3-09 - Divrej Tora - Behar 5782 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 15 Broj 33

Zagreb, šabat 21. svibnja 2022. - 20. ijara 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 33 divrejtora@gmail.com

Paraša Behar

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Paršat Behar raspravlja o pitanju "ona'a" - nanošenja štete drugima. U Levitskom zakoniku 25,14, Tora zabranjuje nanošenje financijske štete drugima, na primjer putem napuhanih cijena. Zatim, u stihu 17, Tora zabranjuje nanošenje štete drugima riječima. Neki bi to smatrali neostvarivim, govoreći "ne može se zakonski propisati moral". Ali to vrijedi samo u ne-B-žjem sustavu. Kada smo svjesni da nas B-g nadgleda, tada čak i međuljudski odnosi imaju samonametnuti standard dobrog i lošeg. Zato stih 17. završava riječima: "i poštovat ćeš B-ga." Na prvi pogled mogli bismo pomisliti da je financijski naštetiti drugima ozbiljnije nego povrijediti ih riječima. U stvarnosti, istina je upravo suprotna. Imovina ima tek marginalnu važnost za osobu, no njezini su osjećaji bitan dio onoga što ona jest. Biti senzibilan za tuđe osjećaje je, u očima Tore, velika micva koju uvijek trebamo nastojati izvršiti.



(Vajikra 25,1-26,2) Na gori Sinaj B-g Mojsiju iznosi zakone o šabatnoj godini. Svake sedme godine treba se obustaviti sav rad na zemlji, te bilo koji čovjek i životinja mogu slobodno ubirati njezin urod.

Nakon sedam šabatnih ciklusa slijedi pedeseta godina -- jubilejska godina, u kojoj se prestaje s obrađivanjem zemlje, svi sluge koji su pali u dužničko ropstvo puštaju se na slobodu, a svi praotački posjedi u Svetoj zemlji koji su bili prodani, vraćaju se njihovim prvotnim vlasnicima. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim

polja, a sedme treba biti šabat

(25,1-13)

Hašemu za zemlju; ni zemlja, niti stabla ne smiju se obrađivati. Čak i

Jedan od najpoznatijih početaka

ono što samo od sebe uzraste, ne

sedri u Tori: "A B-g govoraše s Mo-

smije se ubirati (na uobičajen način)

šeom na Har Sinaju rekavši ...".

sa zemlje ili stabala. (Tora koristi

"Ma injan šmita ecel Har Sinai?". Kakve veze ima ovdje jedno s dru-

gim? Ovaj se izraz temelji na neuobičajenim dodatnim riječima u inače poznatom stihu: A B-g govoraše s Mošeom rekavši. Micvot koje slijede bave se sa šmita, šabatnom godinom. Temeljni postulat našeg vjerovanja (i spoznaje) jest da je B-g Mojsiju (a preko njega i nama) objavio čitavu Toru na Sinaju (a ne samo Deset zapovijedi, kao što mnogi ljudi - Židovi i ne-Židovi - tvrde).

Zašto

onda

spomenuti

mjesto

davanja upravo kod ovog skupa zapovijedi? Jedno od načela po kojima nas Talmud uči Usmenoj Tori je "kada se jedno pitanje izdvaja i dobija poseban tretman, ono što iz toga učimo ne odnosi se samo na to pitanje, već na cijelu grupu iz koje je došlo". Ovdje učimo: Baš kao što je šmita sa svojim pojedinostima dana na Sinaju (to je tamo konkretno rečeno), tako su na Sinaju dane i sve

micvot sa svim njihovim detaljima (a ne samo "naslovi poglavlja", kao što neki ljudi vjeruju). Ova je ideja važna komponenta lanca tradicije i bitna je sastavnica "emunat hahamim", pouzdanja, vjere i sigurnosti koju moramo imati u svaku kariku lanca. Iako nas ono što učimo iz gore spomenutog fenomena u tekstu Strana 2

izraz "vinograd", ali to uključuje sva Tore uči o svim micvot, na drugoj

stabla.) Godina šmita svima daje da

razini možemo postaviti i ovo

imaju

pitanje: "Zbog čega je B-g izabrao,

uobičajene stroge razlike između

da tako kažemo, upravo ovaj skup

zemljoposjednika i ostalih), pa i

micvot, kako bi nas podučio općem

životinjama. (Šmita daje priliku ze-

pravilu? "Jedan komentator nudi

mlji da se obnovi, a nama daje

slijedeće

Micva o

priliku da u svom odnosu prema

šmita nas uči (između ostalog) da se

okolišu, uzmemo u obzir i druga

B-g bavi svakodnevnim stvarima

stvorenja koja s nama dijele Zemlju.

ovoga svijeta. On se brine za nas i

To nam pomaže da stvari dove-

naša zemaljska polja i drveće. I On

demo u pravu perspektivu, kako

prebiva, ne samo u uzvišenom car-

bismo

stvu Nebesa, već Njegova Bit ispu-

prioritete.) Šmita nas podsjeća na to

njava svijet. B-žji izbor nevisoke go-

tko je to stvorio i tko još uvijek

re Har Sinaja kao mjesta za davanje

vlada.

razumijevanje:

Tore tu je da nas pouči istoj ideji. Kako li je samo primjereno što nam Tora kaže da nam je B-g upravo na Sinaju zapovjedio zakone o šmita.

koristi

ispravno

zemlje

postavili

(bez

svoje

Imajte na umu da ovdje u B'har postoje četiri zabrane koje se odnose na šmita, a ima i pozitivna zapovijed da se zemlja odmori u sedmoj godi-

"Kad dođete u zemlju ..." Zemlja

ni, iz paršat Mišpatim. Vrijedno je

se treba odmarati svake sedme

spomenuti, iako to nije tako neobi-

godine. Šest godina čovjek obrađuje

čno, način na koji nam Tora predstavlja područje Židovskog zakona i

micvot - s pozitivnim micvot i zabranama. Šabat, šmita, Jom kipur, jom tov, kašrut (do određene mjere), itd., svi su snažno prošarani ozbiljnim zabranama. Budući da su takvi, dužni smo se "držati pravila" kako ne bismo prekršili B-žji zakon. Nas bi trebao motivirati "strah pred Nebesima", strah od grijeha, strah od kazne. Snažne su to motivacije, ali ne

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

toliko lijepe i snažne kao poticaj "ljubavi prema B-gu" do koje dolazi kada nastojimo strogo ispunjavati B-žje zapovijedi. Šmita se ne smije gledati samo kao niz zapovijedi "ne radite ovo, ne radite ono". Moramo se radovati prilici da služimo B-gu, pokazati našu vjeru i pouzdanje u Njega, biti slobodniji da prou-

čavamo njegovu Toru i vršimo micvot. Poštivanje šmita nije samo izbjegavanje zabrana. Ono je pozitivna izjava o našoj vjeri u Stvoritelja i Gospodara svijeta. (Kad je većina Židova u Izraelu i

Alija po Alija

reke čine riječ t'šuva. Levi - druga alija - 5 p'sukim (25,14-18) U poslovanju s drugima valja se ponašati etički; zabranjeno je varati u poslovanju (budući da se na Jovel zemlja vraća svojim izvornim vlasnicima, nekretnina se kupuju samo na određeno razdoblje. Stoga bi cijene trebale odražavati broj preostalih godina do sljedećeg Jovela. Ovo je kontekst općih micvot u vezi pravilne poslovne prakse.) S gledišta micvi

osnovni okvir života po Tori u Iz-

Evo još jednog primjera područja

raelu stoji netaknut), Sanhedrin je

zasićenog velikim brojem različitih

dužan brojati sedam uzastopnih sedmogodišnjih ciklusa - 49 godina. Na Jom kipur 50. godine, treba

oglasiti šofar (kao i svake godine na Roš hašanu, i kao što to simbolički činimo svake godine na kraju Ne'ile). Ovu 50. godinu treba proglasiti "kodešom" kao Jovel - godinom jubileja. Zabranjeno je obrađivanje zemlje (kao u šmita), kao i sakupljanje onoga što izraste samo od sebe, te

zabrana uz pozitivnu micvu koja nam nalaže da se ponašamo u skladu sa slovom i duhom halahe. Mož-

da je to jedan od razloga za pozitivnu micvu u tim područjima. Tehnički gledano, pozitivna naredba nije "potrebna", budući da bi nas već izbjegavanje svih zabrana dovelo u sklad s B-žjom voljom. Stoga se pozitivna micva može

shvatiti u smislu da od nas zahtijeva da ono što činimo, činimo srcem, da ne kršimo duh zakona i da budemo

spremni ići "preko onoga što dužnost nalaže" (lifnim mišurat hadin). Nadalje, kroz pozitivnu micvu možemo doseći višu razinu svetosti, budući da smo suočeni s k'došim t'h'ju. Rambam opisuje određene situacije u poslovanju u kojima se, tehnički, neke stvari može izbjeći, ali se smatra da to nije postupanje na "pravi židovski način". Možda nam pozitivna zapovijed dolazi i zato da nas pouči da se ne koristimo

tehničkim "rupama u zakonu", već da se vodimo najvišim mjerilima poslovne etike. Postoji više od jednog načina na koji se može objasniti što to pozitivna zapovijed dodaje našem poštivanju micvot, kada zabrana(e) već

branja plodova s drveta na uobičajen način. Jovel je svet, mi "jedemo od zemlje". Tijekom Jovela svatko se

vraća na svoj posjed. V'ha'avarta šofar t'ru'a ba hodeš ha'švii - i puhat ćete u šofar u sedmom mjesecu. Ovo se smatra otvorenom referencom na Jom kipur Jovela te skrivenom referencom na drugo puhanje u šofar u sedmom mjesecu, naime, na Roš hašanu. Zvuk šofara poziv je na pokajanje. Rašei teivot (početna slova) gore navedene izGodina 15 3 Broj 33 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

stoji u knjigama. Ovo je jedno obja-

Zemlja će obilno uroditi i mi ćemo

će me spasiti - ako ima nešto što

šnjenje.

do sitosti jesti i boraviti u Zemlji

možemo sami poduzeti u vezi situ-

posve sigurni. Nitko ne bi trebao

acije (kao na primjer, otvoriti oči i

postaviti pitanje odakle će stići hra-

pogledati u oba smjera prije prela-

na (te dvije godine u nizu šmita

ska ceste itd.)

Dodatno ... Pretpostavimo da trgovac umjetninama predstavi neku kvalitetnu krivotvorinu kao original umjetnika. Sasvim sigurno, trgovac umjetninama je prekršio halahu koja zabranjuje varanje u poslovanju. No čiji je tu zakon prekršen?

Smatramo li tu vrstu prijevare rabinskom zabranom koja je potaknuta navodima Tore vezanim uz odre-

ograničenja). B-g obećava blagosloviti zemlju tijekom šeste godine (dvije godine prije Jovela), tako da će zemlja dati dosta uroda dovoljno za

tri godine, sadnja u godini nakon Jovela će zadovoljiti naše potrebe nakon toga.

Ali što mi tu možemo učiniti? Više posaditi? U redu. I druge mjere također. Ali najvažnija je činjenica da je B-žja braha dio ugovora s Njim.

Mi činimo svoj dio. On radi svoj. Ponekad On čini više nego "se traži". To je ono na što se nemamo pravo oslanjati, bez da uložimo

đeni primjer varanja u odnosu na

Jedan komentator izražava slje-

godine preostale do Jovela. Ne. Mi

deću ideju. Pasuk navodi da ako bi

tvrdimo više od toga. Mi kažemo da

netko pitao što ćemo jesti ... onda će

nas usmena tradicija uči da je Jovel

B-g zapovijediti Svom blagoslovu

okvir za jednu širu kategoriju zabra-

da nam da obilan prinos. Međutim,

na. Drugim riječima, u ovom sluča-

čovjek to pitanje ne treba postaviti.

ju, ne suočavamo se s Torom nadah-

Ako imamo potpuno pouzdanje i

nutim rabinskim proširenjem Zako-

vjerujemo bez ikakve rezerve ili

na Tore. Mi smo suočeni s talmud-

pitanja da će nam B-g to priskrbiti,

Ako je neki čovjek zbog siro-

skom definicijom Zakona iz Tore.

onda On neće morati zapovijediti

maštva bio prisiljen prodati zemlju

To nije isto. Pravilno razlikovanje

blagoslovu da dođe; to će se dogo-

svog nasljedstva, on ili njegov rođak

važno je da bismo mogli stvari

diti kao prirodna reakcija na tu vje-

mogu otkupiti zemljište plaćanjem

zadržati u ispravnoj perspektivi.

ru.

proporcionalnog iznosa (ovisno o

Razmislite o ovome ...

tome koliko godina ostaje do Jovela).

Ne samo da čovjek ne smije na nepošten način iskorištavati novčane probleme svog bližnjeg

već mora

paziti da druge ne "tlači" ili ne obmanjuje riječima. Ova je zabrana vrlo

ozbiljna,

što

vidi

poveznice koju redak čini između toga i poštovanja prema Hašemu. Čuvajte i pridržavajte se propisa i zakona Tore i boravit ćete sigurno u zemlji. (Ova veza između štovanja Tore i daljnjeg mirnog i sigurnog života u Izraelu je tema koja se često ponavlja, tema koju moramo imati na umu u suvremenom Izraelu.) Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (25,19-

Zvuči li gore opisana situacija kao "oslanjanje na čudo", što ne bi trebalo činiti? Možda možemo reći da je

vlastiti trud. ■

Zemlja se ne smije prodavati zauvijek budući da je se na Jovel vraća njenim izvornim vlasnicima. R'vi'i - četvrta alija - 4 p'sukim (25,25-28)

Ako se ne otkupi prije Jovela, zemlja se svojim nasljednim vlasnicima vraća na Jovel.

ovo drugačije. Ako netko prelazi

Hamiši - peta alija - 10 p'sukim –

vrlo prometnu ulicu zatvorenih oči-

(25,29-38)

ju, to je, u najmanju ruku, neodgo-

Ako netko proda kuću u gradu

voran čin. Mi ne smijemo reći: B-g

opasanom zidinama (opasanom zidinama, zapravo znači iz doba Jehošue, tj. prvobitnog osvajanja), ima najviše godinu dana da je otkupi; ako je ne otkupi, ona ostaje zauvijek imovinom novog vlasnika. Otkupiti je tijekom godine dana znači vratiti puni iznos koji je plaćen, tj. nema odbitka za vrijeme koje je kupac ta-

24) Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

mo živio. (Tehnički, ovo je izuzeće

dovskom gospodaru, ne smijemo

od zabrane Tore protiv kamata.)

dopustiti da to tako ostane. Otkupiti

Otkupljivanje kuće u gradu opasa-

ga treba njegov bliski rođak, ili on

nom zidinama je micva. S druge

sam, ako namakne sredstva. Treba

strane, za kuće u neopasanim gra-

načiniti pravičan izračun za nakna-

dovima vrijede ista pravila kao za

du njegovom gospodaru. Ne smije-

zemlju - otkup je moguć do Jovela,

(Ovo je maksimalna duljina, u nor-

mo dopustiti da mu njegov gospo-

kada se kuća vraća prvobitnim na-

malnim okolnostima židovski sluga

dar slomi duh. Sve je to zato što je

sljednim vlasnicima. Kuće u gra-

se pušta na slobodu mnogo prije.)

Izrael podređen B-gu, koji nas je

dovima Levita (čak i opasanim gra-

Na Jovel, on i njegova obitelj se vra-

otkupio iz egipatskog ropstva. Mo-

dovima) mogu se otkupiti i nakon

ćaju u svoju zemlju koja im pripada

ramo Mu biti predani, ne smijemo

jedne godine, a vraćaju se Leviju na

po nasljeđu. Mi smo sluge B-ga (i ne

praviti lažne bogove, ni idole, ni

Jovel. Levi ima nasljedna prava na

bismo trebali biti podređeni drugim

obredne

one posebne gradove (konkretno

ljudima), niti jedan Židov ne smije

kleknuti na "ukrašen kamen".

njih 48). Zabranjeno je mijenjati

se prodati na ponižavajući način

područja oko tih gradova prodajom

putem tržnice robova. Nemojte ga

dijelova zemlje na trajnoj osnovi.

podvrgavati teškom radu, koji sla-

Obvezni smo pomoći svom bližnjem koga su zadesila teška vreme-

ma duh. Židovi

zakonu

Tore)

mogu posjedovati nežidovske ro-

osobne zajmove koje dajemo da

bove, i takvi robovi postaju naslje-

bismo mu pomogli da se izvuče. "Ja

dna imovina. Ove se robove ne

sam B-g koji sam vas izveo iz Egip-

pušta na Jovel, već ostaju u trajnom

ta, i doveo vas u zemlju, da budem

vlasništvu njihovih vlasnika.

(Ovo definitivno nije pogrešan zaključak – ovo naglašava B-žju želju, nazovimo to tako, za Njegov narod

niti

smijemo

"Držite moj šabat i poštujte Moje Svetište, Ja sam B-g. Kao što je ranije spomenuto, najvjerojatnije je da se ovdje spomenuti šabat odnosi na

(prema

na. Ne smijemo uzimati kamate za

vaš B-g."

stupove,

š'mita. Ako je tako, onda se kraj knjige podudara s početkom sedre.

Ako držimo Toru i micvot, onda će Vječni pružiti blagotvornu, pravovremenu kišu i obilne usjeve. Prinos s polja bit će tako velik, da će se sva-

Š'vi'i – sedma alija - 11 p'sukim -

ka poljoprivredna sezona stapati sa

(25,47-26,2)

sljedećom. I imat ćemo obilje hrane -

Ako Židov postane robom neži-

na svojoj vlastitoj zemlji. ■

da brinu jedan za drugoga. To je kao da nam B-g kaže: Pogledaj i sjeti se što sam učinio za tebe. Sada budi dobar prema svojim bližnjima.) Šiši - šesta alija - 8 p'sukim (25,39-46) Ako Židov sebe proda u ropstvo zbog siromaštva (ili bilo kojeg drugog razloga), njegov se gospodar ne može prema njemu odnositi s prezirom. Prema njemu će se odnositi kao prema zaposleniku, i on ostaje kod svog gospodara samo do Jovela.

Godina 15 5 Broj 33 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 326. U počast sedmoj godini: Zabrana rada na zemlji

seta godina bila je Jovel, jubilarna godina. To se poduda-

(obrađivanja) tijekom sedme godine

ra s načinom na koji brojimo sedam tjedana - 49 dana - a

... svoje polje ne smiješ zasijati ... (Levitski zakonik 25,4) Znate kako Šabos i blagdani imaju dvije micve vezane uz rad, jednu da se odmara i jednu da se ne radi? Pa, šemita, šabatna godina, slična je Šabosu za zemlju Izraelovu. Puno prije, u micvi #112, imali smo obvezu pustiti zemlju da odmara tijekom sedme godine. Ovdje imamo zabra-

pedeseti je dan blagdan Šavuos. Zapravo, Sanhedrin broji godine i cikluse na isti način na koji mi brojimo dane i tjedne. (Pogledajte micvu 306.) Razlog za ovu micvu je taj da se u jubilarnoj godini zemlja vraća svojim prvobitnim vlasnicima. To je priznanje činjenici da je B-g pravi vlasnik zemlje. On ju je podijelio

nu vezanu uz obrađivanje zemlje.

među plemenima i domovima Izraela. Kada "prodajemo"

Temelj za tu micvu je ono o čemu smo razmatrali u micvi

zakup zemlje na određeni broj godina do sljedećeg Jovela.

#84: tijekom šabatne godine, mi radimo korak unatrag da prepoznamo da je B-g stvorio svijet i da je On na kraju Onaj koji čini da zemlja donese svoju žetvu. Mi ne sadimo niti žanjemo kako bismo sebe podsjetili da nismo

zemlju u Izraelu, ono što uistinu činimo je davanje u To pokazuje da zemlja doista pripada B-gu i nije naša pa da s njom činimo što nam padne na pamet. Mi brojimo godine da priznamo tu stvarnost.

oni koji stvaraju proizvod, već On.

Ova je micva na Sanhedrinu, a ne na pojedincima. Ona

Ova se micva odnosi se i na muškarce i žene, ali samo u

plemena tamo žive. (Ona nije započela sve dok se sva

Izraelu. Predmet je traktata Mišne Ševiis i kodificirana je u Mišne Tori u Hilchos Shemittah. Ona je #220 od 365 negativnih micvi u Rambamovu Sefer HaMicvosu i #22 od 26 micvos koji se mogu vršiti samo u Izraelu, prema

vrijedi samo u Izraelu, a i tamo samo onda kada sva plemena nisu nastanila na svojoj zemlji i prestala je kad je prvo pleme otišlo u progonstvo.)

O ovoj se micvi raspravlja u Talmudu u traktatima Roš

popisu Steipler Gaona.

Hašana (9b, 30a i drugdje) i Kidušin (38b). Ona je

327. Dan drveća: zabrana održavanja i obrađivanja

Šemita i #140 je od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom

drveća tijekom godine Šemita

Sefer HaMicvosu.

... svoj vinograd ne smiješ obrezivati ... (Levitski zakonik 25,4) 328. Divlji: Zabrana da se žanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom godine Šemita Ne smiješ pobirati ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,5) 329. Samoniklo: Zabrana da se pobire voće koje samo od sebe uzraste za vrijeme godine Šemita ... grožđe ... nećeš pobirati ... (Levitski zakonik 25,5) 330. Sedam na kvadrat: Obveza da broji sedam grupa po sedam godina Brojat ćeš sedam šabatnih ciklusa, sedam puta po sedam godina... (Levitski zakonik 25,8) Nakon što je zemlja Izrael bila osvojena, Židovi su trebali brojati Šemita cikluse. Svaki je ciklus bio od sedam godina, pa je sedam ovih ciklusa iznosilo 49 godina. PedeStrana 6

kodificirana u Mišne Tora u desetom poglavlju Hilhos

331. Proglas o slobodi: Obveza da se puše šofar da se oslobodi robove Zatrubi trubom ... (Levitski zakonik 25,9) 332.

Dijamantni

jubilej:

Obveza

posveti

jubilejska godine

Posvetit ćete pedesetu godinu ... (Levitski zakonik 25,10) 333. Produljeni odmor: Zabrana da se obrađuje zemlja za vrijeme Jubileja ... nećete saditi ... (Levitski zakonik 25,11) 334. Paralele: Zabrana da se požanje usjev koji sam od sebe uzraste tijekom Jubileja ... niti žeti ono što samo uzraste ... (Levitski zakonik 25,11) 335. Nekako jako poznato: Zabrana da se pobire voće tijekom Jubileja Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

... nećete pobirati ... (Levitski zakonik 25,11) 336. Što je pošteno, pošteno je: Obaveza da se poštuje poslovno pravo Kada prodajete svom bližnjemu ili kupite od svog bližnjega ... (Levitski zakonik 25,14) 337. Upozorenje: Zabrana da se prekomjerno zaračunava ili premalo plati ... ne varajte jedan drugoga. (Levitski zakonik 25,14)

338. Ako nemate ništa lijepo za reći...: Zabrana verbalnog ugnjetavanja Ne tlačite jedan drugoga ... (Levitski zakonik 25,17) 339. Dugoročni najam: Zabrana trajne prodaje zemljišta u Izraelu

jede i gospodar, te je morao spavati na krevetu iste kvalitete kao i gospodar. Zbog strogih ograničenja u vezi s onim što se radi s eved Ivrijem, Talmud kaže (Kidušin 22a) da onaj koji si pribavi eved Ivrija zapravo si je pribavio gospodara. (Bez obzira na to, evri Ivri je dužan pokazati poštovanje svom gospodaru.) Temelj ove micve je da je nedolično zlostavljati drugu osobu. Onaj tko kupuje eved Ivrija mora shvatiti da su teške okolnosti odvele ovu osobu u dužničko ropstvo.

Takve tragedije mogle bi isto tako zadesiti i gospodara. Stoga je potrebno da eved Ivrija tretira onako kako bi želio da se postupa prema njemu kada bi se našao u njegovoj koži. Ova se micva primjenjuje i na muškarce i žene u Izraelu u vrijeme kada se drži jubilarna godina. O njoj se rasprav-

Zemlja ne može biti prodana zauvijek, jer zemlja je Moja ...

lja u Talmudu u traktatu Kidušin na stranici 22a.

(Levitski zakonik 25,23)

Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos

340. Vratiti pošiljatelju: Obaveza da se zemlja vrati njenim nasljednim vlasnicima u Jubileju

Avadim i #257 je od 365 negativnih micvi u Ramba■ movom Sefer HaMicvosu.

... omogućit ćete otkup za zemlju ... (Levitski zakonik 25,24)

345. Zabrana prodaje: Zabrana prodaje Židovskog roba

341. Naša kuća: Obaveza da se poštuje zakon o otkupu

... neće ih se prodavati kako se robovi prodaju. (Levitski

kuća u gradovima opasanim zidinama

zakonik 25,42)

Ako netko proda prebivalište u gradu opasanom zidinama ...

346. Ohladila mi se kava: Zabrana da se preforsira

(Levitski zakonik 25,29)

Židovskog roba

342. Odbijanje zamjene: Zabrana zamjene zemlje koja

Nećete ga ugnjetavati napornim radom ... (Levitski zakonik

pripada Levitima

25,43)

Polja oko njihovih gradova ne mogu se prodavati ... (Levitski

Ne samo da eved Ivriju ne možemo dati degradirajući

zakonik 25,34)

rad, kao što je opisano u micvi #344, ne možemo mu dati

343. Nema probitka: zabrana pozajmljivanja uz kamate Nemoj mu davati svoj novac uz kamatu ... (Levitski zakonik

ni teški posao, koji je opisan kao posao koji nema granica. Na primjer, gospodar može uputiti svog slugu

da okapa određeno polje do određenog vremena ili dok

25,37)

■ ne dođe do određenog mjesta, ali ne "Dok se ne vratim",

344. Praznik rada: Zabrana da se ima Židovskog roba za

za što nije postavljen vremenski okvir. Slično tome,

obavljanje fizičkih poslova

gospodar ne smije dati sluzi "bezvezni posao" samo da

Nećeš mu dati da radi ropskim radom. (Levitski zakonik 25,39)

ne bude besposlen. Na primjer, ne smije mu naložiti da ode podgrijati piće koje se ohladilo ako ga uistinu ne želi

"Eved Ivri" - doslovno "hebrejski rob" - je bio Židov koji

piti. (Ako gospodar ne može dati sluzi tako jednostavan

se zbog teške financijske situacije prodao u dužničko

zadatak kao što je to neki bezvezan posao, ne treba niti

ropstvo. Nije mu bilo dopušteno davati ponižavajuće

reći da mu ne može dati nepotrebne zadatke koji su

zadatke, poput nošenja gospodareve odjeće u kupelj. Ne

zapravo naporni.)

samo to, eved Ivriju se morala posluživati ista hrana koju Godina 15 7 Broj 33 Strana

■

Razlog je, kao što smo rekli, da je već dovoljno loše to da Strana 7

(nastavak s 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

se netko morao prodati kao sluga. Nemamo pravo

Ivrija, mi ne smijemo dopustiti ni drugima da to čine ako

pridodavati njegovim nevoljama.

smo ih u stanju spriječiti. Stoga, ako je eved Ivri prodan

Iako mi u današnje vrijeme nemamo dužničkog ropstva, pouke iz ove micve se i dalje primjenjuju. Moramo paziti kakve zadatke dajemo članovima svoga kućanstva. Ova se micva primjenjivala i na muškarce i na žene u Izraelu u vrijeme kada se držala jubilarna godina. Ona je kodificirana u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos

ne-Židovu, koji ga grubo tretira, trebali bismo nastojati to zaustaviti. Ne smijemo opravdati situaciju misleći da si je eved Ivri sam kriv za to. Razlog je, kao što smo ranije rekli u vezi eved Ivrija, da je njegov život već dovoljno težak. Trebali bismo mu pokušati pomoći da ne bude gore nego što je nužno.

Avadim i #259 je od 365 negativnih micvi u Ramba-

Ova micva vrijedi i za muškarce i za žene u vrijeme kada

movom Sefer HaMicvosu

imamo ovlasti da to provodimo. U Talmudu se o tome

347. Osim dok se doslovno ne odvoji ...: Obaveza da kananski robovi rade bez vremenskog ograničenja Radit ćete s njima "zauvijek..." (Levitski zakonik 25,46) 348. Ne pravi se da ne vidiš: Zabrana da se dopusti da se Židovskog roba tjera da mukotrpno radi Neće ga tlačiti napornim radom pred tvojim očima. (Levitski zakonik 25,53)

raspravlja u traktatu Arahin (30a) i, prolazno, u Baba Mecia 65a. Kodificirana je u Mišne Tori u prvom poglavlju Hilhosa Avadima i #260 je od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 349. Ustani!: Zabrana da se klekne pred klesanim kamenom Nećete imati uglačani kamen u vašoj zemlji da mu se klanjate ... (Levitski zakonik 26,1) ■

Ne samo da nam nije dopušteno da poslom tlačimo eved

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

on je počinio fizički čin; ali onoga

176. Negativna je zapovijed

kojega

obrije

ne brijati sljepoočnice

podvrgava se šibanju, osim ako

na glavi

nije pomagao onome koji je vršio brijanje. Čak i škarama [koje

kao što Pismo kaže, nećeš zao-

se koriste kao britva] zabra-

kruživati sljepoočnice na svo-

njeno ih je brijati. Žena nije po-

joj glavi (Va-jikra 19,27). Ka-

dložna nikakvim ograničenjima

zna se daje za svaku od

da ne zaokružuje sljepoočnice

sljepoočnica; stoga, ako čo-

na svojoj glavi; no njoj je zabra-

vjek obrije obje svoje sljepoočnice, čak i u isto vrijeme, treba ga išibati dva puta, bez obzira da li je obrijao samo sljepoočnice ili je obrijao čitavu glavu odjednom. Konkretno, šiba se čovjeka koji brije, jer

Strana 8

njeno da brije sljepoočnice glave muškarca; zabranjeno joj je da tako brije čak i malodobno dijete. Ovo je na ■ snazi na svakom mjestu i u svako doba. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Šemita: usredotočiti se na vjersko, društveno ili poljoprivredu? Koja je svrha godine Šemita? Dok se Ramban fokusira na to da Šemita omogućava duhovni rast i prepoznavanje Hašema, Shadal naglašava kako ona usađuje društvenu jednakost i brigu za one koji imaju manje

sreće. Rambam nudi treću mogućnost sugerirajući da Šemita služi praktičnoj funkciji u održavanju plodnosti zemlje.

• Da li je moguće da su određene zapovijedi dane isključivo s praktičnom funkcijom? Koje se druge micvot može razumjeti na sličan način? • Da li Tora propagira svjetonazor bliži kapitalizmu ili socijalizmu? Što sugeriraju zakoni Šemita? • Na koji su način Šemita i Šabat slični? Do kojih prednosti dovode prisilni odmor i uzdržavanje od rada?

Godina 15 9 Broj 33 Strana

Ispit vjere? Vajikra 26 izdvaja nepridržavanje godine Šemita kao glavni uzrok konačnog izgnanstva naroda iz zemlje Izrael. Doista, Šemita bi, čini se, bila iznimno teška obaveza za agrarno društvo. Međutim, svjestan tih poteškoća Hašem uvjerava narod da će im usjevi šeste godine biti dostatni za tri godine. U određenoj mjeri ovo okreće pitanje naglavačke: Ako su ljudi dobili trostruki blagoslov žitarica još prije sedme godine, zašto je micvu bilo tako teško ispuniti? Na koji način je to uopće bio test vjere? Da li tišrei obilježava početak nove godine? Kako bi omogućio držanje Šemite, Hašem obećava trostruki blagoslov uroda u šestoj godini, koji će biti dovoljan da potraje tri godine. Međutim, ako je rad na zemlji zabranjen samo godinu dana, ne bi li blagoslov za dvije godine bio dovoljan?

• Neki Karaitski komentatori

objašnjavaju da godina Šemita i njezine zabrane ne počinju u tišriju nego u nisanu, na početku žetve. To onda sprečava da se usjevi zasađeni u šestoj godini požanju sedme godine. A budući da ništa nije zasijano tijekom ostatka sedme godine, rezultat su dvije uzastopne godine bez žetve, što zahtijeva blagoslov za tri godine.

• Za razliku od toga Rabinski zakon tvrdi da kako nisan tako i tišre služe kao počeci godine za različite svrhe i zakone. Na čemu se temelji i koja je motivacija za ovaj kompleksni dvostruki sustav? Kakva se biblijska potpora može dati za rabinsko stanovište da poljoprivredna ili Šemita godina počinje u tišreu? • Kako još možemo objasniti zašto je bio potreban blagoslov za tri godine? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, kumzits, parve

Nakon što smo razmatrali o šofaru sada ćemo govoriti o sinonimu jovel ‫מעבל‬. Nalazimo da se jovel koristi kao drugi naziv za šofar u Šmot 19,13: ‫״ב ָּדה" ״ ״ ״‬ ָּ ‫ ״ ַמ ֲלּו‬,‫״ד ָּמד‬ ֵ ,‫״דיֹׁבֵל‬ ַ , ְ ֹׁ‫ ״ ִּב ְ ש‬- Kada se jovel oglasi rastegnutim zvukom, mogu se uspeti na goru." Kako znamo da se jovel odnosi na ovnujski rog? U Jehošui poglavlje 6 vidimo da je jovel životinja. A Rabi Akiva u Roš HaŠana 26a kaže:

Hebrejska je riječ našla put do grčkog - iobelos i iabelaios – a iz njega u latinski - jubilaeus. Otamo dobijamo našu riječ jubilej, na koju je utjecala nepovezana latinska riječ jubilare (izvor za jubilant), značenja "zazvati nekoga " a kasnije "podvikivati od radosti". Kutscher piše da je na kasnije značenje riječi jubilare moguće utjecala vesela narav godine jovela, no zasigurno riječ jubilej ima blagdansku konotaciju, zbog zbližavanja dviju sličnih riječi. Iz

"Kada sam posjetio Arabiju otkrio sam da oni ovna nazivaju 'jovela'" Steinsaltz napominje da se pojam jovela ne pojavljuje u arapskom. Međutim, u tom značenju se pojavljuje u feničkom i punskom (na primjer u Punic Marseilles Tariff, redak 7.) Kutscher ističe da područje koje se naziva "Arabija", zapravo podrazumijeva Arabiu Petraeau, čiji je glavni grad čuvena Petra, gdje su govorili aramejsko-hebrejskim dijalektom. Klein piše da se značnje jovela kao ovna izvodi od korijena ‫מבל‬, koji znači "nositi" pa je stoga riječ prvobitno značila "vođa stada, predvodnik". Tako je jovel isprva značilo "ovan", a značenje se s vremenom ograničilo na "ovnujski rog". Značenje riječi se i dalje razvijalo. U Vajikra 25 imamo opis posebne godine oslobođenja, koja se održava svakih 50 godina. Dolazak godine se proglašavao oglašavanjem šofara (Vajikra 25,9), i nazivala se jovel (25, 10). Tako, kao što to ističe Kutscher, kad Tora raspravlja o jovelu, ona zapravo misli "[godina puhanja u] jovel." (Za daljnju raspravu, pogledajte Ibn Ezru i Rambana na 25,10). Strana 10

pjeva, što se naziva kumzits (također kumzitz ili kumsitz). Kumzits je neobična riječ. S jedne strane, opće je poznato da vuče podrijetlo iz jidiša i znači "dođi i sjedi". Međutim, ista se riječ ne pojavljuje u rječnicima jidiša. Zašto? Ispostavilo se da je kumzits riječ na jidišu koja postoji samo u hebrejskom. Usvojili su je prvi pioniri u Izraelu, unatoč tome što su se vlasti protivile korištenju riječi na jidišu. Predložene su bile hebrejske zamjene kao npr. ševna ‫ שבנא‬- "molim (te) sjedi" i talmudski tozig ‫טעזמ‬. Ali ništa nije uspjelo zamijeniti kumzit s nje■ govog mjesta pored vatre. pareve Htio bih pokušati razriješiti jednu veliku etimološku tajnu.

latinskog ta je riječ ušla u europske jezike u značenju "proslava godišnjice" – često puta 50-godišnjice, ali ne uvijek. Suvremeni je hebrejski prihvatio europski smisao riječi, pa jovel može značiti obilježavanje godišnjice. Jedna osobna stvar. Naš sin je rođen 1998 – 50-e godine od osnivanja Države Izrael. Razmišljali smo da ga nazovemo Jovel, no shvatili smo da će ga bez nikuda, dijakritičkih znakova koji predstavljaju samoglasnike, češće zvati popularnim hebrejskim imenom Juval. U to vrijeme, nisam smatrao da je Juval povezano s jovel, no istražujući kasnije, pronašao sam vezu. Juval je bio sin Lemeha, i bio je poznat kao "preteča svih koji sviraju liru i frule" (Berešit 4,21). Daat Mikra spominje brojne teorije za porijeklo tog imena. Jedna od njih dovodi u vezu Juval i jovel – jedan rani muzički instrument. kumzits Vrlo je uobičajeno da se oko krijesova na Lag B'Omer zajednički

Riječ pareve (ili parev ili parve ili parevine) ‫ פרווה‬označava hranu koja nije ni mesna ni mliječna. Stahl citira časopis koji je dao ni manje ni više nego 15 različitih odgovora na pitanje: koje je podrijetlo riječi pareve? On ne daje njihove odgovore, pa ću ih ja ovdje navesti. Menachem Mendel je o tome pisao prije nekoliko mjeseci. Nakon što je naveo neke teorije (koje ćemo razmotriti) on piše: Zahvaljujući nekim stvarima koje sam pronašao na internetu naišao sam na članak Davida L. Golda, autoriteta za jidiš. Naslov je članka "Doprinos studiji o podrijetlu dva istoznačna jidiška pridjeva: pareve i minikh" u Jewish Language Review 5 (1985). Goldov zaključak je da je pareve vjerojatno poteklo iz latinskog preko češkog i poljskog. Latinska riječ par znači par, dvoje. U češkom nalazimo parovy i u poljskom parowy. Pareve hrana može biti "uparena" s mlijekom ili mesom. Budući da laDivrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

tinski nije utjecao ni na češki ni na poljski jezik sve do kristinizacije njihovih zemalja, Gold ne datira ove riječi prije 9. ili 10. stoljeća, te da "ne bi bilo kronoloških problema kada bismo ustvrdili da je pareve izravno češkog ili poljskog podrijetla." Prema Goldovom mišljenju, "poljsko-češka hipoteza jedina je održiva teza u svjetlu trenutno dostupnih podataka". Joe iz Australije imao je drugačiji prijedlog: Uvijek sam smatrao da ona znači "malo" ili inferiorno (latinski parvus). To jest, ovo se odnosi na stvari poput kruha koji nije bio oplemenjen mliječnim ili životinjskim mastima. Dobar izvor za etimologiju jidiških riječi je Mendelov popis, gdje je Les Train napisao:

Shvatio sam da je pareve došlo iz staročeškog ili starog poljskog, a prvobitno od latinskog parus - što znači jednako, ne više na jednu stranu nego na drugu (latinski par- i slavenski sufiks ov-/ev-). Dakle, pareve znači ni ovdje ni ondje; isto onoliko milekhdik koliko i fleyshik. Također je u Mendeleu Alan Astro napisao: Profesor Herbert H. Papir jednom je sugerirao da se etimološki pareve može povezati s francuskim pareil ("isti, sličan"; L na kraju riječi se ne izgovara kao L već kao y sonant). Druge romanske riječi na jidišu također se javljaju u religijskoj sferi: bentshn, tsholnt, orn ("moliti" na zapadnom jidišu), leyenen (što bi uključivalo čitanje iz Tore). U suvremenom francuskom jeziku, c'est

Godina 15 11Broj 33 Strana

Jovel, kumzits, parve

pareil se obično koristi u značenju "nije važno koji." Još jedan dobar popis je Mail-Jewish. Perets Mett je 2005. napisao: Jidiška riječ za paru je 'pa-re' - sigurno iz slavenskog korijena. Dakle, para nema ni mirisa, ni okusa, niti boje, ona je uistinu neutralna. Stoga, je sve što je neutralno 'poput pare' ili 'pare-v' koristeći pridjevnu oznaku 'v'. (Na Mendelea Reuven Frankenstein je proširio ovu ideju rekavši da je pareve značilo "kuhano na pari, ni na maslacu, ni na masti".) Godine 1994. Stuart Einbinder je napisao:

wu pod ‫פהעעד‬. Parva, ime perzijskog graditelja i maga, prema kojem je trebao biti nazvan jedan odjeljak u Hramu. Drugo objašnjenje povezano s Hramom potječe od Macy Nulman u Enciklopediji izreka židovskog naroda, kako je navedeno u The New Joys of Yiddish:

Pareve je izvedeno iz parbar, talmudske riječi koja se odnosi na mali prolaz u Hramu koji je "pomogao da čitavo dvorište Hrama bude podesno za konzumiranje najsvetijih i za klanje manjih žrtava".

Prije mnogo godina rečeno mi je da etimologija riječi pareve dolazi iz španjolskog stiha "PARa todo los VEces" ("za sva vremena"), što znači da se hrana može konzumirati u svako doba.

Hebrejska riječ koja se ovdje koristi je ‫בהבה‬, koja se još piše i ‫פרור‬. Klein ga definira kao "strukturu pričvršćenu na zapadnu stranu Salomonovog hrama", a iz toga dobijamo suvremenu hebrejsku riječ za predgrađe - parvar - (pretpostavljam zbog načina na koji je predgrađe "vezano" za grad).

Također, iste godine rabin Shalom Carmy je napisao:

Aish HaTorah također ima nekoliko prijedloga:

Pretpostavljam da Parve znači "siromašan" prema latinskom. Masora Gedola se na latinskom naziva Masora Magna, a Masora Ketanna = Mesora Parva.

Jidiška riječ "pareve" može imati svoje korijene u hebrejskoj riječi "pri" - što znači plod. Plod, voće ili povrće, naravno, nije ni mliječni ni mesni. Na jidišu se "ve" često dodaje pri pretvaranju imenice u pridjev.

A kao odgovor na moje pitanje iz 1999., Joseph Geretz je napisao:

U Bejs Hamikdašu (Svetom Hramu) postojala je dvorana nazvana Bejs HaPareve (dvorana Pareve). Ova se dvorana nalazila pola u Ezras Kohanim, a pola u Ezras Jisrael, "ni tu ni tamo". Prema tome, pojam Pareve ima smisao ni mesno ni mliječno . To se povezuje s liška, jer je ona također bila poznata kao Liškat Ha-Parva. Prema Jastro-

Druga je mogućnost, izraz "parevis" kojim se na starofrancuskom nazivao prazan prostor ispred Hrama. Ovaj prazan prostor stoji između svjetovne ulice i posvećenog doma molitve. Na isti način pareve hrana leži između dvije krajnosti, mliječnog i mesnog. Ovo nam pokazuje koliko etimologija može biti zanimljiva - do te mjere da svatko želi dati odgovor. Da nema riječi poput pareve, ne bi bilo ni približno tako zabavno ... ■ Strana 11

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Obiteljski osjećaj U jednom od davara na paršu Ke-

"Tvoj brat" u ovim stihovima ne-

da, vašeg B-ga" (Pnz 14,1). Ako je

došim govorio sam o tome da je ju-

ma doslovno značenje. Povremeno

B-g naš roditelj, tada smo svi mi

daizam više od etniciteta. To je po-

to znači "tvoj rođak"; ali većinom to

braća i sestre. Mi smo povezani ve-

ziv na svetost. Međutim, na neki na-

znači "tvoj bližnji Židov". To je ka-

zama koje idu do samog srca onog

čin postoji važna etnička dimenzija

rakterističan način razmišljanja o

što jesmo.

judaizma.

društvu i o našim odgovornostima

To je najbolje prikazano u šali iz 1980-ih vezanoj uz marketinšku kampanju u New Yorku. Diljem grada bili su ogromni plakati sa sloganom, "Imate prijatelja u Chase Manhattan banci." Ispod toga, jedan Izraelac naškrabao je riječi, "Ali u Bank Leumi imate mišpaha." Židovi jesu, i svjesni su toga, jedna proširena obitelj.

prema drugima. Židovi nisu samo građani istog naroda ili pripadnici

iste vjere. Mi smo članovi iste proširene obitelji. Mi smo – biološki ili izborom – djeca Abrahama i Sare. U većini toga, mi dijelimo istu povijest. Na blagdanima mi ponovno proživljavamo iste uspomene. Bili smo iskovani u istom loncu patnje. Mi smo više od prijatelja. Mi smo mišpaha, obitelj.

društvenom

zakonodavstvu

jezi-

kom obitelji:

Zašto je judaizam

na… Ja sam Efrajima učio hodati, ■

uzimao sam ih na svoje ruke… Bio sam im kao onaj koji podiže dojenče uz svoj obraz, i saginjao sam se da

koristi riječi Avinu Malkenu, "Oče

bratu. (Lev 25,14)

knjigu Postanka, početnu točku To-

Ako tvoj brat osiromaši i proda

re. Ona nije primarno vezana uz te-

dio svoje imovine, neka njegov

ologiju, doktrine, dogme. Ona nije

otkupitelj dođe i otkupi ono

polemika protiv idolopoklonstva.

što

Ona se bavi obiteljima: muževima i ženama, roditeljima i djecom, bra-

ga, i iz Egipta sam pozvao svog si-

znatijih fraza u molitvi, rabi Akiva

ljan u judaizmu. Uzmite za primjer

tvoj brat osiromaši

"Kad je Izrael bio dijete, volio sam

modelu obitelji?

ga, ne činite nepravdu svom

Ako

učini svoje prve nesigurne korake:

skom judaizmu. U jednoj od najpo-

Koncept obitelji je apsolutno teme-

(25,25)

roditelja koji uči malo dijete kako da

sagrađen na

bližnjem, ili kupujete od nje-

njegov brat prodao.

šei u kojem prorok opisuje B-ga kao

Ista se slika nastavlja i u rabin-

Ako prodajete nešto svom

Ima jedan predivan odlomak u Ho-

bi ih hranio." (Hošea 11,1-4)

To osobito dolazi do izražaja u ovotjednoj parši. Više puta čitamo o

Proroci su nastavili tu metaforu.

ćom i sestrama.

naš, Kralju naš". To je precizan i namjeran izraz. B-g je uistinu naš vladar, naš zakonodavac i naš sudac, ali prije nego je išta od toga, On je naš otac, a mi smo Njegova djeca. Zato mi vjerujemo da će božansko suosjećanje uvijek nadvladati strogu pravednost. Taj koncept Židova kao proširene

postane ti dužan, moraš ga

obitelji moćno je opisan u Majmoni-

podržati; on neka živi s tobom

U ključnim trenucima u Tori, sam

kao stranac i došljak. Ne uzi-

B-g definira svoj odnos sa Izraelci-

maj od njega ni kamatu ni

ma koristeći se obiteljskim termini-

Cijeli židovski narod i svi oni

dobit, već se boj svog B-ga, i

ma. On kaže Mojsiju da u njegovo

koji mu se priključe su poput

neka tvoj brat živi s tobom.

ime kaže faraonu: "Moje dijete, moj

braće, kao što je pisano (Pnz

(25,35-36)

prvorođenac,

4,22).

14,1): "Vi ste djeca G-spoda,

Ako tvoj brat osiromaši i mora

Kada Mojsije želi objasniti Izraelci-

svog B-ga." A ako brat neće

ti se prodati, ne odnosi se pre-

ma zašto imaju dužnost da budu

iskazati milost bratu, tko će mu

ma njemu kao prema robu.

sveti, on kaže, "Vi ste djeca G-spo-

onda iskazati milost? Prema

(25,39) Strana 12

Izrael"

(Izl.

desovim Zakonima o milosrđu:

kome će siromasi Izraela podići Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Obiteljski

osjećaj

svoje oči? Prema poganima koji

princip, poznat kao "rodbinska sele-

Martin Buber je izrazio uvjerenje da

ih mrze i progone? Njihove su

kcija", najosnovniji je oblik ljudskog

židovski narod u tradicionalnom

oči uprte samo u njihovu braću.

altruizma. To je mjesto na kojem je

smislu više ne postoji. Kneset Jisrael,

rođen osjećaj za moral.

narod saveza kao jedinstveni entitet

Taj osjećaj srodstva, bratstva i obiteljske veze leži u srcu ideje Kol Jis-

To je ključna stvar, ne samo za bi-

rael arevin ze baze. "Svi su Židovi od-

ologiju, već i za političku teoriju.

govorni jedni za druge." Ili kako je

Edmund Burke rekao je da "Biti po-

to rekao rabi Šimon bar Johaj, "Ka-

vezan sa podvrstom, voljeti mali

da je jedan Židov povrijeđen, svi

vod kojem pripadamo u društvu,

Židovi osjećaju bol."

jest prvi princip (klica, da tako kaže-

Zašto je judaizam sagrađen na tom modelu obitelji? Djelomično zato da nam kaže da B-g nije izabrao elitu pravednika ili sektu istomišljenika. On je izabrao obitelj – Abrahamove i Sarine potomke – koja se s vremenom proširila. Obitelj je najmoćnije sredstvo kontinuiteta, a vrste promjena za koje se očekivalo da Židovi donesu svijetu

nisu mogle biti postignute u jednoj generaciji. Stoga obitelj ima važnost kao mjesto obrazovanja ("Ovim ćeš stvarima poučiti svoju djecu…") i prenošenja te priče, osobito na Pesah tijekom službe sedera. Drugi razlog je taj što je obiteljski osjećaj prvobitna i najmoćnija moralna veza. Znanstvenik J.B.S. Haldane dao je poznatu izjavu, kada su ga upitali da li bi skočio u rijeku i

među Židovima, religioznim i sekularnim, ortodoksnim i neortodoksnim, cionistima i ne-cionistima, razdvojile su narod bez nade u opora-

vak, mislio je on.

mo) javne naklonosti. To je prva po-

Ipak, taj je zaključak preuranjen

veznica u nizu u kojem idemo ka

upravo iz razloga koji obitelj čini

ljubavi prema našoj zemlji i prema

toliko elementarnom vezom. Posva-

čovječanstvu." Slično tome, Alexis

đaj se sa svojim prijateljem i sutra

de Tocqueville je rekao, "Sve dok je

on možda više neće biti tvoj prija-

obiteljski osjećaj bio živ, protivnik

telj, ali posvađaj se sa svojim bra-

ugnjetavanja nikad nije bio sam."

tom, a on će ti i sutra biti brat. Knji-

Posvađaj se sa svojim

ga Postanka prepuna je rivalstva među braćom, ali ne završavaju sva

prijateljem i sutra ti on

na isti način. Priča o Kajinu i Abelu

možda više neće biti prijatelj,

završava Abelovom smrću. Priča o

ali posvađaj se sa

Izaku i Jišmaelu završava tako da

svojim bratom, a on će ti

obojica stoje na Abrahamovom gro-

i sutra biti brat.

bu. Priča o Ezavu i Jakovu doseže

Jake obitelji su temelj slobodnog društva. Tamo gdje su obitelji jake, postoji osjećaj altruizma koji se može proširiti prema van, od obitelji prema prijateljima, prema susjedima, prema zajednici i odatle prema narodu kao cjelini.

riskirao svoj život da spasi svog

Upravo je obiteljski osjećaj zadr-

brata koji se utapa, "Ne bih, ali uči-

žao Židove povezanima u mrežu

nio bih to za dvojicu braće ili za

međusobne

osam rođaka." Poanta koju je htio

činjenici da su bili rasijani diljem

istaknuti jest da dijelimo 50 posto

svijeta. Postoji li on još uvijek? Po-

naših gena sa našim najbližima, a

nekad su podjele unutar židovskog

osminu s našim rođacima. Preuzi-

svijeta toliko duboke, a uvrede koje

manje rizika da ih spasimo je način

jedna skupina nanosi drugoj toliko

na koji osiguravamo da se naši geni

brutalne da bismo gotovo mogli biti

prenesu na sljedeću generaciju. Taj

uvjereni da ne postoji. U 1950-ima,

Godina 15 13Broj 33 Strana

pred B-gom, više ne postoji. Podjele

odgovornosti

unatoč

vrhunac kada se, nakon duge odvojenosti, oni susreću, grle i svaki odlazi svojim putem. Priča o Josipu i njegovoj braći započinje mržnjom, ali završava oproštenjem i pomirenjem. Čak i najnefunkcionalnije obitelji na kraju se mogu zbližiti.

Židovski narod ostaje obitelj, često podijeljena, uvijek puna rasprava, ali svejedno povezana vezom zajedničke sudbine. Kao što nas naša parša podsjeća, osoba koja je pala naš je brat ili sestra, i na nama je da im pružimo ruku koja će im pomoći da se ponovno podignu. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Slika boljeg sutra Gora Sinaj zauzima središnje mje-

zato u Židovskoj tradiciji geograf-

pali od Židovskog života. Berlin je

sto u Židovskoj povijesti. Stvarni

ska lokacija gore Sinaj tako dvojbe-

dokazao da nije Jeruzalem i Marx

geografski položaj same gore nije

na, pa čak i nevažna. Umjesto toga,

nije završio tako da je postao Mojsi-

posve jasan, no njeno mjesto zabe-

rezultat Sinaja, enormne posljedice

je. Jer i Berlin i Marx bili su veliki

tonirano je u pamćenju ljudske

koje je stvorila objava koja se tamo

poricatelji Sinaja. Zanimljivo je pri-

civilizacije. Gora Sinaj nije toliko

desila prije 3334 godine ono je što

mijetiti da je katolička crkva sagra-

točno

dominira

dila samostan na vrhu onoga što se

određeno

mjesto

koliko

simbol B-žje objave čovječanstvu i

čitavom

Židovskom

svjetskom poviješću.

davanje moralnog kodeksa ljudskoj rasi. A kanal za prenošenje svijetu te

Gora Sinaj je temelj judaizma –

sinajske poruke bio je i još uvijek

ona je slika i primjer koja

jest narod Izraela. Svijet se navikao

transformira ono što je fizičko na posebnost

u duhovno vječno

Židovskog naroda. Ona je izvor sve

smatra gorom Sinaj.

Sve monoteističke religije tvrde da su povezane s gorom Sinaj. Po svom simbolizmu i poruci, gora Sinaj ostaje jedini potporanj moralnog i optimističnog

ljudskog

društva.

Sasvim je razumljivo zašto Tora u ■

antisemitske retorike i ponašanja

Također možemo razumjeti nuž-

prvim retcima ove parše naglašava

koje je nekada postojalo i koje je i

nost povezivanja svih zapovijedi i

da je Tora neraskidivo povezana s

nadalje toliko prisutno u naše doba.

drugih elemenata Židovskog života

gorom Sinaj. Gora Sinaj je temelj

Stav koji svijet gaji sažeto je izrečen

sa Sinajem. Jer sve što je bitno i vje-

judaizma – ona je slika i primjer

u poznatom stihu "Kako je to čudno

čno u Židovskom životu, po defi-

koja transformira ono što je fizičko

od B-ga da je odabrao Židove."

niciji, mora biti povezano sa Sina-

u duhovno vječno.

Čudan odabir Židova da na neki

jem – sa simbolom i porukom koju

način budu "izabrani" ono je što

Sinaj predstavlja. U stvarnosti, bilo

mnoge ljude na svijetu razdražuje i

što što nije povezano sa Sinajem

frustrira.

neće imati trajnu vrijednost, što se

Stoga tvrdnja koja se pojavljuje u

tiče Židovske budućnosti.

Istaknuto mjesto koje Tora daje lokaciji – Gori Sinaj – gdje je Moše primio Toru i njene zapovijedi, a među njima i zapovijed u vezi obdržavanja šabatne godine, vjeko-

Talmudu, "Zbog čega je gora pro-

Razdaljina između današnjih ide-

vima je bilo predmetom velikog

zvana Sinaj?.... zbog sinaa – nepro-

ja, planova i Sinaja nije geografska –

interesa komentatora Tore. Raši,

mišljene bezrazložne mržnje – koja

ona je ideološka i stvar je vjere i

citirajući poznatu rabinsku izreku,

se spustila na svijet!" u dobroj mjeri

tradicionalnog vjerovanja. Židovska

navodi da nam riječi "Gora Sinaj"

reflektira ovo stanovište. Nije gora

povijest jasno pokazuje da su oni

ukazuju da kao što je toj zapovijedi

sama ono što je važno. Možda je

koji su napustili Sinaj na kraju ot-

o šabatnoj godini Moše bio podučen

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Slika boljeg sutra

na Gori Sinaj, tako također trebamo razumjeti da sve zapovijedi judaizma potječu iz objave na Gori Sinaj. No, možda ovdje postoji još jedna drugačija pouka, pri spominjanju Gore Sinaj, kao mjesta na kojem su zapovijedi o šabatnoj godini po prvi puta bile izrečene i otkrivene. Sinajska pustinja jedno je od najneplodnijih i najnegostoljubivijih zemljopisnih područja na kugli zemaljskoj. Sama Tora je opisuje kao veliko, impresivno i zastrašujuće mjesto, mjesto bez vode, uskraćeno za hranu, mjesto zmija i škorpiona. Govoriti o šabatnoj godini u ovom kontekstu, o tome gdje i kada se polja i usjevi neće obrađivati, na prvi pogled, u najmanju ruku djeluje neprimjereno. Mogli bismo razumjeti iznošenje takve zapovijedi kada Židovi stoje na pragu ulaska u Zemlju Izraela, ili, još bolje, kada su stvarno ušli u zemlju.

pio u Jeruzalemu. U svojim mislistan ovdje u Jeruzalemu. Pred kraj ljeta 1944., zajedno sa

stotinama tisuća drugih mađarskih Židova, on i njegova obitelji bili su

ma, on je kupovao najfiniji namještaj i tapete, te ih postavljao tako da

je stan odisao s raskoši, dobrim ukusom i elegancijom.

deportirani u Auschwitz. Njegova

Rekao je da je ta zamišljena scena

Čuti zapovijed da se polje ostavi

obitelj nije bila u stanju podnijeti tu

bolje sutrašnjice bilo ono što ga je

da leži neobrađeno godinu dana

muku, no on sam je nekako ostao

održalo na životu i davalo mu du-

dok se živi u bespuću isušene pustinje doista izgleda čudno. Ali Tora, koja je vječna i neograničena vremenom i prostorom, dolazi da nas

hovne i umne snage da se ne preda

Ta zamišljena scena bolje sutrašnjice bila je ono

sasvim i jednostavno umre, kao što se to nažalost dogodilo mnogim drugima. Da bi preživio Sinajsku

poduči važnu pouku u vezi života

što ga je održalo na životu i

općenito, a napose o Židovskom

davalo mu duhovne i umne snage

zamisliti bogata plodna polja Ze-

da se sasvim ne preda i

mlje Izrael i šabatnu godinu koja će

jednostavno umre

donijeti blagoslov i prosperitet tim

životu.

Imao sam prijatelja i člana moje

poljima i njihovim vlasnicima.

zajednice dok sam prije pedeset godina službovao kao rabiner u Miami Beachu. On je bio preživjeli holokausta,

čovjek

materijalno

imućan i živog intelekta. Jednom mi

živ, i kasnije ponovo izgradio svoj život te još jednom stvorio obitelj i materijalni uspjeh u Americi.

je pričao da je bio izuzetno bogat

Rekao mi je da je svake noći u ba-

čovjek u Mađarskoj prije Drugog

raci radnog logora u koji je bio do-

svjetskog rata. Krajem tridesetih

dijeljen, ležeći na drvenim paletama

godina onog stoljeća posjetio je

koje su mu služile kao krevet, u svo-

Zemlju Izrael i iz pukog hira kupio

jim mislima opremao stan koji je ku-

Godina 15 15Broj 33 Strana

pustinju Židovski je narod morao

Tora nam ističe da je šabatna godina bila zapovijeđena Izraelu na nemogućem

mračnom

mjestu

zbogradi činjenice da će pružiti nadu, optimizam i viziju velikog blagoslova Zemlje Izrael koje će tek iskusiti. Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Procjena

Talmud (Šabos 33b-34a) navodi da

kon što se pojavio iz pećine, rabin

prema razgovoru između rabina

Šimon bar Johai ponudio bi mu ih

Jehude, rabina Josija i rabina Šimo-

dvadeset i četiri. Ne samo da nije

na Bar Johaija, a u kojem je potonji

bio žalostan zbog vremena koje je

prezirno govorio o rimskoj vlasti,

proveo u pećini kao mrtvac u ze-

bio je prisiljen skrivati se kako bi

mlji, nego je bio oduševljen pobolj-

izbjegao smrt. On i njegov sin, rabin

šanjem i razvojem koje je postigao

Elazar, pobjegli su u pećinu u sje-

tijekom tih godina.

vernom dijelu Izraela, i skrivali se tamo trinaest godina. Kako bi sa-

Kako je to moguće?

čuvali odjeću, sjedili su goli zako-

U petom poglavlju Tana d'bei

pani do grla u pijesku dok su pro-

Elijahu se kaže da je Ja'akov avinu

učavali Toru. Oblačili bi odjeću dok

zavrijedio život zadovoljstva i mira

su molili, a zatim se vraćali u pije-

u ovom svijetu jer je sjedio u Bet

sak. Preživjeli su tako što su jeli

midrašu od malih nogu do starosti.

rogač i pili vodu koja se nekim

Znamo da je Ja'akov avinu imao

čudom pojavila u pećini. Nakon što

težak i najizazovniji život od sva tri

je imperator umro, a nalog protiv

praoca. Ramban nam kazuje da se

rabina Šimona bio povučen, vratili

Ja'akov jako postarao i da je izgle-

su se u civilizaciju.

dao jako staro. Faraon je bio zna-

Jednom je rabin Pinhas ben Jair,

tiželjan u vezi njegove poodmakle

zet rabina Šimona Bar Johaija, bio s

dobi jer nije nikad vidio nekog

njim u kupelji i vidio da mu je koža

toliko starog, pa ga je upitao koliko

prekrivena plikovima i jako ispu-

mu je godina, a Ja'akov je odgovorio

cana zbog godina provedenih u

(Berešit 47,9): "… malobrojni i loši bili

pijesku. Rabin Pinhas je počeo pla-

su dani godina moga života i nisu

kati, a njegove slane suze su pale u tastove otvorene rane, zbog čega je on zaplakao od boli.

"Jao meni, što te vidim u takvom stanju," zaplakao je rabin Pinhas. Rabin Šimon bar Johai mu je od-

dosegli životni vijek mojih praotaca…" Medraš Breišis Raba obrazlaže da Ja'akov nije imao miran život. Mučio ga je Lavan, proganjao Ezav, ražalostio incident s Dinom, a onda

■

je propatio zbog gubitka Josefa. Veliki gaon rabin Šmuel HaLevi Wosner propituje tvrdnju iz Tana

D'Bei Elijahu i citira Talmud (Bava Basra 16b-17a): "Trojica su zavrijedila još u ovom svijetu kušati svijet koji dolazi, a to su Avraham, Jichak i Ja'akov." Kako je Ja'akov u tome uspio unatoč velikim carot (nevoljama, op.ur.) koje je iskusio? Kao što Tana D'Bei Elijahu tvrdi, sjedio je u Beit midrašu. Bio je toliko zaokupljen učenjem Tore, uživao u dubinama Tore toliko da je zaboravio svu

svoju bol i tugu. Uspijevao se odvojiti od svoje agonije, kao što Dovid

HaMeleh

kaže

(Tehilim

119,92): "Da tvoja Tora nije bila moja

govorio: "Sretan je onaj tko me vidi

preokupacija, isčeznuo bih u nevolji

ovakvog. U protivnom ti ne bi svje-

svojoj."

dočio razini na kojoj sam danas." Kad god bi ga u prošlosti rabin Pinhas nešto pitao, on bi mu dao dvanaest različitih objašnjenja; na-

Strana 16

Ginzei Josef napominje da je čitav svijet stvoren zbog Tore. Tora je Hašemovo ushićenje i nama je prenesena zbog našeg zadovoljstva. Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Procjena

Izvor je dugog života na ovom

Draguljar nije mogao sakriti odu-

svijetu i u svijetu koji dolazi. Iako

ševljenje dok je pod povećalom

učimo (Sanhedrin 26b) da učenje

pregledavao kamen. "Znaš li ti što si

Tore oslabljuje čovjeka, njena su-

našao?", uzviknuo je. "Taj kamen je

ština osnažuje i pomlađuje. Rav

vrhunski primjerak. Nikad takav

Nehorai tvrdi (Kidušin 82a): "Osta-

nisam vidio. Zavrijedio je da ga se

vio bih se svake trgovine ovog

ugradi u kraljevsku krunu."

svijeta i samo bih učio mog sina Toru … Ona ga čuva od sveg zla u

mladosti i pruža mu budućnost i nadu u starosti, kao što je rečeno (Ješajahu 40,31): 'Oni koji se uzdaju u Hašema, obnovit će snagu.'"

"Da tvoja Tora nije bila moja preokupacija, iščeznuo bih u nevolji svojoj" Neki je siromah sam putovao i putem razmišljao o gorčini koja ga

Draguljar je odmah obavijestio kralja da mu se vrlo vrijedan kamen našao na putu, a on je poslao glasnike da doprate tog siromaha s draguljem natrag u palaču. Oduševljen draguljem, kralj upita čovjeka koliko bi želio za kamen.

■

"Kad sam našao dragulj," objašnjavao je siromah, "nisam imao pojma koliko vrijedi, pa mi daj koliko god ti misliš da bi bilo prikladno."

čeka kod kuće u kojoj nema ni do-

Kralj mu je dao veliki novčani

voljno kruha za obitelj. Iznenada

iznos i od tada tom čovjeku ništa

ugleda kako se neka svjetlucava

nije nedostajalo.

stvar na tlu ljeska na suncu. Pomisli

Tora je vrednija od bilo kojeg

da je to neki vrijedan novčić i sagne

dragulja, objašnjava Hofec Hajim.

se da ga pokupi. Na njegovo izne-

Međutim, mi ne cijenimo njenu

nađenje, bio je to dragulj. Uzeo ga je

pravu vrijednost i ponekad napu-

i odnio draguljaru na procjenu.

štamo učenje Tore u korist nečeg drugog. Moramo znati da je svaka riječ limuda (učenja, op.ur.) Tore,

pogotovo kada je teško, zapravo izuzetno vrijedna, a nagrada bezgranična, naplativa od strane Kralja nad kraljevima. ■

Prevela Dolores Bettini ■ ■

Godina 15 17Broj 33 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Naša promjenjiva tijela Ovotjedni odjeljak započinje zako-

moje fizičko tijelo, onda moram u

nima o šabatnoj godini u kojima je

svojoj srži biti nešto bez oblika i du-

židovskom narodu zapovjeđeno su-

hovno. A ako je to slučaj, onda kada

zdržati se od svih poljoprivrednih

umre tijelo, zašto bi umrlo i ono du-

aktivnosti svake sedme godine. Sva-

hovno? Kada se otvori ljuska jajeta,

ke pedesete godine je jovel, jubilej

iz nje iziđe pile. Jaje se uništi, ali

(riječ koja očigledno potječe iz heb-

pile ne, jer pile nije jaje, već je ono

rejskog), kada je također zabranjena

sadržaj unutar jajeta. Isto tako, čini

svaka poljoprivredna aktivnost. Od-

mi se, ljudsko tijelo u sebi sadrži

jeljak također govori o posjedovanju

ljudsko biće, srž čovjeka. Kada tijelo

zemlje pa time i o kupnji i prodaji.

umre, nema razloga da vjerujemo

U židovskom zakonu, ne postoji po-

da umire i sadržaj koji je unutar nje-

jam trajnog vlasništva. Zemlja može

ga.

biti jedino unajmljena.

■

To je u teoriji tako, ali za mene je

Ljudi me često pitaju kako znam

to i iskustveno istina. Bio sam uz

da postoji život nakon smrti. To je

ljude koji su umirali. Neminovno,

zanimljivo pitanje i za mene osobno, najosnovniji odgovor započinje snažnim dokazom da je B-g govorio na

ljudskom tijelu umiru i ponovno se rađaju na redovitoj osnovi.

drugačiji je osjećaj kada ste pored osobe u trenutku kada premine. To izgleda kao da je nešto napustilo ti-

brdu Sinaj, stoga ja vjerujem da je

Zanimljivo je primijetiti da više od

jelo, kao da nešto više nije tamo.

Mojsijevo proroštvo istinito, a Moj-

90% stanica u našem tijelu nisu one

Ako ste ikada imali čast biti pored

sije kaže da postoji život nakon smr-

koje smo imali prije nekoliko godi-

osobe kada umire, moguće je da ste

ti. To nije pitanje vjere ili povjerenja,

na. Zapravo, tijelo koje sada imamo

imali slično iskustvo. Čovjekova srž

već jednostavno pitanje čvrstog do-

nije staro 30, 40, ili 50 godina – na

nije umrla, ona jednostavno više ni-

kaza na samom početku, nakon ko-

osnovnoj razini stanica, ono je razli-

je tamo – nije više dio ovog našeg

jeg slijedi logičan niz. Ali za one koji

čitih dobi.

fizičkog svijeta forme.

još nisu ispitali taj početni dokaz, imam drugu misao. Ovotjedni odjeljak govori o šaba-

Tako, judaizam vjeruje u život na-

Judaizam vjeruje u

kon smrti i to je vrlo dosljedno mom

život nakon smrti

vlastitom iskustvu i razumijevanju.

tnoj godini. Jednom svakih sedam godina dugovi se poništavaju, robo-

Stoga ne može biti da smo mi naša

vi se oslobađaju, a zemlja leži neo-

tijela. Naša tijela su nestalna i pro-

brađena i tako se obnavlja. To je pri-

mjenjiva – dok se naša svijest čini

lika za nov, svjež početak.

vrlo dosljednom. Naša tijela se ne-

Slična obnova odvija se i prirodno. Drveće i biljke obnavljaju se svakog proljeća, životinje hiberniraju i ponovno započinju aktivnost kada se vrijeme popravi, a pojedine ćelije u Strana 18

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

prestano obnavljaju, ali ja sebe doživljavam istom osobom svih mojih 48 godina života. Pa ako ja nisam moje tijelo, onda tko sam i što sam? Pa, meni se čini da ako ja nisam Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Priručnik našeg Stvoritelja Tora nam govori o bogatim nagradama koje ćemo primiti ako držimo Toru, a iza toga slijede stroga upozorenja o teškim posljedicama koje će uslijediti ako odstupimo od Tore. U Rečenicama otaca, upućuje nas se da se držimo Tore, "ne kao sluge koje služe svom gospodaru za nagradu, već kao sluge koje služe svom gospodaru bez da očekuju nagradu". Kako onda da razumijemo gore navedene stihove ? Kada kupite novi automobil, dobit ćete "korisnički priručnik" koji vas upućuje kako da se brinete za svoj automobil tako da optimalno funkcionira i dugo potraje. Ako se čovjek drži tih uputa, on za to ne dobija "nagradu". On jednostavno izvlači najbolje od automobila. Hašem je stvorio čovjeka i dao čovjeku Toru kao "korisnički priručnik". Ako zanemarimo slijediti upute, nećemo biti "kažnjeni", ali ćemo jednostavno trpjeti posljedice toga što se nismo brinuli za organizam prema uputama Proizvođača. Pitanje kontrole Brojat ćete si sedam ciklusa šabatnih godina... Zatrubit ćeš isprekidanim zvukom na šofaru... Posvetit ćete pedesetu godinu i objaviti slobodu po cijeloj zemlji (25,8-10) U knjizi Successful Relationships (Uspješne veze) raspravljao sam o pitanju "kontrole" i ukazao na to da je najčešći element koji remeti ljudske odnose, bilo to između muža i žene, roditelja i djeteta, poslodavca i zaposlenika, među prijateljima ili u bilo kojem drugom odnosu, pokušaj jedne osobe da kontrolira drugu osobu. Iako bi trebalo biti sasvim jasno da je taj pokušaj da se kontrolira druge uzaludan i destruktivan, takvo ponašanje ostaje i dalje, na štetu svih uključenih. O otporu preGodina 15 19Broj 33 Strana

ma tome da se prepusti kontrola raspravlja se u eseju R. Chaima Zaicheka (Chochmas HaMatzpun, Vayikra str. 662).

zuje na dvije stvari: da postoji snažan poriv da se bude gospodarom nad drugima, i velika poteškoća u odricanju od kontrole.

U Levitskom zakoniku 25,39-40, Tora kaže da gospodar ne smije zlostavljati slugu po pogodbi i da će ga nakon šest godina službe ili u jubilarnoj godini mora pustiti da ode slobodan. Pred kraj razdoblja Prvog Hrama, Izraelci su kršili ovaj zakon i odbijali osloboditi svoje sluge. Prorok Jeremija, ih je oštro upozorio, i u početku su oslobodili svoje sluge, ali ubrzo nakon toga su se oglušili na to i uzeli ih natrag. Jeremija im je tada rekao da je njihovo opiranje zapovijedi iz Tore da otpuste svoje sluge izazvalo božanski gnjev i da će biti kažnjeni tako što će ih pokoriti njihovi neprijatelji i biti će prognani iz zemlje (Jeremija 34).

Promatrao sam ovaj nesretan fenomen u narušenim međuljudskim odnosima. Ljudi su žrtvovali svoju osobnu sreću i sreću svog doma zbog njihove nevoljkosti da se odreknu kontrole. Zlostavljanje supružnika i djece, bilo fizički ili emocionalno, nije ništa drugo nego poriv za kontrolom koji je otišao u krajnost.

Jeruzalemski Talmud (Roš Hašana 3,5) navodi da prije njihovog oslobođenja iz egipatskog ropstva, dok je agonija ropstva u umovima Izraelaca još uvijek bila svježa, B-g im je naredio da poštuju zakon o oslobađanju ugovornog sluge nakon šest godina. Od svih 613 micvi, B-g im je dao uputu u vezi te micve jer će njihova osobna patnja kao robova pojačati njihovu poslušnost. Ipak, i pored njihove povijesti patnje kao robova, i usprkos prorokovoj izjavi da će biti teško kažnjeni, Izraelci nisu mogli prevladati "želju da budu gospodari nad svojim slugama." Hinuh (micva 331) navodi da je proglašenje slobode zvukom šofara na Jom kipur godine Jubileja trebao pobuditi emocije kod ljudi i probuditi njihovu duhovnost. Činjenica da je oslobođenje trebalo stupiti na snagu po čitavoj zemlji, koju svi dijele, smanjilo bi otpor gospodara da oslobode svoje sluge. To se trebalo dogoditi upravo na dan Jom kipura, na dan u kojem će duhovnost ljudi biti na visokoj razini. R. Zaichek ističe da sve ovo uka-

Ja mislim da potreba kontrole nad drugima može proizaći iz osjećaja ■ nedoraslosti i posustalog samopoštovanja. Osjećaj da netko ima moć nad drugom osobom može potaknuti posrnulo samopoštovanje. Ako se osoba osjeća zadovoljnija sobom, možda neće imati potrebu da upotrijebi svoju moć nad drugim ljudima.

Potreba za kontrolom drugih vrlo je nezdrava. To ne znači da je netko moćna osoba. Naprotiv, to je znak da osoba pokušava prevladati svoj osjećaj slabosti dominirajući nad drugima. Istinski moćna osoba je osoba koja je gospodar nad samim sobom, koja može vršiti samokontrolu, umjesto da kontrolira druge (Rečenice otaca 4,1). Veza koja postoji unutar obitelji trebala bi biti ljubav. Ali ljubav ne može boraviti tamo gdje postoji kontrola. Ljudi nastoje druge kontrolirati prvenstveno putem zastrašivanja. Oni moraju biti svjesni da se ljubav i strah međusobno isključuju. Zastrašivanje ima za posljedicu ogorčenost, a ne ljubav. Iako micva o godini Jubileja trenutačno nije na snazi, pouka ove micve nas treba usmjeravati u našim životima. Nemojmo zaboraviti da je prorok rekao da bi odbijanje da se odrekne kontrole imalo strašne posljedice. Ovo je jednako tako istinito sada kao što je bilo i onda. ■ Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Reb Nahman o radosti (nastavak iz prošlog broja ) Kad si nasmijan jer si ispunjen radošću pa uputiš nekome pogled, on ti na taj pogled uzvrati. Kad plačeš, on ti ne može istinski uzvratiti pogled. Možeš se nasmiješiti kad si oči u oči s nekime, ali ne možeš plakati oči u oči s drugim. Znamo da je ovaj

stvar koju morate znati je da ako vi sjajite ovdje dolje, i B-g sja. Ako ste vi, ovdje dolje, nasmijani, B-g vam uzvraća smješak odozgo. Događa se nešto vrlo sveto između vas i B-ga. Suze otvaraju vrata, ali radost ruši zidove! Riječ tuga je zaista loš prijevod.

svijet malo zrcalo Neba, no iako

Riječ acvut (vrsta mrtve tuge) zapra-

može biti lijepo kad plačeš, B-g se

vo znači isključiti se, izolirati se. Po-

ipak osjeća malo nelagodno zbog

stoje dvije vrste tuge. Postoji mari-

toga. Možete plakati "bivajući" , ili

rut, koji je gorčina, a to je živa tuga,

možete plakati "nepostojeći", s ta-

i postoji acvut, koji je mrtva tuga.

kvom mrtvom vrstom tuge. Ako ne-

Gorčina kaže: "Da sam barem uspio

tko kaže: "Stvarno te toliko volim, i

bolje postupiti. Nisam to napravio

želim ti biti najveći prijatelj," i plače

kako treba. Gevalt! (strašno). Zašto

dok to govori, to može otvoriti vaše

to nisam napravio bolje?"

srce na tisuću načina. Ali ako netko plače, "Bila sam u kozmetičkom sa-

Suze otvaraju vrata,

lonu, šmrc, šmrc, i oni su me preva-

ali radost ruši zidove!

rili, šmrc šmrc, a platila sam pet dolara za to", što onda osjećate? Da li biste rekli da je to lijepo suočenje? Kažete dobro, dobro, potapšete ju

Bez žaljenja, ja samo znam da nisam dovoljno dobro postupio. To je živa tuga, jer kad iz nje iziđem, ja želim činiti bolje. Baal Šem Tov kaže da možete vrlo lako razlikovati marirut i acvut. Ako ugledaš drugu osobu nakon što si plakao, voliš li ju ili mrziš? Ako plačeš živom vrstom plača onda ti se nakon njega svaka osoba čini lijepom. "Ja nisam tako dobar, ali on/ona je tako lijep/a." Ako imaš mrtvu vrstu tuge, onda ti sve djeluje ružno. Ponekad zaplačeš i pogledaš kroz prozor pa kažeš:

po leđima i okrenete pogled. Postoji

"Oh, ta odvratna stvorenja idu uli-

vrlo velika razlika između plakanja

com." S takvom vrstom tuge ni B-g

pred nekim i plakanja zbog nečega.

ti ne može uputiti pogled.

Ako plačem pred B-gom, to je najsvetija stvar. Možda On plače sa mnom. Ako plačem zbog nečega, govorim li to B-gu da tako nije dobro. U svakom slučaju, najvažnija Strana 20

ne postoji, da je sve ovo laž." Čak i ako se to dogodi samo na djelić sekunde, u tom trenutku stvarno si dosegao dno mrtve tuge. Stoga Reb Nahman upozorava da se treba držati što je dalje moguće od mrtve

tuge. Postoji duboka vrsta tuge koja dolazi od stvari koje je B-g izazvao. Mi smo navikli da uvijek brzo izgovaramo molitve. Sveti Trisker Magid bio je toliko realan da u vrijeme Slihos jednom nije išao moliti. Slihos su posebne molitve za subotnju večer prije Roš Hašane. Neki su ga hasidi pitali zašto nije išao, a on je odgovorio, "na početku Slihos kažemo lkha Hašem hacedaka - B-že, ti si u

pravu, v'lanu bošet hapanim - i mi se stidimo. Ti si u pravu, u svemu što si učinio, a mi se stidimo onoga što smo činili." Te godine su se posvuda događali pogromi. Rekao je: "Ja to jednostavno ne mogu reći, B-že, žao mi je, jednostavno to ne mogu

Ako želite znati imate li živu vrstu

izreći." Svaka riječ koju je on izgo-

tuge ili mrtvu vrstu tuge, ovo je test.

vorio bila je istinska, i budući da

U mrtvoj vrsti tuge, duboko u sebi,

nije mogao reći da je B-g u pravu,

pomišljaš: "Stvarno mislim da B-g

nije želio reći ništa. Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Reb

Nahman o radosti

Ako čovjek želi znati koja je razina

Što znači biti sretan s onime što

kontaktu sa samim sobom. Mi veći-

njegove radosti, to je vrlo jednosta-

radite? Ako ste voljni biti rođeni, i

nu vremena proživljavamo vršeći

vno. Ako se osjećate kao dio svijeta,

ostati na ovom svijetu samo zbog te

stvari, a onda u novinama pročita-

to je zato što osjećate B-žje jedin-

jedne jedine stvari, to se zove biti

mo da smo ih učinili. Ako vam se

stvo. Dakle, ako hodate okolo i go-

sretan s tom stvari. Ako možete biti

nešto dogodi, a vaš najbolji prijatelj

vorite da ste ispunjeni radošću, ali

na tom stupnju da za svaku micvu

to sazna od nekog drugog, on se

ne podnosite ljude, to nije B-žja ra-

(dobro djelo) koju činite pomislite,

naljuti. Možete li si zamisliti koliko

dost. Ako vaša radost izvire s visi-

"da sam bio rođen samo zato da sta-

li je ljuta vaša duša što svojoj vla-

na, onda vas ona ne čini glupima.

vim tfillin ovog jednog jutra, bilo bi

stitoj duši nikada niste rekli što

Neki ljudi misle, "Danas sam tako

dovoljno, da sam rođen samo zbog

radite?

dobro raspoložen, moram ispričati

ovog Šabosa, bilo bi dovoljno", to se

neki prosti vic." Pokazujete li time

zove radost. B-g je trgovac koji pro-

koliko vas je duboko ganula radost?

daje Šabos. Ako se pokaže da je do-

Izvukla je na vidjelo sve smeće koje

bro sklapati posao s vama, On će

ste nakupljali posljednjih nekoliko

vam ponuditi i drugi posao.

godina? Onda to nije radost o kojoj govorimo. Sa što višeg mjesta ona dolazi, to dublje ona dopire. Kako znate koliko duboko dopire radost? Ako vas ona navede da skočite na noge i zaplešete, onda je dosegla do vaših stopala. Reb Nahmah uvijek govori o maštovisti. On kaže da ako ste tužni, to nije zato što imate tužnu maštu, vaša mašta nije nešto zbiljsko. Maštanje je let, a ako ste tužni postali ste toliko teški da ne

Postoji ono što se naziva emet, istina, i postoji ono što se naziva emuna, vjerovanje. Prava radost je spoj istine i vjerovanja. Ako unutar mene i emet i emuna snažno djeluju, ako vjerujem u ono što znam, i znam što

vjerujem, onda sam ispunjen radošću. Ako moj rad izvire iz istine i

Ponekad šetate i odjednom ste toliko sretni, a ne znate zašto. U tom trenutku na Nebu je izrečeno da ćete nešto dobiti, no možda to bude i za stotinu godina. Vaša duša je čula za taj dar i bila je sretna. Radost je najjači vitamin, jer radost vas čini snažnima na milijun načina, fizički, mentalno i duhovno. Postoje razne vrste snage, a najviši stupanj snage koji je čovjeku potre-

ban za život u svijetu je radost.

vjere, emeta i emune, onda se on na-

Ako vas netko nešto upita, a vi

ziva svetom radošću. U protivnom

mu date pravi savjet, to vas ispu-

ga se naziva poganskom radošću.

njava radošću.

možete poletjeti. Mogli biste si za-

Najveća radost na svijetu je kada

Ako iznenada postanete neobjaš-

misliti da letite, ali čak je i to ne-

je čovjek uistinu svoj vlastiti sudac.

njivo sretni, to bi moglo biti zato što

moguće ako je vaša tuga preteška.

Ako čovjek može promatrati samo-

se negdje na svijetu rodila jedna

Ako ste ispunjeni radošću onda vi

ga sebe, znati što je učinio, što mora

vrlo sveta duša.

stvarno imate krila i možete letjeti.

poboljšati, to znači da je stvarno u

Kada pričate priče o svetim ljudima, i kažete drugim ljudima da na svijetu ima svetih ljudi, to vas ispu-

njava radošću. Na kraju Reb Nahman kaže: "Želim da znate da je sve što sam vam ovdje rekao zapravo besmisleno, jer kako vam narediti da budete sretni? To prepušteno svakome ponaosob, ali ja vas preklinjem, budite sretni." ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 15 21Broj 33 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Naša se paraša bavi s dvije teme: šemita - sedmom godinom u ciklusu od sedam godina, tijekom koje zemlja u Izraelu mora počivati neobrađena, a dugovi se poništavaju; jovel - jubilejem - pedesetom godinom, koja dolazi nakon sedam ciklusa šemita (svaki ciklus je 7 godi-

na), a pored pravila šemita Tora također ukazuje da se svaki čovjek treba vratiti u zemlju svojih predaka. Paraša počinje riječima "reče G-spod Mojsiju na Sinajskom brdu ...", a nakon toga Tora opisuje gore navedene upute. Ovaj uvod postavlja vrlo poznato pitanje: koja je veza

ćom, odnosima, bogatstvom, stvari-

Među onim željama kojima se mo-

ma, itd. to ne znači da ih posje-

ramo oduprijeti su želje koje nas

dujemo i moramo znati kako odvo-

navode da se držimo predmeta ili

jiti sebe od njih.

ljudi i deklariramo ih kao "to je

između šemita i brda Sinaj? To je

Prema mudrosti kabale sve je u

stoga što znamo da su svi biblijski

svemiru počelo iz svjetlosti Stvo-

zakoni dani na brdu Sinaj; zašto se

ritelja, što je beskrajna energija lju-

brdo Sinaj spominje ovdje, a ne na

bavi i dijeljenja. Budući da svjetlost

drugim mjestima? Zašto sa šemita?

dijeli beskrajno, mora biti nešto što

Još je jedan praktičan problem koji ti propisi stvaraju - ako poljoprivrednik ne obrađuje zemlju godinu dana (šmita) ili dvije godine (jubilej, 49-a i 50-a svakog ciklusa) što će ljudi jesti? Na ovo pitanje Tora odgovara: "Ja ću vam poslati takav blagoslov u šestoj godini da će zemlja dati dovoljno za tri godine". Znači, Tora očekuje od nas da imamo potpunu vjeru da ne moramo sakupljati tijekom šest godina, nego čekati šestu godinu koja će osigurati sljedeće tri godine. Zohar ukazuje da šemita (‫)ש מטד‬ ima korijen š.m.t (.‫ט‬. .‫ )ש‬što znači ispustiti, otpustiti (‫)לש עט‬. Pouka koju možemo naučiti je da moramo shvatiti da, ako smo povezani s određenom stvari - našim tijelom, kuStrana 22

će biti u mogućnosti primiti to blaženstvo, pa je zato stvorena "posuda", što znači, beskrajne duše koje žele primiti. Suština te Svjetlosti koja nas ispunjava je učinila da mi također želimo biti kreatori. Zbog toga nismo mogli zadržati tu Svjetlost i morali smo stvoriti cimcum, stezanje, što je dovelo do stvaranja svijeta koji poznajemo. Ovdje, na

ovom svijetu, naša je uloga da budemo kreatori i time zaradimo Svjetlo Stvaranja. U sirovom stanju, Stvoriteljevo svjetlo se zove "Or dehohma" - Svjetlost mudrosti, a da bi ga otkrili trebamo "or (svjetlo) dehasadim", Svjetlost dobrote iz ljubavi, koja se otkriva kad se odupremo našim nagonima i podjelimo s drugima.

■

naše". Jedini ispravan način da se odupremo našim željama je da ih pretvorimo u dijeljenje s drugima. U

trenutku kad otpustimo naše držanje za nešto, naš nagon (šemita), i prevladamo naš strah od gubitka, vjerujući i znajući da to nije bilo naše od samog početka, onda uspijevamo stvoriti ''Or dehasadim" – svjetlo dobrote iz ljubavi. Imajući takvu vrstu vjeru možemo postati vođe u svom životu, a ne biti vođeni. Učimo otpustiti kako bi stvorili dobro i povukli ga u naše živote, da se spojimo na snagu vječnog života, moći

brda Sinaj, i to je veza između šemita i brda Sinaj. To je također razlog zašto se naša paraša uvijek čita u sredini razdoblja od 50 dana brojanja omera - u razdoblju od sedam tjedana koje završava na Šavuot, objavom na brdu Sinaj i našim povezivanjem s vječnim životom. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour

Financijska sigurnost Tora u Parašat Behar predstavlja

zabrana kamata nema nikakve veze

siromašne i na bogate zajmoprimce:

jednu vrlo iznenađujuću micvu koji

s našom brigom za financijsku do-

budući da je ideja spriječiti vjerov-

regulira međuljudske odnose, a to je

brobit zajmoprimca. Da je tako, on-

nika da se osjeća previše samouvje-

zabrana naplaćivanja kamata (25,

da se ona ne bi primjenjivala u slu-

reno, dok je financijsko stanje zaj-

36). Kada nekome treba pozajmica,

čajevima imućnih zajmoprimaca ili

moprimca nebitno. I sada shvaćamo

mi ćemo mu novac pozajmiti bes-

ako zajmoprimac pristane platiti ka-

zašto zajmoprimac ne može pristati

platno, bez naplate bilo kakve

mate.

na plaćanje kamate, jer time dopri-

kamate.

U stvari, piše Keli Yakar, osoba koja

nosi osjećaju sigurnosti vjerovnika.

U vezi te zabrane pojavljuje nam

posuđuje uz kamatu riskira da izgu-

Ovo također objašnjava zašto se

se nekoliko pitanja. Prije svega, što

bi svoju vjeru u B-ga kao Onoga koji

ova zabrana spominje ovdje u Pa-

nije u redu s naplatom kamate?

ima punu kontrolu nad našim sred-

rašat Behar, gdje Tora opširno govo-

Onaj tko posuđuje novac za to se

stvima za život. U nijednoj profesiji

ri o micvi Šemite (subotnje godine).

vrijeme ne može koristiti tim nov-

ili poslu uspjeh nikada nije zajam-

Šemita je pokazatelj najvišeg ispita

cem. To je isto kao kada posudimo

čen. Čovjek može izgubiti svoj po-

automobil i vlasnik se njime ne

sao ili klijente, može mu se ispri-

vjere, koji od zemljoradnika ■zahtijeva da praktički obustavi svoj po-

može koristiti sve dok mu on ne bude vraćen. Zašto, onda, Tora dopušta da automobil iznajmimo za novac, ali ne i da posudimo novac

sao na godinu dana, jer on mora

Financijsku sigurnost trebamo osjetiti jedino kroz vjeru,

prekinuti sa svakom poljoprivrednom djelatnošću i dopustiti svakome tko poželi da uzme urod. Ze-

uz kamate? Drugo, iako Tora ovdje

sa spoznajom da je B-g,

u Parašat Behar konkretno govori o

i samo B-g, Onaj koji

obećanje da će prinos šeste godine

slučaju osiromašene osobe kojoj je

skrbi za naše potrebe.

biti dostatan sve dok se ne posadi i

potrebna pozajmica, naši učenjaci

mljoradnik se mora osloniti na B-žje

požnje novi urod nakon Šemite. Ne

su iz drugih izvora izveli da zabra-

ječiti konkurencija, proizvod ili us-

može se držati Šemita ukoliko se u

na vrijedi čak i za imućne ljude koji-

luga mogu zastarjeti, ili nešto drugo

potpunosti ne vjeruje u B-žju neo-

ma je zajam potreban za širenje nji-

može poći po zlu. Međutim, kad

graničenu moć da dâ sredstva za

hovog poslovanja. Zašto Tora za-

netko posudi uz kamatu, on se os-

život, neovisno o vlastitom trudu.

branjuje naplatu kamata imućnoj

jeća sigurnim da će ostvariti dobit.

osobi, kojoj uopće ne bi bio problem

On ima dužnika kojeg je uhvatio u

plaćati kamate? Sljedeća naizgled

svoju mrežu, pa čak i ako dužnik ne

čudna halaha u pogledu kamata je

bude u mogućnosti platiti, vjerov-

da se zabrana primjenjuje čak i ako

nik može zadržati jamčevinu. I tako

se zajmoprimac slaže s takvim aran-

zarađivanje

žmanom. Čovjek ne smije posuditi

novca, tvrdi Keli Yakar, ne donosi

novac uz kamate čak i ako onaj koji

onu vrstu rizika kojoj nas Tora želi

posuđuje inzistira na tome da će

izložiti u vezi naših sredstava za

rado platiti bilo koji postotak koji

život. Financijsku sigurnost treba-

vjerovnik zatraži. U stvari, samom

mo osjetiti jedino kroz vjeru, sa spo-

dužniku

znajom da je B-g, i samo B-g, Onaj

zabranjeno

platiti

kamatu. Zašto?

putem

posuđivanja

koji skrbi za naše potrebe.

Keli Yakar (Rav Shlomo Efrayim

Iz tog se razloga, objašnjava Keli

Luntshitz, 1540-1619) objašnjava da

Yakar, ova zabrana primjenjuje i na

Godina 15 23Broj 33 Strana

Ta dva zakona - zabrana kamate i zakon Šemite - nastoje nas podsjetiti da, iako možemo i moramo naporno raditi tijekom tjedna da zaradimo za život, u konačnici, naš život ovisi isključivo o B-gu, i stoga se uvijek moramo obratiti Njemu i tražiti i tražiti Njegov stalni blagoslov. Moramo zapamtiti da "financijska sigurnost" ne postoji - osim kad se uzdamo u B-ga i imamo potpunu vjeru u Njegovu neograničenu sposobnost da se skrbi za nas i naše obitelji. ■

Strana 23

Biseri hasidske mudrosti S avršena nesavršenost Neki se hasid požali svome rebeu kako ne može razumjeti zašto njegov prijatelj ponekad prekida molitvu da bi ušmrknuo malo duhana, kad svi dobro znaju da je prekidanje molitve zabranjeno. Umjesto odgovora, rebe mu ispriča priču. Jednom je kralj čuo nekog uličnog pjevača kako svira violinu i pjeva. Kralju se to toliko dopalo, da je pozvao pjevača kako bi mu pjevao na njegovom dvoru. Pjevač je imao staru violinu, pa su žice često pucale usred pjesme. I tako je kralj bio prisiljen čekati sve dok pjevač ne zamijeni žicu. Nakon nekog vremena jedan od savjetnika upita pjevača zašto jednostavno ne promijeni violinu. Tako bi kralj mogao neometano uživati. Pjevač mu odgovori: "Kralj ima bezbroj glazbenika s besprijekornim instrumentima i može u svakom trenutku narediti bilo kome od njih da ga zabavlja. Ipak, čini se da mu je moja svirka draža. Kao da uživa upravo u mojoj staroj violini." ■

ožda ste nekada došli do trenutka kada ste se bili spremni prepustiti boli i zanemariti svoju dušu. Možda vas je bol čak navela da okrenete leđa B-gu. Ali okretanje leđa B-gu podrazumijeva okretanje leđa odgovoru na vašu bol i patnju, dozvoljavajući tako da postanete žrtva svoje boli. Čak i u trenucima najvećeg očaja, moramo biti svjesni da upravo apsolutna vjera u B-ga stvara sposobnost pomirenja i odgovora na našu žalost. U svijetu bez B-ga, bol i patnja bi zaista bili bespredmetni. Ali s B-gom za kormilom, čak i kad bol ne nestane, možemo je prihvatiti kao dio izazova koji predstavlja sam život; ona nas potiče da tražimo odgovore, da istražujemo naš odnos prema B-gu i da kroz to iskustvo rastemo. To je veliki izazov koji pred nas postavlja bol: hoćemo li joj dozvoliti da od nas napravi invalida, ili ćemo je prihvatiti kao katalizator pomoću kojega možemo zaroniti dublje u sebe i svoja vjerovanja? Hoćemo li dozvoliti emocijama da razore naš unutrašnji osjećaj istine ili ćemo prepoznati bol kao kušnju iz koje ćemo izaći jači nego ikada prije? Do pravog smisla boli možemo doći jedino prije ili poslije samog iskustva. Za vrijeme same oluje, može se reći jako malo. I zato se u "vrijeme izobilja" moramo pripremati za "godine suše." Što bolje istinski razumijemo naš život kada sve ide kako treba, bit ćemo spremniji na bol kada nas zadesi. Drvo sa snažnim korijenom može izdržati svaku oluju. U protivnom, kad je oluja već na pomolu, nema više vremena za rast korijena. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson

Strana 24

naj koji ima dušu roba, taj je rob i onda kad nema gospodara. Slobodan je onaj čovjek koji ne robuje drugima niti samom sebi. ■

~ R. Simha Bunam iz Pšishe

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio II: Jore De'a Poglavlje 20 - Obrezivanje

dječaka u obitelji umru zbog poslje-

3-4). Nakon obrezivanja glavić ne bi

dica obrezivanja, ostale dječake ro-

trebao biti prekriven; vidi 264,5-6.

đene u toj obitelji ne smije se obrezi-

Ocu je zapovjeđeno da obreže

vati sve dok ne odrastu; vidi 263,2-

svoje sinove (260,1). Ako on to ne

3. Ako je dječak rođen bez prepucija

učini, onda to mora učiniti sud; ako

ili je neispravno obrezan, mora se

oni to ne učine, dječak to mora uči-

uzeti kap krvi od njega (vidi 262,1;

niti sam kada postane punoljetan

263, 4; 264,1). Ako dječak umre prije

(261,1).

nego što bude obrezan, to se vrši

Zdravog se dječaka obrezuje osmi

prilikom pokopa; vidi 263,5 i 353,6.

dan, računajući dan njegovog rođe-

Obrezivač mora biti religiozan Ži-

nja za prvi dan (262,1.3). Dan poči-

dov i trebao bi biti odrastao muška-

nje u sumrak, a rođenjem se smatra

rac; vidi 264,1. Obrezivanje se može

kada glava djeteta izađe; vidi 262,4-

izvršiti pomoću bilo kojeg nelom-

7. Obrezivanje nije valjano ako je

ljivog alata za rezanje, no poželjno

učinjeno ranije ili nije učinjeno tije-

je koristiti željeni nož (264,2). Obre-

kom dana; vidi 262,1. Bolesnog dje-

zivanje se sastoji od odstranjivanja

čaka se ne obrezuje sve dok ne oz-

prepucija,

dravi; vidi 262,2 i 263,1. Ako dva

unatrag te izazivanja krvarenja (264,

Godina 15 25Broj 33 Strana

prevlačenja

prepucija

Obrezivač najprije izgovara blago-

slov "… Koji nam je zapovjedio u vezi obrezivanja", a otac odmah potom izgovara blagoslov "… Koji nam je zapovjedio da ga dovedemo u Savez našeg oca Abrahama"; vidi 265,1-2.5. O posebnim razredima ■ djece vidjeti 265,3-4; o ostalim pojedinostima obreda vidi 265,1.6-12. Obrezivanje se vrši čak i ako ono uključuje uklanjanje znakova gube (266,1). Obrezivanje osmog dana vr-

ši se čak i na šabat ili blagdan (vidi 266,2-9.14; o posebnim razredima djece vidi 10-13). O obrezivanju na dan posta vidi 265, 4.13. ■

Strana 25

Alan Morinis

Program musara

Red – Seder

vukli pouku da je red praktična po-

Ali još je važniji unutarnji red (ili

treba, čak i više od toga: on je duho-

nered) koji čini šablonu našeg iz-

vna vrijednost koja proizlazi iz riječi

vanjskog života. Zamislite si kaos, u

B-žje.

kojem stvari dolijeću sa svih strana,

Ovo odražava isticanje reda na koje

Vanjski nered može biti odraz

nailazimo u široj Židovskoj tradiciji.

unutarnjeg rasula

Naziv za red – seder – izravno se po-

Prvo neka čovjek postavi svoju kuću,

javljuje u nazivu koji nosi večernji

potom svoj grad, a potom svijet. (Rabbi

ritualni obrok na Pesah, Seder. Iz

Israel Salanter)

njega je također izveden i naziv za

Duševna osobina "reda" (na hebrejskom: seder) jasno i konkretno utjelovljuje učenje musara koje nas potiče da se držimo srednjeg puta. Kada je reda premalo, rezultat je kaos. S druge pak strane, suviše reda do-

molitvenik, sidur. Zbog toga što se sve stvoreno vlada po načelima reda, za njih se kaže da su mesudar – vladaju se po redu – pa je stoga i Tora, koja je shema svijeta, također mesudar.

sa hrpama smeća, nerazumljivim razmišljanjem i glasnim metežom. Tko bi bio u stanju čuti krhki glas istine koji šapuće u tom tornadu? I suprotno od toga, ali podjednako onesposobljavajuće, kada je red doveden do krajnje nefleksibilnosti – kako ćete se promijeniti ako je vaš način života postao tako nesavitljiv? ■ I kaos i opsesivna krutost, kao krajnosti na suprotnim stranama spektra, predstavljaju smetnju. Biserna niska

vodi do opsesivnosti i krutosti. Ono

Svakome tko je pokušao organizira-

najbolje u vezi reda nalazi se izme-

ti neku skupinu ljudi poznato je da

Kada pogledamo musarska učenja o

đu ove dvije krajnosti.

je razborito napraviti reda. Dozvo-

redu, nalazimo da su ona često vrlo

liti da se stvari događaju nasumično

praktična. Rabi Eliyahu Dessler, koji

vodi u kaos i povećava rizik od na-

je proizašao iz čuvene musarske

stanka sukoba i gubitka. Koliko li je

ješive u a Kelmu, navodi tri razloga

vremena i energije utrošeno na stva-

zbog kojih trebamo stvari dovesti u

ri koji nastaju iz nereda? Koliko li je

red:

Knjiga Brojeva započinje nalogom da se prebroji određeni segment Židovskog naroda. Odmah nakon prebrajanja, Židovima je naloženo da organiziraju svoj tabor u pustinji. Tora precizira: "A narod Izraela će postaviti svoje šatore, svaki čovjek u svom konačištu, svaki čovjek kod svoje zastave, po svim njihovim

odnosa stavljeno na kušnju ili čak

Red je dobar jer spoznaja da su

uništeno zbog nedovoljnog prida-

stvari dobro organizirane

vanja pažnje redu?

pruža osjećaj sigurnosti da je sve pod kontrolom.

konačištima" (2,2). Tora se ovdje do-

Red vam pomaže da prona-

ista potrudila da nam kaže kako se

đete stvari onda kada su

ljudi nisu utaborili gdje god im se

vam potrebne i štedi vam

prohtjelo. U taboru je morao posto-

vrijeme koje biste potrošili

jati red.

tražeći ih.

Ovaj odjeljak Tore, sa svojim pre-

Neke će stvari funkcionirati

dodžbama o dobro organiziranom

samo onda ako su ispra-

taboru uvelike je nadahnuo učitelje musara. Oni su iz ovog primjera iz-

Strana 26

vno

posložene,

poput

stroja koji zahtijeva da svaki njegov djelić bude u Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

ispravnom i funkcional-

te perspektive, red koji nastojite

nom stanju – a često i po-

stvoriti na svom radnom stolu, u

složen određenim redo-

svom autu, svojoj odjeći, svojim ra-

slijedom – kako bi mogao

čunima, svojim alatom, svojim po-

valjano funkcionirati.

suđem i tako dalje, nije samo dobro

Baš lijepo i pametno, ali musar nije služavka TV voditeljice i spisateljice Marthe Stewart (za koju, usput budi rečeno, kažu da je rekla "Život je previše složen da u njemu ne bi bilo

rukovođenje. To je duhovni čin. Ništa manje od toga.

Od nas se ne traži duhovnost

koja je iznad ovoga svijeta,

reda"). U duševnoj osobini sedera

već upravo suprotno: potiče

mora biti više toga što treba razu-

nas se da tražimo duhovnost

mjeti i cijeniti od same njene prakti-

unutar ovoga svijeta

čne strane, ma koliko ona bila važna. To što ugledni učitelj musara poput Rabbi Desslera tako nedvojbeno naglašava praktičnu dimenziju reda otkriva nam nešto o prirodi musar-

skog razmišljanja. Nas se ne navodi da tražimo duhovnost koja je izdignuta od ovoga svijeta, već upravo suprotno. Potiče nas se da tražimo duhovnost unutar ovoga svijeta. Iz

Rabi Shlomo Wolbe kaže u ime Altera iz Kelma da se seder može usporediti s kopčom na bisernoj ogrlici. Biseri su ono što čini ogrlicu, ali bez kopče, biseri bi se rasuli i ostala bi samo prazna traka. Jednako tako, čovjek u sebi posjeduje mnoge snage, intelekt, karakterne osobine i kvalitete – no bez sedera, sve će se te vrline raspršiti, i ostat

ćete bez svega. Alter iz Kelma na Toru je gledao kao da se ona u cijelosti zasniva na principima reda. Napokon, samo jedan trenutak razdvaja šabat od radnoga dana. Pomak za vlas čini razliku između košer i neodgovarajućeg klanja. Mala količina vode može učiniti mikve nepodesnima. I tako dalje. U Kelmu se glavnina pažnje musarske prakse usmjeravala na izobrazbu unutarnjih stavova, pa se tako smatralo kako je izvanjski nered odraz unutarnjeg rasula. Kod osobe čije su stvari u neredu vjerojatno su i misli zbrkane. Ako ne pazi na čistoću svog doma, ona će vjerojatno biti sklona jednako ležerno pristu-

piti i čistoći svoga duha. Priča koja se često ponavlja je da je Alter iz Kelma jednom otišao posjetiti svog sina, koji je tada učio u jednoj dosta udaljenoj ješivi. Prva stvar koju je otac učinio bilo je da posjeti mladićevu sobu. Pri pregledu našao je da su mladićeve stvari uredno posložene. Već iz toga mogao je zaključiti da njegovom sinu u ješivi dobro ide. Tek tada je otišao vidjeti sina. Nasljednik i zet Altera iz Kelma, Rabi Tzvi Hirsch Broide, bio je klasičan primjer pažnje prema redu koja je bila karakteristična za Kelm. Njegov dnevni raspored bio je posložen vojničkom pedantnošću, i govorilo se da se moglo sat podešavati prema tome kada je Rabi Broide dolazio i odlazio. ■

Godina 15 27Broj 33 Strana

Strana 27

Izrael otvorio prvu podzemnu banku krvi u svijetu otpornu na rakete N1, 4.5.2022. Izrael je u utorak svečano otvorio prvu podzemnu banku krvi na svijetu otpornu na rakete, objavila je u utorak izraelska nacionalna organizacija za hitnu i transfuzijsku medicinu, Magen David Adom (MDA). Zgrada u gradu Ramli, između Tel Aviva i Jeruzalema, svečano je otvorena u ponedjeljak navečer, no očekuje se da će s radom i službeno započeti ka-

snije tijekom godine, rekla je glasnogovornica MDA.

napada, kao i potresa”, stoji u objavi MDA.

Primiti transfuziju krvi, nezamjenjiv dar života od potpunog stranca, važan je podsjetnik na to da se odsad možemo osjećati sigurnima zahvaljujući ovome impresivnom novom centru, rekao je izraelski predsjednik Isaac Herzog.

Zgradu čini šest etaža, od kojih su tri podzemne.

U prošlosti su hitne službe bile primorane prekinuti proces darivanja krvi tijekom raketnih napada i premještati rezerve krvi u skloništa.

Američki prijatelji Magen David Adoma (AFMDA) snose troškove izgradnje banke krvi u iznosu od oko 135 milijuna dolara.

Ovaj centar će omogućiti MDA da spasi nebrojene živote u ratu i u miru, rekla je Catherine Reed, glavna izvršna direktorica AFMDA.

Nacionalna banka krvi izgrađena je da bi “zaštitila izraelske strateški važne rezerve krvi od raketnih, kemijskih i bioloških

U novom bi se objektu trebalo pohraniti oko pola milijuna jedinica krvi, objavio je Jerusalem Post.

Nova zgrada ima posebno debele cementne zidove i brojne zaštitne mehanizme u slučaju napada biološkim ili kemijskim oružjem.■

Na današnji dan 1948. godine osnovana je država Izrael Nacional, 14.5.2022. Deklaracija nezavisnosti države Izrael svečano je proglašena 14. svibnja 1948. godine. Proglasio ju je David Ben-Gurion, izvršni čelnik Svjetske cionističke organizacije. Svečanost je održana u jednom muzeju u Tel-Avivu, a na zidu dvorane visio je veliki portret osnivača cionizma Theodora Herzla.

Deklaraciju je potpisalo 37 cionista, među kojima i kasnija premijerka Golda Meir te židovski komunist Meir Vilner. Sjedinjene Američke Države priznale su Izrael samo 11 minuta nakon stupanja na snagu Deklaracije nezavisnosti. S priznanjima su uslijedili Iran, Gvatemala, Island, Nikaragva, Rumunjska, Urugvaj, pa zatim

SSSR, Poljska, Čehoslovačka i Jugoslavija. Kod sastavljanja Deklaracije nezavisnosti cionisti su morali odlučiti koje će ime dobiti nova država. Predložena su imena Cion, Judeja, Herzlija (po Herzlu), Ciona, Ivrija itd., no na kraju je prihvaćen prijedlog Davida Ben-Guriona da se uzme ime Izrael, koje se spomi-

nje kao Obećana zemlja u Starom Zavjetu. Već sljedećeg dana nakon proglašenja nezavisnosti okolne arapske države izvršile su invaziju na teritorij Izraela. Time je započeo prvi arapsko – izraelski rat u kojem je Izrael pobijedio nadmoćne arapske snage i znatno povećao opseg svog teritorija. ■

Palestinski čelnik: ‘Izrael je u potpunosti odgovoran za ubojstvo novinarke Al Jazeere‘ REAKCIJA MAHMUDA ABASA

Jutarnji list, 12.5.2022. ‘Odbijamo zajedničku istragu s izraelskim okupacijskim vlastima jer su one počinile zločin i ne vjerujemo im‘ Palestinski predsjednik Mahmud Abas rekao je u četvrtak da su izraelske vlasti "u potpunosti odgovorne" za ubojstvo novinarke Al Jazeere, Širin Abu Akleh.

"Odbijamo zajedničku istragu s izraelskim okupacijskim vlastima jer su one počinile zločin i ne vjerujemo im", rekao je Abas tijekom službene komemoracije za Abu Akleh u Ramali. Dodao je da će se palestinske vlasti obratiti "odmah Međunarodnom kaznenom sudu kako bi se ušlo u trag počiniteljima". Izrael je rekao da pokreće istragu kako bi pokušao utvrditi tko ju je ubio, tvrdeći da je pa-

lestinski naoružani napadač možda ispalio smrtonosni hitac tijekom sukoba u Dženinu. Širin Abu Akleh je među najpoznatijim novinarima panarapske televizije Al Jazeere, a ustrijeljena je u srijedu ujutro dok je izvještavala o raciji izraelske vojske u sektoru okupirane Zapadne obale. Pritom je ranjen drugi reporter, Ali Samodi.

Al Jazeera je optužila izraelske snaga da su "hotimice" i "hladnokrvno" ubile novinarsku zvijezdu, koja je pogođena metkom u glavu. Međutim, izraelski premijer Naftali Bennett rekao je da je ona "vjerojatno" ubijena hicima koje su ispalili palestinski borci u sukobu u logoru Dženin gdje su se proteklih tjedana intenzivirale racije i nasilje se pojačalo. ■

Bennett tvrdi da Izrael ne želi vojnu konfrontaciju Anadolu Agency, 10.5.2022. Izraelska vojska je u ponedjeljak započela vojnu vježbu koja simulira višefrontalni i višedimenzionalni rat Izraelski premijer Naftali Bennett izjavio je u utorak da Tel Aviv ne traži vojnu konfronta-

Page 28 Strana 28

ciju, prenosi Anadolu Agency (AA). "Ne tražimo sukob i ne želimo konfrontaciju, ali smo spremni za svaki scenario ako postoji", rekao je Bennett tokom nadgledanja godišnje jednomjesečne vježbu izraelske vojske pod nazivom "Vatrena kola".

Kako je kazao, "neprijatelj je znao da će, ako budemo uvučeni u sukob, platiti nepodnošljivu cijenu". Izraelski ministar odbrane Benny Gantz, koji je također prisustvovao vojnoj vježbi, rekao je da se sigurnost Izraela održava "upotrebom sile i kontinuiranom i dugotrajnom izgradnjom sile".

Divrej Tora

"Mogu reći da ova vježba nadmašuje sve što je bilo prije. Duboka je i kontinuirana na svim frontovima", dodao je Gantz. Izraelska vojska je u ponedjeljak započela vojnu vježbu koja simulira višefrontalni i višedimenzionalni rat u zraku, na moru, na kopnu i na cyber polju. ■

Godina 15

Broj 33