao riječi, pa jovel moţe značiti obiljeţavanje godišnjice. Jedna osobna stvar. Naš sin je rođen 1998 – 50-e godine od osnivanja Drţave Izrael. Razmišljali smo da ga nazovemo Jovel, no shvatili smo da će ga bez nikuda, dijakritičkih znakova koji predstavljaju samoglasnike, češće zvati popularnim hebrejskim imenom Juval. U to vrijeme, nisam smatrao da je Juval povezano s jovel, no istraţujući kasnije, pronašao sam vezu. Juval je bio sin Lemecha, i bio je poznat kao "preteča svih koji sviraju liru i frule" (Berešit 4,21). Daat Mikra spominje brojne teorije za porijeklo tog imena. Jedna od njih dovodi u vezu Juval i

jovel – jedan rani muzički instrument. kumzits Vrlo je uobičajeno da se oko krijesova na Lag B'Omer zajednički pjeva, što se naziva kumzits (također kumzitz ili kumsitz). Kumzits je neobična riječ. S jedne strane, opće je poznato da vuče podrijetlo iz jidiša i znači "dođi i sjedi". Međutim, sta e riječ ne pojavljuje u rječnicima jidiša. Zašto? Ispostavilo se da je kumzits riječ na jidišu koja postoji samo u hebrej■ skom. Usvojili su je prvi pioniri u Izraelu, unatoč tome što su se vlasti protivile korištenju riječi na jidišu. Predloţene su bile hebrejske zamjene kao npr. ševna ‫ בנא‬- "molim (te) sjedi" i talmudski tozig ‫טעזמ‬. Ali ništa nije uspjelo zamijeniti kumzit s njegovog mjesta pored vatre. pareve Htio bih pokušati razriješiti jednu veliku etimološku tajnu. Riječ pareve (ili parev ili parve ili parevine) ‫ עהעעד‬označava hranu koja nije ni mesna ni mliječna. Stahl citira časopis koji je dao ni manje ni više nego 15 različitih odgovora na pitanje: koje je podrijetlo riječi pareve? On ne daje njihove odgovore, pa ću ih ja ovdje navesti. Menachem Mendel je o tome pisao prije nekoliko mjeseci. Nakon što je naveo neke teorije (koje ćemo razmotriti) on piše: Zahvaljujući nekim stvarima koje sam pronašao na internetu naišao sam na članak Davida L. Golda, autoriteta za jidiš. Naslov je članka "Doprinos studiji o podrijetlu dva istoznačna jidiška pridjeva: pareve i minikh" u Jewish Language Review

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

5 (1985). Goldov zaključak je da je pareve vjerojatno poteklo iz latinskog preko češkog i poljskog. Latinska riječ par znači par, dvoje. U češkom nalazimo parovy i u poljskom parowy. Pareve hrana moţe biti "uparena" s mlijekom ili mesom. Budući da latinski nije utjecao ni na češki ni na poljski jezik sve do kristinizacije njihovih zemalja, Gold ne datira ove riječi prije 9. ili 10. stoljeća, te da "ne bi bilo kronoloških problema kada bismo ustvrdili da je pareve izravno češkog ili poljskog podrijetla." Prema Goldovom mišljenju, "poljskočeška hipoteza jedina je odrţiva teza u svjetlu trenutno dostupnih podataka". Joe iz Australije imao drugačiji prijedlog: Uvijek sam smatrao da ona znači "malo" ili inferiorno (latinski parvus). To jest, ovo se odnosi na stvari poput kruha koji nije bio oplemenjen mliječnim ili ţivotinjskim mastima. Dobar izvor za etimologiju jidiških riječi je Mendelov popis, gdje je Les Train napisao: Shvatio sam da je pareve došlo iz staročeškog ili starog poljskog, a prvobitno od latinskog parus - što znači jednako, ne više na jednu stranu nego na drugu (latinski par- i slavenski sufiks ov-/ev-). Dakle, pareve znači ni ovdje ni ondje; isto onoliko milekhdik koliko i fleyshik. Također je u Mendeleu Alan Astro napisao: Profesor Herbert H. Papir jednom je sugerirao da se etimološki pareve moţe povezati s francuskim pareil ("isti, sličan"; L na kraju riječi se ne izgovara kao L već kao y sonant). Druge romanske riječi na jidišu također se javljaju u religijskoj sferi: bentshn, tsholnt, orn ("moliti" na zaGodina 12 11 Broj 33 Strana

Jovel, kumzits, parve

padnom jidišu), leyenen (što bi uključivalo čitanje iz Tore). U suvremenom francuskom jeziku, c'est pareil se obično koristi u značenju "nije vaţno koji." Još jedan dobar popis je Mail-Jewish. Perets Mett je 2005. napisao: Jidiška riječ za paru je 'pa-re' - sigurno iz slavenskog korijena. Dakle, para nema ni mirisa, ni okusa, niti boje, ona je uistinu neutralna. Stoga, je sve što je neutralno 'poput pare' ili 'pare-v' koristeći pridjevnu oznaku 'v'. (Na Mendelea Reuven Frankenstein je proširio ovu ideju rekavši da je pareve značilo "kuhano na pari, ni na maslacem, ni na masti".) Godine 1994. Stuart Einbinder je napisao: Prije mnogo godina rečeno mi je da etimologija riječi pareve dolazi iz španjolskog stiha "PARa todo los VEces" ("za sva vremena"), što znači da se hrana moţe konzumirati u svako doba. Također, iste godine rabin Shalom Carmy je napisao: Pretpostavljam da Parve znači "siromašan" prema latinskom. Masora Gedola se na latinskom naziva Masora Magna, a Masora Ketanna = Mesora Parva. A kao odgovor na moje pitanje iz 1999., Joseph Geretz je napisao: U Bejs Hamikdašu (Svetom Hramu) postojala je dvorana nazvana Bejs HaPareve (dvorana Pareve). Ova se dvorana nalazila pola u Ezras Kohanimu, a pola u Ezras Jisrael, "ni tu ni tamo". Prema tome, pojam Pareve ima smisao ni mesno ni mliječno . To se povezuje s liška, jer je ona

također bila poznata kao Liškat HaParva. Prema Jastrowu pod ‫פהעעד‬. Parva, ime perzijskog graditelja i maga, prema kojem je trebao biti nazvan jedan odjeljak u Hramu. Drugo objašnjenje povezano s Hramom potječe od Macy Nulman u Enciklopediji izreka ţidovskog naroda, kako je navedeno u The New Joys of Yiddish: Pareve je izvedeno iz parbar, talmudske riječi koja se odnosi na mali prolaz u Hramu koji je "pomogao da čitavo dvorište Hrama bude podesno za konzumiranje najsvetijih i za klanje manjih ţrtava". Hebrejska riječ koaj se ovdje koristi je ‫בהבה‬, koja se još piše i ‫העה‬. Klein ga definira kao "strukturu pričvršćenu na zapadnu stranu Salomonovog hrama", a iz toga dobijamo suvremenu hebrejsku riječ za predgrađe - parvar - (pretpostavljam zbog načina na koji je predgrađe "vezano" za grad). Aish HaTorah također ima nekoliko prijedloga: Jidiška riječ "pareve" moţe imati svoje korijene u hebrejskoj riječi "pri" - što znači plod. Plod, voće ili povrće, naravno, nije ni mliječni ni mesni. Na jidišu se "ve" često dodaje pri pretvaranju imenice u pridjev. Druga je mogućnost, izraz "parevis" kojim se na starofrancuskom nazivao prazan prostor ispred Hrama. Ovaj prazan prostor stoji između svjetovne ulice i posvećenog doma molitve. Na isti način pareve hrana leţi između dvije krajnosti, mliječnog i mesnog. Ovo nam pokazuje koliko etimologija moţe biti zanimljiva - do te mjere da svatko ţeli dati odgovor. Da nema riječi poput pareve, ne bi bilo ni pribliţno tako zabavno ... ■ Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Obiteljski osjećaj U jednom od davara na paršu Ke-

„Tvoj brat“ u ovim stihovima ne-

B-g naš roditelj, tada smo svi mi

došim govorio sam o tome da je ju-

ma doslovno značenje. Povremeno

braća i sestre. Mi smo povezani ve-

daizam više od etniciteta. To je po-

to znači „tvoj rođak“; ali većinom to

zama koje idu do samog srca onog

ziv na svetost. Međutim, na neki na-

znači „tvoj bliţnji Ţidov“. To je ka-

što jesmo.

čin postoji vaţna etnička dimenzija

rakterističan način razmišljanja o

judaizma.

društvu i o našim odgovornostima

To je najbolje prikazano u šali iz 1980-ih vezanoj uz marketinšku kampanju u New Yorku. Diljem grada bili su ogromni plakati sa sloganom, „Imate prijatelja u Chase Manhattan banci.“ Ispod toga, jedan Izraelac naškrabao je riječi, „Ali u Bank Leumi imate mišpaha.“ Ţidovi jesu, i svjesni su toga, jedna proširena obitelj.

prema drugima. Ţidovi nisu samo građani istog naroda ili pripadnici iste vjere. Mi smo članovi iste proširene obitelji. Mi smo – biološki ili izborom – djeca Abrahama i Sare. U većini toga, mi dijelimo istu povijest. Na blagdanima mi ponovno proţivljavamo iste uspomene. Bili smo iskovani u istom loncu patnje. Mi smo više od prijatelja. Mi smo mišpaha, obitelj.

Proroci su nastavili tu metaforu. Ima jedan predivan odlomak u Hošei u kojem prorok opisuje B-ga kao roditelja koji uči malo dijete kako da učini svoje prve nesigurne korake: „Kad je Izrael bio dijete, volio sam ga, i iz Egipta sam pozvao svog sina… Ja sam Efrajima učio hodati, uzimao sam ih na svoje ruke… Bio sam im kao onaj koji podiţe dojenče ■ uz svoj obraz, i saginjao sam se da bi ih hranio.“ (Hošea 11,1-4)

To osobito dolazi do izraţaja u

Ista se slika nastavlja i u rabin-

ovotjednoj parši. Više puta čitamo o

skom judaizmu. U jednoj od najpo-

društvenom

zakonodavstvu

jezi-

kom obitelji: Ako prodajete nešto svom bliţnjem,

ili

kupujete

Zašto je judaizam

znatijih fraza u molitvi, rabi Akiva

sagrađen na

koristi riječi Avinu Malkenu, „Oče

modelu obitelji?

naš, Kralju naš“. To je precizan i namjeran izraz. B-g je uistinu naš vla-

njega, ne činite nepravdu svom

Koncept obitelji je apsolutno teme-

bratu. (Lev 25,14)

ljan u judaizmu. Uzmite za primjer

Ako tvoj brat osiromaši i proda

knjigu Postanka, početnu točku To-

dio svoje imovine, neka njegov

re. Ona nije primarno vezana uz te-

otkupitelj dođe i otkupi ono

ologiju, doktrine, dogme. Ona nije

što

polemika protiv idolopoklonstva.

njegov brat prodao.

(25,25) Ako

tvoj brat osiromaši

postane ti duţan, moraš ga podrţati; on neka ţivi s tobom

dar, naš zakonodavac i naš sudac, ali prije nego je išta od toga, On je naš otac, a mi smo Njegova djeca. Zato mi vjerujemo da će boţansko suosjećanje uvijek nadvladati strogu pravednost.

Ona se bavi obiteljima: muţevima i

Taj koncept Ţidova kao proširene

ţenama, roditeljima i djecom, bra-

obitelji moćno je opisan u Majmoni-

ćom i sestrama.

desovim Zakonima o milosrđu:

kao stranac i došljak. Ne uzi-

U ključnim trenucima u Tori, sam

Cijeli ţidovski narod i svi oni

maj od njega ni kamatu ni

B-g definira svoj odnos sa Izraelci-

koji mu se priključe su poput

dobit, već se boj svog B-ga, i

ma koristeći se obiteljskim termini-

braće, kao što je pisano (Pnz

neka tvoj brat ţivi s tobom.

ma. On kaţe Mojsiju da u njegovo

14,1): „Vi ste djeca G-spoda,

(25,35-36)

ime kaţe faraonu: „Moje dijete, moj

svog B-ga.“ A ako brat neće

Ako tvoj brat osiromaši i mora

prvorođenac,

4,22).

iskazati milost bratu, tko će mu

ti se prodati, ne odnosi se pre-

Kada Mojsije ţeli objasniti Izraelci-

onda iskazati milost? Prema

ma njemu kao prema robu.

ma zašto imaju duţnost da budu

kome će siromasi Izraela podići

(25,39)

sveti, on kaţe, „Vi ste djeca G-spo-

svoje oči? Prema poganima koji

Izrael“

(Izl.

da, vašeg B-ga“ (Pnz. 14,1). Ako je Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Obiteljski

osjećaj

ih mrze i progone? Njihove su

altruizma. To je mjesto na kojem je

smislu više ne postoji. Kneset Jisrael,

oči uprte samo u njihovu braću.

rođen osjećaj za moral.

narod saveza kao jedinstveni entitet pred B-gom, više ne postoji. Podjele

Taj osjećaj srodstva, bratstva i obi-

To je ključna stvar, ne samo za bi-

teljske veze leţi u srcu ideje Kol Jis-

ologiju, već i za političku teoriju.

rael arevin ze baze. „Svi su Ţidovi od-

Edmund Burke rekao je da „Biti po-

govorni jedni za druge.“ Ili kako je

vezan sa podvrstom, voljeti mali

to rekao rabi Šimon bar Johaj, „Ka-

vod kojem pripadamo u društvu,

da je jedan Ţidov povrijeđen, svi

jest prvi princip (klica, da tako kaţe-

Ţidovi osjećaju bol.“

mo) javne naklonosti. To je prva po-

Ipak, taj je zaključak preuranjen

veznica u nizu u kojem idemo ka

upravo iz razloga koji obitelj čini

ljubavi prema našoj zemlji i prema

toliko elementarnom vezom. Posva-

čovječanstvu.“ Slično tome, Alexis

đaj se sa svojim prijateljem i sutra

de Tocqueville je rekao, „Sve dok je

on moţda više neće biti tvoj prija-

obiteljski osjećaj bio ţiv, protivnik

telj, ali posvađaj se sa svojim bra-

ugnjetavanja nikad nije bio sam.“

tom, a on će ti i sutra biti brat. Knji-

Zašto je judaizam sagrađen na tom modelu obitelji? Djelomično zato da nam kaţe da B-g nije izabrao elitu pravednika ili sektu istomišljenika. On je izabrao obitelj – Abrahamove i Sarine potomke – koja se s vremenom proširila. Obi-

među Ţidovima, religioznim i sekularnim, ortodoksnim i neortodoksnim, cionistima i ne-cionistima, razdvojile su narod bez nade u oporavak, mislio je on.

ga Postanka prepuna je rivalstva

Posvađaj se sa svojim

među braćom, ali ne završavaju sva

iteta, a vrste promjena za koje se

prijateljem i sutra ti on

na isti način. Priča o Kajinu i Abelu

očekivalo da Ţidovi donesu svijetu

možda više neće biti prijatelj,

telj je najmoćnije sredstvo kontinu-

nisu mogle biti postignute u jednoj

završava Abelovom smrću. Priča o Izaku i Jišmaelu završava tako da

ali posvađaj se sa

obojica stoje na Abrahamovom gro-

kao mjesto obrazovanja („Ovim ćeš

svojim bratom, a on će ti

bu. Priča o Ezavu i Jakovu doseţe

stvarima poučiti svoju djecu…“) i

i sutra biti brat.

generaciji. Stoga obitelj ima vaţnost

jenosti, oni susreću, grle i svaki od-

prenošenja te priče, osobito na Pesah tijekom sluţbe sedera. Drugi razlog je taj što je obiteljski osjećaj prvobitna i najmoćnija moralna veza. Znanstvenik J.B.S. Haldane dao je poznatu izjavu, kada su ga upitali da li bi skočio u rijeku i riskirao svoj ţivot da spasi svog

Jake obitelji su temelj slobodnog društva. Tamo gdje su obitelji jake, postoji osjećaj altruizma koji se moţe proširiti prema van, od obitelji prema prijateljima, prema susjedima, prema zajednici i odatle prema narodu kao cjelini.

lazi svojim putem. Priča o Josipu i njegovoj braći započinje mrţnjom, ali završava oproštenjem i pomirenjem. Čak i najnefunkcionalnije obitelji na kraju mogu doći zajedno. Ţidovski narod ostaje obitelj, često podijeljena, uvijek puna rasprava,

brata koji se utapa, „Ne bih, ali uči-

Upravo je obiteljski osjećaj zadr-

nio bih to za dvojicu braće ili za

ţao Ţidove povezanima u mreţu

osam rođaka.“ Poanta koju je htio

međusobne

istaknuti jest da dijelimo 50 posto

činjenici da su bili rasijani diljem

naših gena sa našim najbliţima, a

svijeta. Postoji li on još uvijek? Po-

osminu s našim rođacima. Preuzi-

nekad su podjele unutar ţidovskog

manje rizika da ih spasimo je način

svijeta toliko duboke, a uvrede koje

na koji osiguravamo da se naši geni

jedna skupina nanosi drugoj toliko

prenesu na sljedeću generaciju. Taj

brutalne da bismo gotovo mogli biti

princip, poznat kao „rodbinska sele-

uvjereni da ne postoji. U 1950-ima,

kcija“, najosnovniji je oblik ljudskog

Martin Buber izrazio je uvjerenje da

odgovornosti

vrhunac kada se, nakon duge odvo-

unatoč

ali svejedno povezana vezom zajedničke sudbine. Kao što nas naša parša podsjeća, osoba koja je pala je naš brat ili sestra, i na nama je da im pruţimo ruku koja će im pomoći da se ponovno podignu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

ţidovski narod u tradicionalnom Godina 12 13 Broj 33 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Slika boljeg sutra Gora Sinaj zauzima središnje mjesto u Ţidovskoj povijesti. Stvarni geografski poloţaj same gore nije posve jasan, no njeno mjesto zabetonirano je u pamćenju ljudske civilizacije. Gora Sinaj nije toliko točno određeno mjesto koliko simbol B-ţje objave čovječanstvu i davanje moralnog kodeksa ljudskoj rasi. A kanal za prenošenje svijetu te sinajske poruke bio je i još uvijek jest narod Izraela. Svijet se navikao na posebnost Ţidovskog naroda. Ona je izvor sve antisemitske retorike i ponašanja koje je nekada postojalo i koje je i nadalje toliko prisutno u naše doba. Stav koji svijet gaji saţeto je izrečen u poznatom stihu “Kako je to čudno od B-ga da je odabrao Ţidove.” Čudan odabir Ţidova da na neki način budu “izabrani” ono je što mnoge ljude na svijetu razdraţuje i frustrira. Stoga tvrdnja koja se pojavljuje u Talmudu, “Zbog čega je gora prozvana Sinaj?.... zbog sinaa – nepromišljene bezrazloţne mrţnje – koja se spustila na svijet!” A to svakako reflektira ovo stanovište. Nije gora sama ono što je vaţno. Moţda je

Strana 14

zato u Ţidovskoj tradiciji geografska lokacija gore Sinaj tako dvojbena, pa čak i nevaţna. Umjesto toga, rezultat Sinaja, enormne posljedice koje je stvorila objava koja se tamo desila prije 3331 godinu ono je što dominira čitavom Ţidovskom i svjetskom poviješću.

koji su napustili Sinaj na kraju otpali od Ţidovskog ţivota. Berlin je dokazao da nije Jeruzalem i Marx nije završio tako da je postao Mojsije. Jer i Berlin i Marx bili su veliki poricatelji Sinaja. Zanimljivo je primijetiti da je katolička crkva sagradila samostan na vrhu onoga što se smatra gorom Sinaj.

Gora Sinaj je temelj judaizma –

Sve monoteističke religije tvrde da su povezane s gorom Sinaj. Po svom simbolizmu i poruci, gora Sinaj ostaje jedini potporanj moralnog i optimističnog ljudskog društva. ■ Sasvim je razumljivo zašto Tora u prvim retcima ove parše naglašava da je Tora neraskidivo povezana s gorom Sinaj. Gora Sinaj je temelj

ona je slika i primjer koja transformira ono što je fizičko u duhovno vječno Također moţemo razumjeti nuţnost povezivanja svih zapovijedi i drugih elemenata Ţidovskog ţivota sa Sinajem. Jer sve što je bitno i vječno u Ţidovskom ţivotu, po definiciji, mora biti povezano sa Sinajem – sa simbolom i porukom koju Sinaj predstavlja. U stvarnosti, bilo što što nije povezano sa Sinajem neće imati trajnu vrijednost, što se tiče Ţidovske budućnosti. Razdaljina između današnjih ideja, planova i Sinaja nije geografska – ona je ideološka i stvar je vjere i tradicionalnog vjerovanja. Ţidovska povijest jasno pokazuje da su oni

judaizma – ona je slika i primjer koja transformira ono što je fizičko u duhovno vječno. Istaknuto mjesto koje Tora daje lokaciji – Gori Sinaj – gdje je Moše primio Toru i njene zapovijedi, a među njima i zapovijed u vezi obdrţavanja šabatne godine, vjekovima je bilo predmetom velikog interesa komentatora Tore. Raši, citirajući poznatu rabinsku izreku, navodi da nam riječi “Gora Sinaj” ukazuju da kao što je toj zapovijedi

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Slika boljeg sutra

o šabatnoj godini Moše bio podučen na Gori Sinaj, tako također trebamo razumjeti da sve zapovijedi judaizma potječu iz objave na Gori Sinaj. No, moţda ovdje postoji još jedna drugačija pouka, pri spominjanju Gore Sinaj, kao mjesta na kojem su zapovijedi o šabatnoj godini po prvi puta bile izrečene i otkrivene. Sinajska pustinja jedno je od najneplodnijih i najnegostoljubivijih zemljopisnih područja na kugli zemaljskoj. Sama Tora je opisuje kao veliko, impresivno i zastrašujuće mjesto, mjesto bez vode i uskraćeno za hranu, mjesto zmija i škorpiona. Govoriti o šabatnoj godini u ovom kontekstu, o tome gdje i kada se polja i usjevi neće obrađivati, na prvi pogled, u najmanju ruku djeluje neprimjereno. Mogli bismo razumjeti iznošenje takve zapovijedi kada Ţidovi stoje na pragu ulaska u Zemlju Izraela, ili, još bolje, kada su stvarno ušli u zemlju. Čuti zapovijed da se polje ostavi da leţi neobrađeno godinu dana dok se ţivi u bespuću isušene pustinje doista izgleda čudno. Ali Tora, koja je vječna i neograničena vremenom i prostorom, dolazi da nas poduči vaţnu pouku u vezi ţivota općenito, a napose o Ţidovskom ţivotu. Imao sam prijatelja i člana moje zajednice dok sam prije pedeset godina sluţbovao kao rabiner u Miami Beachu. On je bio preţivjeli holokausta, čovjek materijalno imućan i ţivog intelekta. Jednom mi je pričao da je bio izuzetno bogat čovjek u Mađarskoj prije Drugog svjetskog rata. Krajem tridesetih godina onog stoljeća posjetio je Zemlju Izrael i iz pukog hira kupio Godina 12 15 Broj 33 Strana

stan ovdje u Jeruzalemu. Pred kraj ljeta 1944., zajedno sa stotinama tisuća drugih mađarskih Ţidova, on i njegova obitelji bili su deportirani u Auschwitz. Njegova obitelj nije bila u stanju podnijeti tu muku, no on sam je nekako ostao ţiv, i kasnije ponovo izgradio svoj ţivot te još jednom stvorio obitelj i materijalni uspjeh u Americi.

Ta zamišljena scena bolje sutrašnjice bila je ono što ga je održalo na životu i davalo mu duhovne i umne snage da se sasvim ne preda i jednostavno umre Rekao mi je da je svake noći u baraci radnog logora u koji je bio dodijeljen, leţeći na drvenim paletama koje su mu sluţile kao krevet, u svojim mislima opremao stan koji je kupio u Jeruzalemu. U svojim mislima, on je kupovao najfiniji

namještaj i tapete, te ih postavljao tako da je stan odisao s raskoši, dobrim ukusom i elegancijom. Rekao je da je ta zamišljena scena bolje sutrašnjice bilo ono što ga je odrţalo na ţivotu i davalo mu duhovne i umne snage da se ne preda sasvim i jednostavno umre, kao što se to naţalost dogodilo mnogim drugima. Da bi preţivjeli Sinajsku pustinju Ţidovski je narod morao zamisliti bogata plodna polja Zemlje Izrael i šabatnu godinu koja će donijeti blagoslov i prosperitet tim poljima i njihovim vlasnicima. Tora nam ističe da je šabatna godina bila zapovijeđena Izraelu na nemogućem i mračnom mjestu zbogradi činjenice da će dati nade, optimizma i vizije velikog blagoslova Zemlje Izrael koje će tek iskusiti. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Procjena

Talmud (Šabos 33b-34a) navodi da

Šimon bar Johai ponudio bi mu ih

prema razgovoru između rabina

dvadeset i četiri. Ne samo da nije

Jehude, rabina Josija i rabina Šimo-

bio ţalostan zbog vremena koje je

na Bar Johaija, a u kojem je potonji

proveo u pećini kao mrtvac u ze-

prezirno govorio o rimskoj vlasti,

mlji, nego je bio oduševljen pobolj-

bio je prisiljen skrivati se kako bi

šanjem i razvojem koje je postigao

izbjegao smrt. On i njegov sin, rabin

tijekom tih godina.

Elazar, pobjegli su u pećinu u sjevernom dijelu Izraela, i skrivali se

Kako je to moguće?

tamo trinaest godina. Kako bi sa-

U petom poglavlju Tana d'bei

čuvali odjeću, sjedili su goli zako-

Elijahu se kaţe da je Ja'akov avinu

pani do grla u pijesku dok su pro-

zavrijedio ţivot zadovoljstva i mira

učavali Toru. Oblačili bi odjeću dok

u ovom svijetu jer je sjedio u Bet

su molili, a zatim se vraćali u pije-

midrašu od malih nogu do starosti.

■

sak. Preţivjeli su tako što su jeli

Znamo da je Ja'akov avinu imao

rogač i pili vodu koja se nekim

teţak i najizazovniji ţivot od sva tri

čudom pojavila u pećini. Nakon što

praoca. Ramban nam kazuje da se

Veliki gaon rabin Šmuel HaLevi

je imperator umro, a nalog protiv

Ja'akov jako postarao i da je izgle-

Wosner propituje tvrdnju iz Tana

rabina Šimona bio povučen, vratili

dao jako staro. Faraon je bio zna-

D'Bei Elijahu i citira Talmud (Bava

su se u civilizaciju.

tiţeljan u vezi njegove poodmakle

Basra 16b-17a): „Trojica su zavrije-

Jednom je rabin Pinhas ben Jair,

dobi jer nije nikad vidio nekog

dila još u ovom svijetu kušati svijet

zet rabina Šimona Bar Johaija, bio s

toliko starog, pa ga je upitao koliko

koji dolazi, a to su Avraham, Jichak

njim u kupelji i vidio da mu je koţa

mu je godina, a Ja'akov je odgovorio

i Ja'akov.“ Kako je Ja'akov u tome

prekrivena plikovima i jako ispu-

(Berešit 47,9): „… malobrojni i loši bili

uspio unatoč velikim carot (nevolja,

cana zbog godina provedenih u

su dani godina moga ţivota i nisu

op.ur.) koje je iskusio? Kao što Tana

pijesku. Rabin Pinhas je počeo pla-

dosegli ţivotni vijek mojih praotaca…“

D'Bei Elijahu tvrdi, sjedio je u Beit

Medraš Breišis Raba obrazlaţe da

midrašu. Bio je toliko zaokupljen

tastove otvorene rane, zbog čega je

Ja'akov nije imao miran ţivot. Mu-

učenjem Tore, uţivao u dubinama

on zaplakao od boli.

čio ga je Lavan, proganjao Ezav,

Tore toliko da je zaboravio svu

raţalostio incident s Dinom, a onda

svoju bol i tugu. Uspijevao se od-

je propatio zbog gubitka Josefa.

vojiti od svoje agonije, kao što

kati, a njegove slane suze su pale u

„Jao meni, što te vidim u takvom stanju,“ zaplakao je rabin Pinhas.

Dovid

HaMeleh

kaţe

(Tehilim

Rabin Šimon bar Johai mu je od-

119,92): „Da tvoja Tora nije bila moja

govorio: „Sretan je onaj tko me vidi

preokupacija, isčeznuo bih u nevolji

ovakvog. U protivnom ti ne bi svje-

svojoj.“

dočio razini na kojoj sam danas.“

Ginzei Josef napominje da je čitav

Kad god bi ga u prošlosti rabin

svijet stvoren zbog Tore. Tora je

Pinhas nešto pitao, on bi mu dao

Hašemovo ushićenje i nama je

dvanaest različitih objašnjenja; na-

prenesena zbog našeg zadovoljstva.

kon što se pojavio iz pećine, rabin

Izvor je dugog ţivota na ovom

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Procjena

svijetu i u svijetu koji dolazi. Iako

Draguljar nije mogao sakriti odu-

učimo (Sanhedrin 26b) da učenje

ševljenje dok je pod povećalom

Tore oslabljuje čovjeka, njena su-

pregledavao kamen. „Znaš li ti što

ština osnaţuje i pomlađuje. Rav

si našao?“, uzviknuo je. „Taj kamen

Nehorai tvrdi (Kidušin 82a): „Osta-

je vrhunski primjerak. Nikad takav

vio bih se svake trgovine ovog

nisam vidio. Zavrijedio je da ga se

svijeta i samo bih učio mog sina

ugradi u kraljevsku krunu.“

Toru … Ona ga čuva od sveg zla u mladosti i pruţa mu budućnost i nadu u starosti, kao što je rečeno (Ješajahu 40,31): 'Oni koji se uzdaju u Hašema, obnovit će snagu.'“

Draguljar je odmah obavijestio kralja da mu se vrlo vrijedan kamen našao na putu, a on je poslao glasnike da doprate tog siromaha s draguljem natrag u palaču. Oduševljen draguljem, kralj upita čovjeka

"Da tvoja Tora nije bila moja preokupacija, iščeznuo bih u nevolji svojoj"

koliko bi ţelio za kamen.

■

„Kad sam našao dragulj,“ objašnjavao je siromah, „nisam imao pojma koliko vrijedi, pa mi daj

Neki je siromah sam putovao i putem razmišljao o gorčini koja ga

koliko god ti misliš da bi bilo prikladno.“

čeka kod kuće u kojoj nema ni do-

Kralj mu je dao veliki novčani

voljno kruha za obitelj. Iznenada

iznos i od tada tom čovjeku ništa

ugleda kako se neka svjetlucava

nije nedostajalo.

stvar na tlu ljeska na suncu. Pomisli

Tora je vrednija od bilo kojeg

da je to neki vrijedan novčić i sagne

dragulja, objašnjava Hofec Hajim.

se da ga pokupi. Na njegovo izne-

Međutim, mi ne cijenimo njenu

nađenje, bio je to dragulj. Uzeo ga je

pravu vrijednost i ponekad napu-

i odnio draguljaru na procjenu.

štamo učenje Tore u korist nečeg drugog. Moramo znati da je svaka riječ limuda (učenja, op.ur.) Tore, pogotovo kada je teško, zapravo izuzetno vrijedna, a nagrada bezgranična, naplativa od strane Kralja nad kraljevima. ■

Prevela Dolores Bettini ■ ■

Godina 12 17 Broj 33 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Naša promjenjiva tijela Ovotjedni odjeljak započinje zako-

moje fizičko tijelo, onda moram u

nima o šabatnoj godini u kojima je

svojoj srţi biti nešto bez oblika i du-

ţidovskom narodu zapovjeđeno su-

hovno. A ako je to slučaj, onda kada

zdrţati se od svih poljoprivrednih

umre tijelo, zašto bi umrlo i ono du-

aktivnosti svake sedme godine. Sva-

hovno? Kada se otvori ljuska jajeta,

ke pedesete godine je jovel, jubilej

iz nje iziđe pile. Jaje se uništi, ali

(riječ koja očigledno potječe iz heb-

pile ne, jer pile nije jaje, već je ono

rejskog), kada je također zabranjena

sadrţaj unutar jajeta. Isto tako, čini

svaka poljoprivredna aktivnost. Od-

mi se, ljudsko tijelo u sebi sadrţi

jeljak također govori o posjedovanju

ljudsko biće, srţ čovjeka. Kada tijelo

zemlje pa time i o kupnji i prodaji.

umre, nema razloga da vjerujemo

U ţidovskom zakonu, ne postoji po-

da umire i sadrţaj koji je unutar nje-

jam trajnog vlasništva. Zemlja moţe

ga.

biti jedino unajmljena.

■

To je u teoriji tako, ali za mene je

Ljudi me često pitaju kako znam

to i iskustveno istina. Bio sam uz

da postoji ţivot nakon smrti. To je

ljude koji su umirali, neizbjeţno,

zanimljivo pitanje i za mene osobno, najtemeljniji odgovor započinje snaţnim dokazom da je B-g govorio na

ljudskom tijelu umiru i ponovno se rađaju na redovitoj osnovi.

drugačiji je osjećaj kada ste pored osobe u trenutku kada premine. To izgleda kao da je nešto napustilo ti-

brdu Sinaj, stoga ja vjerujem da je

Zanimljivo je primijetiti da više od

jelo, kao da nešto više nije tamo.

Mojsijevo proroštvo istinito, a Moj-

90% stanica u našem tijelu nisu one

Ako ste ikada imali čast biti pored

sije kaţe da postoji ţivot nakon smr-

koje smo imali prije nekoliko godi-

osobe kada umire, moguće je da ste

ti. To nije pitanje vjere ili povjerenja,

na. Zapravo, tijelo koje sada imamo

imali slično iskustvo. Čovjekova srţ

već jednostavno pitanje čvrstog do-

nije staro 30, 40, ili 50 godina – na

nije umrla, ona jednostavno više ni-

kaza na samom početku, nakon ko-

osnovnoj razini stanica, ono je razli-

je tamo – nije više dio ovog našeg

jeg slijedi logičan niz. Ali za one koji

čitih dobi.

fizičkog svijeta forme.

još nisu ispitali taj početni dokaz, imam drugu misao. Ovotjedni odjeljak govori o šabat-

kon smrti i to je vrlo dosljedno mom

život nakon smrti

vlastitom iskustvu i razumijevanju.

noj godini. Jednom svakih sedam godina dugovi se poništavaju, robo-

Stoga ne moţe biti da smo mi naša

vi se oslobađaju, a zemlja leţi neo-

tijela. Naša tijela su nestalna i pro-

brađena i tako se obnavlja. To je pri-

mjenjiva – dok se naša svijest čini

lika za nov, svjeţ početak.

vrlo dosljednom. Naša tijela se ne-

Slična obnova odvija se i prirodno. Drveće i biljke obnavljaju se svakog proljeća, ţivotinje hiberniraju i ponovno započinju aktivnost kada se vrijeme popravi, a pojedine ćelije u Strana 18

Tako, judaizam vjeruje u ţivot na-

Judaizam vjeruje u

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

prestano obnavljaju, ali ja sebe doţivljavam istom osobom svih mojih 48 godina ţivota. Pa ako ja nisam moje tijelo, onda tko sam i što sam? Pa, meni se čini da ako ja nisam Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Priručnik našeg Stvoritelja Tora nam govori o bogatim nagradama koje ćemo primiti ako drţimo Toru, a iza toga slijede stroga upozorenja o teškim posljedicama koje će uslijediti ako odstupimo od Tore. U Rečenicama otaca, upućuje nas se da se drţimo Tore, "ne kao sluge koje sluţe svom gospodaru za nagradu, već kao sluge koje sluţe svom gospodaru bez da očekuju nagradu". Kako onda da razumijemo gore navedene stihove ? Kada kupite novi automobil, dobit ćete "korisnički priručnik" koji vas upućuje kako da se brinete za svoj automobil tako da optimalno funkcionira i dugo potraje. Ako se čovjek drţi tih uputa, on za to ne dobija "nagradu". On jednostavno izvlači najbolje od automobila. Hašem je stvorio čovjeka i dao čovjeku Toru kao "korisnički priručnik". Ako zanemarimo slijediti upute, nećemo biti "kaţnjeni", ali ćemo jednostavno trpjeti posljedice toga što se nismo brinuli za organizam prema uputama Proizvođača. Pitanje kontrole Brojat ćete si sedam ciklusa šabatnih godina... Zatrubit ćeš isprekidanim zvukom na šofaru... Posvetit ćete pedesetu godinu i objaviti slobodu po cijeloj zemlji (25,8-10) U knjizi Successful Relationships (Uspješne veze) raspravljao sam o pitanju "kontrole" i ukazao na to da je najčešći element koji ometa ljudske odnose, bilo to između muţa i ţene, roditelja i djeteta, poslodavca i zaposlenika, među prijateljima ili u bilo kojem drugom odnosu, pokušaj jedne osobe da kontrolira drugu osobu. Iako bi trebalo biti sasvim jasno da je taj pokušaj da se kontrolira druge uzaludan i destruktivan, takvo ponašanje ostaje i dalje, na štetu svih uključenih. O otporu preGodina 12 19 Broj 33 Strana

ma tome da se prepusti kontrola raspravlja se u eseju R 'Chaima Zaicheka (Chochmas HaMatzpun, Vayikra str. 662). U Levitskom zakoniku 25,39-40, Tora kaţe da gospodar ne smije zlostavljati slugu po pogodbi i da će ga nakon šest godina sluţbe ili u jubilarnoj godini mora pustiti da ode slobodan. Pred kraj razdoblja Prvog Hrama, Izraelci su kršili ovaj zakon i odbijali osloboditi svoje sluge. Prorok Jeremija, ih je oštro upozorio, i u početku su oslobodili svoje sluge, ali ubrzo nakon toga su se oglušili na to i uzeli ih natrag. Jeremija im je tada rekao da je njihovo opiranje zapovijedi iz Tore da otpuste svoje sluge izazvalo boţanski gnjev i da će biti kaţnjeni tako što će ih pokoriti njihovi neprijatelji i biti će prognani iz zemlje (Jeremija 34). Jeruzalemski Talmud (Roš Hašana 3,5) navodi da prije njihovog oslobođenja iz egipatskog ropstva, dok je agonija ropstva u umovima Izraelaca još uvijek bila svjeţa, B-g im je naredio da poštuju zakon o oslobađanju ugovornog sluge nakon šest godina. Od svih 613 micvi, B-g im je dao uputu u vezi te micve jer će njihova osobna patnja kao robova pojačati njihovu poslušnost. Ipak, i pored njihove povijesti patnje kao robova, i usprkos prorokovoj izjavi da će biti teško kaţnjeni, Izraelci nisu mogli prevladati "ţelju da budu gospodari nad svojim slugama." Hinuh (micva 331) navodi da je proglašenje slobode zvukom šofara na Jom kipur godine Jubileja trebao pobuditi emocije kod ljudi i probuditi njihovu duhovnost. Činjenica da je oslobođenje trebalo stupiti na snagu po čitavoj zemlji, koju svi dijele, smanjilo bi otpor gospodara da oslobode svoje sluge. To se trebalo dogoditi upravo na dan Jom kipura, na dan u kojem će duhovnost ljudi biti na visokoj razini. R. Zaichek ističe da sve ovo ukazuje na dvije stvari: da postoji sna-

ţan poriv da se bude gospodarom nad drugima, i velika poteškoća u odricanju od kontrole. Promatrao sam ovaj nesretan fenomen u narušenim međuljudskim odnosima. Ljudi su ţrtvovali svoju osobnu sreću i sreću svog doma zbog njihove nevoljkosti da se odreknu kontrole. Zlostavljanje supruţnika i djece, bilo fizički ili emocionalno, nije ništa drugo nego poriv za kontrolom koji je otišao u krajnost. Ja mislim da potreba kontrole nad drugima moţe proizaći iz osjećaja nedoraslosti i posustalog samopo■ moć štovanja. Osjećaj da netko ima nad drugom osobom moţe potaknuti posrnulo samopoštovanje. Ako se osoba osjeća zadovoljnija sobom, moţda neće imati potrebu da upotrijebi svoju moć nad drugim ljudima. Potreba za kontrolom drugih vrlo je nezdrava. To ne znači da je netko moćna osoba. Naprotiv, to je znak da osoba pokušava prevladati svoj osjećaj slabosti dominirajući nad drugima. Istinski moćna osoba je osoba koja je gospodar nad samim sobom, koja moţe vršiti samokontrolu, umjesto da kontrolira druge (Rečenice otaca 4,1). Veza koja postoji unutar obitelji trebala bi biti ljubav. Ali ljubav ne moţe boraviti tamo gdje postoji kontrola. Ljudi nastoje druge kontrolirati prvenstveno putem zastrašivanja. Oni moraju biti svjesni da se ljubav i strah međusobno isključuju. Zastrašivanje ima za posljedicu ogorčenost, a ne ljubav. Iako micva o godini Jubileja trenutačno nije na snazi, pouka ove micve nas treba usmjeravati u našim ţivotima. Nemojmo zaboraviti da je prorok rekao da bi odbijanje da se odrekne kontrole imalo strašne posljedice. Ovo je jednako tako istinito sada kao što je bilo i onda. ■

Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Reb Nahman o radosti (nastavak iz prošlog broja ) Kad si nasmijan jer si ispunjen radošću pa uputiš nekome pogled, on ti na taj pogled uzvrati. Kad plačeš, on ti ne moţe istinski uzvratiti pogled. Moţeš se nasmiješiti kad si oči u oči s nekime, ali ne moţeš plakati oči u oči s drugim. Znamo da je ovaj

stvar koju morate znati je da ako vi sjajite ovdje dole, i B-g sja. Ako ste vi, ovdje dolje, nasmijani, B-g vam uzvraća smješak odozgo. Događa se nešto vrlo sveto između vas i B-ga. Suze otvaraju vrata, ali radost ruši zidove! Riječ tuga je zaista loš prijevod.

svijet malo zrcalo Neba, no iako

Riječ acvut (vrsta mrtve tuge) zapra-

moţe biti lijepo kad plačeš, B-g se

vo znači isključiti se, izolirati se. Po-

ipak osjeća malo nelagodno zbog

stoje dvije vrste tuge. Postoji mari-

toga. Moţete plakati “bivajući“ , ili

rut, koji je gorčina, a to je ţiva tuga,

moţete plakati “nepostojeći“, s ta-

i postoji acvut, koji je mrtva tuga.

kvom mrtvom vrstom tuge. Ako ne-

Gorčina kaţe: “Da sam barem uspio

tko kaţe: “Stvarno te toliko volim, i

bolje postupiti. Nisam to napravio

ţelim ti biti najveći prijatelj,“ i plače

kako treba. Gevalt! (strašno). Zašto

dok to govori, to moţe otvoriti vaše

to nisam napravio bolje?“

srce na tisuću načina. Ali ako netko plače, "Bila sam u kozmetičkom sa-

Suze otvaraju vrata,

lonu, šmrc, šmrc, i oni su me preva-

ali radost ruši zidove!

rili, šmrc šmrc, a platila sam pet dolara za to", što onda osjećate? Da li biste rekli da je to lijepo suočenje? Kaţete dobro, dobro, potapšete ju

Bez ţaljenja, ja samo znam da nisam dovoljno dobro postupio. To je ţiva tuga, jer kad iz nje iziđem, ja ţelim činiti bolje. Baal Šem Tov kaţe da moţete vrlo lako razlikovati marirut i acvut. Ako ugledaš drugu osobu nakon što si plakao, voliš li ju ili mrziš? Ako plačeš ţivom vrstom plača onda ti se nakon njega svaka osoba čini lijepom. "Ja nisam tako dobar, ali on/ona je tako lijep/a." Ako imaš mrtvu vrstu tuge, onda ti sve djeluje ruţno. Ponekad zaplačeš i pogledaš kroz prozor pa kaţeš:

po leđima i okrenete pogled. Postoji

"Oh, ta odvratna stvorenja idu uli-

vrlo velika razlika između plakanja

com." S takvom vrstom tuge ni B-g

pred nekim i plakanja zbog nečega.

ti ne moţe uputiti pogled.

Ako plačem pred B-gom, to je najsvetija stvar. Moţda On plače sa mnom. Ako plačem zbog nečega, govorim li to B-gu, to nije tako dobro. U svakom slučaju, najvaţnija Strana 20

ne postoji, da je sve ovo laţ." Čak i ako se to dogodi samo na djelić sekunde, u tom trenutku stvarno si dosegao dno mrtve tuge. Stoga Reb Nahman upozorava da se treba drţati što je dalje moguće od mrtve tuge. Postoji duboka vrsta tuge koja dolazi od stvari koje je B-g uzrokovao. Mi smo navikli da uvijek brzo izgovaramo molitve. Sveti Trisker Magid bio je toliko realan da u vrijeme Slihos jednom nije išao moliti. Slihos su posebne molitve za subotnju večer prije Roš Hašane. Neki su ga hasidi pitali zašto nije išao, a on je odgovorio, “na početku Slihos kaţemo lkha Hašem hacedaka - B-ţe, ti si u pravu, vlanu bošet hapanim - i mi se stidimo. Ti si u pravu, u svemu što si učinio, a mi se stidimo onoga što smo činili.“ Te godine su se posvuda događali pogromi. Rekao je: "Ja to jednostavno ne mogu reći, B-ţe, ţao mi je, jednostavno to ne mogu

Ako ţelite znati imate li ţivu vrstu

izreći." Svaka riječ koju je on izgo-

tuge ili mrtvu vrstu tuge, ovo je test.

vorio bila je istinska, i budući da

U mrtvoj vrsti tuge, duboko u sebi,

nije mogao reći da je B-g u pravu,

pomišljaš: "Stvarno mislim da B-g

nije ţelio reći ništa. Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Reb

Nahman o radosti

Ako čovjek ţeli znati koja je razina

Što znači biti sretan s onime što

kontaktu sa samim sobom. Većinu

njegove radosti, to je vrlo jednosta-

radite? Ako ste voljni biti rođeni, i

vremena mi proţivljavamo vršeći

vno. Ako se osjećate kao dio svijeta,

ostati na ovom svijetu samo zbog te

stvari, a onda u novinama pročita-

to je zato što osjećate B-ţje jedin-

jedne jedine stvari, to se zove biti

mo da smo ih učinili. Ako vam se

stvo. Dakle, ako hodate okolo i go-

sretan s tom stvari. Ako moţete biti

nešto dogodi, a vaš najbolji prijatelj

vorite da ste ispunjeni radošću, ali

na tom stupnju da za svaku micvu

to sazna od nekog drugog, on se

ne podnosite ljude, to nije B-ţja ra-

(dobro djelo) koju činite pomislite,

naljuti. Moţete li si zamisliti koliko

dost. Ako vaša radost izvire s visi-

"da sam bio rođen samo zato da sta-

li je ljuta vaša duša što svojoj vla-

na, onda vas ona ne čini glupima.

vim tfillin ovog jednog jutra, bilo bi

stitoj duši nikada niste rekli što

Neki ljudi misle, "Danas sam tako

dovoljno, da sam rođen samo zbog

radite?

dobro raspoloţen, moram ispričati

ovog Šabosa, bilo bi dovoljno", to se

neki prosti vic." Pokazujete li time

zove radost. B-g je trgovac koji pro-

koliko vas je duboko ganula radost?

daje Šabos. Ako se pokaţe da je do-

Izvukla je na vidjelo sve smeće koje

bro sklapati posao s vama, On će

ste nakupljali posljednjih nekoliko

vam ponuditi i drugi posao.

godina? Onda to nije radost o kojoj govorimo. Sa što višeg mjesta ona dolazi, to dublje ona dopire. Kako znate koliko duboko dopire radost? Ako vas ona navede da skočite na noge i zaplešete, onda je dosegla do vaših stopala. Reb Nahmah uvijek govori o maštovisti. On kaţe ako ste tuţni, to nije zato jer imate tuţnu maštu, vaša mašta nije nešto zbiljsko. Maštanje je let, a ako ste tuţni postali ste toliko teški da ne moţete

Postoji ono što se naziva emet, istina, i postoji ono što se naziva emuna, vjerovanje. Prava radost je spoj istine i vjerovanja. Ako unutar mene i emet i emuna snaţno djeluju, ako vjerujem u ono što znam, i znam što vjerujem, onda sam ispunjen radošću. Ako moj rad izvire iz istine i

Ponekad šetate i odjednom ste tako sretni, a ne znate zašto. U tom trenutku na Nebu je izrečeno da ćete nešto dobiti, no moţda to bude i za stotinu godina. Vaša duša je čula za taj dar i bila je sretna. Radost je najjači vitamin, jer radost vas čini snaţnima na milijun načina, fizički, mentalno i duhovno. Postoje razne vrste snage, a najviši stupanj snage koji je čovjeku potreban za ţivot u svijetu je radost.

vjere, emeta i emune, onda se on na-

Ako vas netko nešto upita, a vi

ziva svetom radošću. U protivnom

mu date pravi savjet, to vas ispu-

ga se naziva poganskom radošću.

njava radošću.

poletjeti. Mogli biste si zamisliti da

Najveća radost na svijetu je kada

Ako iznenada postanete neobjaš-

letite, ali čak je i to nemoguće ako je

je čovjek uistinu svoj vlastiti sudac.

njivo sretni, to bi moglo biti zato što

vaša tuga preteška. Ako ste ispunje-

Ako čovjek moţe promatrati samo-

se negdje na svijetu rodila jedna

ni radošću onda vi stvarno imate

ga sebe, znati što je učinio, što mora

vrlo sveta duša.

krila i moţete letjeti.

poboljšati, to znači da je stvarno u

Kada pričate priče o svetim ljudima, i kaţete drugim ljudima da na svijetu ima svetih ljudi, to vas ispunjava radošću. Na kraju Reb Nahman kaţe: „Ţelim da znate da je sve što sam vam ovdje rekao zapravo besmisleno, jer kako vam narediti da budete sretni? To prepušteno svakome ponaosob, ali ja vas preklinjem, budite sretni.“ ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 21 Broj 33 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BEHAR

Naša se paraša bavi s dvije teme: šemita - sedma godina u ciklusu od sedam godina tijekom koje zemljište u Izraelu mora leţati neobrađeno, a dugovi se poništavaju; jovel - jubilej - pedeseta godina koja dolazi nakon sedam ciklusa šemita (svaki ciklus je 7 godina) i pored pravila šemita Tora također ukazuje da se svaki čovjek treba vratiti u zemlju svojih predaka. Paraša počinje s riječima "reče Gspod Mojsiju na Sinajskom brdu ...", a nakon toga Tora opisuje gore navedene upute. Ovaj uvod postavlja vrlo poznato pitanje: koja je veza

stvarima, itd, to ne znači da ih

Među onim ţeljama kojima se

posjedujemo i mi moramo znati

moramo oduprijeti su one ţelje koje

kako odvojiti sebe od njih.

nas navode da se drţimo predmeta

između šemita i brda Sinaj? To je

Prema mudrosti kabale sve je u

zato što znamo da su svi biblijski

svemiru počelo iz svjetlosti Stvo-

zakoni dani na brdu Sinaj; zašto se

ritelja, što je beskrajna energija

brdo Sinaj spominje ovdje, a ne na

ljubavi

drugim mjestima? Zašto sa šemita?

svjetlost dijeli beskrajno, mora biti

Još je jedan praktičan problem koji ti propisi stvaraju - ako poljoprivrednik ne obrađuje zemlju godinu dana (šmita) ili dvije godine (jubilej, 49a i 50-a svakog ciklusa) što će ljudi jesti? Na ovo pitanje Tora odgovara: "Ja ću vam poslati takav blagoslov u šestoj godini koja zemlja će dati dovoljno tri godine". Znači, Tora očekuje od nas da imamo potpunu vjeru da ne moramo skupljati tijekom šest godina, nego čekati šestu godinu koja će osigurati sljedeće tri godine. Zohar ukazuje da šemita (‫)דטמ ש‬ ima korijen š.m.t (‫ש‬. .‫ )ט‬što znači ispustiti (‫ )טע של‬otpustiti. Pouka koju moţemo naučiti je da moramo shvatiti da, ako smo povezani s određenom stvari - našim tijelom, kućom, Strana 22

odnosima,

bogatstvom,

dijeljenja.

Budući

nešto što će biti u mogućnosti primiti to blaţenstvo, pa je zato stvorena ''posuda'', što znači, beskrajne

duše

Suština

koje

ţele

Svjetlosti

primiti.

koja

nas

ispunjava je načinila da mi također ţelimo biti kreatori. Zbog toga nismo mogli zadrţati tu Svjetlost i morali

smo

stvoriti

cimcum,

stezanje, što je dovelo do stvaranja svijeta koji poznajemo. Ovdje, na ovom svijetu, naša je uloga da budemo kreatori i time zaradimo Svjetlo Stvaranja. U sirovom stanju, Stvoriteljevo svjetlo se zove "Or dehohma" - Svjetlost mudrosti, a da bi ga otkrili trebamo "or (svjetlo) dehasadim", Svjetlost dobrote iz ljubavi, koja se otkriva kad se odupremo našim nagonima i podjelimo s drugima.

■

ili ljudi i deklariramo kao "to je naše". Jedini ispravan način da se odupremo našim ţeljama je da ih pretvorimo u dijeljenje s drugima. U trenutku

kad

otpustimo

naše

drţanje za nešto, naš nagon (šemita), i prevladamo naš strah od gubitka, vjerujući i znajući da to nije bilo naše od samog početka, onda uspijevamo stvoriti ''Or dehasadim" – svjetlo dobrote iz ljubavi. Imajući takvu vrstu vjeru moţemo postati vođe u svom ţivotu, a ne biti vođeni. Učimo otpustiti kako bi stvorili dobro i povukli ga u naše ţivote, da se spojimo na snagu vječnog ţivota, moći brda Sinaj, i to je veza između šemita i brda Sinaj. To je također razlog zašto se naša paraša uvijek čita u sredini razdoblja od 50 dana brojenja omera - u razdoblju od sedam tjedana koje završava na Šavuot, otkrivenje na brdu Sinaj i naše

povezivanje

vječnim

ţivotom. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Financijska sigurnost Tora u Parašat Behar predstavlja

s našom brigom za financijsku do-

budući da je ideja spriječiti vjerov-

jednu vrlo iznenađujuću micvu koji

brobit zajmoprimca. Da je tako, on-

nika da se osjeća previše samouvje-

regulira međuljudske odnose, a to

da se ona ne bi primjenjivala u slu-

reno, dok je financijsko stanje zaj-

je, zabrana naplaćivanja kamata (25,

čajevima imućnih zajmoprimaca ili

moprimca nebitno. I sada shvaćamo

36). Kada nekome treba pozajmica,

ako zajmoprimac pristane platiti ka-

zašto zajmoprimac ne moţe pristati

mi ćemo mu novac pozajmiti bes-

mate. U stvari, piše Keli Yakar, oso-

na plaćanje kamate, jer time dopri-

platno, bez naplate bilo kakve

ba koja posuđuje uz kamatu riskira

nosi osjećaju sigurnosti vjerovnika.

kamate.

da izgubi svoju vjeru u B-ga kao

U vezi te zabrane pojavljuje nam se nekoliko pitanja. Prije svega, što nije u redu s naplatom kamate? Onaj tko posuđuje novac za to se vrijeme ne moţe koristiti tim novcem; to je isto kao kada posudimo automobil, i vlasnik se njime ne moţe koristiti sve dok on ne bude

Onoga koji ima punu kontrolu nad našim sredstvima za ţivot. U nijednoj profesiji ili poslu uspjeh nikada nije zajamčen. Čovjek moţe izgubiti svoj posao ili klijente, moţe mu se ispriječiti konkurencija, proizvod ili usluga mogu zastarjeti, ili nešto drugo moţe poći po zlu. Međutim,

ali ne i da posudimo novac uz kamate? Drugo, iako Tora ovdje u Parašat Behar konkretno govori o slu-

ova zabrana spominje ovdje u Parašat Behar, gdje Tora opširno govori o micvi Šemite (subotnje godine). Šemita je pokazatelj najvišeg ispita vjere, koji od zemljoradnika zahtijeva da praktički obustavi svoj ■ posao na godinu dana, jer on mora prekinuti sa svakom poljoprivrednom djelatnošću i dopustiti svako-

vraćen. Zašto, onda, Tora dopušta da automobil iznajmimo za novac,

Ovo također objašnjava zašto se

Financijsku sigurnost trebamo osjetiti jedino kroz vjeru, sa spoznajom da je B-g,

me tko poţeli da uzme urod. Zemljoradnik se mora osloniti na B-ţje obećanje da će prinos šeste godine biti dostatan sve dok se ne posadi i

čaju osiromašene osobe kojoj je po-

i samo B-g, Onaj koji

poţnje novi urod nakon Šemite. Ne

trebna pozajmica, naši učenjaci su iz

skrbi za naše potrebe.

moţe se drţati Šemita ukoliko se u potpunosti ne vjeruje u B-ţju neo-

drugih izvora izveli da zabrana vrijedi čak i za imućne ljude kojima je zajam potreban za širenje njihovog poslovanja. Zašto Tora zabranjuje naplatu kamata imućnoj osobi, kojoj uopće ne bi bio problem plaćati kamate? Sljedeća naizgled čudna halaha u pogledu kamata je da se zabrana primjenjuje čak i ako se zajmoprimac slaţe s takvim aranţmanom. Čovjek ne smije posuditi novac uz kamate čak i ako onaj koji posuđuje inzistira na tome da će rado platiti bilo koji postotak koji vjerovnik zatraţi. U stvari, samom duţniku je zabranjeno platiti kamatu. Zašto? Keli Yakar (Rav Shlomo Efrayim Luntshitz, 1540-1619) objašnjava da zabrana kamata nema nikakve veze

Godina 12 23 Broj 33 Strana

kad netko posudi uz kamatu, on se osjeća sigurnim da će ostvariti do-

graničenu moć da dâ sredstva za ţivot, neovisno o njegovom trudu.

bit. On ima duţnika kojeg je uhvatio

Ta dva zakona - zabrana kamate i

u svoju mreţu, pa čak i ako duţnik

zakon Šemite - nastoje nas podsjetiti

ne bude u mogućnosti platiti, vje-

da, iako moţemo i moramo napor-

rovnik moţe zadrţati jamčevinu. I

no raditi tijekom tjedna da zaradi-

tako zarađivanje putem posuđiva-

mo za ţivot, u konačnici, naš ţivot

nja novca, tvrdi Keli Yakar, ne do-

ovisi isključivo o B-gu, i stoga se

nosi onu vrstu rizika kojoj nas Tora

uvijek moramo obratiti Njemu i tra-

ţeli izloţiti u vezi naših sredstva za

ţiti i traţiti Njegov stalni blagoslov.

ţivot. Financijsku sigurnost treba-

Moramo zapamtiti da "financijska

mo osjetiti jedino kroz vjeru, sa spo-

sigurnost" ne postoji - osim kad se

znajom da je B-g, i samo B-g, Onaj

uzdamo u B-ga i imamo potpunu

koji skrbi za naše potrebe.

vjeru u Njegovu neograničenu spo-

Iz tog se razloga, objašnjava Keli Yakar, ova zabrana primjenjuje i na

sobnost da se skrbi za nas i naše obitelji. ■

siromašne i na bogate zajmoprimce:

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Ključ od srca

N akon smrti reba Elimeleha iz Liţenska, krenuli su njegovi učenici traţiti novog učitelja. Dođoše tako i do reba Jaakova Jichaka iz Lublina. Nakon nekog vremena vidjeli su da se način poučavanja Jaakova Jichaka razlikuje od onog na koji su naučili u Liţensku, pa odlučiše krenuti dalje i nastaviti potragu. Kada su se došli oprostiti i dobiti blagoslov za nastavak putovanja, cadik im reče: “Tora je jedna, ali ima bezbroj načina kako moţemo slaviti Stvoritelja. Kakav bi to Stvoritelj bio kada bi postojao samo jedan način da mu priđemo. Naš učitelj, sveti Baal Šem Tov rekao je kako Stvoritelj ţeli da mu sluţimo na sve moguće načine, ali svoj put mora čovjek odabrati sam, pa onda kročiti njime svim svojim snagama. Dugačak hodnik vodi do prostorije u kojoj sjedi

K ada je riječ o intimnosti, mi ţivimo u doba krize.

Stvoritelj i postoji više vrata kroz koja se do nje moţe doći. Hodnik je otvoren za sve, ali vrata imaju

Svatko ţudi za intimnošću i svatko je u potrazi za njom, a

različite ključeve, koji odgovaraju prirodi onoga koji

ipak je ona postala područje velikog sukoba i zbrke.

prelazi prag. Postoje vrata koja otvara sreća i ona

U tome sudjeluju mnoge snage. Društveni standardi o

druga koja otvaraju suze. Postoje ona koja otvara

seksualnosti i intimnosti znatno su se izmijenili nakon

snaga slavljenja i oboţavanja, te ona koja otvara

takozvane seksualne revolucije. Naše je društvo danas

ispovijed i molitva. Postoje ona koja otvara ljubav, a

bombardirano seksualnim sadrţajima, mislima i slikama;

postoje i ona koja otvara strahopoštovanje.

seksualne ograde su izbrisane. Očigledno je došlo vrijeme da opet promislimo o našem odnosu prema seksualnosti i intimnosti. Što je

Učitelj upozorava učenike na vaţnost samospoznaje pri izboru duhovnog puta. Taj put mora zatim svatko slijediti svim svojim snagama." ■

uistinu seksualnost i koja se to snaga skriva iza njezine mistike? Koje je njezino dublje značenje u našim ţivotima? Jesu li intimnost i seksualnost jedno te isto? "Seksualna revolucija" trebala je osloboditi ljude; jeste li vi slobodni, ili ste zarobljeni više nego ikada svojim ţeljama, zbunjeni više nego ikada promjenjivim standardima? ■ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 24

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 20 - Obrezivanje

dječaka u obitelji umru zbog poslje-

3-4). Nakon obrezivanja glavić ne bi

dica obrezivanja, ostale dječake ro-

trebao biti prekriven; vidi 264,5-6.

đene u toj obitelji ne smije se obrezi-

Ocu je zapovjeđeno da obreţe

vati sve dok ne odrastu; vidi 263,2-

svoje sinove (260,1). Ako on to ne

3. Ako je dječak rođen bez prepucija

učini, onda to mora učiniti sud; ako

ili je neispravno obrezan, mora se

oni to ne učine, dječak to mora uči-

uzeti kap krvi od njega (vidi 262,1;

niti sam kada postane punoljetan

263, 4; 264,1). Ako dječak umre prije

(261,1).

nego što bude obrezan, to se vrši

Zdravog se dječaka obrezuje osmi

prilikom pokopa; vidi 263,5 i 353,6.

dan, računajući dan njegovog rođe-

Obrezivač mora biti religiozan Ţi-

nja za prvi dan (262,1.3). Dan poči-

dov i trebao bi biti odrastao muška-

nje u sumrak, a rođenjem se smatra

rac; vidi 264,1. Obrezivanje se moţe

kada glava djeteta izađe; vidi 262,4-

izvršiti pomoću bilo kojeg nelom-

7. Obrezivanje nije valjano ako je

ljivog alata za rezanje, no poţeljno

učinjeno ranije ili nije učinjeno tije-

je koristiti ţeljeni noţ (264,2). Obre-

kom dana; vidi 262,1. Bolesnog dje-

zivanje se sastoji od odstranjivanja

čaka se ne obrezuje sve dok ne oz-

prepucija,

dravi; vidi 262,2 i 263,1. Ako dva

unatrag te izazivanja krvarenja (264,

Godina 12 25 Broj 33 Strana

prevlačenja

prepucija

Obrezivač najprije izgovara blagoslov “… Koji nam je zapovjedio u vezi obrezivanja”, a otac odmah potom izgovara blagoslov “… Koji nam je zapovjedio da ga dovedemo u Savez našeg oca Abrahama”; vidi 265,1-2.5. O posebnim razredima ■ djece vidjeti 265,3-4; o ostalim pojedinostima obreda vidi 265,1.6-12. Obrezivanje se vrši čak i ako ono uključuje uklanjanje znakova gube (266,1). Obrezivanje osmog dana vrši se čak i na šabat ili blagdan (vidi 266,2-9.14; o posebnim razredima djece vidi 10-13). O obrezivanju na dan posta vidi 265, 4.13. ■

Strana 25

Alan Morinis

Program musara

Red – Seder

vukli pouku da je red praktična po-

Ali još je vaţniji unutarnji red (ili

treba, čak i više od toga: on je duho-

nered) koji čini šablonu našeg iz-

vna vrijednost koja proizlazi iz riječi

vanjskog ţivota. Zamislite si kaos, u

B-ţje.

kojem stvari dolijeću sa svih strana,

Ovo odraţava isticanje reda na koje

Vanjski nered moţe biti odraz

nailazimo u široj Ţidovskoj tradiciji.

unutarnjeg rasula

Naziv za red – seder – izravno se

Prvo neka čovjek postavi svoju kuću,

pojavljuje u nazivu koji nosi večer-

potom svoj grad, a potom svijet. (Rabbi

nji ritualni obrok na Pesah, Seder. Iz

Israel Salanter)

njega je također izveden i naziv za

Duševna osobina “reda” (na hebrejskom: seder) jasno i konkretno utjelovljuje učenje musara koje nas hrabri da se drţimo srednjeg puta. Kada je reda premalo, rezultat je kaos. S druge pak strane, suviše reda do-

molitvenik, sidur. Zbog toga što se sve stvoreno vlada po načelima reda, za njih se kaţe da su mesudar – vladaju se po redu – pa je stoga i Tora, koja je shema svijeta, također mesudar.

sa hrpama smeća, nerazumljivim razmišljanjem i glasnim meteţom. Tko bi bio u stanju čuti krhki glas istine koji šapuće u tom tornadu? I suprotno od toga, ali podjednako onesposobljavajuće, kada je red doveden do krajnje nefleksibilnosti – kako ćete se promijeniti ako je vaš način ţivota postao tako nesavitljiv? ■ I kaos i opsesivna krutost, kao krajnosti na suprotnim stranama spektra, predstavljaju smetnju. Biserna niska

vodi do opsesivnosti i krutosti. Ono

Svakome koji je pokušao organizira-

najbolje u vezi reda nalazi se izme-

ti neku skupinu ljudi poznato je da

Kada pogledamo musarska učenja o

đu ove dvije krajnosti.

je razborito napraviti reda. Dozvo-

redu, nalazimo da su ona često vrlo

liti da se stvari događaju nasumično

praktična. Rabi Eliyahu Dessler, koji

vodi u kaos i povećava rizik od

je proizašao iz čuvene musarske

nastanka sukoba i gubitka. Koliko li

ješive u a Kelmu, navodi tri razloga

je vremena i energije utrošeno na

zbog kojih trebamo stvari dovesti u

stvari koji nastaju iz nereda? Koliko

red:

Knjiga Brojeva započinje nalogom da se prebroji određeni segment Ţidovskog naroda. Odmah nakon prebrajanja, Ţidovima je naloţeno da organiziraju svoj tabor u pustinji. Tora precizira: "A narod Izraela će postaviti svoje šatore, svaki čovjek u svom konačištu, svaki čovjek kod svoje zastave, po svim njihovim

li je odnosa stavljeno na kušnju ili čak

uništeno

zbog

nedovoljnog

pridavanja paţnje redu?

Red je dobar jer spoznaja da su stvari dobro organizirane pruţa osjećaj sigurnosti da je sve pod kontrolom.

konačištima" (2,2). Tora se ovdje

Red vam pomaţe da pronađete

doista potrudila da nam kaţe kako

stvari onda kada su vam

se ljudi nisu utaborili gdje god im se

potrebne i štedi vam vrije-

prohtjelo. U taboru je morao posto-

me koje biste potrošili tra-

jati red.

ţeći ih.

Ovaj odjeljak Tore, sa svojim predodţbama o dobro organiziranom taboru uvelike je nadahnuo učitelje musara. Oni su iz ovog primjera iz-

Strana 26

Neke će stvari funkcionirati samo onda ako su ispravno posloţene, poput stroja koji zahtijeva da svaki njegov djelić bude u ispravnom i Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis

Program musara

funkcionalnom stanju – a

svom autu, svojoj odjeći, svojim

često i posloţen određenim

računima, svojim alatom, svojim

redoslijedom – kako bi mo-

posuđem i tako dalje, nije samo do-

gao valjano funkcionirati.

bro rukovođenje. To je duhovni čin.

Baš lijepo i pametno, ali musar nije

Ništa manje od toga.

sluţavka TV voditeljice i spisateljice Marthe Stewart (za koju, usput, kaţu da je rekla "Ţivot je previše sloţen da u njemu ne bi bilo reda").

Od nas se ne traži duhovnost koja je iznad ovoga svijeta,

U duševnoj osobini sedera mora biti više toga što treba razumjeti i cije-

nas se da tražimo duhovnost

niti od samo njene praktične strane,

unutar ovoga svijeta

To što ugledni učitelj musara poput Rabbi Desslera tako nedvojbeno naglašava praktičnu dimenziju reda otkriva nam nešto o prirodi musarskog razmišljanja. Nas se ne navodi da traţimo duhovnost koja je izdignuta od ovoga svijeta, već upravo suprotno. Potiče nas se da traţimo duhovnost unutar ovoga svijeta. Iz te perspektive, red koji nastojite stvoriti na svom radnom stolu, u

Alter iz Kelma na Toru je gledao kao da se ona u cijelosti zasniva na principima reda. Napokon, samo jedan trenutak razdvaja šabat od radnoga dana. Pomak za vlas čini

već upravo suprotno: potiče

ma koliko god ona bila vaţna.

ćete bez svega.

razliku između košer i neodgovarajućeg klanja. Mala količina vode moţe učiniti mikve nepodesnima. I tako dalje. U Kelmu se glavnina paţnje musarske prakse usmjeravala na izobrazbu unutarnjih stavova, pa se tako

Rabi Shlomo Wolbe kaţe u ime Altera iz Kelma da se seder moţe usporediti s kopčom na bisernoj ogrlici. Biseri su ono što čini ogrlicu, ali bez kopče, biseri bi se rasuli i ostala bi samo prazna traka. Jednako tako, čovjek u sebi posjeduje mnoge snage, intelekt, karakterne osobine i kvalitete – no bez sedera, sve će se te vrline raspršiti, i ostat

smatralo kako je izvanjski nered odraz unutarnjeg rasula. Kod osobe čije su stvari u neredu vjerojatno su i misli zbrkane. Ako ne pazi na čistoću svog doma, ona će vjerojatno biti sklona jednako leţerno pristupiti i čistoći svoga duha. Priča koja se često ponavlja je da je Alter iz Kelma jednom otišao posjetiti svoga sina, koji je tada učio u jednoj dosta udaljenoj ješivi. Prva stvar koju je otac učinio bilo je da posjeti mladićevu sobu. Pri pregledu našao je da su mladićeve stvari uredno posloţene. Već iz toga mogao je zaključiti da njegovom sinu u ješivi dobro ide. Tek tada je otišao vidjeti sina. Nasljednik i zet Altera iz Kelma, Rabi Tzvi Hirsch Broide, bio je klasičan primjer paţnje prema redu koja je bila karakteristična za Kelm. Njegov dnevni raspored bio je posloţen vojničkom pedantnošću, i govorilo se da se moglo sat podešavati prema tome kada je Rabi Broide dolazio i odlazio. ■

Godina 12 27 Broj 33 Strana

Strana 27

iska

ćeg t doma

EURACTIV.HR, 13.5.2019. Država Izrael slavi 71 godinu od osnivanja. - Izrael je jedina država na svijetu koja ima isto ime, smještena je na istom položaju i govori se isti jezik kao što je to i bilo prije 3,000 godina. - Izrael je jedina država koja je oživjela svoj hebrejski jezik koji stoljećima nije bio u uporabi i uspostavila ga kao nacionalni jezik. - Izrael je otprilike veličine Slovenije. Izrael je toliko malen da ga možete pretrčati u dva sata od zapada prema istoku i za 9 dana od sjevera do juga. Izrael je 100. najmanja država na svijetu. - Ukupan broj izraelskog stanovništva je sličan broju stanovnika Londona, što je otprilike oko 8.6 milijuna ljudi. - Jeruzalem je glavni grad Izraela. - Izrael je država čiji državljani imaju 8. najduži životni vijek na svijetu: 82 godine, što je više od prosjeka Velike Britanije, SAD-a i Njemačke (2 godine više od OECD prosjeka). - Izraelske novčanice imaju Brailleovo znakovlje na njima. - Mrtvo more je najniža točka na Zemlji, - 430.5 ispod razine mora. Ljudi mogu jednostavno plutati u Mrtvom moru zbog neuobičajeno visoke koncentracije soli; 8.6 puta je slanije od oceana. Gotovo je nemoguće zaroniti u njega.

71 činjenica o Izraelu koje možda niste znali - Izrael je jedina nacija na Zemlji koja ima obvezni vojni rok u trajanju od 2 godine za žene i 3 godine za muškarce.

ve, lijekove za spašavanje života, medicinske uređaje…čak i cherry rajčice u našim salatama.

- Najstariji rudnik bakra na svijetu nalazi se u izraelskoj pustinji sjeverno od Eilata.

- Bežični telefon je razvijen u Izraelu.

- U Izraelu se nalazi jedini makteš na svijetu. Makteš Ramon se često zamjenjuje za krater, ali on je rezultat drevnih formacija mekog pješčara prekrivenog tvrđim vapnencom i dolomitom, a zatim je cijelo područje podignuto tektonskim silama. - Jeruzalem ima preko 1,500 javnih parkova i vrtova. - Ljudi koji poštuju šabat u Izraelu mogu kupiti osiguranje vozila koje ne uključuje subote, čineći na taj način policu povoljnijom. - Izrael ima više dobitnika Nobelove nagrade po glavi stanovnika od SAD-a, Francuske i Njemačke. Također, ima više laureata, u stvarnim brojevima nego Indija, Španjolska ili Kina. - Izrael ima najveći broj fakultetskih diploma po glavi stanovnika na svijetu. - Izrael ima najveći broj muzeja po glavi stanovnika na svijetu. - Izrael je na drugom mjestu na svijetu po broju novih knjiga po glavi stanovnika.

- Tehnologija govorne pošte je razvijena u Izraelu. - Prvi antivirusni software za računala je kreiran u Izraelu u 1979. - Izraelske krave proizvode više mlijeka po kravi nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu. - Ljepilo na izraelskim poštanskim markicama je košer. - Izraelski poduzetnik Dov Moran je izumio USB memorijski stick. Dov Moran je imao predavanje na Zagreb Connect konferenciji 2016. - Cherry rajčice su prvi puta uzgojene u Izraelu 1973. - Prvi električni uklanjač dlačica (epilator) je izumljen u Izraelu. - Izraelska univerzalna digitalna zdravstvena baza podataka daje veliku nadu za napredak u preventivnoj i personaliziranoj medicini. - Izraelska kompanija Given Imaging je razvila prvu video kameru koju možemo progutati - toliko je mala da stane u pilulu.

- Izrael ima više orkestara po stanovniku od bilo koje nacije na svijetu.

- Izrael ima veću stopu umjetnih oplodnji od bilo koje druge države na svijetu i besplatna je.

- Jeruzalemska Maslinska gora je najstarije groblje na svijetu koje se neprestano koristi.

- Oko 93 posto izraelskih domova koristi solarnu energiju za grijanje vode, što je najveći postotak na svijetu.

- Izrael je prvi na svijetu po broju preživjelih koji boluju od karcinoma.

- Albertu Einsteinu su 1952. ponudili da postane predsjednik Izraela, što je on odbio.

- Izrael prednjači u svijetu po postotku plastičnih boca koje eciklira.

- Kada je gđa Golda Meir izabrana za premijerku Države Izrael 1969. godine, postala je druga izabrana žena lider u mo-derno doba (iza Indire Gandhi).

- Navodnjavanje kap-po-kap je izumljeno u Izraelu. Izrael reciklira 87 % otpadnih voda, što je 5 puta više od drugoplasiranog.

- Galilejsko jezero – smješteno 212 m ispod razine mora – je najniže slatkovodno jezero u svijetu (i najveće u Izraelu). - Izrael je jedina zemlja na svijetu koja danas ima više drveća nego prije 50 godina. - Najveće poznato groblje pasa u starom svijetu je otkriveno u Ashkelonu.

Page 28 Strana 28

- Izrael je prvi u svijetu po izdacima za I&R (istraživanje i razvoj) kao postotak BDP-a, ispred SAD-a, Koreje, Japana… Izrael je prvi u svijetu po investicijama u rizični kapital (oko 450 američkih dolara po glavi stanovnika). - Izrael je 5. najinovativnija država na svijetu. Svi imamo koristi od izraelskih inovacija koje se nalaze u našim telefonima, zatim kroz navigacijske susta-

- Izraelski liječnik je bio na čelu tima koji je razvio cjepivo protiv karcinoma grlića maternice. - Izraelski znanstvenici su otkrili uzrok kroničnog lošeg zadaha i jednostavan način za popraviti ga! - Izrael je osmislio i izradio prvi sustav letenja koji štiti putničke i teretne zrakoplove od napada raketama. - Nakon 15 godina razvoja, izraelski innovator Rafi Yoeli trenutno gradi prvi leteći automobil na svijetu. Očekuje se da će biti na tržištu u 2020. - Prije pedeset godina Izrael nije uspio u naporu da razvije automobilsku industriju. Ipak, u posljednjem desetljeću Izrael je imao 500 startupa u

Divrej Tora

automobilskoj tehnologiji koji svake godine dobivaju milijarde dolara investicija. Godine 2013. Google je kupio Waze, navigacijski sustav, za 1 milijardu dolara. U 2017. godini Intel je platio 15 milijardi dolara za MobileEye, kompaniju iz Jeruzalema koja je razvila sustav autonomne vožnje, s kojom je Intel ušao u sektor poslovanja na području autonomnih vozila diljem svijeta. - Izrael je postao 7. država na svijetu koja je dosegnula lunarnu orbitu uz pomoć svemirske letjelice Beresheet (Berešiit). Beresheet u prijevodu znači ‘’postanak’’. - Jedina kazališna kompanija na svijetu koju čine isključivo gluhi i slijepi glumci je u Izraelu. Organizacija Nalaga’at je u Jafi, gdje posjetitelji prije njihove predstave mogu probati kako je jesti u potpunom mraku, a sve im poslužuju slijepci. - Prosječan Izraelac pojede oko 10 litara sladoleda godišnje, dok za usporedbu, u Italiji – zemlji sladoleda – se pojede 6.2 litara ili u Hrvatskoj 6 litara po glavi stanovnika. - U trgovini u Jafi možete kupiti sladoled s okusom humusa. - Izrael je jedina zemlja gdje je popularni lanac Starbucks propao, obzirom da većina lokalaca voli kave iz izraelskih kafića. - U Jeruzalemu se svake godine održava spektakularan Festival svjetla. - Grad Be’er Sheva ima najveći broj šahovskih velemajstora po glavi stanovnika na svijetu. - Na četvorni kilometar Izrael ima jednu od najvećih razina prometa ptica u svijetu s 500 milijuna migrirajućih ptica koje prelaze zračni prostor. - Izrael ospkrbljuje svijet cvijećem u postotku od 5 posto. Za posljednje Valentinovo, preko 60 milijuna komada izraelskog cvijeća je bilo u prodaji u Europi. - EL AL, izraelska nacionalna avio kompanija, jednom je postavila svjetski rekord za najveći broj putnika na komercijalnom letu s 1.088 ljudi. - Mnogi iznajmljeni stanovi u Jerusalemu imaju čudnu odredbu da, ako i kada Mesija dođe, najam je nevažeći i stanari se moraju iseliti… ☺ - Izrael ima najveći broj Bauhaus zgrada u svijetu. ■ Godina 12

Broj 33